Ono to bi veini trebalo biti jasno jeste da je koeficijent posteljice jednak koliniku napona i slijeganja koje taj napon izaziva i da mu je jedinica kN/m3. k= q
[kN/m3]
Ali ta se deava u naem konkretnom problemu?Koliki je na napon q, a koliko je slijeganje ? Prvo to moemo upratiti jest da veliina slijeganja zavisi od osobina tla na kojem lei konstrukcija. Druga stvar je da ono takoe zavisi i od rasporeda optereenja na temeljnoj konstrukciji.Dok je trea ali ne i najmanje bitna stvar da ono zavisi od krutosti kako same temeljne, tako i krutosti nadkonstrukcije. No kad god naiemo na problem, problem koji je bitan, ponemo da ga rjeavamo.Ali prije nego li ga rijeimo, vidimo da ga je prvi poeo rjeavati, ba kao i sve druge bitne probleme u Geomehanici, K. Terzaghi.Naime, Terzaghi je jo davne 1955. godine prouavao vrijednosti modula reakcije za razne vrste i stepene zbijenosti tla.On je ploom dimenzija 30x30 cm(probna ploa) opteretio tlo, izmjerio slijeganja i dobio koeficijent posteljice.U obzir je, dakle, Terzaghi uzeo samo uticaj jednog od tri navedena faktora koji utiu na veliinu slijeganja a to je vrsta i zbijenost tla.Ali ta je sa ostala dva faktora (raspored optereenja i krutost cijele konstrukcije).Oito je krutost konstrukcije puno vea od ploe 30x30 cm, a svakako ni optereenje na temelj nije koncentrina sila kako je to kod Terzaghi-evog modela.Istraivanje je nastavljeno i pokuaj da se u obzir uzme oblik temelja (koji se razlikuje od ploe 30x30 cm) ispoljava se u sljedeoj korekciji modula tla dobivenog probnom ploom: a)Za kvadratni temelj: B '+1 k = k1 2 B' 2
za nekoherentno tlo
k =
k1 B'
za koherentno tlo
Gdje je : B' = B/30,3 , a B je irina temelja u centimetrima, a k1 - je koeficijent posteljice dobiven pomou probne ploe b)Za pravpugaoni temelj: k = k1 0,5 + m 1,5m
Gdje je : m odnos duine i irine temelja (L/B) est je u primjeni i izraz koji je predloio Vesi (1961).On je modul tla povezao sa modulom elastinosti tla, koji jednostavno izraunamo u laboratoriji ispitivanjem neporemeenih uzoraka.Taj izraz glasi:
0,65 12 M s B 4 Ms k= B E I 1 2 Ms modul elastinosti tla E modul elastinosti temelja I moment inercije temelja
- Poisson-ov koeficijent za tlo
B irina temelja
Kao zakljuak treba podvui dvije stvari: 1)Sjetimo se rjeenja diferencijalne jednaine za Winkler-ovu gredu na elastinoj podlozi.Rjeenje te jednaine nam daje ugib, nagib, zakrivljenost, a time i presjene sile u gredi.Ono sadri koeficijent posteljice pod etvrtim korjenom.To znai da uzmemo li 4 puta vei koeficijent posteljice, kao rezultat dobivamo oko
4 puta manje vrijednosti presjenih sila.Upravo zato se moe opravdati upotreba koeficijenta posteljice dobivena prema Terzaghi-ju ili Vesiu, to se najee i radi u praksi. 4
2)Koeficijent posteljice treba logina.Rjeiti ovaj problem konstrukcije.
izabrati tako da slika slijeganja znai poznavati problem iterakcije
