DRUGA MODERNA - naziv za razdoblje u hrvatskoj knjievnosti (1952.-1969.) - naziv -> zbog slinosti s razdobljem hrvatske moderne (1892.-1916.

) - obiljeila ju 2 asopisa: Krugovi (1952.-1958.) i Razlog (1961.-1968.) oko njih se okupljaju mladi knjievnici koji se, prema asopisima, nazivaju krugovai i razlogovci - prvi broj Krugova izlazi pod krilaticom gl. urednika Vlatka Pavletia Neka bude ivost! POEZIJA JURE KATELAN - povezao iskustvo meuratne pjesnike generacije s iskustvom generacije mladih pjesnika krugovaa - jedan od utemeljitelja poratnog pjesnikog modernizma - Katelanova poezija -> klasino moderna (spoj modernizma i jednostavnosti narodne umjetnosti) - utjecaji: A.G.Mato, Tin Ujevi, Lorca i nadrealizam, hrv. pjesnika tradicija, narodna poezija - teme: rat, intimna tematika (djetinjstvo, ljubav, doivljaj smrti) - obiljeja: slobodni stih, nadrealistika metaforika, alegorinost i intertekstualnost *poezija: Tvrava koja se ne predaje, Jadikovka kamena, Sanjarija, Crveni konj, Pijetao na krovu, Biti ili ne, Malo kamena i puno snova, San u kamenu *poetske drame: Pijesak i pjena, Prazor *knjiga poetske proze: udo i smrt VESNA PARUN - uz Katelana utemeljiteljica poratnog pjesnikog modernizma - tematska slinost te skladan spoj modernizma i tradicije s Katelanom - utjecaji: starozavjetna poezija, pjesnici hrv. moderne, Tin Ujevi, D. Tadijanovi, fran. nadrealisti - teme: intimna (mladost, ljubav, neispunjeno materinstvo) i egzistencijalna tematika - obiljeja: slobodni stih, bujna i originalna metaforika *poezija: Mati ovjekova, Ti koja ima nevinije ruke, Zore i vihori, Crna maslina, Vidrama vjerna, Koralj vraen moru, Bila sam djeak, Ukleti dad, Sto soneta, Stid me je umrijeti *poetske drame: Marija i mornar * preko 500 soneta, 6 sonetnih vijenaca, djeji stihovani roman Maak Dingiskan i Miki Trasi JOSIP PUPAI - urednik i suradnik asopisa Krugovi i Knjievnik - pjesniki opus sastoji se od 5 zbirki podijeljenih u 3 stvaralaka razdoblja: 1) razdoblje ushita i patnje: Kie pjevaju na jablanima, Mladii, Cvijet izvan sebe, Tri moja brata i ja, More -> intimne i egzistencijalne teme, skladna slika svijeta, panteistiki doivljaj prirode, pozitivan stav prema ivotu, neposrednost doivljaja 2) razdoblje gubljenja i traenja: Ustolienje, Oporuka -> filozofska tematika, iz slikovnog u pojmovno pjesnitvo, pjesme postaju apstraktne, hermetine, filozofine 3) zrelo razdoblje: Moj kri svejedno gori (knjievna asocijacija reminiscencija na bugarticu Majka Margarita -> intertekstualnost = povezivanje dvaju knji. tekstova da se osjeti odjek jednog djela u drugome) -> vraanje motivima djetinjstva i zaviaja s pozicije egzistencijalnog iskustva SLAVKO MIHALI - jedan od najistaknutijih predstavnika krugovaa (utemeljio egzistencijalnu refleksivnu poetiku) - utemeljitelj lirike malodunih unutar krugovaa egzistencijalistiko pjesnitvo koje tematizira tzv. granine situacije: smrt, strah, tjeskobu, ugroenost i osjeaj praznine (teme filozofine, pjesnika vizija svijeta izrazito pesimistina) - za krugovae pokrenuo knjievni mjesenik Tribina, bavio se novinarstvom - pokree The Bridge reviju za prevoenje hrvatske knjievnosti i meunarodne Zagrebake knjievne razgovore - jedan od sastavljaa Deklaracije o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika 1967.g. - utjecaji: S.S.Kranjevi, A.B.imi, Miroslav Krlea i Tin Ujevi * poezija: Majstore, ugasi svijeu, Pribliavanje oluje, Prolazim Zrinjevcem dotie me more, Metamorfoza, Posljednji monolog Marina Dria * zbirke pjesama: Komorna muzika, Posljednje veera, Klopka za uspomene, Pohvala praznom depu, Tihe lomae

 IVAN SLAMNIG - utemeljitelj ludistike poetike, svojom poezijom najavljuje postmodernizam (razbijaju se jezine norme, a u poeziju prodire govorni i atrovaki jezik te barbarizmi) - urednik brojnih antologija starije hrvatske knjievnosti * pjesme: Ubili su ga ciglama, Barbara, Slaga Gunduo o proastju, Evanelisti, A Roma alla romana * poezija - zbirke: Aleja poslije sveanosti, Odron, Naronska siesta, Limb, Analecta, Dronta *proza: zbirke novela: Neprijatelj, Povratnik s mjeseca, roman: Bolja polovica hrabrosti (najbolje djelo hrvatske proze u trap.) * knjievnoteorijski esej: Disciplina mate, najvanije djelo iz podruja povijesti knjievnosti: Svjetska knjievnost zapadnoga kruga PROZA PETAR EGEDIN - tajnik Matice hrvatske, predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika, diplomat i akademik - uz Krleu, promicatelj ideje o slobodi umjetnikog stvaranja u socrealistikom periodu - objavljivao prozu u Krleinom Peatu - branio slobodu estetskog izraavanja i nacionalnu slobodu: 1) Drugi kongres knjievnika Jugoslavije, referat O naoj kritici; 2) Hrvatsko proljee 1971., esej Svi smo odgovorni?; 3) 1991.g. odrao govor protiv agresije na Hrvatsku ispred Komande JNA - pisao intelektualistiku prozu egzistencijalistike tematike, eseje i putopise; bavio se knjievnom kritikom i teorijom * egzistencijalistiki romani: Djeca Boja, Osamljenici (tematizirao ivotni pesimizam postavljajui pitanja bez odgovora), Crni smijeak (u umjetnosti nalazi odg.na pitanje o suprotstavljanju prolaznosti vremena i ivotnog besmisla) * zbirke pripovijedaka: Mrtvo more, Orfej u maloj bati, Sveti vrag, Tiina * eseji i polemike: ovjek u rijei, Rije o rijei, Svi smo odgovorni? * roman Crni smijeak tematikom egzistencijalistiki, formom epistolarni; nastao povezivanjem prethodno napisanih novela koje postaju pisma to ih gl. lik Karlo Maron (Charles) upuuje Autoru (svom dragom G.) pie o bizarnim sudbinama ljudi koje susree na svojim putovanjima VLADAN DESNICA * novelistike zbirke: Olupine na suncu, Proljee u Badrovcu, Tu, odmah pored nas, Fratar sa zelenom bradom (njegova se novelistika tematski dijeli u 2 kruga:) - regionalna novelistika: realistiki stil, prikaz ruralnih sredina dalmatinskog priobalja i zalea, temesvakodnevni banalni dogaaji - psiholoko-meditativna novelistika: modernistiki stil, prikaz urbanih sredina, teme apstraktne i filozofske (Proljea Ivana G.) *romani: Zimsko ljetovanje(poslijeratni roman), Pronalazak Athanatika (nedovren), Proljea Ivana Galeba egzistencijalistiki roman-esej; u njega ukljuene prethodno napisane novele, dijelovi eseja pa ak i pjesme preoblikovane u prozu (tema umjetnosti, djetinjstva te ovjekova prolaznost i smrt Ivan Galebviolinist, u bolnici izmeu 2 operacije, suoen sa smru pie imaginarni dnevnik), Ivanova sadanjost, prolost i esejistiki elementi SLOBODAN NOVAK - jedan od pokretaa i urednika asopisa Krugovi i Izvor *romani: Mirisi, zlato i tamjan (egzistencijalistiki roman), Izgubljeni zaviaj (autobiografski roman o djetinjstvu na idilinom otoku; alegorijska opreka Otok-Kopno), Izvanbrodski dnevnik (egzistencijalistiki roman s elementima postmodernistike poetike) *zbirka novela: Tvrdi grad --> roman Dolutali metak,autobiografska proza: Protimbe (o povijesnim zabludama, aktualnoj situaciji) *novela Badessa madre Antonia inspirian Tadijanoviem, *pripovijest Moje univerzijade pridonio akciji vraanja spomenika banu Jelaiu na Trg bana Josipa Jelaia u Zagrebu ANTUN OLJAN - urednik i suradnik mnogih vodeih asopisa svog doba (Krugovi, Meutim, Knjievnik) - uredio nekoliko antologija svjetske i hrvatske knjievnosti - u novelistici uvodi stil proze u trapericama popularna proza nastala 60-ih godina prolog st. kao opreka intelektualistikoj prozi; naziv dobila po trapericama (odjevnom predmetu tipinom za mladu generaciju koju ta proza opisuje)

- napisao 1. kriminalistiki roman u poslijeratnoj hrv. knji. (Jednostavno umorstvo) *zbirke pjesama: Na rubu svijeta, Izvan fokusa, Gazele i druge pjesme *novele-zbirke: Specijalni izaslanici, Deset kratkih pria za moju generaciju *romani: Izdajice, Kratki izlet egz. romani; Luka roman drutveno-ekoloke tematike; Drugi ljudi na Mjesecu povratak modelu proze u trapericama *drama: Galilejevo uzaae, Klopka, Romanca o tri ljubavi (kree se izmeu krajnosti teatra apsurda i angairanoga kazalita)

RANKO MARINKOVI *zbirke novela: Proze, Ruke, Ponienje Sokrata, *romani: Kiklop, Zajednika kupka, Never more *drame: Albatros, Glorija, Politeia, Pustinja, *kazal. krit. i eseji: Geste i grimase, Nevesele oi klauna - njegove drame predstavljaju odmak od realistike tradicije graanske drame - zbirka Ruke sadri 8 novela: Samotni ivot tvoj, Suknja, Prah, Aneo, Ruke, Kotane zvijezde, Benito Floda von Reltih, Zagrljaj temeljno obiljeje: postupak intelektualizacije - 3 fabularno-tematska plana Kiklopa: drutveni (realistiki), psiholoki (iracionalno fantastini -> strah pred ratom), egzistencijalistiki (mitsko-simboliki -> dehumanizacija ovjeka u ratu) DRUGA MODERNA (1952.-1969.) - asopisi Krugovi (1952.-1958.) i Razlog (1961.-1968.) KRUGOVI naziv se odnosi na krugove pojedinanih, ali argumentiranih stavova koji su otvoreni prema razliitostima i strpljivi prema suprotnostima -> obiljeja: individualan/subjektivan odnos prema knjievnosti, pluralizam stilova, traenje poticaja u domaoj knji. batini, ugledanje na suvremene strane uzore (Thomas S. Eliot, Ezra Pound) -> predstavnici: Vlatko Pavleti, Nikola Milievi, Josip Pupai, Zvonimir Golob, Ivan Slamnig, Slavko Mihali, Milivoj Slaviek, Vlado Gotovac, Slobodan Novak, Antun oljan, Irena Vrkljan, Vesna Krmpoti, Dalibor Brozovi, Krsto poljar, edo Prica, Dalibor Cvitan; Jure Katelan, Vesna Parun RAZLOG popunio prazninu u hrv. knjievnoj sceni koja je nastala prestankom izlaenja Krugova - razlogovci nastavili putem krugovaa -> razlogovci istiu beskompromisnu slobodu umjetnosti kao svoj jedini umjetniki kriterij (uzori njem. i fran. knjievnost te egz. filozofija) > predstavnici: Igor Zidi, Vjerna Zuppa, Ante Stama, Danijel Dragojevi, Toni Petrasov Marovi, Dubravko Horvati, Zvonimir Mrkonji, Tonko Maroevi, Zvonimir Majdak *Slavko Mihali, Ranko Marinkovi, Antun oljan i Ivan Slamnig povezuju razdoblje druge moderne i novo razdoblje postmodernizam - egzistencijalistiki roman teme: traenje smisla ivota, nemogunost istinske komunikacije, osamljenost i otuenost -> predstavnici egz. romana: Petar egedin, Vladan Desnica, Slobodan Novak i Antun oljan POSTMODERNIZAM - u hrvatskoj knjievnosti poinje 70-ih godina prolog stoljea i traje do dananjih dana - karakteristino: raznovrsnost stilova i kreativan odnos prema tradiciji (ona postaje inspiracija) - temeljna obiljeja: intertekstualnost i intermedijalnost INTERTEKSTUALNOST povezivanje raznih knjievnih tekstova citiranjem, parafraziranjem, parodiranjem te preuzimanjem tema i motiva INTERMEDIJALNOST postupak povezivanja raznih umjetnosti ili raznih komunikacijskih medija (elementi ili karakteristina struktura nekih medija prenose se tim postupkom u knji. djela) - predstavnici: proza Ivan Aralica, Pavao Pavlii; drama: Ivo Brean IVAN ARALICA - otvoreno zagovarao ideje hrvatskog proljea; bio saborski zastupnik, lan HAZU *kratka proza: Svemu ima vrijeme, Opsjene paklenih crtea, Filip *romani: pov. tematika (Psi u trgovitu odnos pojedinca i vlasti u sreditu je interesa, Put bez sna, Due robova, Graditelj svratita, etverored, Konjanik); poratna i suvremena tematika (Okvir za mrnju, Asmodejev al, Tajna sarmatskog orla, Majka Marija) *eseji: Zadah ocvalog imperija, Spletanje i raspletanje vorova PAVAO PAVLII - prve novele objavio u asopisu Vidik

*zbirke pripovjedaka: Laa od vode, Vilinski vatrogasci, Dobri duh Zagreba *romani: Plava rua, Stroj za maglu, Veernji akt, Trg slobode, Koraljna vrata, Nevidljivo pismo, Diksilend *nefikcionalna pripovjedna proza: Dunav, Vodi po Vukovaru *knjiga pisama upuena slavnim enama koje su obiljeile hrv. kulturu (M. J. Zagorka) - Rukoljub - napisao nekoliko djejih kriminalistikih romana (Trojica u Trnju) - jedan od utemeljitelja fantastiarske proze hrvatskog postmodernizma

IVO BREAN - Breanova se djela bave problematikom vlasti, politike i ideologije razotkrivajui njihove groteskne pojavnosti, esta pojava intertekstualnosti u djelima *Groteskne tragedije, Nove groteskne tragedije, Tri drame *groteskne tragedije: Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja, Neastivi na Filozofskom fakultetu, Sveana veera u pogrebnom poduzeu *groteskni misterij u 3 dijela: Arheoloka iskapanja kod sela Dilj *tragikomedija: Anera; *povijesne drame: Stani malo, Zvonimire *pikarski, pustolovni romani: Ptice nebeske, Ispovijedi nekarakternog ovjeka, Katedrala - autor ili suautor scenarija za filmove: Ptice nebeske, Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja, Tajna Nikole Tesle, Maral, Kako je poeo rat na mom otoku, Libertas - intertekstualnost u Breanovim dramama: -> Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja Shakespeareov Hamlet (1-tehnika predstave u predstavi, 2intertekstualnost, 3-intermedijalnost) -> Neastivi na Filozofskom fakultetu Goetheov Faust -> Sveana veera u pogrebnom poduzeu Gogoljev Revizor -> Arheoloka iskapanja kod sela Dilj Platonova Drava POSTMODERNIZAM - u hrv. knji. nastupa 70-ih godina prolog stoljea, poetak su obiljeili asopisi Pitanja i Forum - asopis Pitanja poeo izlaziti 1969.g. pa je ispunio prazno mjesto na knji. sceni nastalo gaenjem Razloga (pokrenut kao glasilo studenata i najmlaeg narataja kritiara i znanstvenika) -> 2 osnovne teme: angairano promiljanje vanih studentskih pitanja i promicanje postmodernistike poetike -> najznaajniji predstavnici: Branimir Bonjak, Slobodan najder, Vladimir Biti, Velimir Viskovi, Neven Jurica bavili se knjievnom teorijom i pjesnitvom - u postmodernizmu se nastavljaju tendencije zapoete za vrijeme druge moderne - istiu se nastavljai ludistike poetike (Luko Paljetak, Branko Male te pjesnici okupljeni oko asopisa Off - offovci) te pjesnici okupljeni oko asopisa Quorum *poeziju egzistencijalistike, filozofske tematike piu Neven Jurica i Ivan Tolj - tenja pjesnika postmodernista je razoriti, obnoviti i depatetizirati jezik (smisao pjesme je manje vaan od naina kako se taj smisao ostvaruje) - pojava pjesnitva koje je suprotnost konkretnoj poeziji tu poeziju karakterizira povratak vezanom stihu, sonetu, komunikativnosti i jasnoi izraza (Luko Paljetak, Ante Stama) HRVATSKI FANTASTIARI pisali kratku prozu koju karakterizira bijeg u irealno, u neograniene prostore mate, tematika spiritualnoga, mistinoga, bizarnoga -> predstavnici: Pavao Pavlii, Stjepan ui, Goran Tribuson, Dubravko Jelai Buimski TRIVIJALNA PROZA zaokret trivijalnim anrovima: kriminalistikom i ljubavnom romanu, medicinskom trileru rezultat je ublaavanja granica izmeu visoke i niske knjievnosti (izmeu masovne i elitne umjetnosti) ona tei uspostaviti potpunu komunikaciju s itateljem -> predstavnici: Pavao Pavlii, Goran Tribuson, Neven Orhel PROZA U TRAPERICAMA nastavlja se na model to ga je 60-ih u hrv. knji. uveo Antun oljan; junaci su kritiari zajednice koji ne pripadaju ni jednoj drutvenoj skupini osim svojoj klapi (nezadovoljni svijetom, preziru njegove vrijednosti, neangairani su, cinini) -> predstavnici: Ivan Slamnig, Zvonimir Majdak NOVOPOVIJESNI ROMAN problematizira odnos povijesne istine i stvaralake fikcije; nije mu cilj vjerna rekonstrukcija razdoblja, tovie, ponekad ak namjerno falsificira povijesne injenice kako bi itatelje doveo u nedoumicu -> predstavnici: Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio, Fea ehovi ENSKO PISMO knjievnice tematiziraju poloaj ene u drutvu i u obitelji, dominirajui patrijarhalni odnosi sa enskog gledita -> predstavnice: Irena Vrkljan, Vesna Krmpoti, Dubravka Ugrei, Slavenka Drakuli, Julijana Matanovi

- najznaajniji predstavnici postmodernistike drame: Ivo Brean i Miro Gavran