Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

1. to je obitelj? Obitelj je odgojna zajednica roditelja i djece ( bilo da se radi o usvojenoj ili biolokoj djeci ) zasnovana na emocijama ljubavi, a karakterizirana zajednikim stanovanjem i ekonomskom kooperacijom lanova. Obitelj je sloena pojava u stalnoj interakciji s okolinom. Mijenja se zajedno s drutvom. To je odgojna zajednica roditelja i djece. Obitelji mogu biti: 1. POTPUNE oba roditelja prisutna 2. NEPOTPUNE jedan roditelj trajno odsutan ZADATAK: Osigurati optimalne uvjete za pravilan fiziki i psihiki razvoj djeteta, te ga pripremiti za ivot u drutvenoj zajednici. Relativno zatvorena drutvena zajednica, tee se mijenja i naginje konzervativnosti, to je ponekad uzrok njenog zaostajanja za drutvenom ivotom. Moe doi do raskoraka izmeu roditeljskih i drutvenih zahtjeva koji se postavljaju djetetu. Ne postoji jedinstveni tip obitelji. Nisu sve iste s obzirom na ekonomski, socijalni i kulturni smisao. Obitelj je izvor socijalne diferencijacije u odgoju i obrazovanju. Djeca se u startu stavljaju u neravnopravan poloaj s obzirom na svoj obiteljski milje. 2. Obiteljska pedagogija Pedagoka disciplina koja se bavi prouavanjem utjecaja obitelji na dijete, obiteljskim odgojem, utjecajem drutva na obitelj, te odnosima unutar same obitelji. 3. Obiteljski odgoj i po emu je on nezamjenjiv? Djelovanje cjelokupnog obiteljskog konteksta kao cjeline meusobno zavisnih pojava na razvitak linosti djeteta radi izgraivanja njegovih osobnih kvaliteta i kvaliteta koje mu omoguavaju uspjeno ukljuivanje u okolinu i djelovanje u njoj. CILJ: Formiranje linosti sposobne da u procesu svog razvitka progresivno mijenja sebe i svoju okolinu. Socijalizacija i obiteljski odgoj su meusobno uvjetovani i povezani. Obiteljski odgoj je nezamjenjiv. Eksperimenti iz SSSR-a i Njemake to dokazuju. Institucionalizirali su djecu s ciljem smanjivanja negativnog utjecaja obitelji. Rezultat je bio fiziko, intelektualno i emotivno zaostajanje djece u razvoju. Dijete nije pasivni objekt odgoja svojih roditelja, ve i ono utjee na roditelje. Obiteljski odgoj ovisi o kvaliteti roditeljskog bavljenja djecom, a ne o vremenu koji oni provode u kui. Dijete ove odnose uzima kao model odnosa u drutvenoj zajednici. Roditeljski autoritet se transformira od autoritarnog k demokratskom tipu. Tipovi odgoja: AUTORITARNI, DEMOKRATSKI i LAISSEZ FAIRE 4. Spolne uloge spolni identitet spolni stereotipi (razlike) SPOLNI IDENTITET svijest pojedinca o pripadnosti odreenom biolokom spolu. - dijete ima potencijal da usvoji spolni identitet oba spola, jer je do 3. godine ivota aseksualno - usvajanje spolnog identiteta ovisi o okolini - vano je da dijete bude o najranijeg djetinjstva tretirano u skladu sa svojim biolokim spolom

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

SPOLNE ULOGE usvajaju se na bazi izgraenog spolnog identiteta - to je meudinamian zbroj ponaanja, interesa, stavova, vrijednosti i oekivanja koja se smatraju odgovarajuim za odreeni spol - subjekt ih usvaja, podrava i izvrava - mogunost raskoraka izmeu spolne uloge i spolnog identiteta 1. TRANSVESTITI svoj spolni identitet, suprotna spolna uloga 2. TRANSEKSUALCI tuu spolni identitet SPOLNI STEREOTIPI oekivanja odreenih kvaliteta i tipinog ponaanja mukog i enskog spola kao predstavnika dvaju razliitih kategorija, a zasnivaju se na pretpostavci o uoenim razlikama meu njima s obzirom na fizike i psihike osobine - ponaanje koje odstupa od stereotipa smatra se devijantnim - stereotipi pretjerano pojednostavljuju stvari ili ak i potpuno iskrivljuju injenice - pojavljuju se vrlo rano u djejem ivotu - postaju dio linosti - manifestiraju se u mislima i akcijama i teko se mijenjaju - oevi su skloniji takvoj kategorizaciji nego majke 5. Obiteljska klima - faktori obiteljske klime: psiholoki, socioloki, kulturalni i unutarobiteljski odnosi ( odnosi i ponaanje roditelja i ostalih lanova obitelji ) - ovisi o mnogim varijablama: veliina obitelji, broj djece, kvaliteta odnosa, razlozi zbog kojih su se roditelji odluili za djecu, starost roditelja, obrazovanje i zanimanje roditelja, socioekonomski status, linost roditelja 6. Teorije usvajanja uloge spola 1. FREUDEOVA PSIHOANALITIKA TEORIJA - psihoseksualni stadiji: oralni, analni, falusni i genitalni - iskustvo prolaenja kroz te faze ostavlja na pojedinca trajne posljedice - smatra da su anatomske i bioloke razlike uzrok nastanka spolnih razlika u ulozi i identitetu - u prve tri godine postoji vrlo malo spolnih razlika izmeu djeaka i djevojica, a oko 4. godine falusni stadij pojava: a. EDIPOVOG KOMPLEKSA kod djeaka djeak eli seksualno posjedovati majku; otac je suparnik te ga se boji ga i mrzi; boji se da mu ne odsjee penis tjeskoba kastracije; to je uzrok djeakove identifikacije s ocem, jer mu eli biti to sliniji da zadobije majinu ljubav b. ELEKTRINOG KOMPLEKSA kod djevojica djevojica je anatomski drugaija i zavidi na penisu; za nedostatak penisa krivi majku; eli posjedovati oca; identificira se s majkom jer eli zauzeti njezino mjesto u odnosu na oca - vrste identifikacije: ANAKLITIKA: bazirana na zavisnosti i ljubavi; karakteristina IDENTIFIKACIJA S AGRESOROM: bazirana na strahu; karakteristina za djeake - Freudeovi nasljednici integrirali su te identifikacije pa se danas govori o DEFENZIVNOJ i RAZVOJNOJ IDENTIFIKACIJI i kod djeaka i kod djevojica

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

2. LYNNOVA TEORIJA IDENTIFIKACIJE - izvor u Freudeovoj teoriji; most izmeu psihoanalitikog i socijalno-psiholokog pristupa - razlikuje: identifikaciju s odreenom ulogom spola i identifikaciju s istospolnim roditeljem - u prvim godinama se i djeaci i djevojice identificiraju s majkom djeaci se kasnije identificiraju s ocem - kod djevojica tog prelaska nema, pa se one imaju prednost u stjecanju karakteristika spola kojem pripadaju - prijelaz je za djeake kritian i moe rezultirati tekoama - djevojice provode vie vremena s majkom nego djeaci s ocem oni imaju manje jasne pojmove o tome to mukarci rade jer su oevi manje kod kue - u nedostatku modela djeaci se identificiraju s kulturnim stereotipom muke uloge - djevojice se s vremenom sve slabije identificiraju sa enskom ulogom, jer spoznaju da je manje cijenjena u drutvu, dok se djeaci sve jae identificiraju - ENE: vea potreba za vezom; zavisnija od vanjskog svijeta; sklonija prihvaanju standarda drugih, ali i tee odstupa od njih - MUKARCI: skloniji apstraktnom miljenju i internalizaciji moralnih standarda I Freud i Lynn smatraju da mukarci, zbog veeg drutvenog ugleda njihove uloge, vre usvajaju svoju ulogu spola nego to to ine ene sa enskom ulogom koji zapravo oba spola omalovaavaju. To je za Freuda karakteristika svakog drutva. Za Lynna to je posljedica odgoja i spolno razjedinjenog drutva. 3. PARSONS - proces usvajanja uloge spola promatraju u kontekstu odnosa obitelji i drutva - prema njima usvajanje uloge spola ne odvija se kroz identificiranje s ocem ili majkom, ve s DRUTVENO DEFINIRANOM ULOGOM i pri tome se roditelji javljaju samo kao modeli uloge - majka je dio obiteljskog sustava ekspresivna uloga usmjerena na odgoj - otac je dio izvan obiteljskog sustava veza izmeu obitelji i vanjske okoline pridonosi emancipaciji djeteta od obitelji - ova teorija smatra da djeak ima vie problema u usvajanju muke spolne uloge djeak se prvo mora izboriti u odnosu majka-on, a potom se osloboditi obiteljskog sustava - djevojici je majka ideal, ali otkriem muke superiornosti u drutvu dolazi do frustracije 4. TEORIJA SOCIJALNOG UENJA - temelji se na bihevioristikoj koli u psihologiji i svoje uenje zasniva na vidljivom ponaanju, a manje na unutarnjim osjeajima i procesima - ponaanje je kontrolirano posljedicama: ako je sankcionirano nagradom onda e se ponoviti, a ako je sankcionirano kaznom onda e se izbjegavati - teorija smatra da su spolne uloge posljedica socijalnog uenja - spolne uloge e se zadrati dok god ih ljudi budu podravali - BANDURA 2 procesa kojima djeca stjeu obrasce socijalnog ponaanja a. Direktno poduavanje ili instrumentalno uvjetovanje - namjerno usmjeravanje roditelja djece prema cilju za kojeg smatraju da je najpoeljniji; pritom se slue nagradama i kaznama

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

Uenje prema modelu ili opservacijsko uvjetovanje - djeje aktivno imitiranje stavova i ponaanja roditelja i drugih modela; bre od direktnog poduavanja, usvajaju se vei dijelovi ili ak cjeline obrazaca ponaanja za predstavnike ove teorije identifikacija je motiv da se bude slian roditelju i smatraju je jednim od opih naela socijalnog uenja dijete ne imitira samo jedan model, a od svakog modela preuzme poneto djeca se radije identificiraju s roditeljem koji je blag nego s onim kojeg se boje, ali postoji i tendencija da se identificiraju s modelom koji ima mo ova teorija pruila je dokaze o utjecaju okoline na proces usvajanja spolnih uloga

b.

5. KOGNITIVNO-RAZVOJNA TEORIJA - KOHLBERG - usvajanje spolne uloge jedan je aspekt kognitivnog razvitka - pojedinac usvaja spolno tipino ponaanje paralelno s razvojem intelektualnih sposobnosti - prihvaa uenje promatranjem, ali teite stavlja na djeju kognitivnu aktivnost, sposobnost selekcije i organizaciju opaanja, znanja i samorazumijevanja - Kognitivna samokategorizacija svrstavanje sebe u skupinu djeaka ili djevojica - 5 mehanizama za koncept uloge spola: 1. Od 1. do 3. godine spol je baziran na fizikim oznakama 2. Od 3. do 4. godine stvaranje vrijednosnih sustava najbolje je ono to je u skladu s njegovim/njezinim spolom. 3. Od 4. do 6. godine spolna konstantnost praeno prihvaanjem stereotipa koji vladaju u drutvu djetetu je to jo vea motivacija 4. Od 6. do 7. godine konformizam ono to je u skladu sa stereotipom je moralno, a svako odstupanje je nemoralno 5. modeliranje ili identifikacija imitira se onaj koji se vrednuje kao moan i uiva presti - za Kohlberga je identifikacija rezultat spolnog tipiziranja, dok je kod teorije socijalnog uenja identifikacija uzrok spolnog tipiziranja - Kohlberg ne pridaje istospolnom roditelju veliku funkciju u usvajanju spolne uloge - slino kao Freud smatra da iskustvo moe izazvati regresiju na jednu od prijanjih faza razvitka - usmjerio pozornost na kognitivne initelje to su ostale teorije zanemarile, ali je zanemario emocionalne initelje - svoje teorijske postavke primijenio samo na mukoj populaciji 7. Teorije braka i obitelji (Jankovi 7 teorija) 1. SIMBOLIKO-INTERAKCIJSKA TEORIJA a) preuzimanje uloge mijenja se vlastito ponaanje prema zahtjevima uloge b) igranje uloge ponaanje prikladno i dosljedno preuzetoj ulozi c) kreiranje uloge - transformacija uloge prema vlastitom vienju; pod utjecajem je nositelja uloge; utjecaj okoline - kljuni faktor u interakciji je komunikacija koja se provodi pomou simbola - interakcija se odvija izmeu jedinki koje u drutvu komuniciraju iz razliitih drutvenih uloga KRITIKA: zanemaruje ulogu moi, ulogu emocija, ulogu nesvjesnih procesa, ulogu ireg drutvenog konteksta i ulogu ekonomskih, manjinskih i politikih imbenika

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

2. -

TEORIJA SUKOBA vjeruju da ivot podrazumijeva nesklad ne misle da je sukob lo on je prirodni dio ovjekovog, pa i obiteljskog ivota svaki lan obitelji ima odreenu mo razliita po izvoru, vrti i intenzitetu mo omoguuje igranje manje ili vie uloge u obitelji nadmetanje ili suradnja obitelji se razlikuju po broju prikrivenih konflikata, sukobu interesa, stupnju prikrivenog neprijateljstva, prirodi i opsegu izazivanja konflikata koji mogu poprimiti oblik sukoba interesa ili sukoba ciljeva

3.

TEORIJA SPOLOVA osnovne pretpostavke: odnose meu spolovima karakterizira koritenje moi kojom jedan spol osigurava prevlast nad drugim spolom; mukarci dominiraju enama - drutvo, njegov vrijednosni sustav i odnosi u njemu mogu se razumjeti po tome kakva je njegova organizacija po spolovima spol se promatra kao bazini element u drutvenim odnosima - teorija je izdvojila neka podruja obiteljskog ivota koja bi trebalo detaljnije istraiti (npr. podjela poslova unutar obitelji) - zahvaljujui teoriji pokrenute su aktivnosti samoorganiziranja ena za pomo i zatitu ena (npr. SOS telefoni, savjetovalita, sklonita) -

KRITIKA: proizlazi iz teorije sukoba; interakcije spola svode se na pitanja dominacije i moi; ljubav, altruizam i suradnju smatraju prijevarom kojom se mukarci koriste da jo vie podjarme ene; zanemaruje individualne razlike meu ljudima (npr. agresivnost moe biti crta linosti i mukarca, ali i ene) 4. TEORIJA SOCIJALNE POTPORE teorija polazi od ljudske solidarnosti, prihvaanja i potpore tri razliite koncepcije socijalne potpore: 1)odnosi se na subjektivan osjeaj potrebe za potporom i doivljaja subjekta vezanog uz to to mu je prueno; 2)usmjerena na objektivno odreivanje koliine i kakvoe pruene pomoi i; 3)ispitivanje socijalnih okruja, mree osoba koje pruaju odreene oblike pomoi usmjerena na prouavanje oblika unutardrutvenih meudjelovanja bavi se ulogom drutva u uspjenom suoavanju njegovih lanova sa stresom pokazala se korisnom u vrijeme ekonomskih i politikih kriza Burgess razlikuje: 1. Socijalno ponaanje osoba jednosmjerno djeluje na okolinu (npr. predavanje) 2. Socijalna interakcija vie osoba nastoji meusobno djelovati na ponaanje 3. Socijalno prijateljstvo meusobna interakcija subjekata uvjetovana meudjelovanjem u prolosti

KRITIKA: subjektivno shvaanje i vrednovanje socijalnih intervencija; onemoguuje se mjerenje odnosa pruene i primljene drutvene potpore 5. TEORIJA SOCIJALNE MREE - socijalna potpora: iri pojam koji se odnosi na velik broj drutvenih meu odnosa usmjerenih vie ili manje organiziranom pruanju pomoi - socijalna mrea: trajnije kontinuirano komuniciranje meu tono odreenim meusobno povezanim subjektima; dinamine

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

socijalne mree je otkrio Moreno 1930-tih godina kad je istraivao kretanje informacija u jednoj ustanovi za maloljetnice gustoa socijalne mree vaan je initelj u suoavanju sa stresnim situacijama

KRITIKA: nepotrebnost postojanja socijalnih mrea; sve su brojnije izolirane nuklearne obitelji koje se oslanjaju samo na vlastiti potencijal i drutvo kao zajednicu TEORIJA DRUTVENE RAZMJENE - simboliko-interakcionistika teorija + teorija socijalne mree - individua u odnosima s drugima nastoji maksimalizirati svoju dobit, a minimalizirati tetu tj. cijenu KRITIKA: pretpostavlja da su ljudi sraunati da povezuju cijene i nagrade svojih odnosa, no ponekad su ljudi altruistini i ne oekuju nagradu; potekoe oko prosuivanja vrijednosti cijene i dobiti 7. OPA TEORIJA SUSTAVA svaki lan obitelji je sustav za sebe i obitelj u cjelini je takoer sustav Glick i Kessler ciklus od 9 stupnjeva: 1. stvaranje obitelji, 2. obitelj s malim djetetom, 3. porodica s malim djetetom, 4. porodica s predkolskim djetetom, 5. porodica sa kolskim djetetom, 6. adolescentna porodica, 7. djeca naputaju bioloku porodicu, 8. porodica u srednjim godinama, 9. porodica koja stari sustav je uvijek vie nego zbroj jedinica i podsustava svaki sustav ima granice: fizike, psiholoke i socijalne podjela s obzirom na rigidnost granica: otvoren, zatvoren informacije koje dolaze u sustav ne mijenjaju ga kao cjelinu nego modificiraju neke procese unutar sustava uzrono-posljedine veze su cirkularne ono to je prethodno oznaeno kao posljedica postaje uzrokom novih dogaaja 6.

8. Psihodinamika partnerskih odnosa U odnosima meu partnerima vladaju 3 principa: PRINCIP RAZGRANIENJA, PROGRESIVNO-REGRESIVNI PRINCIP stalna dominacija ili podinjenost partnera ili kombinacija, i PRINCIP RAVNOTEE DOIVLJAVANJA JEDNAKOG VREDNOVANJA OBA PARTNERA zdrav odnos KOLUZIJA zajedniko nesvjesno upotpunjavanje dvoje ili vie partnera koji se meusobno potiu na odreeno ponaanje - vrste koluzija: NARCISTIKA KOLUZIJA ljubav kao jedinstvo partnera, ORALNA KOLUZIJA ljubav kao meusobno zbrinjavanje, ANALNOSADISTIKA KOLUZIJA ljubav kao meusobno pripadanje, FALUSNA KOLUZIJA ljubav kao muko potvrivanje - koluzija se javlja unutar tri najea odnosa: ODNOS BRANIH PARTNERA, ODNOS RODITELJ-DIJETE i RAZNI PROFESIONALNO-DRUTVENI ODNOSI ZDRAVI PARTNERSKI ODNOSI naizmjeninost, fleksibilnost, partnerska prilagodljivost, vremenska ogranienost, meusobna nenametljivost pozicija unutar partnerskih odnosa 9. Psihosocijalni obrambeni mehanizmi 1. NARCISTIKI TIP

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

u drugome traimo ono to nama manjka; koritenje partnera za ostvarivanje sebe kakvi jesmo, kakvi bi htjeli biti, kakvi ne elimo biti i kakvi se ne usudimo biti

2. TRANSFERALNI TIP - partnerom zamjenjujemo nekoga iz nae prolosti ili sadanjosti - koritenje partnera za rjeavanje odnosa s: roditeljima nerazvijen odnos, povezanost, braom rivalitet, i branim partnerom nemogunost rjeavanja problema s partnerom pa to pokuavamo rijeiti s djetetom 3. ODNOS SAVEZNITVA - koristimo partnera kao saveznika u borbi protiv neprijatelja - svi se ovi odnosi odvijaju nesvjesno, bez racionalnog uvida, ponekad smo prisiljeni tako se ponaati ODNOS = OBRAMBENI MEHANIZAM = IGRANJE ULOGE ULOGE: PARTNER KAO KOPIJA NAS SAMIH - PARTNER KAO IDEALIZIRANA KOPIJA NAS SAMIH - PARTNER KAO SLABA, NEUSPJELA KOPIJA NAS SAMIH PARTNER KAO NEGATIVNA KOPIJA NAS SAMIH - PARTNER KAO RODITELJ PARTNER KAO BRAT ILI SESTRA - PARTNER KAO MU ILI ENA - PARTNER KAO SAVEZNIK 10. to je nasilje u obitelji? Sve do ezdesetih godina nasilje se definira u terminima tjelesnih ozljeda djeteta. U sljedeoj fazi osim fizikog zlostavljanja prihvaa se i zaputanje kao oblik pasivnog nasilja prema djeci, tek kasnih sedamdesetih obuhvaa se i element psihikog zlostavljanja. Posljednjih desetak godina ukljuuje se i seksualno zlostavljanje. Pojmu nasilja vrlo je slian pojam agresivnost. NASILJE grubi napad na drugu osobu ili osobe koji rezultira ozljeivanjem ili nanoenjem fizike tete tim osobama AGRESIJA svaka reakcija (fizika ili verbalna) izvedena s namjerom da se nekome drugome nanese teta ili povreda bilo koje vrste, bez obzira je li ta namjera do kraja realizirana. Nasilje se odreuje kao svaki in jednog lana obitelji kojim on ugroava fiziki ili psihiki integritet ili slobodu drugog lana obitelji ili ozbiljno ometa razvoj njegove linosti. 11. Karakteristike nasilja u obitelji. Osnovne karakteristike: - kontinuirano - bioloki odnos rtve i nasilnika - unutar 4 zida, nema svjedoka, teko dokazivo - unitava zdravlje rtve, a rtve su najee svi lanovi obitelji - multiplicira se uspostavljen lanac nasilja djeca roditelja nasilnika i sami postaju roditelji nasilnici 12. Uzroci roditeljskog nasilja (rizini momenti) Uzroci su sljedei: 1. DJETINJSTVO - osobe koje su i same bile zlostavljane kao djeca; roditelji su model koji djeca imitiraju 2. STAVOVI I OEKIVANJA

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

roditelji skloni nasilju, omalovaavaju svoju djecu, uzrok oskudno obrazovanje, nepoznavanje razvojnih mogunosti djeteta 3. BRAK - tekoe i nesklad u braku, djeca su rtve, teret zbog neeljene trudnoe 4. DJECA - mlaa djeca najee su rtve nasilja jer su bespomona - rizine skupine djece: prijevremeno roena, nezakonita, s uroenim deformacijama i mentalno retardirani 5. LINOST RODITELJA - nasilnici (osamljeni, nepovjerljivi i nesigurni); osobe sklone nasilju (nezadovoljne i frustrirane jer nemaju potpunu kontrolu) 6. DRUTVENI INTERESI - roditelji ive u tekim uvjetima (nezaposlenost, lo socioekonomski status) - este promjene mjesta boravka na to se ne moraju prilagoditi svi lanovi obitelji odjednom vlada otuenost i izoliranost 13. Odnos nasilje-drutvo Pojavi nasilja nije dominirajui faktor individualna patologija nasilnika, ve prevladavajua etika sredine koja je povezana sa socijalnim i ekonomskim institucijama drutva. Postoji bliska povezanost izmeu razine nasilja u drutvu kao cjelini i onoga koje se deava u obiteljskim situacijama. 14. Tipovi majinstva IANE MAJKE - daju djeci sve to imaju osim sebe; izmeu njih i djece stoji iana ograda; kvantiteta u takvom odnosu je zadovoljena, ali nema kvalitete PLIANE MAJKE rade sve to i iane majke, ali uz dodatak lanog, umjetnog dijela sebe; glume ljubav i sreu koju nemaju; dijete ubrzo doivljava beivotnost i nerealnost; kasnije se sve to osveuje i majci i djetetu PRIRODNE MAJKE - sve daje kao i prve dvije majke, ali svemu tome daje i sebe i to onakvu kakva jest ( nema niega umjetnog ); mora biti neposredna i iskrena u odnosu prema djetetu 15. Nepotpune obitelji - postale su predmetom interesa nakon II. Svjetskog rata. - misli se na nepotpune obitelji u strukturnom smislu jedan je roditelj trajno odsutan - uzroci mogu biti razliiti . smrt, rastava, majka se odluila na takav stil ivota - obitelj moe biti nepotpuna od samog poetka ili je do njezine nepotpunosti je dolo kasnije - nepotpune obitelji meusobno se razlikuju s obzirom na spol oduzetog roditelja - odsutnost majke tea je za mlau djecu, mukarci se tee nose sa svakodnevnim poslovima, sudska praksa radije djecu dodjeljuje majci - pogrena je teza da ivot u nepotpunoj obitelji mora tetno djelovati na razvoj djeteta - E. Ferri smatra da je najopasnije ako dijete ostane bez roditelja tokom prvih 6 godina ivota - kasnije su svedene na minimum

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

- neuspjeh odgoja u nepotpunim obiteljima odreen je kvalitetom odnosa zbog optereenosti brojnim problemima vei je pedagoki rizik odgoj djece je tei jer ga obavlja samo jedan roditelj - dijete stvara spolni identitet prema modelu oca/majke samohrani majka/otac pruaju samo jedan model uloge spola 17. Uloga oca u suvremenom drutvu. - oevi moraju izboriti svoje mjesto uz dijete od njegovog zaea, pa nadalje - imaju pravo na djetetovu ljubav bez obzira na dob djeteta - autor istie maternizaciju roditeljstva neprirodna situacija - roditeljstvo i brak mora biti zajedniko ulaganje u zajedniku djecu sa zajednikim naporima i oca i majke, sa zajednikim uivanjima u rezultatima, bilo pozitivnim, bilo negativnim, do kraja ivota djece i roditelja 18. Odnosi u obitelji. Odnosi mogu biti: 1. DIJADNI - brani par - dijeli se na: a) simetrian stalni sukobi partnera u borbi za poziciju prvoga; b) komplementaran - ono to jedan partner ima u izobilju drugi uope nema i c) reciproan oba navedena oblika s meusobnom izmjenom - najbolji 2. TRIJADNI - brani par + dijete - naela koalicije i triangulacije KOALICIJA savez dviju osoba protiv tree a) meugeneracijska jedan roditelj i dijete protiv drugog roditelja b) intergeneracijska roditelji protiv djece ili djeca protiv roditelja TRIANGULACIJA patoloki odnos u kojem roditelji prilikom sukoba trae saveznika, najee dijete. 19. Prevencija nasilja u obitelji. Prevencija nasilja u obitelji pretpostavlja niz akcija koje imaju za cilj smanjivanje broja rtava roditeljskog nasilja. Aktivnosti prevencije provode se na tri razine: individualnu, grupnu i socijalnu. Sve akcije pored privatne trebaju obuhvaati i drutvenu-javnu sferu. Princip nenasilja potrebno je uvesti u odgojno-obrazovni sustav, a problematiku nasilja potrebno je uvrstiti i u nastavne programe. Potreba organiziranja javnih akcija koje e buditi i razvijati svijest javnosti o tetnosti nasilja i vanosti borbe za nenasilje u drutvu. Potrebna aktivacija svakog pojedinca potrebno je prijaviti obiteljsko nasilje odreenim slubama. Rad s roditeljima obuhvaa aktivnosti na podizanju pedagoke kulture roditelja, savjetodavni rad, te pruanje pomoi u kriznim situacijama. U akciji spreavanja nasilja potrebna je koordinirana suradnja svih strunjaka i nestrunjaka. 20. Suvremena <> patrijarhalna obitelj (Golubovi) Patrijarhalna obitelj obitelj je vie generacijska, proirenog ili udruenog tipa dominantna uloga pater familias autoritarni tip na temelju starosti se vri distribucija autoriteta otra i striktna diferencijacija spolova Suvremena obitelj - nema striktne podjele po spolu

Male: Obiteljska pedagogija

KrPa

- nema ekonomske zavisnosti o ocu - obitelj je pokretljiva 21. Razvoj linosti (Golubovi) - formiranje linosti ukljuuje: a) kultiviranje razvijanje odreenih temeljnih sposobnosti b) socijalizaciju uvoenje djeteta u pravila drutvenog ivota norme i uloge c) individualizaciju razvijanje unutranjeg sustava motivacije i okvir orijentacije u skladu s osobnim svojstvima linosti - razvoj djeteta ovisi o tome kakve temelje izgradi u obitelji - socijalizacija i individualizacija se ne mogu odvojeno promatrati, jer su to dva komplementarna procesa koja teku usporedno 22. Spolno tipiziranje vrlo se rano u odgojnoj komunikaciji javljaju poruke kako bi se trebao ponaati djeak, a kako djevojica SPOLNO TIPIZIRANJE proces kojim okolina djeluje na individuu da usvoji odreene norme ponaanja, stavove, interese i druge karaktere linosti definirane kao odgovarajue za njegov spol REZULTAT spolno tipino ponaanje ono koje je adekvatno za jedan spol, a nepoeljno za drugi spol Varijable koje djeluju na usvajanje spolno tipinog ponaanja: o Spol roditelja o Roditeljska toplina i briga o Dominacija u obitelji o Socioekonomski status

10