1-1-7 Konstruktivni Elementi Puta

Bosna i Hercegovina
DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajevo
Javno preduzee PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka
SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Knjiga I: PROJEKTOVANJE
Dio 1: PROJEKTOVANJE PUTEVA
Poglavlje 7: KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PUTA
Sarajevo/Banja Luka
2005
Smjernice za projektovanje puteva
Konstruktivni elementi puta
SADRAJ
1. 1.1 1.2 1.3 2. 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 3. 3.1 ZEMLJANI RADOVI ................................................................................................ 5 STABILNOST KOSINA ................................................................................................... 5 NASIPI NA SLABO NOSIVOM TEMELJNOM TLU...............................................................13 GEOSINTETIKI MATERIALI ........................................................................................35 KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE .............................................................................. 69 SAOBRAAJNO OPTEREENJE .....................................................................................69 KLIMATSKI I HIDROLOKI USLOVI ...............................................................................85 KARAKTERISTIKE MATERIALA ZA KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE.......................................97 NOSIVOST KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE .....................................................................111 NOVE ASFALTNE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE ............................................................127 NOVE BETONSKE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE............................................................141 OJAANJE ASFALTNIH KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA ..................................................149 SISTEM ZA ODVODNJAVANJE............................................................................ 163 ODVODNJAVANJE ATMOSFERSKIH VODA ....................................................................163
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
Knjiga I dio 1 poglavlje 7
strana 1 od 177
Zemljani radovi

Smjernica 1: ZEMLJANI RADOVI
Sarajevo/Banja Luka 2005
strana 3 od 177
Zemljani radovi
1. ZEMLJANI RADOVI
1.1 STABILNOST KOSINA
1.1.1
Predmet smjernice
Smjernice vrijede za objekte 1. i 2. geotehnike kategorije. Za 3. geotehniku kategoriju smjernice predstavljaju samo minimalan obim i osnovno vodilo kod projektiranja. esto e kod 3. kategorije biti potrebno koristiti i druge postupke i metode i pozvati na suradnju specijalizirane strunjake. Obezbjeivanje stabilnosti padina ukopa i nasipa znai obezbjeivanje bezbjednosti protiv klizanja zemlje ili kamenine po padini prema dolje. Posljedice nestabilnosti padina mogu biti: - gubitak globalne stabilnosti povrina i oblinjih konstrukcija - prekomjerni pomaci povrina zbog smicajnih deformacija, slijeganja, vibracija ili podizanja povrina - oteenja ili smanjenja upotrebljivosti oblinjih konstrukcija, kolnik i infrastruktura zbog pomaka povrina. Nasipi su preteno graeni od kvalitetnih i kontrolisano ugraenih materijala, u pravilu nisu zasieni sa vodom i zato obezbjeivanje stabilnosti padine samog nasipa prije svega ovisi o odabiru odgovarajueg nagiba padine. Stabilnost povrina, optereenih sa nasipom, nije predmet ovog poglavlja, nego je opisano u poglavlju 1.1.7.1.2. Padine ukopa mogu biti izvrene u zemljani (koherentni ili nekoherentni) ili u kamenoj povrini. Zbog razliite prirode oba materijala razmatramo stabilnost padina u tim materijalima sa razliitim metodama. Na padinama ukopa esto se pojavljuje i podzemna voda, koja smanjuje globalnu stabilnost, a uzrokuje i povrinsku i unutarnju eroziju povrine. Stabilnost ukopnih padina je zbog prirodne raznolikosti uslova, u kojima su graeni ukopi, mnogo zahtjevniji i zato im je posveena veina ovog poglavlja. Nakon razmatranja stabilnosti padina treba uvaavati usporediva iskustva.
1.1.2
c c' cu h k N Tc T u W c, cu
Upotrebljeni simboli
kohezija kohezija izraena sa efektivnim naponima nedrenirana vrstoa smicanja visina (nasipa, ukopa) koeficijent vodopropusnosti normalna sila na kliznoj plohi rezultirajui kohezijski otpor uzdu klizita rezultirajui otpor trenja uzdu klizita tlak kapilarne vode teina (zemlje) nagib padine volumenska teina faktora bezbjednosti na koheziju i smicanja kao u dreniranim uslovima faktor bezbjednosti u nedreniranim uslovima nagib klizita normalni totalni napon
Knjiga I dio 1 poglavlje 7 strana 5 od 177
Grka slova
Zemljani radovi
Smjernice za projektovanje putev
' '
SMR RMR GSI JRC JCS
normalni efektivni napon strini napon ugao smicanja, izraen sa efektivnim naponima Slope mass rating Rock mass rating Geological strength index Joint roughness coefficient Joint wall compressive strength
Skraenice (originano)
Za geotehnike izraune preporuaju se sljedee jedinice i njihovi viekratnici: sila kN masa kg moment kNm gustoa volumenska teina kN/m3 napon, tlak, vrstoa, krutost koeficijent propusnosti koeficijent konsolidacije
kg/m3 kPa m/s m2/s
Kategorije objekata prema Eurocode 7 1. kategorija: geotehniko jednostavni objekti 2. kategorija: veina objekata 3. kategorija: geotehniko vrlo zahtjevni objekti
1.1.3
Svaki -
Uticaji na stabilnost padina
geotehniki projekt mora kao mogue uticaje kod razmatranja stabilnosti uvaavati: teinu zemljanih povrina, kamenina i vode naponi u povrina pritiske zemlje i pritisak podzemne vode pritiske slobodne vode, ukljuujui i pritiske valova pritiske podzemne vode strujne sile vlastitu teinu konstrukcija i ostala optereenja, koja izviru iz konstrukcija optereenja povrina uklanjanje optereenja ili iskop zemlje prometne optereenja pomake zbog rudarenja, gradnje tunela ili izgradnje ostalih podzemnih prostora bubrenje i skupljanje, koje uzrokuje vegetacija, podneblje ili promjena vlage pomake zbog klizanja ili slijeganja zemljanih masa pomake zbog truljenja, disperzije glina, raspadanja, sasjedanja i rastapanja pomake i poticanja, koja uzrokuju potresi, eksplozije, vibracije i dinamina optereenja - uticaje temperature, ukljuujui sa djelovanja smrzavice - optereenje zbog leda
Knjiga I dio 1 poglavlje 7 RS-FB&H/3CS DDC 433/04
strana 6 od 177
Zemljani radovi
sile prednapona sidara negativno trenje tijek i izvedbu graevinskih radova nove padine i konstrukcije na ili u blizini konkretne lokacije prolazne ili jo uvijek aktivne pomake povrine zbog razliitih uzoraka klimatske promjene, ukljuujui i promjenu temperature (smrzavanje i otapanje), suu i jake padaline vegetaciju ili uklanjanje vegetacije djelovanje ljudi i ivotinja promjene vlanosti ili tlakova kapilarne vode mogunost otkazivanja drenaa, filtara ili elemenata za zaptivanje.
1.1.4
Podaci o tlu
Na stabilnost prirodnih ili vjetakh padina utjeu prije svega sljedei podaci o tlu: - morfologija terena - sastav povrina - vrstoa smicanja pojedinih slojeva (drenirana: c, ili nedrenirana cu - volumenska teina pojedinih slojeva - raspored pornih tlakova u vodonosnim slojevima a u kameninama i - smjer i nagib pada svih sistema diskontinuiteta - vrstoa smicanja uzdu pojedinih sistema diskontinuiteta. U heterogenim povrinama globalna stabilnost padina bitno ovisi o prisutnosti vode i posljedinog rasporeda pornih tlakova u vodonosnim slojevima povrina. Kod istraivanja je zato potrebno paljivo biljeiti pojavu vlanih (mokrih) zona, iako se radi samo o tankim slojevima. Posebnu panja nost treba namijeniti vodonosnim slojevima izmeu dva nepropusna sloja, bez obzira na njihovu debljinu. U sluajevima, kada je zbog uticaja gradnje ukopa ili nasipa potrebno ispitati i graninu stanje upotrebljivosti, vani su i podaci o krutosti pojedinih slojeva povrina. Kod odabira raunskih vrijednosti krutosti treba uvaavati red veliine deformacije i nain naponske promjene (optereenje, rastereenje), odnosno treba koristiti odgovarajui materijalni model vieg reda. Podatke o povrinama treba dobiti sa odgovarajuim ispitivanjima sastava i svojstva povrina. Raunske materijalne karakteristike moraju predstavljati sigurnu vrijednost, odreenu na osnovu svih raspoloivih rezultata istraivanja.
1.1.5
Analize stabilnosti padina
Globalnu stabilnost padina, zajedno sa postojeim ili planiranim konstrukcijama u uticajnom podruju, treba ispitati sa analizama stabilnosti ili sa analizama vjerojatnosti ruenja prema jednoj od priznatih metoda i to - u zemljinama sa: - analitikim raunima za pretpostavljene klizne plohe jednostavnih oblik (ravna, kruna, logaritamski oblik klizne plohe) u homogenim povrinama, - numerikim raunima prema lamelnim metodama za pretpostavljene klizne plohe krune, odsjecima ravne ili kompleksnijih oblika, (metode Bishopa, Janbuja, morgensterna i Price-a, Spencerja, Sarme....) - numerikim raunima prema MKE ili diferennoj metodi,
RS-FB&H/3CS DDC 433/04 Knjiga I dio 1 poglavlje 7 strana 7 od 177
Zemljani radovi
u kameninama (uz smislenu upotrebu gornjih metoda) i sa - grafikim analizama (npr. Marklandov test), - 2D i 3D analizama klizanja bloka ili klina kamenine, - numerikim analizama prema metodi odvojenih elemenata (distinct element method), - metodama klasifikovanje padina (n.pr. SMR Slope Mass Rating). Kruna povrina ruenje moe se koristiti za analizu padina od relativno homogenih i izotropnih materijala. U sluajevima, kada moe doi do klizanja uzdu kontakta dva razliita sloja povrine ili uzdu izrazito loeg sloja povrine, iskljuna upotreba krunih kliznih povrina za analizu stabilnosti nije prihvatljiva. Kod odabira raunske metode treba uvaavati - slojevitost povrina, - prisutnost i ugao upadanja diskontinuiteta, - cijeenje i rasporeivanje tlakova kapilarne vode, - dali razmatramo kratkoronu ili dugoronu stabilnost, - puzanje zbog visoke nivoa napona smicanja, - vrstu ruenja (kruna ili proizvoljna ploha za ruenje; preokretanje; teenje). Kod analize globalne stabilnosti povrina, u zemlje ili kamenini, treba uvaavati sve mogue oblike i naine ruenja. Kod analize stabilnosti moraju se koristiti djelomini kolinici bezbjednosti prema principu metode graninih stanja i to za: - efektivni ugao smicanja =1,25 - efektivnu koheziju c =1,25 - nedreniranu vrstou smicanja cu =1,40 - jednoosnu tlanu vrstou qu =1,40 - vlastitu teinu povrine =1,001) - stalno optereenje na povrini povrine G =1,35 - povremeno optereenje na povrini povrine Q =1,50 - metodu analize M =1,00 (odnosno prema izboru korisnika).
mogue nepouzdanosti kod odreivanja volumenske teine povrina gledamo na nain, da analizu ponovimo sa najmanjom i najviom volumenskom teinom.
1)
Kod analiza padina, koje su dio u prolosti nestabilnih padina (fosilni plazovi), gornji djelomini kolinici bezbjednosti nisu nuno odgovarajui. U takvim sluajevima treba prije svega pokazati, da sa gradnjom ukopa ili nasipa bezbjednost u usporedbi sa prvotnim stanjem nije pogorana. Dio te analize je povratna analiza stabilnosti prvotnog stanja terena, sa kojom se i provjeri primjerenost ulaznih parametara. Kod odabira raunskih (karakteristinih) vrijednosti materijalnih svojstva pojedinih slojeva povrina treba uvaavati kompatibilnost deformacija. Prije svega u sluajevima, kada kod garantovanja bezbjednosti sudjeluju razliiti kruti slojevi povrina ili relativno krute konstrukcije i vie deformabilne zemlje, kod prihvatljivih deformacija u pojedinim slojevima povrina esto se ne moe aktivirati puna otpornost smicanja. Prije svega e kod analiza stabilnosti u kameninama biti potrebno glede na strukturu kamenina (prostorni poloaj diskontinuiteta) koristiti i 3D analize stabilnosti.
1.1.6
Obezbjeivanje stabilnosti padina sa konstrukcijskim mjerama
Potencijalno nestabilnim padinama je mogue osigurati odgovarajuu bezbjednost sa - promjenom geometrije padine, - vegetacijskom zatitom (preteno kao zatita protiv erozije),
strana 8 od 177 Knjiga I dio 1 poglavlje 7 RS-FB&H/3CS DDC 433/04
Zemljani radovi
drenanimi sistemi, konstrukcijama za podupiranje, kao to su kamene slobe, kate i gabioni, nainjeni od iane mree ili geotekstila, zemljanim ili kamenim tapnim sidrima, armiranjem zemlje, betonskom ili armiranobetonskim potporom ili potpornom konstrukcijom sa sidrima ili bez njih, kombinacijom svih gore navedenih mjera.
1.1.7
Stabilnost padina nasipa
Stabilan nagib padine () homogenog nasipa, po kojem se ne cijedi voda, moemo u sluaju koherentnih i nekoherentnih zemljanih povrina a izraunati prema donjoj jednadbi:
Tabela 1: Brza kontrola stabilnosti padina od homogenih zemljanih povrina a bez prisutnosti vode Nekoherentno tlo Koherentno tlo
tan tan 'd
hmej =
2c 'd sin cos 'd sin2 'd 2
gdje je: tan 'd = tan ' /

c 'd = c ' / c
Iskustveno su u pretenim sluajevima odgovarajue padine sa nagibom (visina : duina): - 1:3 za nasipe od loih zemljanih povrina a i bone nasipe, - 1:2 za nasipe od sitnozrnatog zemljanog materijala ili od agregata od mekih kamenina (lapor, fli, permokarbonske kamenine,...), - 1:1,5 (2:3) za nasipe od ljunka (odera), - 1:1 za nasipe od kamenog materijala sa uvrenom kamenom oblogom. Strmije padine nasipa (do 90) mogue je sagraditi sa armiranjem nasipane zemlje ili sa izgradnjom potpornih konstrukcija. Suvremena programska oprema za analize stabilnosti omoguuje i uzimanje u obzir armaturnih geosintetika i konstrukcija u analizi stabilnosti. Padine heterogenih nasipa, izgraenih od razliitih materijala, i/ili padine nasipa, po kojima se cijedi voda, treba analizirati sa numerikim metodama analiza stabilnosti. Karakteristike smicanja materijala za nasipanje treba odrediti sa ispitivanjem uzoraka, zgusnutih prema Proctorovom postupku kod optimalne vlage. Nasipe treba izvoditi sa nadprofilom, jer potpuno do ruba nasipa kvalitetno zgunjavanje nije mogue. Izvoenje sa nadprofilom i kasnija uklanjanje vika materijala sa padina
Zemljani radovi
garantuje odgovarajuu (projektiranu) kvalitetu materijala za nasipanje i na samoj padini nasipa. Nepovoljne uinke povrinske erozije mogue je najefikasnije sprijeiti sa trenutnom vegetativnom zatitom novo formirane padine. Nepovoljne uinke izviranja vode kroz nasip mogue je najefikasnije sprijeiti sa odgovarajuim slojem drenanog materijala na kontaktu nasipa i temeljnih povrina. Minimalna debljina takvog sloja za dugoronu stabilnost iznosi 1 m. Potrebno mu je osigurati i filtarsku stabilnost i odgovarajue istjecanje vode na najniem mjestu.
1.1.8
Stabilnost ukopnih padina u zemljama
Za brzu ocjeno stabilnosti ukopa u homogenim zemljama bez prisutnosti podzemne vode mogue je koristiti jednadbe iz tabele 1. Za stabilnost ukopnih padina je kritino zavrno, drenirano stanje padine, koje mora biti u analiza razmatrano sa efektivnim parametrima vrstoe smicanja. Kritinim stanjem smatra se i zavrno stanje uz maksimalnu moguu piezometriku visinu vode u vodonosnih slojevima tla. Nedrenirano stanje daje vie bezbjednosti, ali je relevantno kratkog perioda, znai kod privremenih ukopa. Ako treba iskoristiti privremenu viu bezbjednost kod privremenih ukopa za vrijeme gradnje ukopanih dijelova objekata u materijalima, kao to su gline i melji, treba osigurati zatitu privremenih padina i indirektnog zaleivanja od oborinskih voda. To je jo posebno nuno kod nisko slojnih i/ili pjeanih sitnih materijala i glina. Posebnu panju treba kod projektiranja i gradnji posvetiti pojavama tanjih slojeva propusnih zemljanih materijala (pijesak, ljunak), izmeu slojeva koherentnih zemljina po kojima se cijedi voda. Nakloni ukopnih breina u zemljinama su iskustveno jednaki kao su navedeni u ovom poglavlju za padine nasipa (pogl. 1.1.7). Usvakom primjeru je treba stabilnost dokazati po metodama u ovom poglavlju. Padine kamnina mogu biti i strmije u naklonu do 5:1. U mekanim kamninama (lapor, skrilj, fli) mogu biti padine u naklonu po pravilu od 2:3 do 3:2. Na strmijim padinama je tee odravati vegetacijsku zatitu. Utvrdim kamninama (krenjak, dolomit, magmati) izkustveno se upotrebljavaju nakloni 2:1 do 5:1. Stabilnost kamnina je potrebno proveravati po metodama navedenim u pogl. 1.1.9 Na duim ukopima padina treba predvidjeti optereenje na 8 do 12 m visine ukopa. Njihova uloga je prije svega : - smanjivanje erozijskog djelovanja vode, - smanjivanje generalnog nagiba ukopne padine, - omoguavanje pristupa za odravanje, - zadravanje koturajueg kamenja, klizanja snijega. Na optereenjima treba za odvod vode predvidjeti uzdune odvodne tlakovane kanale ili kanalete. Uzdune drenane cijevi ispod optereenja nisu preporuljive. Gradnju ukopa treba iskoristiti i kao ispitivanje povrina, koje neka slui prije svega za usporedbu prognoziranog i stvarnog strukture povrina, a prema potrebi i za uzimanje uzoraka i dodatna terenska mjerenja. Prema potrebi se na bazi novih podataka ponove analize iz projekta.
1.1.9
Stabilnost ukopnih padina u kameninama
Stabilnost padina i ukopa u kameninama treba ispitati glede na mogunost translacije i rotacije pojedinih kamenih blokova ili vee kamene mase kao i s obzirom na opasnost od padanja stijena. Posebnu panja nost treba posvetiti pritiscima, koje uzrokuje zastala voda u pukotinama. Treba uvaavati i da e ruenje padina ili ukopa u vrstim kameninama sa dobro definisanim sistemima pukotina ukljuivati
Zemljani radovi
- klizanje kamenih blokova i klinova, - buenja blokova ili ploa, - uklanjanje ploa, - kombinaciju odbacivanja buenja i klizanja, ovisno o orijentaciji padine uzbrdice glede na smjer diskontinuiteta. Klizanje pojedinih blokova ili klinova obiajno je mogue sprijeiti sa smanjivanjem nagiba padine i ugradnjom sidara i unutarnje drenae. Na ukopnim padinama je mogue sprijeiti klizanje sa odgovarajuim odabirom smjera i orijentacije ela padine, tako da su pomicanja pojedinih blokova kinematiki nemogui. Izbuenje blokova obino je mogue sprijeiti sa sidrima i unutarnjim drenaama. Kod prouavanja dugorone stabilnosti padina i ukopa treba raunati sa tetnim uinkom vegetacije, faktora okoline ili zagaenja na vrstou smicanja uzdu diskontinuiteta i na vrstou intaktne kamenine. U sluajevima, kada nije mogue na pouzdan nain sprijeiti padanja stijena treba ih ostaviti da padnu i sa mreama, pregradama ili sa ostalim usporedivim mjerama ih zaustaviti. Projekt mjera za zaustavljanje padajuih kamenih blokova i ljunaka uzdu kamene uzbrdice mora se temeljiti na paljivoj analizi moguih trajektora padajueg materijala. Za analize stabilnosti ukopa u kameninama ima vie mogunosti: - analize potencijalno nestabilnih blokova i klinova na osnovu smjera i pada diskontinuiteta odgovarajue su za kamenine sa manjim brojem sistema diskontinuitet. Jedine mogue klizne plohe su uzdu postojeih diskontinuiteta. Zato treba uvaavati parametare smicanja koji vrijede za pukotine. Te analize nazivamostrukturne analize stabilnosti. Mogue ih je izraditi za jednostavne sluajeve analitiki, a neto kompleksnije sluajeve mogue ih je razmatrati grafiki, a najee treba koristiti numerike metode - za jako raspucane i/ili kriljave kamenine mogue je analizirati stabilnost sa metodama, poznatim za zemljane materijale. Potencijalna klizita mogu se nalaziti djelomino uzdu postojeih (razliitih) diskontinuiteta, a djelomino u drugom smjeru. Zato treba za vrstou smicanja koristiti neke prosjene vrijednosti vrstoe za cjelokupnu kamenu masu (Hoek-Brownov kriterij za raspucane kamenine) - alternativno je mogua ocjena stabilnosti padina uz pomo klasifikovanjonih metoda za kamenine. Posebno za ocjenu stabilnosti kamenih padina izraena je klasifikovanja sa nazivom Slope Mass Rating (SMR). Karakteristike smicanja uzdu diskontinuiteta mogue je odrediti prije svega ispitivanjem ili postupkom Bartona na osnovu koeficijenta hrapavosti pukotina (JRC Joint Roughness Coefficient) i tlane vrstou kamenine uz pukotinu (JCS - Joint wall Compressive Strength). Prosjene karakteristike smicanja jako raspuknutih kamenih materijala (kameni materijali sa vie nizova pukotina) najee je mogue odrediti na osnovu sistema klasifikovanje kamenina, npr. GSI (Geological Strength Index) ili RMR (Rock Mass Rating).
1.1.10 Tehniko praenje

Padine ukopa i nasipa i njihovu okolinu treba promatrati sa odgovarajuom opremom, ako - s raunima nije mogue dokazati, da je vjerojatnost nastanka graninih stanja dovoljno mala, ili - pretpostavke, upotrijebljene u raunskim analizama, ne temelje na pouzdanim podacima.
strana 11 od 177
Zemljani radovi
Tehniko praenje mora biti planirano na nain, da je mogue odrediti - nivo podzemne vode ili veliinu tlakova kapilarne vode u povrini, na nain da je izvrena ili provjerena analiza sa efektivnim naponima, - horizontalne i vertikalne pomake u tlu koje se pomie, kako bi bilo mogue predvidjeti daljnje deformacije, - dubinu i oblik klizita u aktivnom plazu, da je omogueno odreivanje parametara vrstoe povrine za projekt sanacijskih radova, - brzina pomaka, kako bi se moglo upanja iti na nadolazeu opasnost. U takvim sluajevima je mogu odgovarajui sistem daljinskog digitalnog oitavanja mjernih ureaja ili upotreba daljinskog alarmnog sistema. Najee je za gornja mjerenja odgovarajue koristiti sljedeu opremu - geodetske take za 3 D mjerenja pomaka - inklinometare (prijenosne ili stalno ugraene) za mjerenja horizontalnih pomaka (sa dubinom) i odreivanje poloaja klizne plohe - piezometare razliite izvedbe za mjerenja pornih tlakova u povrinama - mjerae pukotina za mjerenje irenja kidajuih rubova odnosno pukotina u kamenom materijalu.
strana 12 od 177
Zemljani radovi
1.2 NASIPI NA SLABO NOSIVOM TEMELJNOM TLU.
1.2.11 Predmet smjernice

Nasipi na loe nosivom tlu su nasipi, kod kojih postoji opasnost, da se za vrijeme gradnje ili nakon izgradnji u povrini razvile takve deformacije, koje bi tetno utjecale na bezbjednost, trajnost i upotrebnost nasipa i objekata na njemu. Ispod dodatnog optereenja u loe nosivom temeljnom tlu se razviju premaeni porni tlakovi, koji u vremenu gradnje samo malo opadnu. Za vrijeme gradnje je postignut niski stupanj konsolidacije, zato se glavnina deformacija razvije tek nakon dovrene gradnje. Za vrijeme gradnje nasipa strina otpornost u temeljnim povrina se vrlo polako poveava. Loe nosivo tlo i tla koja se stiu obino su napravljena iz ute i organskih zemljanih povrina a ili iz sitnozrnatih vezivih zemljanih povrina a, kao to su gline, melji i pijesak u itkoj, lakognjeivoj ili srednje gnjeivoj konzistenciji. Meu loe nosiva tla se uvrtavaju i neravnomjerno uleani mijeani sedimenti i rahla, nekontrolisana umjetna nasipavanja. Loe nosiva temeljna tla nije mogue opisati sa jedinstvenim graninim vrijednostima nedrenirane vrstoe smicanja i deformacijskog modula, jer je uvijek potrebno razmatrati meusobnu ovisnost izmeu - karakteristika tla, - geometrijom nasipa, - planiranim rokovima izgradnje i - osjetljivou odn. ranjivou objekata u ili na nasipu na deformacije. Kod nasipa, izgraenih na mekom i stiljivom tlu, treba namijeniti posebnu panju: - provjeriti dozvoljene nosivosti temeljnih povrina i opasnost od ruenja zbog prekoraenja vrstoe smicanja zemljanih materiala a u temeljnom tlu za vrijeme gradnje i - izraunom posjedkov i vremenskog razvoja posjedka za vrijeme gradnje i nakon nje Za stabilnost nasipa na mekim povrinama kritina je faza izgradnje odmah nakon dovretka gradnje. Za gradnju nasipa na mekim povrinama se koriste razliiti, okolini prilagoeni postupci gradnje. Kod odluivanja za gradnju treba barem uvaavati ve steena iskustva u usporedivim uslovima.
1.2.12 Upotrebljeni simboli

A Ac AR A Skemptonov parametar presjek ljunanog kola udio ljunka u kompozitu zemlje Povrina dijagrama dodatnih napona udaljenost izmeu sredita krune sile ruenja i smjernice Tcm
a B b b c c' cu cv cr E Eoed Ea
Skemptonov parametar
irina (nasipa, temelja, drenane trake) irina nasipa na uticajnom podruju padine kohezija kohezija izraena sa efektivnim naponima nedrenirana vrstoa smicanja koeficijent vertikalne konsolidacije koeficijent radijalne konsolidacije modul elastinosti edometarijski modul stezanja aktivni pritisak zemlje
Zemljani radovi
Ep pasivni pritisak zemlje Fc, F faktor bezbjednosti u dreniranim uslovima FU faktor bezbjednosti u nedreniranim uslovima f faktor kao rezultat izrauna H horizontalna optereenje ili komponenta cjelokupnog uticaja, koja djeluje usporedo
sa temeljnom
h visina (nasipa, temelja) hw nivo vode K0 koeficijent mirnog pritisaka zemlje k koeficijent vodopropusnosti l duina (nasipa, temelja) m broj Nc, Nq, Nq faktori nosivosti (Prandtl, Terzaghi, Vesi) n broj; (npr. broj pilotov, istraivanja, nagiba padina 1:n) q otpornost povrine ispod temeljne povrine, optereenje qc optereenje povrina ispod ljunkastih kola R uticajni radij ljunanog kola r radij radij ljunanog kola rc s posjedek s0 trenutni posjedek s1 konsolidacijski posjedek s2 slijeganja zbog viskoznog puzanja (sekundarni slijeganja) sc slijeganja ljunanog kola ss slijeganja zemlje kod ljunanog kola Sr stepen zasienja zemljine Tcm mobilizirana reaktivna kohezijska sila Tr vremenski faktor radijalne konsolidacije Tv vremenski faktor vertikalne konsolidacije u tlak kapilarne vode UR stupanj radijalne konsolidacije Uv stupanj vertikalne konsolidacije W teina (zemlje) z okomita udaljenost x udaljenost
Grka slova
2 N ' s '

'
unutarnji ugao krunog isjeka krune sila ruenje nagib povrine iza zida (pozitivan, ako se teren podie) volumenska teina volumenska teina nasipavanja efektivna volumenska teina specifina teina (volumenska teina bez pora) smjer (nagib) optereenja H normalni totalni napon normalni efektivni napon odnos (izmeu vertikalnih napona u kolu i temeljnim povrinama) Poissonov kolinik strini napon ugao smicanja, izraen sa efektivnim naponima
strana 14 od 177
Zemljani radovi
Skraenice CPT statiko penetracijsko ispitivanje CPTU statiko penetracijsko ispitivanje sa mjerenjima pornih tlakova OCR kolinik prekonsolidacije SPT standardni penetracijski test Za geotehnike izraune preporuuju se sljedee jedinice i njihovi viekratnici: Sila kN Masa kg Moment kNm Gustoa kg/m3 Volumenska teina kN/m3 napon, tlak, vrstoa, krutost kPa koeficijent propusnosti m/s koeficijent konsolidacije m2/s Kategorije objekata prema Eurocode 7 1.kategorija: geotehniko jednostavni objekti 2. kategorija: veina objekata 3. kategorija: geotehniko vrlo zahtjevni objekti
1.2.13 Postupci za gradnju nasipa na loe nosivom i stiljivim tlu

1.2.13.1 Openito Za poboljanje stabilnosti nasipa na loe nosivim povrinama se koriste razlini postupci gradnje, koji ukljuuju - postupke, vezane uz geometariju nasipa i svojstva nasipavanja, - postupke, vezane uz sanaciju ili poboljanje svojstva temeljnih povrina nasipa, - postupke, vezane uz vremensko prilagoene i nadzirane postupke gradnje i - razliite kombinacije istih. Primjernost odabranog postupka gradnje treba dokazati s - analizom stabilnosti nasipa za vrijeme gradnje i nakon nje, - analizom slijeganja i vremenskog razvoja slijeganja i - analizama izvedljivosti i cijene. 1.2.13.2 Postupci gradnje, vezani na geometriju nasipa i svojstva nasipa Kako bi poveali (poboljali) stabilnosti nasipa na mekim povrinama mogu se upotrebljavati sljedei prilagoeni postupci gradnje nasipa: - gradnja nasipa sa blagim nagibima padina (1: n), n = 2.5, 3, 4 - gradnja nasipa sa bonim nasipima uz glavni nasipu - gradnja nasipa od lakih ili vrlo lakih materijala za nasipanje kao to su: elektrofiltarski pepeli, agregati od ekspandirane gline, ploe od ekstrudiranog polistirena, ploe od pijenjenog cementnog betona i sl. Kod gradnje nasipa sa blaim nagibima padina su stabilnije odnose povoljnije, ili su slijeganja nasipa vea.Gradnja bonih nasipa ima sline uinke kao i gradnja nasipa sa vrlo blagim nagibima padina. Kod nasipavanja prometnica veliina optereenja temeljnih povrina ovisi prije svega o teini zapremine teine nasipavanja. Obiajna nasipavanja zemljama imaju teinu zapremine izmeu 18 i 24 kN/m3. sa upotrebom lakih i vrlo lakih materijala smanjuju se optereenja na temeljne povrine i tako se indirektno poveava bezbjednost i smanjuju slijeganja.
strana 15 od 177
Zemljani radovi
1.2.13.3 Postupci gradnje, vezani uz sanaciju ili poboljanje loe nosivog tla Postupci za sanaciju ili poboljanje loe nosivih povrina ukljuuju razliite tehnoloke mjere, sa kojima se poveaju propusnost i/ili poboljaju vrstoe i deformacijska svojstva temeljnih povrina. Meu te postupke su najee u upotrebi sljedei: - ugradnja vertikalnih drenaa (ljunani koli, vertikalni drenani traka (wick drains)) za pospjeivanje konsolidacije u radijalnom i vertikalnom smjeru; postupak je odgovarajui, kada je dubina uticaja loih povrina velika (5 do 30 m) - ugradnja horizontalnih drenanih rebara za pospjeivanje vertikalne i horizontalne konsolidacije i za poboljanje strine otpornosti mekog sloja; postupak je odgovarajui, kada je dubina uticaja loih povrina razmjerno mala - nadoknaivanje loeg tla sa boljim materijalima; postupak je odgovarajui, kada je dubina uticaja loih povrina razmjerno mala - poboljanje vrstoe smicanja loih zemljina sa postupcima dubinskog injektiranja (jet grouting kola) ili dubinskog kemijskog stabiliziranja (vapneni koli); postupci su odgovarajui, kada je dubina uticaja loih povrina velika (5 do 30 m) - poboljanje vrstou mekih zemljina sa postupcima dodatnog zgunjavanja (dinamika komprimacija - heavy tamping, dubinsko vibriranje); postupci su odgovarajui u propusnijim, nehomogenim zemljanim materijalima, kao to su sitni pijesak i nekontrolisana umjetna nasipavanja - poboljanje vrstoe temeljnih povrina sa armiranjem sa geosinteticima. U posebnih sluajevima, kada sa opisanim metodama nije mogue osigurati homogeno poboljanja svojstva temeljnih povrina u planiranih rokovima, nasipe moe se graditi i na sabijenim ili uvrtanim kolima. Navedeni postupci upotrebljavaju su samostalno ili u kombinaciji sa postupcima, opisani u takama 1.2.3.2 i 1.2.3.4. 1.2.13.4 Posebni postupci, vezani na vremensko prilagoene postupke gradnje Kod vremensko prilagoenih postupaka gradnje brzina gradnje nasipa prilagouje se postignutom stupnju konsolidacije temeljnih povrina ispod nasipa. Za vrijeme gradnje nasipa treba izvoditi mjerenja pornih tlakova u temeljnim povrinama ili mjerenja poveanja vrstoe smicanjaili mjerenja pomaka u temeljnim povrinama i na nasipu. brzinu gradnje nasipa na loe nosivim povrinama treba prilagoavati rezultatima mjerenja i analizama postignutog stupnja konsolidacije. glede na nain izvoenja najee se upotrebljavaju sljedei oblici vremensko prilagoenih postupaka gradnje: - vremensko prilagoen rast nasipa sa usputnim mjerenjima i praenjem premaenih pornih tlakova u temeljnim povrinama - gradnja sa predoptereenou; predoptereenje znai dogradnju i odleavanje izgraenog nasipa do traenog stupnja konsolidacije, prije nego se zapone sa nadgradnjom sa kolnikom - gradnja sa predoptereenou i preoptereenpu; u tom sluaju se uz predoptereenje izvede dodatno preoptereenje, sa kojim se u temeljnim povrinama mobiliziraju odgovarajua vea slijeganja od onih, koji bi se u planiranom periodu dobi odleavanja mogli razviti samo sa predoptereenou; preoptereenje se obino izvodi na temeljnim povrinama sa viskoznim zemljama, gdje se vaan dio slijeganja moe razviti zbog puzanja ili u sluajevima, kada je potrebna brza mobilizacija slijeganja. Obavezan sastavni dio vremensko prilagoene gradnje je geotehniko praenje.
strana 16 od 177
Zemljani radovi
1.2.13.5 Gradnja testnih nasipa U sluajevima, kada je efikasnost posebnih postupaka teko predvidjeti ili obuhvatiti u izraun deformacija i stabilnosti, pristupa se izgradnji testnih nasipa. Testni nasipi moraju biti izgraeni na karakteristinom odsjeku trase, sa jednakim materijalima i sa upotrebom jednakih postupaka, kao to e se upotrebiti na glavnom nasipu. Geometarija testnog nasipa mora biti takva, da su dobivene informacije odgovarajue za ocjenu postupaka gradnje kod redovite gradnje nasipa.
1.2.14 Osnovi za projektiranje nasipa na loe nosivom i stiljivom tlu

1.2.14.1 Openito Osnovno naelo projektiranja nasipa na loe nosivim povrinama je provjeravanje bezbjednosti nasipa protiv ruenja za vrijeme razliitih faza gradnje. Tri glavna mogua oblike ruenja nasipa (slika 1) prikazuju vrste analiza stabilnosti, koje treba obaviti. Za razliku od nasipa na nesavitljivim povrinama, treba kod nasipa na mekim povrinama usporedo sa raunom stabilnosti ispitati i slijeganja i vremenski razvoj slijeganja i puzanja nasipa.
a
Slika 1: Karakteristini primjeri deformacija na nasipima na loe nosivim povrinama kao posljedica: a prekoraenje nosivosti, b prekoraenje vrstoe smicanja, c istiskivanje mekih povrina odmah ispod nasipa
Osnovu za prijelazne geotehnike izraune daju geoloko geotehnika istraivanja, a kontrolne izraune treba izvoditi na temelju podataka istraivanja i promatranja, dobivenih za vrijeme gradnje i nakon nje. 1.2.14.2 Geoloko geotehnika istraivanja - prethodna istraivanja S geoloko geotehnikim ispitivanjima treba dobiti podatke o karakteristinim geoloko geotehnikim profilima povrina u poprenom i uzdunom pravcu nasipa. Dubina
Zemljani radovi
istraivanja mora biti takva, da obuhvaa sve slojeve, u kojima e se zbog dodatnih optereenja sa nasipom razvili posjedki i sve slojeve, koje su relevantni za ocjenu stabilnosti nasipa. Kada nisu posebni dodatni zahtjevi, u izraunu slijeganja moraju se uvaavati slojevi povrina koji se do dubine, na kojoj je veliina dodatnih vertikalnih tlakova zbog optereenja sa nasipom manja ili jednaka 20 % prirodnom geolokog tlaka. Vrsta i obim obavljenih istraivanja, rasporeivanje istraivakih sonda, dubine i broj uzetih uzoraka ovisi o uslovima u temeljnim povrina i o geotehnikoj kategoriji objekta. Kolniki nasipi obiajno spadaju u kategoriju 2. Istraivanja treba planirati na nain, da se za sve karakteristine slojeve zemljanih povrina , koji se nalaze u temeljnim povrinama, dobiju sljedei materijalni podaci: - indeksni pokazivai stanja zemljanih povrina a: volumenska teina, zrnatost, slojevitost, specifikacijska teina - parametri vrstoe - parametri deformabilnosti - koeficijenti propusnosti. Uz klasina istraivanja sa buenjem i uzimanjem uzoraka kod planiranja nasipa na loe nosivim povrinama imaju kod istraivanja prednost sljedei postupci i situ istraivanja: - CPT i CPTU test - dilatometarski test - odreivanje nedrenirane vrstoe sa krilnom sondom - presiometarski test - SPT i drugi penetracijski testovi u nevezivim zemljama. S laboratorijskim ispitivanjima treba odrediti indeksne pokazivae svojstva zemljanih povrina a, kao to su zrnatost sastava i slojevitost, volumenska teina i specifikacijska teina zrna i mogua prisutnost tetnih kemijskih i biokemijskih tvari. Posebnu panju treba namijeniti ispitivanjima deformabilnosti i dreniranim i nedreniranim strinim vrstoama. Kod izvoenja istraivanja treba uvaavati dubinu uzetog uzorka, prirodne tlakove u temeljnim povrinama prije poetka gradnje i sve dodatne tlakove, koji mogu nastupiti u temeljnim povrinama zbog gradnje nasipa, promjene nivoa podzemne vode ili ostalih sekundarnih uticaja. 1.2.14.3 Izrada karakteristinih profila i odreivanje inenjerskih svojstva zemljanih povrina a u karakteristinim slojevima U karakteristinom profilu povrina moraju biti obuhvaeni sljedei podaci: - postojea povrina terena, ukljuujui i sve karakteristine morfoloke oblike, kao to su kanali, melioracijske drenae, povrinsko movarna podruja - svi postojei i mogui novi objekti, na koje bi planirana gradnja mogla imati negativne uticaje - lokacije svih sonda za ispitivanje - nivo podzemne vode i podaci o ev. artekoj i subartekoj vodi - granice izmeu karakteristinih slojeva. Karakteristini profili nasipa na loe nosivim povrinama moraju biti izraeni u odgovarajuem mjerilu (preporuljivo je mjerilo 1:100 do 1:200). Inenjerska svojstva zemljanih povrina a u karakteristinim slojevima moraju biti opisana sa sljedeim parametrima: - volumenska teina, specifina teina (s,, , d) - nedrenirana vrstoa smicanja (cu) - drenirana vrstoa smicanja (c, )
Zemljani radovi
deformacijske svojstva (Eoed ili K, G odn. E i ) ili konsolidacijski parametri (Cc, Cr, cv, p) koeficijent propusnosti k () kemijski i bioloki faktori, koji bi mogli utjecati na efikasnost mjera za ojaanje (huminske kiseline, sulfati) varijacije svojstva prema dubini i u uzdunom i poprenom smjeru.
1.2.14.4 Odreivanje geometrije nasipa i oekivanih optereenja Geometriju nasipa opiu sljedee svojstva: - visina (h) - irina kod dna (b) - irina u uticajnom podruju padine (b) - duina (l) - nagibi padina (h/b). Svojstva nasipavanja opiu: - klasifikovanja materijala u nasipanom materijalu - relacije vlaga gustoa i oekivana volumenska teina materijala u nasipu - parametri vrstoe smicanjai deformabilnosti nasipanog materijala Dodatna (vanjska) optereenja opiu: - teina nasipa - prometna optereenja - dinamika optereenja (potres). Optereenja zbog uticaja okolina opiu: - uticaj smrzavice - uticaji skupljanja i bubrenja - mjere dreniranja, melioracija i visoke vode Uticaje gradnje opiu: - zahtjevni rokovi dovrenja gradnje - planirana odn. oekivana brzina gradnje. 2.1.8.3.2.3.1 Odreivanje graninih stanja Kod projektiranja nasipa na loe nosivim povrinama treba ispitati sljedea granina stanja: - gubitak globalne stabilnosti i stabilnosti u pojedinim fazama gradnje - ruenje padine i krune nasipa - deformacije u nasipu, koje uzrokuju smanjivanje upotrebljivosti ili funkcionalnosti objekata (npr. otkazivanje kanalizacije, pukotine i neravnine na kolniku) - slijeganja i pomake, koji mogu uzrokovati tetu na okolnim objektima - prekomjerne deformacije kod prijelaza iz nasipa na objekt - promjene uslova u okolinu zbog uticaja konsolidacije (na primjer promjena kvalitete vode, snienje nivoa podzemne vode). 1.2.14.5 Odreivanje minimalnih faktora bezbjednosti i dozvoljenih pomaka Minimalni faktori bezbjednosti su propisani sa odredbama standarda EN 1997 i za konano stanje nakon izgradnji nasipa jednaki Fc = 1,25 i F = 1,25, a za vrijeme gradnje u nedreniranim uslovima Fu = 1,40. Kriterij pomaka i slijeganja ovisi o projektnim zahtjevima svakog pojedinog projekta.
strana 19 od 177
Zemljani radovi
Za umjesne faze gradnje moraju biti faktori bezbjednosti taki, da ne pride do ruenja ili kodljivih deformacij med gradnju. Obiajno se za vmesne kritiite faze gradnje zahtjev Fu > 1,15.
1.2.15 Osnova geotehnikog izrauna nasipa na loe nosivom tlu

1.2.15.1 Openito Za izraun nosivosti loe nosivih povrina, stabilnosti nasipa, deformacija i vremenskog razvoja deformacija mogu se upotrebljavati razliite semiempirine, analitike i numerike metode, prilagoene za upotrebu u razliitim sluajevima. Ulazni podaci za izraun karakteristine su vrijednosti, dobivene iz podataka terenskih i laboratorijskih istraivanja. 1.2.15.2 Provjeravanje nosivosti Kada je debljina loe nosivih povrina vea od irine nasipa, za priblini izraun graninog optereenja nasipa moe se koristiti jednadba (Prandtl), (slika 2.1)
N h = q f < ( 2 + ) cu
(1)
Za izraun uticaja nagiba padine nasipa na nosivost povrina moe se koristiti relacija (slika 2.2)
1.95 cu 1 n < nh
(2)
Povoljan uticaj bonog nasipa na stabilnost glavnog nasipa prikae relacija (slika 2.3) qf = 0.5 B N + c Nc + D Nq
2.1
(3)
qf
2.2
1:
qf
2.3
q b = D
qf
Slika 2: ematski prikaz uticaja geometarije padina na nosivost povrina ispod nasipa
strana 20 od 177
Zemljani radovi
Parametar nedrenirane strine vrstoe (cu) se utvrdi preskusima na terenu ili u laboratoriji. Na terenu se upotrebljava: - statiki penetracijski preskus sa konusom (CPT), - dilatometrski preskus (DMT) i - terenska krilna sonda. U laboratoriji se nedreniranu strinu vrstou utvrdi sa: - triosnim nedreniranim nekonsolidiranim preskusom (UU), - preskusom enoosne tlane vrstoe na valjcih (cu = qu/2), - preskusom sa laboratorijsko krilno sondo ili laboratorijskim konusom. 1.2.15.3 Provjeravanje rotacione strine stabilnosti Gradnja nasipa u temeljnim povrinama uzrokuje porast premaenih pornih tlakova i time smanjivanje bezbjednosti protiv ruenja. Kritinu fazu predstavlja stanje odmah nakon zavretka gradnje nasipa, zato to su premaeni porni tlakovi u povrina najvii. Tom stanju odgovara raun stabilnosti sa uvaavanjem nedrenirane vrstoe smicanja(u = cu, u = 0) ili raun sa uvaavanjem drenirane vrstoe smicanjai premaenih pornih tlakova u temeljnim povrinama (c\, \, u\). U sluaju izrauna stabilnosti sa uvaavanjem nedrenirane strine vrstou, pornih tlakova zbog vodostaja i dodatna optereenja nitreba uvaavati. U sluaju izrauna stabilnosti odmah posle izgradnje nasipa uvaavajui drenirane strine vrstoe, uzimaju se vrijednosti prevazienih pornih tlakova ( u), jednake vrijednosti dodatnih vertikalnih pritisaka zbog tee nasipa ( u = zz). Parametre drenirane strine vrstoe (c, ) mogue je nai sa preskusima na terenu ili u laboratoriji. Na terenu se upotrebljavaju slijedei postupci: - statiki penetracijski preskus sa konusom za pijeske (CPT), - dinamiki penetracijski preskus za pijeske i prode (SPT) i - specialne metode za direktno merenje strine vrstoe v vrtinah ali v izkopih. U laboratoriju je mogue dreniranu strino vrstou definirati sa triosnim konsolidiranim nedreniranim preskusom (CU) i translatornom i rotacijskim direktnom strinom preskusom.
Wn
Ea
R W N Tcu
u = cu
R = W + Wn + E a
Slika 3: Grafiki prikaz odreivanja stabilnosti nasipa u nedreniranim uslovima
Ako je nedrenirana vrstoa smicanja (u = cu) uzdu krune klizne plohe konstanta, kolinik bezbjednosti Fu moe se izraunati sa uvaavanjem, da sila Tcm lei u smjernici, koja je usporedna sa tetivom, koja vee poetak i kraj klizita, pravougao na je na simetaralu krunog klizita i udaljena od sredita klizita za udaljenost a = r / sin .
strana 21 od 177
Zemljani radovi
Veliina mobilizirane reaktivne kohezijske sile Tcm u ovom sluaju moe se izraunati iz momentnog uslova ravnotee na sredite klizita.
M 0 = 0 W xW + E a y E = Tcm a
Tcm = W xw + E a y E a , cm = W xw + E a y E al , Fu = cu cm
(4)
(5)
gdje znai: - polumjer krunog klizita r - polovina vrijednost sredinjeg ugao a klizita xW - udaljenost rezultirajue teine nasipa WN do sredita klizita yE - udaljenost sile Ea do sredita klizita
l - duina tetive, koja vee poetak i kraj krunog klizita
U sluaju izrauna stabilnosti sa uvaavanjem drenirane vrstoe smicanja treba uvaavati uz porne tlakova zbog vodostaja i premaene (dodatne) kapilarne tlakove zbog optereenja sa nasipom. Za normalno konsolidirane i zasiene koherentne zemlje dodatni porni tlakovi su zbog optereenja sa nasipom jednaki dodatnom vertikalnom tlaku. Za izraun premaenih pornih tlakova ( u) moe se koristiti relacija
u = B (3 + A (1-3))
(6)
Skemtonov parametar B je jednak stepenu zasienja Sr . Obino je stepen zasienja malo nosivog tla 100%. Skemtonov parametar A ima vrednost 1 za normalno konsolidirane zemljine i vrednost manju od 1, ako je zemljina prekonsolidirana. Za malo nosivo tlo je obina vrijednost Skemptonovog parametra A = 1.
Wn
Ea
'm
W' W'
Q'
= ' tan
R' = W' + Wn + E a + U R' N'
Slika 4: Grafiki prikaz izrauna stabilnosti nasipa u dreniranim uslovima
S konsolidacijo koja napreduje bezbjednost nasipa protiv ruenja se poveava sve do konane vrijednosti, koja je postignuta, kada premaeni porni tlakovi opadnu na nulte vrijednosti. Nakon zavrene konsolidacije povrina rezultanta premaenih pornih tlakova postane u nulta. U sluaju da izraun stabilnosti u nedreniranim uslovima pokae premalu bezbjednost protiv ruenja, treba sa projektnim i konstrukcijskim zahtjevima propisati postupke, koji jame odgovarajuu bezbjednost. Izrauni stabilnosti nasipa na mekanom tlu se izvedu analizama verovatnosti ruenja po jednojod priznatih metoda:
Zemljani radovi
- analitiki rauni za predpostavljene drsne ploskve jednostavnih oblika u homogenom tlu, - numeriki rauni po lamelnih metodama za predpostavljene drsne povrine krune, odsekoma ravne ili bolj kompleksnog oblika (metode Bishopa, Janbuja, Morgensterna i Pricea, Spencerja i drugih), - numeriki rauni po MKE ali diferennoj metodi uz upotevanje razliitih konstitutivnih modela za opis ponaanja podloge i nasipa (n.pr.: elastoplastiki modeli: Mohr-Coulombov, Drucker-Pragerjev, Cam clay, Cap model i drugi ...). 1.2.15.4 Izraun slijeganja U izraun treba ukljuiti poetna i kasnija slijeganja. Treba uvaavati sljedee tri komponente slijeganja: - s0: poetna slijeganja zbog distorzije kod puno zasiene zemlje odn. zbog smanjivanja volumena i smicanja deformacija kod nezasiene zemlje - s1: slijeganja zbog konsolidacije - s2: slijeganja zbog puzanja. Posebnu panju treba namijeniti organskim zemljama, uti i ostalim mekim zemljama, gdje se slijeganje zbog viskoznog puzanja moe odvijati neogranieno dugo. Viskozni uinci se odrede iz podataka edometarskog istraivanja ili troosnog istraivanja deformabilnosti. Za izraun slijeganja mogu se koristiti razliite u struci provjerene i isprobane metode. Meu tim su i metode - naponska deformacijska metoda i - prilagoena metoda elastinosti
1.2.15.4.1 Naponska deformacijska metoda

Kod naponske deformacijske metodi treba najprije izraunati raspored vertikalnih dodatnih napona u temeljnim povrinama. Pritom treba uvaavati kako uticaje dodatnih optereenje sa nasipom tako i ostala optereenja, na primjer uticaje sniavanja tlakova vode u povrina zbog gradnje kanala ili crpljenja vode. Deformacije u povrini sakupljanja pojedinih slojeva (i) izraunaju se na nain, da se pripadajua povrina dijagrama dodatnih vertikalnih naponi u pojedinom sloju temeljnih povrina dijeli sa naponskim promjenama odgovarajuem modulom sakupljanja. =
A E oed
(7)
1.2.15.4.2 Prilagoena metoda elastinosti

Sakupljanje pojedinog sloja izrauna se kao razlika pomaka vrha i dna sloja. Veliina pomaka ovisi o optereenju nasipa, njegovom obliku, dubini sloja i njegovoj deformabilnosti (elastini modul E i Poissonov broj ). Izraun se izvede sa uvaavanjem relacije
q.b .f s= E
(8)
gdje znai:
f - faktor, koji ovisi o Poissonovom broju, obliku temelja, dubini sloja
Prihvatljiva veliina slijeganja odreena je sa projektom pojedinog objekta. Ako izraun pokae, da se zbog slijeganja mogu pojaviti deformacije, pukotine ili ostali oblici oteenja, treba sa projektno konstrukcijskim postupcima propisati odgovarajue mjere, sa kojima e biti mogue smanjiti slijeganja na prihvatljivu nivo.
1.2.15.4.3 Izraun vremenskog razvoja konsolidacije

Vremenski razvoj konsolidacije izrauna se uz pomo parametara konsolidacije, dobivenih
Zemljani radovi
kod edometarske provjere:
cv = k Mv / w Tv = cv t / h2. Uv = /
(9) (10) (11)
Za brzu ocjenu vremenskog razvoja konsolidacije u vertikalnom pravcu mogu se koristiti vrijednosti, prikazane u tabelama 1 i 2.
Tabela 1: Postignuti stupanj konsolidacije kod razliitih vremenskih faktora
Tv
0,004 0,008 0,012 0,020 0,028 0,036 0,048 0,060 0,072 0,083 0,100 0,125 0,150 0,175 0,200 0,250 0,300 0,350 0,400 0,500 0,600 0,700 0,800 0,900 1,000 1,500 2,000 Tabela 2:
Uv (%)
7,14 10,09 12,36 15,96 18,88 21,40 24,72 27,64 30,28 32,51 35,68 39,89 43,70 47,18 50,41 56,22 61,32 65,82 69,79 76,40 81,56 85,59 88,74 91,20 93,13 98,00 99,42
Vremenski faktori konsolidacije kod postignutog stupnja konsolidacije
Uv (%)
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
strana 24 od 177 Knjiga I dio 1 poglavlje 7
Tv
0,000 0,002 0,008 0,018 0,031 0,049 0,071 0,096 0,126 0,159
Zemljani radovi
50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100
0,197 0,239 0,286 0,342 0,403 0,477 0,567 0,684 0,848 1,129 2
Kod odreivanja vremenskog razvoja konsolidacije prednost imaju koeficijenti propusnosti, odreeni kod terenskih istraivanja. U sluaju, kada izraun vremenskog razvoja slijeganja pokae, da u vrijeme planirane gradnje i predaje objekta na upotrebu nije oekivana mobilizacija dovoljnog dijela slijeganja, treba sa projektno konstrukcijskim zahtjevima propisati mjere za poticanje konsolidacije.
1.2.16 Osnovu geotehnikog izrauna konstrukcijskih mjera za gradnju nasipa na loe nosivim povrinama
1.2.16.1 Izraun uticaja promjene geometarije nasipa i svojstva zamjenskog nasipavanja Izraun uticaja geometarije nasipa na poboljanje bezbjednosti gradnje izvede se prema postupcima, opisanim, u t. 1.2.5.2. Treba ispitati uticaje smanjivanja nagiba padina (n) glede na poetno projektirano stanje i uticaje gradnje bonih nasipa. Usporedo treba ispitati uticaje promjene geometarije padina na veliinu slijeganja. Kod izrauna uticaja zamjenskog nasipavanja treba razlikovati izmeu - nasipavanja, koji se upotrebljavaju za nadomjetanje loe nosivih temeljnih povrina za poboljanje njihove vrstou i deformabilnosti i - nasipavanja, koji koriste se kao nadomjestak klasinim zemljanim nasipanjima u nasipanom tijelu.
nasip
nenosivo tlo klizite nosivo tlo
Slika 5: Primjer gradnje nasipa sa djelominom zamjenom loe nosivih povrina ispod nasipa sa kamenim materijalom
strana 25 od 177
Zemljani radovi
nasip
klizite zamjena nenosivo tlo nosivo tlo
Slika 6: Primjer gradnje nasipa sa djelominom zamjenom loe nosivih povrina u podruju pete nasipa sa kamenim materijalom
Kod izrauna uticaja promjene svojstva nasipavanja u tijelu nasipanja najvanija je ispravnost odreivanja volumenske teine materijala za nasipanje. Obina zemljana nasipavanja imaju volumensku teinu izmeu 18 i 24 kN/m3. Agregati od ekspandirane gline imaju priblino 4 do 5 x niu volumensku teinu (3.5 do 7 kN/m3), a ploe od ekspandiranih polistirena do 100 x niu volumensku teinu (0.25 do 0.35 kN/m3) od klasinih zemljanih nasipavanja.
agregat LECA
Slika 7:
Primjer gradnje nasipa sa upotrebom lakih agregata od ekspandirane gline (LECA light expanded clay aggregate)
strana 26 od 177
Zemljani radovi
planum zemlja za nasip ploe od lakog materijala h=potrebna visina planum poboljanog osnovnog tla zamjenska nasipna zemlja loe nosivo osnovno tlo prekrivni sloj ploe obezbjediti protiv pomicanja Slika 8: Primjer gradnje nasipa sa upotrebom ploa iz ekstrudiranog polistirena.
Kada su odnosi takvi, da treba nasipe u cijelosti izgraditi od lakih ploa, treba sa odgovarajuim mjerama pobrinuti se za odgovarajuu zatitu ploa odmah ispod kolne konstrukcijo (slika 9).
nepovezani nosivi sloj armirana betonska ploa h=potrebna visina ploe od lakog materijala planum poboljanog osnovnog tla nasipna zemlja loe nosivo osnovno tlo
prekrivni sloj ploe obezbjediti protiv pomicanja

Slika 9: Primjer gradnje nasipa sa upotrebom ploa od ekstrudiranog polistirena sa cementnobetonskom zatitom iznad ploa
strana 27 od 177
Zemljani radovi
S upotrebom lakih i vrlo lakih materijala smanjimo optereenja na temeljna tla i tako direktno utjeemo na veu bezbjednost i manje slijeganja. Kod planiranju gradnje nasipa od lakih i vrlo lakih materijala treba uvaavati vremenski prirast teine materijala zbog postupnog zasienja sa podzemnom vodom i konstrukcijske mjere za zatitu tih materijala od vanjskih uticaja i djelovanja ivotinja. Posebno treba ispitati razlike u krutosti i deformacijskom ponaanju razliitih materijala, ugraenih ispod, iznad i uz obije strane nasipa od lakih materijala. I kod gradnje nasipa od lakih materijala mogu se koristiti kombinacije metoda sa predoptereenou i/ili preoptereenou (slika 10).
ploe od lakog materijala prethodno optereenje visina prethodnog optereenja ploe od lahkog zatitni sloj materijala + +
ploe od lahkog materijala
Slika 10: Primjer kombinirane gradnje nasipa na loe nosivim povrinama sa preoptereenou i bez nje
1.2.17 Izraun uticaja ljunanih greda

1.2.17.1 Openito S ugradnjom ljunanih greda u temeljnim povrinama postignut je trojni uinak: - poveava se horizontalna propusnost sloja zemlje i potie konsolidacija - poboljava se nosivost temeljnih povrina - smanjuju se slijeganje ispod planiranog optereenja. Trajanje konsolidacije je jedan od kriterija za Dimenzionisanje ljunanih greda. sa tim kriterijem se odrede razmaci izmeu greda i dimenzije greda, a zatim se prevjere i uticaji greda na nosivost i smanjivanje slijeganja. ljunani gredi obino su promjera 40 do 100 cm i duine do 30 m, a iznimno i vie. Najmanja udaljenost izmeu kola obino je 1.5 m. Uticaj ljunanih greda na brzinu konsolidacije ovisi o nainu rasporeda i gustoi rasporeda greda. Za odabrani radij greda, propusnost, edometarski modul i oekivano vrijeme konsolidacije treba potraiti broj greda n = R/rc, kako bi stupanj konsolidacije bio 95 %. 1.2.17.2 Ukupni stupanj radijalne i vertikalne konsolidacije
U = 1 (1 UV ) (1 U R )
(12)
strana 28 od 177
Zemljani radovi
TV =
cV t h
2
k E oed t
w h2
8
(13)
UV = UV (TV ) = 1
(2m 1)2 2 exp TV 4 (2m 1)2 1
(14)
TR = n=
cR t 4R
2
k R E oed R t 4 w R2
(15) (16)
R r0 n
2 2
n 1
(ln n
3 1 1 ) + 2 4 n 4n 4
(17)
8 U R = U R (TR , n ) = 1 exp TR
(18)
1.2.17.3 Raspored ljunanih greda Mogui su razliiti rasporedi ljunanih greda: kvadratni, trougao asti, heksagonalni i sl. Kvadratni tlorisni raspored
R= 1 a = 0.564 a
(19)
R 0.564 a=
R a a
Slika 11: ematski prikaz kvadratnog rasporeda ljunanih greda
Trougaoni tlocrtni raspored

3 a = 0.525 a 2
R=
R a = 0.525
(20)
strana 29 od 177
Zemljani radovi
a a a
v v
Slika 12: Tematski prikaz trougao astog tlocrtnog rasporeda
1.2.17.4 Uticaj ljunanih greda na slijeganja i na nosivost temeljnih povrina ljunane grede utjeu na nosivost na dva naina: zbog sredinjih slojeva visoku strinu otpornost materijala, koji se nalazi u kolu, moemo raunati sa bitno viom strinom otpornou temeljnih povrina - zbog ugraenih ljunanih greda u temeljnim povrinama bre se stvaraju uslovi dreniranog stanja - meusobna udaljenost ljunanih greda i polumjer greda, ija je uticaj obuhvaen u brezdimenzijskem koliniku AR, jako utjeu na kolinik redukcije slijeganja .
ur = q
2r0 z
2R
Slika 13:ematski prikaz ljunanog kolnika
Izrauni: Geometrijske koliine: 2r c promjer ljunanog kola uticajni promjer ljunanog slopa 2R a meuosna udaljenost izmeu ljunanih slopova Ac prerez ljunanog kola H duina ljunanog kola A prerez valjka u uticajnom podruju As prerez osnovne zemlje AR udio prereza ljunanog kola u kompozitu
strana 30 od 177
Zemljani radovi
A r AR = c = c A R
Ac = rc
(21) (22) (23) (24) ... ... ... trougana tlocrtna mrea slopova kvadratna tlocrtna mrea slopova esterougana tlocrtna mrea slopova
A = R2 R=a
= 0.525 = 0.565 = 0.645
Slijeganja temeljnih povrina bez greda ispod nasipa je so =

qH E oed
(25)
Zavrno slijeganja temeljnih povrina sa ugraenim gredima je

q H
s = su = E oedn Slijeganja greda je sc =

qc H E oedc
(26)
(27)
Slijeganja zemlje izmeu greda je ss =

qs H E oeds
(28) (29)
qA = qcAc + qsAs
qc = q 1 + AR ( 1) q 1 + AR ( 1)
(30)
qs =
(31)
f ( s , AR ) =
(1 s ) (1 AR ) (1 2 s + AR )
(32) (33) (34)

qc qs
, = q c k a c = q c tan 2 45 o c 2 1 + 2 f ( s , AR ) 2 k a c f ( s , AR )
= kolinik raspodjele optereenja (

), a q je veliina optereenja sa nasipom

strana 31 od 177
Zemljani radovi
qc = qs =
q 1 + AR ( 1) q 1 + AR ( 1)
(35) (36)
< 1
s s0
1 1 + AR ( 1)
(37) (38)
s = s c = ss
Zamjenska volumenska teina n = AR c + (1 AR ) s Zamjenska vrstoe parametara su - u poetnim nedreniranim uslovima:

u n = c u n + z n tan u n
cu n = AR (q c q
(39)
(40) (41) (42) (43)
c , ) tan c + (1 AR ) cu s s
z n = n z + q
tan u n = AR
c , tan c n
n =
, cn
u dreniranim uslovima:
, , + z tan n
n
(44) (45) (46)
, c n = AR (q c q , zn
, 'c ' , , ) tan c + (1 AR ) c s + (q s q s ) tan s 'n 'n
, n
z +q
, tan n =
, AR c , n
, tan c + (1 AR )
, s , n
, tan s
(47)
1.2.17.5 Izraun uticaja vertikalnih drenaa (wick drains) Osnovna svrha ugradnje vertikalnih drenaa je pospjeivanje konsolidacije zbog poveanja propusnosti povrina u radijalnom, a djelomino i u vertikalnom smjeru. Za izraun uticaja vertikalnih drenaa na pospjeivanje konsolidacije uvaavaju se sline relacije, kao to se uvaavaju kod izrauna ljunanih greda. Uticaj vertikalnih drenaa na smanjivanje slijeganja i poboljanje nosivosti temeljnim povrinama u konzervativnom izraunu obino zanemarimo. Zamjenski radij za trakastu drenau irine b i debljinu t treba izraunati prema jednadbi
2 r0 = 2 (b + t ) r0 = b+t
(48)
gdje znai:
b - irina trakaste drenae t - debljina trakaste drenae
1.2.17.6 Izraun uticaja dubinske konsolidacije na poboljanje nosivosti Postupci dubinske konsolidacije (vapneni gredi, jet grouting gredi, zgunjavanje sa
Zemljani radovi
vibracijama) su postupci, koji sa unoenjem veziva ili dodatne energije u tlo poveavaju strinu otpornost zemlje. sa postupcima dubinske konsolidacije se - pobolja nosivost temeljnih povrina, - smanjuje slijeganje ispod planiranog optereenja i - poveava bezbjednost protiv ruenja. Veliina poveanja strine vrstou odrediti se na osnovu laboratorijskih istraivanja, terenskih istraivanja na testnih poljima ili iz prolih iskustava. Za izraun se koriste zamjenske vrijednosti korigirane vrstoe za poboljana tla i postupci, opisani u t. 1.2.7.5
1.2.18 Posebni zahtjevi povrinama
kod
planiranja
nasipa
na
loe
nosivim
Kod planiranja nasipa na loe nosivim povrinama treba uvaavati i sljedee: - odluke o uklanjanju travnate i humusne zemlje, koji esto predstavljaju vrstu, nosivu koru iznad mekih zemlja, koje ovise o geotehnikoj ocijeni za konkretni objekt - na loe nosiva temeljna tla preporuljivo je ugraditi geosintetik za razdvajanje prije polaganja platoa za vonju; za ojaanje temeljnih povrina moe se koristiti i ojaani geosintetik; Dimenzionisanje geosintetika za ojaanje izvede se prema postupcima, koji vrijede za upotrebu geosintetika - prvi sloj nasipa iznad loe nosivim temeljnim povrinama ili iznad geosintetika mora biti barem od dobro propusnog kamenog materijala, koji djeluje kao drenani sloj i kao radni plato - kod planiranja debljine platoa za vonju i slojeva od kamenog materijala treba uvaavati visinu oekivanih slijeganja i visine visokih (poplavnih) voda.
1.2.19 Plan geotehnikog praenja kod gradnje nasipa na loe nosivim povrinama
Kod planiranju nasipa na loe nosivim povrinama treba u okviru izrade plan a izraditi i plan e geotehnikog praenja. Plan i geotehnikog praenja moraju biti raspodijeljeni na mjere - za praenje nasipa za vrijeme izgradnje i - za praenje nasipa nakon izgradnje. Za praenje nasipa odgovarajue su sljedee metode: - posedalne ploe za geodetsko praenje slijeganja - horizontalni inklinometari za ukupno mjerenje slijeganja u poprenom pravcu kroz nasip - vertikalni inklinometari za zajedniko mjerenje pomaka glede na vertikalan smjer u nasipu i temeljnim povrinama - mjerai pornih tlakova vode - piezometari za praenje nivo voda - mjerai istjecanja vode iz drenaa - ostale metode (npr. ekstenziometari, mjerni listii za mjerenje deformacija u geosinteticima itd.).
strana 33 od 177
Zemljani radovi
1.3 GEOSINTETIKI MATERIALI
1.3.1
Predmet smjernice
Geosintetici su planirani polimerni materijali, koji se koriste u kombinaciji ili u kontaktu sa zemljom, kamenjem ili ostalim geotehnikim materijalima za razliite svrhe kod gradnje kolnik, u hidrotehnikim gradnjama i kod ostalih inenjerskih gradnja. Geosintetici imaju sljedea glavna podruja upotrebe: - razdvajanje - filtriranje - dreniranje - ojaanje armiranje - zaptivanje - zatita. Veina geosintetika proizvedena je od sintetinih polimera: polipropilena, poliestra i polietilena. Ti polimeri su visoko otporni na bioloke i kemijske uticaje. Rjee se koriste: poliamidi (najlon) i staklena vlakna. Prirodna vlakna, kao to su kokos, juta i pamuk mogu se isto tako koristiti kao i geosintetici, meutim zbog svrhe njihove potronje, koja je uvijek samo privremena, razmatraju se odvojeno od geosintetika. Izmeu geosintetskih materijala razlikujemo sljedee glavne grupe: - geotekstilije: su propusni, povrinski tekstilni materijali, koji mogu biti tkani, vornati, raeni iglom ili toplo valjani. Najvie se koriste za razdvajanje, filtriranje i za zatitu, a esto i za dreniranje i ojaanje armiranje. Oznaka je GTX - geomree za ojaanja: to su povrinski materijali sa ispravno rasporeenim otvorima. Sastoje se od mree elemenata za natezanje, meusobno povezanih varenjem, spajanjem ili ekstrudisanjem. Veliina otvora je mnogo vea od elemenata, koji tvore strukturu. Njihova primarna uloga je armiranje. Oznaka je GGR - geomree drenane: poseban oblik geomrea koji se sastoji od guste, ispravne mree elemenata, iji sastavni dijelovi su meusobno povezani sa vorovima ili ekstruzijom. Koriste se prije svega za razdvajanje i dreniranje. Oznaka je GNE - geomembrane: su nepropusni, povrinski materijali, ija je glavna svrha zaptivanje. Oznaka je GMB - geokompoziti: su proizvedeni ili na terenu sastavljeni vetaki materijali, koji se sastoje od najmanje dvije vrste razliitih materijala, od kojih je najmanje jedan od polimernih sintetinih vlakana. Postoji skoro neograniena vrsta razliitih vrsta geokompozita. Najvie se koriste za dreniranje i zaptivanje. Oznaka je GCO - bentonitne membrane: su neki oblik nepropusnih geokompozita, nainjen od dva sloja povrinskih polimera, izmeu kojih je ugraen bentonit ili neka druga glina. Koriste se za zaptivanje. Oznaka je GCL.
1.3.2
c c' ca cu h dh lai lni
Simboli
kohezija kohezija izraena sa efektivnim naponima adhezija zemljina - geosintetik nedrenirana vrstoa smicanja visina (nasipa, ukopa) razmak meu armaturnim trakama nenosiva duina armaturne trake nosiva duina armaturne trake
Zemljani radovi
k ka pa Ei N Tc T u W c, cu trak ' '
koeficijent vodopropusnosti koeficient aktivnog pritiska zemljine aktivni pritisak zemljine irina armaturne trake pritisak zemljine normalna sila na kliznoj plohi rezultirajui kohezijski otpor uzdu klizita rezultirajui otpor trenja uzdu klizita tlak kapilarne vode teina (zemlje) nagib padine volumenska teina faktor bezbjednosti na koheziju i ugao smicanja u dreniranim uslovima faktor bezbjednosti u nedreniranim uslovima faktor bezbjednosti za geosintetik nagib klizita nagib drsine normalni totalni napon normalni efektivni napon napon smicanja ugao smicanja, izraen sa efektivnim naponima
Grka slova
Skraenice Za geotehnike izraune preporuene su slijedee jedinice i njihovi viekratnici: sila kN masa kg moment kNm gustoa kg/m3 volumenska teina kN/m3 napon, tlak, vrstoa, krutost kPa koeficijent propusnosti m/s koeficijent konsolidacije m2/s Kategorije objekata prema Eurocode 7 1.kategorija: geotehniko jednostavni objekti 2. kategorija: veina objekata 3. kategorija: geotehniko vrlo zahtjevni objekti
1.3.3
Karakteristike geosintetika
Na tritu je vie od 600 razliitih vrsta geosintetika, koji se razlikuju po svojstvima osnovnog polimera, svojstvima osnovnih vlakana i nainima proizvodnje stoga su svojstva geosintetika vrlo razliita. Parametri, koji moraju biti provjereni kod upotrebe geosintetika u izradi kolnika, prikazani su u tabeli 1. U tabeli navedena svojstva odnose na tako zvana indeksna svojstva i primjerena su za vei dio upotrebe. Za specifine svrhe upotrebe treba obaviti specijalna istraivanja, sa kojima se potvrde u projektnoj dokumentaciji traena svojstva.
Zemljani radovi
Tabela 1. Vana svojstva i svojstva geosintetika, koje treba ispitati kod gradnje kolnik Postupak ispitivanja Test method EN ISO 10319 EN ISO 10319 Filtracija H A Uloga Razdvajanje H A ojaanje H H dreniranje H A
Karakteristika Characteristic vrstoa natezanja Rastezanje kod najveeg optereenja vrstoa natezanja vrstoa kontakata Statika vrstoa na probijanje (CBR)a,b
EN ISO 10321 EN ISO 12236
S S H S -A H H -H
S H A S -A A A -H A S
S H H A S A -A -H A S
S --S A A --H H A S
Dinamina otpornost protiv EN 918 probijanja (cone drop test)a Karakteristike trenja Puzanje kod natezanja Oteenja za vrijeme instaliranja Karakteristini otvori pora Propusnost za vodu, normalno na povrinu Sposobnost provoenja vode Trajnost Otpornost na truljenje Otpornost na kemijsko starenje EN 12224 ENV ISO 12960 EN ISO 13438 ENV 12447 Otpornost na mikrobioloko EN 12225 raspadanje prEN ISO 12957 EN ISO 13431 ENV ISO 10722-1 EN ISO 12956 EN ISO 11058 EN ISO 12958
A S
Legenda: H zahtjev za harmonizaciju A - relevantno za sve oblasti upotrebe S - relevantno za specifine oblasti upotrebe -- - nije relevantno za ovu oblast upotrebe a treba uzeti u obzir da parametre moda nije mogue odrediti za neke vrste proizvoda bako su mehanika svojstva (vrstoa na natezanje i probijanje) oznaena sa H, proizvoa e koristiti oba dokaza.
U tabeli nisu obuhvaena svojstva za geomembrane u tunelima, rezervoarima za vodu i za zatitu od zagaenja sa autoputa. Ta svojstva moraju biti odreena u tehnikim specifikacijama za tunele odnosno za zatitu podzemne vode ili u projektnoj dokumentaciji za svaki pojedini objekt.
1.3.4
Tehnike specifikacije za geosintetike
Odabir geosintetika za odreenu svrhu upotrebe u izradi kolnika mora se temeljiti na svojstvima geosintetike koja su vana za sa projektnom dokumentacijom odreenu svrhu upotrebe i uslove gradnje. Odreivanje odreenog standardnog tipa proizvoda (na primjer: 300 gramski filc) moe dovesti do potpuno pogrene upotrebe. U projektnoj dokumentaciji moraju biti odreeni
Zemljani radovi
osnovni zahtjevi, specifini zahtjevi, detalji dodirivanja, ivanje i prekrivanje, postupci polaganja, postupci popravaka oteenja i kriteriji za preuzimanje ili odbijanje.
1.3.5
Projektiranje radova sa geosinteticima
Geosintetici su razmjerno mlad materijal, zato postupci planiranja njihove upotrebe jo nisu ujednaeni. Postoji vie razliitih pristupa planiranju radova sa geosinteticima i to: - planiranje na osnovu ocjene trokova i dostupnosti materijala za gradnju. U tom sluaju se obavi uporedba cijene dva ili vie alternativnih materijala i odabere se materijal koji najbolje odgovara. Postupak je jo uvijek u primjeni iako bi ga morali odbacivati - planiranje na osnovu tehnikih specifikacija. U tom sluaju u specifikacijama postojeih svojstva geosintetika za razliite uslove i svrhe upotrebe, planer odabere materijal, koji svoji svojstvima odgovara uslovima planirane upotrebe - planiranje glede na svrhu upotrebe. U tom sluaju treba najprije odrediti ulogu geosintetika u objektu i zatim glede na uslove okoline i na osnovu analize odrediti numerike vrijednosti za pojedina svojstva kao to su propusnost, rastezanje, vrstoa natezanja i slino. Faktor bezbjednosti geosintetika F(G) je omjer proizvodne, ispitivanjem odreene vrijednosti geosintetika i numerike vrijednosti, odreene sa izraunam za odreenu svrhu upotrebe:
F( G ) =
testna karakteristika traena karakteristika
Testna karakteristika: karakteristika, odreena u laboratoriju ili kod testiranja na terenu, koja imitira odreenu situaciju Traena karakteristika: numerika vrijednost, odreena projektnim izraunam.
Kod odabira raunskih vrijednosti materijalnih svojstva geosintetika, to se posebno odnosi na armaturne geosintetike, potrebno uvaavati kompatibilnosti zemlje i geosintetika, a posebno kompatibilnosti deformacija. Geosintetik, na primjer, moe razviti odreene vrijednosti vrstoe natezanja kod vrlo velike deformaciji, dakle u podruju, u kojem se zemljana povrina ve porui. Planiranje geosintetika, koji ne uzima u obzir kompatibilnosti materijala i njihove zahtjeve moe biti tetno i opasno. Kod planiranja geosintetika treba uvaavati i da su uslovi, kojima je izloen geosintetik u vrijeme ugraivanja, esto agresivniji od uslova, kojima e biti izloen u vrijeme obavljanja funkcije u objektu. Zato treba kod planiranja radova sa geosinteticima uvaavati sve relevantne uticaje okoline i uslova ugradnje i odrediti ih sa traenim karakteristikama geosintetika, koja su zaokruena u sljedee glavne grupe svojstva: - fizika svojstva - mehanika svojstva - hidraulika svojstva - svojstva, vezana za trajnost i otpornost (oteenja kod polaganja, puzanje, abrazija itd.) - svojstva, vezana za raspadanje zbog uticaja okoline (temperatura, kemijski i bioloki uticaji, starenje itd.
strana 38 od 177
Zemljani radovi
Budui da se svojstva geosintetika odreuju u idealnim uslovima laboratorijske okoline se kod planiranja upotrebe obino rauna sa reduciranim vrijednostima. Veliina redukcionog faktora ovisi o svrsi upotrebe, kritinosti aplikacije i steenim iskustvima. U tabeli 2 su navedene preporuene vrijednosti redukcionih faktora za razliite svrhe upotrebe.
Tabela 2. Preporuene vrijednosti redukcionih faktora Redukcioni faktori Svrha upotrebe - razdvajanje - makadamski kolnik - potkapilarne konstrukcije - nasipi - nosivost - stabilizacija padina Oteenja kod ugradnje 1.1 2.5 1.1 2.0 1.1 2.0 1.1 2.0 1.1 2.0 1.1 1.5 Puzanje 1.5 2.5 1.5 2.5 2.0 4.0 2.0 3.5 2.0 4.0 2.0 3.0 Kemijska degradacija 1.0 1.5 1.0 1.5 1.0 1.5 1.0 1.5 1.0 1.5 1.0 1.5 Bioloka degradacija 1.0 1.2 1.0 1.2 1.0 1.3 1.0 1.3 1.0 1.3 1.0 1.3
1.3.6
Planiranje geosintetika za razdvajanje
1.3.6.1 Oblast i svrha upotrebe Geosintetici, koji se koriste za razdvajanje, sprjeavaju mijeanje dvije razliite vrste materijala. Razdvajanje i time sprjeavanje mijeanja razliitih materijala moe se izvoditi na razliitim nivo ma kolnike konstrukcije: - izmeu glinenih temeljnih povrina i nadgradnje sa nasipom, kamenim platoom za vonju ili kolne konstrukcije - izmeu nasipa i kolne konstrukcije - izmeu slojeva stare i nove konstrukcije. Geosintetici za razdvajanje sprjeavaju utiskivanje kamenih zrna u meku podlogu i prodiranje sitnih zrna iz podloge prema gore u kamene slojeve konstrukcije. Osnovna svrha upotrebe geosintetika za razdvajanje je ouvanje planirane debljine, kvaliteta i homogenosti ugraenih slojeva. Uloga geosintetika za razdvajanje moe biti i filtriranje i dreniranje. Za razdvajanje se najvie koriste geotekstilije. 1.3.6.2 Svojstva podloge, na kojoj je efikasna upotreba geosintetika za razdvajanje Upotreba geosintetika za razdvajanje je najefikasnija u slijedeim sluajevima: - kada su u podlozi sitno zrnata tla ili tla od gline iz grupe glinenih pijesaka i ljunaka, sitnog pijeska, glina, organskih glina i ute: GC, SC, ML, MH, CL, CH, OL, OH i Pt - kada je nedrenirana vrstoa smicanja zemljanih povrina u podlozi niska: u = cu < 90 kPa; CBR < 3 % i Ms < 45 MPa - kod visoke nivoa podzemne vode - kod vrlo osjetljivih materijala. U navedenih sluajevima geosintetik za razdvajanje djeluje kao sloj za razdvajanje i filtriranje, poboljava uslove gradnje, djelomino pojaava podlogu i odrava stabilan kontakt izmeu dva sloja. S obzirom na granine nedrenirane vrstoe smicanja cu < 90 kPa, kod koje je upotreba geosintetika za razdvajanje jo efikasnija, mogli bi zakljuiti, da je upotreba geosintetika kod poluvrstih i vrstih sitnozrnastih materijala nepotrebna. Meutim, neki
Zemljani radovi
prekonsolidirani materijali, koji su u prirodnom stanju u vrstoj konsistenciji jako osjetljivi na promijenjene uslove vlage i napona, mogu brzo izgubiti vrstou. Zato je kod planiranju geosintetika za razdvajanje treba uvaavati razliite vidove uticaja, ne samo vidove nedrenirane vrstoe ili sastav povrine. 1.3.6.3 Dimenzionisanje geosintetika za razdvajanje
1.3.6.3.1
Osnov
Na odabir geosintetika za razdvajanje utiu: - nosivost podloge - vrsta materijala za nasipanje - prometna optereenost. Podloge mogu biti prirodne temeljne povrine ili nasuti slojevi. Obzirom na nosivost podloge se dijele na klase, navedene u tabeli 3.
Tabela 3: Podjela podloga glede obzirom na nosivost i deformabilnost Nosivost vrlo mala mala srednja visoka Klasa* S0 S1 S2 S3 CBR (%) Ev2 (MN/m2)
3
3-5 5 - 10 10 - 15
10
10 - 20 20 - 60 60 - 80
* Kada je nosivost podloge S3 ili vea, slojevi od geosintetike za razdvajanje u pravilu nisu potrebni, kada radimo u neosjetljivim, inertnih materijalima. Ako se geosintetici koriste, na njih se primjenjuju odredbe koje vrijede za klasu nosivosti S2.
Materijali za nasipanje su glede na veliinu i zaobljenost zrna rasporeeni u tri klase i to klasa A: materijali sa zaobljenim ili okruglim zrnima promjera < 150 mm: oderi i kugle, klasa B: materijali sa otrorubimi zrnima promjera < 150 mm: tucanik i ljunci, klasa C: ostali materijali: razliite mijeane zemlje, padinski ljunci, sekundarne sirovine itd. Optereenja sa transportnim vozilima, kojima je za vrijeme gradnje izloena geotekstilija, rasporeena su u dvije klase ukupne optereenosti transportnih vozila: < 500 MN i > 500 MN.
1.3.6.3.2
Odreivanje svojstva geosintetika za razdvajanje
Za odreivanje svojstva geosintetika za razdvajanje potrebno je - dobiti podatke o vrsti i svojstvima zemljanih povrina u podlozi, - odrediti vrste nasipavanja i - odrediti: - optereenja kojima e biti izloen geosintetik - mehanika svojstva geosintetika - hidraulika svojstva geositnetika - minimalne traene uslove za ugraivanje.
strana 40 od 177
Zemljani radovi
nasip sloj nasipa geotekstilija za razdvajanje
Slika 1:
Prikaz gradnje nasipa sa upotrebom geosintetika za razdvajanje (hmin je minimalna traena debljina nasipavanja)
1.3.6.3.3
Optereenje geosintetika za razdvajanje

na geosintetik za razdvajanje ovisi o nosivosti podloge i = 50 cm = 40 cm = 30 cm
Minimalna debljina nasipavanja iznosi - na podlozi klasa S0 : hmin - na podlozi klasa S1 : hmin - na podlozi klasa S2 : hmin
1.3.6.3.4
Mehanika svojstva geosintetika za razdvajanje
Minimalni zahtjevi za mehanika svojstva geotekstilija za slojeve za razdvajanje navedeni su u tabeli 4 kao minimalne traene vrijednosti vrstoe rastezanja (Tmin.) kod minimalnog rastezanja min 30 %. U sluaju upotrebe geosintetika, kod kojih je min 30 %, u tabeli 4 naveden zahtjev za minimalni traeni produkt (T x )min, koji je izraen kao (T x )min Tmin x 30 (kN/m.%).
Tabela 4: Minimalni zahtjevi za rastezne ruilaka vrstoa i rastezanje u poprenom i uzdunom pravcu za geotekstilije za razdvajanje, odreeni prema postupku EN ISO 10319 Prometna optereenje Podloge Minimalna debljina nasipanog sloja Mehanike karakteristike materijala < 500 MN > 500 MN
Vrsta materijala za nasipanje A B 14 12 8 C 16 14 10 A 14 12 8 B 16 14 10 C 18 540 16 480 12 360
So S1 S2
0,5 m 0,4 m 0,3 m
Tmin (kN/m) (Tx )min Tmin (kN/m) (Tx )min Tmin (kN/m) (Tx )min
12 10 6
360 420 480 420 480 300 360 420 360 420 180 240 300 240 300
Za preuzete klase nasipanih materijala geosintetik - geotekstilija mora uz u tabeli 3 dane vrijednosti vrstoe natezanja, pripadajueg rastezanja i energetske apsorpcije ispunjavati i kriterije glede na otpornosti na probijanje. Otpornost na probijanje treba odrediti prema postupku dinaminog istraivanja probijanja (cone drop test) prema SIST EN 918. Promjer otvora Od, kojeg u geotekstiliji napravi konus, smije iznositi - za materijal za nasipanje A: Od < 35 mm, - za materijal za nasipanje B: Od < 30 mm,
Zemljani radovi
- za materijal za nasipanje C: Od < 25 mm. Za odreivanje otpornosti na probijanje alternativno moe se koristiti i statiko ispitivanje probijanja (CBR) prema EN ISO 12 236. Minimalna sila, potrebna za probijanje, smije iznositi - za materijal za nasipanje A: Fp > 1500 N - za materijal za nasipanje B: Fp > 2000 N - za materijal za nasipanje C: Fp > 2500 N
1.3.6.3.5
Hidraulika svojstva geosintetika za razdvajanje
Geosintetici za razdvajanje obavljaju uz glavnu ulogu razdvajanja i sekundarnu ulogu filtriranja. Minimalni zahtjevi za hidraulika svojstva geosintetika za razdvajanje navedeni su u tabeli 5. U sluajevima, kada geosintetici imaju jednaku ulogu razdvajanja i filtriranja, moraju ispunjavati zahtjeve za mehanika svojstva, koji vrijede za geosintetike za razdvajanje i zahtjeve za hidraulika svojstva, koja vrijede za geosintetike za filtriranje i opisani su u t. 1.3.6.3.5.
Tabela 5: Minimalni zahtjevi za hidraulika svojstva za geosintetike za razdvajanje Karakteristina veliina pora Materijal u podlozi presjek sitni pijesak i sitno zrnata zemljana povrina glina i glinena zemljana povrina organska zemljana povrina Klasifikovanja USCS SW, SP ML, GM, SM, GM-ML, SM-ML,GM-GC,SM-SC GC, SC,CL-ML,CL,GCCH, SC-CH,CH OL, OH, Pt O90 (mm) (prema EN 12956) 0,05< O90<0,5 0,05< O90<0,2 Minimalna propusnost kG (m/s)* (po E DIN 60500 4) 10-4 10-5
0,05< O90< 0,5 0,05< O90<0,5
10-6 10-4
*kG je minimalan koeficijent propusnost kod efektivnog optereenja, koju uzrokuje materijal za nasipanje. Obino su vrijednosti za proizvode navedene za normalna optereenja 20 kN/m2 i 200 kN/m2. Kod optereenja sa nasipima visine do 2 m u pravilu se treba uvaavati vrijednost kG, odreene kod normalnog optereenja 20 kN/m2, a za vea optereenja sa nasipima vrijednosti, odreene na 200 kN/m2.
EN ISO 11058 propisuje postupak testiranja propusnosti za vodu pravougano na povrinu. Rezultat testiranja je indeks brzine VIH50 (m/s). Indeks brzine se esto zamjenjuje sa koeficijentom propusnosti, zbog ega dolazi kod vrednovanja i ocjenjivanja sukladnosti materijala do nesporazuma. Hidraulika svojstva, odreena prema EN ISO 11058, zato bi morala biti barem posebno oznaene kao indeks brzine ili u indeks, a ne kao vodopropusnost. Za slojeve za razdvajanje preporuen je zahtjev VIH50 > 3 mm/s odnosno > 3 x 10-3 m/s.
1.3.6.3.6
Uslovi za polaganje i ugradnju
Geosintetike za razdvajanje treba polagati od ruba do ruba, moe runo ili mainski. Traena minimalna mehanika svojstva, navedene u tabeli 3, vrijede za oba naina ugraivanja. Geosintetike - geotekstilije za razdvajanje treba polagati na ravnu podlogu. Nakon poloene geotekstilije nije dozvoljeno voziti, dok ista nije prekrivena sa nasipom minimalne debljine kao to su navedene u tabeli 3. irina trake je ograniena, zato se susjedne trake moraju meusobno prekrivati. Prekrivanje i dodirivanje treba izvesti sa
strana 42 od 177
Zemljani radovi
vrstim (ivanje, varenje) ili mekanim kontaktima (prekrivanje). Geotekstilije za razdvajanje se u pravilu prekrivaju (mekani kontakt). irina prekrivenosti susjednog sloja ovisi o vrstoi i ravnoi podloge. Kod ravnih, srednje dobro uvrenih podloga (S2, S3) najmanja irina prekrivenosti je 30 cm, a kod neravnih i loe nosivih podloga najmanja irina prekrivenosti je 50 cm. Kada se geotekstilije za razdvajanje polau ispod vode, irina prekrivanja mora biti najmanje 1 m.
1.3.7
Planiranje geosintetika za slojeve za filtriranje
1.3.7.1 Oblast i svrha upotrebe Geosintetici, koji se koriste za slojeve za filtriranje, sprjeavaju ispiranje sitnih estica zemlje u drenani sloj i tako sprjeavaju unutarnju eroziju povrina. Geosintetik djeluje kao filtar, kada je glavnina struje podzemne vode usmjerena pravougano na povrinu geosintetika. Proces sprjeavanja unutarnje erozije i ispiranja sitnih estica zemlje u debeli zrnati drenani sloj nazivamo filtarska stabilnost kontakta izmeu zemlje i drenanog sloja. Da bi geosintetik mogao jamiti trajnu filtarsku stabilnost kontakta, porni prostor, veliina i raspored pora mora biti takav, da mogu preuzimati dio zrna zatiene zemlje bez da se pri tome smanjuje propusnost geosintetika za vodu. Dimenzionisanje geosintetika za filtriranje temelji se na jednakom principu kao dimenzionisanje klasinih filtara za zemlju. Osnov za izraun su zrnatost sastava i propusnost zemlje, koju geosintetik za filtriranje titi. Propusnost geosintetika za vodu mora biti vea od propusnosti zemlje i dovoljno velika, da se ispred povrine filtra ne mogu stvoriti poveani pritisci vode. Kako za vrijeme ugraivanja ne bi dolo do oteenja i lokalnih promjena filtarskih svojstva, upotrebljene geotekstilije za filtriranje moraju ispunjavati minimalne zahtjeve za mehaniku vrstou i rastezanje. 1.3.7.2 Dimenzionisanje geosintetika za filtriranje
1.3.7.2.1
Osnov
Kod planiranju geosintetika za filtriranje treba uvaavati kriterije za - zadravanje ili retenciju za laminarnu i turbulentnu struju i za vrste zemlje, - propusnost i permitivnost, - zaepljenje geosintetika i - trajnost i otpornost. Dimenzionisanje sa uvaavanjem gore navedenih kriterija moe se obaviti u svim sluajevima, a obino se obavlja samo u posebnih aplikacijama za vrlo zahtjevne objekte. Za uobiajenu upotrebu u izradi kolnika za dimenzionisanje geosintetika za filtriranje mogu se preuzeti uslovi, odreeni u t. 1.3.8.2.2. Na odabir geosintetika za filtriranje utiu: - vrsta i svojstva zemlje, koju filter titi - brzina odnosno pritisci vode - vrsta drenanog sloja - uslovi ugradnje.
1.3.7.2.2
Odreivanje svojstva geosintetika za filtriranje
Dimenzionisanje geosintetika za filtriranje uslovljava odreivanje - zahtjevnost objekta, prije svega u smislu, da li je dozvoljeno poetno ispiranje ili nije, - svojstva zatiene zemlje, - svojstva drenanog agregata i - uslova za odravanje.
strana 43 od 177
Zemljani radovi
ispravno
neispravno drenani ljunak geosintetik uz cijev
Slika 2: Primjer ispravne i neispravne upotrebe geosintetika za filtriranje
1.3.7.2.3
Hidraulika svojstva geotekstilije za filtriranje
Minimalni zahtjevi za obezbjeivanje filtarske stabilnosti i trajne funkcije filtriranja navedeni su u tabeli 6 za sluaj kada je dozvoljeno poetno ispiranje i u tabeli 7 za posebne sluajeve kada poetno ispiranje nije dozvoljeno. Za nevezujue zemlje, koje imaju vrijednost d85 < 0,05 mm, treba predvidjeti posebne mjere za obezbjeivanje filtarske stabilnosti. Kod heterogenih i slojevitih povrina za dimenzionisanje karakteristine veliine pora mjerodavna je sitno zrnata zemljana povrina, a za dimenzionisanje minimalne propusnosti debelo zrnata zemljana povrina .
Tabela 6: Minimalni zahtjevi za hidraulika svojstva geotekstilije za filtriranje (dozvoljeno je poetno ispiranje) Karakteristina veliina pora O90 (mm) O90 d85 O90 0.05 mm O90 4x d15 *
Koeficijent propusnosti kg (m/s) kg vei od 10 kzemlje, jo bolje vei od 100 kzemlje
*Za sitno pjeane-ljunane zemlje, u kojima moe doi do unutarnjega transporta tvari i do kulmatacije
Tabela 7: Minimalni zahtjevi za hidraulika svojstva geotekstilije za filtriranje (poetno ispiranje nije dozvoljeno) Koeficijent propusnosti kg (m/s)* d50 0.06 mm kg vei od 10 kzemlje, jo bolje vei od 100 kzemlje d50 > 0.06 mm kg vei od 10 kzemlje, jo bolje vei od 100 kzemlje Karakteristina veliina pora O90 (mm) O90 d85 O90 0.05 mm O90 d85 ali O90 5 d10 x (Cu)1/2 O90 0.05 mm
Zrnatost svojstva zemlje
strana 44 od 177
Zemljani radovi
*kG je minimalni koeficijent propusnosti kod efektivnog optereenja, koju uzrokuje materijal za nasipanje. Obino su vrijednosti za proizvode navedene za normalna optereenja 20 kN/m2 i 200 kN/m2. Kod optereenja sa nasipima visine do 2 m ispravno treba uvaavati vrijednost kG, odreene kod normalnog optereenja 20 kN/m2, a za vea optereenja sa nasipima vrijednosti, odreene kod 200 kN/m2.
EN ISO 11058 propisuje postupak testiranja propusnosti za vodu pravougano na povrinu. Rezultat testiranja je indeks brzine VIH50 (m/s). Indeks brzine se esto zamjenjuje sa koeficijentom propusnosti, zbog ega dolazi kod vrednovanja i ocjenjivanja sukladnosti materijala do nesporazuma. Hidraulika svojstva, odreena prema EN ISO 11058, bi zato morala biti barem posebno oznaena kao indeks brzine ili u indeks, a ne kao vodopropusnost. Za slojeve za filtriranje preporuen je zahtjev VIH50 > 3 mm/s odn. > 3 x 10- 3 m/s.
1.3.7.2.4
Mehanika svojstva geotekstilije za filtriranje
Da u vrijeme polaganja i ugraivanja ne bi dolo do oteenja i kako bi osigurali odgovarajui period trajanja, geotekstilija za filtriranje mora ispunjavati minimalne zahtjeve za mehaniku vrstou i rastezanje. Za odreivanje potrebne mehanika vrstoe mjerodavni su veliina i oblik zrna drenanog materijala. Minimalni zahtjevi prikazani su u tabeli 8 u obliku minimalno traene vrstoe natezanja (Tmin) kod minimalno 30 %-nog rastezanja i u obliku minimalno traenog produkta vrstoe natezanja i rastezanja (Tx )min.
Tabela 8: Minimalni zahtjevi za mehaniku vrstou geotekstilija za filtriranje u poprenom i uzdunom pravcu Drenani materijal (klasa) Minimalna* vrstoa natezanja Tmin. (kN/m) - zaobljen (A) - drobljen (B) 6 8 Minimalni produkt (Tx )min (kN/m x %) 180 240 Otpornost na probijanje Od (mm) 40 35
Za potrebe dimenzionisanja mehanikih otpornosti geotekstilija za filtriranje materijali za drenana zasipavanja uvrteni su u dvije klase: - klasa A: zaobljeni materijali - oderi: d < 63 mm - oderi i kugle: d < 150 mm - klasa B : zdrobljeni (ili prirodni otrorubni) materijali - tucanik d < 16 mm - tucanik i kr d < 125 mm - kr d < 150 mm
1.3.7.2.5
Kod polaganja geotekstilija za filtriranje mora to bolje nalijegati na povrine, koje se odvodnjava odnosno koje su zatiene. Zato geotekstilija za filtriranje mora biti dovoljno rastezljiva, kako bi se mogla prilagoditi rubovima kanala ili neispravnostima u podlozi. Na kontaktima u poprenom i uzdunom pravcu treba prekrivanje susjednih slojeva geotekstilije za filtriranje najmanje 30 cm. Kada se geotekstilija za filtriranje polau u drenane kanale za drenana kamneia rebra na padinama ili u ostalim agresivnim uslovima okolina, svojstva vrstoe geotekstilije moraju biti posebno odreena u projektu.
strana 45 od 177
Zemljani radovi
1.3.8
Projektiranje geosintetika za drenane slojeve
1.3.8.1 Oblast i svrha upotrebe Geosintetici za drenau skupljaju vodu iz zaleene zemlje i odvajaju je izvan podruja uticaja okoline, u koju su poloeni. Sa svojim djelovanjem moraju sprijeiti nastanak vika pritisaka u porama u zaleenoj zemlji. Geosintetik djeluje kao drenaa kada je glavni dio vodene struje usmjeren uzdu tijela geosintetika. Za drenane slojeve u pravilu se koriste geokompozitni materijali ili geotekstilije za drenau. Geosintetici za drenau u izradi kolnika se koriste za - bone drenae na kolnicima, - drenae koja se nalaze u padinama, - drenae za temelje objekata i za ukopane zidove, - drenae za rastereivanje pritisaka podzemne vode kod ukopanih objekata i - privremene drenae u zemlji, npr. vertikalne ili horizontalne drenane trake za poticanje konsolidacije, Drenani geosintetik moe biti ugraen u homogeno propusnu zemljanu povrinu, na kontaktu izmeu vie i manje propusnih materijala ili na kontaktu izmeu propusnog i potpuno nepropusnog materijala. Vodu, koja prodire preko zaleene zemlje prema geosintetiku za drenau, treba odvesti iz podruja dreniranja sa to manjim tlanim gubitkom. Zato geosintetik u svojoj ravnini mora imati dovoljnu sposobnost razdvajanja vode. Sposobnost razdvajanja vode u ravnini odreena je kao transmisivnost ili provodnost (m2/s). Kod dimenzionisanja geosintetika za drenau treba uzeti u obzir da je sposobnost provoenja geosintetika za drenau relativno mala (oko 2 x 10-5m3/s/mpod tlakom ca 12 kPa), ako je usporeujemo sa sposobnou provoenja od 0.15 0.30 m debelog sloja drenanog ljunka. To znai, da sa geosintetikom za drenau moemo nadomjestiti kamene slojeve za drenau samo, ako sa izraunom dokaemo ekvivalentnost propusnosti odnosno odgovarajue razdvajanja izraunate koliine vode. Svaki geosintetik za drenau mora djelovati i kao filtar, zato geosintetici za drenau moraju ispunjavati i uslove filtarske stabilnosti. Kako za vrijeme ugraivanja ili u planiranom period u trajanja geosintetika za drenau ne bi dolo do oteenja zbog konsolidacije ili pritisaka zemlje, geosintetici za drenau moraju imati minimalne traene mehanike vrstoe. Zbog promjene pritisaka i temperature podzemne vode u nekim geolokim sredinama moe doi do izluivanja tvari iz vode i do smanjivanja provodnosti geosintetika za drenau. U sredinama, gdje postoji poveana opasnost od inkrustacije, potrebna je posebna ocjena geosintetika za drenau i sa stajalita trajnosti djelovanja i mogunost odravanja i ienja. 1.3.8.2 Dimenzionisanje geosintetika za drenau
1.3.8.2.1
Osnov
Kod planiranja geosintetika za drenau treba ispitati - dolazne i izlazne kapacitete ispod planiranih optereenja glede na oekivane dotoke vode u period u trajanja (provodljivost), - sposobnost filtriranja (kriterij zaepljenja i unutarnje erozije) i - djelovanja u planiranom sistemu (mogunost ugradnje i generalna bezbjednost). Na odabir geosintetika za drenau utjeu: - vrsta i svojstva zemlje, u kojoj e geosintetik biti ugraen - brzina odnosno pritisci vode
Zemljani radovi
- vrsta drenanog sloja i vrijeme djelovanja - mehanika svojstva glede na svrha upotrebe i uslove ugradnje. Dinamika optereenja prometa za geosintetik za drenau znae vrlo traene uslove ugradnje. Ruenje geosintetika za drenau na mjestu kolnika moe za posljedicu imati uruavanje kolnika. Zato je kod Dimenzionisanja geosintetika za drenau potrebno razmatrati cjelokupan stajalit gradnje i sa odgovarajuim geostatikim izraunima dokazati bezbjednost upotrebe.
1.3.8.2.2
Odreivanje svojstva geosintetika za drenau
Dimenzionisanje geosintetika za drenau uslovuje odreivanje - zahtjevnosti objekta i ulogu geosintetika za drenau u konstrukciji i - svojstva zemlje i oekivane koliine vode u sredini, u kojoj djeluje geosintetik za drenau i - uslove za ugraivanje.
1.3.8.2.3
Hidraulika svojstva geosintetika za drenau
Minimalni zahtjevi za hidraulina svojstva geosintetika za drenau navedeni su u tabeli 9. Kada je djelovanje slojeva za drenau indirektno vezano na obezbjeivanje bezbjednosti objekta (npr. drenani slojevi iza zidova potpornih konstrukcija), svojstva geosintetika za drenau moraju biti odreena sa hidraulikim izraunom ve u projektnoj dokumentaciji. Za takve sluajeve odredbe ovih tehnikim uslova nisu mjerodavne. Drenani geosintetik treba odabrati glede na ocijenjenu maksimalnu koliinu vode, koju drenani sistem mora provoditi. Sposobnost provoenja geosintetika Q treba odrediti sa upotrebom Darcyevega zakona:
Q = kp i A = kp i B d
(m3/s)
gdje znai:
kp = koeficijent propusnosti geosintetika u ravnini (m/s) i = hidraulini gradient (h/L) A = povrina prereza geosintetika (m2) B = irina (m) d = debljina (m)
Tabela 9: Minimalni zahtjevi za hidraulikim svojstvima geosintetika za drenau Zrnatost zemlje Koeficijent propusnosti kg (m/s)
d50
Karakteristina veliina pora O90 (mm) O90 d85 O90 0.05 mm O90 d85 ali O90 5 d10 x (Cu)1/2 O90 0.05 mm
Transmisivnost (m2/s)
0.06 mm kg > 10 kzemlje

> 0.06 mm kg > 10 kzemlje
> (F.Qmax)/(B.i)
- F - faktor bezbjednosti F = 5 (jednoslojne geotekstilije) F = 2 (vieslojne geotekstilije ili geokompozite) - Qmax - max. koliina vode (m3/s)
d50
Kada se koriste proizvodi koji se skupljaju, treba izraunati uticaj vanjskog optereenja i puzanja na smanjivanje njihove debljine i vremensko smanjivanje provoenja vode. Treba raunski dokazati minimalno traenje vrijednost za planirano vrijeme upotrebe.
strana 47 od 177
Zemljani radovi
1.3.8.2.4
Mehanika svojstva geosintetika za drenau
Kako za vrijeme polaganja i ugraivanjem ne bi dolo do oteenja i kako bi osigurali odgovarajui period trajanja, geosintetik za drenau mora ispunjavati minimalne zahtjeve za mehanike vrstoe i rastezanje, koje su navedene u tabeli 10.
Tabela 10: Minimalni zahtjevi za mehaniku vrstou geosintetika za drenau u poprenom i uzdunom smjeru Vrsta upotrebe - zidna drenaa - ukopana vertikalna drenaa - horizontalna drenaa (drenani tepisi) Traena karakteristika vrstoa rastezanja vrstoa rastezanja rastezanje vrstoa rastezanja rastezanje Preporuene vrijednosti min. 8 kN/m min. 10 % min. 8 kN/m min. 20 % s obzirom na sekundarnu ulogu preuzimaju se vrijednosti iz tabele 3 ili 7
(betonski zid/zemljana povrina) rastezanje
1.3.8.2.5
Kod polaganju treba usmjeriti posebnu panju neometanom protoku vode kroz geosintetik. Posebno treba paziti kod dodirivanja i prekrivanja susjednih slojeva u pravcu protoka i kod prikljuivanja geosintetika na drenanu ahtu ili kanal. Ti detalji moraju biti doraeni u projektnoj dokumentaciji.
1.3.9
Geosintetici kod gradnje nasipa na loe nosivim povrinama
1.3.9.1 Oblast i svrha upotrebe Kod gradnje nasipa na loe nosivim povrinama postoji opasnost od izguravanja zbog horizontalnih pritisaka zemlje, koji djeluju u nasipu i uzrokuju horizontalne napone smicanja u temeljnim povrinama, koje moraju preuzeti temeljne povrine. U sluaju, da temeljne povrine nemaju odgovarajue otpornosti smicanja dolazi do ruenja nasipa. Ispravno planirana upotreba geosintetika u temeljnim povrinama ispod nasipa predstavlja ojaanje, koje poveava stabilnost i smanjuje opasnost od ruenja. Sa ispravnom upotrebom geosintetika moemo djelomino smanjiti horizontalna i vertikalna slijeganja temeljnih povrina. Upotreba geosintetika ne smanjuje magnitude sasjedanja zbog konsolidacije i puzanja. Upotreba geosintetika za ojaanje loe nosivih povrina kod gradnje nasipa doprinosi - veoj bezbjednosti nasipa, - poveanju dozvoljene visine nasipa, - smanjenju deformacija za vrijeme gradnje i - poboljanju ponaanja nasipa zbog poveanja homogenosti kod slijeganja nakon izgradnje. Za ojaanje loe nosivih temeljnih povrina ispod nasipa se koriste geosintetici za ojaavanje, meu kojima prevladavaju geotekstilije za ojaavanje, mree za ojaavanje i armaturni geokompoziti, nainjeni od mree za ojaavanje i geotekstilije za razdvajanje. Uputstva u ovoj specifikaciji pripremljene su uz pretpostavku, da su u preliminarnih fazama ve bile istraene i analizirane razliite mogunosti gradnje nasipa na loe nosivim povrinama. 1.3.9.2 Vrste upotrebe Geosintetici za ojaanje loe nosivih temeljnih povrina ispod nasipa mogu biti upotrebljeni
strana 48 od 177
Zemljani radovi
za gradnju nasipa preko vie ili manje homogenim, mekanih povrina, izraenih od debelog veznog sloja loe nosivih sedimenata ili - za gradnju nasipa preko povrina, u kojima se pojavljuju lokalne anomalije, kao to je gradnja preko krkih vrtaa, lokalnih prodora, raspuklinskim zonama, uloaka mekih, vodom zasienih sedimenata, na primjer pijeska izmeu vrste gline i slino. U prvom sluaju treba geosintetik u pravilu polagati na nain, da je smjer ojaanja, to je smjer geosintetika sa veom vrstoom natezanja, pravougaono na os ceste odn. nasipa. Dodatne ojaanja u pravcu osi ceste moraju biti izvrene na poetku i na kraju nasipa. U drugom sluaju geosintetik premouje neravnomjerna loa mjesta u inae dobro nosivim temeljnim povrinama. Zato je ojaanje moda potrebno u razliitim smjerovima. To znai, da orijentacija jaeg smjera geosintetika ovisi o lokaciji anomalije uz ujedno uzimanje u obzir os nasipa. nasip armiranje
loe nosivo tlo
nasip na loe nosivom terenu
lokalno loe nosivo tlo provalije, krake vrtae nasip preko lokalnih anomalija na terenu Slika 3: Karakteristini primjeri upotrebe geosintetika za ojaanje ispod nasipa na loe nosivim temeljnim povrinama
1.3.9.3 Dimenzionisanje geosintetika za ojaanje ispod nasipa na loe nosivim povrinama
1.3.9.3.1
Osnove
Osnovno je dimenzionisanje protiv ruenja. Tri karakteristina oblik ruenja, ukazuju na vrste analize stabilnosti, koje treba obaviti kod planiranja gradnje sa geosinteticima. Zato to kritina faza gradnje nasipa na loe nosivim povrinama netom prije zavretka gradnje nasipa, glavnina funkcije geosintetika za ojaanje vezana je na vrijeme, dok temeljne povrine ne dobiju dovoljnu vrstou za preuzimanje optereenja sa nasipom. U izraunu treba uvaavati i oekivane slijeganja nasipa i uinke puzanja geosintetika za ojaanje, posljednje samo u sluaju, kada su oekivane deformacije tako velike, da je prekoraena otpornost geosintetika na natezanje. Postupci izrauna uzimaju u obzir klasine postupke za izraun stabilnosti, samo sa jednom razlikom, da u raunu uzimaju u obzir i ojaanje sa geosintetikom. Kod analiza stabilnosti sa upotrebom geosintetika za ojaanje obino se upotrebljava postupak topodnih pritisaka, to znai konzervativni pristup. Moe se znai koristiti i
Zemljani radovi
postupak efektivnih pritisaka, to trai vrlo precizne podatke o svojstvima zemljanih povrina u temeljnim povrinama, razvoju i padu pritisaka pora, zahtjev kontrolnog mjerenja za vrijeme gradnje, to sve moe poskupjeti i/ili i produi gradnju.
1.3.9.3.2
Pristupi planiranja geosintetika za ojaanje ispod nasipa na loe nosivim povrinama
Kod planiranja upotrebe geosintetika za ojaanje kod gradnje nasipa na loe nosivim povrinama potrebno je - odrediti geometarijo nasipa i optereenja - odrediti geoloko geotehnike odnose i svojstva nasipa - odrediti minimalne faktore bezbjednosti - ispitati nosivost - ispitati stabilnost - odrediti svojstva geosintetika za ojaanje.
1.3.9.3.3
Odreivanje geometarije nasipa i optereenje
U sklopu geometarije nasipa i optereenja treba odrediti: - geometariju nasipa: - visina nasipa (H) - duina nasipa, - irina krune, - nagibe padina - vanjskog optereenja: - stalno optereenje - povremena prometna optereenje - dinamina optereenja (potres) - optereenje zbog uslova okolina: - smrzavica, - skupljanje i bubrenje - dreniranje, erozija... - uslove gradnje nasipa: - projektna ogranienja - najavljena odn. oekivana brzina gradnje
1.3.9.3.4
Odreivanje geoloko geotehnikih uslova i svojstva nasipa
Geoloko geotehnike odnose i svojstva nasipa uslovuju odreivanje - karakteristike prereza povrina i inenjerskih svojstva zemljanih povrina u temeljnim povrinama i nasipu, koje obuhvaaju - stratigrafiju i podni prerez - nivo podzemne vode - nedreniranu strinu vrstou - dreniranu strinu vrstou - konsolidacijske parametare - kemijske i bioloke uticaje - varijacije svojstva u vertikalnom i horizontalnom smjeru - vrstu nasipavanja i klasifikovanju - stupanj zgusnutosti i relaciju vlaga gustoa
Zemljani radovi
- svojstva vrstoe zgusnutog nasipa - kemijska i bioloka svojstva, koja bi mogla utjecati na geosintetik Kod toga treba uvaavati klasine postupke za odabir i naine ugraivanja materijala za nasipanje, samo sa jednom iznimkom, da je prvi sloj iznad geosintetika za ojaanje barem od dobro propusnog granuliranog materijala. sa takvim odabirom materijala za prvi nasipani sloj mora biti osigurana velika otpornost na trenje dodirnih mjesta geosintetika nasipa kao i mogunost brzog dreniranja i smanjivanja premaenih pornih tlakova.
1.3.9.3.5
Odreivanje minimalnih kolinika bezbjednosti
Kod analiza stabilnosti treba koristiti djelomine kolinike bezbjednosti prema principu metode graninih stanja i to: - za efektivna ugao smicanja =1,25 - za efektivnu koheziju c=1,25 - za nedreniranu strinu vrstou cu=1,40 - za jednoosnu tlanu vrstou qu=1,40 - za vlastitu teinu povrina =1,001) - za stalno optereenje na povrini povrina G=1,35 - za povremeno optereenje na povrini povrina Q=1,50 - na graninu nosivost armature 1,15 - na stri uz armaturu 1,4 1,5 - za metodu analize M=1,00 (odnosno po presudi upotrebnika) Kod planiranja geosintetika za ojaanje moe se uvaavajui iskustva, konkretnu situaciju i druge uslove koristiti vii faktora.
1.3.9.3.6
Provjeravanje nosivosti
Kada je debljina loe nosivih povrina vea od irine nasipa, za priblini izraun graninog optereenja nasipa moe se koristiti jednadba (Prandtl), (slika 4)
N h = q f < (2 + ) cu
< cu Nc
gdje znai: cu - nedrenirana vrstoa smicanja Nc - faktor nosivosti h - visina nasipa Takav priblini izraun naime podcjenjuje nosivost temeljnih povrina, ojaanih sa geosintetikom i na sigurnoj je strani. Moe se pretpostavljati, da geosintetik ne utjee na generalno poveanje nosivosti temeljnih povrina. Ako izraun pokae, da je nosivost temeljnih povrina premala, nasip nije mogue graditi sa upotrebom geosintetika za ojaanje, bez da bi prije prihvatili dodatne mjere. Nosivost temeljnih povrina moe odrediti i sa upotrebom ostalih klasinih metoda izrauna (Terzaghi Peck, Vesi i drugi), koje se temelje na izraunu graninih stanja uzimajui u obzir sile razaranja u obliku logaritamske spirale. Te analize nisu odgovarajue za temeljne povrine, u kojima je debljina mekih povrina vrlo mala i gdje moe doi do bonog izguravanja povrina ispod nasipa. U tim sluajevima treba obaviti analizu prema jednoj od novijih metoda (Holtz- Giroud, Rowe i Siderman). Treba uvaavati, da su metode izrauna bonog izguravanja prije svega pribline i nijedna se jo nije konano primjenila kod gradnje.
strana 51 od 177
Zemljani radovi
1.3.9.3.7
Provjeravanje stabilnosti za krunu silu razaranja
Krunu silu razaranja moemo koristiti samo u sluajevima homogenim povrina. Najprije treba obaviti analizu stabilnosti nasipa, sa kojom se odrediti kritina kruna sila razaranja i faktor bezbjednosti za lokalne sile razaranja bez uzimanja u obzir geosintetika za ojaanje. Ako je faktor bezbjednosti vei od traenog prema Eurocode, geosintetik za ojaavanje nije potreban. Ako je faktor bezbjednosti manji od traenog, treba izraunati minimalnu vrstou natezanja (T), potrebno za dobivanje odgovarajuega faktora bezbjednosti, prema jednaini (slika 4)
F (M D ) M R R cos( ) T=.
momenat aktivnih sila otpor zemlje
Slika 4: Ojaanje temeljnih povrina sa geosintetikom za obezbjeivanje bezbjednosti protiv ruenja kruna sila razaranja za sluaj, ako geosintetik ne pobolja vrstou zemlje
1.3.9.3.8
Provjeravanje stabilnosti za sluaj bonog izguravanja
Provjeravanje moe se izvesti prema postupku, prikazanom na slici 5. U sluaju, da je izraunati faktor bezbjednosti vei od minimalno traenog, za takav oblik ruenja ojaanje sa geosintetikom nitreba. U sluaju, da je manji, treba odrediti minimalnu potrebnu vrstoa T. Zatim treba ispitati i bezbjednost padine protiv klizanja iznad geosintetika.
strana 52 od 177
Zemljani radovi
osnovno tlo
osnovno tlo
Slika 5: Odreivanje ojaanja temeljnih povrina sa geosintetikom za obezbjeivanje bone stabilnosti Gore za primer = 0 (Christopher in Holtz, 1985); dole za primerda geosintetik ne izboljava vrstoe zemljine (Bonaparte in Christopher,1987).
1.3.9.3.9
Odreivanje deformacijskih svojstva (rastezanja) geosintetika za ojaanje
Preporuke se temelje na iskustvima. Rastezanje geosintetika za ojaanje iznose: - za nevezujue, granulirane zemlje: = 5 10 % - za vezive zemlje: = 2 % za ute: = 2 10 %
1.3.9.3.10 Odreivanje svojstva geosintetika

Svojstva geosintetika treba odrediti na osnovu podataka, dobivenih u analizi. Otpornost na trenje kontakta izmeu zemlje i geosintetika preporuljivo je odrediti za vrstu zemlje, u koju e biti ugraen geosintetik. Za openitu ocjenu moe se preuzeti vrijednost, da je otpornost na trenje kontakta zemljane povrina geosintetik s,g = 2/3. Krutost geosintetika utjee na uslove ugraivanja i oteenja, koji se mogu pojaviti za vrijeme gradnje. Zato je krutost geosintetika vaan parametar, koji treba odrediti glede na odnose na terenu i ve steena iskustva. Pri radu na vrlo mekim povrina potrebna je visoka krutost. Kod odabira geosintetika treba uvaavati i druge uslove trajnosti i postojanosti, sve u ovisnosti o uslovu i nainu ugraivanja, vrste materijala za nasipanje i tehnoloke opreme.
strana 53 od 177
Zemljani radovi
1.3.9.3.11 Ostali uslovi

Treba odrediti - veliinu i vremenski razvoj slijeganja temeljnih povrina ispod nasipa sa upotrebom klasinih postupaka izrauna - postupke gradnje i - uslove geotehnikog praenja i moguih dodatnih mjera, koje se prihvaa za vrijeme gradnje.
1.3.10 Geosintetici za ojaanje padina

1.3.10.1 Oblast i svrha upotrebe Ojaana (armirana) zemljana povrina je kompozitni materijal, koji zdruuje svojstva dvije potpuno razliite vrste materijala na taj nain, da smanjuje njihova slaba svojstva. Zemljana povrina, koja je jeftina i dostupna u velikim koliinama, ima razmjerno dobru tlanu i strinu vrstou, a zanemarivo malu vrstou natezanja. sa ugradnjom geosintetika za ojaanje, koji je u usporedbi sa zemljama skup materijal, a ima veliku vrstou natezanja, mogue je iskoristiti meusobnu kombinacijo tlane, strine i vrstoe natezanja i na taj nain poboljati generalna svojstva kompozitnog materijala. Geosintetik je odgovarajui za ojaanje padina u sluajevima, kada su planirani nagibi padina vei od nagiba, koje dozvoljava gradnja od neojaane zemlje (slika 6). Ojaanje padina moe se koristiti kod - gradnje novih nasipa, - proirivanja postojeih nasipa, - kao alternativno rjeenje konstrukcijama za podupiranje i - kod sanacija oteenih i poruenih padina.
3 1 V 3:1 1
2 1 V 2:1
V 1:1
Slika 6: Karakteristini primjer manjeg volumna nasipa sa armiranjem padine S ojaavanjem padina moe se (slika 7) - smanjiti koliina potrebnog nasipavanja, - omoguiti potronja manje kvalitetnog nasipavanja, - smanjiti trokovi, vezani na gradnju konstrukcija za podupiranje i - uspostaviti uslovi boljeg iskoritenja prostora.
strana 54 od 177
Zemljani radovi
smanjene potrebnog nasipa armirana padina stabilna padina nearmiranog nasipa
a) nova konstrukcija
armirana padina klasini potporni zid sauvan spoljni rub kolnika b) alternativna rjeenja
dobivanje prostora za irenje stabilna nearmirana padina sauvan spoljni rub kolnika
c) irenje kolnika
rekonstrukcija skliznutih padina u prvobitno stanje klizna ploha
d) sanacija skliznutih padina

Slika 7: Karakteristini primjeri korisne upotrebe armiranja padina
strana 55 od 177
Zemljani radovi
Planiranje ojaane padine zahtjeva detaljnu geotehniku analizu. Uruavanje geosintetika moe uzrokovati ruenje padine. Ojaanje padina sa geosintetikom moe se koristiti i u sluajevima, kada treba - poboljati bonu stabilnost vanjskih dijelova padine i omoguiti bolje zgunjavanje, - poboljati povrinsko stabilnost i erozijsko otpornost padine ali - pospjeiti konsolidaciju nasipa. U ovim sluajevima posebne analize stabilnosti nisu potrebne. Obino je dovoljno, da se usporedo sa gradnjom nasipanih sloja na vanjskom dijelu padine ugradi traka geosintetika za ojaanje iroka 1 do 2 m. Ojaanje padina sa geosintetikom moe se koristiti i za - poveanje dozvoljene visine nasipa za odreenu vrstu zemlje u sluajevima, kada nosivost povrina nije problematina, - gradnju nasipa od vrlo vlanih sitno zrnatih materijala, - gradnju nasipa padina za trajnu ili povremenu zatitu od visokih voda, - za zatitu podupiraa i gradnju prijelaznih nasipanih stoaca na objekte, - za privremena proirenja kolnik ili - za gradnju nasipa protiv buke. 1.3.10.2 Analiza stabilnosti ojaanja padine Globalnu stabilnost ojaane padine treba ispitati sa slinim postupcima, koji vrijede za neojaane padine za privremenu i trajnu bezbjednost protiv ruenja, tj. sa analizama stabilnosti ili sa analizama vjerojatnosti ruenja za razliite pretpostavljene klizne povrine prema jednoj od priznatih metoda. Trajno ojaana padina (planirano vrijeme upotrebe je vea od jedne do tri godine) moe se razmatrati kao nekritina, kada je faktor bezbjednosti za jednaku geometariju neojaane padine vei od F = 1.1; ojaanje sa geosintetikom moe se koristiti za poveanje ovog faktora. Ojaanu zemljanih povrina u treba razmatrati kao kritinu u slijedeim sluajevima: - ako se u planiranom period u trajanja ispod optereenja mobilizira cjelokupna vrstoa rastezanja geosintetika, - ako otkazivanje geosintetika ima posljedicu ruenja padine, - ako ruenje padine ugroava bezbjednost ljudi i imovine. Kod analize stabilnosti ojaane padine treba razmatrati sljedee mogue oblike ruenja stabilnosti: - interna: sila razaranja kree se kroz ojaano zemljanu povrinu - vanjska: sila razaranja protjee ispod ojaano zemlje - kombinirana: sila razaranja protjee kroz neojaane i ojaane dijelove padine. Najvii nagib padine, sagraene od homogenog materijala bez kohezije i bez ojaanja, je = , pri emu je ugao smicanja zemlje u padini. Ako elimo izgraditi padinu od istog materijala u veem nagibu, treba u zemljanih povrina u unijeti dodatnu otpornost za odravanje ravnotee. Najjednostavniji nain je unoenje dodatne horizontalne otpornosti sa polaganjem geosintetika u horizontalnih slojevima, uz pomo kojeg poboljamo strini otpor zemlje. Dodatna sila, koja je potrebna za odravanje ravnotee, je (Jewell,1991) T = 0.5 K H2, gdje znai :
H - visina padine K - koeficijent pritisaka zemlje, koji ovisi o nagibu padine , vrstoi parametara zemlje i koeficijentu kapilarnog tlaka.
Zemljani radovi
1.3.10.3 Planiranje ojaane zemlje Kod planiranju ojaane padine je najprije treba odrediti - geometariju padine, - vanjsko optereenje, - geotehnika svojstva temeljnih povrina i zemljanih povrina a u povrini, - visino i pritisak podzemne vode, - globalnu stabilnost neojaane padine, - inenjerska svojstva nasipane zemlje u podruju i iza podruja armiranja i - projektne parametare ojaanja: odabir geosintetika, njegovu vrstoa i krutost i interakcijska svojstva sa zemljanih povrina om. Kada su dobiveni navedeni podaci, treba ispitati - broj, - vertikalni raspored i - potrebnu duinu trake za armiranje. To moe se izvesti sa upotrebom - komercijalnih programa za provjeravanje stabilnosti, - analitinih postupaka, koje su razvili razliiti autori, - metoda konanih elemenata ili - dijagrama za Dimenzionisanje, koji se temelje na odreivanju koeficijenta pritisaka zemlje K i duine ojaanja L na osnovu nagiba padine, strinog ugao a zemlje i veliine kapilarnog tlaka. Uobiajeni geotehniki pristup provjeravanja stabilnosti ojaanih padina je sa metodom graninih stanja za pretpostavljene potencijalne krune sile razaranja. Faktor bezbjednosti moemo izraziti kao F =(MR + Ti yi)/Md = (f . Lsp . R + Ti y)/(W.x + q.d) gdje znai: MR - moment, koji osigurava otpor zemlje Md - moment aktivnih sila Ti - raspoloiva vrstoa ojaanja sa geosintetikom y1 - udaljenost N - broj slojeva za ojaanje
Slika 8: Pristup rjeavanju sa predpostavljenim krunim porunicama
strana 57 od 177
Zemljani radovi
Faktor bezbjednosti za krunu silu razaranja treba izraunati sa odgovarajuim raunalnim programima, uz pomo kojih je mogue odrediti kritine sile razaranja i potrebnu geometariju ojaanja. Alternativno je mogue internu stabilnost ojaane padine odrediti uz pomo dijagrama za Dimenzionisanje. Dijagrame za Dimenzionisanje padina ojaanih sa geomreama je odredio Jewell (slike 9, 10 i 11). sa upotrebom tih dijagrama mogue je odrediti - vrijednost minimalne potrebne sile traka za armiranje Kreq, - potrebnu traenu minimalnu vrijednost L/H za obezbjeivanje generalne stabilnosti (L = duina trake, a H visina padine), - potrebnu minimalno vrijednost L/H za obezbjeivanje bezbjednosti od proklizavanja, - projektnu vrijednost vrstoe geosintetika, koja je P = Tdop./Fmree Tdop. = Tmax/Fmree F mree = (Fcreep x Fkontakata x Fbiol.x Fkem) visinu nasipanog sloja zemlje z, vrijednost Q = P/(K z) i podruja ekvivalentnih visina.
Upotreba dijagrama na slikama 9 do 11 vai za sljedee pretpostavke: - padina je ravnomjerna, u nagibu od 30 do 90, padina iza uzvisine je horizontalna - padina je na ravnim temeljnim povrinama, koje imaju odgovarajuu nosivost - materijal za nasipanje je homogen - svojstva vrstoe materijala za nasipanje dana su sa parametrima dreniranog stanja - porni tlakovi izraeni su u obliku koeficijenta Ru = u/z x - optereenje na kruni je ravnomjerno - geosintetik je poloen u horizontalnim slojevima
strana 58 od 177
Zemljani radovi
Slika 9: Dijagrami za dimenzionisanje ojaane padine, Ru = 0
strana 59 od 177
Zemljani radovi
Slika 10: Dijagrami za dimenzionisanje ojaane padine, Ru = 0.25
strana 60 od 177
Zemljani radovi
Slika 11: Dijagrami za dimenzionisanje ojaane padine, Ru = 0.50
1.3.10.4 Odreivanje uslova gradnje Polaganje geosintetika za ojaanje izmeu nasipanog sloja je jednostavno, zato se gradnja padina moe odvijati slino kao i gradnja nasipa sve do nagiba padina 1:1. sa projektom ojaane padine treba odrediti - nain pripreme temeljnih povrina, - nain polaganja geosintetika i irinu prekrivanja susjednih slojeva,
strana 61 od 177
Zemljani radovi
debljinu i stupanj zgusnutosti nasipanog sloja; nasipani slojevi moraju biti zgueni 95 % prema Proctorju kod vlage sa odstupanjem do 2 m.-% glede na optimalnu, - nain izvoenja kontrole zgunjavanja. Kod gradnje ojaanih padina sa nagibima veim od 1:1, treba osigurati otpornost padine protiv eroziji sa omatanjem eone strane svakog usporednog ili svakog drugog nasipanog sloja, a ne u razmaku, veem od 0.4 m. Nain savijanja geosintetika preko ela nasipanog sloja prikazan je na slici 11. kod vrlo strmih padina i kod debljih nasipanih slojeva (0.5 0.6 m) treba za vrijeme gradnje koristiti privremene podkapilarne elemente za odravanje odgovarajue geometarije (slika 12). Kada se za ojaanje padina upotrebljavaju mree, kod sipkih materijala treba koristiti na elnoj strani dodatni zatitni geotekstil za zadravanje. -
eoni omot za nagibe primarna armatura upotreba lakih sredstava za zgunjavanje upotreba obinih sredstava za zgunjavanje a) 1. sloj + armatura 2. sloja
b) 2. sloj sa eonim omotom
c) zavreni 2. sloj
Slika 12: Prikaz izvedbe ovijanja elne strane nasipa od ojaane padine za nagibe 40 do 50
strana 62 od 177
Zemljani radovi
Z AUS
Slika 13: Skica elementa za odravanje planirane geometarije strmih ojaanih padina za vrijeme gradnje
1.3.10.5 Geotehniko praenje S projektnom dokumentacijom treba odrediti obim i vrstu geotehnikog praenja ojaane padine nakon izgradnje. Praenja obiajno ukljuuju - geodetska praenja pomaka na kruni nasipa (ukopa), - mjerenja relativnih pomaka sa ekstenziometarima, - inklinometarska mjerenja i - praenja pritisaka i nivoa podzemnih voda.
1.3.11 Oporni zemljanizidovi i opornjaci

1.3.11.1 Podruje upotrebe Oporne zidove od ojaane zemlje treba razmatrati kao ekvivalentno inaicu klasinih konstrukcija ili nasipa. U usporedbi sa betonskim konstrukcijama za podupiranje su fleksibilnije i manje osjetljive na dinamika optereenja. esto se upotrebljavaju za prikljune nasipe na objekte ili za gradnju nasipa u veoma ogranienom prostoru(slika 14). Moe ih se promatrati kao poseban sluaj ojaane padine sa vrlo strmim do vertikalnim nagibima i sa dodatnom elnom zatitom, koju je mogue izvesti sa upotrebom razliitih elemenata ili bez njih (slika 15). - s ovijanjem bez elne stranice, - s ovijanjem sa elnom stranicom, - s upotrebom geomree i cementnobetonskih panela, - s upotrebom traka, ugraenih u ploe za oblaganje - druge oblike ojaanja sa upotrebom geosintetikih ili elinih traka i razliitim eonim oblikovancima. Za oporne konstrukcije od ojaane zemlje treba sa statikim analizama ispitati globalnu stabilnost, potrebnu duinu trake, nosivost trake, njihovu meusobnu udaljenost i nain dodirivanja i prekrivanja. U veini sluajeva odgovarajue, ako se uzima u obzir Rankinovo stanje pritisaka zemlje.
strana 63 od 177
Zemljani radovi
Slika 14. Primjer oporne konstrukcije iz armirane zemljine umesto klasinog betonskog zida.
(a )
(b )
(c)
(d )
Slika 15: ematski prikaz naina izvedbe podkapilarne konstrukcije sa ojaanjem sa geosinteticima:
1.3.11.2 Opti principi projektiranja Pored provjere globalne stabilnosti armirane zemljine potrebno je izraunati duinu i broj armaturnih traka i njihov razmak. Trake mogu biti u obliku prave uzke trake (eline ili poliestrske) ili se upotrebi geomrea/geotekstilija poloena ravnomerno po svakom sloju. Trake (geomree, geotekstilije) moraju biti dovoljno duge da prenesu izraunatu silu zemljanog potiska pomou trenja i adhezije u zalee izza potencialne krivine ruenja. (slika 16).
Slika 16. Shematski prikaz izrauna zemljanog pritiska

Zemljani radovi
Diagram aktivnih zemljanih pritiska (na 1 duni metar podporne konstrukcije) podjelimo na djelove, koji optereuju posameznu vrstu traka (geomree, geotekstilije). Rezultanta, koju preuzima pjedinana vrsta traka (geomrea, geotekstilija) je produkt zemljanog pritiska na dubini poloaja traka (geomree, geotekstilije) i vertikalnog razmaka meu nivojima traka (geomrea, geotekstilija). ka = tan2(/4 - '/2) = /4 + '/2 = /4 - '/2 ei = pa (zi) = v ka - 2 c' ka Ei = dh ei Broj traka na nivou i Sila u traci (geomrei, geotekstiliji) mora biti manja od njene izraunate nosivosti. Nosivost armature izraunamo iz granine nosivosti geomree/geotekstilije/trake uz uvaavanje ustreznog kolinika sigurnosti. Okvirne vrednosti kolinika sigurnosti su prikazane u razpredelnici 2. Stvarne vrijednosti je potrebno izabrati obzirom na kritinost aplikacije. Za geomreu: Pd = Pmej / mrea Za traku: Pd = Pmej / trak Broj traka na nivoju i ni = Ei / Pd Broj traka na svakom nivoju pritvrenih na eonu plou mora biti 2, da se ploa ne okree u vertikalnoj ravni. Duina trake i/ili geomree na nivoju i Duina trake (geomree, geotekstilije) je suma dviju karakteristinih duina svake trake (geomree, geotekstilije): - nenosive duine (lai), od eone ploe do aktivne porunice i - nosive duine (lni), na kojoj se pomou trenja prenosi sila u taci (geomrei, geotekstiliji) u zalednu zemljinu izza Rankinove porune plohe. Nenosivu duinu izraunamo iz geometrije aktivne porune plohe lai = i tan Nosivu duinu izraunamo iz uslova ravnotee za svaki nivo traka (geomree, geotekstilije) u horizontalnom pravcu: Sila u traci (geomrei, geotekstiliji) Ei mora biti jednaka trenju uzdu nosivog djela traka irine ili trenju uzdu nosivog djela geomree irine 1 m na svakom nivou:
Zemljani radovi
Geomree ali geotekstilije: Ei = i Ai = i 1 lni i = vi tan + c

lni = Ei ( vi tg '+c' )
Trakovi: Ei = i Ai = i lni 2 ni i = vi tan + c

l ni = Ei ni 2 ( vi tg '+c' )
V zadnjoj jednaini je ni stvarni broj traka u svakom nivou. Konstruktivna duina trake (geomree, geotekstilije) je suma obojice parcialnih duina:
li = lai + lni
Postoje razliiti postupci dimenzioniranja konstrukcija iz armirane zemljine zavisno od proizvoaa elemenata, metode (numerike, analitike) ili oblika eone strane posporne konstrukcije. Proizvoai traka, geosintetika ili geotekstilija objavljuju postupke i na internetu Geotehniko praenje stanja konstrukcija se izvodi po istim metodama koje vae za ostale geomehanske konstrukcije.
strana 66 od 177
Kolovozne konstrukcije

Smjernica 2: KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
strana 67 od 177
2. KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
2.1 SAOBRAAJNO OPTEREENJE
2.1.1
Predmet smjernica
U smjernicama navodi se nain odreivanja projektovanog saobraajnog optereenja, na osnovu ega se vri odreivanje dimenzija slojeva kolovozne konstrukcije. Naime, rije je o kolovoznim konstrukcijama sa asfaltnim i cement-betonskim zastorom za novo izgraene puteve, kao i za sanaciju i poboljanje postojeih puteva.
2.1.2
Referentna dokumentacija
Smjernice se zasnivaju na sljedeoj referentnoj dokumentaciji: AASHTO Interim Guide for Design of Pavement Structures, AASHTO, Washington, D.C., 1974 JUS U.C4.010: 1981, Projektovanje i gra]enje puteva, Odreivanje ukupnog ekvivalentnog saobraajnog optereenja za dimenzionisanje asfaltnih kolovoznih konstrukcija. Road Note 29: 1970, A guide to the structural design of pavements for new roads, Road Research Laboratory, London RStO 86: 1989, Richtlinien fr die Standardisierung des Oberbaues von Verkehrsflchen (Guidelines for standardization of pavements of traffic surfaces) SNV 640 320: 1971, Dimensionierung Aequivalente Verkehrslast (Design equivalent traffic loading) SNV 640 324: 1971, Dimensionierung Straenoberbau (Design road pavement) Smjernice obuhvataju odredbe drugih publikacija, preko datiranih ili nedatiranih referenci. Ukoliko se radi o datiranim referencama u obzir je potrebno uzeti posljednje dopune ili izmjene, ukoliko su navedene u dopuni ili reviziji. Ukoliko se radi o nedatiranim referencama, vaee je posljednje izdanje publikacije reference.
2.1.3
Objanjenje pojmova
Tehniki pojmovi koji su upotrebljeni u ovim smjernicama imaju sljedee znaenje: Analiza saobraaja (traffic analysis, Verkehrsanalyse) znai snimanje, opis i procjenu postojeeg stanja saobraaja. Asfaltna kolovozna konstrukcija (asphalt pavement, Asphalt - Fahrbahnbefestigung) je dio uvrene prometne povrine s asfaltnim zastorom; vrsta preostalih nosivih slojeva u kolovoznoj konstrukciji nije odredjena. Brojanje saobraaja (traffic count, Verkehrszhlung) je nain ustanovljavanja broja i vrste vozila ili osovinskih optereenja, koja prevezu izabrani presjek ceste u odredjenom vremenu. Dinamiko optereenje kolovozne konstrukcije (pavement dynamic loading, dynamische Belastung der Fahrbahnbefestigung) je dodatno optereenje, kojeg uslovljava stanje vozne povrine i/ili saobraaj motornih vozila, ili odnos izmedju stvarnog prometnog optereenja, koje djeluje na voznu konstrukciju u toku vonje vozila i njihovog statikog optereenja. Dupla / trostruka osovina (tandem / three axle, Tandem/ Dreiachsig) (v zaprezi) su dvije ili tri uzastopne osovine vozila u razmaku do 1,8 m. Ekvivalentno prometno optereenje (equivalent traffic load, quivalente Verkehrslast) je optereenje, izraeno s jednakovrijednim brojem prelaza nazivnog (nominalnog) osovinskog optereenja (u pravilu 82 kN).
strana 69 od 177
Faktor ekvavilentnosti (equivalency faktor, Aequivalenzfaktor) oznaava jenakovrijedan uticaj na zamor u odnosu na nazivno (nominalno osovinsko) optereenje. Jednostruka osovina (single axle, Einzelachse) je pojedinana osovina vozila. Kolovoz (carriageway, Fahrbahn) je jednakomjerno neprekinuti utvrdjeni dio cestnog tijela, primjeran za vonju vozila. Mjerodavno saobraajno optereenje (design traffic loading, massgebende Verkehrsbelastung) je karakteristinia vrijednost za saobraajno optereenje kolovozne konstrukcije jednog voznog pasa u planiranom razdoblju trajanja, odredjena na osnovu prosjenog godinjeg dnevnog saobraaja (broja vozila) i njegovog porasta te dodatnih uticaja: broja i irine voznih traka, najveeg uzdunog nagiba kolovoza i moguih dinamikih uinaka; oznaava sumu broja prelaza nazivnog (nominalnog) osovinskog optereenja (82 kN). Nazivno (nominalno) osovinsko optereenje (NOO) (nominal axle load, nominelle Achslast) je (standardno, nominalno) optereenje jednostruke osovine vozila sa 81,6 (82) kN, koje se prenosi sa duplim tokovima (4 x 20,4 kN) na voznu povrinu; odredjeno je kao osnova za uporedjivanje uticaja razliitih osovinskih optereenja. Novogradja (new construction, Neubau) je izgradnja nove ceste. Ojaanje (strengthening, Verstrkung) znai ugradnju jednog ili vie dodatnih slojeva materijala na postojeu konstrukciju za poboljanje njene nosivosti i/ili ouvanje njene upotrebljivosti na primjernom nivou. Optereenje toka (wheel load, Radlast) je normalna sila tee, koje preko tokova djeluje na kolovoznu konstrukciju. Osovinsko optereenje (axle load, Achslast) je sila, koja se preko tokova na jednoj osovini vozila prenosi na kolovoz. Popravak (repair, Instandsetzung) je skupni pojam za sve mjere za zamjenjivanje slabih ili oteenih mjesta na objektu, koji se povremeno ponavljaju. Prognoza saobraaja (traffic forecast, Verkehrsprognose) je ocjena stanja saobraaja u budue (u odabranom razdoblju). Prosjeni godinji dnevni saobraaj (PLDP) (average annual daily traffic (ADT), durchschnittlicher tglicher Verkehr (DTV)) je na osnovu podataka brojanja saobraaja ocijenjen prosjeni dnevni broj motornih vozila, koji je u odredjenoj godini provozio odabrani presjek ceste. Razred saobraajnog optereenja (traffic loading class, Verkehrsbelastungsklasse) oznaava razvravanje u odnosu na saobraajno optereenje. Razred saobraajnog optereenja (traffic loading class, Verkehrsbelastungsklasse) oznaava razvravanje u odnosu na saobraajno optereenje. Saobraajna traka (traffic lane, Verkehrsstreifen) je dio kolovoza, primjerno irok za kretanje jedne vrste vozila u jednom smjeru, ukljuujui tu i oznake. Smjerni kolovoz (one-way / carriageway, Richtungsfahrbahn) je onaj, po kojem se smiju kretati vozila naprijed samo u odredjenom smjeru. Vaganje vozila (vehicle weighing, Fahrzeugwiegung) je mjerenje mase ili teine vozila. Vaganje vozila u toku vonje (weigh-in-motion/WIM, Wiegen des rollenden Verkehrs) je mjerenje osovinskih optereenja, s kojim pojedine osovine vozila u toku vonje djeluju na kolovoznu konstrukciju (WIM). Vrijeme trajanja kolovozne konstrukcije (pavement life time, Lebensdauer der Fahrbahnbefestigung) je vrijeme planirane primjerne upotrebljivosti vozne povrine u odnosu na sigurnost, udobnost i gospodarnost vonje. Zastor (surfacing, Decke) je vrni dio kolovozne konstrukcije, u pravilu izgradjen od habajueg i (s odgovarajuim vezivom) vezanog gornjeg nosivog sloja.
2.1.4
Saobraajne analize
Prilikom odreivanja saobraajnog optereenja na kolovozu, potrebno je izvriti sljedee: - odrediti prosjean godinji dnevni promet, i - odrediti teinu pojedinih osovina vozila, ili - izvriti procjenu stope iskoritenosti vozila 2.1.4.1 Prosjean godinji dnevni promet (PGDP) Podaci o prosjenom godinjem dnevnom prometu (PGDP) na postojeim autoputevima, brzim putevima i ostalim dravnim putevima, koji su utvreni na osnovu rezultata dobijenih brojanjem saobraaja na odreenim karakteristinim poprenim presjecima puta, prikupljeni su publikacijama koje je objavila Direkcija za puteve. Prosjean godinji dnevni promet za izgradnju novih puteva sa odreuje na osnovu saobraajnih predvianja. Za manje optereene puteve mogue je izvriti samo procjenu prosjenog godinjeg dnevnog prometa. Podaci o prosjenom godinjem dnevnom prometu treba, prema pravilu, da obuhvataju sljedeu kategorizaciju reprezentativnih motornih vozila: - osobni automobili i karavani - autobusi - kamioni: - laki nosivosti do 3 t - srednji nosivosti 3 - 7 t - teki nosivosti preko 7 t - teki sa prikolicom i vunim vozom 2.1.4.2 Odreivanje teine vozila Odreivanje stvarne teine motornog vozila i pojedinanog osovinskog optereenja mogue je izvriti samo odgovarajuom metodom vaganja. Vaganje moe biti: - statiko vaganje pomou fiksnih ili pokretnih naprava za vaganje, ili - dinamiko vaganje za vozila u pokretu (pri normalnoj brzini, ili pri brzini do 10 km/h na posebnim platformama). Za vaganje motornih vozila ili mjerenje pojedinanih osovinskih optereenja pogodni su samo oni postupci gdje se vau sva vozila ili barem reprezentativni uzorci navedenih vozila. Na osnovu vaganja, osovinsko optereenje motornih vozila je mogue kategorizovati u odgovarajue razrede, u opsegu 5, 10, ili 20 kN. Rezultati dobijeni vaganjem motornih vozila ili mjerenjem osovinskih optereenja procjenjuju se pomou histograma za pojedinane, dvojne i trojne osovine, kako bi se direktno mogli upotrijebiti za procjenu saobraajnog optereenja na postojeim putevima, kao i za predvianje saobraajnog optereenja na novim putevima. Ukoliko rezultati vaganja motornog vozila nisu reprezentativni, potrebno ih je pomou odreenih faktora ispraviti, uzimajui u obzir npr. sezonski i/ili dnevni uticaj. 2.1.4.3 Odreivanje stope iskoritenosti vozila Ukoliko teina motornog vozila nije utvrena vaganjem, odreivanje osovinskog optereenja reprezentativnih vozila treba izvriti na osnovu odreivanja stope njihove iskoritenosti. Karakteristina optereenja odabranih reprezentativnih motornih vozila, ukljuujui procjenjenu stopu iskoritenosti navedena su u prilozima 1/1 do 1/6.
2.1.5
Ekvivalentno saobraajno optereenje
Zamor materijala kolovozne konstrukcije zavisi od sljedeeg: - karakteristika motornog vozila: - osovinskog optereenja, - rasporeda osovina na vozilu, - rasporeda tokova na osovini vozila, i - broja optereenja motornih vozila, tj. prolaza vozila kroz popreni presjek kolovoza. 2.1.5.1 Ekvivalentno osovinsko optereenje Osovinsko optereenje motornog vozila treba pretvoriti u ekvivalentno saobraajno optereenje. Za kvantitativnu procjenu uticaja razliitih osovinskih optereenja motornih vozila na zamor materijala kolovozne konstrukcije, primjenjuje se izmjenjena jednaina AASHO testa za puteve:
FE nom = 10
8
fo ( fk L
stat
)4
gdje je: FEnom- faktor ekvivalentnog uticaja stvarnog osovinskog optereenja motornog vozila na zamor u odnosu na uticaj nominalnog osovinskog optereenja (NOO) od 82 kN. fo faktor rasporeda osovina na motornom vozilu: - - za pojedinanu osovinu fo11 = 2.212 - - za dvojnu osovinu fo2 = 0.1975 - - za trojnu osovinu fo3 = 0.048 - za pojedinanu osovinu tandema fo12 = 1.583 fk faktor rasporeda tokova na osovini vozila: - za jedan standardni toak i izvagane osovine (privremeno) fk1 = 1.0 - - za dupli standardni toak (par) fk2 = 0.9 - - za jedan iroki toak fk3 = 0.97 Na osnovu gore navedenog vri se procjena faktora ekvivalentnosti osovinskih optereenja za stvarna osovinska optereenja izvaganih vozila (tabela 1), kao i procjena odabranih reprezentativnih vrijednosti (tabela 2). 2.1.5.2 Ekvivalentno optereenje vozila Procjena faktora ekvivalentnosti FEv reprezentativnog motornog vozila vri se pomou sljedee jednaine:
FE v = FE nom
Prosjene vrijednosti faktora ekvivalentnosti za osovinska optereenja reprezentativnih vozila navedena u prilozima 1/1 do 1/6 predstavljene su u tabeli 3. U sluajevima gdje je poznata vrsta motornih vozila koji preovladavaju na odreenom putu, te se ne vri vaganje vozila, na osnovu navedenih jednaina mogue je odrediti odgovarajui faktor ekvivalentnosti FEv. Ukoliko sastav tekih kamiona nije poznat, informativne vrijednosti navedene u tabeli 4 mogue je uzeti za prosjene vrijednosti faktora ekvivalentnosti FEv za navedena vozila. 2.1.5.3 Ekvivalentno dnevno saobraajno optereenje Procjena ekvivalentnog dnevnog saobraajnog optereenja je definisana nainom procjenjivanja saobraajnog optereenja na kolovozu.
strana 72 od 177
Tabela 1: Faktori ekvivalentnosti osovinskog optereenja izvaganih vozila u odnosu na nominalno osovinsko optereenje od 82 kN Osovinsko optereenje (kN) 4 6 8 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250 260 270 280 290 300 Faktor ekvivalentnosti jedna osovina 0.000006 0.000029 0.000091 0.00022 0.00112 0.00354 0.00864 0.01792 0.03319 0.05663 0.09071 0.13825 0.20241 0.28668 0.39486 0.53110 0.69989 0.90604 1.15468 1.45129 1.80169 2.21200 2.68870 3.23859 3.86880 4.58680 5.40039 6.31769 8.49762 11.1982 14.4965 18.4748 23.2207 28.8270 35.3920 dvojna osovina trojna osovina
0.00063 0.00154 0.00320 0.00593 0.01011 0.01620 0.02469 0.03614 0.05119 0.07051 0.09484 0.12498 0.16179 0.20619 0.25916 0.32173 0.96500 0.48012 0.57832 0.69086 0.81907 0.96436 1.12816 1.51743 1.99969 2.58867 3.29908 4.14655 5.14768 6.32000 7.68200 9.25311 11.0537 13.1052 15.4297 18.0506 20.9919 24.2789 27.9376 31.9950
0.00900 0.01318 0.01866 0.02570 0.03457 0.04556 0.05898 0.07517 0.09448 0.11729 0.14400 0.17503 0.21083 0.25186 0.29860 0.35156 0.41128 0.55319 0.72900 0.94372 1.20270 1.51165 1.87662 2.30400 2.80053 3.37329 4.02971 4.77757 5.62500 6.58045 7.65275 8.85105 10.1848 11.6640
strana 73 od 177
Osovinsko optereenje (kN) 310 320 330 340 350 360 380 400
Faktor ekvivalentnosti jedna osovina dvojna osovina trojna osovina 13.2987 15.0995 17.0773 19.2432 21.6090 24.1865 30.0260 36.8640
Tabela 2: Faktori ekvivalentnosti osovinskog optereenja odabranih reprezentativnih motornih vozila u odnosu na nominalno osovinsko optereenje od 82 kN Osovinsko optereenje kN 4 6 8 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 140 150 Faktor ekvivalentnosti pojedinana osovina u tandemu jedan iroki jedan toak dva toka toak 0.000004 0.000003 0.000004 0.000021 0.000013 0.000018 0.000065 0.000043 0.000057 0.000158 0.000104 0.000140 0.00080 0.00053 0.00071 0.00252 0.00166 0.00224 0.00618 0.00406 0.00547 0.01282 0.00841 0.01135 0.02375 0.01559 0.02103 0.04052 0.02659 0.03588 0.06491 0.04259 0.05747 0.09894 0.06491 0.08759 0.14485 0.09504 0.12824 0.20516 0.13460 0.18162 0.28258 0.18540 0.25016 0.38001 0.24937 0.33648 0.50087 0.32862 0.44342 0.64840 0.42541 0.57402 0.82634 0.54216 0.73155 1.0386 0.68143 0.91947 1.2894 0.84595 1.1415 1.5830 1.0386 1.4014 1.9241 1.2624 1.7034 2.3177 1.5206 2.0518 2.7687 1.8165 2.4511 3.2825 2.1537 2.9060 3.8647 2.5357 3.4214 4.5212 2.9664 4.0026 6.0813 3.9899 5.3837 8.0139 5.2579 7.0947
jedna osovina jedan toak 0.000006 0.000029 0.000091 0.000221 0.00112 0.00354 0.00864 0.01792 0.03319 0.05663 0.09071 0.13825 0.20241 0.28668 0.39486 0.53110 0.69989 0.90603 1.1547 1.4513 1.8017 2.2120 2.6887 3.2386 3.8688 4.5868 5.4004 6.3177 8.4976 11.198 dva toka 0.000004 0.000019 0.000059 0.000145 0.00074 0.00232 0.00567 0.01176 0.02178 0.03715 0.05951 0.09071 0.13280 0.18809 0.25906 0.34846 0.45920 0.59445 0.75758 0.95219 1.1821 1.4513 1.7641 2.1248 2.5383 3.0094 3.5432 4.1450 5.5753 7.3472
strana 74 od 177
Tabela 3:
Prosjene vrijednosti faktora ekvivalentnosti za reprezentativna vozila Reprezentativno vozilo Prosjean faktor ekvivalentnosti 0.00006 1.20 0.01 0.20 1.10 2.00
automobil autobus kamion: - laki - srednji - teki - teki sa prikolicom
Tabela 4: Prosjene informativne vrijednosti faktora ekvivalentnosti za kamione Prosjean broj tekih kamiona po danu < 200 > 200 - 1,000 > 1000 Prosjean faktor ekvivalentnosti 0.9 1.3 1.8
2.1.5.3.1
Procjena na osnovu stvarnih osovinskih optereenja
Ukoliko su stvarna, tj. izmjerena osovinska optereenja poznata, mogue je izvriti procjenu ukupnog dnevnog ekvivalentnog saobraajnog optereenja u poprenom presjeku kolovoza (
Td
Td
), kao zbir svih izmjerenih osovinskih optereenja:
= FE nom
Ukoliko zbir FEnom nije poznat (tj. nije direktno odreen sistemom mjerenja), potrebno ga je izraunati na osnovu zbirova osovinskih optereenja za pojedinano ureenje osovina FEo,i a prema histogramima osovinskog optereenja:
FE o,i =
N
j =1
i, j
xFE
nom j ,
gdje je:
i R Nj FEnom,j jedna, dvojna ili trojna osovina broj razreda u histogramima osovinskog optereenja broj osovina j razreda faktor uticaja ekvivalentnosti srednje vrijednosti osovinskog optereenja j razreda
Udio rasporeda pojedinanih osovina na motornom vozilu treba odrediti pomou sljedeih jednaina: za jednu osovinu: za dvojne osovine: za trojne osovine:
FE o1 = 10
8
2,212
N
j =1 R j =1
j1
L4j
FE o 2 = 10 FE o 3 = 10
0,1975 N j 2 L4j 0,048 N j 3 L4j

j =1 R
strana 75 od 177
2.1.5.3.2
Procjena na osnovu prosjene vrijednosti faktora ekvivalentnosti
Ukupno dnevno ekvivalentno saobraajno optereenje u poprenom presjeku kolovoza (Td) mogue je odrediti na osnovu projektovanog prosjenog dnevnog broja motornih vozila u prvoj godini eksploatacije puta, na osnovu sljedee jednaine: Td = FEv x nv
gdje je:
FEv nv puta faktor ekvivalentnosti reprezentativnog motornog vozila broj motornih vozila odreene vrste (reprezentativne) po danu na poetku eksploatacije
2.1.6
Dodatni faktori koji utiu na saobraajno optereenje
Dodatni faktori koji utiu na saobraajno optereenje predstavljeni su karakteristikama puta: - broj saobraajnih traka - irina saobraajne trake - uzduni nagib nivelete kolovoza. 2.1.6.1 Broj saobraajnih traka Uticaj raspodjele saobraajnog optereenja na saobraajne trake na kolovozu treba smatrati faktorima poprenog profila fpp, koji su navedeni u tabeli 5. Ukoliko se saobraajno optereenje utvruje vaganjem na saobraajnoj traci, vrijednost faktora poprenog presjeka treba uzeti kao fpp = 1.0 za odreenu saobraajnu traku.
Tabela 5: Broj saobraajnih traka 1 2 3 4 5 6 0.45 0.45 0.40 0.08 0.50 0.50 0.05 0.05 0.02 0.05 0.05 0.02 0.02 0.08 0.08 Faktori raspodjele saobraajnog optereenja fpp na saobraajne trake Faktor raspodjele saobraajnog optereenja na saobraajne trake 1.00 0.50 0.45 0.45 0.40 0.40
2.1.6.2 irina saobraajne trake Uticaj irine saobraajne trake kolovoza na saobraajno optereenje treba smatrati faktorima ft koji su navedeni u tabeli 6. .
Tabela 6: Faktori uticaja irine saobraajne trake ft na saobraajno optereenje irina saobraajne trake (m) < 2.50 2.50 2.75 2.76 3.25 3.25 3.75 > 3.75 Faktor irine saobraajne trake 2.00 1.80 1.40 1.10 1.00
2.1.6.3 Uzduni nagib nivelete kolovoza Uticaj (najveeg) uzdunog nagiba nivelete kolovoza na saobraaj treba smatrati faktorima fnn, koji su navedeni u tabeli 7.
Tabela 7: Faktori uticaja uzdunog nagiba nivelete kolovoza fnn na saobraajno optereenje Uzduni nagib nivelete (%) <2 iznad 2 do 4 iznad 4 do 5 iznad 5 do 6 iznad 6 do 7 iznad 7 do 8 iznad 8 do 9 iznad 9 do 10 > 10 Faktor uzdunog nagiba nivelete kolovoza 1.00 1.02 1.05 1.09 1.14 1.20 1.27 1.35 1.45
2.1.6.4 Dinamiki uticaji Zanoenje motornog vozila koje nastaje kao posljedica neravnosti kolovoza stvara dodatno dinamiko optereenje, koje moemo smatrati faktorom fdu, koji iznosi: - dobri uslovi vonje fdu = 1.03 - srednji uslovi vonje fdu = 1.08 Vrijednosti faktora fdu uglavnom zavise od kvaliteta izvedenih radova.
2.1.7
Projektovano saobraajno optereenje
Projektovano saobraajno optereenje se definie na osnovu: - projektovanog ekvivalentnog dnevnog saobraajnog optereenja Td, - dodatnih uticaja koji nastaju kao posljedica karakteristika puta, i - trajanja saobraaja, i godinjeg porasta saobraaja. Procjena ekvivalentnog dnevnog saobraajnog optereenja Td definisana je u taki 5 2.1.7.1 Trajanje i poveanje saobraajnog optereenja Predvieno trajanje i poveanje saobraajnog optereenja usljed porasta saobraaja u ovom periodu treba smatrati faktorom fpo, koji je naveden u tabeli 8.
Tabela 8: Faktori poveanja saobraajnog optereenja fpo u zavisnosti od projektovanog godinjeg porasta saobraaja i predvienog trajanja Predvieno trajanje (godina) 5 10 15 20 5 11 16 22 5 11 18 25 1 2 3 5 12 19 28 Stopa godinjeg porasta saobraaja (%) 4 6 12 21 31 5 6 13 23 35 6 6 14 25 39 7 6 15 27 44 8 6 16 29 49 9 7 17 32 56 10 7 17 35 63 Faktor poveanja saobraajnog optereenja
2.1.7.2 Odreivanje projektovanog saobraajnog optereenja Odreivanje projektovanog saobraajnog optereenja Tn se izvodi na osnovu sljedee jednaine: Tn = 365 Td fpp ft fnn fdu fpo
gdje je:
Tn projektovano saobraajno optereenje za period od n godina
Td ekvivalentno dnevno saobraajno optereenje faktor prosjenog poprenog presjeka kolovoza fpp faktor irine saobraajne trake ft faktor uzdunog nagiba nivelete fnn faktor dodatnih dinamikih uticaja fdu faktor poveanja saobraajnog optereenja usljed porasta saobraaja u odreenom fpo periodu
2.1.8
Kategorizacija saobraajnog optereenja
U zavisnosti od broja prolaza nominalnog osovinskog optereenja po danu i u periodu od 20 godina, saobraajno optereenje kolovoza, koje je relevantno za odreivanje debljine sloja, razvrstavamo u 6 grupa saobraajnog optereenja. Kategorizacija saobraajnog optereenja navedena je u tabeli 9.
Tabela 9: Kategorizacija saobraajnog optereenja u grupe saobraajnog optereenja Grupa saobraajnog optereenja - izuzetno teko - veoma teko - teko - srednje - lako - veoma lako po danu preko 3,000 preko 800 do 3,000 preko 300 do 800 preko 80 do 300 preko 30 do 80 preko 30 Broj prolaza nominalnog osovinskog optereenja od 82 kN za 20 godina preko 2 x 107 preko 6 x 106 do 2 x 107 preko 2 x 106 do 6 x 106 preko 6 x 105 do 2 x 106 preko 2 x 105 do 6 x 105 do 2 x 105
strana 78 od 177
Prilog 1/1
PRORAUN FAKTORA EKVIVALENTNOSTI REPREZENTATIVNOG OSOBNOG AUTOMOBILA Nosivost vozila: Kapacitet vozila: 4 kN 4 osobe sa prtljagom
Optereenje vozila prazno polu natovareno potpuno natovareno Dio % prazno polu natovareno potpuno natovareno Ukupno: 60 30 10
Prednja osovina L1 (kN) 5.5 6.0 7.5 FE1 0.00002 0.00003 0.00007
Zadnja osovina L2 (kN) 5.5 6.0 7.5 FE2 0.00002 0.00003 0.00007
0.000012 0.000009 0.000007 0.000028 FEV =
0.000012 0.000009 0.000007 0.000028 0.000056
FEV 0.00006
PRORAUN FAKTORA EKVIVALENTNOSTI REPREZENTATIVNOG AUTOBUSA Nosivost vozila: Kapacitet vozila: Optereenje vozila prazno polu natovareno potpuno natovareno Dio % prazno polu natovareno potpuno natovareno Ukupno: 5 60 35 0.006913 0.121446 0.100338 0.228697 FEV = 0.017423 0.454548 0.507952 0.979923 1.208620 FEV 1.20 40 kN 50 putnika Prednja osovina L1 (kN) 50 55 60 FE1 0.13825 0.20241 0.28668 Zadnja osovina L2 (kN) 70 85 100 FE2 0.34846 0.75758 1.45129
strana 79 od 177
Prilog 1/2
PRORAUN FAKTORA EKVIVALENTNOSTI REPREZENTATIVNOG LAKOG KAMIONA Nosivost vozila: Kapacitet vozila: Optereenje vozila prazno polu natovareno potpuno natovareno Dio % prazno polu natovareno potpuno natovareno Ukupno: 25 25 50 0.000280 0.000518 0.001770 0.002568 FEv = 0,000036 0,000580 0,005880 0,006496 0,009064 do 30 kN 25 kN Prednja osovina L1 (kN) 15.0 17.5 20.0 FE1 0.00112 0.00207 0.00354 Zadnja osovina L2 (kN) 10 20 30 FE2 0,00015 0,00232 0,01176
FEV 0.01
Prilog 1/3
PRORAUN FAKTORA EKVIVALENTNOSTI REPREZENTATIVNOG SREDNJEG KAMIONA Nosivost vozila: Kapacitet vozila: Optereenje vozila prazno polu natovareno potpuno natovareno Dio % prazno polu natovareno potpuno natovareno Ukupno: 25 25 50 0.000885 0.002160 0.008960 0.011905 FEv1 = 0.000580 0.005445 0.045355 0.051380 0.063285 30 - 50 kN 40 kN Prednja osovina L1 (kN) 20 25 30 FE1 0.00354 0.00864 0.01792 Zadnja osovina L2 (kN) 20 35 50 FE2 0,00232 0,02178 0,09071
strana 80 od 177
Nosivost vozila: Kapacitet vozila: Optereenje vozila prazno polu natovareno potpuno natovareno Dio % prazno polu natovareno potpuno natovareno Ukupno: 25 25 50 0.004480 0.008298 0.028315 0.031093
50 - 70 kN 60 kN Prednja osovina L1 (kN) 30 35 40 FE1 0.01792 0.03319 0.05663 Zadnja osovina L2 (kN) 30 55 80 FE2 0,01176 0,13280 0,59445
0,002940 0,033200 0,297225 0,333365 FEv2 = 0,364458 0.031642 0.182229 0.213871
FEv1 : 0.063285 x 50 % = FEv2 : 0.364458 x 50 % =
FEv 0.20
Prilog 1/4
PRORAUN FAKTORA EKVIVALENTNOSTI REPREZENTATIVNOG TEKOG KAMIONA Nosivost vozila: Kapacitet vozila: > 70 kN 100 kN
Optereenje vozila prazno polu natovareno potpuno natovareno Dio % prazno polu natovareno potpuno natovareno Ukupno: 25 25 50
Prednja osovina L1 (kN) 40 55 70 FE1 0.05663 0.20241 0.53110
Zadnja osovina L2 (kN) 40 75 110 FE2 0.03715 0.45920 2.12480
0.014158 0.050602 0.265550 0.330310 FEv1 =
0.009288 0.114800 1.062400 1.186488 1.516798
strana 81 od 177
Nosivost vozila: Kapacitet vozila: Optereenje vozila prazno polu natovareno potpuno natovareno
> 70 kN 140 kN (osovina u tandemu) Prednja osovina L1 (kN) 40 55 70 Dio % FE1 0.05663 0.20241 0.53110 Zadnja osovina L2 (kN) 2 x 20 2 x 45 2 x 75 FE2 2 x 0.00166 2 x 0.04259 2 x 0.32862
prazno polu natovareno potpuno natovareno Ukupno:
25 25 50
0.014158 0.050602 0.265550 0.330310 FEv2 = FEv1 : 1.516798 x 50 % = FEv2 : 0.681055 x 50 % =
0.000830 0.021295 0.328620 0.350745 0.681055 0.758399 0.340528 1.098927 FEv 1.10
Prilog 1/5
PRORAUN FAKTORA EKVIVALENTNOSTI REPREZENTATIVNOG TEKOG KAMIONA SA PRIKOLICOM
Nosivost vozila: Kapacitet vozila: Optereenje prikolice prazna polu natovarena potpuno natovarena
50 70 kN 60 kN
Nosivost prikolice: Kapacitet prikolice:
60 kN 60 kN
Prednja osovina L1 (kN) 10 25 40 Dio % FE1 0.00022 0.00864 0.05663
Zadnja osovina L2 (kN) 10 25 40 FE2 0.00022 0.00864 0.05663
prazna polu natovarena potpuno natovarena Ukupno:
25 25 50
0.000055 0.002160 0.028315 0.030530 FEp1 =
0.000055 0.002160 0.028315 0.030530 0.06106
strana 82 od 177
FEv : FEp1 :
0.212923 0.061060 0.273983
Nosivost vozila: Kapacitet vozila: Optereenje prikolice prazna polu natovarena potpuno natovarena
> 70 kN 100 kN Prednja osovina L1 (kN) 30 60 90 Dio %
Nosivost prikolice: Kapacitet prikolice:
120 kN 120 kN
Zadnja osovina FE1 0.01176 0.18809 0.95219 L2 (kN) 30 60 90 FE2 0.01176 0.18809 0.95219
prazna polu natovarena potpuno natovarena Ukupno:
25 25 50
0.002940 0.047023 0.476095 0.526058 FEp2 = FEv1 : FEp2 :
0.002940 0.047023 0.476095 0.526058 1.052116 1.516798 1.052116 2.568914
Prilog 1/6
Nosivost vozila: Kapacitet vozila: Optereenje prikolice prazna polu natovarena potpuno natovarena Dio % prazna polu natovarena potpuno natovarena Ukupno: 25 25 50 0.009288 0.087115 0.725650 0.822053 FEp3 = 0.006648 + 0.000630 0.062342 + 0.005938 0.519300 + 0.049470 0.644328 1.466381 > 70 kN 140 kN Prednja osovina L1 (kN) 40 70 100 FE1 0.03715 0.34846 1.45130 Nosivost prikolice: Kapacitet prikolice: 160 kN 160 kN
Zadnja osovina L2 (kN) 40 + 20 70 + 35 100 + 50 FE2 0.02659+0.00 252 0.24937+0.02 375 1.03860+0.09 894
strana 83 od 177
FEv2 : FEp3 :
0.681055 1.466381 2.147436
FEv + Fep1 : 0.273983 x 15 % = FEv1 + Fep2 : 2.568914 x 40 % = FEv2 + Fep3 : 2.147463 x 45 % =
0.041097 1.027566 0.966358 2.035021 FEv+p 2.00
strana 84 od 177
2.2 KLIMATSKI I HIDROLOKI USLOVI
2.2.1
Predmet smjernica
Ove smjernice obezbjeuju osnove za definisanje klimatskih i hidrolokih uslova za izgradnju puteva, koji direktno utiu na odreivanje vrste i dimenzija kolovoznih konstrukcija puta. U smjernicama navedena su objanjenja pojmova koji se najee upotrebljavaju, a koji se odnose na smrzavanje i otapanje materijala trupa puta, karakteristike mraza, kao i na pojavu oteenja usljed smrzavanja i otapanja. U smjenicama, navedene su potrebne mjere za zatitu materijala od oteenja usljed smrzavanja, i to u fazi projektovanja, izgradnje i odravanja, kao i za obezbjeenje isplativosti navedenih mjera. Sadraj ovih smjernica ne moe se tumaiti i primjenjivati kako bi se sprijeilo ili uslovilo odgovarajuu primjenu graevinskih proizvoda, koji su odbreni za upotrebu u skladu sa odredbama Zakona o graevinskim proizvodima.
2.2.2
Smjernice se zasnivaju na sljedeoj referentnoj dokumentaciji: SN 640 317a: 1988 Dimensionierung, Unterbau und Untergrund (Design, Substructure and Subgrade) SN 670 140a: 1988 Frost (Frost) SN 670 005: 1970 Klassifikation der Lockergesteine, Feldmethode nach USCS (Classification of Soils, In-situ Method by USCS) SN 670 008: 1970 Klassifikation der Lockergesteine, Laboratoriumsmethode nach USCS (Classification of Soils, Laboratory Method by USCS) Zustzliche technische Vertragsbedingungen und Richtlinien fr Erdarbeiten im Strasenbau - ZTVE 94, DIN 18196, Bodenklassifikation fr bautechnische Zwecke (Additional Technical Contractual Conditions and Guidelines for Earth Works in
Road Construction ZTVE 94, DIN 18196, Classification of Soils for Construction Purposes)
Smjernice sadre datirane odredbe ostalih publikacija. Naknadne dopune ili izmjene potrebno je uzeti u obzir ukoliko su obuhvaene dodatkom ili revizijom.
2.2.3
Objanjenje pojmova
Tehniki pojmovi koji su upotrebljeni u ovim smjernicama imaju sljedee znaenje: Dizanje zbog smrzavanja (frost heave, Frosthebung) je lokalno dizanje kolovoza zbog nastanka ledenih soiva u neodgovarajuem materijalu, ugradjenom do dubine smrzavanja. Dubina smrzavanja (frost depth, Frosttiefe) je najvea dubina, do koje dosee izoterma 0C u dugotrajnom mrazu. Hidroloki uslovi (hydrological conditions, hydrologische Verhltnisse) su uslovi, koji odredjuju stanje voda u tlu (u blizini ceste). Indeks mraza (frost index, Frostindex) je suma srednjih (negativnih) dnevnih temperatura vazduha od poetka do kraja razdoblja smrzavanja; oznaava trajanje i intenzivnost mraza na odredjenom kraju. Klimatski uslovi (climatic conditions, klimatische Verhltnisse) su uslovi, koje odredjuje temperatura vazduha u odredjenom vremenskom razdoblju i na odredjenom kraju ili podruju, kroz koje prolazi cesta. Ledeno soivo (ice lens, Eislinse) je karakteristian oblik porne vode, koji nastaje kod smrzavanja zbog poveanja sadraja vode v materijalu.
Mikroklima (micro climate, Mikroklima) je skupina jednakih uslova, kao to su temperatura, obasjanje suncem, vlanost, padavine, snjene prilike i vjetar, karakteristinih za ogranieno podruje. Na smrzavanje neosjetljiv materijal (frost insensible material, frostunempfindliches Material) je materijal, u kom smrzavajua voda u porama ne prouzrokuje zamanijeg dizanja niti otapanje zamanijeg smanjenja nosivosti. Oteenje zbog smrzavanja (frost damage, Frostbeschdigung) je oteenje na objektu, koje je neposredna ili posredna posljedica djelovanja mraza u vezi s vodom; moe da znai ruenje objekta. Otapanje (thaw, Auftauen) je skup fizikalnih pojava, koje nastaju u materijalima, kada se nakon perioda smrzavanja temperatura popne iznad 0C. Smrzavanje (freeze, Frieren) je skup fizikalnih pojava, koje nastaju u materijalima, kada temperatura iznosi manje od 0C.
2.2.4
Definisanje uslova
Obim promjena materijala trupa puta nastalih za vrijeme smrzavanja i otapanja uglavnom zavisi od karakteristinih dogaaja u navedenim procesima. Procesi smrzavanja i otapanja uglavnom zavise od: - karakteristika materijala, i - lokalnih klimatskih i hidrolokih uslova. Uticaj karakteristika materijala je detaljno objanjen u poglavlju 5. Uticaj lokalnih klimatskih i hidrolokih uslova smrzavanja i otapanja predstavlja osnovni pojam za definisanje dimenzija kolovozne konstrukcije. 2.2.4.1 Klimatski uslovi
2.2.4.1.1
Opte
Prilikom procjenjivanja opasnosti od promjene karakteristika izvedene kolovozne konstrukcije ili materijala trupa puta usljed smrzavanja i otapanja, potrebno je razmotriti najnepovoljnije predvidljive lokalne uslove, tj: - dugotrajni mraz i sporo prodiranje izoterme 0C u materijal, i - brzo otapanje. Mogue je procijeniti da opasnosti od tetnih promjena usljed smrzavanja i otapanja nee biti u sljedeim sluajevima: - u toku kratkog perioda smrzavanja (takoe pri jakim mrazevima), kada izoterma 0C prodire samo u slojeve materijala koji su otporni na mraz, i - u toku kratkog perioda otapanja (juni vjetar). Dubina prodiranja mraza u trup puta zavisi od termikih svojstava materijala, naroito od njihove kompaktnosti i sadraja vlage. Ukoliko je sadraj vlage u materijalima donjeg noseeg stroja uglavnom nizak, mraz relativno brzo prodire u takve materijale. U sitnozrne materijale koji sadre veu koliinu vode, mraz prodire sporije. To znai, da kada se debljina kolovozne konstrukcije povea u cilju zatite od promjene svojstava materijala, koji nisu otporni na mraz, djelomino se izaziva dublje prodiranje mraza, koje prouzrokuje smrzavanje. Odreivanje klimatskih uslova Klimatske uslove u odreenoj okolini moemo odrediti na osnovu - dubine prodiranje mraza hm, ili - indeksa mraza Im. Obe vrijednosti mogue je odrediti pomou odgovarajuih naina mjerenja.
strana 86 od 177
2.2.4.1.2
Dubina mraza hm
U cilju mjerenja dubine prodiranja mraza mogue je usvojiti sljedee metode: - sondom sa mjernim epruvetama, - sondom sa indikatorom dubine mraza, i - elektrinom sondom. Sredstvo za mjerenje temperature u podruju take smrzavanja ili iza navedenog podruja se postavlja u odgovarajuu cijev, a kasnije se postavlja u vertikalnu buotinu koja se nalazi u trupu puta. U osnovi, mjerenja dubine prodiranja mraza su predviena za praenje temperature u kolovoznim konstrukcijama puta. Na osnovu utvrenih maksimalnih dubina prodiranja mraza u tipinim podrujima (u prilogu 1) je karta o informativnim dubinama prodiranja mraza, na osnovu koje je mogua jednostavna i brza informativna procjena dubine prodiranja mraza u odreenoj okolini.
2.2.4.1.3
Indeks mraza Im
Indeks mraza se odreuje na osnovu apsolutne razlike izmeu najvie i najnie take integrisane krivulje srednjih (negativnih) temperatura vazduha (C x dana). Predstavlja intenzitet i uticaj niskih temperatura u odreenoj sredini. Odreivanje srednje dnevne temperature vazduha se zasniva na nainu koji koriste hidrometeoroloke slube (prosjek temperatura mjerenih u 7 asova prije podne, 2 asa poslije podne i 9 asova poslije podne, na visini od 1.2 m iznad tla). Integrisana krivulja srednjih dnevnih temperatura se poveava ukoliko su vrijednosti temperature pozitivne, i poinje da se smanjuje ukoliko se vrijednosti temperature spuste ispod 0C. U sluaju da se u toku perioda smrzavanja javi prolazno upozorenje, koje ne prouzrokuje otapanje materijala u cjelini, ukupna razlika izmeu najvie i najnie take na integrisanoj krivulji smatra se vrijednou projektovanog indeksa mraza. Za projektovanje kolovozne konstrukcije puta, kao i za odreivanje mjera za zatitu kolovozne konstrukcije od nepovoljnih uticaja smrzavanja i otapanja, potrebno je izvriti procjenu projektovanog indeksa mraza za cjelokupan projektovani vijek trajanja. Prema pravilu, navedena vrijednost predstavlja srednju vrijednost indeksa mraza u tri najhladnije zime u odabranom nizu godina. Uticaj indeksa mraza Im na procjenu potrebne zatite materijala F2 i F3 koji su podloni smrzavanju se odreuje indirektno na osnovu dubine prodiranja mraza hm (dijagram 1).
Dubina prodiranja mraza h
(cm)
Indeks mraza Im (C x dana)
Dijagram 1:
Zavisnost prodiranja mraza u materijale F2 i F3 od indeksa mraza
strana 87 od 177
2.2.4.2 Hidroloki uslovi Hidroloki uslovi u odreenoj sredini su neophodni za procjenju osjetljivosti kolovozne konstrukcije i materijala u njenom sastavu na smrzavanje, kao i za odreivanje mjera za spreavanje nastanka tete. Hidroloki uslovi se odreuju na osnovu sljedeeg: - nivoa podzemne vode, - dubine prodiranja mraza, i - osjetljivosti materijala na smrzavanje. Na osnovu navedenih faktora hidroloke uslove dijelimo na - povoljne, i - nepovoljne. Hidroloki uslovi su povoljni, ukoliko: - visina nasipa puta iznosi najmanje 1.5 m, - je nivo podzemne vode stalno ispod dubine prodiranja mraza hm, - je obezbjeeno dobro odvodnjavanje plitkog usjeka, - je boni ulazak vode u trup puta (iz vodenih tokova) ili sa povrine sprijeen iznad nivoa podzemne vode. Hidroloki uslovi su nepovoljni, ukoliko: - je visina nasipa puta manja od 1.5 m, - je nivo podzemne vode u podruju dubine prodiranja mraza hm, - nije obezbjeeno dobro odvodnjavanje plitkog usjeka, - je usjek dubok, - je omogueno podizanje nivoa podzemne vode ili bono ulijevanje vode kao i ulazak vode sa povrine. U sluaju da su upotrebljeni sitnozrni materijali, koji su uglavnom osjetljiviji na smrzavanje, podizanje nivoa podzemne vode moe biti veoma znaajno. Stoga je, u veini sluajeva, potrebno razmotriti nepovoljne hidroloke uslove, bez obzira na injenicu da se nivo podzemnih voda nalazi nekoliko metara ispod posteljice. 2.2.4.3 Faktori koji utiu na projekat Rizik od pojave oteenja na putu usljed smrzavanje i otapanja zavisi od sljedeih faktora: - dubine prodiranja mraza hm (stavka 4.1), - hidrolokih uslova, (stavka 4.2), - osjetljivosti materijala na smrzavanje, koja je odreena razredima u stavci 5.1, - debljine kolovozne konstrukcije, koja je otporna na smrzavanje. Mjere za spreavanje negativnih uticaja smrzavanja i otapanje su potrebne i relevantne za materijale koji su klasifikovani u razrede F2 i F3, kada dubina mraza dosegne do navedenih materijala, te je u obzir potrebno uzeti nepovoljne hidroloke uslove (Crte 1c). Pod svim ostalim uslovima (Crte 1a i Crte 1b), otpornost kolovozne konstrukcije na zamor je relevantna za projekat. a) b) c)
hVK
hm hm F1 F3 F1 F21
hm F2 F3
strana 88 od 177
Legenda:
hVK - debljina kolovozne konstrukcije - projektovana dubina prodiranja mraza hm F1 F3 - osjetljivost materijala na smrzavanje 1 - materijali klasifikovani u F1, ukoliko je ispunjen uslov naveden u dijagramu 2
Crte 1: Vrste mjera za spreavanje negativnih uticaja smrzavanja
Kako bi se kolovozna konstrukcija puta zatitila od tetnih uticaja smrzavanja ili od oteenja, potrebno je da bude izvedena od otpornih materijala na odreenoj dubini. Iskustva steena na putevima na kojima su velika saobraajna optereenja, gdje nisu zabiljeena nikakva oteenja usljed smrzavanja i otapanja, su pokazala da minimalna potrebna debljina kolovozne konstrukcije hmin (tj. debljina otpornih materijala) nije jednaka mjerenoj maksimalnoj dubini prodiranja mraza hm, ali da je, prema pravilu, dovoljna manja ukupna dubina hmin slojeva materijala otpornih na mraz. Na osnovu toga pripremljena je Tabela 1.
Tabela 1: Minimalna potrebna debljina kolovozne konstrukcije hmin Hidroloki uslovi povoljni nepovoljni neotporan povoljni nepovoljni Debljina kolovozne konstrukcije hmin
Otpornost materijala ispod kolovozne konstrukcije na uticaje smrzavanja i otapanja otporan
0.6 hm 0.7 hm 0.7 hm 0.8 hm
2.2.5
2.2.5.1.1
Smrzavanje i otapanje
Smrzavanje vode
2.2.5.1 Osnovna karakteristike smrzavanja i otapanja Na oko 0 C voda prelazi iz tenog stanja u kristalnu strukturu, ija se zapremina poveava za oko 10 %, a ija se gustina smanjuje za oko 9 %. U toku procesa smrzavanja oslobaa se toplotna energija od oko 335 kJ/kg. Ukoliko u vodi nema nukleusa kristalizacije, ili ukoliko voda sadri hemijske rastvore, ili ukoliko je voda pod pritiskom, taka smrzavanja moe da bude na nioj temperaturi. S obzirom da ista voda ne sadri nukleuse kristalizacije, moe doi do znatnog hlaenja vode bez stvaranja leda.
2.2.5.1.2
Smrzavanje vlanog materijala
S obzirom da se ista voda u materijalu smrzava, kristali leda rastu i tako mijenjaju prirodnu ravnoteu vode u zavisnosti od granulometrijskog sastava i mineralokih svojstava materijala. Usljed smanjenja sadraja nesmrznute vode u materijalu, javlja se odreen negativni pritisak (napon zatezanja), koji prouzrokuje dotok vode, naroito iz zone ispod izoterme 0C tj. dubine mraza. Ova voda, po dolasku u podruje mraza, poveava koliinu leda u vidu ledenih soiva i slojeva, koji iskopavaju i podiu smrznuti materijal. Na taj nain dolazi do podizanja kolovoza pod dejstvom mraza. Poveanje koliine leda (ledenih soiva) u materijalu zavisi od sljedeeg: - sadraja vode, - promjera i sadraja sitnih zrna, - vodopropunosti materijala,
- trajanja smrzavanja, i - otrine mraza. Indirektno, zavisi od negativnog pritiska koji se javlja. Na osnovu gore navedenih razmatranja mogue je zakljuiti da dobro propustljivi krupnozrni materijali i zemljani materijali, npr. glina nisu osjetljivi na smrzavanje, jer onemoguavaju ulazak iste vode u podruje smrzavanja. Poveanjem sadraja sitnih zrna (prainasti pijesak, praina), opasnost od pojave prevelikih koliina leda u materijalu postaje znatno vea. Ukoliko se voda smrzne u kohezivnim materijalima i vlanom kamenju, zapremina se poveava, i javlja se fenomen koji je slian onom koji se javlja prilikom miniranja, ukoliko jaina veze ne izdri pritisak kristalizacije. Meutim, takav fenomen se javlja samo pri temperaturama koje su znatno ispod 0 C, jer se taka smrzavanja vode sputa usljed poveanog pritiska.
2.2.5.1.3
Linija prodora mraza
U toku perioda smrzavanja mraz prodire u materijal. to je mraz jai i to due djeluje, to je bre i dublje njegovo prodiranje. Informativna dubina granice prodiranja mraza je proprocionalna kvadratnom korjenu vremena prodiranja.
2.2.5.1.4
Otapanje
Led, koji se u trupu puta stvorio za vrijeme perioda smrzavanja, poinje da se topi kada na njega pone da djeluje toplota - odozgo usljed zagrijavanja, i - odozdo od Zemlje. Otapanjem poveanih koliina leda, tj. ledenih soiva ili slojeva, plastina svojstva i konzistencija materijala (tla), koji su smrzavanjem oslabili, poinju da se mijenjaju. Pod odreenim okolnostima materijal moe da postane rjei ili ak tean, te se tada njegova nosivost znatno mijenja. Otapanje vlanih materijala odozgo je esto bre nego odozdo, tako se otopljeni materijal zajedno sa vodom i dalje nalazi na jo uvijek smrznutoj podlozi, to spreava njegovu odvodnju. U takvim sluajevima, rijedak ili tean materijal moe kroz pukotine prodrijeti na povrinu kolovoza. Samo ukoliko je omogueno odvoenje vode prema dole, mogua je odvodnja velikih koliina vode, te materijal moe postepeno povratiti svoja prvobitna svojstva. 2.2.5.2 Oteenje usljed smrzavanja i otapanja
2.2.5.2.1
Opti uslovi u kojima se mogu javiti oteenja
Oteenja kolovozne konstrukcije se mogu javiti u sljedeim okolnostima: - veoma jak i dugotrajan mraz, - osjetljivost materijala kolovozne konstrukcije, koji je postavljen u zoni prodiranja mraza, na smrzavanje, - voda moe da ue u kolovoznu kostrukciju do linije prodiranja mraza, - saobraajno optereenje, - nedovoljna nosivost kolovozne konstrukcije. Prema pravilu, do oteenja kolovozne konstrukcije moe doi samo ukoliko se realizuju svi gore navedeni faktori. Zatitne mjere od oteenja nastalih smrzavanjem i otapanjem su uglavnom predviene samo za jedan od navedenih uslova. Razliitim ispitivanjima je dokazano da se usljed smrzavanja ne javljaju nikakva ili neznatna oteenja, ukoliko
- mraz ne dosee ispod donjeg ruba kolovozne konstrukcije koja je otporna na mraz, - iznenada jave otri mrazevi, te nema dovoljno vremena za akumulaciju leda u podruju osjetljivih materijala; oteenja se mogu javiti jedino usljed stvrdnjavanja i skupljanja asfaltne mjeavine (stvaranje pukotina). Manja oteenja usljed smrzavanja mogu se javiti, ukoliko se smrzavanje odvija brzo, te ukoliko je mraz dugotrajan i prodire duboko; sloj leda je obino tako dubok da, izuzev to utie na stvaranje irokih izdignutih dijelova kolovoza, ne utie negativno na kolovoznu povrinu. Vea oteenja kolovozne konstrukcije se javljaju ukoliko mraz prodire samo malo ispod kolvozne konstrukcije, tj. u materijal koji je osjetljiv na mraz, te se due zadrava i stvara znatno nagomilavanje leda direktno ispod kolovozne konstrukcije.
2.2.5.2.2
Pojava oteenja
Razarajui uticaji vode prilikom smrzavanja mogu da unite veze izmeu materijala. Meutim, takve promjene su prema pravilu, manjeg obima i bez znaajnijeg uticaja na stanje puta. Preovlaujua oteenja puteva usljed smrzavanja javljaju se usljed nejednakog izdizanja kolovoza koje se javlja usljed poveane koliine vode ili leda, uglavnom u osnovi. Nejednako izdizanje kolovoza uglavnom se javlja ukoliko mraz prodire du ruba puta na manjoj dubini nego na sredini puta. To je sluaj, ukoliko - je provodljivost toplote uglavnom obraslog gornjeg sloja nia od provodljivosti kolovozne konstrukcije, ili - je prodiranje mraza u osjetljivo zemljite drugaije usljed nagomilavanja snijega na rubovima kolovoza. Nejednako ili raznovrsno izdizanje kolovoza moe se takoe javiti kao posljedica lokalno razliitih kolovoznih konstrukcija, ili usljed razliitog dotoka vode u podruje mraza. Izdizanje kolvoza prouzrokuje ispupenost na povrini kolovoza; kod asfaltnih kolovoza navedene ispupenosti stvaraju otvorene uzdune pukotine; kod vrstih cementnobetonskih zastora navedena ispupenost stvara manje ili vie nejednako podizanje ploa (stvaranje stepenica). Ova nejednakost takoe utie na upotrebljivost kolovoza. Smanjena nosivost kolovozne konstrukcije za vrijeme otapanja moe da prouzrokuje deformacije i njeno pucanje usljed saobraajnog optereenja. Pukotine mogu biti u vidu sitne mree, koja se naziva krokodilskom koom, ili u vidu veih blokova, koji oznaavaju poetak unitenja kolovozne konstrukcije. Mogu da proteknu dani ili ak sedmice do uspostavljanja prvobitnog stanja nosivosti. Kolovozna konstrukcija takoe moe biti unitena, ukoliko je relativno tanak asfaltni zastor, koji je postavljen na podlogu slabije nosivosti, izloen prolaznom uticaju otrog mraza. Usljed stvrdnjavanja bitumenskog veziva, do ega dolazi usljed niske temperature i termiki izazvanih napona, kolovozni zastor (kora) moe da pukne i raspri se u komade usljed mehanikog optereenja.
2.2.5.2.3
Uticaj osjetljivosti materijala na smrzavanje
Za materijal moemo rei da je osjetljiv na smrzavanje, ukoliko se u njemu, usljed djelovanja mraza, pojave ledena soiva ili slojevi, koji su manje ili vie uporedni sa linijom mraza, i koji prouzrokuju pojavu izdizanja kolovoza; materijal takoe smatramo osjetljivim na smrzavanje ukoliko je njegova nosivost smanjena otapanjem. Osjetljivost materijala na smrzavanje zavisi od: - granulometrijskog sastava, - oblika zrna, - kompaktnosti, - vrsta minerala u sitnozrnim grupama, i
- mineraloko-hemijskih svojstava. Na osnovu kriterijuma za granulometrijski sastav i mineralokog kriterijuma, materijali koji se upotrebljavaju za izgradnju puteva mogu se razvrstati u tri razreda prema njihovoj osjetljivosti na smrzavanje (Tabela 2). Na osnovu koeficienta neravnomernosti oblika granulometrijske krivulje materijala U = d60/d10, kao i sadraja sitnih estica (do 0.063 mm), izvedeno je detaljnije definisanje razreda osjetljivosti materijala F1 i F2 (Dijagram 2). U skladu sa kategorizacijom materijala, koja je predstavljena u Tabeli 1, svi krupno-zrni agregati, koji sadre do 5 % mase zrna do 0.063 mm nisu osjetljivi na smrzavanje. Mijeani agregati, koji sadre do 15 % mase sitnih estica nisu osjetljivi ili su samo neznatno osjetljivi na mraz, ukoliko koeficient neravnomernosti oblika granulometrijske krivulje iznosi do U = d60/d10 6. Ukoliko koeficient U iznosi 6 do 15, dozvoljeni sadraj sitnih estica u materijalu treba da se linearno interpolira izmeu 15 % mase i 5 % mase. Ukoliko mijeani materijali ne ispunjavaju ovaj kriterijum potrebno ih je klasifikovati u razred materijala koji su osjetljivi na mraz F2.
Tabela 2: Kategorizacija materijala (agregata) na osnovu njihove osjetljivost na smrzavanje Sadraj zrna do 0.063 mm % mase F1 neosjetljiv
Razred
Osjetljivost
Kategorizacija1 GW, GP SW, SP GC2, GM2
<5
F2
malo do srednje osjetljiv
5 15
SC2, SM2 CL, CH SM ML
F3
veoma osjetljiv
> 15
ML, MH CL - ML
Legenda: 1 - Kategorizacija u skladu sa DIN 18 196 i USCS G ljunak S pijesak M praina C glina 2 - Klasifikovan u F1, ukoliko je primjenjen uslov koji je naveden u Dijagramu 2
strana 92 od 177
% mase
Sadraj zrna sa d < 0,063 mm
Koeficient neravnomernosti U = d60/d10
Dijagram 2: Odreivanje razreda osjetljivosti F1 i F2 u zavisnosti od koeficienta U, i sadraja sitnih estica
Osjetljivost mijeanih i sitno-zrnih agregata na smrzavanje proizilazi iz sloenog simultanog djelovanja: - stvaranje negativnog pritiska pri smrzavanju vode na granici leda - vode, - primjese razliitih minerala gline, - vodopropusnost materijala u vezi sa stopom kompaktnosti, - pokretljivost vode, - plastinost sitnih estica i - uslovi sedimentacije materijala (prirodna, ili unitena iskopavanjem i ugradnjom). Stoga su potrebna sveobuhvatna laboratorijska ispitivanja, kako bi se upoznali sa osjetljivou lokalnih materijala na smrzavanje, tj: - CBR vrijednosti nakon smrzavanja i otapanja (CBR3), i u posebnim sluajevima takoe - izdizanje usljed dejstva mraza na uzorcima materijala sa razliitim sadrajem vode. Na osnovu rezultata dobijenih mjerenjima, u skladu sa metodom CBR3 (poslije smrzavanja i otapanja), materijale je mogue klasifikovati u razrede osjetljivosti na smrzavanje, kako je navedeno u Tabeli 3.
Tabela 3: Kategorizacija materijala prema osjetljivosti na smrzavanje na osnovu CBR3 vrijednosti Razred osjetljivosti materijala F1 CBR3 vrijednost F2 8 .. 30 % F3
> 30 %
<8%
2.2.5.2.4
Uticaj vode
Oteenja usljed smrzavanja se javljaju usljed neprekidnog djelovanja mraza i vode. Stoga je, sama voda, kao i njeno doticanje i isticanje veoma znaajno za kolovozne konstrukcije. U cilju ouvanja nosivosti materijala i spreavanje oteenja materijala koji su osjetljivi na smrzavanje, iste je potrebno zatititi od prodora vode, te je potrebno to bolje izvesti njihovu drenau. Ovo se primjenjuje na sve metode graenja koji se izvode na podlozi
koja je osjetljiva na smrzavanje. U zavisnosti od izvora vode, potrebno je razlikovati uticaj povrinske vode, uticaj vode koja prodire bono, te udicaj podzemne vode. Kroz nezatienu bankinu i razdjelni pojas, atmosferske vode mogu da prodiru u kolovoznu konstrukciju i osnovu (donji stroj, nasip, posteljica). Vodu koja prodire bono mogue je potpuno uspjeno odvesti samo pomou efikasne duboke drenae. Meusobna zavisnost udaljenosti izmeu linije prodiranja mraza i podzemne vode i oteenja nastalog usljed smrzavanja je veoma sloena. Podzemnu vodu je mogue podii kao vezanu podzemnu vodu veoma visoko u kohezivno tlo veoma slabe propusnosti. Stoga, poto je propusnost tla veoma mala, koliina podignute vezane podzemne vode je vie ili manje ograniena, te je stoga smanjena opasnost od nastajanja oteenja. Uticaj vode moemo smatrati znatnim ukoliko je nivo podzemne vode stalno ili periodino manje od 2 m ispod povrine posteljice u periodu smrzavanja. Meutim, uticaj vode nije mogue u potpunosti iskljuiti ak i u sluaju kada je nivo podzemne vode dublji. Samo mala koliina vode (vlage) u materijalu podloge je dovoljna da prouzrokuje koncentrisanje vode u vidu sloja leda.
2.2.5.2.5
Uticaj saobraaja
U toku smrzavanja poveava se nosivost materijala. Usljed toga nema direktne opasnosti od oteenja usljed saobraajnog optereenja. U toku otapanja, saobraajno optereenje moe da prouzrokuje oteenje kolovoza nedovoljne nosivosti. U takvim okolnostima veoma je znaajno osovinsko optereenje vozila, dok je gustina saobraaja od manjeg znaaja. 2.2.5.3 Mjere za spreavanje oteenja Put mora biti zatien od oteenja prouzrokovanih smrzavanjem ili otapanjem, ukoliko su istovremeno prisutna sljedea dva uslova: - osjetljivost materijala na smrzavanje (F2, F3) - slobodna kapilarna voda, ili voda vezana apsorpcijom dotie u podruje smrzavanja, te je njena koliina dovoljna za stvaranje leda. Zatitne mjere je potrebno planirati tako da je mogue iskljuiti jedan od dva gore navedena uslova.
2.2.5.3.1
Smanjenje uticaja mraza
Uticaj mraza je mogue umanjiti ukoliko se snijeg zadrao na kolovozu, te ukoliko se umjesto soli za spreavanje stvaranja poledice upotrebljavaju mineralni materijali za posipanje. Meutim, to je izvodljivo samo na putevima niih kategorija (sa relativno niskim intenzitetom saobraaja),uz uslov da saobraajna bezbjednost nije ugroena.
2.2.5.3.2
Odvodnjavanje
Efikasno odvodnjavanje povrine kolovoza, kolovozne konstrukcije, donjeg stroja, nasipa i posteljice mora uvijek biti omogueno. U cilju efikasnog odvodnjavanja potrebno je redovno odravati instalacije i sredstva za odvodnju. Oteenja nastala smrzavanjem mogue je smanjiti ili ak ukloniti redovnim odravanjem puta. Naalost, ovu mjeru nije mogue primjeniti za sve izvore oteenja. Za materijale koji su manje osjetljivi na smrzavanje, popreni nagib posteljice treba da iznosi najmanje 2.5 %, dok kod osjetljivijih materijala (kohezivno tlo), popreni nagib treba minimalno da iznosi 4 %. to je hidrauliki pad vei to je potrebno krae vrijeme za odvodnju. Ukoliko kolovozna konstrukcija nije vodonepropusna, atmosferske vode mogu da prodru u podlogu i tako ubrzaju stvaranje oteenja usljed smrzavanja. Odgovarajua hidroizolacija takoe moe da bude mogua mjera za odravanje.
2.2.5.3.3
Kolovozna konstrukcija
Prilikom izvoenja kolovozne konstrukcije posebnu panju je potrebno obratiti na kvalitet mineralnih agregata koji se upotrebljavaju za izradu donjeg noseeg stroja, u skladu sa vaeim tehnikim propisima. Kapacitet apsorpcije vode nevezanog agregata veliina zrna preko 4 mm mora biti 0,5 % mase. Ukoliko materijal kolovozne konstrukcije nije dovoljno otporan na smrzavanje i otapanje, tako da je dio ili cjelokupnu kolovoznu konstrukciju potrebno zamijeniti materijalima koji nisu osjetljivi na smrzavanje i otapanje, smatra se da je provodljivost toplote ovih drugih vea od provodljivosti postojeih materijala koji su osjetljivi na smrzavanje. To znai da se nakon promjene materijala dubina mraza znatno poveala, to je naroito potrebno uzeti u obzir kod stabilnih konstrukcija/objekata.
2.2.5.3.4
Ogranienje saobraajnog optereenja
Puteve na kojima su materijali koji nisu otporni na smrzavanje postavljeni u podruje prodiranja mraza, iz ekonomskih ili bilo kojih drugih razloga, mogue je znatno zatititi od oteenja prouzrokovanih smrzavanjem i otapanjem, tako to e se ograniiti osovinsko optereenje vozila, ili potpuno zatvoriti put za saobraaj. Trajanje navedenih ogranienja zavisi od toka otapanja, opsega omekavanja osnove i stanja sredstava za odvodnju. Neophodne podatke o promjeni nosivosti koja se povremeno javlja, mogue je dobiti na osnovu usklaenih mjerenja deformacija pomou Benkelman-ove grede; u toku otapanja navedena mjerenja je potrebno izvoditi svakodnevno. Prilog 1
strana 95 od 177
2.3 KARAKTERISTIKE MATERIALA ZA KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
2.3.1
Predmet smjernica
Smjernica obezbjeuje osnove za mjerenje modula deformacije, kao i za procjenjivanje rezultata mjerenja. Svrha mjerenja modula deformacije je odreivanje toka i obima slijeganja povrine ugraenog sloja koji se sastoji od zrnastog materijala. Karakteristike slijeganja (elastina i plastina komponenta) omoguavaju procjenu nosivosti, kao i provjeru nabijenosti i stiljivosti ugraenog materijala. U postupku izgradnje puta, mjerenje modula deformacije predstavlja sastavni dio kontrole kvaliteta izvedenih zemljanih radova i donjeg nosivog sloja kolovozne konstrukcije; sami moduli deformacije predstavljaju jednu od osnova za odreivanje potrebnih dimenzija kolovoznih konstrukcija. U zavisnosti od namjene u koju e se upotrebljavati i naina mjerenja, prilikom izgradnje puta potrebno je izmjeriti sljedee koliine: - statike module deformacije Evs, - dinamike module deformacije Evd, - module stiljivosti i sabijenosti ME, - module reakcije posteljice ks, i - CBR vrijednosti
2.3.2
Smjernice se zasnivaju na sljedeoj tehnikoj referentnoj dokumentaciji: BAST Empfehlungen (E 1), Ausfhrung von Plattendruckversuchen, BAST, Kln, 1968 (BAST Recommendations (E 1), Execution of Plate Bearing Tests, BAST, Cologne, 1968) BAST Empfehlungen (E 4), Ausfhrung von Plattendruckgerten, BAST, Kln, 1969 (BAST Recommendations (E 4), Performance of Plate Bearing Testing Devices, BAST, Cologne, 1969) BAST Empfehlungen (E 8), Plattendruckversuch mit Hilfe des Benkelman Balkens fr die Erdbaukontrolle (Ein-Uhr-Messverfahren), BAST, Kln, 1970 (BAST
Recommendations (E 8), Plate Bearing Test by Means of Benkelman Beam for Earth Works Quality Control, BAST, Cologne, 1970) DIN 18 134: 1993 Baugrund, Versuche und Versuchsgerte, Plattendruckversuch (DIN 18 134: 1993 Foundation Soil, Tests and Testing Devices, Plate BearingTest)
Siedeck P in R. Voss, Die Bodenprfverfahren bei Strassenbauten, BASt, WernerVerlag, Dsseldorf, 1966 (Soil Testing Methods in Road Construction, BASt, WernerVerlag, Dsseldorf, 1996) SNV 670 316: 1975 Versuche, CBR-Penetrometer, Feldversuch (Testing, CBR Penetrometer, In Place Test) SNV 670 318: 1980 Versuche, Schneller ME Versuch (Testing, Fast ME Test) SNV 70 312: 1959 Versuche, VSS-Gert (ME und CBR) (Tests, VSS-Device (ME and CBR)) SNV 70 317: 1959 Versuche, Plattenversuch (Testing, Plate Bearing Test) SNV 70 319: 1972 Versuche, Plattenversuch nach Westergaard (Testing, Westergaard Plate Test) TP BF-StB: 1992 B 8.3, Boden /Fels, Prfung, Dynamischer Plattendruckversuch mit Hilfe des Leichten Fallgewichtsgertes (Soil/Rock, Testing, Dynamical Plate Bearing Test by Means of Light Falling Weight Device)
Smjernice obuhvataju odredbe drugih publikacija, preko datiranih ili nedatiranih referenci. Ukoliko se radi o datiranim referencama, naknadne dopune ili izmjene je potrebno uzeti u obzir, ukoliko su obuhvaene dodatkom ili revizijom. Ukoliko se radi o nedatiranim referencama, vaee je posljednje izdanje referentne publikacije.
2.3.3
Objanjenje pojmova
Tehniki pojmovi upotrebljeni u ovim smjernicama imaju sljedee znaenje: Dinamiki deformacijski modul Evd (dynamic modulus of deformation, dynamischer Verformungsmodul) je karakteristina vrijednost za deformabilnost materijala kod definisanog sunkovitog optereenja krune ploe s padajuim lakim utegom, odredjena na osnovu izmjerene amplitude "s" ulegnua ploe. Ispitivanje s ploom (plate bearing test, Plattendruckversuch) je postupak probe, kod koga je materijal sa krunom ploom i odgovarajuom dodatnom opremom optereen i rastereen; prosjena optereenja ploe p i pripadajua ulegnua s odredjuju krivulju slijeganja (deformacije). Modul reakcije tla ks (modulus of subgrade reaction ks, Bettungsmodul ks) je karakteristina vri-jednost za deformabilnost tla kod odredjenog optereenja krune ploe, odredjena na osnovu nastalog slijeganja Modul stiljivosti ME (modulus of compressibility ME, Zusammen-drckungsmodul ME) je karakteristina vrijednost za deformabilnost materijala kod postupnog jednokratnog optereavanja krune ploe, odredjena na osnovu nagiba sekante krivulje slijeganja u odredjenom podruju optereenja. Nosivost (bearing capacity, Tragfhigkeit) oznaava mehaniku otpornost planuma ugradjenog materijala protiv (kratkotrajnih) optereenja. Statiki deformacijski modul Evs (static modulus of deformation Evs, statischer Verformungs-modul Evs) je karakteristina vrijednost za deformabilnost materijala kod postupnog viekratnog optereenja krune ploe, odredjena na osnovu nagiba sekante krivulje slijeganja u odredjenom podruju prvog, drugog ili treeg optereenja Stepen zbijenosti (compaction degree, Verdichtungsgrad) je odnos izmedju izmerjene (suhe) gustoe i najvee (suhe) gustoe materijala, odredjen odgovarajuim postupkom (npr. prema Proctor-u), izraen u %. Vrijednost CBR (California Bearing Ratio, CBR-Wert) je karakteristina vrijednost deformabilnosti materijala pri slijeganju pritisnutog cilindra, odredjena na osnovu optereenja, koje prouzrokuje unaprijed odredjeno slegnue.
2.3.4
2.3.4.1.1
Osnove mjerenja
Opte
2.3.4.1 Fizike osnove Kod homogenog elastinog izotropskog temeljnog tla, slijeganje s ispod krune ploe se definie sljedeom jednainom: pr s = 1 2
2 E
gdje je:
p r E
Poisson-ov omjer ( = 0.5) ravnomerno vertikalno optereenje (normalni napon ) radijus krune ploe modul elastinosti materijala
Modul elastinosti materijala E u homogenom temeljnom tlu se, u odnosu na modul deformacije Ev, definie na osnovu sljedee jednaine:
E=
1 2 Ev 3
3 pr p = 0,75 D 2 s s
Na ovaj nain jednaina za modul defomacije Ev dobija svoj osnovni oblik, koji glasi:
Ev =
gdje je: D prenik krune ploe 2.3.4.1.2 Osnovne metode mjerenja

Kada je rije o osnovnim metodama, jednaine za odreivanje karakteristinih vrijednosti deformacije ugraenih materijala se usvajaju direktno ili se vri izmjena osnovnih oblika: - za statiki modul deformacije Evs:
Evs = 0,75
s D
[MN / m 2 ]
gdje je: razlika izmeu dva predviena nivoa vertikalnog optereenja (=p) [MN/m2] s razlika izmeu dva slijeganja krune ploe pri promjeni specifinog optereenja za p [mm] D prenik krune ploe [mm] - za dinamiki modul deformacije Evd:
E vd = 1,5 r
[MN / m 2 ] [MN / m 2 ]
gdje je: normalan napon ispod ploe koja je optereena maksimalnom silom Fs:
=
Fs r2 s
za modul stiljivosti ME:

D
ME =
[MN / m 2 ]
ks =
za modul reakcije posteljice ks: o

s
[MN / m 3 ]
za CBR vrijednost: CBR = 100 s
[%]
gdje je: optereenje za standardno utiskivanja malja u materijal koji se ispituje s optereenje za normirano utiskivanja malja u standardni materijal (kameni sitne) 2.3.4.2 Oprema Mjerna oprema za odreivanje slijeganja osnove pomou krune ploe sastoji se od sljedee tri osnovne komponente: - opreme za mehaniko optereenje, tj.: - kruta kruna ploa, i - naprave za optereenje, - opreme za mjerenje slijeganja, i
- opreme za procjenjivanje i izvoenje mjerenja. Pored gore navedene opreme, za sva mjerenja koja se izvode krunom ploom neophodan je odgovarajui kontrateg, izuzev za odreivanje dinamikog modula deformacije.
2.3.4.2.1
Opte
Kruta ploa nosivosti mora biti izraena od elika 0562. Dimenzije ploe zavise od naina mjerenja slijeganja. Dozvoljena tolerancija dimenzija ploe ne smije prei 1 %. Donja (nosiva) povrina krute krune ploe mora biti ravna i glatka. Srednja hrapavost povrine ne smije biti vea od 6.3 m. Na gornju stranu ploe potrebno je postaviti libelu. Libela mora imati takvu konstrukciju da je istu mogue horizontalno postaviti na povrinu ploe pod nagibom do 7. Na plou moraju biti privrene dvije ruke. Masa kontratega, koja je neophodna za mjerenje slijeganja pomou krute krune ploe mora najmanje 1,000 kg biti vea od maksimalne mase koja je potrebna za izvoenje mjerenja.
2.3.4.2.2
Statiki modul deformacije Evs
Shema dijela opreme za odreivanje statikog modula deformacije Evs predstavljena je na Crteu 1. 2.3.4.2.2.1 Kruna ploa Prenik krune ploe treba da iznosi 300 mm, a debljina najmanje 25 mm. Na ploi se moraju nalaziti tri nosaa za postavljanje mjernih ureaja (2), prsten za povezivanje (3), i dodatne pomone ploe (4). Na donjoj strani navedene pomone ploe treba da postoji otvor kako bi se omoguilo mjerenje pomou jednog mjernog ureaja (ureaj za mjerenje pokreta). Kako bi dodatnu pomonu plou bilo mogue postaviti stabilno i na centar, na nosivoj ploi je potrebno predvidjeti odgovarajui lijeb.
Crte 1:
Shema krune ploe ukljuujui opremu za mjerenje slijeganja
strana 100 od 177
2.3.4.2.2.2 Naprave za optereenje Napravama za optereenje treba obezbijeditit optereenje i rastereenje krune ploe po stepenima. Navedene naprave se sastoje od sljedeih komponenti: - pumpe za ulje pod pritiskom sa ventilom za regulaciju pritiska, - crijevo pod pritiskom, i - hidraulini klip. U cilju postizanja savrenog prenosa optereenja, na hidraulini klip treba postaviti dvostranu arku. Ukoliko je neophodno, klip je mogue produiti odgovarajuim elementima, s tim da duina ne smije prei 1 m. Zahvat klipa treba da iznosi najmanje 150 mm. Mjerni instrumenti koji slue za mehaniko i/ili elektronsko mjerenje optereenja takoe predstavljaju sastavni dio naprave za optereenje (tanost mjerenja sa najvie 1%-nim odstupanjem). 2.3.4.2.2.3 Oprema za mjerenje slijeganja Oprema za mjerenje slijeganja (defleksije) zavisi od naina mjerenja: - za mjerenja koja se izvode na tri take preporuuju se tri mjerna sata (5) iji domet iznosi najmanje 10 mm (20 mm je preporuljivo), sa tanou oitavanja od 0.01 mm; mjerni satovi moraju biti privreni na krunoj ploi (2), privrivanje se vri odgovarajuim rukama (6) (Crte 1); navedeni satovi moraju biti postavljeni na nosae koji su privreni za stabilan oslonac (tronoac); - za mjerenja slijeganja koja se izvode na jednom mjestu, tj. u otvoru koji se nalazi u sredini pomone ploe (4) (Crte 1), pored mjernih satova ili elektronskih mjernih instrumenata za mjerenje kretanja, potreban je odgovarajui nosivi okvir za postavljanje i uvrivanje naprava za mjerenje (Crte 2).
Crte 2: Shema mjerenja slijeganja upotrebom jednog mjernog instrumenta (Benkelmanova greda)
Legenda:
1 2 3 4 5 kruna ploa sa dodatnom pomonom ploom sa otvorom za mjerenje hidraulini klip mjerni krak nosivi okvir mjerni sat
2.3.4.2.3
Dinamiki modul deformacije Evd
Shema opreme za odreivanje dinamikog modula deformacije Evd prikazana je na crteu 3.
strana 101 od 177
Crte 3:
Shema krune ploe sa opremom za dinamiko optereenje kao i za mjerenje slijeganja
2.3.4.2.3.1 Kruna ploa Prenik krune ploe (1) treba da iznosi 300 mm, dok debljina treba da iznosi 20 mm (17 mm, 15 mm). Na plou mora biti privreno kuite sa senzorom i klinom (2) za prilagoavanje voice (3). Ukupna masa krune ploe ukljuujui sve elemente koji su na nju privreni, kao i senzore za mjerenje slijeganja, treba da iznosi 15 kg 0.25 kg. 2.3.4.2.3.2 Naprave za optereenje Naprave za optereenje krune ploe moraju obezbijediti impulsivno (dinamiko) optereenje. Sastavljene su od sljedeih komponenti: - voice (3) preko koje moe da klizi slobodno padajui teg sa rukom u obliku prstena (4); sljedee komponente su privrene za voicu: - sa donje strane se postavlja elina kruna opruga sa oblogom (6), i naprava za spreavanje prevrtanja (7), - sa gornje strane se postavlja naprava za zakljuavanje (5). Naprave za optereenje moraju ispunjavati sljedee zahtjeve: - masa padajueg tega (4) 10 kg 0.1 kg - ukupna masa voice ukljuujui elinu oprugu sa oblogom, 5 kg 0.25 kg napravu za spreavanje prevrtanja i napravu za zakljuavanje 7.07 kN - maksimalna snaga impulsa Fs - trajanje impulsa ts 18 ms 2 ms Elementi opruge kao i visina padajueg tega moraju biti prilagoeni tako da da obezbijede potrebnu snagu impulsa Fs tanosti 1 % u temperaturnom podruja izmeu 0C i 40C.
strana 102 od 177
Padajui teg (izraen od elika) mora biti projektovan tako da ga je mogue zaustaviti nakon udara. Minimalno trenje izmeu padajueg tega i voice koja mora biti izraena od uglaanog nerajueg elika mora biti dugotrajno osigurano. 2.3.4.2.3.3 Oprema za mjerenje slijeganja Oprema za mjerenje slijeganja se sastoji od slijedeih komponenti: - senzora sa ulazom za prikljuak, koji je privren za krutu krunu plou, i - elektronskog mjernog instrumenta. Senzorom ili ureajem za mjerenje ubrzanjana potrebno je obezbijediti tanost rezultata dobijenih mjerenjem, sa maskimalnom grekom od 2 % u temperaturnom podruju izmeu 0C i 40C, i u podruju frekvencije izmeu 8 Hz i 100 Hz. Tanost mjerenja zavisi od opsega slijeganja i iznosi: - - u podruju izmeu 0.2 mm i 1 mm minimalno 0.02 mm, - - u podruju izmeu 1 mm i 2 mm minimalno 2 % Napajanje elektronskog mjernog instrumenta za prikupljanje podataka treba vriti uglavnom putem akumulatora (NC blok), koji se mora puniti automatski. Napon i druge karakteristike elektronske opreme za mjerenje slijeganja treba uskladiti na odgovarajui nain.
2.3.4.2.4
Modul stiljivosti ME
2.3.4.2.4.1 Kruna ploa Povrina krune ploe treba da iznosi 200 cm2 (D = 15.96 cm), ili 700 cm2 (D = 29.86 cm). 2.3.4.2.4.2 Oprema za mjerenje slijeganja Oprema za mjerenje slijeganja je ista.
2.3.4.2.5
Modul reakcije posteljice ks
2.3.4.2.5.1 Kruna ploa Prenik krune ploe za mjerenje modula reakcije posteljice ks treba da iznosi 600 mm ili 762 mm. Rebra na ploi, za poveanje njene vrstoe, moraju biti postavljena simetrino radijusu. Rebra sa gornje strane moraju biti istrugana mainskim putem, paralelno sa kontaktnom povrinom, kako bi se omoguilo postavljanje krune ploe prenika 300 mm na rebra. U cilju postavljanja ploe na sredite, na donju plou je potrebno postaviti klinove i, ukoliko je potrebno, zatege. 2.3.4.2.5.2 Naprave za optereenje Naprave za optereenje krune ploe u cilju mjerenja modula reakcije posteljice ks su iste. 2.3.4.2.5.3 Oprema za mjerenje slijeganja Uzimajui u obzir karakteristike krune ploe, oprema za mjerenje slijeganja je ista.
2.3.4.2.6
Vrijednost kalifornijskog indeksa nosivosti CBR
2.3.4.2.6.1 Hidraulini klip Hidraulini klip za odreivanje vrijednosti CBR (uglavnom koherentnog materijala) mora imati kontaktnu povrinu od 20 cm2, koja djeluje direktno na osnovu ije se mjerenje vri. Bono istiskivanje tla treba sprijeiti pomou olovnih cilindara, vanjskog prenika 150 mm, unutranjeg prenika 52 mm i visine 10 mm. Navedene cilindre treba postaviti na hidraulini klip. 2.3.4.2.6.2 Naprave za optereenje S obzirom na injenicu da se hidraulini klip koristi direktno za optereenje osnove ije se mjerenje vri, naprave za optereenje su iste kao u t 2.3.4.2.2
2.3.4.2.6.3 Oprema za mjerenje slijeganja Za odreivanje vrijednosti CBR, potrebna je uglavnom ista oprema za mjerenje slijeganja, kao to je navedena pod stavkom 2.3.4.2.3. Preporuljivo je da se uvede mjerni sat koji je podijeljen na ine, tako da jedan krug indikatora iznosi 1/20 ina (oko 1.25 mm = propisani otisak u minuti), ime se omoguava da sekundarica na toperici i indikator otiska klipa na mjernom satu rade sinhronizovano.
2.3.5
Izvoenje mjerenja
Izvoenje mjerenja slijeganja krutom krunom ploom odreeno je na osnovu: - osnovnih uslova za izvoenje mjerenja, i - odobrenih naina mjerenja, ukljuujui rezultate dobijene mjerenjem. 2.3.5.1 Uslovi za izvoenje mjerenja Slijeganje je mogue izmjeriti pomou krute krune ploe na slijedeim materijalima: - krupno-zrnim materijalima, - mijeanim materijalima, i - koherentnom tlu u teko gnjeivoj do tvrdoj konzistenciji. U materijalu moe da je neznatan udio zrna ija veliina prelazi 63 mm ili vie od prenika ploe. U sluaju da se radi o materijalima koji se brzo sue, pijesku sa jednakom veliinom zrna, tlu sa korom, tlu koje brzo omeka ili koje se brzo natopi ili o materijalima iji se gornji dio izmjenio iz bilo kojeg razloga, mjerenje treba izvriti pomou ploe ispod izmijenjenog dijela. Gustina ispitanih materijala treba ostati nepromijenjena u najveoj moguoj mjeri. Ukoliko se radi o sitnozrnom tlu (praina, glina), mjerenje gredom je mogue savreno izvesti i ocijeniti, ukoliko se materijali kreu od teko gnjeive do tvrde konzistencije. U dubioznim sluajevima potrebno je procijeniti sadraj vode u tlu, s obzirom da voda ima presudan uticaj na rezultate mjerenja. Procjenu je potrebno izvriti na razliitim dubinama do 3r ispod povrine mjernog mjesta. Rezultati mjerenja, koje je izvedeno pomou ploe, uglavnom nisu realistini ili primjenljivi, ukoliko su mjerenja izvedena na smrznutom materijalu. 2.3.5.2 Mjerni postupci Metod mjerenja slijeganja pomou krute krune ploe sastoji se od sljedee tri karakteristine faze: - priprema povrine za mjerenje - postavljanje mjernog ureaja - samo mjerenje.
2.3.5.2.1
Priprema povrine za izvoenje mjerenja
Povrinu na kojoj e se vriti mjerenje treba prilagoditi veliini krune ploe. Odgovarajuu ravnost povrine na kojoj e se vriti mjerenje treba postii primjenom odgovarajuih alata (elino ravnalo, mistrija). Sitne estice materijala treba ukloniti metlom. Ukoliko je nagib osnove vei od 5, horizontalnu povrinu za mjerenje treba obezbijediti na sljedei nain: - ukoliko se radi o koherentnom terenu, uklanjanjem sloja u gornjem dijelu, uklanjanjem izloenih krupnih estica, i ispunjavanjem lokalnih upljina pijeskom ili gipsom, - ukoliko se radi o nekoherentnim materijalima, polaganjem sloja pijeska ili gipsa do nivoa horizontalne osnove.
strana 104 od 177
Sredite povrine na kojoj e se vriti mjerenje treba prethodno odrediti na osnovu vertikalne linije ispod take djelovanja sile hidraulinog klipa na kontra teg.
2.3.5.2.2
Postavljanje mjerne opreme
2.3.5.2.2.1 Mjerenje statikog modula deformacije EVS Na cjelokupnoj kontaktnoj povrini, kruna ploa mora biti vrsto postavljena na pripremljenoj osnovi. Mogue upljine moraju biti ispunjene slojem suvog, srednje-zrnog pijeska ili gipsa debljine nekoliko milimetara. Ukoliko se koristi mjeavina gipsa, koja se primjenjuje samo za nekoherentne materijale, kontaktnu povrinu krune ploe treba podmazati uljem. Ploa mora biti postavljena horizontalno na pripremljenu osnovu. Okretanjem oko vertikalne ose i udaranjem ploa mora biti utisnuta u pijesak ili gips kako bi se sprijeila mogua pojava upljina izmeu ploe i osnove. Mjeavinu gipsa, koja je istisnuta na rubovima ploe, treba otkloniti mistrijom prije stvrdnjavanja. Mjeavina gipsa se mora stvrdnuti prije poetka mjerenja. Da li je gips stvrdnut mogue je provjeriti posmatranjem da li je gips prestao da bubri, jer bubrenje prestaje kada se stvrdne, ili zarezivanjem u sklonjenu mjeavinu gipsa. Zatim, u sredite krune ploe, ispod kontratega, treba postaviti hidraulini klip i osigurati ga od prevrtanja. Razmak izmeu krune ploe i kontratega treba da iznosi najmanje 75 cm. Tronoac ili drugi nosivi okir za mjerenje slijeganja pomou krune ploe treba postaviti tako da lokacija nosaa bude izvan uticaja kontratega, kao i izvan uticaja na krunoj ploi i pored nje (na najmanjoj udaljenosti od 50 cm). Mjerne satove treba postaviti vertikalno na povrinu na kojoj se mjerenje vri, te tako da se omogui oitavanje. U opseg postavljanja mjerne opreme takoe spada i kratkorono prethodno optereenje krune ploe (oko 30 sekundi sa 0.01 MN/m2). Nakon ovog perioda, mjerne satove ili ureaje za mjerenje pokreta treba postaviti na nulu. Ukoliko je izvodljivo, mjernu opremu treba zatititi od vremenskih uticaja, kao to su suneva zraenja i vjetar. Postavljenu mjernu opremu kao i kontrategove ne treba izlagati vibracijama u toku mjerenja. 2.3.5.2.2.2 Mjerenje dinamikog modula deformacije Evd Postupak pripreme povrine za mjerenje dinamikog modula deformacije je isti kao postupak opisan pod stavkom 2.3.5.2.1, ukoliko se za ispunu upljina upotrebljava suv, srednje-zrni pijesak. Na sredite postavljene krune ploe vertikalno treba postaviti voicu, ukljuujui sve komponente neophodne za izvoenje mjerenja. U cilju obezbjeenja kontakta izmeu krune ploe i osnove, potrebno je na mjernom mjestu izvesti pred-optereenje sa tri udara (impulsa) slobodno padajueg tega sa odreene (kalibrisane) visine. Nakon svakog udara (odskoka) teg treba zadrati, a zatim uvesti opremu za mjerenje slijeganja. 2.3.5.2.2.3 Mjerenje modula stiljivosti ME Postupak postavljanja opreme za mjerenje modula stiljivosti je isti kao postupak opisan pod takom 2.3.5.2.2. U cilju obezbjeenja kontakta izmeu krune ploe i povrine na kojoj se izvodi mjerenje, potrebno je izvesti pred-optereenje ploe sa 0.02 MN/m2. U navedenu vrijednost ukljuena je teina konstrukcije hidraulinog klipa i ploe.
2.3.5.2.2.4 Mjerenje modula reakcije posteljice ks Postupak pripreme povrine za mjerenje modula reakcije posteljice je isti kao to je opisano pod stavkom 2.3.5.2.1. Razmak izmeu krune ploe i kontratega treba da iznosi: - za plou prenika D = 600 mm minimalno 1.10 m - za plou prenika D = 762 mm minimalno 1.30 m Za mjerenje modula reakcije posteljice potrebno je uvesti krutu krunu plou prenika 762 mm. U cilju obezbjeenja kontakta izmeu krune ploe i povrine na kojoj se izvodi mjerenje, potrebno je izvesti predoptereenje ploe sa 0.01 MN/m2. U navedenu vrijednost ukljuena je teina konstrukcije hidraulinog klipa i ploe. Predoptereenje treba nastaviti sve dok razlika izmeu slijeganja, koja su izmjerena u posljednjoj minuti, ne pree 0.05 mm. 2.3.5.2.2.5 Mjerjenje vrijednosti CBR Kada je rije o krunoj kontaktnoj povrini hidraulinog klipa (povrine 20 cm2), i olovnim cilindrima koji se nalaze na klipu, potrebno je obezbijediti odgovarajuu ravnost povrine na kojoj e se mjerenje izvoditi primjenom odgovarajuih alata; u izuzetnim sluajevima, upljine treba ispuniti suvim, srednje-zrnim pijeskom. Teina konstrukcije olovnih cilindara koji se postavljaju u cilju spreavanja bonog istiskanja tla treba biti slina teini kolovozne konstrukcije koja e biti izgraena iznad povrine na kojoj se mjerenje vri. Pomou odgovarajueg tronoca ili drugog odgovarajueg nosivog okvira, kao i pomou uvravanja, treba stvoriti mogunost mjerenja slijeganja jednim mjernim ureajem.
2.3.5.2.3
Mjerenje
Maksimalno optereenje u toku mjerenja, i/ili maksimalno slijeganje koje treba postii zavisi od cilja ispitivanja, kao i od svojstava materijala i veliine krune ploe. Ukoliko su uoena neka neobina slijeganja, npr. s obzirom na znatan nagib krune ploe, materijal ispod krune ploe treba iskopati do dubine koja je jednaka preniku ploe. Takoe, potrebno je voditi evidenciju o dobijenim rezultatima. 2.3.5.2.3.1 Mjerenje statikog modula deformacije EVS Prilikom mjerenja statikog modula deformacije pomou krute krune ploe, optereenje je potrebno poveati sve dok se ne postigne: - slijeganje od 2 mm, ili - normalan napon ispod ploe do 0.5 MN/m2. Meutim, mjerenje treba prekinuti pri manjem naponu ili manjem slijeganju, ukoliko se pri poveanju optereenja uoavaju prevelike promjene koje ukazuju na oteenje ugraenih materijala. Optereenje treba izvriti na najmanje est nivoa, s tim da razlika izmeu dva uzastopna nivoa bude ista za cjelokupan opseg optereenja. Ukoliko je tokom ispitivanja utvreno da su prvobitno odreeni intervali izmeu uzastopnih stepena optereenja preveliki ili premali, potrebno ih je na odgovarajui nain izmijeniti. Prelaz sa jednog nivoa optereenja na drugi treba izvesti u minuti. Prilikom optereivanja i rastereivanja, sljedei stepen (nivo) optereenja je mogue primjeniti samo ukoliko razlika u slijeganju, koja se oitava na pojedinim mjernim satovima, nije vea od 0.02 mm. Na jednom nivou optereenja, optereenje mora biti konstantno. Ukoliko se mjerenja izvode pomou tri mjerna satova, prvo oitavanje treba izvriti 10 sekundi prije isteka vremena za ekanje. Panju je potrebno obratiti na injenicu da se
optereenje ploe, po zavretku prvog oitavanja, stalno poveava u jednakim vremenskim intervalima. Ukoliko je, grekom, ploa optereena vie nego to je bilo predvieno, optereenje se ne smije smanjivati. Meutim, navedeno preoptereenje je potrebno evidentirati. Prema pravilu, nivoi (stepeni) optereenja moraju biti sljedei: - za koherentno tlo 0.02 to 0.03 MN/m2 - za mijeani materijal 0.03 to 0.04 MN/m2 - za ljunak 0.05 to 0.06 MN/m2 - za drobljeni kamen 0.06 to 0.07 MN/m2 Rastereenje krune ploe treba izvesti u tri stepena: do 50 %, 25 %, i 0 % maksimalnog optereenja. Nakon to je izvreno potpuno rastereenje, potrebno je ponovo izvesti krug optereenja, meutim, ne do posljednjeg ve samo do jednog nivoa optereenja posljednjeg u prvom krugu. 2.3.5.2.3.2 Mjerenje dinamikog modula deformacije Evd Nakon ukljuivanja opreme za mjerenje sleganja potrebno je izvriti optereenje sa tri udara podajueg tega. Amplituda sleganja mora biti izmjerena tanou najmanje 0,02 mm. Kalibrirana visina pada tega mora da je osigurana, a teg posle svakog odboja uhvaen. 2.3.5.2.3.3 Mjerenje modula stisljivosti ME Ravnomjernim porastom optereenja krune ploe potrebno je stvoriti pritisak za prvi nivo (stepen), tj. 0.05 MN/m2 (vrijednost koja se oitava na mjerau pritiska treba da iznosi 0.05 MN/m2 pritisak uslijed vlastite teine konstrukcije). im se postigne napon za ovaj nivo, slijeganja je mogue oitati na mjernim satovima na sljedei nain: - za koherentno tlo nakon 3, 6, 9 minuta, itd, - za nekoherentne materijale nakon 2, 4, 6, 8 minuta, itd. Oitano slijeganje je potrebno evidentirati na odgovarajui nain. Optereenje za naredni nivo (stepen) moe poeti im slijeganje nakon 3 ili 2 minute iznosi manje od 0.05 mm. Vrijeme optereenja, potrebno na prvom nivou optereenja (npr. 9 minuta) treba takoe zadrati za svaki naredni nivo (stepen). Primjenjuju se sljedei stepeni (nivoi) optereenja: na temeljnom tlu stepenom od 0.05 MN/m2 do konanog optereenja od 0.25 2 MN/m - na posteljici stepenom od 0.1 MN/m2, od 0.05 MN/m2 do konanog optereenja od 0.45 MN/m2 - na nevezanom nosivom sloju stepenom od 0.1 MN/m2, od 0.05 MN/m2 do konanog optereenja od 0.55 MN/m2. 2.3.5.2.3.4 Mjerenje modula reakcije tla ks Kruta kruna ploa treba biti optereena (0.01 MN/m2) sve dok promjena slijeganja u posljednjoj minuti ne bude vea od 0.02 mm. Sljedei nivoi (stepeni) optereenja su 0.04 MN/m2, 0.08 MN/m2, 0.14 MN/m2, i 0.20 MN/m2. Na svakom nivou optereenja potrebno je saekati da se slijeganje smanji ispod 0.02 mm/min. Stoga, slijeganje je potrebno oitavati svaki minut. Pri rastereenju, dovoljan je jedan srednji nivo na 0.08 MN/m2. 2.3.5.2.3.5 Mjerenje vrijednosti CBR Kroz otvor, tj. kroz postavljene olovne cilindre, potrebno je postaviti hidraulini klip i opteretiti ga sa 0.1 MN/m2. Zatim ga je potrebno rasteretiti tako da kontaktna povrina
klipa dodiruje osnovu. Zatim je klip potrebno utisnuti u osnovu ujednaenom brzinom od 1.27 mm po minuti. Do dubine od 2.54 mm, pritisak je potrebno oitavati svakih 30 sekundi. Nakon toga, do dubine od 5.08 mm, pritisak je potrebno oitavati svaki minut.
2.3.6
Ocjena mjerenja
2.3.6.1 Zapisnik o mjerenju U cilju obezbjeenja potrebnih karakteristinih podataka o izvedenim mjerenjima potrebno je voditi zapisnik, koji treba da sadri sljedee detaljne podatke: - podatke o mjestu na kojem se mjerenje izvodi, i - podatke o meusobnoj zavisnosti poveanja slijeganja i slijeganja koje se javlja ispod krute krune ploe ili ispod hidraulinog cilindra. Potrebni podaci o mjestu na kojem se mjerenje izvodi su uglavnom sljedei: - tana lokacija - vrsta materijala u osnovi - vremenske prilike, temperatura - datum i vrijeme kao i druge pojedinosti koje se odnose na izvedeno mjerenje. Pored gore navedenih podataka zapisnik treba takoe da sadri karakteristike metoda mjerenja (prenik krune ploe, postupak mjerenja). Za svaki nivo (stepen) optereenja potrebno je zabiljeiti sva slijeganja, tj. svako oitavanje na mjernom ureaju ili drugoj mjernoj opremi. tavie, potrebno je procijenti prosjene vrijednosti slijeganja na odreenim nivoima optereenja. Prema pravilu, slijeganja na pojedinim nivoima optereenja kao i tok slijeganja moraju biti jasno predstavljeni u grafikom obliku. 2.3.6.2 Proraun modula deformacije
2.3.6.2.1
Statiki modul deformacije Evs
Osnovu za izraunavanje statikog modula deformacije Evs predstavlja jednaina navedena pod takom 4.1.2:
Evs = 0,75 p s D
[MN / m ]
2
U cilju odreivanja nosivosti osnove, statiki modul deformacije Evs2 treba izraunati na osnovu ove jednaine; za procjenu sabijenosti materijala, takoe treba proraunati statiki modul deformacije Evs1 i omjer Evs2/Evs1. Vrijednosti s se uglavnom odreuju u podroju ujednaenog toka slijeganja osnove pri optereenju u nivoima (stepenima). Navedeno podruje je uglavnom sljedee: - za prvo optereenje izmeu drugog i petog nivoa,i - za drugo optereenje izmeu drugog i estog nivoa. Na Crteu 4 prikazane su vrijednosti za izraunavanje modula deformacije:
E vs1 = 0,75 p 1 D s 1
[MN / m ]
2
Evs 2 = 0,75
p 2 s 2
[MN / m 2 ]
strana 108 od 177
Optereenje p MN/m2
Crte 4:
Dijagram slijeganja krune ploe s u zavisnosti od optereenja p
Navedene granine vrijednosti slijeganja s i optereenja p mogue je razabrati iz zapisnika o mjerenju.
2.3.6.2.2
Dinamiki modul deformacije Evd
Sa dinamikom snagom impulsa Fs 7 kN vri se optereenje krune ploe prenika r = 150 mm, i podruja od 700 cm2, normalnim naponom od = 0.1 MN/m2. U skladu sa osnovnom jednainom za dinamiki modul deformacije (stavka 4.1.2)
E vd = 1,5 r
Slijeganje s - mm
[MN / m 2 ]
[MN / m ]
2
ili
Evd = 22,5 s
Mogue je, pomou elektronskog mjernog instrumenta, koji odreuje maksimalno slijeganje dvostrukom integracijom mjerenog ubrzanja, odrediti vrijednost dinamikog modula deformacije Evd. Za odreivanje, relevantna je prosjena srednja vrijednost dobijena na osnovu tri izvedena mjerenja.
2.3.6.2.3
ME = s
Modul stiljivosti ME
D
U osnovnoj jednaini za izraunavanje modula stiljivosti (stavka 4.1.2),
[MN / m ]
2
potrebno je razmotriti vrijednost s koja je utvrena u sljedeim obimima napona: - za temeljno tlo i nasipe izmeu 0.05 i 0.15 MN/m2, - za posteljica izmeu 0.15 i 0.25 MN/m2, - za nevezani nosei sloj izmeu 0.25 i 0.35 MN/m2.
2.3.6.2.4
Modul reakcije posteljice ks
Na osnovu dijagrama slijeganja, potrebno je odrediti napon o koji odgovara srednjoj vrijednosti slijeganja s = 1.25 mm (Crte 5). Modul reakcije posteljice ks treba izraunati prema osnovnoj jednaini (stavka 4.1.2). k s = o = o 0,00125 3
s
[MN / m ]
U zavisnosti od toka krivulje slijeganja, polaznu taku slijeganja treba ispraviti pomou tangente u taki skretanja krive.
2.3.6.2.5
Vrijednost CBR
Vrijednost CBR treba izraunati pomou osnovne jednaine (t. 1.1.7.2.3.4.1.2), uvoenjem vrijednosti napona , koje su izmjerene prilikom utiskivanja klipa do odreene dubine 2.54 mm ili 5.08 mm, i standardizovanih vrijednosti za drobljeni kamen:
CBR =
100
[%]
U obzir je potrebno uzeti niu vrijednost CBR. Ukoliko je krivulja slijeganja konkavna na poetku optereenja, polaznu taku slijeganja je potrebno ispraviti pomou tangente u taki skretanja krive.
Optereenje MN/m2
Crte 5:
Dijagram pritiska o ispod krune ploe u zavisnosti od predvienog slijeganja s
strana 110 od 177
Slijeganje s - mm
2.4 NOSIVOST KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
2.4.1
Predmet smjernice
Ove smjernice obezbjeuje tehnike osnove za odreivanje nosivosti kolovozne konstrukcije. Svrha mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije je utvrivanje stanja i trajnosti kolovozne konstrukcije. Mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije su pogodna uglavnom za sljedee: - utvrivanje usklaenosti i jednolikosti izvedenih radova, ukoliko se radi o novogradnji, - praenje stanja postojeih kolovoznih konstrukcija u okviru upravljanja putevima, - odreivanje stvarnog stanja postojeih kolovoznih konstrukcija, i - odreivanje odgovarajueg ojaanja postojeih kolovoznih konstrukcija za projektovano razdoblje trajanja. Izvedeni radovi ispunjavaju zahtjeve ukoliko su obezbjeene projektovane vrijednosti ugiba povrine kolovozne konstrukcije. Smjernica je predviena za definisanje stanja kolovoznih konstrukcija sa asfaltnim zastorom.
2.4.2
Smjernice se zasnivaju na sljedeoj referentnoj dokumentaciji: COST 324, Long Term Performance of Road Pavements, Final Report, EEC, Brussels, 1997 COST 325, New Road Monitoring Equipment and Methods, Final Report, EEC, Brussels, 1997 DYNATEST 8000 FWD Test System Owner's Manual and Operating Instructions, Technical description FEHRL Technical note ISSN 1362-6019: 1996 Harmonisation of the Use of the Falling Weight Deflectometer on Pavements; Harmonisation of FWD measurements and data processing for flexible road pavement evaluation Merkblatt ber Einsenkungsmessungen mit dem Benkelman Balken, FGSV, Kln, 1991 (Instructions to Deflection Measurements with Benkleman Beam) SNV 640 330: 1974 Deflektionen, Allgemeines, VSS, Zrich (Deflections, General) Smjernice obuhvataju odredbe drugih publikacija, ili preko datiranih ili nedatiranih referenci. Kada je rije o datiranim referencama, u obzir je potrebno uzeti naknadne dopune ili izmjene, ukoliko su obuhvaene dodatkom ili revizijom. Kada je rije o nedatiranim referencama, vaee je posljednje izdanje referentne publikacije.
2.4.3
Objanjenje pojmova
Pojmovi upotrebljeni u ovim smjernicama imaju sljedee znaenje: Benkelmanova greda (Benkelman-beam, Benkelman-Balken) je sprava za odredjivanje elastinog ili cjelokupnog ugiba vozne povrine ispod toka vozila s odredjenim statikim optereenjem (u pravilu 50 kN). Deflektograf (deflectograph, Deflektograph) je sprava za mjerenje, za kontinuirano automatsko odredjivanje (mjerenje i zapisivanje) potpunih nagiba vozne povrine pod odredjenim optereenjem tokova vozila u toku vonje. Deflektometar (deflectometer, Deflektometer) je sprava za mjerenje, za automatsko odredjivanje (mjerenje i zapisivanje) ugiba vozne povrine pod odredjenim dinamikim optereenjem.
Homogen odsjek (homogenous section, homogener Abschnitt) je odredjen s odabranim kolinikom varijacije, tj. odnosom izmedju standardnog otklona izmjerenih datosti i njihove srednje vrijednosti. Kalibrirati (calibrate/adjust, kalibrieren/justieren) znai provjeriti srazmjernost odredjenih karakteristika opreme i/ili njihovo umjeravanje na zahtevanu mjeru. Kolotrag (rut, Spurrinne) je uzduni lijeb, koji nastane u podruju traga tokova zbog preoblikovanja u kolovoznoj konstrukciji i/ili u podlozi ugradjenog materijala. Kolovozna konstrukcija (pavement/pavement structure, Fahrbahnbefestigung) je dio utvrdjene prometne povrine, koji se sestoji iz jednog ili vie nosivih slojeva i habajueg sloja. Mjerodavan ugib/defleksija (design deflection, massgebende Durchbiegung) je slijeganje vozne povrine pod odredjenim optereenjem sa u obzir uzetim uticajima na rezultat mjerenja (korekcijama). Modul elastinosti (dinamiki) (modulus of elasticity (dynamic), Elastizittsmodul (dynamischer)) je kvocijenat normalnog napana i elastinog razvlaenja (pod dinamikim optereenjem). Nazivno (nominalno) osovinsko optereenje (NOO) (nominal axle load, nominelle Achslast) je (standardno, nominalno) optereenje jednostruke osovine vozila sa 81,6 (82) kN, koje se prenosi sa duplim tokovima (4 x 20,4 kN) na voznu povrinu; odredjeno je kao osnova za uporedjivanje uticaja razliitih osovinskih optereenja. Nosivost (bearing capacity, Tragfhigkeit) oznaava mehaniku otpornost planuma ugradjenog materijala protiv (kratkotrajnih) optereenja. Poissonov kolinik (Poisson's ratio, Poissonische Querdehnungszahl) je odnos poprenog i uzdunog iztezanja materijala. Preostali period trajanja (residual lifetime, Restlebensdauer) je vremensko razdoblje izmedju izvrenog mjerenja (npr. slijeganja vozne povrine) i zamorenosti (ruenja) ugradjenog materijala. Saobraajna traka (traffic lane, Verkehrsstreifen) je dio kolovoza, primjerno irok za kretanje jedne vrste vozila u jednom smjeru, ukljuujui tu i oznake. Trag tokova (wheel pass, Radspur) je podruje na kolovozu, gdje se najee odvija saobraaj; na jednom saobraajnom pojasu su dva traga tokova. Trajnost (durability, Dauerhaftigkeit) je vremensko razdoblje izmedju ugradnje i zamora (ruenja) ugradjenog materijala (npr. u kolovoznu konstrukciju). Ugib/defleksija (deflection, Durchbiegung) je slijeganje povrine pod odredjenim optereenjem kao mjerilo stanja (razpoloive nosivosti) konstrukcije za vrijeme mjerenja; sastoji se iz elastine i plastine komponente. Vozna povrina (pavement surface, Fahrbahnoberflche) je ravnomjerna, neprekinuto utvrdjena povrina habajueg sloja kolovozne konstrukcije, po kojoj kree saobraaj. Zastor (surfacing, Decke) je vrni dio kolovozne konstrukcije, u pravilu izgradjen od habajueg i (s odgovarajuim vezivom) vezanog gornjeg nosivog sloja.
2.4.4
Osnovne metode mjerenja ugiba
Odobrene metode za mjerenje ugiba postojee kolovozne konstrukcije zasnivaju se na statikom ili dinamikom optereenju mjernog mjesta. Osnovne metode se definiu kao mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije, koja se izvode pomou - Benkelmanove grede (pod statikim optereenjem), - Lacroix deflektografa (pod pokretnim optereenjem), i - Dynatest 8000 FWD deflektometra (sa padajuim tegom pod dinamikim optereenjem).
Za posebne namjene i pod posebnim uslovima, ugib povrine kolovozne konstrukcije je mogue odrediti uvoenjem druge metode, npr. pomou optikog deflektometra, mjerne sonde (koja se ugrauje u kolovoznu konstrukciju), vibratora (za mjerenje amplituda oscilacije), itd. Razliita optereenja koja su odreena za gore navedene osnovne metode mjerenje imaju za rezultat razliite vrijednosti ugiba, koje nisu meusobno direktno uporedive. U cilju utvrivanja stanja postojee kolovozne konstrukcije i odreivanja odgovarajuih mjera, odobrenim metodama za mjerenje ugiba treba odrediti sljedee: - mjerodavan ugib na povrini kolovozne konstrukcije na homogenoj dionici puta dm - razdoblje trajanja kolovozne konstrukcije.
2.4.5
Oprema za mjerenje ugiba
Oprema za mjerenje ugiba povrine kolovozne konstrukcije mora biti takva da omoguava: - ponavljanje, - tanost mjerenja ugiba i biljeenje dobijenih rezultata, u grafikom ili digitalnom obliku, i - trajnost zabiljeke. Cjelokupna oprema za mjerenje ugiba mora posjedovati odreene tehnike karakteristike i mora biti kalibrisana u skladu sa odgovarajuom metodom, koju uglavnom odreuje proizvoa opreme; tavie, oprema mora imati vaei certifikat. 2.4.5.1 Benkelmanova greda Benkelmanova greda predstavlja mehaniki mjerni ureaj koji prenosi vertikalne pokrete (ugib) povrine kolovozne konstrukcije na mjerni sat (Crte 1). Sastoji se od sljedeih komponenti: - prenosnog ili pokretnog draa sa tri oslonca; visinu oslonaca je mogue prilagoavati; - vertikalnog pokretnog kraka senzora, koji je mogue blokirati; - mjernog sata (prenika 100 mm), opsega mjerenja od 30 mm, i sa podjelom skale od 0.01 mm; - vibratora koji je mogue podesiti u cilju uklanjanja trenja kraka senzora kao i trenja na mjestu mjernog sata.
Crte 1: Benkelmanova greda
Legenda: 1 poloaj tokova 2 vrh kraka senzora 3 potporna arka 4 podesivi nosa 5 mjerni sat 6 dra
Duina kraka senzora od vrha senzora do leaja (250 cm), i od leaja do mjernog sata (125 cm) mora biti u omjeru 2 : 1 (ili 1 : 1). Razmak vrha senzora od susjednih nosaa treba najmanje da iznosi 270 cm. Ukoliko se ureaj za mjerenje ugiba pokree, krak senzora Benkelmanove grede mora biti blokiran. Umjesto mjernog sata mogue je upotrebljavati taan elektronski mjerni ureaj, npr. induktivni mjera pokreta. Za optereenje mjernog mjesta potreban je dvo-osovinski kamion koji ima dva dupla toka na zadnjoj (mjernoj) osovini. Razmak izmeu unutranjih rubova pneumatskih guma treba da iznosi 90 140 mm. Osovinsko optereenje treba biti 100 kN. Prije i nakon mjerenja potrebno je pomou odgovarajueg mjernog ureaja provjeriti osovinsko optereenje. Ukoliko optereenje tokova odstupa od 50 kN, vrijednosti mjerenog ugiba treba u skladu sa tim ispraviti. Pritisak vazduha u gumama mora biti isti i mora da iznosi oko 0.7 MPa, ali ne manje od 0.45 MPa. Za mjerenje temperature asfaltnog zastora (prema pravilu, u dubini od 4 cm), naroito su pogodni elektronski mjerni ureaji sa senzorom u opsegu od 0C do 50C. Tanost izmjerene temperature treba da iznosi + 1C. Benkelmanova greda treba da obezbijedi tanost mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije do 0.05 mm. 2.4.5.2 Lacroix deflektograf Lacroix deflektograf se sastoji od sljedeih osnovnih komponenti: - kamiona, koji - prenosi mjernu opremu, i - predstavlja optereenje za izvoenje mjerenja, - mjerne opreme, koja se sastoji od - fiksnog nosivog okvira, - pokretnog nosivog okvira sa dva kraka senzora (Crte 2), - dva induktivna mjeraa pokreta kraka senzora, - sistema sa raunarskom podrkom za nadzor nad mjerenjem, kontrolu pokreta pokretnog nosivog okvira, automatsko evidentiranje ugiba, i prenos podataka na raunar, - raunara sa programima za evidentiranje svih potrebnih podataka o izvedenim mjerenjima i dobijenim rezultatima.
Legenda:
1 krak senzora 2 pokretni nosivi okvir 3 poetni poloaj kraka senzora 4 zavrni poloaj kraka senzora
Crte 2: Lacroix deflektograf mjerna oprema
strana 114 od 177
Oprema za automatsko biljeenje rezultata dobijenih mjerenjem omoguava elektronski vid biljeenja ili biljeenje na papirnoj traci. Kako bi se izvrilo optereenje mjernog mjesta, zadnja osovina kamiona mora biti opremljena sa dva dupla toka. Osovinsko optereenje treba da iznosi do 100 kN. Optereenje je mogue podeavati reguliui koliinu vode koja se nalazi u rezervoaru postavljenom na kamion. Pritisak u gumama na mjernoj osovini mora biti isti i mora da iznosi od 0.7 0.8 MPa. Za mjerenje temperature asfaltnog zastora upotrebljava se termometar u opsegu od 0C do 50C. Kalibrisanje deflektografa treba izvesti u skladu sa uputstvima proizvoaa. Kalibrisanje je potrebno izvriti prije svakog mjerenja i posebno za svaki krak senzora. Kalibrisanjem deflektografa potrebno je obezbijediti tanost odnosa kretanja vrha kraka senzora i zabiljeenog kretanja. Maksimalno dozvoljeno odstupanje iznosi 0.02 mm. Usvojena mjerna oprema mora da obezbijedi tanost mjerenja ugiba u opsegu od 0.05 mm, kao i tanost mjerenja razmaka (izmeu mjernih mjesta i ukupno) od 3. 2.4.5.3 Dynatest 8000 FWD deflektometar Dynatest 8000 FWD deflektometar (Deflektometar sa padajuim tegom) se sastoji od sljedeih dijelova: - prema pravilu, jednoosovinske prikolice (Crte 3), koja slui - za prevoz opreme za dinamiko optereenje (slobodno padajui tegovi, senzori, sistem gumenih opruga, kruna ploa sa elijom za optereenje) - za prevoz mjerne opreme (mjerai ugiba geofoni) - - sistema sa raunarskom podrkom za nadzor nad mjerenjem i prenos podataka na raunar - - raunara sa programima za kontrolu itavog postupka i opreme za biljeenje i obradu svih potrebnih podataka o izvedenim mjerenjima ugiba i dobijenim rezultatima.
Crte 3: Dynatest 8000 FWD deflektometar
Elektro hidraulina oprema treba da omogui dinamiko optereenje mjernog mjesta u opsegu od 7 do 120 kN. Sistemom gumenih opruga iznad krune ploe treba omoguiti sinusoidni vid optereenja. Potrebne tehnike karakteristike kontrole optereenja su sljedee: - tanost: < 0.5 %
- ponavljanje: 0.1 % - vrijeme poveanja optereenja: 5 do 30 ms - vrijeme evidentiranja ugiba: 20 do 60 ms Tehnike karakteristike krune ploe su: - prenik: 30 cm - debljina: 2 cm - osnova: 5 mm debela deformisana guma Tehnike karakteristike mjeraa ugiba geofona su sljedee: - opseg evidentiranja ugiba: do 2 mm - tanost: < 2 % 1 m - ponavljanje: 2 m 1 % Potpuno kalibrisanje ureaja za mjerenje ugiba treba izvriti jednom godinje, dok je relativno kalibrisanje potrebno izvriti nakon svakih 10,000 mjerenja (sa dozvoljenim odstupanjem < 1 %). Dinamiki opseg ureaja za mjerenje ugiba treba provjeriti prije svakog pojedinanog mjerenja. Opti uslovi za postavljanje mjeraa ugiba geofona su sljedei: - postavljanje: na duini od najvie 250 cm - broj: 6 do 9 - standardni razmak: 30 cm Raspored ureaja za mjerenje ugiba od sredita krune ploe zavisi od stanja kolovozne konstrukcije i od ugiba povrine kolovozne konstrukcije dmD: - dmD 500 m: raspored na 0-30-60-90-150-210 cm raspored na 0-30-60-90-150-180 cm - 500 m < dmD 1000 m: - dmD > 1000 m: raspored na 0-30-60-90-120-150 cm Ureaj za mjerenje temperature treba da ispunjava sljedee uslove: - obim rada: - 10C to 60C - djeljivost: > 0.5C - tanost: 1C
2.4.6
Mjerenje ugiba
2.4.6.1 Pripreme za mjerenje Prije poetka mjerenja ugiba, kao i u toku izvoenja samog mjerenja neophodno je preduzeti potrebne mjere, kako bi se osigurala bezbjednost radnika, kao i uesnika u saobraaju. Cjelokupna mjerna oprema mora biti pripremljena i kalibrisana u skladu sa t. 1.1.7.2.4.5 ovih smjernica. Prije poetka mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije potrebno je sa iste ukloniti sve strane predmete. Na rubu asfaltnog kolovoza potrebno je pripremiti otvore za mjerenje temperature zastora. Prije poetka mjerenja, navedene otvore je potrebno ispuniti glicerinom. Svako pojedinano mjerenje ugiba mora biti dokumentovano biljeenjem sljedeih podataka: - mjesto mjerenja: oznaka puta, oznaka stacionae, lokacija saobraajne trake, vrsta habajueg sloja, osobitosti - datum i vrijeme trajanja mjerenja - struktura kolovozn ekonstrukcije
- temperatura asfaltnog zastora - upotrebljena mjerna oprema: vrsta i karakteristike optereenja - mjerodavno/maksimalno optereenje - mjerodavna vrijednost ugiba ukljuujui sve ispravke. U cilju utvrivanja stvarnog stanja, ugib povrine kolovozne konstrukcije treba mjeriti u obimu koji je, s obzirom na namjenu i upotrebljenu mjernu opremu relevantan za itavu povrinu kolovozne konstrukcije na kojoj se mjerenje izvodi. Mjerenje ugiba povrine kolovozne konstrukcije treba izvoditi uglavnom na vanjskom kolotragu, koji je, prema pravilu, najoptereeniji. 2.4.6.2 Benkelmanova greda Benkelmanova greda omoguava mjerenje - ukupnog, tj. elastinog i plastinog ugiba povrine kolovozne konstrukcije (metodom pri dolazeem optereenju), i samo - elastinog ugiba (metodom pri odlazeem optereenju), za koji se uglavnom smatra da odreuje stvarno stanje kolovozne konstrukcije.
2.4.6.2.1
Nain mjerenja
Benkelmanovu gredu treba postaviti na odabrano mjerno mjesto, kako bi se obezbijedio dobar kontakt sva tri nosaa draa, te kako bi se postigla poprena horizontalnost draa. Prije poetka mjerenja ugiba potrebno je izmjeriti temperaturu asfaltnog zastora. Prilikom mjerenja ugiba, u skladu sa metodom pri dolazeem optereenju, kamion mora da se kree unazad brzinom od 0.5 m/s, i mora paljivo da se priblii vrhu senzora na kraku Benkelmanove grede. Par zadnjih tokova na kamionu mora, na poetku mjerenja, biti 3 m udaljen od vrha senzora. U toku izvoenja ispitivanja, na odreenim udaljenostima zadnje osovine kamiona od vrha senzora (2, 1, 0.5, i 0.25 m), te ukoliko se vrh senzora nalazi na osovini zadnjih tokova kamiona, vrijednosti ugiba treba oitavati na mjernom satu. Po isteku oko dvije minute, kamion treba da se vrati nazad na polaznu taku, brzinom od oko 0.5 m/s. Ugib treba izmjeriti kada je zadnja osovina 1 m i 3 m udaljena od vrha senzora. Postupak mjerenja je shematski prikazan na Crteu 4. Prilikom mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije u skladu sa metodom pri odlazeem optereenju, zadnja osovina kamiona, tj. oba toka za optereenje moraju biti postavljena na mjerno mjesto (Crte 5 taka A). Na odreenom mjernom mjestu na asfaltnom zastoru, kamion koji predstavlja optereenje smije da se zadri maksimalno jedan minut.
dovoz ( t i j ) ekanje odvoz (rastereivanje)
Crte 4: Shematski prikaz mjerenja ukupnog ugiba povrine kolovozne konstrukcije
Legenda:
d ukupan ugib na odreenom mjernom mjestu dz poetni ugib pod optereenjem dd dodatni ugib za vrijeme ekanja pod optereenjem de elastini ugib dp plastini ugib
Krak senzora treba gurnuti izmeu para tokova za optrereenje, tako da vrh senzora po njegovom otputanju doe u dodir sa povrinom, nekoliko centimetara prije osovine toka (kod kamiona koji se kree prema naprijed).
Crte 5: Shematski prikaz mjerenja elastinog ugiba povrine kolovozne konstrukcije Benkelmanovom gredom
Po ukljuivanju i odgovarajuem postavljanju vibratora, na mjernom satu je potrebno oitati vrijednost, a kamion treba da se odveze oko 10 m ispred mjernog mjesta (taka B). Stanje na mjernom satu treba ponovo oitati nakon to se kazaljka zaustavi.
2.4.6.2.2
Procjena rezultata
Na osnovu rezultata koji su dobijeni mjerenjem Benkelmanovom gredom, mogue je odrediti sljedee: - projektovani ugib, i - preostalo razdoblje trajanja kolovozne konstrukcije i moda potrebnu debljinu zastora. Razlika izmeu oitavanja na mjernom satu, kada je mjerno mjesto optereeno odreenim osovinskim optereenjem ili optereenjem tokova, i kada mjerno mjesto nije optereeno predstavlja osnovu za izraunavanje ugiba povrine kolovozne konstrukcije na odreenom mjernom mjestu. Utvrene vrijednosti ugiba treba navesti u 0.01 mm. Svako mogue odstupanje - optereenja koje stvaraju tokovi od standardnog optereenja (50 kN), i - temperature zastora od standardne (20C), kao i uticaj kritinog godinjeg doba na projektovani ugib povrine kolovozne konstrukcije treba ocijeniti odgovarajuim faktorom za korekciju. S obzirom da je uticaj uzdunog nagiba kolovoza relativno neznatan na optereenje (oko 1 % pri uzdunom nagibu od 8 %). Pri veim uzdunim nagibima na istom smjeru vonje potrebno je uvjek izvesti komparativna mjerenja. 2.4.6.2.2.1 Uticaj optereenja koje stvaraju tokovi Faktori uticaja optereenja koje stvaraju tokovi kko (u opsegu od 30 do 70 kN) na izraunavanje ugiba povrine kolovozne konstrukcije predstavljeni su u Tabeli 1. Navedene vrijednosti obuhvataju sljedee: - omjer 2: 1 vertikalnog pomjeranja vrha senzora na kraku senzora do mjernog sata, i - pretvaranje vrijednosti ugiba, koje su oitane na mjernom satu, u milimetre. Maksimalan ugib di se izraunava na osnovu sljedee jednaine: di = kko x (dTo dTr)
gdje je:
dTo dTr oitavanje na skali mjernog sata pod optereenjem oitavanje poslije rastereenja
strana 118 od 177
2.4.6.2.2.2 Uticaj temperature U cilju odreivanja uticaja temperature asfaltnog zastora (u opsegu od 5C do 30C) na ugib povrine kolovozne konstrukcije, u Tabeli 2 su navedeni faktori za korekciju kT. Pri temperaturama koje su izvan gore navedenog opsega mjerenje ugiba nije izvodljivo. Srednju temperaturu asfaltnog zastora treba izraunati na osnovu sljedee jednaine:
5To + (h 5 )T10 h
Tm =
gdje je:
- To - T10 -h - temperatura na povrini kolovozne konstrukcije (C) - temperatura na dubini od 10 cm (C) - debljina asfaltnog zastora
Tabela 1: Faktori uticaja optereenja koje stvaraju tokovi kko na izraunavanje ugiba povrine kolovozne konstrukcije Optereenj e koje stvaraju tokovi [kN] 30.0 30.5 31.0 31.5 32.0 32.5 33.0 33.5 34.0 34.5 35.0 35.5 36.0 36.5 37.0 37.5 38.0 38.5 39.0 39.5 Faktor kko 0.0333 0.0328 0.0323 0.0318 0.0312 0.0308 0.0303 0.0298 0.0294 0.0290 0.0286 0.0282 0.0278 0.0274 0.0270 0.0267 0.0263 0.0260 0.0257 0.0253 Optereenj e koje stvaraju tokovi [kN] 40.0 40.5 41.0 41.5 42.0 42.5 43.0 43.5 44.0 44.5 45.0 45.5 46.0 46.5 47.0 47.5 48.0 48.5 49.0 49.5 Faktor kko 0.0250 0.0247 0.0244 0.0241 0.0238 0.0235 0.0232 0.0230 0.2227 0.0225 0.0222 0.0220 0.0217 0.0215 0.0213 0.0211 0.0208 0.0206 0.0204 0.0202 Optereenj e koje stvaraju tokovi [kN] 50.0 50.5 51.0 51.5 52.0 52.5 53.0 53.5 54.0 54.5 55.0 55.5 56.0 56.5 57.0 57.5 58.0 58.5 59.0 59.5 Faktor kko 0.0200 0.0198 0.0196 0.0194 0.0192 0.0190 0.0189 0.0187 0.0185 0.0183 0.0182 0.0180 0.0179 0.0177 0.0175 0.0174 0.0172 0.0171 0.0169 0.0168 Optereenj e koje stvaraju tokovi [kN] 60.0 60.5 61.0 61.5 62.0 62.5 63.0 63.5 64.0 64.5 65.0 65.5 66.0 66.5 67.0 67.5 68.0 68.5 69.0 69.5 Faktor kko 0.0167 0.0166 0.0164 0.0163 0.0161 0.0160 0.0159 0.0158 0.0156 0.0155 0.0154 0.0153 0.0151 0.0150 0.0149 0.0148 0.0147 0.0146 0.0145 0.0144
Tabela 2: Faktori uticaja temperature kT na izraunavanje ugiba kolovozne konstrukcije sa asfaltnim zastorom (debljine h) Srednja temperatura asfaltnog zastora Tm [C] 5 6
Debljina asfaltnog zastora h 5 do 10 cm 10 do 20 cm Faktor kT 1.50 1.335 20 do 30 cm
strana 119 od 177
Srednja temperatura asfaltnog zastora Tm [C] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Debljina asfaltnog zastora h 5 do 10 cm 10 do 20 cm Faktor kT 1.265 1.205 1.165 1.135 1.11 1.09 1.075 1.06 1.05 1.04 1.03 1.025 1.02 1.000 0.975 0.955 0.94 0.925 0.91 0.895 0.88 0.865 0.85 0.835 20 do 30 cm
1.000 0.985 0.98 0.975 0.975 0.97 0.97 0.97 0.97 0.97 0.97
1.000 0.99 0.975 0.955 0.935 0.915 0.89 0.87 0.845 0.825 0.80
Vrijednost ugiba povrine kolovozne konstrukcije d20, tj. vrijednost koja je odreena za temperaturu od 20C, treba izraunati za kolovozne konstrukcije sa asfaltnim zastorom, i nevezanim nosivim slojem, na osnovu jednaine (mm) d20 = di x kT - hidraulinim vezivom vezanim nosivim slojem, na osnovu jednaine d20 = di + kh (mm)
gdje je:
- kh vrijednost korekcije koja je navedena u Tabeli 3.
Tabela 3: Vrijednost korekcije uticaja strukture kolovozne konstrukcije (hidraulinim vezivom vezani nosivi sloj) na izraunavanje ugiba povrine kolovozne konstrukcije pri razliitim temperaturama Srednja temperatura asfaltnog zastora Tm [C] 5 6 7 8 9
strana 120 od 177
Vrijednost korekcije kh [mm] 0.05 0.05 0.05 0.04 0.04

Srednja temperatura asfaltnog zastora Tm [C] 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Vrijednost korekcije kh [mm] 0.04 0.03 0.03 0.03 0.02 0.02 0.01 0.01 0.00 0.00 0.00 - 0.01 - 0.02 - 0.02 - 0.03 - 0.03 - 0.04 - 0.05 - 0.05 - 0.06 - 0.06
2.4.6.2.2.3 Uticaj godinjeg doba Uticaj godinjeg doba na izraunavanje ugiba povrine kolovozne konstrukcije zavisi uglavnom od sljedeeg: - stanja kolovoza, - osjetljivosti materijala koji se upotrebljavaju u podrujima mraza na negativne uticaje smrzavanja, i - klimatskih i hidrolokih uslova. Informativne vrijednosti faktora sezonskog uticaja c predstavljene su u Tabeli 4.
Tabela 4: Faktori sezonskih uticaja c na izraunavanje ugiba kolovozne konstrukcije sa asfaltnim zastorom Faktor c 1.0 1.1 1.2 1.2 1.4 1.6 2.0 Karakteristini uslovi za odreivanje informativnih vrijednosti Mjerenje izvedeno u periodu najnie nosivosti (prilikom otapanja snijega) Kolovozna konstrukcija nije osjetljiva na uticaje mraza, povoljni klimatski i hidroloki uslovi Kolovozna konstrukcija sadri nosivi sloj od nevezanog kamenog agregata umjerene osjetljivosti na uticaje mraza, povoljni klimatski i hidroloki uslovi Zastor kolovozne konstrukcije napuknut; kolovozna konstrukcija sadri nosivi sloj od nevezanog kamenog agregata srednje osjetljivosti na uticaje mraza, nepovoljni klimatski i hidroloki uslovi
strana 121 od 177
2.4.6.2.2.4 Odreivanje homogenih sekcija Uslov za homogenu sekciju kolovozne konstrukcije, s obzirom na ugib, predstavlja faktor izmjene kv koji se izraunava na osnovu jednaine:
kv
s d
0,35
gdje je: - s standardno odstupanje od vrijednosti ugiba, koje se izraunava na osnovu jednaine:
s= d 20 d d 20 n 1 d - srednja vrijednost ugiba koja se izraunava na osnovu jednaine: d 20 n
2
d=
Duina homogene sekcije ne smije biti manja od 100 m u naseljima, odnosno 200 m izvan naselja. 2.4.6.2.2.5 Odreivanje mjerodavnog elastinog ugiba Mjerodavni elastini ugib kolovozne konstrukcije sa asfaltnim zastorom, koji je utvren na osnovu rezultata dobijenih mjerenjem ugiba pomou Benkelmanove grede, izraunava se na osnovu jednaine:
d mB = c d + k pr s
gdje je: - kpr faktor koji zavisi od vrste puta i potrebnog stepena bezbjednosti, a koji iznosi: za autoputeve, brze puteve, i magistralne puteve (sa tekim saobraajem) - kpr = 2.0: za regionalne puteve (sa srednjim saobraajem) - kpr = 1.6: za lokalne puteve (sa lakim saobraajem) - kpr = 1.3: Mjerodavan elastini ugib dmB predstavlja osnovu za utvrivanje stvarnog stanja kolovozne konstrukcije. U postupku utvrivanja stvarnog stanja kolovozne konstrukcije i odreivanja eventualnih potrebnih mjera za rjeavanje postojeeg stanja, relevantan je ugib dmL koji je utvren pomou Lacroix deflektografa. Uzajamni odnos vrijednosti ugiba, koje su utvrene na osnovu rezultata mjerenja Benkelmanovom gredom (dmB), i Lacroix deflektografom (dmL), predstavljen je na crteu 6.
Crte 6:
Uzajamni odnos vrijednosti ugiba, koje su utvrene na osnovu rezultata mjerenja Benkelmanovom gredom (dmB), i Lacroix deflektografom (dmL)
strana 122 od 177
Ugib dmB (mm)
2.4.6.3 Lacroix deflektograf Deflektograf je mjerni ureaj za neprekidno automatsko odreivanje (mjerenje i biljeenje) ugiba povrine kolovozne konstrukcije pod odreenim optereenjem koje stvaraju tokovi u toku vonje. Ureaj je zamiljen tako da usvaja isto kao to se primjenjuje za Benkelmanovu gredu princip pri dolazeem optereenju. Nain mjerenja ugiba Lacroix deflektografom omoguava utvrivanje stvarnog stanja kolovozne konstrukcije.
2.4.6.3.1
Nain mjerenja
Deflektograf, tj. kamion koji prevozi mjernu opremu, mora, prije poetka mjerenja, zadnjom osovinom biti postavljen na poetak dionice puta na kojoj e se mjerenje izvoditi. Oba kraka senzora sa mehanizmom za evidentiranje ugiba povrine kolovozne konstrukcije treba otpustiti tako da mogu ispravno prionuti na povrinu. Kraci senzora se u tom poloaju nalaze na udaljenosti od oko 100 cm od sredine zadnje osovine kamiona (Crte 7). Prije poetka mjerenja ugiba potrebno je izmjeriti temperaturu asfaltnog zastora.
Ugib dmL (mm)
Crte 7: Shematski prikaz mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije Lacroix deflektografom
Cjelokupan postupak mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije Lacroix deflektografom je kontrolisan elektronskim putem (preko tastature raunara). U toku postupka mjerenja, kada se kamion neprestano kree brzinom od oko 2 km/h, sljedee korake je potrebno preduzimati naizmjenino: - kontrola kretanja nosivog okvira; kretanje izmeu 3.50 m i 5.50 m u duinu (na poetni poloaj za sljedei krug mjerenja); - kretanje zadnjih tokova kamiona prema vrhu kraka senzora, to slijedi nakon slijeganja pod optereenjem koje stvaraju zadnji tokovi; - automatsko evidentiranje ugiba pomou dva induktivna ureaja za mjerenje kretanja kraka senzora. Rezultati dobijeni mjerenjem ugiba pomou Lacroix deflektografa biljee se u digitalnom obliku.
2.4.6.3.2
Procjena dobijenih rezultata
Na osnovu rezultata dobijenih mjerenjem ugiba pomou deflektografa mogue je odrediti sljedee: - mjerodavan ugib, - preostalo razdoblje trajanja kolovozne konstrukcije, kao i moda potrebnu debljinu novog zastora. Postupak procjene rezultata mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije dmL pomou Lacroix deflektografa je u osnovi isti kao i u sluaju mjerenja koja se izvode pomou
strana 123 od 177
Benkelmanove grede. Sve uticaje koji su opisani pod takom 6.2.2 treba u odreenom obimu razmotriti, ukljuujui odreivanje homogenih sekcija i mjerodavnog ugiba. 2.4.6.4 Dynatest 8000 FWD deflektometar Mjerenje ugiba povrine kolovozne konstrukcije pomou Dynatest 8000 FWD deflektometra treba izvesti u skladu sa pojedinanim detaljnim uputstvima proizvoaa mjerne opreme. Mjerenje ugiba povrine kolovozne konstrukcije koje se izvodi deflektometrom sa padajuim tegom omoguava odreivanje karakteristika mjernog mjesta (stvarno stanje, trajnost), kao i stvarno stanje materijala u strukturi kolovozne konstrukcije.
2.4.6.4.1
Nain mjerenja
Nain mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije zasniva se na dinamikom optereenju krune ploe padajuim tegom. Trajanje i sila optereenja treba da budu isti kao u sluaju optereenja pomou tokova kamiona. Prije poetka mjerenja ugiba potrebno je izvesti sljedee: - omoguiti savreno postavljanje krune ploe i svih ureaja za mjerenje ugiba na povrinu kolovozne konstrukcije; - izmjeriti temperaturu asfaltnog zastora, i - postaviti pojedine osnovne i mogue dodatne parametre za mjerenje (nain, optereenje, broj ureaja za mjerenje). Mjerenje ugiba pomou deflektometra treba uglavnom izvoditi u sredini krune ploe, kao i na 6 mjesta u opsegu noseeg okvira mjerne opreme. Tri vanjska mjerna ureaja, koja su na veoj udaljenosti od krune ploe, moraju biti postavljena na veoj udaljenosti od ekvivalentne debljine kolovozne konstrukcije. Razmak izmeu pojedinih mjernih mjesta treba odrediti s obzirom na namjenu mjerenja. Navedeni razmak treba da iznosi do 50 m za planiranje odgovarajuih mjera, i do 200 m za upravljanje kolovozom. Cjelokupan postupak mjerenja ugiba povrine kolovozne konstrukcije pomou deflektometra sa padajuim tegom treba da bude kontrolisan elektronskim putem, preko raunara. Svi podaci dobijeni mjerenjem, ija tanost se provjerava u skladu sa posebnim programom moraju biti pohranjeni u raunar.
2.4.6.4.2
Procjena rezultata
Na osnovu rezultata dobijenih mjerenjem ugiba povrine kolovozne konstrukcije pomou deflektometra sa padajuim tegom, mogue je odrediti sljedee: - mjerodavan ugib dmD, - dinamike module elastinosti materijala slojeva kolovozne konstrukcije, i - preostalo razdoblje trajanja kolovozne konstrukcije i moda potrebnu debljinu novog zastora. 2.4.6.4.2.1 Mjerodavan ugib U cilju odreivanja mjerodavnog ugiba kolovozne konstrukcije sa asfaltnim zastorom potrebno je obezbijediti dinamiko optereenje ploe koje je jednako optereenju koje stvaraju tokovi od 50 kN. Vrijednost dobijena treim ispitivanjem padajuim tegom uzima se kao vrijednost mjerodavnog ugiba. Uticaj temperature na ugib povrine kolovozne konstrukcije treba uzeti u obzir prilikom odreivanja modula elastinosti. U obzir nije uzet uticaj godinjeg doba na ugib povrine kolovozne konstrukcije koji se mjeri deflektometrom, kao i na dalje utvrivanje karakteristika stanja kolovozne konstrukcije. 2.4.6.4.2.2 Moduli elastinosti slojeva kolovozne konstrukcije U cilju odreivanja dinamikog modula elastinosti slojeva materijala kolovozne
konstrukcije, koji indirektno karakteriu stanje kolovozne konstrukcije, potrebno je definisati strukturu kolovozne konstrukcije. Proraun debljina ekvivalentnih slojeva zasniva se na Odemark-ovoj teoriji polu-prostora i posebnom programu ELMOD. Potrebni su sljedei dodatni ulazni podaci: - optereenje ploe (kN/m2) - prenik krune ploe (standardni prenik iznosi 300 mm) - broj slojeva u kolovoznoj konstrukcije (maksimalno 4) - debljine pojedinih slojeva (h 6 cm) - Poisson-a broj ugraenih materijala - razmak izmeu ureaja za mjerenje ugiba geofona.
2.4.6.4.3
Preostalo razdoblje trajanja
Na osnovu rezultata dobijenih mjerenjem ugiba povrine kolovozne konstrukcije pomou deflektometra, i na osnovu utvrenog dinamikog modula elastinosti slojeva kolovozne konstrukcije, poseban program ELMOD takoe prua mogunost izraunavanja preostalog razdoblja trajanja kolovozne konstrukcije za predvieno saobraajno optereenje, tj. broj prolaza nominalnog osovinskog optereenja od 82 kN, kao i odreivanja potrebe za postavljanjem novog zastora ili ojaavanjem.
2.4.7
Kriterijumi za odreivanje stvarnog stanja
U cilju odreivanja stvarnog stanja kolovozne konstrukcije, prvo je potrebno odrediti homogene sekcije puta. Duina navedenih sekcija iznosi najmanje 200 m izvan naselja, odnosno 100 m u naseljima. Projektovano saobraajno optereenje za odreivanje stanja kolovozne konstrukcije treba odrediti u skladu sa smjernicama 1.1.7.2.1. Informativna klasifikacija saobraajnog optereenja u grupe predstavljena je u Tabeli 5. 2.4.7.1 Mjerodavan ugib na novo-izgraenim putevima Projektovane vrijednosti ugiba povrine kolovozne konstrukcije na novo-izgraenim putevima sa asfaltnim zastorom (donja granica - dmm i gornja granica dms) prikazane su u Tabeli 6. 2.4.7.2 Mjerodavan ugib na postojeim putevima Mjerodavne vrijednosti ugiba povrine kolovozne konstrukcije na postojeim putevima sa asfaltnim zastorom (dmm) prikazane su u Tabeli 7. Gornje granine vrijednosti dms mogu, prema pravilu, biti vee za najvie 0.1 mm.
Tabela 5: Informativna klasifikacija saobraajnog optereenja u grupe Grupa saobraajnog optereenja - izuzetno teko - veoma teko - teko - srednje - lako - veoma lako po danu preko 3,000 preko 800 do 3,000 preko 300 do 800 preko 80 do 300 preko 30 do 80 do 30 Broj prolaza nominalnog osovinskog optereenja od 82 kN za 20 godina preko 2 x 107 preko 6 x 106 do 2 x 107 preko 2 x 106 do 6 x 106 preko 6 x 105 do 2 x 106 preko 2 x 105 do 6 x 105 do 2 x 105
strana 125 od 177
Tabela 6: Mjerodavne vrijednosti ugiba povrine kolovozne konstrukcije na novo-
izgraenim putevima sa asfaltnim zastorom
Grupa saobraajnog optereenja donja granica dmm - izuzetno teko - veoma teko - teko - srednje - lako - veoma lako 0.45 0.60 0.75 0.90 1.05 1.20
Projektovano razdoblje trajanja 10 godina Vrijednost ugiba (mm) gornja granica dms 0.55 0.70 0.85 1.00 1.15 1.30 donja granica dmm 0.40 0.50 0.65 0.80 0.95 1.10 gornja granica dms 0.45 0.60 0.75 0.90 1.05 1.20 20 godina
Tabela 7: Mjerodavne vrijednosti ugiba povrine kolovozne konstrukcije na postojeim putevima sa asfaltnim zastorom Grupa saobraajnog optereenja - izuzetno teko - veoma teko - teko - srednje - lako - veoma lako 0.8 0.9 1.2 1.5 1.7 1.8 5 godina Projektovano razdoblje trajanja 10 godina 0.7 0.8 1.0 1.2 1.4 1.6 15 godina 0.6 0.7 0.9 1.1 1.2 1.4 20 godina 0.5 0.6 0.8 1.0 1.1 1.2 Granina vrijednost ugiba dmm (mm)
strana 126 od 177
2.5 NOVE ASFALTNE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
2.5.1
Predmet smjernica
U ovim smjernicama navedene su dimenzije kolovoznih konstrukcija na svim saobraajnim povrinama predvienim za odvijanje motornog saobraaja, koje su izgraene na donjem stroju. Dimenzije asfaltnog zastora na mostovima i u tunelima odreuje se uzimajui u obzir posebne uslove. Ove smjernice predviene su za odreivanje - ukupne debljine kolovozne konstrukcije, i - debljine slojeva pojedinih materijala, u zavisnosti od sljedeih faktora: - uticaj saobraajnog optereenja na zamor materijala kolovozne konstrukcije, - nosivost donjeg stroja (osnove), i - hidroloki i klimatski uslovi. Projektovanje novih asfaltnih kolovoznih konstrukcija, zasniva se na pretpostavci da su na odreenoj dionici puta slini svi faktori (uticaji), te da se nee znatno mijenjati u poreenju sa predvienim. U tom sluaju obezbjeeno je projektovano razdoblje trajanja i upotrebljivost asfaltne kolovozne konstrukcije; s tim da se upotrebljivost vremenom postepeno smanjuje. Sadraj ovih smjernica ne moe se tumaiti i primjenjivati tako da sprijei ili uslovi odgovarajuu primjenu graevinskih proizvoda odobrenih za upotrebu, u skladu sa odredbama Zakona o graevinskim proizvodima.
2.5.2
Ove smjernice se zasnivaju na sljedeoj referentnoj dokumentaciji: AASHTO Interim Guide for Design of Pavement Structures, AASHTO, Washington, D.C., 1974 - Richtlinien fr die Standardisierung des Oberbaues von Verkehrsflchen RStO 86, FGSV, Kln, 1989 (Guidelines for Standardization of Pavements of Traffic
Surfaces)
Dimensionierung des Strassen-oberbaues (Vortrge 1972), VSS, Zrich, 1972 (Road Pavement Design) - Road Note 29: 1970 A guide to the structural design of pavements for new roads, Road Research Laboratory, London - RVS 3.63: 1997 Strassenplanung, Bautechnische Details, Oberbaube-messung (Road Design; Constructive Technical Details; Pavement Design) - SN 640 324: 1988 Dimensionierung, Strassenoberbau (Design, Road Pavement) Smjernice sadre datirane odredbe ostalih publikacija. Naknadne dopune ili izmjene potrebno je uzeti u obzir ukoliko su obuhvaene dodatkom ili revizijom. -
2.5.3
Objanjenje pojmova
Tehniki pojmovi upotrebljeni u ovim smjernicama imaju sljedee znaenje: Asfaltni (habajui) zastor (asphalt surfacing, Asphaltdecke) je gornji dio kolovozne konstrukcije i sastoji se iz habajueg sloja i vezanog gornjeg nosivog ili nosivohabajueg sloja iz bituminizirane (asfaltne) smjese. Asfaltna kolovozna konstrukcija (asphalt pavement, Asphalt - Fahrbahnbefestigung) je dio uvrene prometne povrine s asfaltnim zastorom; vrsta preostalih nosivih slojeva u kolovoznoj konstrukciji nije odredjena.
Bitumenski beton (asphalt concret, Asphaltbeton) je s bitumenskim vezivom vezana smjesa kamenih zrna odredjene veliine, namijenjena za izradu habajuih i zaptivnih slojeva. Bitumenizirani drobljeni agregat (bituminous well graded crushed stone, bituminiertes Brechkorn - Mischgut) je bitumenska smjesa za nosive slojeve, sastavljena je iz potpuno drobljenih kamenih zrna, obavijenih sa bitumenskim vezivom. Hidroloki uslovi (hydrological conditions, hydrologische Verhltnisse) su uslovi, koji odredjuju stanje voda u zemljitima (u blizini ceste). Klimatski uslovi (climatic conditions, klimatische Verhltnisse) su uslovi, koje odredjuje temperatura vazduha u odredjenom vremenskom razdoblju i u odredjenom kraju ili podruju, kroz koje prolazi cesta. Nosivost (bearing capacity, Tragfhigkeit) oznaava mehaniku otpornost planuma ugradjenog materijala protiv (kratkotrajnih) optereenja. Posteljica (capping layer, verfestigter Unterbau) je gornji (zakljuni) sloj nasipa ili temeljnog tla, debeo do 50 cm, sa posebnimi osobinama (poveana nosivost, smanjena osjetljivost na uticaje mraza), postignut s odgovarajuim gradjevinskotehnikim zahvatima (poboljanje, uvrenje stabiliziranje). Prosjeni godinj dnevni saobraaj (PLDP) (average annual daily traffic (AADT), durchschnittlicher tglicher Verkehr (DTV)) je na osnovu podataka brojanja saobraaja ocijenjen prosjeni dnevni broj motornih vozila, koji je u odredjenoj godini provozio odabrani presjek ceste. Kolovoz (carriageway, Fahrbahn) je jednakomjerno neprekinuti utvrdjeni dio cestnog tijela, primjeran za vonju vozila Debljinski indeks kolovozne konstrukcije (D) (pavement thickness-index, Dickenindex der Fahrbahnbefestigung) je suma umnoaka faktora ekvivalentnosti (= otpornosti protiv zamaranja) pojedinih materijala (ai), ugradjenih u voznu konstrukciju, i debljina slojeva tih materijala (di). Mjerodavno saobraajno optereenje (design traffic loading, massgebende Verkehrsbelastung) je karakteristinia vrijednost za saobraajno optereenje kolovozne konstrukcije jednog voznog pasa u planiranom razdoblju trajanja, odredjena na osnovu prosjenog godinjeg dnevnog saobraaja (broja vozila) i njegovog porasta te dodatnih uticaja: broja i irine voznih traka, najveeg uzdunog nagiba kolovoza i moguih dinamikih uinaka; oznaava sumu broja prelaza nazivnog (nominalnog) osovinskog optereenja (82 kN). Nazivno (nominalno) osovinsko optereenje (NOO) (nominal axle load, nominelle Achslast) je (standardno, nominalno) optereenje jednostruke osovine vozila sa 81,6 (82) kN, koje se prenosi sa duplim tokovima (4 x 20,4 kN) na voznu povrinu; odredjeno je kao osnova za uporedjivanje uticaja razliitih osovinskih optereenja. Vrijeme trajanja kolovozne konstrukcije (pavement life time, Lebensdauer der Fahrbahnbefestigung) je vrijeme planirane primjerne upotrebljivosti vozne povrine u odnosu na sigurnost, udobnost i gospodarnost vonje.
2.5.4
Osnove za projektovanje
2.5.4.1 Opte Smjernica se zasniva na rezultatima AASHO ispitivanja (Ameriko udruenje dravnih zvaninika za autoputeve) koji su dopunjeni provjerom relevantnih napona i deformacija na graninim povrinama pojedinih slojeva kolovozne konstrukcije. Osnovni parametri u ovom empirijskom nainu odreivanje dimenzija kolovozne konstrukcije su sljedei: - doba trajanja kolovozne konstrukcije, - upotrebljivost povrine kolovozne konstrukcije po isteku doba trajanja (p),
nosivost osnove = posteljice (CBR), mjerodavno dnevno saobraajno optereenje (Td), klimatski i hidroloki uslovi (R) karakteristike materijala koji e se upotrebljavati za izradu predviene kolovozne konstrukcije (ai, di). Upotrebljivost kolovozne konstrukcije, kao ciljna vrijednost, odreuje se na osnovu indeksa p saobraajne sposobnosti, koji iznosi: - za nove, idealno ravne asfaltne kolovoze p = 5.0 - za potpuno istroene (unitene) kolovoze, na kojima odvijanje saobraaja nije mogue p = 0. Mjerenja upotrebljivosti povrine kolovozne konstrukcije ili odreivanje indeksa saobraajne sposobnosti na osnovu rezultata dobijenih mjerenjem nije podrano u praksi. Kao projektovana granina vrijednost indeksa saobraajne sposobnosti, po isteku doba trajanja kolovozne konstrukcije usvojena je vrijednost pk = 2.0, koja i dalje oznaava da je kolovozna konstrukcija ispravna ali da se radi o graninom stanju kolovozne povrine. Odnos ostalih osnovnih parametara, u skladu sa AASHO, predstavljen je nomogramom na Crteu 1. 2.5.4.2 Nosivost posteljice
2.5.4.2.1
Nain odreivanja
Nosivost posteljice odreuje se na osnovu postupaka koji su navedeni i detaljno opisani u smernicama. Za odreivanje dimenzija kolovozne konstrukcije relevantan je kalifornijski indeks nosivosti (CBR). Informativne korelativne vrijednosti indeksa CBR2, modula deformacije Ev2, i modula stiljivosti ME navedene su u tabeli 1.
Crte 1: Nomogram za odreivanje indeksa debljine kolovozne konstrukcije D (p = 2.0)
strana 129 od 177
Tabela 1: Informativna korelacija vrijednosti nosivosti za karakteristine materijale posteljice Klasifikacija prema USCS ML, MH, CH CL, SC GC, SM GC, SP SW, GM GP, GW materijala CBR2 vrijednost (%) 3 5 7 10 15 20 Modul stiljivosti ME (MN/m ) 4 8 13 20 35 50
2
Modul deformacije Ev2 (MN/m2) 15 20 45 60 80 100
2.5.4.2.2
Kriterijum
Osnovni uslov koji osnova ispod kolovozne konstrukcije mora da ispuni su mehanika svojstva tla, koja treba da budu, to je mogue vie, ujednaena, kako bi se na taj nain postigla ujednaena nosivost. Ukoliko odgovarajuu nosivost nije mogue postii pomou prirodnih materijala, potrebno je uvesti odgovarajue metode za poboljanje, uvrenje i/ili stabilizaciju. S obzirom da navedeni postupci ne zahtijevaju vea ulaganja, potrebno je postii maksimalnu moguu nosivost, koja u svakom sluaju ne smije biti manja od CBR = 7 %. Dionice puta na kojima je nosivost ujednaena treba da budu to je mogue due. Prema pravilu, nosivost osnove ispod kolovozne konstrukcije (posteljice) treba biti ujednaena na itavoj dionici odreenog novog puta, s tim da navedena dionica ne smije biti kraa od 500 m. 2.5.4.3 Mjerodavno saobraajno optereenje
2.5.4.3.1
Nain odreivanja
Mjerodavno saobraajno optereenje Tn kolovozne konstrukcije u projektovanom dobu trajanja od n godina potrebno je odrediti u skladu sa postupkom koji je detaljno obrazloen u smjernicama 2.1. Ukupan broj prolaza nominalnog osovinskog optereenja od 82 kN odreuje se za svaku saobraajnu traku pojedinano. Projektovano doba trajanja kolovoznih konstrukcija sa asfaltnim zastorom treba, prema pravilu, da iznosi 20 godina. U odreenim sluajevima navedeno razdoblje moe biti i krae, s tim da ne smije biti krae od 5 godina.
2.5.4.3.2
Klasifikacija
Klasifikacija prosjenog dnevnog i mjerodavnog (ukupnog) saobraajnog optereenja u karakteristine grupe u okviru projektovanog razdoblja trajanja kolovozne konstrukcije (n = 20 godina) prikazana je u tabeli 2.
Tabela 2: Klasifikacija saobraajnog optereenja u grupe Grupa saobraajnog optereenja - izuzetno teko - veoma teko - teko - srednje - lako - veoma lako
strana 130 od 177
Broj prolaza nominalnog osovinskog optereenja od 82 kN po danu po danu iznad 3,000 iznad 2 x 107 iznad 800 do 3,000 iznad 6 x 106 do 2 x 107 iznad 300 do 800 iznad 2 x 106 do 6 x 106 iznad 80 do 300 iznad 6 x 105 do 2 x 106 iznad 30 do 80 iznad 2 x 105 do 6 x 105 do 30 do 2 x 105
2.5.4.4 Klimatski i hidroloki uslovi
2.5.4.4.1
Naini odreivanja
Prilikom odreivanja dimenzija novih asfaltnih kolovoznih konstrukcija potrebno je u obzir uzeti klimatske i hidroloke uslove, na osnovu sljedeeg: - usvojene vrijednosti regionalnog faktora R = 2.0 pri odreivanju dimenzija za obezbjeenje odgovarajue otpornosti na zamor predvienih materijala, i - odreene granine debljine hmin kolovozne konstrukcije za zatitu od uticaja smrzavanja i otapanja.
2.5.4.4.2
Kriterijum
Vrijednosti regionalnog faktora iznose do R = 0.5 za najotrije klimatske i hidroloke uslove, odnosno do R = 5 za najpovoljnije klimatske i hidroloke uslove. Za uslove koji preovlauju u BiH, vrijednost R = 2.0 je utvrena kao osnovna. Relevantne uticaje klimatskih i hidrolokih uslova na odreivanje granine debljine kolovozne konstrukcije, u cilju zatite od uticaja smrzavanja i otapanja, treba utvrditi na osnovu analize uslova zatite, koji su detaljno navedeni u smjernicama 1.1.7.2.2. 2.5.4.5 Osnovni materijali
2.5.4.5.1
Opte
Prilikom odabira materijala za kolovoznu konstrukciju, u obzir je potrebno uzeti sljedee: - ulogu pojedine vrste i sloja materijala, - kvalitet materijala, i - ekonomiju primjene. Kvalitet materijala predvienih za izradu novih asfaltnih kolovoznih konstrukcija treba da ispunjava zahtjeve koji su navedeni u vaeim tehnikim propisima. Meusobni odnosi materijala s obzirom na otpornost na zamor koji prouzrokuje saobraajno i klimatsko optereenje, tj. faktori ekvivalentnost materijala ili faktori zamjene (ai) omoguavaju potrebna poreenja pri odreivanju vrste i dimenzija pojedinih slojeva kolovozne konstrukcije.
2.5.4.5.2
Odreivanje kvaliteta
Prosjene (informativne) vrijednosti faktora ekvivalentnosti materijala koji se upotrebljavaju za nove asfaltne kolovozne konstrukcije navedene su u tabeli 3. U sluaju da se kod asfaltnih mjeavina za habajue i nosive slojeve, cementom stabilizovanih kamenih agregata i nevezanih mineralnih agregata pojave znaajnija odstupanja kvaliteta od prosjenih vrijednosti, potrebno je odrediti odgovarajue faktore ekvivalentnosti materijala, primjenom dijagrama prikazanih na Crteima 2 do 5.
Crte 2:
Faktori ekvivalentnosti za bitumenski beton i bitumenizirani drobljeni kameni agregat
Faktor ekvivalentnosti ao, azv
strana 131 od 177
Crte 3: Faktori ekvivalentnosti za bitumenizirani ljunak i kameni agregat stabilizovan bitumenom
Faktor ekvivalentnosti asv
Faktor ekvivalentnosti azv, asv
vrstoa ma pritisak nakon 7 dana (MN/m2)
Crte 4: Faktori ekvivalentnosti za kameni agregat stabilizovan cementom
Faktor ekvivalentnosti asn
CBR vrijednost (%)
Crte 5: Faktori ekvivalentnosti za nevezane kamene agregate (drobljeni agregat, ljunak)

Tabela 3: Prosjene vrijednosti faktora ekvivalentnosti osnovnih materijala za izgradnju puteva Vrsta materijala - za habajui sloj: - bitumenski beton - sitne sa bitumenskim mastiksom (SMA) - za gornji nosei sloj: - bitumenizirani drobljeni kameni agregat - bitumenizirani ljunak - za vezani donji nosei sloj: - kameni agregat stabilizovan - bitumenom - cementom - za nevezani donji nosei sloj: - drobljeni kameni agregat - ljunak asn = 0.14 asn = 0.11* asv = 0.24 asv = 0.20 azv = 0.35 azv = 0.28 ao = 0.42 ao = 0.42 Faktor ekvivalentnosti ai
* ogranien debljinom sloja od 40 cm
2.5.5
Osnovne vrste asfaltnih kolovoznih konstrukcija
Asfaltne kolovozne konstrukcije mogue je izvesti u vidu tri karakteristine strukture, koje se jedna od druge razlikuju u nosivim slojevima. S obzirom na vrstu upotrebljenog materijala, nosivi slojevi mogu biti izvedeni od - nevezanog kamenog agregata (Crte 6), - kamenog agregata stabilizovanog bitumenom ili cementom (Crte 7), ili - kamenog agregata stabilizovanog cementom ili bitumenom i nevezanog kamenog agregata (Crte 8).
asfaltni zastor
nevezani nosivi sloj
Crte 6: Asfaltna kolovozna konstrukcija sa nosivim slojem od nevezanog kamenog agregata

asfaltni zastor
nosivi sloj stabilizovan vezivom
Crte 7: Asfaltna kolovozna konstrukcija sa nosivim slojem od kamenog agregata stabilizovanog bitumenom ili cementom
asfaltni krovni sloj
nosivi sloj stabilizovan vezivom
nevezani nosivi sloj
Crte 8:
Asfaltna kolovozna konstrukcija sa dva nosiva sloja: kameni agregat stabilizovan bitumenom ili cementom i nevezani kameni agregat
U odreenim uslovima asfaltna kolovozna konstrukcija moe biti izvedena tako da se izmijeni poloaj nosivih slojeva.
2.5.6
Nain odreivanja dimenzija
2.5.6.1 Opte Nain odreivanja novih asfaltnih kolovoznih konstrukcija obuhvata sljedee: - odreivanje relevantnih osnova za dimenzionisanje, u skladu sa postupcima navedenim u poglavlju 1.1.7.2.5.4, i - odreivanje debljine i tipa pojedinanih slojeva, uzimajui u obzir svojstva materijala. Za odreivanje dimenzija sloja novih asfaltnih kolovoznih konstrukcija, koje se sastoje od asfaltnog zastora i nevezanog nosivog sloja (Crte 6), usvojen je dijagram koji je predstavljen na Crteu 9. Za tipine nove asfaltne kolovozne konstrukcije, predstavljene na Crteu 7 i Crteu 8, odreuju se dimenzije nosivih slojeva, i to uzimajui u obzir odgovarajue faktore ekvivalentnosti za odabrane materijale (Tabela 3). 2.5.6.2 Odreivanje debljine sloja Potrebnu debljinu asfaltnog zastora i nevezanog sloja kamenog agregata za mjerodavno saobraajno optereenje Tn u toku doba trajanja kolovozne konstrukcije, i odreenu vrijednost nosivosti posteljice osnove CBR treba odrediti na osnovu dijagrama predstavljenog na Crteu 9.
2.5.6.2.1
Asfaltni zastor
Ukupna potrebna debljina asfaltnog zastora dk, tj. asfaltnog habajueg sloja i asfaltnog gornjeg nosivog sloja, koja je predstavljena na dijagramu na crteu 9, odreuje se za prosjean kvalitet asfaltne mjeavine iji je projektovani faktor ekvivalentnosti ark = 0.38. Izbor asfaltnih mjeavina za habajui i gornji nosivi sloj zavisi od posebnih uslova primjene, uglavnom od predvienog saobraajnog optereenja, klimatskih uslova i toka trase puta, kojima se prilagoava sastav kamenog agregata i tip bitumenskog veziva. Kvalitet asfaltne mjeavine treba da ispunjava zahtjeve koji su navedeni u vaeim tehnikim propisima za proizvodnju i ugradnju asfaltnih mjeavina. Odreivanje debljine habajueg sloja do i gornjeg nosivog sloja dzv, potrebno je izvriti pomou sljedee jednaine, uzimajui u obzir faktore ekvivalentnosti ao i azv navedene u tabeli 3, kao i granine vrijednosti koje zavise od tehnologije: Dk = ark dk = 0.38 dk = ao do + azv dzv
Asfaltne mjeavine za habajue slojeve novih kolovoznih konstrukcija, koje treba da izdre veoma teko i izuzetno teko saobraajno optereenje, treba da sadre modifikovano bitumensko vezivo. Za gornje nosive slojeve novih asfaltnih kolovoznih konstrukcija, koje su izloene tekom, veoma tekom i izuzetno tekom saobraajnom optereenju, potrebno je upotrijebiti bitumenizirani drobljeni kameni agregat; pored toga, takoe se preporuuje i modifikovano bitumensko vezivo. Naroito za laka i veoma laka saobraajna optereenja, moe se predvideti asfaltna mjeavina sa bitumeniziranim ljunkom.
2.5.6.2.2
Nevezani nosivi sloj
Debljina nevezanog kamenog agregata u nosivom sloju, koja je prikazana u dijagramu na Crteu 9, odreena je za mjeavinu zrna ljunka sa faktorom ekvivalentnosti arn = 0.11. Za nove asfaltne kolovozne konstrukcije, projektovana debljina nevezanog nosivog sloja ljunka treba da iznosi: - teko saobraajno optereenje min. 25 cm - srednje ili lako saobraajno optereenje min. 20 cm Ukoliko je, usljed slabe nosivosti donjeg stroja i tekog saobraajnog optereenja, potreban sloj nevezanog ljunka, deblji od 40 cm (vidjeti dijagram na Crteu 9), prema pravilu, nosivost donjeg stroja treba poveati. Dio ili ukupnu debljinu nevezanog nosivog sloja ljunka mogue je zamijeniti drobljenim kamenim agregatom, uzimajui u obzir projektovani faktor ekvivalentnosti asn = 0.14. S obzirom da je debljina nevezanog nosivog sloja drobljenog kamenog agregata takoe ograniena na 40 cm, moe da zamijeni ekvivalentnu projektovanu debljinu sloja ljunka, koja iznosi do: 40 x 0.14/0.11 50 cm. Vrstu kamenog agregata, koja je predviena za nevezane nosive slojeve mogue je prilagoditi saobraajnom optereenju i ekonomskim uslovima. Pri izradi novih asfaltnih kolovoznih konstrukcija koje su izloene tekom, veoma tekom i izuzetno tekom saobraajnom optereenju, potrebno je, prema pravilu, upotrijebiti drobljene kamene agregate za nevezani nosivi sloj. Kvalitet kamenih agregata za izradu nevezanih nosivih slojeva mora da ispunjava zahtjeve vaeih tehnikih propisa za proizvedene i ugraene kamene agregate.
2.5.6.2.3
Donji vezani nosivi sloj
Nevezani nosivi sloj ljunka moe djelomino ili potpuno biti zamijenjen donjim vezanim nosivim slojem, tj. mjeavinom drobljenog kamenog agregata ili ljunka, koja je stabilizovana cementom, ili betonom. Odgovarajui faktor ekvivalentnosti naveden je u Tabeli 3. Minimalna projektovana debljina donjeg vezanog nosivog sloja za nove asfaltne kolovozne konstrukcije iznosi: - ukoliko su optereeni tekim saobraajem i stabilizovani - cementom min. 18 cm, - bitumenskim vezivom min. 14 cm, - ukoliko su optereeni srednjim ili lakim saobraajem i stabilizovani - - cementom min. 15 cm, - - bitumenskim vezivom min. 12 cm. Vrsta materijala donjeg vezanog nosivog sloja, tj. kameni agregat stabilizovan bitumenskim vezivom ili cementom mora biti prilagoena saobraajnim i klimatskim uslovima, toku trase puta i ekonomskim okolnostima.
strana 135 od 177
Kvalitet asfaltne mjeavine ili kamenog agregata koji je stabilizovan cementom mora biti u skladu sa odredbama vaeih tehnikih propisa za proizvedene i ugraene mjeavine.
Ekvivalentno saobraajno optereenje
veoma lako lako srednje teko veoma teko izuzetno teko
Debljina asfaltnog zastora
Ukupno ekvivalentno saobraajno optereenje 82 kN - Tn
Debljina nevezanog nosivog sloja dsn (cm)
Crte 9:
Dijagram za odreivanje dimenzija osnovnih slojeva kolovoznih konstrukcija
novih
asfaltnih
strana 136 od 177
CBR vrijednost
2.5.6.3 Izgradnja u fazama Ukoliko je izgradnja nove asfaltne kolovozne konstrukcije predviena u fazama, potrebno je voditi rauna o tome da nosivi sloj (izraen od nevezanog kamenog agregata ili od kamenog agregata stabilizovanog vezivom, ili od kombinacije jednog i drugog) mora biti izveden za itavo projektovano razdoblje trajanja kolovozne konstrukcije, dok asfaltni zastor mora biti izveden tako da traje jedan dio projektovanog razdoblja trajanja. Potrebna debljina asfaltnog zastora, koji se nanosi na postojeu kolovoznu konstrukciju, a koji traje samo jedan dio projektovanog razdoblja trajanja, za preostalo razdoblje trajanja mora biti odreen na osnovu razlike izmeu potrebne debljine sloja asfalta za cjelokupno razdoblje trajanja i debljine sloja asfalta za jedan dio projektovanog razdoblja trajanja. Prije zavretka izgradnje asfaltne kolovozne konstrukcije, tj. prije druge faze, nosivost postojee kolovozne konstrukcije (iz prvog dijela projektovanog razdoblja trajanja) treba provjeriti ispitivanjem na ugib (npr. pomou Benkelman-ove grede ili instrumenta za mjerenje ugiba), te odrediti potrebnu debljinu dodatnog asfaltnog zastora.
2.5.7
Provjera uticaja smrzavanja
Za nove asfaltne kolovozne konstrukcije, koje su odreene na osnovu saobraajnog optereenja i nosivosti donjeg stroja (t.2.5.6), potrebno je takoe provjeriti uticaje smrzavanja i otapanja. S obzirom na otpornost osnove, tj. otpornost materijala ispod kolovozne konstrukcije, kao i s obzirom na hidroloke uslove, minimalne potrebne debljine kolovozne konstrukcije hmin navedene su u Tabeli 4. U sluaju da je ukupna debljina nove asfaltne kolovozne konstrukcije, tj. dk (zastor) + dsn (nosivi slojevi) manja od odreenog minimuma debljine kolovozne konstrukcije hmin, potrebno je izvriti sljedee: - adekvatno poveati debljinu nevezanog nosivog sloja, ili - obezbijediti odgovarajui kvalitet materijala posteljice u potrebnoj debljini.
Tabela 4: Minimalna potrebna debljina kolovozne konstrukcije hmin Otpornost materijala koji se nalaze ispod kolovozne konstrukcije na uticaje smrzavanja i otapanja otporan neotporan Hidroloki uslovi povoljni nepovoljni povoljni nepovoljni Debljina kolovozne konstrukcije hmin
0.6 hm
1)
0.7 hm 0.7 hm 0.8 hm
Legenda:
1)
hm dubina prodiranja mraza
strana 137 od 177
2.5.8
Primjer
U prilogu 1 dat je primjer dimenzioniranja kolovozne konstrukcije sa asfaltnim zastorom. Prilog 1 1. Osnove 1.1 Saobraajno optereenje Podaci o prosjenom godinjem dnevnom saobraaju (PLDP), dobijeni brojanjom saobraaja:
- osobni automobili i karavani - autobusi - kamioni: - laki - srednji - teki - teki sa prikolicom 245 vozila 80 vozila 67 vozila 72 vozila 3974 vozila 27 vozila
1.2 Nosivost podloge Na osnovu karakteristika materijala u podlozi, utvrenih geotehnikim ispitivanjima, odreena je minimalna nosivost podloge CBR = 8 %. 1.3 Karakteristike projektovanog puta
3,25 m 5,5 % 20 godina 4% 85 cm nepovoljni
- irine saobraajnih traka - maksimalni uzduni nagib nivelete - trajanje kolovozne konstrukcije - stopa godinjeg porasta saobraaja - dubina smrzavanja tla hm - hidroloki uslovi
1.4 Izraun saobraajneg optereenja Ekvivalentno dnevno saobraajno optereenje je odreeno na osnovu smjernica 2.1. tabela 3.
Vrsta vozila - osobni automobili i karavani - autobusi - kamioni - laki - srednji - teki - teki sa prikolicom Ukupno: 245 80 67 72 4465 0,01 0,20 1,10 2,00 2,5 16,0 73,7 144,0 268,8 Broj vozila 3974 27 Faktor ekvivalentnosti 0,00006 1,20 Broj prolaza NOO 0,2 32,4
Fakturi uticaja na saobraajno optereenje:

- faktor raspodjele saobraajnog optereenja na saobraajne trake (smjernica 1.1.7.2.1, tabela 5) - faktor uticaja irine saobraajnih traka (smjernica 2.1, tabela 6) - faktor uticaja uzdunog nagiba nivelete (smjernica 2.1, tabela 7) - faktor poveanja saobraajnog optereenja (smjernica 2.1, tabela 8)
strana 138 od 177 Knjiga I dio 1 poglavlje 7
fpp = 0,5 fst = 1,40 fnn = 1,09 fpo = 31
U predvienom trajanju 20 godina kolovozna konstrukcija e biti optereena sa Tn= 365 x Td x fpp x ft x fnn x fpo = 365 x 268,8 x 0,5 x 1,40 x 1,09 x 31 = = 2,3 x 106 prolaza nominalnog osovinskog optereenja (NOO) 82 kN to pretstavlja teko saobraajno optereenje (smjernica 2.1, tabela 9). 2. Odreivanje kolovozne konstrukcije 2.1 Faktori ekvivalentnosti materijala Prosjene vrijednosti faktora ekvivalentnosti osnovnih materijala za kolovozne konstrukcije su date u smjernicama 2.5, tabela 3. Kao prosjena vrijednost faktora ekvivalentnosti za asfaltane smjese u zastoru je odredjena vrijednost apz = 0,38. 2.2 Odreivanje debljina osnovnih slojeva Prema diagramu na crteu 9 u smjernicama 2.5 za predvieno saobraajno optereenje Tn = 2,3 x 106 NOO i nosivost podlage CBR = 8 % potrebna je kolovozna konstrukcia - sa asfaltnim zastorom debljine 13,5 cm - i nevezanim mosivim slojem ljunka debljine 36,5 cm Debljinski indeks ove kolovozne konstrukcije iznosi D = 13,5 x apz + 36,5 x a = 13,5 x 0,38 + 36,5 x 0,11 = 9,15 cm 2.3 Odreivanje slojeva kolovozne konstrukcije Za preuzimanje odreenog saobraajnog optereenja Tn kolovozna konstrukcija bi mogla biti izgraena iz slojeva - bitumenskog betona BB 8s ili BB 11s (prema posebnim tehnikim uslovima 2.2.2.12.2, tabela 3.25) ili sitnei sa bitumenskim mastiksom SBM 8s ili SBM 11s ( prema posebnim tehnikim uslovima 2.2.2.12.6, tabela 3.61) u debljini 3,5 cm, - bituminiziranog drobljenca VGNS 22S ili VGN 32S (prema posebnim tehnikim uslovima 2.2.2.11.4, tabela 3.12) u debljini 10 cm i - nevezanog sloja drobljenca s karakteristikama, odreenim u posebnim tehnikim uslovima 2.2.2.11 u debljini
hd = D ao ho a zv hzv 9,15 0,42 3,5 0,35 10 = = 30cm ad 0,14
Nepovoljni hidroloki uslovi uslovljavaju debljinu slojeva materijala otpornih protiv tetnih uticaja mraza (smjernica 1.1.7.2.2, tabela 1) hmin = hm x 0,7 = 85 x 0,7 = 60 cm Ukoliko materijal u podlozi do dubine h = hmin ho hzv hd = 60 3,5 10 30 = 17 cm ne sadri vie od 8 m.-% zrna veliine do 0,063 mm, kolovozna konstrukcija bi mogla biti izgraena iz slojeva - 3,5 cm bitumenskog betona ili sitnei sa bitumenskim mastiksom - 10 cm bituminiziranog drobljenca i - 30 cm nevezanog sloja drobljenca. Ukoliko je u podlozi na dejstvo mraza osjetljiv material, debljinu nevezanog noseeg sloja drobljenca treba poveati za 17 cm, tj. na 47 cm.
strana 139 od 177
2.6 NOVE BETONSKE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
2.6.1
Predmet smjernica
U ovim smjernicama navedene su dimenzije kolovoznih konstrukcija sa cementnobetonskim zastorom na svim saobraajnim povrinama predvienim za odvijanje motornog saobraaja, koje su izgraene na posteljici. Dimenzije cement-betonskog zastora na mostovima i u tunelima odreuje se uzimajui u obzir posebne uslove. Ove smjernice predviene su za odreivanje: - ukupne debljine kolovozne konstrukcije, i - debljine slojeva pojedinih materijala, u zavisnosti od sljedeih faktora: - uticaj saobraajnog optereenja na zamor materijala kolovozne konstrukcije, - nosivost posteljice (donjeg stroja), i - hidroloki i klimatski uslovi. Projektovanje novih cement-betonskih kolovoznih konstrukcija, zasniva se na pretpostavci da su na odreenoj dionici puta slini svi uticaji, te da se nee znatno mijenjati u poreenju sa predvienim faktorima. U tom sluaju obezbjeeno je projektovano razdoblje trajanja i upotrebljivost cement-betonske kolovozne konstrukcije; s tim da se upotrebljivost vremenom postepeno smanjuje. Sadraj ovih smjernica ne moe se tumaiti i primjenjivati tako da sprijeena ili uslovljena odgovarajua primjena graevinskih proizvoda odobrenih za upotrebu, u skladu sa odredbama Zakona o graevinskim proizvodima.
2.6.2
Ove smjernice se zasnivaju na sljedeoj referentnoj dokumentaciji: - AASHTO Interim Guide for Design of Pavement Structures, AASHTO, Washington, D.C., 1974 - Dimensionierung des Strassen-oberbaues (Vortrge 1972), VSS, Zrich, 1972 (Road Pavement Design) - Richtlinien fr die Standardisierung des Oberbaues von Verkehrsflchen RStO 86, FGSV, Kln, 1989 (Guidelines for Standardization of Pavements of Traffic
Surfaces)
Road Note 29: 1970 A guide to the structural design of pavements for new roads, Road Research Laboratory, London - RVS 3.63: 1997 Strassenplanung, Bautechnische Details, Oberbaube-messung (Road Design; Constructive Technical Details; Pavement Design) - SN 640 324: 1988 Dimensionierung, Strassenoberbau (Design, Road Pave-ment) - SNV 640 326: 1971 Dimensionierung, Oberbau mit Zementbetonbelag (Design, Pavement with cement concrete surfacing) Smjernice sadre datirane odredbe ostalih publikacija. Naknadne dopune ili izmjene potrebno je uzeti u obzir ukoliko su obuhvaene dodatkom ili revizijom. -
2.6.3
Objanjenje pojmova
Tehniki pojmovi upotrebljeni u ovim smjernicama obrazloeni su Optim tehnikim uslovima, poglavlje 2.1.3:
strana 141 od 177
2.6.4
2.6.4.1 Opte Smjernice se zasnivaju na rezultatima AASHO ispitivanja (Ameriko udruenje dravnih zvaninika za autoputeve) koji su dopunjeni provjerom relevantnih napona i deformacija na graninim povrinama pojedinih slojeva kolvozne konstrukcije. Osnovni parametri u ovom empirijskom nainu odreivanje dimenzija kolovozne konstrukcije su sljedei: - vek trajanja kolovozne konstrukcije, - upotrebljivost povrine kolovozne konstrukcije po isteku doba trajanja (p), - nosivost posteljice (CBR), - mjerodavno dnevno saobraajno optereenje (Td), - klimatski i hidroloki uslovi (R) - karakteristike materijala. 2.6.4.2 Nosivost posteljice
2.6.4.2.1
Nain odreivanja
Za odreivanje dimenzija kolovozne konstrukcije relevantan je kalifornijski indeks nosivosti (CBR). Informativne korelativne vrijednosti indeksa CBR2, modula deformacije Ev2, i modula stiljivosti ME navedene su u tabeli 1.
Tabela 1: Informativna korelacija vrijednosti nosivosti za karakteristine materijale posteljice Klasifikacija materijala prema USCS ML, MH, CH CL, SC GC, SM GC, SP SW, GM GP, GW CBR2 vrijednost (%) 3 5 7 10 15 20 Modul stiljivosti ME (MN/m ) 4 8 13 20 35 50
2
Modul deformacije Ev2 (MN/m2) 15 20 45 60 80 100
2.6.4.2.2
Kriterijum
Osnovni uslov koji osnova ispod cement-betonske kolovozne konstrukcije mora da ispuni su mehanika svojstva tla, koja treba da budu, to je mogue vie, ujednaena, kako bi se na taj nain postigla ujednaena nosivost. Ukoliko odgovarajuu nosivost nije mogue postii pomou prirodnih materijala, potrebno je uvesti odgovarajue metode za poboljanje, uvrenje i/ili stabilizaciju. S obzirom da navedeni postupci ne zahtijevaju vea ulaganja, potrebno je postii maksimalnu moguu nosivost, koja u svakom sluaju ne smije biti manja od CBR = 10 %. Dionice puta na kojima je nosivost ujednaena treba da budu to je mogue due. Prema pravilu, nosivost osnove ispod kolovozne konstrukcije (posteljice) treba biti ujednaena na itavoj dionici odreenog novog puta, s tim da navedena dionica ne smije biti kraa od 500 m. 2.6.4.3 Mjerodavno saobraajno optereenje
2.6.4.3.1
Nain odreivanja
Mjerodavno saobraajno optereenje Tn kolovozne konstrukcije u projektovanom dobu trajanja od n godina potrebno je odrediti u skladu sa postupkom koji je detaljno obrazloen u smjernicama 1.1.7.2.1.
Ukupan broj prolaza nominalnog osovinskog optereenja od 82 kN odreuje se za svaku saobraajnu traku pojedinano. Projektovano doba trajanja kolovoznih konstrukcija sa cement-betonskim zastorom treba, prema pravilu, da iznosi 20 godina. U iznimnim sluajevima navedeno razdoblje moe biti i krae, s tim da ne smije biti krae od 10 godina.
2.6.4.3.2
Klasifikacija
Klasifikacija prosjenog dnevnog i mjerodavnog (ukupnog) saobraajnog optereenja u karakteristine grupe u okviru projektovanog razdoblja trajanja kolovozne konstrukcije (n = 20 godina) prikazana je u tabeli 2.
Tabela 2: Klasifikacija saobraajnog optereenja u grupe Grupa saobraajnog optereenja - izuzetno teko - veoma teko - teko - srednje - lako - veoma lako Broj prolaza nominalnog osovinskog optereenja od 82 kN po danu iznad 3,000 iznad 800 do 3,000 iznad 300 do 800 iznad 80 do 300 iznad 30 do 80 do 30 u periodu od 20 godina iznad 2 x 107 iznad 6 x 106 do 2 x 107 iznad 2 x 106 do 6 x 106 iznad 6 x 105 do 2 x 106 iznad 2 x 105 do 6 x 105 do 2 x 105
2.6.4.4 Klimatski i hidroloki uslovi
2.6.4.4.1
Naini odreivanja
Prilikom odreivanja dimenzija novih cement-betonskih kolovoznih konstrukcija potrebno je u obzir uzeti klimatske i hidroloke uslove, na osnovu sljedeeg: - usvojene vrijednosti regionalnog faktora R = 2.0 pri odreivanju dimenzija za obezbjeenje odgovarajue otpornosti na zamor predvienih materijala, i - odreene granine debljine hmin kolovozne konstrukcije za zatitu od uticaja smrzavanja i otapanja.
2.6.4.4.2
Kriterijum
Vrijednosti regionalnog faktora iznose do R = 0.5 za najotrije klimatske i hidroloke uslove, odnosno do R = 5 za najpovoljnije klimatske i hidroloke uslove. Za uslove koji preovlauju u BiH, vrijednost R = 2.0 je utvrena kao osnovna. Relevantne uticaje klimatskih i hidrolokih uslova na odreivanje granine debljine kolovozne konstrukcije, u cilju zatite od uticaja smrzavanja i otapanja, treba utvrditi na osnovu analize uslova zatite, koji su detaljno navedeni u smjernicama 1.1.7.2.2. 2.6.4.5 Osnovni materijali
2.6.4.5.1
Opte
Prilikom odabira materijala za kolovoznu konstrukciju, u obzir je potrebno uzeti sljedee: - ulogu pojedine vrste i sloja materijala, - kvalitet materijala, i - ekonomiju primjene. Kvalitet materijala predvienih za izradu novih cement-betonskih kolovoznih konstrukcija treba da ispunjava zahtjeve koji su navedeni u vaeim tehnikim propisima. Pri odreivanju tipa i dimenzija nevezanog nosivog sloja, potrebno je u obzir uzeti faktore ekvivalentnosti materijala ili faktore zamjene (asn). Navedeni faktori omoguavaju
strana 143 od 177
potrebno uporeivanje meusobnih odnosa materijala, s obzirom na otpornost na zamor koji prouzrokuju saobraajno i klimatsko optereenje.
2.6.4.5.2
Cement-beton
Za odreivanje cement-betonskog zastora relevantna je vrstoa na savijanje i istezanje. Potrebno je pretpostaviti karakteristinu vrstou 28-dnevnog cement-betona. Karakteristina vrstoa na savijanje i zatezanje cement-betona se definie kao 5 % fraktilna vrijednost. Ukoliko je odreena samo karakteristina vrstoa na pritisak fck,cyl, procjenjenu srednju vrstou na savijanje i zatezanje fcfm cement-betona mogue je izraunati na osnovu sljedee jednaine:
fcfm = 0,5 f ck ,cyl
)2 / 3
(N/mm2)
(1)
Karakteristinu vrstou na savijanje i zatezanje fcfk mogue je izraunati na osnovu sljedee jednaine:
f cfk = 0,7f cfm
(N/mm2)
(2)
Karakteristinu vrstou na pritisak fck,cyl mogue je odrediti na osnovu rezultata ispitivanja vrstoe na pritisak na cilindrima promjera 15 cm i visine 30 cm. Meusobna povezanost razreda vrstoe cement-betona (u skladu sa EN 206-1), marke betona MB (u skladu sa PBAB Pravilnik o betonu i armiranom-betonu), i vrstoe na pritisak cilindara fck,cyl prikazana je u tabeli 3.
Tabela 3: Meusobna povezanost razreda vrstoe, marke cement-betona MB, i karakteristine vrstoe na pritisak cilindara fck,cyl
Razred vrstoe u skladu sa EN 206-1 Marka betona MB u skladu sa PBAB*
C20/25 MB 30
C25/30 MB 35
C30/37 MB 40 30
C35/45 C40/50 C45/55 MB 45 35 MB 55 40 MB 60 45
C50/60 50
fck,cyl 20 25 *Pravilnik o betonu i cement-betonu
Ukoliko se izvode ispitivanja na savijanje, za izraunavanje karakteristine vrstoe fcfk cement-betona na savijanje i zatezanje, mogue je primjeniti sljedeu jednainu:
fcfk = f cfms s p t 10 s p t 10 1,645s p 1 + n fcfms n (3)
gdje je:
fcfk fcfms sp t10 n karakteristina vrijednost (N/mm2) srednja vrijednost serije ispitivanja (N/mm2) standardno odstupanje (N/mm2) vrijednost za raspodjelu po Student.-u; osnovne vrijednosti su navedene u tabeli 4) broj uzoraka
- srednja vrijednost fcfm:

f cfm = f cfms s p t 10 n
strana 144 od 177
- standardno odstupanje sp:

(f cfms f cfm ) (n 1)
2
sp =
(4)
Vrijednosti t10 su navedene u Tabeli 4 u zavisnosti od broja uzoraka.

Tabela 4: Vrijednosti t10 u zavisnosti od broja n uzoraka
n t10
3 1,89
4 1,64
5 1,53
6 1,48
8 1,42
10 1,38
12 1,36
15 1,34
2.6.4.5.3
Asfaltna smjesa
Kao direktnu osnovu za cement-betonski zastor potrebno je postaviti sloj asfaltne smjese od bitumeniziranog drobljenog kamenog agregata ili bitumeniziranog ljunka. Kvalitet asfaltne smjese treba da ispunjava zahtjeve navedene u smjernicama.
2.6.4.5.4
Kameni agregat
Nevezani nosivi sloj cement-betonske kolovozne konstrukcije mora biti izveden u skladu sa zahtjevima navedenim u smjernici. Prosjene (informativne) vrijednosti faktora ekvivalentnosti materijala koji se upotrebljavaju za nevezani nosivi sloj su sljedee: - za drobljeni kameni agregat: asn = 0.14 - za ljunak: asn = 0.11; s tim da je ova vrijednost ograniena debljinom sloja od 40 cm. U sluaju znaajnijih odstupanja kvaliteta nevezanih kamenih agregata od prosjenih vrijednosti, potrebno je odrediti odgovarajue faktore ekvivalentnosti i to upotrebom dijagrama predstavljenog na Crteu 1.
Faktor ekvivalentnosti a
CBR vrijednost (%)
Crte 1:
Faktori ekvivalentnosti za nevezani mineralni agregat (drobljeni kamen, ljunak)
strana 145 od 177
2.6.5
Sastav cement-betonske kolovozne konstrukcije
Cement-betonske kolovozne konstrukcije su sastavljene od sljedeih slojeva (Crte 2): - cement-betonski zastor - medjusloj od bitumeniziranog drobljenog kamenog agregata ili ljunka, debljine 5 do 6 cm, i - nevezani nosivi sloj
CEMENT-BETONSKI ZASTOR
MEUSLOJ OD BITUMENIZIRANOG KAMENOG AGREGATA
NEVEZANI NOSIVI SLOJ
Crte 2: Karakteristian sastav cement-betonskih kolovoznih konstrukcija
2.6.5.1
Nain odreivanja dimenzija
2.6.5.1.1
Opte
Nain odreivanja novih cement-betonskih kolovoznih konstrukcija obuhvata sljedee: - odreivanje relevantnih osnova za dimenzionisanje, u skladu sa postupcima navedenim u poglavlju 4, i - odreivanje debljine i tipa pojedinanog sloja, uzimajui u obzir svojstva materijala.
2.6.5.1.2
Odreivanje debljine sloja
Potrebnu debljinu cement-betonskog zastora dCB-KP, i nevezanog sloja kamenog agregata za mjerodavno saobraajno optereenje Tn u toku doba trajanja kolovozne konstrukcije, i odreenu vrijednost CBR treba odrediti na osnovu nomograma predstavljenog na Crteu 3 i dijagrama predstavljenog na Crteu 4.
Crte 3: Nomogram za odreivanje debljine cement-betonskog zastora dCB-KP

Crte 4: Dijagram za odreivanje debljine sloja mineralnog agregata nevezanog nosivog sloja
2.6.5.1.3
Cement-betonski zastor
Potrebna debljina cement-betonskog zastora dCB-KP, koja je prikazana na nomogramu na Crteu 3, odreena je za prosjean kvalitet cement-betonske mjeavine. Izbor cement-betonskih mjeavina za habajui i gornji vezani nosivi sloj, koji mogu da se meusobno razlikuju, ali se ugrauju postupkom svjee na svjee, zavisi od posebnih uslova, u glavnom od predvienog saobraajnog optereenja, klimatskih uslova i toka trase puta, kojima se prilagoava sastav svjee cement-betonske mjeavine. Kvalitet cement-betonske mjeavine treba da ispunjava zahtjeve koji su navedeni u vaeim tehnikim propisima za proizvodnju i ugradnju cement-betonske mjeavine (EN 206-1). U cement-betonske mjeavine za habajue slojeve potrebno je dodati dodatak za stvaranje vazdunih mikropora, ili je njihov sastav potrebno izmijeniti kako bi se i u oteanim uslovima obezbijedio njihov propisan stepen otpornosti na smrzavanje i otapanje u prisustvu soli za spreavanje stvaranja leda; pored toga, navedene mjeavine moraju na odgovarajui nain biti otporne na zagladjivanje kolovozne povrine.
2.6.5.1.4
Nevezani nosivi sloj
Debljina sloja nevezanog kamenog agregata dNNP kao osnovnog nosivog sloja, koja je prikazana u dijagramu na Crteu 4, odreena je za smjesu zrna prirodnog ljunka projektovanog faktora ekvivalentnosti arn = 0.11. Za nove cement-betonske kolovozne konstrukcije, debljina nevezanog nosivog sloja smjese zrna ljunka treba da iznosi: - teko saobraajno optereenje min. 25 cm - srednje ili lako saobraajno optereenje min. 20 cm
Ukoliko je, usljed slabe nosivosti donjeg stroja i tekog saobraajnog optereenja, potreban sloj nevezane smjese zrna ljunka, deblji od 40 cm (vidjeti dijagram na Crteu 4), prema pravilu, nosivost donjeg stroja treba poveati. Dio ili ukupnu debljinu nevezanog nosivog sloja ljunka mogue je zamijeniti drobljenim kamenim agregatom, uzimajui u obzir faktor ekvivalentnosti asn = 0.14. S obzirom da je debljina nevezanog nosivog sloja drobljenog kamenog agregata takoe ograniena na 40 cm, moe da zamijeni ekvivalentnu projektovanu debljinu sloja ljunka, koja iznosi do: 40 x 0.14/0.11 50 cm. Vrstu kamenog agregata, koji je predvien za nevezane nosive slojeve mogue je prilagoditi saobraajnom optereenju i ekonomskim uslovima. Pri izradi novih cementbetonskih kolovoznih konstrukcija koje su izloene tekom, veoma tekom i izuzetno tekom saobraajnom optereenju, potrebno je, prema pravilu, upotrijebiti drobljene kamene agregate za nevezani nosivi sloj. Nain izvoenja nevezanog nosivog sloja, u okviru cement-betonske kolovozne konstrukcije, predstavljen je u smjernicama.
2.6.6
Za nove cement-betonske kolovozne konstrukcije, koje su odreene na osnovu saobraajnog optereenja i nosivosti donjeg stroja, potrebno je takoe provjeriti uticaje smrzavanja i otapanja. S obzirom na otpornost osnove, tj. otpornost materijala ispod kolovozne konstrukcije, kao i s obzirom na hidroloke uslove, minimalne potrebne debljine kolovozne konstrukcije hmin navedene su u Tabeli 5. U sluaju da je ukupna debljina nove cement-betonske kolovozne konstrukcije, tj. dCB-KP (cement-betonski zastor) + sloj bitumeniziranog drobljenog kamenog agregata/ljunka (5 6 cm) + dNNP (nevezani nosivi sloj) manja od odreenog minimuma debljine kolovozne konstrukcije hmin, potrebno je izvriti sljedee: - adekvatno poveati debljinu nevezanog nosivog sloja, ili - obezbijediti odgovarajui kvalitet materijala posteljice u potrebnoj debljini.
Tabela 5: Minimalna potrebna debljina kolovozne konstrukcije hmin Otpornost materijala koji se nalaze ispod kolovozne konstrukcije na uticaje smrzavanja i otapanja otporan neotporan Hidroloki uslovi povoljni nepovoljni povoljni nepovoljni Debljina kolovozne konstrukcije - hmin
0.6 hm
1)
0.7 hm 0.7 hm 0.8 hm
Legenda:
1)
hm dubina mraza (dubina prodiranja mraza)
strana 148 od 177
2.7 OJAANJE ASFALTNIH KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA
2.7.1
Predmet smjernica
U smjernicama navedene su dimenzije predvienog ojaanja postojeih kolovoznih konstrukcija na svim saobraajnim povrinama koje su predviene za odvijanje motornog saobraaja. Dimenzije ojaanja postojeih kolovoznih konstrukcija na mostovima i u tunelima odreuje se uzimajui u obzir posebne uslove. Smjernice su predviene za odreivanje - ukupne debljine ojaanja, i - debljine pojedinih slojeva, za predvieno ojaanje postojee kolovozne konstrukcije. Kolovozna konstrukcija, odreena na ovaj nain, u zavisnosti od - predvienog saobraajnog optereenja u toku razdoblja trajanja, - postojee kolovozne konstrukcije, - kvaliteta upotrebljenih materijala, i - hidrolokih i klimatskih uslova, treba da sprijei prevelik zamor (razaranje) strukture materijala postojee kolovozne konstrukcije, kao i da odrava upotrebljivost povrine kolovozne konstrukcije na odgovarajuem nivou, u cilju obezbjeenja bezbjednog, udobnog i ekonominog putovanja pri optimalnoj potronji sredstava. Projektovanje ojaanja postojeih kolovoznih konstrukcija, se zasniva na pretpostavci da su na odreenoj dionici puta slini svi faktori, te da se nee znatno mijenjati u poreenju sa predvienim faktorima. U tom sluaju obezbjeeno je projektovano razdoblje trajanja i ispravnost ojaane kolovozne konstrukcije; s tim da se upotrebljivost vremenom postepeno smanjuje. Sadraj ovih smjernica ne moe se tumaiti i primjenjivati tako da se sprijei ili uslovi odgovarajua primjena graevinskih proizvoda odobrenih za upotrebu, u skladu sa odredbama Zakona o graevinskim proizvodima.
2.7.2
Ove smjernice se zasnivaju na sljedeoj referentnoj dokumentaciji: - AASHTO Interim Guide for Design of Pavement Structures, AASHTO, Washington, D.C., 1974 - Asphalt Overlays and Pavement Rehabilitation, MS-17, The Asphalt Institute, College Park, Maryland, 1977 - Richtlinien fr die Standardisierung des Oberbaus von Verkehrsflchen RStO 86, FGSV, Kln, 1989 (Guidelines for Standardization of Pavements of Traffic
Surfaces)
Evalution of AASHO Interim Guides for Design of Pavement Structures, NCHRP Report 128, HRB, National Academy of Science, Washington D.C., 1972 Fahrbahnverstrkungen OECD, Bundes-amt fr Strassenbau, Bern, 1982 (Pavement Strengthening) Haas R., Hudson W.R., Pavement Management Systems, Mc Graw-Hill Book Company, New York, 1978 Rational Pavement Management, Studie Centrum Wegebouw, SCW Record 1, Arnhem, 1975 Road Note 29, A guide to the structural design of pavements for new roads, Road Research Laboratory, London, 1970
RVS 3.54: 1992 Strassenplanung, Bautechnische Details, Oberbau-verstrkung von Asphaltstrassen (Road Design, Constructive Details, Asphalt Road Pavement
Strengthening)
SNV 640 738: 1977 Reparatur und Erneuerung von Fahrbahnen, Oberbauverstrkung in bituminser Bauweise (Repair and Restoration of Carriageways,
Pavement Strengthening with Bitumen)
Design of Flexbile Pavements, Criterion of Admissible Deflection)
TGL 22 853: 1969 Anlagen des Strassen-verkehrs, Bemessung flexibler Befestigungen, Kriterium der zulssigen Durchbiegung (Road Traffic Equipment,
Smjernice obuhvataju odredbe drugih publikacija, preko datiranih ili nedatiranih referenci. Ukoliko se radi o datiranim referencama u obzir je potrebno uzeti posljednje dopune ili izmjene, ukoliko su navedene u dopuni ili reviziji. Ukoliko se radi o nedatiranim referencama, vaee je posljednje izdanje publikacije reference.
2.7.3 2.7.4
Objanjenje pojmova Ojaavanje uopte
Pojmovi upotrebljeni u ovim smjernicama objanjeni su u Optim tehnikim uslovima: Ojaanje postojee asfaltne kolovozne konstrukcije mogue je izvriti: - prekritjem, - djeliminom zamjenom, ili - potpunom zamjenom. Ukoliko je odabran postupak prekritja to podrazumijeva ugradnju jednog ili vie novih slojeva asfaltne mjeavine na postojeu kolovoznu konstrukciju. Metod djelimine zamjene obuhvata: - zamjenu dijela oteene kolovozne konstrukcije (npr. veoma napukli, zdrobljeni ili deformisani asfaltni slojevi) novim slojevima odgovarajuih materijala, ili - obradu dijela postojee kolovozne konstrukcije primjenom odgovarajueg postupka za uspostavljanje specifinih svojstava materijala (npr. stabilizacija nevezanog agregata, remix, itd.). U sluaju potpune zamjene, uklanja se cjelokupna oteena kolovozna konstrukcija, a na novo-ureenom donjem stroju se izgrauje nova kolovozna konstrukcija. Materijale uklonjene kolovozne konstrukcije mogue je ponovno upotrijebiti uz uslov da se na odgovarajui nain prerade. Odluka o tome da li da se izvri samo prekritje ili da se predvidi ojaavanje zavisi od sljedeeg: - prikladnosti postojeih slojeva za dio nove kolovozne konstrukcije, - unaprijed postavljenih ogranienja (npr. ograniena visina kolovoza, nosivost mosta, itd.), - uticaj na okolinu, i - ekonomija. U ovim smjernicama uglavnom je razraeno ojaavanje asfaltne kolovozne konstrukcije primjenom zastora. Osnovni uslov je dobro i detaljno utvrditi sve pojedinosti koje se odnose na postojee stanje kolovozne konstrukcije i obezbijediti optimalne uslove za odvodnju. Prema pravilu, materijale sklone deformaciji treba ukloniti iz postojee kolovozne konstrukcije. Mogue ih je upotrijebiti samo pod uslovom da su na odgovarajui nain preraeni ili da su presvueni slojevima odgovarajue stabilnosti. Na dionicama puta na kojima je kretanje tekih kamiona usporeno ili usmjereno ili gdje je uticaj horizontalnih sila na kolovoznu konstrukciju velik (usljed koenja i ubrzavanja), sve
navedene uticaje je potrebno uzeti u obzir prilikom odabira odgovarajueg materijala za ojaavanje. Osnovni uslov za potrebne analize uzroka oteenja kao i za donoenje odluke o neophodnosti i izvodljivosti odgovarajueg ojaanja postojee kolovozne konstrukcije predstavlja ispitivanje i procjena stvarnog stanja cjelokupne postojee kolovozne konstrukcije, kao i pojedinih materijala koji su na nju postavljeni. Sljedee aktivnosti su izuzetno vane: - vizuelno odrediti veliinu i obim oteenja, - utvrditi deformacije i jednolikost kolovozne konstrukcije mjerenjem uzdune i poprene ravnosti, - utvrditi, na osnovu mjerenja ugiba postojee kolovozne konstrukcije, njenu nosivost i jednolikost, te u odreenim sluajevima i vrijednosti E-modula ugraenih materijala (mjerenja se izvode pomou opreme za mjerenje ugiba FWD), i/ili, na odgovarajui nain (npr. sondana jama) - utvrditi prionljivost ugraenih asfaltnih slojeva, - ispitati ispravnost postojeih materijala (asfaltne mjeavine, nevezanog kamenog agregata) za nove kolovozne konstrukcije, ili ispravnost materijala za prekrivanje, - sprovesti mjerenja nosivosti sloja nevezanog materijala.
2.7.5
Osnovne metode projekta ojaavanja
U cilju odreivanja potrebnih dimenzija slojeva za ojaavanje postojeih asfaltnih kolovoznih konstrukcija, potrebno je usvojiti odgovarajue metode. Navedene metode se zasnivaju na: - ugibu, ili u izuzetnim sluajevima - na stanju postojee kolovozne konstrukcije. Za odreivanje potrebnog ojaanja neophodno je usvojiti analitike metode uporeivanja ili provjere. Osnovni parametri koje je prilikom odreivanja potrebnih dimenzija ojaavanja potrebno uzeti u obzir su: - svojstva materijala kolovozne konstrukcije, - ugib postojee kolovozne konstrukcije, - saobraajno optereenje, - razdoblje trajanja kolovozne konstrukcije, - upotrebljivost povrine kolovozne konstrukcije po isteku razdoblja trajanja, - klimatski i hidroloki uslovi. 2.7.5.1 Svojstva materijala Prilikom odabira materijala za ojaavanje postojee asfaltne kolovozne konstrukcije, u obzir je potrebno uzeti sljedee: - kvalitet materijala, - ulogu pojedinih vrsta materijala i slojeva u kolovoznoj konstrukciji, i - ekonomiju upotrebe. Kvalitet materijala predvienih za ojaavanje postojeih asfaltnih kolovoznih konstrukcija mora da bude u skladu sa zahtjevima postavljenim u vaeim tehnikim propisima. Meusobni odnos otpornosti ovih materijala na zamor, koji je uslovljen saobraajnim i klimatskim optereenjem, tj. faktori ekvivalentnosti za materijal (ai) koji se odreuju na osnovu rezultata testa AASHO, omoguavaju potrebna poreenja prilikom odreivanja vrsta i dimenzija pojedinanih slojeva za ojaavanje postojeih asfaltnih kolovoznih
konstrukcija, kao i prilikom odreivanja njihove sposobnosti da podnesu saobraajno optereenje (tj. preostale vrijednosti indeksa debljine). Prosjene (informativne) vrijednosti faktora ekvivalentnosti novo-proizvedenih materijala navedene su u Tabeli 1. U sluaju znatnih odstupanja kvaliteta novo-proizvedenih materijala od prosjenih vrijednosti, potrebno je odrediti odgovarajue faktore ekvivalentnosti primjenom dijagrama koji su predstavljeni na Crteima 1 do 4. dst
Tabela 1: Prosjene vrijednosti faktora ekvivalentnosti osnovnih materijala za izgradnju puteva Vrsta materijala - za habajui sloj: - bitumenski beton - drobljeni kamen sa bitumenskim mastiksom - za gornji nosei sloj: - bitumenski drobljeni kamen - bitumenski ljunak - za vezni sloj: - stabilizovani mineralni agregat - sa bitumenom - sa cementom - za donji nosei sloj: - drobljeni kamen - ljunak Faktor ekvivalentnosti - ai ao = 0.42 ao = 0.42 azv = 0.35 azv = 0.28
asv = 0.24 asv = 0.20 asn = 0.14 asn = 0.111)
Legenda:
1)
ogranieno debljinom sloja od 40 cm
Faktor ekvivalentnosti ao, azv
Stabilnost po Marshallu (kN)
Crte 1:
Faktori ekvivalentnosti za bitumenski beton ao i bitumenizirani drobljeni kameni agregat azv
strana 152 od 177
Faktor ekvivalentnosti azv, asv
Stabilnost po Marshallu (kN)
Crte 2: Faktori ekvivalentnosti za bitumenizirani ljunak azv i kameni agregat stabilizovan bitumenom asv
Faktor ekvivalentnosti asv
vrstoa na pritisak nakon 7 dana (MN/m2)
Crte 3:
Faktori ekvivalentnosti za kameni agregat stabilizovan cementom
Faktor ekvivalentnosti asn
CBR vrijednost (%)
Crte 4:
Faktori ekvivalentnosti za nevezani kameni agregat (drobljeni kameni agregat, ljunak)

Udeo preostale sposobnosti postojeih materijala da podnesu saobraajno optereenje, mogue je utvrditi na osnovu procjene postojeeg stanja asfaltne kolovozne konstrukcije, a na osnovu informativnih faktora koji su navedeni u Tabeli 2, te primjenom jednaine:
Dob = a i d i u i
[cm]
gdje je: Dob ai di ui
indeks debljine postojee kolovozne konstrukcije faktor ekvivalentnosti novog materijala (Tabela 1) debljina sloja faktor ispravnosti postojeih materijala (Tabela 2)
Tabela 2: Informativni faktori ispravnosti preostalih materijala u postojeim slojevima Klasifikacija materijala IV Opis stanja asfaltne kolovozne konstrukcije (na osnovu vizuelne procjene) Nevezani nosivi sloj: mjeavina ljunka (asn = 0.11): - neotporan na smrzavanje CBR 10 % - otporan na smrzavanje CBR 40 % mjeavina drobljenog kamenog agregata (asn = 0.14): - neotporan na smrzavanje CBR 10 % - otporan na smrzavanje CBR 40 % Vezani donji nosivi sloj: stabilizovan cementom (asv = 0.20): - veoma ispucao - malo ispucao stabilizovan bitumenom (asv = 0.24): - veoma ispucao - malo ispucao Vezani gornji nosivi sloj: bitumenizirani ljunak (azv = 0.28): - veoma ispucao i deformisan - veoma ispucao - veoma deformisan - malo ispucao i/ili deformisan - neoteen bitumenizirani drobljeni kameni agregat (azv = 0.35): - veoma ispucao i deformisan - veoma ispucao - veoma deformisan - malo ispucao i/ili deformisan - neoteen Habajui i zatvarajui sloj (ao = 0.42): - veoma ispucao, drobi se i/ili ljuti - veoma ispucao i deformisan - veoma ispucao - veoma deformisan - malo ispucao i/ili deformisan - neoteen Faktor u
0.5 0.9 0.6 0.9
III
0.7 0.9 0.6 0.9
II
0.4 0.5 0.65 0.8 0.9 0.4 0.5 0.65 0.8 0.9 0.3 0.4 0.5 0.65 0.8 0.9
strana 154 od 177
Indeks debljine postojee asfaltne kolovozne konstrukcije Dob mogue je takoe odrediti primjenom modifikovanog vicarskog indeksa (MSI), koji obuhvata veliinu i obim karakteristinih oteenja asfaltnog kolovoza (pukotine, habanje, udarne rupe i krpljenje), u skladu sa jednainom:
Dob = Dno k
[cm]
gdje je: Dno k
indeks debljine nove kolovozne konstrukcije faktor oteenja
Faktori oteenja k se odreuju u zavisnosti od vrijednosti MSI i gustine saobraaja na dravnim putevima (Tabela 3).
Tabela 3: Faktori oteenja k postojee asfaltne kolovozne konstrukcije
Gustina saobraaja Opis PDP granine vrijednosti Izuzetno velika Veoma velika Velika Srednja Niska Veoma niska > 20,000 > 10,000 to 20,000 > 5,000 to 10,000 > 2,000 to 5,000 > 1,000 to 2,000 < 1,000 faktor oteenja - k < 2.2 < 2.3 < 2.4 < 2.5 < 2.6 < 2.7 0.7
MSI vrijednosti 2.2 to 2.8 2.3 to 2.9 2.4 to 3.0 2.5 to 3.1 2.6 to 3.2 2.7 to 3.3 0.7 to 0.4 > 2.8 > 2.9 > 3.0 > 3.1 > 3.2 > 3.3 0.4
2.7.5.2 Ugib Ugib postojee asfaltne kolovozne konstrukcije se uglavnom odreuje pomou Lacroix deflektografa (oprema za mjerenje ugiba), to je detaljno opisano u smjernicama 1.1.7.2.4. Ostale metode su takoe izvodljive, npr. FWD ili Benkelman-ova greda, na osnovu kojih se utvruje odgovarajua korelacija a koje su navedene u relevantnim smjernicama. Mjerenja ugiba treba izvesti u periodu kada je najmanja nosivost kolovozne konstrukcije, tj. u proljee, u periodu otapanja snijega. Ukoliko se navedena mjerenja ne izvode u periodu otapanja snijega, dobijene rezultate treba korigovati primjenom faktora c, ije informativne vrijednosti iznose: - c = 1.2 1.6 habajui sloj nije napukao; kameni agregat, koji je malo do srednje osjetljiv na smrzavanje (F2) je upotrebljen za donji nosivi sloj (nevezani nosivi sloj) habajui sloj je napukao; kameni agregat, koji je srednje osjetljiv na smrzavanje je upotrebljen za donji nosivi sloj (nevezani nosivi sloj)
- c = 1.6 2.0
Prilikom odabira faktora za korekciju c, potrebno je takoe razmotriti klimatske kao i hidroloke uslove. Ukoliko je habajui sloj znatno napukao, te ukoliko su klimatski i hidroloki uslovi nepovoljni, vrijednost faktora za korekciju treba utvrditi na osnovu mjerenja.
Mjerenje ugiba nije dozvoljeno ukoliko je smrznut sloj postojee kolovozne konstrukcije ili ukoliko temperatura habajueg sloja prelazi 25 C. Dionice kolovozne konstrukcije sa homogenim ugibima treba odrediti na osnovu uslova da faktor variacije iznosi:
kv = s d < 0,35
gdje je:
s= di d n 1
)2
(mm/100)
standardno odstupanje
prosjeni ugib
d =
di n
(mm/100)
Mjerodavan ugib postojee kolovozne konstrukcije dm treba izraunati na osnovu jednaine:

d m = c d + k pr s
(mm/100)
gdje je:
kpr faktor uticaja saobraajnog optereenja, koji iznosi: kpr = 2.0 za puteve sa tekim saobraajem - kpr = 1.6 za puteve sa srednjim saobraajem - kpr = 1.3 za puteve sa lakim saobraajem
2.7.5.3 Saobraajno optereenje Mjerodavno saobraajno optereenje Tn za odreivanje potrebnog ojaanja postojee kolovozne konstrukcije za predvieno razdoblje trajanja od n godina treba odrediti u skladu sa ovim smjernicama. Klasifikacija prosjenog dnevnog i mjerodavnog (ukupnog) saobraajnog optereenja na karakteristine grupe u razdoblju trajanja od 20 godina, prikazana je u Tabeli 4.
Tabela 4: Klasifikacija saobraajnog optereenja po grupama
Grupa saobraajnog optereenja izuzetno teko veoma teko teko srednje lako veoma lako
Broj prolaza nominalnog osovinskog optereenja od 82 kN dnevno preko 3,000 preko 800 do 3,000 preko 300 do 800 preko 80 do 300 preko 30 do 80 do 30 za 20 godina preko 2 x 107 preko 6 x 106 preko 2 x 106 preko 6 x 105 preko 2 x 105 do 2 x 105 do do do do 2 6 2 6 x x x x 107 106 106 105
strana 156 od 177
2.7.5.4 Upotrebljivost povrine kolovozne konstrukcije Kao ciljna vrijednost odreuje se upotrebljivost povrine kolovozne konstrukcije, sa indeksom mogunosti za vonju p, koji iznosi: za nove, idealno ravne asfaltne kolovoze p = 5.0 za potpuno ishabane (unitene) kolovoze na kojima odvijanje saobraaja vie p = 0. nije mogue
Kao projektovana granina vrijednost indeksa mogunosti za vonju, na kraju razdoblja trajanja kolovozne konstrukcije, usvaja se vrijednost pk = 2.0. Ona oznaava granini nivo ispravnosti povrine odreene kolovozne konstrukcije. 2.7.5.5 Klimatski i hidroloki uslovi Mjerodavne uticaje klimatskih i hidrolokih djelovanja na odreivanje granine debljine kolovozne konstrukcije treba odrediti na osnovu analiziranja uslova i direktiva za zatitu, kako je detaljno navedeno u smjernicama 1.1.7.2.2.
2.7.6
Projektovane metode ojaavanja
U cilju odreivanja ojaavanja postojeih asfaltnih kolovoznih konstrukcija, potrebno je naroito razmotriti metode koje se zasnivaju na - rezultatima mjerenja ugiba, i - vizuelnoj procjeni stvarnog stanja Analitike metode su namijenjene posebno za ojaavanje u posebnim uslovima. 2.7.6.1 Odreivanje koje se zasniva na ugibu Cjelokupna potrebna debljina ojaanja postojee asfaltne kolovozne konstrukcije hoj, se odreuje na osnovu - procjenjenog mjerodavnog ugiba postojee kolovozne konstrukcije dm, - odreene granine vrijednosti ugiba kao funkcije saobraajnog optereenja ddo, i - mjerodavnog saobraajnog optereenja Tn, ili - na osnovu odgovarajueg dijagrama, ili - numerikom metodom.
2.7.6.1.1
Odreivanje koje se zasniva na dijagramu
Na osnovu meusobne zavisnosti - karakteristika kvaliteta materijala kolovozne konstrukcije, - saobraajnog optereenja, i - ugibanja kolovozne konstrukcije koje se mjeri Benkelman-ovom gredom, a utvruje na osnovu AASHO testa, uraen je dijagram u cilju odreivanja potrebne debljine ojaanja postojee asfaltne kolovozne konstrukcije, a na osnovu projektovanih vrijednosti ugiba koje su odreene primjenom rezultata dobijenih mjerenjem ugiba pomou Lacroix deflektografa (Crte 5). Potreban indeks debljine ojaanja sloja Doj treba odrediti na osnovu jednaine:
Doj = 0,42 hoj = ao ho + a zv h zv
gdje je
ao ho azv hzv faktor ekvivalentnosti asfaltne mjeavine za habajui sloj (Tabela 1) debljina asfaltnog habajueg sloja faktor ekvivalentnosti asfaltne mjeavine za gornji vezani nosei sloj debljina asfaltnog gornjeg vezanog noseeg sloja
Crte 5: Dijagram za odreivanje potrebne debljine ojaanja postojee asfaltne kolovozne konstrukcije hod
Na osnovu predstavljenog dijagrama mogue je odrediti potrebno ojaavanje samo onih asfaltnih kolovoznih konstrukcija iji se donji nosei sloj sastoji od kamenog agregata koji je otporan na smrzavanje. Vrijednost ugiba ojaane asfaltne kolovozne konstrukcije u periodu najnie nosivosti oznaena je na dijagramu kao granina vrijednost. Minimalna debljina sloja ojaanja iznosi 4 cm. Kao potrebna debljina ojaanja hoj navedena je srednja vrijednost. Meutim, navedena vrijednost ne smije biti nia za vie od 20% na bilo kojoj lokaciji.
2.7.6.1.2
Numerika procjena
Ukoliko mjerodavan ugib dm pod optereenjem tokova od 50 kN iznosi manje od 2.5 mm, logaritamska vrijednost ugiba se mijenja proporcionalno sa debljinom ojaanja. Stoga je potrebnu debljinu ojaanja asfaltne kolovozne konstrukcije mogue izraunati na osnovu sljedee jednaine:
hoj = 50 log d m log d do
gdje je: dm projektovana vrijednost ugiba postojee kolovozne konstrukcije, ddo dozvoljeni ugib definisan u Tabeli 5 u zavisnosti od grupe saobraajnog optereenja i projektovanog razdoblja trajanja.
Numerika procjena potrebne debljine ojaanja asfaltne kolovozne konstrukcije je naroito pogodna za informativnu provjeru debljine koja je odreena na osnovu mjerodavnog ugiba.
2.7.6.2 Odreivanje na osnovu procjene stvarnog stanja Potrebnu debljinu ojaanja postojee asfaltne kolovozne konstrukcije mogue je odrediti na osnovu procjene stvarnog stanja uzimajui u obzir sljedee: - potrebnu debljinu kolovozne konstrukcije (Dpo) i ispravnost postojee kolovozne konstrukcije (Dob), ili - mjerodavno saobraajno optereenje (Tpo), i postojee saobraajno optereenje (Tob).
Tabela 5: Granine vrijednosti ugiba asfaltne kolovozne konstrukcije ddo Grupa saobraajnog optereenja izuzetno teko veoma teko teko srednje lako veoma lako 0.8 0.9 1.2 1.5 1.7 1.8 5 godina Projektovano razdoblje trajanja 10 godina 0.7 0.8 1.0 1.2 1.4 1.6 15 godina 0.6 0.75 0.9 1.1 1.2 1.4 20 godina 0.5 0.7 0.8 1.0 1.1 1.2 Dozvoljen ugib ddo (mm)
2.7.6.2.1
Stanje kolovozne konstrukcije
Sposobnost postojee kolovozne konstrukcije da podnese saobraajno optereenje treba biti definisana kroz indeks debljine Dob, kako je navedeno pod takom 5.1. Potrebna debljina kolovozne konstrukcije, koja moe da podnese mjerodavno saobraajno optereenje, a koja se iskazuje indeksom debljine Dpo, treba biti odreena u skladu sa metodom koja se primjenjuje za novo-gradnju, kako je navedeno u smjernicama 5.1 Nosivost postojee kolovozne konstrukcije moe se ocjeniti na vrijednost CBR = 15%. Potreban indeks debljine ojaanja iznosi: Doj1 = Dpo Dob (cm)
Ukoliko debljina nevezanog donjeg nosivog sloja, koji je izveden od odgovarajueg kamenog agregata u postojeoj kolovoznoj konstrukciji hsnob, s obzirom na nosivost donjeg stroja, ne ispunjava zahtjeve poveanog saobraajnog optereenja Tpo, treba razmotriti mogunost vee debljine donjeg noseeg sloja (nevezani nosei sloj) hsnpo pomou dodatnog indeksa debljine: Doj2 = 0,11 (hsnpo hsnob) (cm)
Za ukupan potrebni indeks debljine Doj = Doj1 + Doj2 (cm)
debljinu dodatnog zastora za ojaanje postojee asfaltne kolovozne konstrukcije treba odrediti primjenom jednaine: Doj = ao ho + azv hzv
2.7.6.2.2
Stanje saobraajnog optereenja
Metod odreivanja potrebnog ojaanja postojee asfaltne kolovozne konstrukcije na osnovu saobraajnog optereenja je prikladan samo ukoliko na povrini kolovozne konstrukcije nije uoeno nikakvo oteenje usljed istroenosti ugraenih materijala.
S obzirom da je postojea asfaltna kolovozna konstrukcija ve preuzela dio Tn1 projektovanog saobraajnog optereenja, Tn, takoe moe da preuzme i preostali dio, tj: Tn2 = Tn Tn1 Navedeni kapacitet kolovozne konstrukcije mogue je odrediti na osnovu odgovarajueg indeksa debljine Dob. Dalji postupak odreivanja debljine ojaanja postojee asfaltne kolovozne konstrukcije je isti kao to je opisano za novi asfaltni zastor. 2.7.6.3 Analitiki metod odreivanja Pored metoda odreivanja potrebnog ojaanja postojeih asfaltnih kolovoznih konstrukcija na osnovu njihovog ugiba i na osnovu njihovog stvarnog stanja, mogue je takoe usvojiti i analitike metode koji se zasnivaju na kompjuterskim programima. Osnovni potrebni podaci za analitiki metod odreivanja predvienog ojaanja su sljedei: - svojstva postojee kolovozne konstrukcije: - debljine slojeva - E-moduli materijala - nosivost osnove (donjeg nosivog sloja) - mjerodavno saobraajno optereenje u predvienom razdoblju trajanja - upotrebljivost puta na kraju predvienog razdoblja trajanja uzimajui u obzir lokalne uslove. Analitike metode odreivanja potrebnog ojaanja postojeih kolovoznih konstrukcija su uglavnom prikladne za provjeravanje napona koji se javljaju usljed optereenja koje stvara savijanje (zatezanje) ojaane asfaltne kolovozne konstrukcije.
2.7.7
Za ojaane asfaltne kolovozne konstrukcije potrebno je takoe provjeriti uticaje smrzavanja i otapanja. S obzirom na otpornost postojee kolovozne konstrukcije i otpornost materijala koji se ispod nje nalazi, kao i s obzirom na hidroloke uslove, minimalne potrebne debljine kolovozne konstrukcije hmin navedene su u Tabeli 6.
Tabela 6: Minimalne potrebne debljine ojaanih kolovoznih konstrukcija hmin Otpornost materijala koji se nalaze ispod kolovozne konstrukcije na uticaje smrzavanja i otapanja otporan neotporan Hidroloki uslovi povoljni nepovoljni povoljni nepovoljni Debljina kolovozne konstrukcije - hmin 0.6 hm * 0.7 hm 0.7 hm 0.8 hm
* hm dubina mraza (dubina prodiranja mraza)
U sluaju da je ukupna debljina materijala koji su otporni na mraz u ojaanoj asfaltnoj kolovoznoj konstrukciji manja od minimalne potrebne debljine hmin koja je navedena u Tabeli 6, debljinu ojaanja je potrebno poveati u skladu sa tim. Ukoliko ojaanje sa debljim asfaltnim zastorom nije ekonomino, na postojeu kolovoznu konstrukciju je potrebno prvo postaviti nevezani nosei sloj (donji nosei sloj) od kamenih agregata, a zatim (s obzirom na potreban indeks debljine ojaanja) odgovarajui zastor (sendvi). Minimalna debljina navedenog nevezanog sloja kamenog agregata (donji nosei sloj) treba da iznosi 10 cm.
strana 160 od 177
Sistem za odvodnjavanje
Smjernica 3: SISTEM ZA ODVODNJAVANJE
strana 161 od 177
3. SISTEM ZA ODVODNJAVANJE
3.1 ODVODNJAVANJE ATMOSFERSKIH VODA
3.1.1
Opte
Odgovarajuim sistemom odvodnjavanja postie se efikasno i brzo uklanjanje atmosferskih voda: - sa kolovoza, tj. uvrenih kolovoznih povrina (konkretno, voda sa kolovoza), i - sa okolnih povrina sa kojih voda tee prema putu (voda sa drugih povrina). Stoga se razlikuje dva naina odvodnjavanja: - razprteno (na ire podruje), i - tokama (na odreenom mjestu). Razprteno odvodnjavanje atmosferskih voda (na ire podruje kolovoza) mogue je izvesti prelivanjem vode preko bankine, dok se odvodnjavanje tokama (na odreenom mjestu) izvodi pomou slivnika ili naprava za odvodnjavanje, koje prikupljaju vodu, a zatim je odvode na zajedniko mjesto sa kojeg se vri odvodnjavanje dalje od podruja puta. Sve atmosferske vode se prikupljaju u tlu, kao i u tekuim i stajaim vodama, ili na kontrolisan nain u kanalizacionom sistemu. Ukoliko se odvodnjavanje atmosferskih voda sa kolovoza izvodi na odreenom mjestu, vodu nije dozvoljeno sprovesti direktno u stajau povrinsku vodu, u vodu predvienu za pripremu vode za pie, niti u podzemne vode. Ukoliko su prekoraeni kriterijumi koji se odnose na dozvoljeni stepen zagaenosti vode, potrebno je preduzeti odgovarajue mjere predostronosti u cilju zadravanja vode na kolovozu, a njeno odvoenje sa kolovoza izvesti u vidu odvodnjavanja na odreenom mjestu. Navedene mjere predostronosti zavise od vrste zagaenja, koje moe biti trajno ili izvanredno. Trajno zagaenje se prije svega odnosi na periodino spiranje naftnih derivata, kao i ostataka guma, obloga konica i soli za posipanje, koje prouzrokuje kia. Navedeno zagaenje je mogue kontrolisati odvoenjem vode u odgovarajue retencione konstrukcije. Izvanredno zagaenje, do kojeg moe doi usljed prosipanja opasnih supstanci moe da ima katastrofalne posljedice po podzemne vode i ire podruje. Za izvoenje razprtenog odvodnjavanja relevantni su sljedei uslovi: - na putevima koji presjecaju podruja koja se karakteriu zrnastom i pukotinskom strukturom, ukoliko dnevni prosjek jedinica putnikih vozila u toku godine ne prelazi 12,000; - na putevima koji presjecaju podruja krenjakih karakteristika, ukoliko dnevni prosjek jedinica putnikih vozila u toku godine ne prelazi 6,000; - na putevima koji presjecaju podruja na kojima se nalaze materijali ija propusnost iznosi do k 10-6 m/s, ukoliko dnevni prosjek jedinica putnikih vozila u toku godine ne prelazi 40.000; - na putevima gdje se atmosferske vode odvode direktno u tekue ili stajae vode, ukoliko dnevni prosjek jedinica putnikih vozila u toku godine ne prelazi 12,000; U svim ostalim sluajevima potrebno je predvidjeti nain odvodnjavanja na odreenom mjestu, u cilju odvodnjavanja atmosferskih voda. Prilikom projektovanja sistema odvodnjavanja kolovoza i pojasa puta, potrebno je razmotriti stvarno stanje na lokaciji na kojoj se izgradnja izvodi: izvor, kvalitet i vrsta vode u svim oblicima. Potrebno je provjeriti sve vodene tokove, kao i naprave i instalacije za navodnjavanje i odovodnjavanje (jarkovi, propusti, naprave koje omoguavaju poniranje vode).
strana 163 od 177
Optu procjenu podzemnih voda je esto mogue izvriti na osnovu oblika terena. Teren koji je sklon klizanju mogue je utvrditi na osnovu tipinog grbavog i talasastog oblika kosina, kao i na osnovu srpastog oblika rasti stabla drvea. Postojanje odreenih vrsta biljaka takoe predstavlja kriterijum za odreivanje hidrolokog stanja terena: prirodna vegetacija u vlanom podruju se razlikuje od vegatacije na suvom podruju. Potopljena mjesta ili izvori na kosinama ukazuju da voda istie izmeu slojeva, to je meutim, nemogue utvrditi u toku sunih razdoblja. Ukoliko je predvieno izvoenje ponora, potrebno je izvesti ispitivanja poniranja vode, na osnovu ega se vri procjena da li su neophodne naprave za odvodnjavanje, te ukoliko jesu, koje vrste. Nivo podzemnih voda se obino razlikuje po razdobljima. Neophodno je utvrditi najnii i najvii oekivani nivo vode. Potrebno je provjeriti da li se nivoi podzemnih voda podudaraju na razliitim lokacijama.
3.1.2
Ukoliko su za odvodnjavanje puta projektovana rjeenja koja bi mogla imati negativan uticaj na vodu, potrebno je predvidjeti odgovarajuu zatitu voda od zagaenja ili drugih negativnih izmjena njenih svojstava. Ukoliko atmosferske vode koje padaju na put ili njegovo okolinu ili ukoliko podzemne vode utiu na ispravno stanje ili trajnost puta, potrebno je izvriti kaptau navedenih voda i odvesti ih u sabirni jarak ili ponor. Na Crteu 1 predstavljen je blok dijagram izbora mjera za odvodnjavanje puta. S obzirom da voda koja se prikuplja na kolovozu ometa odvijanje saobraaja, potrebno je obezbijediti odgovarajue odvodnjavanje puta. Takoe, potrebno je sprijeiti isticanje vode koja se prikuplja izvan kolovoza na sam kolovoz. Osovina puta i niveleta moraju biti projektovani tako da su to je mogue vie odvojeni od podzemne vode, naroito u podrujima gdje je uestalo prikupljanje vode. Zatita podzemnih voda je detaljno obraena u Smjernicama za odreivanje naina zatite voda u podruju autoputa. Prema pravilu, poloaj puta, s obzirom na visinu, treba da omoguava odvoenje vode pod uticajem gravitacije, najkraim moguim putem izvan podruja puta. U najveoj moguoj mjeri treba zadrati postojee prirodne uslove za odvodnjavanje. Sve naprave i instalacije za odvodnjavanje puta treba da budu odabrane i projektovane tako da su lako dostupne i da ih je lako odravati. Stoga su prihvatljiviji naini odvodnjavanja puta iznad povrine terena. U naelu, potrebno je omoguiti da se najvei mogui procenat odvodnjavanja povrinskih voda izvodi prelijevanjem preko kosina ili pomou travnatih segmentnih kanala. Ukoliko iz geolokih, pedolokih, hidrolokih, ekolokih ili graevinskih razloga to nije mogue, atmosferske vode je potrebno odvoditi u ponore bunare. Povrinsku vodu koja se ne moe izgubiti u tlo treba odvoditi pomou jaraka. Ukoliko za direktno odvoenje vode u vodene tokove postoje neke ekoloke prepreke ili prepreke u vezi sa upravljanjem vodama, potrebno je izgraditi odgovarajue objekte za kaptau, zadravanje i poniranje atmosferskih voda sa povrine kolovoza, te je, ukoliko to zahtijevaju okolnosti, neophodno izvesti odgovarajue bioloko ienje. Naprave za odvodnjavanje puta i samo ureenje odvodnjavanja moraju biti projektovane tako da u najveoj moguoj mjeri odgovaraju prirodni okolini, te da se nalaze to je mogue blie putu. Stoga, projektom odvodnjavanja puta treba obuhvatiti dva nivoa zatite: - hidrauliki i saobraajni nivo zatite zbog koliine vode na kolovozu koja se stvara usljed jakih kia, i zbog poloaja trase puta, i - hidro-tehniki nivo zatite zbog recipijenta u koji se ulijeva kaptirana voda, zbog zatite podzemnih voda i uticaja recipijenta vode na niveletu puta (u cilju spreavanja poplave).
3.1.3
Osnove za dimenzionisanje
3.1.3.1 Opte Naprave za odvodnjavanje vode treba da private vodu, koja se u njih ulijeva pod normalnim uslovima, te da je odvedu dalje od puta bez stvaranja negativnih uticaja. U cilju odreivanja dimenzija navedenih naprava neophodan je podatak o koliini vode koja se slijeva sa povrine puta i koju je potrebno odvesti. Dimenzije, nain i dio povrine obrastao rastinjem odreuju razliite koliine oticanja vode. Navedene koliine takoe zavise od stanja terena, visine rastinja, nagiba povrine, kao i od trajanja i intenziteta padavina. 3.1.3.2 Naela za odvodnjavanje puta Projektom je potrebno odrediti sljedee osnovne pretpostavke za proraunavanje odvodnjavanja puta: - veliina uvrenih i neuvrenih povrina sa kojih dolazi voda, - razlike u poloaju puta (dionice puta na nasipima ili u usjecima), - razmaci i periodi oticanja vode, i - raspored jaraka za atmosferske vode.
3.1.3.2.1
Opte
Sljedee osnove se primjenjuju za proraunavanje odvodnjavanja atmosferskih voda sa puta: - koliina (intenzitet) atmosferskih voda, - uestalost pojave atmosferskih voda, i - koeficijent rapavosti povrine. Proraun odvodnjavanja atmosferskih voda sa puta se zasniva na iskustvu da jaki pljuskovi obino traju kratko, i obrnuto, padavine manjeg intenziteta obino traju due. Koliina padavina r [l/s ha], ili intenzitet atmosferskih voda i [mm/min] se smanjuju pojaanim trajanjem atmosferskih padavina pri istoj statistikoj uestalosti n. Meusobnu zavisnost koliine padavina r, uestalost padavina n, i trajanje padavina T mogue je odrediti procjenom odgovarajueg zapisa. Osnovu za proraunavanje koliine padavina odreenog trajanja i uestalosti predstavlja kia koja pada u trajanju od 15 minuta, pri uestalosti n = 1 (r15(n=1)), to se dostie ili prevazilazi jednom godinje (jednogodinji povratni period). Ukoliko nisu dostupni navedeni podaci o kii, potrebno je u obzir uzeti podatke relevantne strune ustanove, koji se odnose na oblinju lokaciju. U Tabeli 1 navedeni su povratni periodi kie za kategorisane puteve, s obzirom na karakteristike odvodnjavanja puta.
Tabela 1: Povratni periodi kie Poloaj puta na nasipu u usjeku u sinklinali u koritu AP, BP, M1 5 20 50 100 Kategorija puta/staze M2, R1, R2 LP R3, TP Povratni period (godina) 2 1 0.2 10 5 2 20 5 2 20 5 2 JS 0.2 1 1 1
Za odabrani/zahtijevani povratni period T relevantnu koliinu padavina rT(n) mogue je odrediti na osnovu Reinholdove jednaine: rT(n) = r15(n=1) T(n) Koeficijenti T(n) navedeni su u Tabeli 2.
strana 165 od 177
Atmosferske vode sa kolovoza i kosina
Ekoloki osjetljivo podruje?
da
Potrebne posebne zatitne mjere predostronosti? ne
da
ne
Izvodljivo odvodnjavanje du kosina i pomou jaraka?
da
Tlo dovoljno propusno?
da
Poniranje na kosinama i rastinjem obrasli jarkovi
ne
ne
Odvodnjavanje prikupljene vode
Tlo dovoljno propusno?
da
Izvodljivi ponorni baseni?
da
Ponorni basen
ne ne
Retardacioni bazen u blizini
ne
Potrebna posebna ispitivanja
da
Oekivane glavne intervencije? (kvalitet-kvantitet)
da
Ureenje voda Retardacija Slijeganje
ne
Odvodnjavanje u sabirni jarak
Crte 1: Blok-dijagram izbora mjera za odvodnjavanje puteva
strana 166 od 177
Koliina vode koja se slijeva sa povrine zavisi od gubitaka, do kojih moe doi usljed: - vlaenja, - ispunjavanja depresija, - poniranja, ili - isparavanja. Kapacitet odvodnjavanja povrinskih voda se definie koeficijentom oticanja vode s koji se izraunava na osnovu sljedee jednaine:
s =
koliina oticanja koliina padavina
Informativne vrijednosti koeficijenta oticanja s navedene su u Tabeli 3.

Tabela 2: Koeficijenti T uticaja promijenjenog trajanja padavina u zavisnosti od uestalosti n Trajanje padavina [mm] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 60 70 80
Koeficijenti T za n = 0.05 0.1 0.2 4.740 3.827 3.059 4.424 3.572 2.855 4.148 3.348 2.676 3.904 3.151 2.519 3.687 2.976 2.379 3.493 2.820 2.254 3.318 2.679 2.141 3.160 2.551 2.039 3.016 2.435 1.947 2.885 2.329 1.862 2.765 2.232 1.784 2.654 2.143 1.713 2.552 2.061 1.647 2.458 1.984 1.586 2.370 1.913 1.529 2.288 1.847 1.477 2.141 1.728 1.381 2.011 1.623 1.298 1.896 1.531 1.224 1.794 1.448 1.157 1.702 1.374 1.098 1.619 1.307 1.044 1.543 1.246 0.996 1.475 1.191 0.952 1.412 1.140 0.911 1.354 1.093 0.874 1.301 1.050 0.840 1.252 1.011 0.808 1.207 0.974 0.779 1.164 0.940 0.751 1.125 0.908 0.726 0.962 0.776 0.621 0.840 0.678 0.542 0.746 0.602 0.481
0.3 2.666 2.488 2.333 2.196 2.074 1.964 1.866 1.777 1.697 1.623 1.555 1.493 1.436 1.382 1.333 1.287 1.204 1.131 1.066 1.009 0.957 0.910 0.868 0.829 0.794 0.762 0.732 0.704 0.679 0.655 0.633 0.541 0.472 0.419
0.5 2.228 2.079 1.949 1.835 1.733 1.642 1.559 1.485 1.418 1.356 1.300 1.248 1.200 1.155 1.114 1.076 1.006 0.945 0.891 0.843 0.800 0.761 0.725 0.693 0.664 0.637 0.612 0.588 0.567 0.547 0.529 0.452 0.395 0.350
1.0 1.714 1.600 1.500 1.412 1.333 1.263 1.200 1.143 1.091 1.043 1.000 0.960 0.923 0.889 0.857 0.828 0.774 0.727 0.686 0.649 0.615 0.585 0.558 0.533 0.511 0.490 0.471 0.453 0.436 0.421 0.407 0.348 0.304 0.270
strana 167 od 177
Trajanje padavina [mm] 90 100 110 120 130 140 150
Koeficijenti T za n = 0.05 0.1 0.2 0.670 0.541 0.433 0.609 0.492 0.393 0.558 0.450 0.360 0.514 0.415 0.332 0.477 0.385 0.308 0.445 0.360 0.287 0.417 0.337 0.269
0.3 0.377 0.342 0.314 0.289 0.269 0.250 0.235
0.5 0.315 0.286 0.262 0.242 0.224 0.209 0.196
1.0 0.242 0.220 0.202 0.186 0.173 0.161 0.151
Tabela 3: Informativne vrijednosti koeficijenta oticanja s Vrsta terena - savremeni kolovoz - teren slabe propusnosti - kosina nasipa - kosina usjeka - neuvrena horizontalna povrina Koeficijent s 0.9 do 1.0 0.5 do 0.8 0.3 0.3 do 0.5 0.05 do 0.1
3.1.3.2.2
Proraunavanje oticanja
Koliinu oticanja atmosferskih voda sa povrine se odreuje na osnovu sljedee jednaine:

Q = r AE s
i =1 n
gdje je: Q - oticanje sa povrine [l/s] r - koliina padavina [l/(sha)] - koeficijent trajanja padavina [-] AE - podruje na kojem je izvreno odvodnjavanje [ha] s - koeficijent maksimalnog oticanja koji se odnosi na AE Trajanjem padavina treba smatrati vrijeme za koje voda koju je potrebno odvesti doe do take koja je relevantna za proraun. Ukoliko vrijeme doticanja vode iznosi do 15 minuta, smatra se da trajanje padavina iznosi 15 minuta za blago kosa podruja sa kojih se slijeva voda. Kod strmih povrina, pretpostavlja se krae trajanje padavina (10 minuta) jer je zadravanje vode manje.
3.1.4
3.1.4.1.1
Dimenzionisanje naprava za odvodnjavanje

Jarak i kanal
3.1.4.1 Otvoreni jarak Koliinu protoka vode u otvorenom jarku ili kanalu odreuje se na osnovu ManningStickler-ove jednaine kontinuiteta (protok sa slobodnim nivoom vode):
Q =v A
v = k st R 2 / 3 J 1/ 2 Q = k st R 2 / 3 J 1/ 2 A
R = A /O
gdje je:
Q v A kst R J O
- koliina protoka vode [m3/s] - srednja brzina protoka vode [m/s] - povrina poprenog presjeka jarka [m2] - koeficijent rapavosti povrine jarka (po Strickler-u) [m1/3/s] - hidrauliki radijus [m] - nagib nivelete jarka [] - vlani obim poprenog presjeka jarka [m]
Vrijednosti koeficijenata rapavosti kst po Strickler-u navedene su u Tabeli 4.

Tabela 4: Koeficijenti rapavosti kst po Strickler-u Vrsta jarka/kanala - prirodni jarak Obrada zidova vrsto dno umjereni nanosi ili rastinje veliki kapacitet za prihvatanje vodenih tokova - bujini tok - zemljani jarak grubi drobljeni kamen/ljunak grubi pokretni drobljeni kamen/ljunak vrsti pijesak sa glinom ili ljunkom dno od pijeska i ljunka, poploane kosine grubi ljunak/grumenje ( > 50 mm) grumenasta glina pijesak, glina ili ljunak, jako obrasli - obloen jarak zid od opeke/ljake, spojnice savreno ispunjene standardan zid grubi zid od lomljenog kamena (sa poploavanjem) - jarak obraen cement betonom elina oplata ili glatki podni malter drvena oplata bez maltera stari cement-beton, ista povrina - jarak obraen asfaltom - segmentni jarak nejednaka povrina nabijena sitno-zrna povrina dno od aluvijalnog materijala obrastao travom od ljunka poploan Koeficijent kst 40 30 35 28 25 28 19 22 50 45 50 35 30 20 25 75 60 50 90 65 70 60 50 80 30 50 20 30 25 30 40 50
Povrina poprenog profila A vodenog toka, vlani obim O vodenog toka i hidrauliki radijus R navedeni su u Tabeli 5 za najuestalije poprene profile jaraka i kanala.
Tabela 5: Karakteristike profila jaraka i kanala za odvodnjavanje puta Povrina poprenog profila vodenog toka A - pravougaoni bh Vlani obim vodenog toka O b + 2h
Popreni profil jarka/kanala
Hidrauliki radijus R
bh b + 2h
strana 169 od 177
- trouglasti - u obliku trapeza
m h2 h (b + m h)
2h 1 + m 2
mh
2 1 + m2
b + 2h 1 + m 2
h (b + m h ) b + 2 1+ m2
2h 2 2 2 4 3 1 + a a 3 5
- segmentan
2 bh 3
2 2 b 1 + a 2 a 4 3 5
Oznake u gore navedenoj tabeli oznaavaju sljedee: h - dubinu jarka ili kanala [m] b - irinu dna jarka ili kanala [m] m - nagib kosine (1 : m) [ - ] a = 2h/b
3.1.4.1.2
Rigoli
Koliinu protoka vode u rigolima moe se odrediti na osnovu pojednostavljene ManningStrickler-ove jednaine, kako slijedi:
Q = k st h 8 / 3 J 1/ 2
0,315 q
[m3/s]
gdje je: h - dubina vodenog toka uz ivinjak [m] J - nagib nivelete kanala/jarka [m/m] q - popreni nagib kanala/jarka [m/m]
3.1.4.1.3
Segmentni jarkovi
b 2h
Koliinu protoka vode u segmentnim jarkovima odreuje se na osnovu sljedee jednaine:

Q = k st h 8 / 3 J 1/ 2
[m3/s]
gdje je:
h b
- dubina vode u sredini korita (depresije) [m] - irina korita (depresije) [m]
Pojednostavljivanje proraunavanja vodenog toka je izvodljivo uvoenjem odgovarajuih tabela i dijagrama. 3.1.4.2 Cjevovodi U cilju dimenzionisanja sistema cjevovoda/kanalizacije, koliinu protoka vode mogue je odrediti na osnovu jednaine po Prandtl-u i Colebrook-u, uzimajui u obzir kapacitet zadravanja (ispunjene) cijevi:
Q= d2 2 lg 4 k b 2,51 v 2g J d + d 2g J d 3,71 d
gdje je: Q - vodeni tok (isputanje) [m3/s] d - unutranji promjer cijevi [m] J - nagib cijevi [m/m] g - gravitaciono ubrzanje [m/s2] v - kinematski viskozitet vode [m2/s] kb - koeficijent rapavosti [mm]
Koeficijent rapavosti kb ne zavisi samo od gubitaka usljed prisustva materijala u ravnoj cijevi, ve i od gubitaka na spojevima, od nepravilnosti prilikom izrade i postavljanja, kao i od gubitaka usljed ahtova i prikljuaka. Koeficijent rapavosti kod cement-betonskih cijevi uglavnom iznosi do kb = 1.5, dok je kod plastinih cijevi kb = 0.4 mm.
3.1.5
Naprave za odvodnjavanje puta
Povrinsko odvodnjavanje du puteva omoguavaju sljedee naprave: - segmentni jarak, - jarak u obliku trapeza i trougla, i - kanali i rigole. Vodu koja dolazi sa strana brda na kosinu usjeka puta potrebno je odvesti pomou zatitnih kanala koji se nalaze iznad kosine usjeka. 3.1.5.1 Segmentni jarkovi S obzirom na bezbjednost saobraaja, segmentni jarak predstavlja najbolje rjeenje. Najprikladniji segmentni jarkovi su oni koji su obrasli travom, ukoliko hidrauliki uslovi omoguavaju takav nain uvrenja. Segmentni jarak treba da prikuplja vodu koja se odvodi sa uvrenih i neuvrenih povrina puta. Ukoliko navedena voda ne ponire u podzemne vode, istu je potrebno odvesti u sabirne jarkove (glavne kolektore). Prema pravilu, segmentni jarak treba izvesti pored noice nasipa ili usjeka, i isti treba da predstavlja prelaz u okolinu. irina segmentnih jaraka treba da iznosi 1.0 2.5 m (b), a dubina najmanje 0.2 m (h), s tim da dubina ne smije da prelazi b/5. Uzduni nagib dna segmentnog jarka na putu (J) treba da prati nagib terena ili uzduni nagib ruba kolovoza. Ukoliko navedeni nagib nije dovoljan za odvoenje vode, hidrauliki kapacitet jarka treba poboljati poveanjem nagiba dna jarka ili poprenog profila, i to izvoenjem glatkog dna ili izgradnjom ponornih ahtova. U cilju obezbjeenja oticanja vode i u cilju zatite jarka od erozije, segmentni jarak na putu mora biti na odgovarajui nain uvren. Informativni naini uvrenja povrina segmentnih jaraka na putu predstavljeni su u Tabeli 6 i prikazani na Crteima 2 5.
Tabela 6: Informativni naini uvrenja segmentnih jaraka na putu u zavisnosti od uzdunog nagiba dna Nain stabilizacije dna jarka
Uzduni nagib J dna jarka (%) <1 1 do 3 3 do 10 > 10
glatko uvrenje, ukoliko je potrebno ispunjavanje dna) ozelenjavanje grubo dno grubo oblaganje korita (depresija)
b = 1,0 do 2,5 m
iz
hidraulikih
razloga
(npr.
1:2
10 cm 30 cm
20 cm
Crte 2: Segmentni jarak sa glatkim dnom za uzduni nagib od J < 1 %

Glatko dno treba izvesti na minimalnoj irini od 30 cm, s tim da se ne smije prei polovina irine segmentnog jarka (b/2). U cilju uvrenja dna dozvoljena je upotreba montanih cement-betonskih elemenata, asfaltnih smjesa ili kamena za poploavanje, koje je potrebno postaviti na odgovarajuu osnovu, kao to je sloj pijeska minimalne debljine 10 cm. Dno segmentnog jarka na putu mora biti ukopano najmanje 20 cm u vrsto tlo. Navedeni jarak takoe moe biti izveden tako da se njegovo dno nalazi iznad nivoa nasipa. U tom sluaju jarak slui samo za odvoenje povrinske vode sa kolovoza i kosina, dok je odgovarajue duboko odvodnjavanje (npr. odvodnjavanjem ispod segmentnog jarka) potrebno obezbijediti u cilju odvodnjavanja vode sa nasipa. Nagib kosina segmentnog jarka ne smije biti vei od 1:2. Prema pravilu, kosine moraju biti ozelenjene, te je stoga neophodan sloj humusa debljine oko 10 cm.
b = 1,0 do 2,5 m
1:2
10 cm 20 cm
Crte 3: Travnati segmentni jarak za uzduni nagib od J = 1 % do 3 %
Ukoliko postoji opasnost od erozije, povrinu jarka je potrebno uvrstiti busenjem ili travom. Ukoliko vea koliina vode treba da ponire ispod travnatog segmentnog jarka na putu, isti moe biti projektovan kao ponorna depresija.
b = 1,0 do 2,5 m b/3 do b/2

1:2
10 cm 20 cm
Crte 4: Segmentni jarak sa grubim dnom za uzduni nagib od J = 3 % do 10 %
Kod segmentnog jarka sa grubim dnom, potrebno je smanjiti brzinu proticanja vode i opasnost od erozije. Za postizanje uzdunog nagiba jarka od J = 3 % do 5 % pogodno je postavljanje grubog drobljenog kamena na dno jarka, u irini koja je jednaka treini maksimalne do polovini irine jarka. Debljina podloge od ljunka ili drobljenog kamena treba da iznosi oko 10 cm. Za postizanje uzdunog nagiba jarka od J = 5 % do 10 %, na dno jarka, odnosno na podlogu od ljunka ili drobljenog kamena, debljine oko 10 cm, postavlja se lomljeni kamen, kamen za poploavanje ili busenje. U izuzetnim sluajevima se u svojstvu podloge koristi cement-beton.
strana 172 od 177

b = 1,0 do 2,5 m
1:2
20 cm
Crte 5: Segmentni jarak sa grubom oblogom za uzduni nagib od J > 10 %
Gruba obloga segmentnog jarka na putu treba biti izvedena u cilju smanjenja snage proticanja vode na bezopasan nivo. Segmentni jarak sa grubom oblogom treba biti izveden du puta, i to na noici kosine ili na samoj kosini. Komade lomljenog kamena, dimenzija 20 do 30 cm, treba postaviti blizu jedan drugom na podlogu od ljunka ili drobljenog kamena, ija debljina treba da iznosi oko 15 cm. U sluaju da se radi o nekoherentnom tlu navedene komade lomljenog kamena treba postaviti takoe i na osnovu iskopa. U odreenim sluajevima, lomljeni kamen treba postaviti i na cement-betonski sloj. Izmeu komada lomljenog kamena potrebno je ugraditi kamenu sitne, i to do polovine njihove visine. Kod veih uzdunih nagiba segmentnih jaraka sa grubom oblogom, u cilju postizanja stabilnosti neophodni su drveni stubovi ( 8 do 10 cm, l = 80 do 120 cm) ili eline ipke ( 28 cm, l = 80 cm) pobijeni u osnovu. Eroziju grube obloge je mogue sprijeiti postavljanjem veih komada lomljenog kamena na rubove jarka, i dodatnim popletima koji omoguavaju rast vegetacije. U cilju smanjenja brzine protoka vode, umjesto lomljenog kamena mogue je postaviti pragove ili kaskade. 3.1.5.2 Trapezni jarkovi Jarak na putu u obliku trapeza ima istu ulogu kao i segmentni jarak, s tim da je njegov hidrauliki kapacitet vei. irina dna trapeznog jarka treba da iznosi do 50 cm. Samo u izuzetnim sluajevima moe da iznosi 40 cm. Dubina trapeznog jarka na kolovozu treba da bude tolika da se dno jarka nalazi najmanje 20 cm ispod nivoa vrstog terena ili nivoa nasipa. Ukoliko ga odreuju hidrauliki uslovi, dimenzije i oblik trapeznog jarka mogu takoe da se razlikuju. Odgovarajui nagib kosina trapeznog jarka treba da iznosi 1 : 1.5. Ukoliko to dozvoljavaju uslovi na terenu, nagib moe biti vei. Potrebno je izvriti ozelenjavanje kosina, a njihove gornje rubove je potrebno zaokruiti Uzduni nagib J trapeznog jarka ne treba biti manji od 0.3%. Kod manjih uzdunih nagiba isticanje vode je potrebno poboljati glatkim uvrenjem dna jarka, npr. prefabrikovanim cement-betonskim elementima, ili poploavanjem lomljenim kamenom ili kamenom za poploavanje. Prilikom projektovanja trapeznih jaraka potrebno je provjeriti da li je dno kosina jarka potrebno zatititi od erozije, uzimajui u obzir vrstu tla, uzduni nagib jarka i koliinu vode koju je potrebno odvesti. U cilju zatite poprenog profila trapeznog jarka (dno i/ili kosine), mogue je upotrebljavati prirodni kamen, prefabrikovane cement-betonske elemente, drvene poplete i sline materijale. Na pjeskovitom terenu, potreban je filtarski sloj ili geotekstil.
Primjeri uvrenja trapeznih jaraka shematski su predstavljeni na Crteima 6 10.

10 cm
50 cm
,5 1:1
20 cm
Crte 6:
Trapezni jarak sa glatkim dnom (prefabrikovani betonski element) za uzdune nagibe od J< 0.3%
10 cm h = 50 cm 50 cm
,5 1: 1
20 cm
Crte 7:
Trapezni jarak bez uvrenog dna, ali sa ozelenjenim kosinama (busenje, ukoliko je potrebno) za uzdune nagibe od J = 0.3 % do 3 %
10 cm
h = 50 cm
50 cm
1:1
,5
20 cm
Crte 8:
Zatita poprenog profila trapeznog jarka drvenim koiima i uzdunim drvenim popletom
10 cm h = 50 cm
1:1
,5
20 cm
Crte 9: Zatita poprenog profila trapeznog jarka busenjem ili lomljenim kamenom (koji se postavljaju na sloj pijeska ili cement-betonske posteljice) za uzdune kosine od J = 3 % do 10 %
10 cm h = 50 cm
,5 1 :1
20 cm
Crte 10: Zatita poprenog profila trapeznog jarka kamenom za poploavanje koji se postavlja na slojeve cementnog maltera i pijeska i koiima za uzdune nagibe J > 10 %
strana 174 od 177
3.1.5.3 Zatitni jarak Popreni profil zatitnog jarka, koji se nalazi na kosinama iznad usjeka, moe biti u obliku segmenta kruga ili u obliku trapeza. Zatitni jarak je predvien za kaptau i odvodnjavanje vode sa kosina iznad usjekau sabirni jarak. irina dna zatitnog jarka treba da iznosi najmanje 0.3 m, dok dubina istog treba da iznosi od 0.2 do 0.5 m. Ukoliko voda koja istie iz zatitnog jarka ugroava stabilnost kosina, jarak je potrebno zatvoriti najmanje do polovine njegove visine, npr. slojem koherentnog tla debljine 20 cm ili hidroizolacionim slojem od sintetikog materijala koji je prekriven humusom (Crte 11).
10 cm h 30 cm h/2
,5 1:1
20 cm
Crte 11: Zatitini jarak na kosini iznad usjeka, zatvoren koherentnim tlom
3.1.5.4 Jarak u obliku trougla Jarak u obliku trougla prikladan je za odvoenje samo manjih koliina vode, dok je s obzirom na svoju konstrukciju prikladan za ogranien prostor. Nagib kosina jarka u obliku trougla ne smije biti vei od od 1:3. Dno jarka mora biti ukopano na dubini od najmanje 0.4 mm u vrsti teren ili 20 cm ispod donjeg sloja kolovozne konstrukcije (Crte 12). U naelu, jarak u obliku trougla potrebno je ozeleniti.
b = 120 cm 10 cm
1:3
40 cm
Crte 12: Ozelenjen jarak u obliku trougla
3.1.5.5 Rigoli i ljebovi Rigoli I ljebovi slue za odvoenje vode koja dotie sa obe strane ili samo sa jedne strane du puta, u izlaze projektovane na odgovarajui nain ili direktno u sabirne drenane jarke. irina rigola treba da iznosi 0.5 do 0.9 m. Uzduni nagib rigola i ljeba treba, u naelu, da bude jednak uzdunom nagibu ruba susjednog kolovoza ije se odvodnjavanje vri, s tim da treba da iznosi najmanje 0.5 %. Ukoliko je uzduni nagib ruba kolovoza manji od 0.5 %, potreban uzduni nagib dna rigola treba obezbijediti alternativnim izmjenama dna rigola. Popreni nagib povrine rigola prema ivinjaku treba da iznosi 10 % - 15 %. U sluaju promjenljivog dna treba da iznosi 5 % do 15 %, s tim da ne smije biti manji od vrijednosti poprenog nagiba susjednog kolovoza (Crte 13). Gornji sloj rigola izraene od cement-betona, asfaltne mjeavine ili kamena za poploavanje treba postaviti na odgovarajuu nosivu podlogu, npr. od nestabilizovane mjeavine kamenih zrna.
strana 175 od 177
I >= 0,5 %
q = 10 % do 15 %
Crte 13: Rigol uz kolovoz I pjeaku stazu
ljebovi za odvodnjavanje povrinskih voda mogu biti segmentnog presjeka ili mogu biti izraeni od odgovarajue oblikovanih prefabrikovanih elemanata pokrivenih mreom, ili samo sa zarezom kako bi se omoguilo ulijevanje vode. Segmentni ljeb treba da omogui prolazak vozila, stoga ne smije biti dublji od 1/15 svoje irine, ali ne manje od 3 cm. irina segmentnog ljeba moe da iznosi od 0.5 do 1.0 m. Gornji sloj moe biti poploan ili izraen od asfaltne smjese; nosiva osnova treba biti prilagoena strukturi susjednih saobraajnih povrina (Crte 14).
b = 0,5 do 1,0 m h 3 cm < h < b/15
Crte 14: Poploani ljeb koji omoguava prolazak vozila
Segmentni ljeb pokriven elinom mreom treba da omoguava prolazak vozila; stoga navedeni ljeb treba biti ugraen u osnovu odgovarajue nosivosti. U cilju obezbjeenja odvoenja vode, isti popreni profil montanih elemenata treba da iznosi b/h 10 cm/6 cm (Crte 15). Montani elementi treba da budu izraeni od cementbetona sa aditivima ili od sintetikih materijala.
h >= 6 cm
b >= 10 cm
Crte 15: Montani ljeb sa elinom mreom
strana 176 od 177
ljeb sa zarezom omoguava ulijevanje vode u kruno sredite montanog elementa I kontinuirano odvodnjavanje saobraajnih povrina. Promjer krunog otvora elementa treba da iznosi najmanje 10 cm, dok irina zareza treba da iznosi od 13 mm do 30 mm (Crte 16). Montani elementi treba da budu izraeni od cement-betona sa aditivima, te da budu u skladu sa predvienim statikim i dinamikim optereenjem.
13 - 30 mm
b >= 10 cm
Crte 16: Montani ljeb sa zarezom
strana 177 od 177

1-1-7 Konstruktivni Elementi Puta

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

1-1-7 Konstruktivni Elementi Puta

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Bosna i Hercegovina

DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajevo

Javno preduzee PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Smjernice za projektovanje puteva

Konstruktivni elementi puta

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I dio 1 poglavlje 7

Smjernice za projektovanje puteva

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Smjernica 1: ZEMLJANI RADOVI

Sarajevo/Banja Luka 2005

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I dio 1 poglavlje 7

Smjernice za projektovanje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za projektovanje putev

kg/m3 kPa m/s m2/s

Uticaji na stabilnost padina

Smjernice za projektovanje puteva

Analize stabilnosti padina

Smjernice za projektovanje putev

Obezbjeivanje stabilnosti padina sa konstrukcijskim mjerama

Smjernice za projektovanje puteva

Stabilnost padina nasipa

tan tan 'd

2c 'd sin cos 'd sin2 'd 2

gdje je: tan 'd = tan ' /

Smjernice za projektovanje putev

Stabilnost ukopnih padina u zemljama

Stabilnost ukopnih padina u kameninama

Smjernice za projektovanje puteva

1.1.10 Tehniko praenje

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I dio 1 poglavlje 7

Smjernice za projektovanje putev

Knjiga I dio 1 poglavlje 7

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za projektovanje puteva

1.2 NASIPI NA SLABO NOSIVOM TEMELJNOM TLU.

1.2.11 Predmet smjernice

1.2.12 Upotrebljeni simboli

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za projektovanje putev

Smjernice za projektovanje puteva

1.2.13 Postupci za gradnju nasipa na loe nosivom i stiljivim tlu

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I dio 1 poglavlje 7

Smjernice za projektovanje putev

Knjiga I dio 1 poglavlje 7

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za projektovanje puteva

1.2.14 Osnovi za projektiranje nasipa na loe nosivom i stiljivom tlu

Smjernice za projektovanje putev

Smjernice za projektovanje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I dio 1 poglavlje 7

Smjernice za projektovanje putev

1.2.15 Osnova geotehnikog izrauna nasipa na loe nosivom tlu

Knjiga I dio 1 poglavlje 7

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za projektovanje puteva

Slika 3: Grafiki prikaz odreivanja stabilnosti nasipa u nedreniranim uslovima