Naziv kolegija: FENIANI NA SREDOZEMLJU Nastavnik: Dr. Marina Milievi Brada, red. prof.

ECTS bodovi: 3 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, III. zimski Status: izborni Oblik nastave: predavanje Uvjeti za upis kolegija: nema Okvirni sadraj predmeta: Pregled povijesnog razvitka fenike civilizacije, od njezinih korijena na Levantu do irenja na zapadno Sredozemlje. Daje se materijalna kultura u domovini i u kolonijama, kao i civilizacijski razvitak u kolonijama u sjevernoj Africi i panjolskoj, na Siciliji i Sardiniji. Zavrava sukobima s Rimom i propau neovisnih fenikih naseobina. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: informira studente o jednoj temi koja se inae ne nalazi u opem planu i programu Klasine arheologije i daje im dopunska znanja koja im pomau u razumijevanju nekih procesa koji se predaju u okviru opeg programa Klasine arheologije. Koritene metode: sve metode narativnog i vizualnog pristupa, kao i uzajamna komunikacija prema potrebi Sadraj kolegija: 1. Termini feniki i punski. Definicija i opis Feniana. Poeci Feniana na Levantu. 2. Feniki gradovi Biblos, Sidon i Tir. 3. Kolonizacija: kad poinje i zato, plovidba, brodovi. 4. Feniani na Cipru i u sjevernoj Africi. Kartaga. 5. Kartaga: povijest, materijalna kultura i feniki purpur. 6. Malta. Rana kolonizacija panjolske i trgovina metalima. 7. Gadir i Feniani u Andaluziji i na Ibizi. 8. Dolazak Feniana na Siciliju i susreti s Grcima. 9. Motya. 10. Lilibej, Panormo, Solunt. 11. Selinunt, Monte Adranone, Iaitai, Pantelleria, Favignana, Entella, Segesta, Eryx. 12. Fenika keramika. Feniani na Sardiniji i faze kolonizacije. 13. Sulcis, Tharros, Caralis, Monte Sirai, Olbija. 14. Fenika religija. 15. Gostujue predavanje iz povijesti istonih religija i njihove recepcije u antikom svijetu. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

W. Culican, Poeci prekomorske trgovine. Primorski narodi Levanta u S. Piggott ur. Osvit civilizacije, Beograd 1969, 133160. Donald Harden, The Phoenicians, London, Thames & Hudson, 1963. Popis literature koja se preporuuje kao dopunska: F. Braudel, The Mediterranean in the Ancient World, trans. R. de Ayala & P. Braudel, London, 2001. P. E. McGovern, A Dye for Gods and Kings, Archaeology 43/2, 1990, 33 i 76. G. Torre & A. Stiglitz, Urbanizzazione e territorio: considerazioni sulla colonizzazione fenico-punica in Sardegna, L'Africa romana (Sassari) 10, 1992, 779-808. D. Ridgway, Italy from the Bronze Age to the Iron Age, Cambridge Ancient History , 1988, 623-675. V. Merante, La Sicilia e Cartagine dal V secolo alla conquesta romana, Kokalos 18-19, 1972-73, 77-107. S. Moscati, Fenici e Cartaginesi in Sicilia, Kokalos 18-19, 197273, 23-31. Nain polaganja ispita: pismeni Nain praenja uspjenosti i kvalitete izvedbe: anketa

Naziv kolegija: OSNOVE KLASINE ARHEOLOGIJE I. Nastavnik: dr. sc. Marina Milievi Brada, red. prof. ECTS bodovi: 5 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, III. zimski Status: obvezni Oblik nastave: predavanje Uvjeti za upis kolegija: nema Okvirni sadraj predmeta: Klasina arheologija dijeli se na grku (matina Grka i prekomorske kolonije) i rimsku (grad Rim i Rimljani u Italiji). Grka se klasina arheologija dijeli na periode: eljezno doba, arhaika, klasina Grka, helenizam, a rimska na periode: arhaika, republikansko razdoblje, carsko razdoblje i kasna antika. Obje se ove arheologije dijele na nekoliko podruja: arhitektura, skulptura, slikarstvo i umjetniki obrt (toreutika, gliptika itd.) Ovaj kolegij treba studentima dati pregled svega onoga to ini klasinu arheologiju i to se moe prouavati kao znanost. Kolegij je temelj za sluanje drugih kolegija iz klasine arheologije. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: kolegij je uvod i temelj za sluanje klasine arheologije i antike provincijalne i ranokranske arheologije na kasnijim godinama. Koritene metode: sve metode narativnog i vizualnog pristupa, kao i uzajamne komunikacije, prema potrebi. Sadraj kolegija:

1. Uvod o klasinoj arheologiji i povijest klasine arheologije. 2. Grka arhitektura. 3. Helenistika arhitektura. 4. Rimska arhitektura. 5. Grka skulptura. 6. Helenistika skulptura. 7. Rimska skulptura 8. Grko slikarstvo. 9. Helenistiko slikarstvo. 10. Rimsko slikarstvo. 11. Grki umjetniki obrt. 12. Helenistiki umjetniki obrt. 13. Rimski umjetniki obrt. 14. Gostujue predavanje o helenistikoj i rimskoj ikonografiji. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Gizela Richter, A Handbook of Greek Art, Phaidon, London, 1980. Martin Henig ur. A Handbook of Roman Art, Phaidon, London, 1983. Popis literature koja se preporuuje kao dopunska: R. M. Cook, Greek Art, Penguin, Harmondsworth, 1972. N. Spivey, Greek Art, Phaidon, London 1997. J. M. C. Toynbee, The Art of the Romans, Thames & Hudson, london, 1965. D. Strong, Roman Art, Yale University Press, New Haven and London, 1988. Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni Nain praenja uspjenosti i kvalitete izvedbe: anketa Naziv kolegija: OSNOVE KLASINE ARHEOLOGIJE II. Nastavnik: dr. sc. Marina Milievi Brada, red. prof. ECTS bodovi: 5 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, IV. ljetni Status: obvezni Oblik nastave: predavanje Uvjeti za upis kolegija: nema Okvirni sadraj predmeta: Ovaj je predmet proirenje uvodnog predmeta Osnove klasine arheologije I. iz III. semestra. U njemu se biraju pojedine vrlo bitne teme iz klasine arheologije i obrauju na znanstveni nain. U ovom bi kolegiju studenti morali dobiti pregled najnovijih znanstvenih spoznaja iz tog podruja i uvid u stanje istraivanja trenutno u svijetu. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: kolegij je temelj za sluanje klasine arheologije na diplomskom studiju, te antike provincijalne i ranokranske arheologije. Koritene metode: sve metode narativnog i vizualnog pristupa, kao i uzajamne komunikacije, prema potrebi. Sadraj kolegija: 1. Uvod o temama koje se obrauju u kolegiju.

2. Dolazak eljeza i poetak eljeznog doba u Grkoj, rani ekonomski odnosi 3. Razvitak protogeometrijske i geometrijske keramike u Grkoj. 4. Ikonografija kasno-geometrijske I. i II. keramike. 5. Najstariji grki hramovi. 6. Razvitak korintskog arhitektonskog sloga. 7. Kipar Poliklet i njegov kanon. 8. Romul osniva Rim stanje istraivanja. 9. Svakodnevni ivot u Rimu ope teme i stanje istraivanja. 10. Svakodnevni ivot u Rimu hoteli, restorani, gostionice. 11. Rana rimska religija osnovni pojmovi. 12. Rana rimska religija rimski kalendar i vanije svetkovine. 13. Rimski portret. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Michael Grant, The Rise of the Greeks, Phoenix, London, 1987. Marina Milievi Brada, Stara Grka: Grci na Crnome moru, kolska knjiga, Zagreb, 2004. Colin Welles, The Roman Empire, Harvard University Press, Cambridge Mass, 2000. (2. izd.). Popis literature koja se preporuuje kao dopunska: R. M. Cook, Greek Art, Penguin, Harmondsworth, 1972. N. Spivey, Greek Art, Phaidon, London, 1997. J. M. C. Toynbee, The Art of the Romans, Thames & Hudson, London, 1965. D. Strong, Roman Art, Yale University Press, New Haven and London, 1988. Nain polaganja ispita: pismeni i usmeni Nain praenja uspjenosti i kvalitete izvedbe: anketa

Naziv kolegija: CIVILIZACIJA STAROG VIJEKA Nastavnik: dr. sc. Marina Milievi Brada, red. prof. ECTS bodovi: 3 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, II. ljetni Status: obvezni Oblik nastave: predavanje Uvjeti za upis kolegija: nema Cilj kolegija: Studenti moraju stei osnove povijesti i razvitka civilizacija o kojima e kasnije biti rije tijekom njihova studija. Kolegij je temelj za kasnije sluanje klasine arheologije i antike provincijalne i ranokranske arheologije. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: kolegij je uvod i temelj za sluanje klasine arheologije i antike provincijalne i ranokranske arheologije na kasnijim godinama.

Koritene metode: sve metode narativnog i vizualnog pristupa, kao i uzajamne komunikacije, prema potrebi Sadraj kolegija: 1. Uvod u predmet. Periodizacija grke civilizacije 2. Grka u mranom dobu i buenje u 8. i 7.st.pr. Kr. 3. Grka u arhajsko doba 4. Perzijski ratovi i rano klasino vrijeme 5. Grka u 5.st.pr.Kr. i visoka klasika 6. Grka u kasno klasino vrijeme 7. Grka u kasnom klasinom i helenistikom razdoblju 8. Helenizam i prijelaz prema rimskoj civilizaciji 9. Periodizacija rimske civilizacije i rani Rim 10. Rim u vrijeme kraljeva i rane republike 11. Zbivanja i umjetnost u Rimu u vrijeme republike 12. Rim od republike do carstva 13. Rimska umjetnost u carsko vrijeme Literatura: A. Obvezatna: Franoix CHAMOUX, Grka civilizacija, Beograd 1967. Pierre GRIMAL, Rimska civilizacija, Beograd 1968. B. Dopunska: N. G. L. HAMMOND, A History of Greece to 322 B.C. Clarendon Press, Oxford 1986 (3. izd.) Colin WELLS, The Roman Empire, Harvard University Press, Cambridge Mass. 2000. (2. izd.) John BOARDMAN, Jasper GRIFFIN & Oswin MURRAY, The Oxford History of the Classical World, Oxford University Press, 1986. Patricia JESKINS, The Environment and the Classical World, Bristol Classical Press, 1998. Nain polaganja ispita: pismeni Nain praenja uspjenosti i kvalitete izvedbe: anketa

Naziv kolegija: Gri jezik za arheologe I Nastavnica: Helena Tomas ECTS bodovi: 3 Jezik: hrvatski/grki Trajanje: jedan semestar, etvrti/ljetni semestar dodiplomskoga studija

Status: obvezatni kolegij Oblik nastave: predavanje Cilj kolegija: Grki jezik za arheologe sastoji se od upoznavanja studenata s osnovama grkoga jezika i gramatike. Kao posebne vjebe u okviru nastave ukljuuje se primjena tog znanja na najjednostavnijim grkim natpisima i izvorima. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Bitan segment nastave na Odsjeku za arheologiju ini arheologija drevne Grke, pogotovo u okviru kolegija Civilizacije staroga vijeka. Poznavanje starogrkoga jezika nuno je za temeljitije razumijevanje tekovina grke civilizacije, pogotovo njenih tragova na naim prostorima. Koritene metode: poduavanje grkog alfabete i osnova gramatike, vjebanje itanja i prevoenja, analiziranje gramatike jednostavnih natpisa. Sadraj kolegija: 1. tjedan: Uenje slova grkoga alfabeta i dijakritikih znakova 2. tjedan: Vjebanje itanja 3. tjedan: A-deklinacija imenica 4. tjedan: O-deklinacija imenica 5. tjedan: Pridjevi A- i O-deklinacije 6. tjedan: Prezent aktivni i medijalni glagola na te prezent glagola biti 7. tjedan: Vjebanje obraene gramatike na jednostavnim tekstovima 8. tjedan: Konsonantska deklinacija imenica 9. tjedan: Konsonantska deklinacija imenica - nastavak 10. tjedan: Osobne i posvojne zamjenice, vjebanje gramatike na tekstovima 11. tjedan: Pokazne zamjenice, redni brojevi 12. tjedan: Imperfekt aktivni glagolana 13. tjedan: Vjebanje obraene gramatike na jednostavnim tekstovima Literatura: A. Obvezatna: Musi & N. Majnari, Gramatika grkoga jezika, Zagreb, 1961. Musi, Grka vjebenica, Zagreb, 1967.

B. Dopunska: Z. Dukat, Gramatika grkoga jezika, Zagreb, 1983.

Nain polaganja ispita: Pismeni ispit. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: Neformalna anketa meu studentima i njihov anonimni pismeni osvrt na kvalitetu i uspjenost kolegija.

Naziv kolegija: Osnove egejske arheologije Nastavnica: Helena Tomas ECTS bodovi: 5 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, trei/zimski semestar dodiplomskoga studija Status: obvezatni kolegij Oblik nastave: predavanje Cilj kolegija: Egejska arheologija poseban je dio arheologije koji prouava velike bronanodobne civilizacije na Egejskome moru, poimence kikladsku, minojsku i mikensku civilizaciju. Kako su predstavnici ovih triju civilizacija trgovali s podrujem istonoga Sredozemlja te tako izmjenjivali i kulturne tekovine, unutar ovoga predmeta pruen je osvrt i na ostale bronanodobne civilizacije ovoga podruja: ciparsku, levantsku, hetitsku i egipatsku. Predmet bi studentima trebao dati osnovne pojmove i metode ove grane arheologije kao i temeljne znanstvene postavke za prouavanje egejskih civilizacija. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Budui da je cilj dodiplomskih kolegija Odsjeka za arheologiju dati opi kronoloki pregled europske arheologije, ovaj kolegij pokriva razdoblje bronanog doba u Grkoj i stavlja ga u kontekst opih bronanodobnih zbivanja u istonome Mediteranu.

Koritene metode: predstavljanje i analiziranje gradiva uz slikovni materijal (LCD projektor) te poticanje diskusije tijekom predavanja meu samim studentima. Sadraj kolegija: 14. tjedan: Opi pregled bronanodobne arheologije u Egeidi i istonome Sredozemlju. 15. tjedan: Pregled egejske bronanodobne kronologije i njenog odnosa s kronologijom susjednih podruja. 16. tjedan: Kikladska civilizacija (geografska rasprostranjenost civilizacije, pregled pojedinih razdoblja kikladske civilizacije, vrste naselja i tipinih nastambi te pogrebnih obiaja). 17. tjedan: Kikladska civilizacija (kikladska keramika, mramorne posude i figurine). 18. tjedan: Minojska civilizacija (geografska rasprostranjenost, pregled minojskih palaa po fazama, ope karakteristike minojske arhitekture). 19. tjedan: Minojska civilizacija (minojski pogrebni obiaji, religija i umjetnost). 20. tjedan: Minojska civilizacija (minojska administracija, trgovina i kolonizacija te propast civilizacije). 21. tjedan: Mikenska civilizacija (geografska rasprostranjenost, kiklopska gradnja, glavne karakteristike mikenskih citadela i palaa). 22. tjedan: Mikenska civilizacija (mikenski pogrebni obiaji, religija i umjetnost). 23. tjedan: Mikenska civilizacija (mikenska administracija, trgovina i kolonizacija te propast civilizacije). 24. tjedan: Bronanodobna Troada i Mala Azija (s posebnim naglaskom na odnose s Egeidom). 25. tjedan: Bronanodobni Egipat (s posebnim naglaskom na odnose s Egeidom). 26. tjedan: Bronanodobni Cipar i Levant. Literatura: C. Obvezatna: O. Dickisnon, The Aegean Bronze Age, Cambridge, 2000. M. Popham, The Collapse of Aegean Civilization at the End of the Late Bronze Age, B. Cunliffe (ed.), Prehistoric Europe, Oxford, 1998, 277-303. K.A. Wardle, The Palace Civilizations of Minoan Crete and Mycenaean Greece, - 2000-1200 BC, B. Cunliffe (ed.), Prehistoric Europe, Oxford, 1998, 202-243. P. Warren, The Aegean Civilisations, Oxford, 1975.

D. Dopunska:

J. L. Fitton, The Discovery of the Greek Bronze Age, CambridgeMassachusetts, 1996. S. Hood,The Home of the Heroes. The Aegean before the Greeks, London, 1974. S. Marinatos, Crete and Mycenae, London, 1960. L. Palmer, Mycenaeans and Minoans, London, 1961. W. Taylour, The Mycenaeans, London, 1994. J. Wilson Myers J., E. Emlen Myers, E. and G. Cadogan, The Aerial Atlas of Crete, Berkley-Los Angeles, 1992.

Nain polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: Neformalna anketa meu studentima i njihov anonimni pismeni osvrt na kvalitetu i uspjenost kolegija.

Naziv studija: Arheologija jednopredmetni i dvopredmetni studij Naziv kolegija: Proseminar iz klasine arheologije Nastavnik: mr. sc. Zrinka imi-Kanaet, asistent ECTS bodovi: 3 Jezik: Hrvatski Trajanje: jedan semestar, III.zimski Status: obvezatan Oblik nastave: predavanje Uvjeti za upis kolegija: predaja pismenog rada Cilj kolegija: Studenti rade samostalan pismeni rad u kojem e obraditi znaajne primjere iz klasine arheologije s posebnim obzirom na sitni (zvan i pokretni) materijal kakav mogu vidjeti u muzejima.Na redovnoj nastavi dobivaju upute i informacije o svojoj temi i o literaturi kojom se mogu sluiti, kao i o osnovama pisanja radova u klasinoj arheologiji.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Studenti moraju savladati sistem rada sa znanstvenom literaturom u knjinicama. Moraju se nauiti tehniki sluiti znanstvenim aparatom, to bi moralo omoguiti da taj isti znanstveni aparat razumiju u literaturi koju e morati itati sami. Koritene metode: Metoda uzajamne komunikacije, metode narativnog i vizualnog pristupa Sadraj kolegija: 1. Uvod o temama koje se obrauju u proseminaru 2. Grke dravne starine 3. Grke ratne starine (pomorstvo,oruje,vojska) 4. Grke privatne starine (kua, odijelo, brak, odgoj djece, svakidanji ivot, pokop) 5. Vjerske starine (Bogovi, Bogosluje) 6. Igre, Kazalite 7. Rimske dravne starine 8. Rimske ratne starine ( sastav vojske, oruje, brodovlje, vojnika sluba) 9. Privatne starine (kua, odijelo, brak, odgoj djece, pisanje, svakidanji ivot, pokop) 10. Dioba vremena,novci,mjere 11. Vjerske starine 12. Igre, Kazalite 13. Grad Atena, Grad Rim Literatura: August Musi, Nacrt grkih i rimskih starina, Ex Libris/Pretisci, Zagreb, 2002. A.Cermanovi - Kuzmanovi, Grke slikane vaze, Beograd 1980. Popis literature koja se preporuuje kao dopunska: Grka mitologija - bilo koja, po izboru ( npr.G.Schwab, R.Graves) M.Lyttelton-W.Forman,The Romans,Their Gods and Their Beliefs,Orbis,London 1985. Nain polaganja ispita:predaja pismenog rada Nain praenja uspjenosti i kvalitete izvedbe: anketa

Naziv studija: Arheologija, jednopredmetni i dvopredmetni studij Naziv kolegija: Uporabna grka i rimska keramika Nastavnik: mr. sc. Zrinka imi-Kanaet, asistent ECTS bodovi: 2 Jezik: Hrvatski Trajanje: jedan semestar, IV.ljetni Status: obvezatan Oblik nastave: vjebe Uvjeti za upis kolegija: potvrda o pohaanju vjebi i pozitivne ocjene iz vjebi. Cilj kolegija: Upoznavanje studenta s osnovnom tipologijom i kronologijom grke, helenistike i rimske keramike, kao i s vanou keramike u klasinoj arheologiji kao materijala koji se moe najpouzdanije datirati i odrediti mu porijeklo.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Student mora dobiti spoznaju o vanosti keramike u klasinoj arheologiji te mora stei temeljnu sposobnost da odreuje tipologiju i kronologiju najznaajnijih primjeraka. Koritene metode: metoda uzajamne komunikacije, praktini rad s keramikom. Sadraj kolegija: 1. Uvod u predmet 2. Materijal , tehnika izrade keramike, keramike pei , nain peenja keramike 3. Morfologija oblika keramike 4. Tehnoloka obiljeja keramike 5. Grka keramika 6. Uporabna grka keramika 7. Helenistika keramika 8. Helenistika reljefna keramika 9. to je rimska keramika? 10. Klasifikacija, datacija rimske keramike 11. Rimska uporabna keramika 12. Rimska provincijalna keramika 13. Terra sigillata Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: HIEMS FECIT, Praktische Untersuchungen zur antiken Keramik, Festschrift zur 100.Geburstag von Adam Winter, Remshalden 2003. W.Hilgers, Lateinische Gefssnamen, Bezeichungen, Funktion und Form rmischer Gefsse nach den antiken Schriftquelle, Dusseldorf, 1969. J.W.Hayes, Handbook of Mediterraneum Pottery, London 1997. Popis literature koja se preporuuje kao dopunska: Atlante delle forme ceramiche, I, II, Enciclopedia dell' Arte Antica, Roma 1981,1985. Nain polaganja ispita: potvrda o pohaanju vjebi i pozitivne ocjene iz vjebi Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe: anketa

Naziv kolegija: Latinski jezik za arheologe I Nastavnik: Dino Demicheli ECTS-bodovi: 3 Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, IV, ljetni Status: obvezatni Oblik nastave: predavanje Uvjeti za upis kolegija: nema Cilj kolegija: Osposobljavanje studenta za prevoenje i razumijevanje latinskih tekstova prilagoenih epigrafskoj i numizmatikoj struci s posebnim obzirom na transformacije standardne latinske gramatike u natpisnoj grai antikoga razdoblja. Namjera je kolegija da se studenti kroz individualni rad snalaze u strunoj literaturi i natpisnoj grai, te da primjereno koriste latinske natpise kao prvorazredno povijesno vrelo u arheologiji. Takoer, steena e se znanja moi primijeniti u daljnjem praenju nastave koja se tie utjecaja rimske civilizacije na naim prostorima.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Latinski jezik za arheologe vezuje se iskljuivo uz kolegije o rimskoj civilizaciji, te slui kao svojevrsni uvod u latinsku epigrafiju s kojom e se studenti susresti u iduem semestru. Koritene metode: Predavanja koja e biti sastavljena od usmenog izlaganja uz pomo raunala. Oekuje se komunikacija sa studentima u vidu rasprave o prevedenim odlomcima antikih tekstova s osvrtom na rimsku povijest (nain ivljenja, mitologija, vojska). Sadraj kolegija: 1. Uvod u predmet. Povijest latinskog jezika, razvitak latinskog pisma, najstariji spomenici na latinskom jeziku. 2. Arheoloka terminologija izvedena iz latinskog jezika; latinizmi u hrvatskome jeziku i nain na koji se kroatiziraju latinska imena. 3. Latinski jezik i epigrafija; kratice i formule na natpisima. 4. itanje vojnih natpisa iz provincija Dalmacije i Panonije. 5. itanje zavjetnih natpisa iz provincija Dalmacije i Panonije.

6. Prevoenje kraih tekstova na latinskom jeziku koji su prilagoeni modernom jeziku. 7. Prevoenje odabranih poglavlja antikih autora koji opisuju prostor rimskih provincija Dalmacije, Panonije i Histrije (Plinije i August). 8. Prevoenje odabranih poglavlja antikih autora koji opisuju prostor rimskih provincija Dalmacije, Panonije i Histrije (Velej Paterkul) 9. Odabrana poglavlja opisa nekih provincija, i naroda unutar Rimskog carstva. 10. Ustroj rimske vojske prema Vegeciju; prevoenje dijelova teksta koji opisuju ustroj legije i nazive dijelova rimske vojne opreme. 11. Latinska poezija; o latinskoj poeziji openito; latinska poezija na nadgrobnim spomenicima. 12. Latinski jezik u numizmatici; primjeri na novcu Republike i Carstva. 13. Latinski jezik danas; uporaba latinskog jezika u modernoj poeziji inspiriranom antikim i srednjovjekovnim svijetom. Literatura: Obvezatna : Veljko Gortan Oton Gorski Pavao Pau, Latinska gramatika, Zagreb
1954. (ili bilo koje novije izdanje) Spomenika natpisna graa iz hrvatskih muzeja

C. Plinius Secundus, Naturalis Historia III, Loeb Classical Library. Harvard University Press, 1932. Publije Flavije Vegecije Renat, Saetak vojne vjetine, prevela s latinskoga Teodora Shek Brnardi, Golden Marketing, Zagreb, 2002. D. Rendi-Mioevi, Carmina epigraphica, Split, 1989. Oktavijan August, Junaka djela boanskog Augusta, prevela Maja kiljan, Latina & Graeca, Zagreb,1990. Dopunska: Corpus inscriptionum Latinarum, Berlin 1863. (ed. Th. Mommsen) Inscriptiones Latinae quae in Jugoslavia inter annos MCMII repertae et editae sunt, Situla 5 (1963), Situla 19 (1978), Situla 25 (1986), Ljubljana (ur. Anna i Jaroslav ael)

V. Hoffiler-B. Saria, Antike Inschriften aus Jugoslavien I, Noricum und Pannonia Superior, Zagreb, 1938. Robert Matijai, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula, 2002. Herman Koller, Orbis pictus Latinus, Lateinisches Bildlexikon, Arthemis & Winkler Verlag, Dsseldorf/Zrich, 1976. (ili bilo koje novije izdanje) Peter Kos, Leksikon antike numizmatike, Zagreb, 1998. Nain polaganja ispita: pismeni ispit Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: anketa