Oblast Hercega Stjepana prema popisu 1468/69

Zbornik radova: "Nauni skup Herceg Stjepan Vuki Kosaa i njegovo doba", Mostar, 2003.; BZK Preporod Tekstovi su iz: Hatida ar - Drnda: Oblast Hercega Stjepana Kosae prema podacima popisa iz 1468/69.

Prema podacima popisa oblasti Hercegovine (od 1477. zaseban Hercegovaki sandak) koji je izvren 1468/69 u vilajetu Herceg (Hersek) bilo je osnovano 25 teritorijalno-upravnih oblasti, koje su se zvale nahije: Sokol, Kukanj, Mileeva, Samobor, Dunica, Bohori, Kava, Foa, Gorade, Zagorje, Bistrica, Osanica, Toevac, Neretva, Hum ili Kum, Nevesinje, Blagaj, Trebinje, Popova ili Popovska, Vidoka, Dabri, Onogote, Gacko, Dobro Polje, Konac Polje, Vitina i Mostar. Poto je popis vren u svrhu naplate poreza, Vilajet Herceg podijeljen je na has sultanov, has upravnika bosanskog sandaka Isa bega Ishakovia, has upravnika Vilajeta Herceg Hamza bega i na timare vojnika. Sultanovom hasu pripadali su takoe rudnici i znaajniji trgovi. U Vilajetu Herceg u sultanov has je bio ukljuen i trg ajnie, koji je bio i rudnik eljeza (ovaj rudnik je pripadao nahiji Samobor, a navedene godine je u ajniu popisano 190 odraslih mukih lanova, odnosno 190 kua te 5 punoljetnih neoenjenih lica), zatim sela Mrkovi, Koloi i Krzava, gdje su se takoe nalazili rudnici eljeza. Hasu Isa bega Ishakovia pripadalo je 9 trgova: Konjic i Belgrad u nahiji Neretva. Navedene godine u bazaru Konjic popisano je 52 domainstva i 6 neoenjenih punoljetnih mukih lanova, a prihod od bazara iznosio je 14.450 aki. U bazaru Belgrad prema navedenom defteru bilo je popisano 13 domainstava i 4 punoljetna neoenjena muka lana. Prihod od ovog bazara je iznosio 1.612 aki. Mostar u nahiji Mostar; u ovom bazaru bilo je popisano 16 domainstava, koja su Isa begu donosila prihod od 5.560 aki. Cernica u nahiji Gacko; 81 domainstvo i 18 punoljetnih neoenjenih mukih lanova, donosili su prihod od 15.000 aki. Prijepolje u nahiji Mileeva; 140 domainstava 1 24 neoenjena; prihod od 29.000 aki. Pljevlja (Taslida) u nahiji Kukanj; 72 domainstva, 23 neoenjena; prihod od 6.000 aki.

Foa, Gorade i Jele u nahiji Sokol. U Foi je bilo popisano 192 domainstva, 70 neoenjenih i 4 udovice. Ovaj trg je hasu Isa bega donosio prihod od 19.000 aki. U bazaru Gorade je bilo popisano 144 kue i 75 neoenjenih a u bazaru Jele 59 kua i 18 neoenjenih. Ustikolina u nahiji Bistrica; u bazaru UStikolina popisano je 60 domainstava i 21 neoenjeni. Prihod bazara iznosio je 13.930 aki. Isa begovom hasu pripadalo je i 112 seoskih naselja koja su se nalazila u slijedeim nahijama: Neretva; 7 seoskih naselja sa 39 domainstava i 9 neoenjenih. Mostar; 29 seoskih naselja zajedno sa trgom Mostar imali su 294 domainstva i 34 neoenjena. Drenica; 3 sela sa 143 kue i 34 neoenjena. Nevesinje; 10 seoskih naselja sa 300 kua i 47 neoenjenih. Blagaj; 8 sela sa 90 kua i 23 neoenjena. Dabri; 8 sela sa 170 kua. Trebinje; 3 sela sa 20 kua i 5 neoenjenih. Gacko; u nahiji Gacko hasu Isa bega je pripadalo jedno selo koje je bilo pusto. Kukanj; 8 sela sa 45 kua i 15 neoenjenih. Samobor; 9 sela sa 193 kue i 92 punoljetna muka lana. Sokol; pored 3 navedena trga, hasu Isa bega pripadalo je i 6 sela sa 554 kue i 246 punoljetnih mukih lanova. Vievo; u nahiji Vievo hasu Isa bega pripadala su 2 sela sa 45 kua sa 18 punoljetnih mukih lanova. Osanica; 12 sela sa 134 kue i 24 punoljetna muka lana. Ukupan broj domainstava u Isabegovom hasu iznosio je 7041 sa 1671 punoljetnim neoenjenim lanom. Prihod koji je Isa begu donosio has u Vilajetu Herceg iznosio je 763.780 aki. Upravnik Vilajeta Herceg bio je Hamza-beg. Njemu su pripadali prihodi od hercegovake mukate u iznosu od 15.110 aki, zatim prihod od Vlaha Vilajeta Herceg u iznosu od 357.152 ake. U Vilajetu Herceg bilo je popisano 4616 vlakih domainstava sa 998 punoljetnih neoenjenih lanova. Pomonici Hamza-bega bili su vojvode Hasan i Ismail, subae Iskender i Ismail, koji su u Vilajetu Herceg uivali ifluke. Vojni i upravni slubenici osmanske administracije za svoje slube su dobijali plate u obliku timara - zemljinog posjeda na kojem su imali ogranieno pravo. Od obraivaa zemlje uzimali su odreene takse u naturalnom i novanom iznosu. Nahije Vilajeta

Herceg bile su podijeljene na timare pojedinih uivalaca. U nahiji Sokol bio je popisan 21 timar u okviru 50 seoskih naselja sa 309 domainstava, 4 udovika domainstva i 120 punoljetnih neoenjenih lanova. Meu uivaocima timara bili su i predstavnici domae feudalne klase: Ismail uri, Balaban Buleti, Mehmed Garovi, Sulejman Radiev, Jusuf Radisali, Vlatko Mui, knez Radivoj, Vukil Ivaniev, Vladoj, njegov brat te Kasim Vlatkov. U nahiji KUkanj popisano je 9 timara sa 26 sela i 1 mezrom. U navedenim selima popisano je 255 domainstava, 1 udoviko domainstvo i 83 punoljetna neoenjena lana. Meu uivaocima timara pojavljuju se i predstavnici ranije feudalne klase: Maar Hamza, Boanko Pavlov i brat mu Ivan, Iva Obrenov, Stipal Radojev, njegov brat ura, Dragi i Vuk Branuov. U nahiji Mileeva popisana su samo 4 timara sa 13 seoskih naselja. U naseljima je popisano 124 domainstva i 28 punoljetnih neoenjenih lanova. Meu uivaocima timara bio je i knez Herak. U nahiji Samobor: 6 timara, 20 seoskih naselja sa 83 domainstva i 28 neoenjenih. Meu uivaocima timara nali su se i predstavnici domae feudalne klase: Tvrda Stipanov, Vukosav Radivojev, Stipal Bogui i Radivoj Zimli. U nahiji Dubotica evidentirana su 4 timara. Meu uivateljima timara su i predstavnici domae feudalne klase: Dobraa i Jusuf Dokovi. U nahiji Bohori popisan je samo jedan timar, 3 sela sa 24 domainstva i 5 neoenjenih. Uivalac timara je Rustem, sin Tranov. U nahiji Gorade popisano je 6 timara, 26 sela, 127 domainstava i 31 neoenjeni. Meu uivaocima timara nali su se knez Radun Vukov i Vuk Nikori. U nahiji Kava popisan je 1 timar, 2 sela sa 12 domainstava i 2 punoljetna neoenjena lana. U nahiji Zagorje popisano je 18 timara sa 37 sela i 274 domainstva te 79 neoenjenih punoljetnih lanova. Meu uivaocima timara su Mehmed, serasker vilajeta Kova; Ilijas Bratulovica, knez Stipan, Vuki, Mini, Vuk, Radi, Ismail Repuevi, Radosav Vladimirov, Vuk Vladimirov, Radoj Radi, Radivoj popov, Branoj Havi, Vuki Grgurov, Dragi Milovi. U nahiji Bistrica popisano je 12 timara, 32 seoska naselja, 250 domainstava, sa 55 neoenjenih mukih lanova. Uivaoci timara bili su: Hasan, Husejn i Alija Borovina, zatim drugi predstavnici domae feudalne klase: Bosilj, sin Vukia, Mustafa, sin Gradaa, Radoj, sin Berkov, Radoj Divi, Radivoj Broi. U nahiji Osanica popisano je 10 timara, 14 sela, 127 domainstava, sa 33 punoljetna neoenjena lana. Meu uivaocima timara bili su Jusuf i njegov brat Vladislav, Gojko Popovi, Vuka Kovaevi, knez Stipan i Vuki Ninkovi. U nahiji Tuevac naveden je samo jedan timar sa 2 sela i 26 domainstava te 8 neoenjenih.

U nahiji Neretva popisano je 7 timara, 24 sela, 355 domainstava i 88 punoljetnih neoenjenih lanova. Meu uivaocima timara su i: upan Radi i Vuka, sin Milovac. U nahiji Nevesinje popisano je 6 timara, 20sela, 78 domainstava i 10 punoljetnih neoenjenih lanova. Timare su uivali Jusuf i Davud, sinovi Laa, Radivoj sin Vuka, Dobrivoj, Stipan Bogovi, njegov brat Vuk, Radi, Tanovi, Radoj sin Boana, Vukia, Ivan sin Vukosala, njegov brat Ivani, Vuki Tuzi i Stipan. U nahiji Blagaj popisano je 8 timara, 13 seoskih naselja, 62 domainstva i 5 neoenjenih. 5 sela su popisana kao pusta i nenaseljena boravita. Uivaoci timara bili su: Radosav sin Pribila, Mrkua sin Milobrada, ura sin Obri, Hamza - novi musliman, Brajko, Radojina, Stipan, Pavko, Rako, Iva sin Vuina, Vukas, Radi i Dragi. U nahiji Hum (Kum) popisano je 5 timara, 10 sela, 28 domainstava i 13 neoenjenih. Za 4 sela je navedeno da su potpuno pusta i nenaseljena. U ovoj nahiji timare su uivali: Maar Jusuf, Radonja Borii, Radi sin Bogsala, Radinko sin Radula i Radosav sin Vlada. U nahiji Trebinje popisano je 16 timara, 45 seoskih naselja, 167 domainstava i 34 neoenjena. Meu uivaocima timara su vojvoda Vukosav sin Radulov, Vuki sin Grubaa, Dragi sin Sandia, Ljubuko sin Ljubie, Bogia sin Jurajev, Vukosav sin Pribila, Dabina sin Ostoje, Dobri sin Vrana, Mrkua sin Pribisala, Mlado sin Mitevac i drugi. U nahiji Popovska popisano je 15 timara, 25 seoskih naselja, 135 domainstava i 44 punoljetna neoenjena lana. Uivaoci timara su: Vuka, Marko, Ivan RAdivojev, Vukosav Miliin, Vuka sin Bogin, Radoj Vukainov, Stanko, Bograd sin Miluna, Oliver sin Grubaa, Bogul sin Bogua, Milobrad sin Obradov i dr. 6 naselja je navedeno kao pusto i nenaseljeno. U nahiji Vidoka navedena su 3 timara koja su uivali Milobrad sin Obradov, uran, Radosav sin Stipka, i Vuki sin Vladka. U nahiji je popisano 7 seoskih naselja, 15 domainstava i 4 neoenjena. Dva sela: Stolac i Kopa navedena su kao pusta. U nahiji Dabri popisano je 11 timara, 19 seoskih naselja, 114 domainstava i 19 neoenjenih. Meu uivaocima timara spominju se: Ulak Bili, knez Vlaha, Radonja Turi, Radoj orevi, Vuk Dragilovi, Mahmud Rori, vojvoda Petar, Vlah i njegov brat Radivoj, vojvoda Vuka i dr., ali samo predstavnici domaeg stanovnitva. U nahiji Onogot (Onogote) popisani su 2 timara i neki timari koji nisu jo nikome dodijeljeni (mevkuf), 25 seoskih naselja, 113 domainstava i 15 punoljetnih neoenjenih lanova. U vilajetu Herceg navedeni popis biljei i postojanje tri aktivne tvrave sa posadom: Mileeva, Samobor i Toevac. Dizdar tvrave Mileeva bio je Iskender, koji je uivao timar u iznosu od 6.885 aki. Posadu tvrave inilo je 19 posadnika, koji su uivali timare u okolnim seoskim naseljima sa 486 domainstava i 3 udovika domainstva. Vrijednost timara iznosila je izmeu 1500 i 2000 aki. Posada je bila sastavljena iz razliitih krajeva koji su ranije uli u sastav Osmanskog carstva: iz Sereza, Tetova (Kalkandelen), iz Albanije, Bosne itd. Zapovjednik tvrave Samobor 1468./69. god. bio je dizdar Timurta, koji je uivao timar u okolnim seoskim naseljima u vrijednosti od 8.881 ake. Njegovi zamjenici bili su Isa i Kara Ishak. Posada je brojala 69 lanova, angaovanih iz: PLovdiva, Sereza, Soluna,

Sofije, Prizrena, Nia, Albanije (Arnaud), Nikopolja, ustendila, Prilepa, Novog Brda, Trepe i drugih dijelova koji su ranije uli u sastav Otomanskog carstva. U okviru tvrave nalazila se i damija iji je imam bio Mevlana Husejn. Zapovjednik tvrave Toevac bio je Ajas iz Bijelog Polja (akova). U selima nahije Bistrica uivao je prihod od 8.483 ake. Posada tvrave brojala je zajedno sa dizdarom 5 lanova. Imam u tvravi bio je Mehmed i uivao je timar u selima nahije Bistrica u vrijednosti od 2.179 aki, dok je vratar tvrave, Abdulah, uivao timar iji je prihod iznosio 2.202 ake. Osmanska administracija je angaovala odreene kategorije domaeg stanovnitva za potrebe vojnih utvrenja, odnosno popunjavanja vojnih posada. Svi su oni bili osloboeni ispende, haraa i svih vanrednih dravnih poreza. Sa podruja vilajeta Hersek angaovano je 47 majstora graevinske struke, majstora vezanih za obradu metala, te laara i vojnika. Iz nahije Samobor dovedeni su vojnici i laari (ukupno njih 6), iz nahije Kukanj 9 kovaa, iz nahije Dubotica jedan graevinac, iz nahije Bistrica 17 majstora graevinaca i 3 majstora metalne struke, iz nahije Osanica 5 majstora graevinske strukete iz nahije Gacko, a iz bazara Cernica 3 majstora metalne struke.

U sudsko-administrativnom pogledu Vilajet Hersek bio je podijeljen na blagajski i drinski kadiluk. Podatke o ovoj sudsko-upravnoj podjeli imamo u navedenom izvoru, iako je ona zbog prirode stvari morala postojati odmah nakon upravne organizacije ove oblasti, koja je uslijedila neposredno nakon osvojenja ovih prostora. Sudsko-upravnoj nadlenosti drinskog kadije pripadale su nahije: Sokol, Kukanj, Mileeva, Samobor, Dubotica, Bohori i Kava. Kadija kadiluka Drina bio je Mevlana Eminudin, koji je uivao timar u nahiji Sokol sa prihodom od 4.097 aki. Nadlenosti blagajskog kadije pripadale su nahije: Gorade, Zagorje, Bistrica, Osanica, Toevac, Neretva, Hum, Nevesinje, Blagaj, Trebinje, Popovsko, Vidoka, Dabri, Konac Polje, Onogote, Vatnica, Gacko i Mostar. Kadija blagajskog kadiluka bio je mevlana Imran. Uivao je timar u nahiji Nevesinje u selu Sovii u iznosu od 4.080 aki. U ovom selu bila su zabiljeena 42 domainstva i 4 neoenjena, a mevlana Imran uivao je u svom posjedu jedan mlin, tri njive i jednu livadu. U vojnom smislu vilajet Hersek bio je podijeljen na dvije vojne oblasti (seraskerluk). Pod komandom seraskera Senkura potpadale su nahije Sokol, Kukanj, MIleeva, Samobor, Bohori, Kava i Dubotica, a pod komandu seraskera Mahmuda nahije gorade, Zagorje, Bistrica, Toevac, Neretva, Hum, Nevesinje, Blagaj, Popovska, Vidoka, Dabri, Konac Polje, Onogote, Vatnica, Gacko i Mostar. Zbog ratnih sukoba koji su voeni izmeu Hercega i njegovih sinova, izmeu Hercega i drugih bosanskih velikaa, izmeu Hercega i Dubrovake republike i na kraju zbog samih sukoba sa osmanskom vojskom, oblast kojom je gospodario herceg Stjepan Kosaa i njegovi sinovi ostala je u dobroj mjeri opustoena. Navedene godine popisano je ak 28 potpuno naputenih sela u nahiji Mostar, 4 u nahiji Nevesinje, 16 u nahiji Dubrava te po 12 u nahijama Gacko i Sokol.

Kadiluk Drina Nahija Sokol nosi ime srednjovjekovnog grada Sokola iznad sastava Tare i Pive. Jo u Humskoj zemlji bio je poznat kao sredite predjela Drine. Ova nahija spominje se od 1469. g. pa dalje sve do XVIII. st. U tom istom izvoru spominje se i Foa kao glavno

mjesto te nahije i cijelog kadiluka sa 192 obitelji i 70 neoenjenih stanovnika. Nahija Kukanj nastala je iz srednjovjekovne upe Breznica. U njoj se nalazila desetak kilometara jugozapadno Pljevlja koja je bila poznata kao ljetna rezidencija Kosaa, a krajem XV. st. izdvojena je u posebnu nahiju. Nahija Mileeva spominje se prvi put 1469. god. Srednjovjekovna upa u kojoj se nalazilo Mileevo zvala se nekad Crna Stijena, ali je ona davno promijenila ime kada je podignut grad Mileevac, koji su Turci zvali Mileeva. Kasnije je sjedite ove nahije prelo u Prijepolje. Nahija Samobor ili Pribud. Pribud se zvala po istoimenoj upi, a Samobor po glavnom gradu te upe. U ovoj nahiji nalazi se i pazar ajnie kao carski has. Nahija je i dalje nosila oba imena, a spominje se do XVIII. st. Nahija Dubtica prostirala se s lijeve strane donjeg toka Lima u porijeju njegovih lijevih pritoka Radovine i Dubtice. Prvi put se spominje 1469. u obliku Dubtica, zatim u jednom nedatiranom popisu s kraja XV. st. u obliku Dutica kao nahija koja pripada kadiluku Foi. Nahija Bohorii predstavljala je malu nahiju koja se prostirala na izvoru Poblanice. Spominje se samo jednom 1469. godine. Nahija Poblatje se prostirala u porjeju Poblanice, prvi put se spominje 1469. Nahija Kava spominje se 1469. i 1477., ali se ne moe blie ubicirati. Kadiluk Blagaj Zna se da je Blagaj, glavni grad zemlje Hercegove, osvojen jo 1466. godine. Turci su odmah po osvojenju u grad stavili posadu, a u podgrae doveli svoje vlasti, meu prvima kadiju. Ovom kadiluku prikljuene su sve turske oblasti izmeu Drine i Tare s jedne i Neretve s druge stane. Po popisu iz 1469. spominju se slijedee nahije: Nahija Gorade iji je istoimeni grad poznat jo od 1383. dok se istoimena nahija spominje prvi put 1469. U trgu Gorde navodi se 144 obitelji i 115 neoenjenih. Nahija Zagorje dobila je svoje ime po istoimenom predjelu izmeu gornje Neretve i Drine. Ne zna se gdje je bilo sredite ove nahije. Nahija Bistrica odgovara istoimenoj upi u porjeju Bistrice, lijeve pritoke Drine. U popisima iz 1469. i 1477. god. u Bistrici se spominje trg Ustikolina koja je imala 1469. 60 obitelji i 21 neoenjenog, a 1477. 82 obitelji i 11 neoenjenih krana. Nahija Osanica nalazila se izmeu nahija Gorada i Bistrice. Gdje je bilo sjedite ove nahije ne zna se. Nahija Toevac nazvana je po srednjovjekovnom gradu koji je leao lijevo od Sutjeske. Nastala je iz srednjovjekovne upe Drinavljevo poznate od 1405. Nahija Vieva prostirala se u izvorinom dijelu rijeke Neretve. Glavno mjesto nahije bilo je vjerojatno Ulog,a jo se spominju i Bora, Trnovi i Strane. Nahija Kom leala je odmah iza Vieve na zapadu, ali o njoj nemamo nikakvih podataka. Nahija Neretva predstavljala je dio stare upe oko dananjeg Konjica. Sredite te nahije bio je trg Biograd koji je 1469. imao 13 obitelji i 4 neoenjena stanovnika. Neki povjesniari smatraju da ova nahija nije spadala u blagajski kadiluk, nego je sve do 1537. bila u sastavu neretvanskog kadiluka sa sjeditem u trgu Konjic . Nahija Nevesinje odgovara istoimenoj staroj upi. Ne zna se gdje je bilo sredire ove nahije. Glavni grad ove upe u srednjem vijeku bio je Vinaac, ali se pod Turcima ne spominje. Najznaajnije naselje u XV. st. bilo je Biograd u kojemu je bilo 132 obitelji i 24 neoenjena. Nahija Blagaj obuhvaala je grad i ue podruje starog grada Blagaja. Popisi iz 1469. i 1477. god. ne spominju broj kua u Blagaju koji je bio sredite nahije i itavog kadiluka, dok je u njegovu podgradu selu Blagaj upisano samo nekoliko kua.

Nahija Trebinje odgovara istoimenoj srednjovjekovnoj upi. Za nju znamo da je starija od 1469. jer se 1467. spominje subaa u Trebinju. Od veljae 1471. do rujna 1473. ova je nahija bila u vlasti hercega Vlatka zajedno sa nahijom Popovo. Nahija Popovo odgovara istoimenoj upi koja je dola pod tursku vlast prije studenog 1467. Dalje je dijelila sudbinu Trebinjske nahije. Nahija Vidovska ili Vidoka nalazila se u Vidovu polju koja se prostirala u porijeju rijeke Bregave. Nahija je nazvana po srednjovjekovnom gradu Vidokom kako se nekad zvao stolaki grad. Odatle se i kasnija stolaka kapetanija zvala Vidoka kapetanija. Nahija Dabri takoer istovjetna sa starom upom. U njoj se spominje i selo Predol Nahija Konac polje nalazi se na kraju Nevesinjskog polja i esto je smatrana dijelom Nevesinja jer se rijetko spominjala zasebno. Nahija Fatnica smjetena izmeu Stoca i Bilee spominje se od 1469., ali rijetko. Nahija Gacko nalazila se u oblasti Podgorja. U njoj se nalazi trg Cernica sa 81 obitelji i 18 neoenjenih. Dok se grad Klju vie ne spominje. Ova nahija bila je vano podruje jer se pod njenim nadzorom nalazio trgovaki put Hercegovine Dubrovnik Foa. Nahija Mostar po prvom popisu imala je samo 19 kua. Sama nahija dobila je ime po istoimenom gradu, a prostirala se i na teritoriju srednjovjekovne upe Blato. Mostar su Turci odmah osigurali posadom i poeli tu razvijati varo. Prihodi Mostara spadali su u sandakbegov has. Nahija Drenica prostirala se u porjeju Dreanke desne pritoka Neretve. Nahija Onogot osim u popisu iz 1469. spominje se i 1477. gdje se javlja paralelno sa hercegovakom nahijom Niki. Nahija Dubrava se nalazila na podruju Poitelja koji je tada bio u rukama Maara. Ipak su ovu nahiju upisali u svoj defter jo 1469.