Sie sind auf Seite 1von 97

Prof. dr. sc.

Hildegard Auf-Frani i suradnici

OSNOVNE KOLE
PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETING TEHNIKA KNJIGA ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

Nakladnik Golden marketing - Tehnika knjiga Juriieva 10, Zagreb Sunakladnik Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu Kaieva 26, Zagreb Za nakladnika Franjo Maleti Za sunakladnika Prof. Ivan Crnkovi, dekan Fakulteta Recenzenti Prof. dr. sc. Boris Krstulovi Prof. dr. sc. Lenko Pletina Prof. emeritus dr. sc. Edo midihen Urednik Zlatko Kara

Inicijalni radni tekst Normativi za osnovne kole bio je izraen 1985. g. u interdisciplinarnoj grupi pri Republikom sekretarijatu prosvjete u kojoj su sudjelovali prof. Berislav Radimir, dipl. ing. arh. i mr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, te Josip Lojen, dipl. ing. arh., savjetnik Republikog sekretarijata prosvjete za investicije u kolstvu. Prvo, interno izdanje knjige pripremljeno je u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije RH, Optimalizacija prostora za sustav odgoja i obrazovanja (ifra: 2-13-114). Ovo sintezno izdanje izraeno je u sklopu znanstvenog projekta Parametri za planiranje i programiranje prostora za visoko obrazovanje (ifra: 0054025) pod vodstvom glavnog istraivaa prof. dr. sc. H. Auf-Frani. Istraivanje, pripremu rukopisa i tisak knjige sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije RH. Udbenik objavljujem s potovanjem i sjeanjem na prof. Berislava Radimira i arh. Josipa Lojena. Autor Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl ing. arh. Suradnici Doc. Veljko Olui, dipl. ing. arh. Doc. Toni arni, dipl. ing. arh. Asist. Marina Ber tina, dipl. ing. arh. Asist. Luka Korlaet, dipl. ing. arh. Asist. Vanja Rister, dipl. ing. arh. Asist. Mia Roth-erina, dipl. ing. arh.

Objavljivanje ovog sveuilinog udbenika odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu odlukom br. 02-2504/3-2003 od 18. studenog 2003. Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb, 2004. Sva prava pridrana.

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani i suradnici

OSNOVNE KOLE
PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETING - TEHNIKA KNJIGA ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU ZAGREB, 2003.

H. Auf-Frani / Osnovne kole

1.0. OPA NAELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE KOLE


1.1. 1.1.1. 1.2. 1.2.1. 1.3. 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.3.5. 1.3.6. 1.3.7. KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI KOLSKE MREE Kapacitet ZEMLJITE ZA GRADNJU KOLSKE ZGRADE: VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR Lokacija i orijentacija kolskih zgrada FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE KOLSKE ZGRADE I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA) Razredna nastava Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Drutveni prostori Prostori za organizaciju i koordinaciju rada Gospodarski prostori Ostali prostori Vanjski prostori

7
7 7 9 10 11 11 12 12 13 13 14 14

2.0. PROSTORNI SKLOPOVI KOLSKE ZGRADE: PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE


2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. RAZREDNA NASTAVA Uionice od I. od IV. razreda Kabinet Prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu

15
15 15 16 17 19 19 19 19 20 20 20 21 21 21 22 22 22 23 23 23 24 25 25

2.2. PREDMETNA NASTAVA 2.2.1. Jezino-umjetniko podruje 2.2.1.1. Uionica za hrvatski jezik 2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik 2.2.1.3. Uionica za strani jezik 2.2.1.4. Kabinet za strani jezik 2.2.1.5. Uionica za glazbenu kulturu 2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu 2.2.1.7. Spremite za glazbenu kulturu 2.2.1.8. Uionica za likovnu kulturu 2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu 2.2.1.10. Spremite za likovnu kulturu 2.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje 2.2.2.1. Uionica za matematiku 2.2.2.2. Kabinet za matematiku 2.2.2.3. Kompjutorska uionica 2.2.2.4. Uionica za fiziku i kemiju 2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju 2.2.2.6. Uionica za prirodu i biologiju

2.3. 2.3.1. 2.3.2. 2.3.3. 2.4. 2.4.1. 2.4.2. 2.4.3. 2.4.4. 2.4.5. 2.4.6. 2.4.7.

DRUTVENI PROSTORI Prostor za vie namjena Knjinica s itaonicom, mediatekom i kompjutorima (biblioteno-informacijski centar osnovne kole) Blagovaonica PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE Zbornica Soba ravnatelja kole Soba tajnika Soba struno-razvojne slube Soba administracije Arhiva Sanitarije uitelja

45 45 46 49 50 50 51 51 51 51 51 51 H. Auf-Frani / Osnovne kole

SADRAJ
5

SADRAJ

2.2.2.7. 2.2.2.8. 2.2.3. 2.2.3.1. 2.2.3.2. 2.2.3.3. 2.2.3.4. 2.2.3.5. 2.2.4. 2.2.4.1. 2.2.4.2. 2.2.4.3. 2.2.4.4. 2.2.5. 2.2.5.1. 2.2.6. 2.2.6.1. 2.2.6.2. 2.2.6.3. 2.2.6.4. 2.2.6.5. 2.2.6.6. 2.2.6.7. 2.2.6.8. 2.2.6.9. 2.2.6.10. 2.2.6.11. 2.2.6.12. 2.2.6.13. 2.2.6.14. 2.2.6.15. 2.2.6.16. 2.2.7. 2.2.8.

Kabinet za prirodu i biologiju ivi kuti (vivarij) Drutveno podruje Uionica za povijest Kabinet za povijest Uionica za zemljopis Kabinet za zemljopis Geografska promatranica Radno-tehniko podruje Specijalizirana uionica za tehniku kulturu (radionica) Kabinet Spremite Fotolaboratorij Izborna nastava Uionica za teajnu nastavu i izborne programe Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori Dvorana za TZK Spremite sprava Skupna svlaionica Skupna praonica s WC-ima Kabinet TZK Ambulanta Svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama Prostorija za kondicioniranje zraka Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike Gledalini prostori Prostorija za reiju Spremite sprava i rekvizita za vanjske terene Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku Teretana i trim-dvorana Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (kolsko vjebalite) Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje

25 25 26 26 26 26 26 26 27 27 28 29 29 29 29 30 32 37 38 38 39 39 40 40 40 40 41 41 41 41 41 42 42 44

2.5. 2.5.1. 2.5.1.1. 2.5.1.2. 2.5.1.3. 2.5.2. 2.5.2.1. 2.5.2.2. 2.5.2.3. 2.5.2.4. 2.5.2.5. 2.5.2.6. 2.6. 2.6.1. 2.6.1.1. 2.6.1.2. 2.6.1.3. 2.6.1.4. 2.6.1.5. 2.6.2. 2.6.2.1. 2.6.2.2. 2.6.3. 2.6.4. 2.6.5. 2.7. 2.7.1. 2.7.1.1. 2.7.1.2. 2.7.1.3. 2.7.1.4. 2.7.2. 2.7.2.1. 2.7.2.2. 2.7.2.3. 2.7.2.4. 2.7.2.5.

GOSPODARSKI PROSTORI Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremitem Spremite za zimnicu Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja Energetsko-tehniki blok Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) Radionica kunog majstora Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja Ope gospodarsko spremite Garderoba i sanitarije istaica Prostor za odlaganje smea OSTALI PROSTORI Ulaz Trijem Vjetrobran Ulazni prostor Vratarnica Garderoba za uenike Komunikacije Hodnici Stubita Sanitarije za uenike Stan domara Stan uitelja VANJSKI PROSTORI Opi prostori Pjeaki prilazni put kolski trg Parkiralite za kolski autobus i automobile Gospodarsko dvorite Prostori nastavnih podruja Nastava na otvorenom (razredna) Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvjetnjak) - kolski vrt Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park) Vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije

52 52 52 53 53 53 53 53 53 53 53 53 54 54 54 54 55 55 55 56 56 58 59 60 60 61 61 61 61 63 63 63 63 64 64 64 64

SADRAJ

4.2. 4.2.1. 4.2.2. 4.2.3.

GRAEVNI ELEMENTI Vanjski zidovi i krovovi Stijene, unutranji zidovi i podovi Prozori i vrata

67 67 69 70

5.0. HIGIJENSKO-TEHNIKI ZAHTJEVI


5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. OSVJETLJENJE Prirodno osvjetljenje Zatita od sunca Umjetno osvjetljenje PROZRAIVANJE AKUSTIKA I ZATITA OD BUKE GRIJANJE OSTALE INSTALACIJE I ZATITA OD POARA

73
73 73 76 76 77 77 78 78

6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA INVALIDNE DJECE 7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE KOLE 8.0. SAETAK / SUMMARY 9.0. APPENDIX
9.1. 9.2. 9.3. 9.4. 9.5. 9.6. 9.7. PRIMJER GRAEVNOG PROGRAMA OSNOVNE KOLE VODI - primjeri kolskih zgrada u Zagrebu BIBLIOGRAFIJA (izbor) INDEKS AUTORA INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronoloki) POPIS GRAFIKIH PRILOGA BILJEKA O AUTORICI

79 82 84 85
85 87 91 92 92 93 95

3.0. UIONICA, PROSTOR I OPREMA 4.0. KONSTRUKCIJA I GRAEVNI ELEMENTI


4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. KONSTRUKCIJA Zidane konstrukcije Skeletna konstrukcija Ostale konstrukcije

65 66
66 67 67 67

H. Auf-Frani / Osnovne kole

1.1.

KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI KOLSKE MREE a) matine kole (centralne kole) b) podruni odjeli

Matine kole obuhvaaju sve kolske obveznike s odreenog podruja i uenike viih razreda sa ireg podruja koji su zavrili poetni ciklus u pripadajuim podrunim odjelima. Iz toga proizlazi da zgrada matine kole ima manji kapacitet za poetni, a vei kapacitet za vii ciklus obrazovanja koji se u njoj organizira. Podruni odjeli okupljaju uenike niih razreda (od I.-IV.) s odreenog podruja, dok obveznici viih razreda (od V.-VIII.) u pravilu polaze matinu (centralnu) kolu. Podruni odjeli posjeduju svoju zgradu, ali u pedagoko-administrativnom pogledu ine cjelinu s matinom (centralnom) kolom koja moe biti udaljena do 4 km, a ako postoje dobre komunikacije i vie. 1.1.1. Kapacitet Kapacitet kolske zgrade odreen je brojem uenikih mjesta. Potreban kapacitet proizlazi iz broja kolskih obveznika na podruju unutar predvienoga radijusa gravitacije, a ovisan je o gustoi naseljenosti. Radijus gravitacije (udaljenost izmeu mjesta stanovanja i kole): vei gradovi za uenike I.-IV. razreda za uenike V.-VIII. razreda 600 m 800 m prigradska naselja 600 m 1000 m samostalna naselja 800 m 1200 m

Klasifikacija kolskih zgrada prema veliini: seoska kola s jednom do dvije uionice, mala kola s 4 do 6 uionica, kola srednje veliine s 8 do 12 uionica, velika kola izgrauje se do kapaciteta od 24 uionice.

vei gradovi

prigradska naselja

samostalna naselja

60 0

60 0

00

Kod utvrivanja broja kolskih obveznika mora se uzeti u obzir, uz postojei broj uenika, i perspektivno poveanje ili smanjenje broja uenika za razdoblje od 5 do 10 godina. Veliinu kolske zgrade koju treba izgraditi na odreenome kolskom podruju odreuje broj kolskih obveznika te odnos broja viih i niih razrednih odjela, zatim pedagoki i drutveni imbenici, ali i materijalne mogunosti.

I. - IV. razred V. - VIII. razred 1 dijagrami radijusa gravitacije H. Auf-Frani / Osnovne kole

12 00

80

10

80 0

KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA


7

1.0. OPA NAELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE KOLE

Veliina kolske zgrade iskazuje se brojem radnih prostora, posebno za nie i posebno za vie razrede. Za iskazani broj radnih prostora predvia se i potreban broj i veliina pomonih, specijaliziranih i prateih prostora (specijalizirane uionice, kabineti, radionice itd.). Pritom se pretpostavlja da je kapacitet uionice 30 uenika, a iskoristivost uionica i ostalih radnih prostora 30 sati tjedno unutar jedne smjene. Shodno potrebama, moe se u kolama organizirati rad u smjenama. Pedagoki normativi za graenje osnovnih kola limitiraju najvei kapacitet kolske zgrade za osnovnu kolu na 720 uenikih mjesta (24 uionice). Optimalni kapacitet kolske zgrade iznosi od 480 do 600 uenika.

KLASIFIKACIJA KOLSKIH ZGRADA

KOLSKI TRG

ENERGETSKO-TEHNIKI BLOK

KNJINICA I ITAONICA

TRIJEM

PROSTORI ZA ORG. I KOORD. RADA

ODRAVANJE GOSPODARSKO DVORITE GOSPODARSKI ULAZ VEZA SA SUSTAVOM K. KOMUNIKACIJA

VJETROBRAN ULAZ VANJSKIH KORISNIKA ULAZNI PROSTOR DVORANA TZK

KUHINJSKI POGON

BLAGOVAONICA

PROSTOR VIE NAMJENA

RAZREDNA NASTAVA

PREDMETNA NASTAVA

NASTAVA NA OTVORENOM

VJEBALITA

2 funkcionalna shema kole

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Ukupna veliina zemljita za gradnju (izgraeni i slobodni prostor) moe se priblino odrediti na temelju potrebne povrine po ueniku (uzevi u obzir broj uenika samo jedne smjene). Normativi za ukupnu veliinu zemljita osnovne kole: - kolska zgrada kapaciteta do 300 uenika: 40 m2/u., - kolska zgrada kapaciteta vie od 300 uenika: 30 m2/u. Kada je velika gustoa naseljenosti ili ako postoji neki drugi opravdani razlog (npr. manja tlocrtna povrina zgrade zbog katnosti; u blizini kole su slobodne povrine koje mogu koristiti i uenici itd.), kvadratura po ueniku moe biti i manja, ali nikada manje od 20 m2/u. Tako normirane veliine (m2/u.) ukljuuju i mogunost etapne izgradnje i dogradnje, za to treba rezervirati oko 20-30% od ukupne povrine kolskog zemljita. Pri izboru zemljita mora se voditi rauna o sanitarnim, pedagokim, urbanistikim, tehnikim i ekonomskim uvjetima koje mora ispunjavati zemljite za gradnju kolske zgrade. Elementi za izbor zemljita: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Smjetaj u mirnoj zoni, daleko od buke i izvora buke, te izvora praine, dima, plina i sl. (a ako je u zoni intenzivnog prometa, tada treba provesti zatitne mjere s ciljem smanjenja utjecaja buke); Zatienost od prejake magle i vjetrova (mora postojati mogunost smjetaja nastavnih prostorija na suprotnu stranu od jakih vjetrova); Teren zdrav - bez vlage, vodopropustan, da nije oneien otpadnim tvarima; Poloaj i oblik zemljita mora omoguavati odgovarajue osunanje kolske zgrade te pravilnu orijentaciju i funkcionalni raspored svih prostora kole (otvorenih i zatvorenih); kolsko zemljite treba i veliinom i oblikom, uz povrinu za kolsku zgradu, omoguavati formiranje odgovarajuih otvorenih povrina; Najpovoljnije je zemljite koje lei juno od puta i koje je vodoravno ili s blagim nagibom prema jugu, a kod terena u padu da ima nadvien poloaj s vizurama; Prilaz za uenike mora biti siguran, ne smije biti sa ili preko prometnice s jakim prometom niti preko nezatienih prometnih prijelaza (eljeznikih, tramvajskih i sl.), Zemljite mora biti takve veliine i oblika da omoguuje smjetaj uionikog
3 Aleksandar Dragomanovi, Radovan Niki: kola u Dubravi (natjeajni rad), Zagreb, 1954.

4, 5 Johannes Duiker: Open air kola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. fotografija pokazuje stanje prije (integralno planirane) izgradnje okolnog bloka

H. Auf-Frani / Osnovne kole

VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJITA


9

1.2.

ZEMLJITE ZA GRADNJU KOLSKE ZGRADE VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR

VELIINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJITA

9. 10.

11. 12. 13.

trakta kolske zgrade u pravilu oko 50 m od prometnice, a u iznimnim sluajevima 35 m; Najmanji je razmak kolske zgrade (nastavni prostori) i susjednih objekata 12 m; kolsko zemljite mora imati odreenu kvalitetu tla u odnosu na nosivost tla, razinu podzemne vode, opasnost od klizanja, slijeganja, odronjavanja i sl. Radi ekonominosti treba odabrati zemljite koje ne zahtijeva vee trokove za saniranje terena ili vee zemljane radove zbog konfiguracije terena, a treba razmotriti i seizmike karakteristike podruja i mikrolokacije zbog analize tehnikih i ekonomskih efekata antiseizmikih postupaka koje treba poduzeti, kao i razinu podzemne vode (kod zgrada bez podruma ne bi smjela biti via od 1,2 m ispod razine zemljita, a u sluaju podrumljenja 0,5 m ispod poda podruma); Mogunost dobrog i ekonominog sustava kanalizacije; Ekonomina duina komunalnih prikljuaka i prilaznih putova; Veliina i oblik zemljita mora omoguavati eventualnu dogradnju radi poveanja kapaciteta ili promjene pedagokih zahtjeva.

1.2.1. Lokacija i orijentacija kolskih zgrada 1.


6,7 Herman Hertzberger: kola i djeji vrti, Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.

2. 3. 4. 5.

6.

kolsku zgradu treba locirati tako da odnosi funkcija zgrade, povrina za tjelesni odgoj, povrina za rekreaciju, gospodarskih povrina i zelenih povrina meusobno ne dolaze u sukob. Poeljno je da povrine za tjelesni odgoj i povrine za rekreaciju ne budu smjetene ispred uionica i specijaliziranih prostorija. Ulazni prostor i prilazni put ne bi smjeli biti ispred uionica. Ulaz ne smije biti izloen jakom vjetru i zapusima. kolsku zgradu treba tako postaviti da bude omoguena ispravna orijentacija uionica i ostalih prostorija (moraju se uzeti u obzir i lokalne prilike). Za uionice je najpovoljnija orijentacija jug ili jugoistok, odnosno jugozapad, s otklonom do 15. Nekim specijaliziranim uionicama vie odgovara sjeverna orijentacija (sjeveroistona). Preporuuje se da se povrine za tjelesni odgoj orijentiraju po uzdunoj osi sjever-jug, ako je to mogue.

10

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Funkcionalne karakteristike kolske zgrade razmatraju se u odnosu na radne procese i dogaaje koji se zbivaju u prostorima kole. Uz to vrednuje se znaenje kole u okolini u kojoj se gradi, te ukljuivanje i koritenje kolskih prostora u ivotu drutvene zajednice. Prostorna struktura kolske zgrade odreena je drutvenim ciljevima kole, primijenjenom pedagokom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogunostima drutva, kao i specifinim urbanistikim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama ue sredine u kojoj se kola gradi. Podrazumijevajui da svaki prostor kole mora udovoljavati opim tehnikim, fizikalnim i higijenskim uvjetima, istraujemo i druge specifine uvjete kojima moramo dati odreena rjeenja. Tako se smatra da je pedagoki povoljno odvojiti uionice za razrede od I. do IV. od onih od V. do VIII. Meusobnim povezivanjem uionica za nie razrede, odvojeno od meusobno povezanih uionica za vie razrede, moemo ostvariti specifine funkcionalne karakteristike istih ili slinih prostora, te time doi do razliitih prostornih sklopova kole. Ovim diferenciranjem ne namjerava se unaprijed odrediti sustav gradnje kolske zgrade, ve postaviti zahtjev da se u svakom sustavu gradnje, vodei rauna o ekonominosti rjeenja, moraju ostvariti odreene funkcionalne karakteristike za pojedine prostorne sklopove kole: 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.3.5. 1.3.6. 1.3.7. razredna nastava, predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, drutveni prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju rada kole, gospodarski prostori, ostali prostori, vanjski prostori.

7 5 3 6 2

1 spremite za bicikle, sanitarije 2 dvorana za tjelesni odgoj 3 razredna nastava 4 specijalizirane uionice 5 dvorana za vie namjena 6 uprava 7 zbornica

8,9 Arne Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

1.3.1. Razredna nastava Razredna nastava provodi se u sklopu matinih uionica za uenike od I. do IV. razreda osnovne kole, odvojeno od uionica predmetne nastave i od drugih prostora kole. Najee se uionice za razrednu nastavu smjetaju u prizemlju, uz naglaenu mogunost povezivanja s organiziranim vanjskim povrinama. Za ove je uionice obvezna juna orijentacija, uz dobro rjeenje zatite od prejakog osunanja. Kao i kod drugih prostornih sklopova, kod tih uionica naglaena je odgojna dionica koritenja

6 2 2

H. Auf-Frani / Osnovne kole

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE
11

1.3.

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE KOLSKE ZGRADE I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA)

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

svih prostora kole, a naroito hodnika, garderoba (rijeenih unutar sklopa) i prostora sanitarnih ureaja. Ovaj prostorni sklop mora imati dobru i jednostavnu vezu s ulaznim prostorom i drutvenim prostorima kole.

1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Uionice predmetne nastave odijeljene su od uionica razredne nastave jer okupljaju uenike od V. do VIII. razreda i imaju svoje specifine funkcionalne zahtjeve prema orijentaciji, odnosu prema vanjskim terenima, prema opremi, instalacijama i dodatnim prateim prostorima. Prostorni sklop ovih uionica mora imati jednostavne i pregledne veze sa: ulaznim prostorom, sredinjom garderobom, BIC-om (biblioteno-informacijskim centrom), prostorom za vie namjena, blagovaonicom, prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

10,11 Ivo Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. 12,13 Radovan Niki: kola u Dubravi, Zagreb, 1960.

Putem prostora za vie namjena mora se ostvariti neposredna veza s vanjskim prostorima odmora i rekreacije. Uionice se mogu organizirati u prizemlju ili po katovima pri emu se prema njihovoj pedagoko-radnoj funkciji bira optimalna orijentacija, osiguravaju potrebne veze na vanjske povrine i nuna akustika prostorna izolacija. Uionicama za radno-tehniku i likovnu kulturu preporua se sjeverna orijentacija radi ravnomjernijeg i difuznog osvjetljenja, a specijaliziranoj uionici za prirodu i biologiju preporua se veza na kolski vrt i vivarij. Uionica za radno-tehniku kulturu mora biti tako smjetena ili akustiki izolirana da ne prenosi eventualnu buku na druge prostore kole, a treba imati i neposrednu vezu s vanjskim povrinama. Oprema instalacijama (voda, elektrika i plin) zahtijeva prostudirana rjeenja, s obzirom na zahtjev fleksibilnosti posebno ovih prostora, i mogunosti lakih preinaka za nove uvjete i pedagoke zahtjeve.

1.3.3. Drutveni prostori Drutveni su prostori kole smjeteni centralno, s dobrim vezama sa svim prostornim sklopovima, a poeljno je da se mogu koristiti i za potrebe lokalne zajednice.
12
H. Auf-Frani / Osnovne kole

1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada U ovim prostorima odvija se administrativni i organizacijski proces rada kojim se koordinira kompleksno djelovanje cijele kole koje proizlazi iz njene unutarnje i vanjske uloge. Vaan je poloaj ovih prostora prema glavnom ulazu i prema ostalim prostorima kole. Potrebna je veza s ulaznim halom i prostorom za prijam roditelja. Smjetaju se obino u prizemlje, a mogu imati i poseban ulaz (kod veih kola) koji se koristi tijekom godinjih odmora ili praznika. Poloaj ovog sklopa morao bi biti takav da nije prolazan za ostale sklopove prostorija.

14 K. Namba: kola u Nigati, Japan, 1979. prostor za vie namjena

15 Hubert Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjinica

16 Paul Rudolph: kola Middletown, New York, SAD, 1969.

prostor za vie namjena

1.3.5. Gospodarski prostori Gospodarski prostori kole, kroz higijensku prehranu i higijeniziranje (odravanje) svih prostora kole, pridonose zdravom i uspjenom razvoju uenika. Putem ovih prostora ostvaruje se sva doprema u kolu kao i otprema svih nepotrebnih predmeta, otpadaka i smea. Te se veze ostvaruju preko gospodarskog dvorita koje ima kolni prilaz. Zbog svoje osnovne funkcije - pripremanje jela i kondicioniranje prostora - ovi prostori imaju visoku tehniku razinu opreme (tednjaci, kotlovi, strojevi za pranje sua i drugi kuhinjski i ventilacijski ureaji, te ureaji centralnoga grijanja), uz primjenu raznih izvora energije. Kvalitetna i tehniki ispravna izvedba te mogunost odravanja ureaja i instalacija veoma je vana funkcionalna karakteristika koja se zatim proiruje na obradu stijena, prozora, podova, stropova i svih instalacija.
H. Auf-Frani / Osnovne kole

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE
13

Prostor vie namjena meusobno povezuje sve prostorne sklopove i slui za okupljanje uenika i prezentaciju kole prema sredini u kojoj djeluje. Orijentacija ovog prostora s obzirom na strane svijeta nije naglaena, primarna je meusobna funkcionalna povezanost pojedinih sklopova s PVN-om, kao i osiguran prostor za odmor i boravak te nastupe uenika. Poeljna je dobra veza - neposredna - na kolski trg, tj. na ulazni prostor i vanjski prostor odmora i rekreacije. Biblioteno-informacijski centar sredinji je informacijski prostor kole u kojem su uenicima i nastavnicima na raspolaganju raznoliki izvori informacija. Poloajno je ovaj prostor u sreditu kolske zgrade, na najpristupanijem mjestu, po mogunosti orijentiran sjever-sjeveroistok.

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

1.3.6. Ostali prostori Ulaz u kolsku zgradu mora biti, u odnosu na prilaz zgradi, uoljiv i lako pristupaan. Pred ulazom formira se trijem ili nadstrenica za okupljanje djece i zatitu od nevremena. Neposredno uz ulaz smjeta se sredinja garderoba, ali tako da veza ulaznog sklopa s komunikacijama i prostorom vie namjena ostane nesmetana. Komunikacije (horizontalne i vertikalne), osim to ostvaruju pregledne veze meu prostornim sklopovima i omoguavaju jednostavnu orijentaciju uenika, mogu se formirati kao prostor upotrebljiv za razne aktivnosti (nastava, rekreacija itd.). Pravilan izbor i raspored sanitarija nuni su za odravanje optimalnih higijenskih uvjeta u kolskoj zgradi i vaan su inilac formiranja higijenskih navika i zdravstvene kulture uenika. U manjim kolama projektira se i stan za uitelja, a u veim stan za domara, s posebnim ulazom. 1.3.7. Vanjski prostori
19,20 Aldo van Eyck: kola u Nageleu, Nizozemska, 1954.-56.

17,18 Martorell, Bohigas, Mackay: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972.

Vanjski su prostori kole, posredno ili neposredno, vezani za organizaciju odgojno-obrazovnog procesa, stoga kolsko zemljite mora omoguiti formiranje odgovarajuih povrina uz povrine za gradnju kolske zgrade. Uz pjeake pristupe koli (uenika, roditelja, nastavnika, osoblja) nuno je ostvariti i kolni pristup, na koji se vee gospodarsko dvorite. Prilazi se lociraju tako da ne ometaju rad u kolskim prostorima. kolski trg, povezan s ulazom u kolsku zgradu, mjesto je okupljanja i igre uenika. kolsko je dvorite zasebna, osunana i od vjetra zatiena povrina za odmor i igru uenika koja je tako smjetena da ne smeta radu u koli. Za praktine vjebe iz biologije potrebno je organizirati, u sklopu kolskog dvorita, kao nastavnu povrinu i kolski vrt. Zelene povrine kolske parcele ureuju se kao park. Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (kolsko vjebalite) namijenjeni su organizaciji nastave, rekreaciji i sportskim igrama, a pogodno su vezani za sportsku dvoranu. Gospodarsko dvorite je samostalna povrina, odvojena od prilaza za uenike i nastavnike, te tako smjetena da ne ometa rad u kolskoj zgradi. Kolnim je pristupom prikljuena na prometnicu. Na parceli je potrebno osigurati i parkiralite za vozila nastavnika.

14

H. Auf-Frani / Osnovne kole

2.1.

RAZREDNA NASTAVA

Razredna se nastava organizira i izvodi s uenicima I.-IV. razreda. Radni prostor za razrednu nastavu mora biti prostorno, funkcionalno i oblikovno takav da omogui ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka definiranih nastavnim planom i programom. Za razrednu nastavu potrebni su radni prostori: 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. uionice, kabinet, prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu, prostor za vie namjena te prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Za rad s uenicima koriste se i vanjski prostori, pa se u pravilu neposredno uz matinu uionicu formira uionica u prirodi. Unutar sklopa razredne nastave smjeta se i garderoba, pojedinana ili zajednika, za uenike niih razreda. Najee je garderoba u hodniku ispred uionica ili u pretprostoru kroz koji se ulazi u uionice. Moe se organizirati i u zasebnom prostoru, nasuprot uionicama. Vano je osigurati dobro prirodno prozraivanje garderobe.

10

11

12

21 primjeri organizacije uionice razredne nastave 1 nastava na otvorenom, 2 frontalni postav, 3, 4, 5 oblici grupnog rada, 6 crtanje, 7 kazalite, 8 projekcije, 9 ples, 10 razgovor, 11 diskusija, 12 pojedinani rad

2.1.1. Uionice od I. do IV. razreda Pedagoko-didaktiki karakter rada u niim razredima (I.-IV.) zahtijeva veu povrinu uionice po ueniku (u odnosu na uionice V.-VIII. razreda) kako bi se omoguila vea sloboda kretanja u uionici, te stoga to se ee izmjenjuju razliiti oblici rada, vie je didaktikih igara itd. Povrina radnoga prostora dimenzionira se s 2 m2 po ueniku, dakle 60 m2 za 30 uenika, tlocrtnih proporcija 1:1 do 1:1,5 potujui uvjete optimalnog osvjetljenja. Sam radni prostor uionice mora biti tako formiran da omoguava brze promjene razmjetaja opreme, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, skupni, rad u parovima i individualni). Svojim dimenzijama, oblikom i smjetajem namjetaj mora biti prilagoen uzrastu uenika. Ako je u koli formiran kombinirani razredni odjel, tada u uionici mora biti toliko kolskih ploa koliko ima razreda u odjelu, a namjetaj mora biti prilagoen njihovu razliitom uzrastu.

22,23 Livio Vacchini: kola u Locarnu, vicarska, 1980.

1 uionica 2 grupni rad 3 natkrivena terasa 4 terasa 5 komunikacija 5

mj. 1:200

5 H. Auf-Frani / Osnovne kole

RAZREDNA NASTAVA
15

2.0. PROSTORNI SKLOPOVI KOLSKE ZGRADE: PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE

RAZREDNA NASTAVA

Na prednjem zidu uionice razredne nastave postavlja se kolska ploa s tri dijela: jedan dio s crtovljem, drugi dio s pravokutnom mreom, a trei dio - s jedne strane neiscrtan, a s druge strane s povrinom za projekcije (preporua se da ploa sadri flanelograf i magnetograf). Na bonom zidu postavlja se zidna ploha za izlaganje uenikih radova. Na stranjem zidu postavljaju se ormari, police i vitrine u kojima uenici odlau pribor koji ostaje u koli. Kuti za igranje mora imati ovei prostira (tepih) i biti opremljen raznovrsnim igrakama primjerenim dobi uenika. Oprema: - radni stol za uenike (dim. prema uzrastu) - stolice (dim. prema uzrastu) - stol i stolica za nastavnika - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izlobe - ormar za radni materijal - kuti igara - autotehnika, komplet - prva pomo, komplet Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.1.2. Kabinet Kabinet razredne nastave rabe nastavnici za pripremu odgojno-obrazovnog rada. U tom se prostoru odlau odreena nastavna sredstva i pomagala. Na etiri odjela razredne nastave predvia se u pravilu jedan kabinet, a za vie od est predviaju se dva kabineta. Oprema: - radni stolovi i stolice za uitelje - ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala Instalacije: - umivaonik - utinica za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod kom. 1 4 1 kom. 15 30 1 1 1 1 2 1 1 1 kom. 1 4 1

mj. 1:200

24-26 Arne Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

1 uionica, 2 grupni rad, 3 terasa

27-29 Herman Hertzberger: Montessori kola, Delft, Nizozemska, 1960.-81. uionica sloenog, L oblika, s denivelacijama i mokrom zonom koja se otvaranjem pulta povezuje sa zajednikim koridorom

16

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Ako postoje potrebe i mogunosti sredine u kojoj kola djeluje, formira se prostor za produeni i cjelodnevni boravak. Ovi prostori moraju zadovoljavati sve pretpostavke za zdrav i normalan razvoj uenika, a svojom opremom moraju omoguiti funkcionalnu organizaciju prostora za cjelokupni odgojno-obrazovni rad, naroito racionalno, samostalno i efikasno uenje, te oputanje i odmor uenika u slobodnom vremenu. Prostor za produeni boravak uenika - heterogenih ili homogenih skupina - mora omoguivati provedbu samostalnog uenja i pisanja (rjeavanja) zadataka te provoenje dijela slobodnog vremena u odmoru. Prostor za skupine produenoga boravka (orijentaciono 20 uenika) treba u pravilu dimenzionirati s 2 m2 po ueniku minimalno kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi. Zbog sustava izgradnje, promjena u broju uenika u koli i fleksibilnosti prostora preporua se taj prostor dimenzionirati sa 60 m2 (razredna nastava) i zbog njegova vienamjenskog koritenja. Prostor za produeni boravak treba svojom prostorno-funkcionalnom organizacijom i opremom omoguiti uenje, odmor i igru djece. Prostor se oprema standardnom opremom uionice za razrednu nastavu, lealjkama za odmor za najnii uzrast, kutiem igara te izabranim predmetima koji izazivaju interes uenika i nadopunjuju njegovo uenje. Rjeenjem prostora ovakve uionice treba osigurati dovoljan broj povrina za izlaganje, crtanje i pisanje. Horizontalne povrine mogu se diferencirati po namjeni i po visini, uz osiguranje provedbe osnovnih funkcija. Pritom treba postii optimalni sklad odnosa i motivaciju za razliito, meusobno neometano koritenje tih povrina. Uionica za cjelodnevnu nastavu jednoga razrednog odjela (30 uenika) mora zadovoljavati potrebe suvremene organizacije nastave, uz dodatne specifinosti ivota i rada uenika s boravkom u koli koji traje i do 10 kolskih sati na dan. Veliina uionice za cjelodnevnu nastavu (30 uenika) mora iznositi 60 m2 (razredna nastava). Organizacija uionice za cjelodnevnu nastavu, kao i prostora za produeni boravak, moe biti vrlo slobodna i raznovrsna jer navedeni prostori nadoknauju prostor obiteljskoga doma. Taj je prostor vezan za vanjske organizirane povrine i na unutarnje prostore (BIC, prostor za vie namjena, blagovaonicu, dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu te radionice).

mj. 1:200 2 1 uionica 2 grupni rad 3 terasa 4 komunikacija

32,33 Herman Hertzberger: Montessori kola, Delft, Nizozemska, 1960.-81.

H. Auf-Frani / Osnovne kole

RAZREDNA NASTAVA
17

2.1.3. Prostori za produeni boravak i cjelodnevnu nastavu

30,31 Ulrich Baumgartner: kola Aesch, Neftenbach, vicarska, 1958.-59.

RAZREDNA NASTAVA

90

60

60

60

60

60

60

60

60

60

60

120

60

120

90

mj. 1:100

60 120

120

Oprema: - radni stol za uenike (dim. prema uzrastu) - stolice (dim. prema uzrastu) - stol i stolica za uitelja - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izlobe - ormar za radni materijal - kuti igara - autotehnika, komplet - prva pomo - komplet Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod

kom. 10 20 1 2 1 1 2 1 1 1 kom. 1 4 1

34 shema uionice razredne nastave s jednostranim osvjetljenjem 37 osnovne mjere (ovisno o starosti uenika) 120 60 h=37-46
6 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 102 cm 110 cm 113 cm 127 cm 127 cm 132 cm 137 cm 142 cm 147 cm 152 cm 157 cm 162 cm 167 cm 172 cm 185 cm 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

67-76

60

35 kolski namjetaj
1 1/5 H 9/10 H 1/2 H 2/7 H H 7/10 H

2 2,3 m 1,52 m 1,37 m A B

86,5 cm

76 cm 61 cm

C D

36 Arne Jacobsen: namjetaj za kolu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

76 cm

3/7 H + 23 cm

1/4 H 3

18

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Predmetna nastava organizira se i izvodi u pravilu s uenicima od V. do VIII. razreda. To je takav sustav nastave koji se izvodi po predmetima u odgovarajue opremljenim uionicama. Podruja predmetne nastave su: 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6. jezino-umjetniko podruje, prirodoslovno-matematiko podruje, drutveno podruje, radno-tehniko podruje, izborna nastava, podruje tjelesne i zdravstvene kulture.

2.2.1.1. Uionica za hrvatski jezik Oprema: - radni stolovi dvosjedi - stolice s naslonima za uenike - uiteljski stol i stolica s naslonom - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izlobe - ormar (nastavna sredstva, nastavna pomagala i priruni materijal) Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik Oprema: - radni stolovi sa stolicama za nastavnike - radni stol sa stolicama za grupni rad uenika - ormari za didaktika sredstva i uenike radove Instalacije: - utinice za elektrinu struju od 220 V *Prijedlog kom. 2 kom. 15 30 1 1 1 1 3 kom. 1 3 1

2.2.1. Jezino-umjetniko podruje U radnim prostorima za jezino-umjetniko podruje organizira se i izvodi nastava hrvatskog i stranog jezika, likovne i glazbene kulture te njima pripadajuih izbornih programa. Kabineti se koriste za pripremu nastavnog procesa, izvannastavne aktivnosti te za skupni i individualni rad uenika. U koli treba za ovo odgojno-obrazovno podruje osigurati sljedee prostore: 2.2.1.1. 2.2.1.2. 2.2.1.3. 2.2.1.4. 2.2.1.5. 2.2.1.6. 2.2.1.7. 2.2.1.8. 2.2.1.9. 2.2.1.10 uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za glazbenu kulturu, kabinet za glazbenu kulturu, spremite za glazbenu kulturu, uionica za likovnu kulturu, kabinet za likovnu kulturu, spremite za likovnu kulturu.

Kod kola do 16 odjela viih razreda predvia se 1 uionica za hrvatski jezik, povrine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 m2. Kod kola s veim brojem razrednih odjela (od 5 paralelki nadalje) neophodne su dvije uionice za hrvatski jezik istih povrina, s jednim kabinetom od 20 m2. Kod kola s 2 do 4 paralelke predvia se jedna uionica za strani jezik, povrine 40 m2, s kabinetom od 20 m2.

Kabineta Zgrade za odgoj i obrazovanje prema meunarodnim standardima, odnosno veem broju m2 po ueniku. H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
19

2.2.

PREDMETNA NASTAVA

Kod kola s 4 paralelke nadalje predvia se uionica za strani jezik 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom povrine 12-16 m2. Kod kola do 20 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za glazbenu i likovnu kulturu. Povrina uionice za likovnu, odnosno glazbenu kulturu iznosi 70 m2 (bolje 80 m2), a kabineta 16 m2, odnosno 12 m2 ako postoje posebni kabineti za glazbenu ili likovnu kulturu. Spremite za glazbenu kulturu predvia se kod kola s vie od 12 odjela viih razreda, a povrina mu iznosi 8 m2.

PREDMETNA NASTAVA

2.2.1.3. Uionica za strani jezik Oprema uionice za strane jezike razlikuje se od opreme uionice za hrvatski jezik jedino po radnim stolovima uenika. Radni stolovi opremljeni su slualicama koje su prikljuene na nastavniki stol, a radni stol nastavnika ima ugraenu AV tehniku. U kolama s uionicom za strani jezik, povrine 40 m2, organizira se nastava s radnom skupinom od 15 do 18 uenika. Uionica za strani jezik, povrine 54 m2 (bolje 60 m2), treba se moi podijeliti u dva zasebna prostora, unutar kojih se moe organizirati skupno voenje konverzacije, direktna nastava ili odjeljci s audioopremom. 2.2.1.4. Kabinet za strani jezik Oprema i instalacije kabineta identini su opremi kabineta za hrvatski jezik. 2.2.1.5. Uionica za glazbenu kulturu
40-42 uionica za glazbenu kulturu varijante organizacije

38,39 uionica za strani jezik

Uionica za glazbenu kulturu izdvaja se, zbog buke i reima rada, od ostalih uionica, a postavlja se uz prostor za vie namjena. U takvim rjeenjima, uionica za glazbenu kulturu koristi se kao scena PVN-a prilikom kolskih priredbi i drugih manifestacija. U kolskim zgradama manjega kapaciteta, nastava iz glazbene kulture organizira se u zajednikoj uionici za likovnu i glazbenu kulturu ili u prostoru za vie namjena. Oprema: kom. - stolice s pominom daskom za pisanje, koje su smjetene u tri reda u polukrugu oko pianina 30 - praktikabl-troredni za zbor (montani) 1 - pianino sa stolicom za nastavnika 1+1 - radni stol uitelja i stolica s naslonom 1 - kolska ploa dvodijelna - ista povrina i povrina s muzikim crtovljem 1 - muzika linija (kazetofon, CD player, pojaalo, zvunici) 1 - TV prijamnik s AV tehnikom (video, odn, DVD recorder) i pominim stalkom 1 - synthesizer, gitara 1 - projekciona povrina 1 - zidna ploha za izlobe 1 - modulator i notni modulator 1 - ksilofon 1 - metronom 1 - diktaton 1

20

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu Oprema: - radni stol uitelja sa stolicom - ormari za pohranjivanje nastavnih pomagala i strune literature Instalacije: - utinice za elektrinu struju od 220 V 2.2.1.7. Spremite za glazbenu kulturu

kom. 1 4 1

43,44 uionica za likovnu kulturu varijante organizacije 45 Jacques Schader: kola Freudenberg, Zrich, vicarska, 1956.-60.

kom. 2

U kolama s 8 ili vie odjela viih razreda predvia se spremite za glazbenu kulturu (za pohranu muzikih instrumenata, literature, nota...) vezano za prostor za vie namjena. Oprema: - police za pohranjivanje muzikih instrumenata - notni stalci 2.2.1.8. Uionica za likovnu kulturu Uionica za likovnu kulturu optimalno je osvijetljena ako je orijentirana na sjever jer joj to osigurava difuzno prirodno osvjetljenje. Oprema: kom. - specijalni stolii za individualan likovni rad 30 - stolice s naslonom za uenike 30 - radni stol sa stolicom za uitelja 1 - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom 1 - stalak za modeliranje 15 - stol za grafiki tisak 2 - police za likovno-pedagoku dokumentaciju 2 - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1
H. Auf-Frani / Osnovne kole 46 Arne Jacobsen: kola Munkegaard Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

PREDMETNA NASTAVA
21

Napomena: Ako se uionica koristi za glazbenu i likovnu kulturu, onda se oprema stoliima za individualni likovni rad koji imaju pominu radnu plohu.

PREDMETNA NASTAVA

Instalacije: - praonik s toplom i hladnom vodom - utinica za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu Oprema: - radni stol sa stolicom uitelja - radni stol za trodimenzionalno oblikovanje - stol za grafiko otiskivanje - grafika prea za visoki i duboki tisak - police za materijale i sredstva likovnog rada Instalacije: - umivaonik s toplom i hladnom vodom - utinica za elektrinu struju od 220 V 2.2.1.10. Spremite za likovnu kulturu Oprema: - police za odlaganje radova iz keramike - okviri za tkanje i pletenje

kom. 2 4 1

2.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje U radnim prostorima za prirodoslovno-matematiko podruje organizira se i odvija nastavni proces matematike, prirode, biologije, kemije i fizike, kao i izborni programi i izvannastavne aktivnosti toga podruja. Kabinete koriste uitelji za pripremu nastave, a takoer mogu posluiti za skupni i individualni rad uenika. U koli se za ovo odgojno-obrazovno podruje osiguravaju sljedei prostori: 2.2.2.1. 2.2.2.2. 2.2.2.3. 2.2.2.4. 2.2.2.5. 2.2.2.6. 2.2.2.7. 2.2.2.8. uionica za matematiku kabinet za matematiku kompjutorska uionica uionica za fiziku i kemiju kabinet za fiziku i kemiju uionica za prirodu i biologiju kabinet za prirodu i biologiju ivi kuti (vivarij).

kom. 1 1

kom. 15

Za matematiku se predvia uionica povrine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 do 20 m2. Uionica ili uionice za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju su prostori u kojima se mogu primjenjivati svi nastavni oblici i metode rada koje predvia suvremeni nastavni proces, te im izvedbom i opremanjem osiguravaju mogunost brzih promjena nastavnih oblika i metoda rada. U kabinetima se ostvaruje neposredna priprema nastavnoga procesa, naroito za pripremu eksperimentalnog rada, tj. demonstracijskih pokusa i praktinih radova uenika. U kabinetima se nalazi i najvei dio zbirki nastavnih sredstava, a u njima se moe organizirati i rad s manjim skupinama uenika. Zbog potrebe za estom i brzom izmjenom nastavnih oblika i metoda rada, potrebno je osigurati efikasnu komunikacijsku povezanost uionice i kabineta za uitelje. Ako u koli postoji zajednika uionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju s dva kabineta, onda oba moraju biti povezana s uionicom. U kolama do 12 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju povrine 70 m2, s kabinetom od 16 m2. U kolama od 12 do 16 odjela viih razreda predvia se zajednika uionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju povrine 70 m2 (bolje 80 m2), s dva kabineta - jedan za prirodu i biologiju od 16 m2 i drugi za kemiju i fiziku, takoer od 16 m2. U kolama s 20 i vie odjela viih razreda predviaju se dvije uionice i dva kabineta. Jedna uionica za prirodu i biologiju povrine 54 m2, s kabinetom od 16 m2, i druga uionica za kemiju i fiziku povrine 70 m2 (bolje 80 m2), s kabinetom od 20 m2. Posebne uionice za fiziku ili kemiju predviaju se uglavnom u srednjim kolama. Uionice namijenjene za Fi-Ke-Bi moraju biti dobro iskoritene, to znai da bi se u

22

H. Auf-Frani / Osnovne kole

2.2.2.1. Uionica za matematiku Oprema: - radni stol - stolica s naslonom za uenike - uiteljski stol sa stolicom - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - ormar za didaktiki pribor uenika - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom Instalacije: - umivaonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.2.2. Kabinet za matematiku Oprema: - radni stolovi sa stolicama za uitelje - 2 ormara za prirunu literaturu, uenike pismene radove i nastavna sredstva i pomagala Instalacije: - utinice za elektrinu struju od 220 V

kom. 15 30 1 1 2 1 kom. 1 4 1

ovjeeni projektor pregrada s elektroinstalacijama

47 primjer organizacije kompjuterske uionice

48 kompjuterska uionica namjetaj prilagoen radu na kompjuteru

kom. 2

49,50 kompjuterska uionica (radno mjesto)

2.2.2.3. Kompjutorska uionica U kompjutorskoj uionici odvija se nastava s pomou kompjutora, nastava informatike, nastava izbornih predmeta vezanih za kompjutore, te izvannastavne aktivnosti vezane za kompjutore. Uionica treba imati kompjutorska radna mjesta za uenike (min. 8) i jedno kompjutorsko radno mjesto za uitelja, voditelja informatike uionice. Za jedno kompjutorsko radno mjesto treba osigurati najmanje 3,6 m2. Uionica treba imati dovoljan broj prikljuaka na gradsku mreu, rasporeenih po svim zidovima uionice. Poeljno je da uionica ima telefonski prikljuak. Uionica treba biti opremljena prikladnim namjetajem za smjetaj kompjutorske opreme. kole se opremaju kompjutorima ovisno o broju uenika i odjela u koli prema kriterijima
H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
23

njima trebalo odvijati 30 sati nastave tjedno. Tendencija je da se uionice za Fi-Ke-Bi projektiraju i opremaju tako da se mogu koristiti za bilo koji od tih predmeta. U ovoj grupi uionica i kabineta treba posvetiti posebnu pozornost prozraivanju te osigurati mogunost dobrog zamraivanja. ivi kuti (vivarij) locira se u uionici ili kabinetu za prirodu i biologiju, ili pak u proirenoj komunikaciji.

PREDMETNA NASTAVA

za opremanje osnovnih i srednjih kola informatikom opremom nadlenog Ministarstva Republike Hrvatske: do 16 odjela od 16 do 24 odjela od 25 do 32 odjela vie od 32 odjela 8 komp. mjesta 10 komp. mjesta 12 komp. mjesta 16 komp. mjesta 8-16 8-16 8-16 1 1 1

51 uionica za fiziku i kemiju

52 demonstracijski stol 53-55 sklop fi-ke-bi varijante

Oprema: - kompjutorska oprema - radni stolovi (s gornjom ploom u 2 dijela, visinski pomina) - stolice s naslonom za uenike - uiteljski stol (moe biti istovjetan uenikom) sa stolicom - trodijelna kolska ploa s projekcionom povrinom - demonstracioni monitor (ili TV prijamnik) - ovjeen ili na stalku - ormar za didaktika sredstva - zatiena razvodna ploa za elektrino napajanje radnih stolova Instalacije: - utinice za elektrinu struju od 220 V - raunalna mrea (LAN, beini LAN) s prikljukom na internet - utinice za TV prijamnik i antenu 2.2.2.4. Uionica za fiziku i kemiju Oprema: - radni stolovi (dimenzije radnih ploha stolova su: 120-130/60cm ili 180/60 cm) - stolice s naslonom za uenike - radne povrine uz bone zidove (duine 4 m, dubine 60 cm), s 3 ugraena praonika - demonstracijski-uiteljski stol sa stolicom - demonstracijski pokretni stoli - kolska ploa s projekcionom povrinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - visee vitrine - periodni sustav elemenata - pokretne energetske baterije (mogunost nepokretne) - laboratorijske stolice s mogunou podeavanja visine - aparat za gaenje poara - priruna apoteka

kom. 15 10 30 1 1 1 1 3 1 4 6 1 1

energetske baterije nepokretna pokretna

24

H. Auf-Frani / Osnovne kole

1 1

2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju Oprema: - radni stolovi sa stolicama za uitelje - ormari za odlaganje uenikih pismenih radova, zbirke, didaktiki materijal i strunu literaturu - ormar za kemikalije s protupoarnom zatitom - radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa - demonstracijski pokretni stoli - stol sa 6 stolica za skupni rad uenika Instalacije: - praonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - po mogunosti, prikljuak na plinsku instalaciju 2.2.2.6. Uionica za prirodu i biologiju Oprema uionice i kabineta za prirodu i biologiju istovjetna je opremi uionice i kabineta za fiziku i kemiju, samo to nema razvodne ploe za elektrinu struju i prirodni sustav elemenata. 2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju 2.2.2.8. ivi kuti (vivarij) U vivariju treba osigurati odgovarajui broj polica za uzgoj lonanica i nastambe s postoljima za ivotinje.
58 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju 59 vivarij

kom. 4 1 1 1 1 kom. 1 2 1

uionica za fiziku i kemiju kosog presjeka

57 kosa uionica fizike i kemije, odn. prirode i biologije (detalj)

Napomena uz 2.2.2.: Oprema zajednike uionice fizike, kemije, prirode, biologije i pripadajuih kabineta treba sadravati sve ve navedene elemente opreme. H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
25

Instalacije: - praonik - utinice za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na plin - demonstracijski stol s razvodnom ploom za elektrinu struju i plinskom bocom od 2 kg - prikljuak na antenski razvod

kom. 4 6 4

56 Dolf Schnebli: kola u Locarnu, vicarska, 1961.-64.

PREDMETNA NASTAVA

2.2.3. Drutveno podruje U radnim prostorima za drutveno podruje organizira se i izvodi nastava povijesti i zemljopisa te njima pripadajuih izbornih programa, kao i izvannastavne aktivnosti toga podruja. U koli se za ovo odgojno-obrazovno podruje osiguravaju sljedei prostori: 2.2.3.1. 2.2.3.2. 2.2.3.3. 2.2.3.4. 2.2.3.5. uionica za povijest, kabinet za povijest, uionica za zemljopis, kabinet za zemljopis, geografska promatranica.

2.2.3.2. Kabinet za povijest Oprema: - radni stolovi i stolice uitelja - ormari za nastavna sredstva i pomagala - stalak za odlaganje karata - radni stol sa stolicama za skupni rad Instalacije: - utinica za elektrinu struju od 220 V 2.2.3.3. Uionica za zemljopis Oprema: Osnovna oprema uionice za zemljopis istovjetna je s opremom uionice za povijest. Posebnost opreme za uionicu zemljopisa jest stol za promatranje, s policama za odlaganje materijala i pribora za rad. Instalacije: - umivaonik - utinica za elektrinu struju od 220 V - prikljuak na antenski razvod 2.2.3.4. Kabinet za zemljopis Oprema: Osnovna oprema kabineta za zemljopis istovjetna je s opremom kabineta za povijest. Posebnost opreme za kabinet zemljopisa jesu: - stol za crtanje i kopiranje karata s prikljukom za struju, - stol-vitrina s ormarom za geoloku, petrografsku i pedoloku zbirku. 2.2.3.5. Geografska promatranica Za organizaciju praenja prirodnih geografskih pojava u nastavi zemljopisa potrebno je organizirati geografsku promatranicu na otvorenom prostoru u neposrednoj blizini kole. Oprema: - vjetrulja - gnomon - eklimetar - vlani i suhi pjeanik - meteoroloka postaja s odgovarajuim instrumentima za meteoroloka i fenoloka promatranja kom. 1 4 1 kom. 2

U kolama do 20 odjela viih razreda (V.-VIII. raz.) predvia se zajednika uionica za povijest i zemljopis, s kabinetom. Povrina uionice iznosi 54 m2 (bolje 60 m2), a kabineta 12-16 m2. Uionice moraju biti tako oblikovane da je u njima mogua brza promjena rasporeda opreme prostora, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, u parovima, skupni i individualni). Uz uionice nalaze se kabineti za uitelje koji su direktno povezani s uionicom, a namijenjeni su nastavnicima za pripremu nastavnog procesa i pohranu didaktike opreme, kao i za rad s manjom skupinom uenika. 2.2.3.1. Uionica za povijest Oprema: 26

kom. 15 30 1 1 1 1

dvosjedni radni stolovi stolice s naslonom za uenike uiteljski stol i stolica s naslonom kolska ploa s projekcionom povrinom TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom stalak ili tranice za karte izlobeni panoi i flanelograf te lenta vremena vitrine za izloke i povrina za povijesne i zidne karte te slike umivaonik utinice za elektrinu struju od 220 V prikljuak na antenski razvod

Instalacije:

kom. 1 4 1

H. Auf-Frani / Osnovne kole

U tom se prostoru odvija redovna nastava tehnike kulture, nastava izbornih programa i izvannastavne tehnike aktivnosti uenika. Za ostvarivanje programa ovog podruja treba osigurati odgovarajui radni prostor, spremite alata, materijala, izraenih predmeta i pribora. Radni prostor za ovo podruje sastoji se od: 2.2.4.1. 2.2.4.2. 2.2.4.3. 2.2.4.4. specijalizirane uionice (radionice), kabineta, spremita, fotolaboratorija (po mogunosti i potrebi).

Poeljno je da prostori toga podruja imaju mogunost pristupa iz dvorita radi lakeg unoenja potronog materijala i opreme te eventualnog rada na otvorenom. Zbog stvaranja buke pri praktinom radu uenika te posebnog reima ekonomskog i energetskog opsluivanja, radionica se prostorno odjeljuje od nastavnih, drutvenih i upravnih prostorija. Kod kola s 4-8 odjela viih razreda predvia se jedna specijalizirana uionica veliine 54 m2 (bolje 60 m2). Kod kola sa 12-16 odjela viih razreda predviaju se 2 specijalizirane uionice, od kojih jedna od 54 m2, a druga od 75 m2, a kod kola s 20-24 odjela viih razreda predviaju se 2 specijalizirane uionice sa po 75 m2, ili ukupno 150 m2. Specijalizirana uionica dimenzionira se za jednu polovicu razrednog odjela, a najvie za 18 radnih mjesta. Prilikom dimenzioniranja specijaliziranih uionica treba raunati s 3,5 m2/uenikom mjestu za runu obradu, a 5,0 m2/uenikom mjestu za strojnu obradu. Neposredno uz specijaliziranu uionicu smjetaju se spremita za materijal (s ulazom iz radionica) i kabinet uitelja za pripremu praktine nastave. Kabinet za uitelje treba biti od 12 do 24 m2, ovisno o veliini kole. Spremite je takoer ovisno o veliini kole, a predvia se da bude od 8 do 20 m2. Za fotolaboratorij predvia se 8 m2. 2.2.4.1. Specijalizirana uionica za tehniku kulturu (radionica) U ovoj uionici (radionici) obavlja se runa obrada i modeliranje papira (karton, ljepenka i drugo), elementarna obrada drva i metala, kao i upoznavanje s osnovnim radnjama na strojevima za obradu razliitih materijala. U kolskim zgradama manjega kapaciteta, opa radionica smjetena je u jedinstvenom prostoru, dok se u kolama veega kapaciteta radionica dijeli na prostor za obradu kartona i drva, te prostor za obradu metala.

60,61 Hubert Bennett: kola Pimlico, London, Engleska, 1971. radionica

radionica H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
27

2.2.4. Radno-tehniko podruje

PREDMETNA NASTAVA

Po mogunosti treba osigurati sjeverno osvjetljenje jer se time postie difuznost dnevnog svjetla u radionici. Oprema: - radioniki stolovi za uenike (jednosjed 120x60x80) - stolice s naslonom za uenike - uiteljski stol i stolica s naslonom - kolska ploa s projekcionom povrinom - univerzalni mjerni stol - element uz demonstracijski stol - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - kolica za nastavna sredstva - ormar s kompletom alata za obradu drva - ormar s kompletom alata za obradu kovina - ormar s kompletom alata za elektroradove - ormar s kompletom alata za rad s poliesterskim smolama - ormari s priborom za vjebe (V., VI., VII. i VIII.) - vitrine za nastavna sredstva, uenike radove i sl. - ormari za uenike radove, materijal i pribor - razvodni ormari sa sklopkama - postolja za strojeve - radni stol za grublje radove
62 uionica za tehniki odgoj - radionica

kom. 15 15 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 4 4-8 4-8 1 1-5 1-4 kom. 2 15

63 mala uionica za tehniki odgoj

Instalacije: - praonici s toplom i hladnom vodom - elektrina instalacija a) za rad strojeva potrebni su posebni prikljuci b) za svako radno mjesto 1 trofazna utinica

Sve elektrine instalacije moraju biti propisno izvedene i sa dvostrukom zatitom. Utinice su u zidovima, kao i u pokretnim energetskim baterijama. - utinica za TV prijamnik i prikljuak na antenski razvod 1+1 2.2.4.2. Kabinet Oprema: - radni stolovi sa stolicama za uitelje - ormari - visee vitrine Instalacije: - utinica za elektrinu struju od 220V kom. 2 2 kom. 2

28

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Oprema: - otvorene police od poda do stropa - 1 ormar 2.2.4.4. Fotolaboratorij Fotolaboratorij se oprema ureajima za razvijanje i kopiranje razliitih vrsta fotomaterijala. U fotolaboratoriju obvezna je mehanika ventilacija, i to izvedena tako da je onemogueno prodiranje svjetlosti u prostoriju. Instalacije: (specifine elektrine instalacije) - praonik s dvije pregrade i dvije slavine - utinice za elektrinu struju (odmaknute 2-3 m od praonika) 2.2.5. Izborna nastava kom. 1 2-3

Oprema: - radne plohe veliine 120x60 cm - pomini radni stolovi - stolice - tednjaci - kolska ploa s projekcionom povrinom Instalacije: - praonik s prikljukom na toplu i hladnu vodu - umivaonik s toplom i hladnom vodom - el. utinice - 220 V do 16 A - utinica za tednjak do 7 Kw - prikljunica za stroj za pranje - plinski prikljuak za tednjak

kom. 3 6 16 3 1 kom. 2 1 15 1 1 1

U koli se za teajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti osiguravaju sljedei prostori: 2.2.5.1. uionica za teajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti 2.2.5.2. kabinet izborne i dr. nastave 2.2.5.3. spremite za teajnu nastavu: prehrane, odijevanja, stanovanja. Praktini rad teajne nastave u kolama do dvije paralelke izvodi se u prostoru za vie namjena i blagovaonici. Stoga je i potrebno u dijelu tih prostora instalirati dovoljan broj utinica, dva praonika s toplom i hladnom vodom te umivaonik. Potreban prostor (oko 2,5 m2 po radnom mjestu) odvaja se od ostalog prostora pominim panoima. U kolama s vie od dvije paralelke u viim razredima, radni prostor za teajnu nastavu organizira se u vienamjenskoj uionici koja mora omoguivati podjelu radi koritenja prostora od vie grupa, odnosno vie programa izborne nastave. Uionica za teajnu i izbornu nastavu treba biti smjetena blie blagovaonici ili prostoru za vie namjena, a opremljena kompletom individualne kuhinje (tednjak, ormari, visei ormarii, hladnjak i ormar za pribor za ienje). Osim toga, potreban je stroj za ivanje, pranje, daske za glaanje, pokretna vjealica za kuhinjske krpe i pregae, te ormar za pohranu elektrinih kuhala s jednom ploom. Za iskljuenje elektrinog napona na svim radnim mjestima mora biti instaliran automatski osigura.

64 uionica za teajnu nastavu i izborne programe varijanta organizacije

65 uionica za teajnu nastavu i izborne programe H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
29

2.2.4.3. Spremite

2.2.5.1. Uionica za teajnu nastavu i izborne programe

PREDMETNA NASTAVA

1 Ivo Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

2.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori Za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK), uz objekt kole gradi se sportska dvorana koje se veliina odreuje prema potrebama kole, lokalnog stanovnitva i sportskih drutava. Sklop zatvorenih prostora za nastavu TZK povezan je s opim komunikacijama kolske zgrade i kolskim vjebalitem. Ulazni prostor sklopa neposredno je povezan s prilazima na kolsku parcelu, i to tako da se moe koristiti posve nezavisno od reima rada u kolskoj zgradi. Prema namjeni, potrebni prostori toga sklopa dijele se na prostor za sportsko-nastavnu aktivnost, pomone prostore i eventualne prostore za gledatelje. Broj i veliina pomonih prostorija ovisi o broju i veliini jedinice za rad u dvorani. Elementi sklopa TZK: 2.2.6.1. dvorana za TZK 2.2.6.2. spremite sprava 2.2.6.3. skupna svlaionica 2.2.6.4. skupna praonica s WC-ima 2.2.6.5. kabinet TZK 2.2.6.6. ambulanta 2.2.6.7. svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama 2.2.6.8. prostorija za kondicioniranje zraka 2.2.6.9. prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje 2.2.6.10. ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 2.2.6.11. sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike 2.2.6.12. gledalini prostori 2.2.6.13. prostorija za reiju 2.2.6.14. spremite sprava i rekvizita za vanjske terene 2.2.6.15. dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku 2.2.6.16. teretana i trim-dvorana. Meusobni raspored i odnos prostora uvjetovan je pedagoko-nastavnim, sportskofunkcionalnim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Osnovno pravilo i zahtjev jest jasna podjela povrina na kojima se komunicira u cipelama (neiste povrine), sportskoj obui, odnosno obui za rad (ista povrina) i mokre povrine (praonice). U rasporedu prostora ne smije se nikada dopustiti direktna veza neistih povrina s povrinama za rad (pod dvorane). Pristup u svlaionice mora biti iz glavnog ulaza (hala) ili komunikacijskih povrina preko neistog hodnika. U sklopu ove ulazne grupe prostorija nalazi se hal, WC,

2 Jorma Jrvi: kola Brnd, Helsinki, Finska, 1954.-55.

3 Radovan Niki, Edo midihen: kola Trnsko, Zagreb, 1963.

4 Gino Valle: varijanta tipske kole, Bissuola, Italija, 1976.

0 5 10

20
5

5 Ivo Zemljak: kola na Selskoj cesti, Zagreb, 1930.

66 sheme poloaja dvorane unutar kolske zgrade

30

H. Auf-Frani / Osnovne kole

prostor za osvjeenje za posjetitelje i gledatelje te poseban izlaz na vanjske sportskonastavne povrine. Svlaionice treba po mogunosti organizirati tako (vei broj manjih jedinica) da se izmeu dviju svlaionica nalazi sanitarna baterija (praonice, tuevi i WC-i), koja je pristupana iz obiju svlaionica. Sanitarnu bateriju (praonice i tueve) uvijek koristi skupina u odlasku, ime se postie njena maksimalna iskoritenost i produuje efektivno vrijeme koritenja prostora za rad. Uz izravnu vezu svlaionica s praonicama i tuevima, treba postaviti WC-e. Takoer, potrebno je osigurati prostor za svlaionice uitelja, u sklopu koje mora biti predvien tu s praonikom. Kabinet za nastavu tjelesne kulture mora biti neposredno uz glavni prostor za rad (dvoranu) i mora imati vezu sa sustavom komunikacija. Neposredno uz kabinet tjelesne kulture treba predvidjeti prostoriju ambulante (pribor za davanje prve pomoi, kartoteka i pomagala za praenje razvoja uenika, sportaa ili drugih korisnika), s vezom na kabinet i dvoranu, te osiguran pristup na vanjsku komunikacijsku povrinu (ambulantno vozilo). Spremite sprava treba biti tako postavljeno da je njegovo koritenje mogue iz svih dijelova za rad i da nije dublje od 4,50 m u odnosu na smjer koritenja (radi lakeg prenoenja sprava). Spremite treba u naelu dijeliti od prostora za rad prolazima minimalne irine 1,80 m i minimalne visine 2,20 m, i to radi toga da se omogui prijenos sprava iz jednoga u drugi prostor. Spremite sprava za vanjske povrine treba biti odijeljeno od spremita dvorane, ali s nunom vezom. Spremite strojeva i pribora za odravanje vanjskih sportsko-nastavnih povrina mora biti odijeljeno od spremita sprava. Podovi ovih spremita trebaju biti na istoj razini kao i podovi prostorija za rad. Prostorija za reiju treba biti tako postavljena da je osiguran pregled cijele povrine dvorane. Prostorije za grijanje, ventilaciju i pripremu tople vode imaju izravan pristup izvana i s neistih povrina u objektu. Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje objekta mora biti tako smjetena da je osiguran pristup u sve njegove dijelove. U dvoranama koje se dijele na dva ili tri prostora za rad, pomone prostorije (svlaionice, spremita sprava, pristupi) moraju biti tako organizirane da je omoguen nesmetan rad u podijeljenim dijelovima. Dopunski prostori za rad - gimnastika dvorana, teretana, trim-dvorana, dvorana za korektivnu ili estetsku gimnastiku - moraju imati izravnu vezu s istom komunikacijom. Ukoliko su ti prostori tako organizirani da su potrebna dodatna spremita opreme i rekvizita, tada pod spremita mora biti na istoj razini kao i pod prostora za rad. Ako je u sklopu takvih prostora predvieno i gledalite, ono mora biti odvojeno od prostora drugih korisnika (uenici, sportai, rekreativci). Pristup na gledalite najee je s gornje strane, ali to ovisi o konstrukciji i veliini gledalita. U dvoranama s gledalitem gdje je prvi red gledalita na razini poda dvorane, pod

67,68 Ivo Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

terasa na krovu dvorane dvorana

H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
31

PREDMETNA NASTAVA

dvorane mora biti zatien prostiraima ili posebnim komunikacijskim povrinama. U dvoranama gdje gledalite nije svakodnevno u upotrebi, postavljaju se takve konstrukcije tribina (montano-demontane, sklopive-teleskop ili sl.) koje omoguuju da se povrina koju zaprema gledalite koristi kao povrina za rad. 2.2.6.1. Dvorana za TZK Dvoranu treba locirati tako da je mogua direktna zatvorena (topla) veza komunikacijskih povrina kole s komunikacijskim povrinama dvorane tijekom odravanja nastave tjelesne kulture, odnosno da se ova veza moe prekinuti ako se dvorana koristi za potrebe sporta i naselja. U tom sluaju mora se osigurati poseban direktni pristup u dvoranu. Ukoliko se, iz bilo kojih razloga, dvorana ne gradi uz kolu, tada udaljenost od kole do dvorane ne bi smjela biti vea od 400 m (5 min hoda), s osiguranim stazama za pjeake. Orijentacija dvorane ovisi o njenoj veliini, sustavu podjele i nainu prirodnog osvjetljenja. U analizi lokacije treba osobitu pozornost posvetiti zatiti objekta od buke, oneienja, nepovoljnih strujanja zraka, te je interpolirati u zonu zelenila. Dvorane koje zadovoljavaju potrebe stanovnitva i kole uglavnom zadovoljavaju i potrebe sportskih drutava (klubova). Ovisno o sportovima kojima se bavi drutvo (klub), mogu doi u obzir vee povrine od prethodno izraunanih, kao i razliite visine dvorana ili dodatni posebni prostori, npr. teretana, trim-dvorana, gimnastika dvorana. Mogue vrijeme koritenja zatvorenoga prostora za rad: Za nastavu: dnevno Ukupno: 8-13.30 14-19.30 6 kolskih sati 6 kolskih sati 12 kolskih sati
(Vrijeme od 13.30 do 14 i od 19.30 do 20 sati za prirodno prozraivanje prostora za rad)

69-71 Neven egvi: kola u Kumrovcu, 1955.

pogled s juga presjek, tlocrt dvorane

tjedno

5x12

60 kolskih sati

Za ostale aktivnosti (sport, rekreacija, natjecanje): dnevno tjedno subota nedjelja Ukupno 20-22 5x2 2 sata 10 sati 12 sati 8 sati 30 sati tjedno

dvorana

terasa

dvorana

32

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Nedjeljiva dvorana Dvorana za tjelesnu kulturu vel. 27x15x6 m Dvorana za tjelesno vjebanje po posebnom programu (dvorana za korektivnu gimnastiku, vel. 8x10x4 m) Spremite sprava, opreme i rekvizita (maks. dubina spremita 4,5 m) Dvije skupne svlaionice, s klupama i vjealicama po18 m2 Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalite) Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) Dvije svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlaionice i praonice Prostor za posjetitelje, uenike i vanjske korisnike te slobodnu aktivnost u slobodno vrijeme Sanitarna grupa (WC-i) uz ulazni dio Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje dvoranskog sklopa Ukupno:
Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine (hodnici, pretprostori i sl.)

spremite

405 80 30 36 32 20 12 24 30 20 12 6 707 140 847

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

svlaionica WC WC praonica

dvorana

pristup

prolaz kabinet/ambulanta svlaionica WC WC praonica

svlaionica spremite korektivna gimnastika WC ulaz vanj koris

Sveukupno:

klub

Dvodijelna dvorana Dvorana za tjelesnu kulturu, veliine 30x20x7 m (djeljiva u dva dijela, vel. 15x20 m) 600 m2 Teleskop-gledalite u dvorani (s etiri reda unutar veliine dvorane 30x20 m) Spremite sprava, opreme i rekvizita (maksimalna dubina 4,5 m) 60 m2 Dvorana za korektivno tjelesno vjebanje, modernu i estetsku gimnastiku, borilake sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m2 2 etiri skupne svlaionice, s klupama i vjealicama, po 18 m 72 m2 2 Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m 32 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalite) 20 m2 Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) 12 m2 2 Dvije svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om, po 12 m 24 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlaionice i praonice 30 m2 Prostorija pribora i sredstava za ienje i odravanje dvoranskog sklopa 6 m2 Ukupno: 1052 m2 Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine (hodnici, pretprostori i sl.) 210 m2 Ukupno: 1262 m2 Prostor za posjetitelje, uenike i vanjske korisnike za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 78 m2 Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 16 m2 Sveukupno: 1356 m2

veza na vanjska igralita veza na kolsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

spremite

kondicioniranje

svlaionica WC praonica

svlaionica nastavnik dvorana prolaz kabinet/ambulanta svlaionica WC praonica istaica

svlaionica spremite korektivna gimnastika WC ulaz vanj koris

klub

neisti hodnik

neisti hodnik

isti hodnik

nastavnik

istaica

H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
33

72,73 funkcionalna shema nedjeljive dvorane varijante

PREDMETNA NASTAVA

kondicioniranje spremite

Trodijelna dvorana Dvorana za tjelesnu kulturu veliine 45x27x8 m (djeljivo u tri dijela vel. 15x27 m) Gledalite u dvorani (s etiri reda unutar veliine dvorane 45x27 m) Spremite sprava, opreme i rekvizita (nastavnih pomagala) Dvorana za korektivno tjelesno vjebanje, modernu i estetsku gimnastiku, borilake sportove i teretanu 14x14x5 m Osam skupnih svlaionica, s klupama i vjealicama, po 18 m2 etiri skupne praonice s WC-ima po 16 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalite) Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) Tri svlaionice za uitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlaionice i praonice Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje dvoranskog sklopa Ukupno:
Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne povrine

svlaionica

1215 m2 96 m2 196 m2 144 m2 64 m2 20 m2 12 m2 36 m2 42 m2 6 m2 1831 m2 366 m2 150 m2 24 m2 6 m2 2377 m2

dvorana

pristup

WC

WC

praonica

nastavnik

svlaionica

prolaz kabinet/ambulanta

nastavnik

svlaionica

gledalite

dvorana

pristup

WC

WC

praonica

neisti hodnik

istaica isti hodnik

spremite

svlaionica

spremite

WC ulaz vanj koris

Prostor za posjetitelje, uenike i vanjske korisnike za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike ajna kuhinja Sveukupno:

ulaz gledalaca

korektivna gimnastika

klub

74 funkcionalna shema dvodijelne dvorane

veza na vanjska igralita veza na kolsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

Konstrukcija dvorane: rasponi koji se svladavaju jesu 15, 20 i 27 m; konstruktivne osi neka se poklope s ravninama dijeljenja djeljivih dvorana. Kod statikog prorauna valja paziti na dodatna optereenja od krugova i konopa. Pri projektiranju i izgradnji potrebno je uiniti sve kako bi se sprijeila mogunost nesrea prigodom koritenja prostora. Da bi se udovoljilo navedenom zahtjevu, osobitu pozornost treba posvetiti izvedbi zidova i stropova (materijal), prozora i vrata (poloaj), nainu osvjetljavanja, kao i ugradnji sprava. Zidovi moraju biti otporni na udarac loptom, pogodni za odravanje do visine 2,0 m iznad poda, glatki i ravni (bez otvora). Ovaj zahtjev vai i za ugraene sprave. Zidovi, vrata i pregrade moraju biti od materijala sa stupnjem refleksije veim od 0,45. Vrata i pregrade spremita sprava moraju biti otporni na udarac loptom i moraju biti u ravnini s unutranjom okomitom povrinom zida ili stijene dvorane. Vrata se moraju otvarati prema van i imati uputen okov. Na eonim zidovima u irini borilita treba izbjegavati otvore. Ukoliko se iz bilo kojih razloga moraju izvesti, treba teiti da se smjeste na udaljenosti od 5 m od osi igralita. Ureaji za pregraivanje moraju osigurati vizualnu i dovoljnu akustinu podjelu, te odgovarati zahtjevima koji se postavljaju u odnosu na zidove odnosno stijene. Prozori moraju odgovarati mehanikim zahtjevima koji se postavljaju za zidove.

34

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Okovi prozora moraju biti unutar povrine stijene - zida ili 2,0 m iznad povrine poda. Pod mora na svim dijelovima povrine biti elastian. Reflektiranje energije treba iznositi 80%. Elastinost itave povrine poda mora biti unutar navedenih granica, odnosno pod ne smije imati krutu vezu s podlogom. To se osobito odnosi na mjesta gdje se uvruju sprave (sprave se uvruju u podlogu poda neovisno o njegovoj zavrnoj plohi). Gornji sloj poda mora biti bez sjaja, lagan za odravanje, trajan, bez trenja (opeklina) i elektrostatske nabijenosti. Boja povrine mora biti u kontrastu s oznakama polja za igru, a stupanj refleksije mora biti vei od 0,2. Povrina poda ne smije biti skliska. irenje buke za vrijeme tranja po podu i prenoenje vibracija na podu moraju biti to manji. Toplinskoj izolaciji, izolaciji protiv vlage, zatiti materijala (impregnaciji) i eventualnoj ventilaciji konstrukcije poda treba takoer posvetiti pozornost. Strop mora biti otporan na udar lopte. Preporuuje se vodoravan i ravnomjeran strop. Krovnu konstrukciju, stropne elemente i druge tehnike elemente u stropu (kanali, ventilacije, rasvjeta, nosai sprava i sl.) koji omoguavaju skupljanje praine valja izbjegavati. Uoljive dijelove povrine stropa obraditi tako da stupanj refleksije iznosi 0,7, a ne bi smio biti manji od 0,5. Valja paziti na dodatna optereenja zidova i stropa konstrukcijama za koarkaku plou i drugim ugraenim elementima. Takoer treba predvidjeti temelje za sidrenje u podu (stupova za igru i zatega natjecateljskih greda, konja, prea, rua, zatega za karike, reetke itd.). Dubinu temeljenja i nain sidrenja treba uskladiti s oekivanim optereenjima. Prirodno osvjetljenje dvorane moe biti zenitalno (skupa i sloena izvedba) ili, ee, putem visoko postavljenih prozora po uzdunim stijenama dvorane. Povrina prozora mora iznositi najmanje 1/5 podne povrine dvorane. Kod nedjeljivih dvorana jedan uzduni zid okrenut prema sjeveru mora biti prozraan odnosno providan po itavoj duini. Osvjetljenje prostora po dubini mora se osigurati visoko postavljenim prozorima (ovisno o sustavu gradnje i izvoru osvjetljenja) u drugom uzdunom zidu, svjetiljkama ili dopunskim otvorom zatienim od direktnog upada sunevih zraka. eoni su zidovi bez otvora za osvjetljenje kako bi se izbjeglo zasljepljivanje kod promatranja u uzdunom smjeru dvorane. U djeljivim dvoranama treba izbjegavati otvore u zidovima zbog promjene smjera kretanja. Djeljive dvorane valja osvjetljavati odozgo prirodnim osvjetljenjem (zenitalno osvjetljenje). Koeficijent prirodnog svjetla u najnepovoljnijoj toki korisne povrine ne smije biti manji od 2% u dvoranama gdje je preteito osvjetljenje sa strane (prozori u uzdunim stijenama ili eventualno dodatnim gornjim svjetlima), a u dvoranama s preteito gornjim svjetlima mora iznositi 4%.

kondicioniranje nastavnik

svlaionica

WC dvorana pristup

WC

praonica

svlaionica spremite

svlaionica

WC

WC

praonica

nastavnik

svlaionica

gledalite

dvorana

pristup

prolaz kabinet/ambulanta

spremite

svlaionica

WC

WC

praonica

nastavnik

svlaionica

svlaionica dvorana pristup WC spremite WC praonica

svlaionica

spremite WC

WC ulaz vanj koris

ulaz za gledatelje

caf

korektivna gimnastika

klub

veza na vanjska igralita veza na kolsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

75 funkcionalna shema trodijelne dvorane H. Auf-Frani / Osnovne kole

neisti hodnik

istaica isti hodnik

PREDMETNA NASTAVA
35

Izvor osvjetljavanja mora biti takav da omoguuje stvaranje kontura. Treba sprijeiti direktno upadanje sunevih zraka i bljetanje u dvorani. To se postie izborom difuznih stakala i zatitnim ureajima koji se postavljaju izvana na objektu. Srednja vodoravna jaina umjetnog osvjetljavanja na 0,85 m iznad poda mora iznositi najmanje 200 luksa. U dvoranama bez dnevnog svjetla osvjetljavanje mora biti najmanje 600 luksa (zbog psiholokih i fiziolokih razloga). Pojedinosti za projektiranje, pogotovo za izbor i raspored rasvjetnih tijela (izbjegavanje zasljepljenja) i koritenje objekata, treba obaviti prema vaeim tehnikim propisima. U sportskim dvoranama koje imaju prirodnu rasvjetu treba dati prednost neutralno bijelim izvorima rasvjete. U dvoranama bez prirodnog osvjetljavanja moe se koristiti topla bijela boja svjetla. Zbog dobrih svojstava fluorescentne su cijevi najpovoljnije za osvjetljavanje sportskih dvorana (osobito dvorana manjih visina). Za objekte s visokom razinom osvjetljavanja pogodna su halogena rasvjetna tijela. Pri izboru tipa svjetiljke treba odabrati one koje se ne zaprauju, a lako se iste i odravaju. Mora biti predviena zatita svjetiljki od udarca loptom, a ugradnja mora biti takva da onemogui izravan udarac u svjetiljku. Rasvjetna tijela treba tako rasporediti da se osiguraju jednaki uvjeti osvjetljavanja kako za itavu (nepodijeljenu) tako i za podijeljenu dvoranu. S obzirom na geografski poloaj nae zemlje u normalnim klimatskim uvjetima, za normalnu upotrebu i koritenje dvorane uglavnom je dovoljno prozraivanje kroz prozore (za nedjeljive dvorane), a to se odnosi i na pomone prostorije. Dobro se prozraivanje dvorane moe postii kada svijetli presjek otvora za prozraivanje iznosi oko 6% povrine poda. Treba teiti da se 1/2 otklopnih prozora postavi ispod stropa na suprotnim uzdunim stranama dvorane, a 1/2 na 2,0 m iznad poda, ime se osigurava maksimalno popreno prirodno prozraivanje. Za djeljive dvorane treba predvidjeti mehanike ureaje za prozraivanje. Akustika dvorane mora osigurati da vrijeme odjeka bude u nedjeljivim dvoranama 1,6 sekundi, a u djeljivim 1,7 sekundi. Monolitni jednostruki zidovi, s prostornom teinom veom od 250 kg/m2, daju dovoljno veliko priguivanje zvuka od okolne (prometne) buke. Staklena stijena dvorane orijentirana na ulicu s velikim prometom mora biti vrsto ostakljena. Minimalna vrijednost zvune izolacije od zvuka prenoenog zrakom izmeu dvorane i drugih nastavnih prostorija mora iznositi Rw,min=60 dB (prema normama U.J6.201), a maksimalna vrijednost zvuka prouzroenog tranjem Lw,max=48 dB, mjerei u smjeru irenja buke. Buka koju stvaraju ugraeni ureaji ne smije biti vea od 40 dB, mjereno u visini glave. Razina zvuka u zraku koji nastaje od skakanja po podu smanjuje se postavljanjem, u konstrukciju poda, materijala koji upija zvuk i koritenjem materijala za izradu konstrukcije poda koji priguuje zvuk.

PREDMETNA NASTAVA

36

H. Auf-Frani / Osnovne kole

76 dijeljenje dvorane za TZK

Za grijanje dvorane treba odabrati takve sustave kod kojih je mogua brza regulacija temperature, a koja ovisi o aktivnosti u prostoru. Ureaje treba projektirati tako da se moe osigurati sobna temperatura od 18C pri smanjenim fizikim naprezanjima. Prije odluke o vlastitom izvoru opskrbljivanja toplinom treba istraiti mogunost prikljuaka na toplovod ili izvore u oblinjim objektima. Zahtjev brze regulacije mogue je osigurati putem zranog grijanja (klimatizacije). Pritom treba dati prednost posrednom grijanju zraka toplom vodom u odnosu na izravno (plinsko ili termogensko). Kao mogunost moe se predvidjeti i elektrino grijanje jednim od postojeih sustava. Da bismo osigurali u itavom prostoru za aktivnost to izjednaeniju temperaturu (do 2 m iznad poda), potrebno je odreeno mijeanje zraka (3,5 izmjene zraka), a mjerenje se obavlja na 0,5 m od poda. To se odnosi na recirkulaciju - mjeanje zraka, odnosno nema zamjene vanjskim zrakom. Radi to ujednaenijeg cirkuliranja i mijeanja, potrebno je da se dio zraka uzima na razini poda. Ovisno o nainu koritenja dvorane, preporuuje se kombinirani nain grijanja, i to tako da se dio gubitaka u prijenosu topline pokrije statinim zatienim ogrjevnim tijelima, a da se potrebne izmjene i mijeanje zraka osigura putem ventilacijskih ureaja. Za gimnastiku, atletiku i druge aktivnosti na podu, stropno grijanje ima prednost zbog vee povrinske temperature podova, zidova i sprava. Mijeanje zraka takoer je povoljnije, a izoterme su ujednaenije. Za djeljive dvorane velikih dubina i visina, kod kojih je predviena podjela prostorija, kao i kod eventualnih koritenja dvorana za priredbe, tj. kod dvorana s gledalitem, najpovoljniji uvjeti klime u prostoriji mogu se postii kombinacijom stropnoga grijanja s ventilacijom (zrano grijanje) ili klimatizacijom, gdje sustav funkcionira odozgo prema dolje. Za svaki dio podijeljene dvorane mora biti osigurano adekvatno grijanje i ventilacija, s mogunou ukljuivanja i regulacije prema zonama (dijelovima dvorane). U opremu dvorane treba ubrojiti ugraene sprave, pokretne sprave i rekvizite. Broj i raspored sprava treba prilagoditi veliini dvorane, njenoj namjeni i istodobnom broju korisnika u dvorani. Sidra i leaji za ugraene sprave (ljestve, stupovi, karike, konopci, pree i koevi) moraju biti uputeni u osnovnu konstrukciju. Obvezatno se pri projektiranju mora izraditi nacrt ugradnje sprava i prigodom obrade konstruktivnih elemenata predvidjeti mjesta za ugradnju sprava. 2.2.6.2. Spremite sprava Spremite mora biti tako dimenzionirano da osigurava smjetaj pokretnih sprava kako bi se unutranjost dvorane koristila bez smetnji. Spremite sprava treba, po mogunosti, predvidjeti po itavoj duini (osim neophodnih vertikala i stupova) s preklopnim vratima, svijetle visine 2,20 m, kako bi se sprave poredale okomito na dvoranu jedna do druge

77,78 Alfred Roth: kola u Riedhofu, Zrich, vicarska, 1961.-63. dvorana

H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
37

radi njihova lakeg postavljanja i spremanja. Kao pregradu izmeu spremita i dvorane potrebno je predvidjeti preklopna vrata u ravnini s unutranjom povrinom zida dvorane, s tim da vrata u otvorenom poloaju budu iznad 2,0 m i, po mogunosti, izvan prostora dvorane. Zidovi, stupovi i bridovi moraju biti otporni na udar. Kako bismo lake organizirali rukovoenje spravama, poeljno je na zidovima dvorane ucrtati poloaj sprava u spremitu. Veliina spremita sprava dimenzionirana je prema veliini dvorane, odnosno broju sprava koje se pohranjuju u spremitu. U sklopu spremita, koje ne bi trebalo biti dublje od 4,5 m, predvien je smjetaj otvorenih (polica) i zatvorenih ormara za spremanje pomagala i rekvizita s uporabnim prostorom za njihovo koritenje. Ukoliko dvoranu koriste razliiti korisnici sa specifinom opremom, poeljno je osigurati poseban prostor ili spremite za tu opremu u blizini dvorane. 2.2.6.3. Skupna svlaionica
79,80 Rem Koolhaas / OMA: kola Ij Plein, Amsterdamu, Nizozemska, 1986. kola i dvorana oblikuju kolski trg

PREDMETNA NASTAVA

dvorana i spremita za sprave (lijevo)

Veliina prostorije dobiva se na osnovi veliine razrednog odjela i meurazmaka izmeu klupa. Svijetla visina svlaionice treba iznositi najmanje 2,6 m. U svakoj svlaionikoj jedinici potrebne su klupe za sjedenje, u ukupnoj duini od najmanje 12 m (uz pretpostavku da razredni odjel broji 30 uenika). Za svakoga korisnika treba raunati s 0,4 m irine i 0,25-0,30 m dubine klupe za sjedenje. Udaljenost klupe od zida (naslona) iznosi 10 cm. Ako se rade dvoredne klupe (sa zajednikim naslonom), moraju imati predviene pregrade do visine vjealica za odjeu. Za svako mjesto u svlaionikoj jedinici treba predvidjeti najmanje dvije vjealice sigurne od loma. Iznad vjealica treba predvidjeti police za odlaganje. irina prolaza i meurazmak izmeu klupa te klupa i zida (ormara) treba iznositi 1,20 m. Ako se prolaz koristi za dva usporedna reda klupa istodobno kao jedini prolaz, irina mora iznositi 1,80 m. Svaka svlaionica treba imati najmanje 2 zrcala montirana tako da ih mogu koristiti odrasli i djeca. Zidovi treba da budu otporni na udar i da se mogu prati. Prozori moraju onemoguiti promatranje izvana. Svlaionice moraju imati dovoljno prozraivanje. Eventualno treba predvidjeti mehaniko prozraivanje. Pod mora biti ist, higijenski, topao za noge i da se lako odrava i isti. Da bi pod bio topao za noge, moe se predvidjeti reetka od odgovarajueg materijala. Upotrebu drvenih reetki treba izbjegavati zbog higijenskih razloga. Za spremanje vrijednih predmeta moe se predvidjeti ugradnja ormaria s ureajem za zakljuavanje. 2.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima Tueve treba ugraditi kao fiksne nepomine rosete na visini 1,8 m od poda. Kombinirane praonike za ruke i noge treba ugraditi iznad slivnika, ija je visina 65 cm iznad povrine

38

H. Auf-Frani / Osnovne kole

poda. Minimalni razmak meu slavinama treba biti 60 cm. Radi zatite od prevrue vode, njena temperatura mora biti termostatski regulirana. U svakoj mokroj prostoriji treba predvidjeti slavinu s holenderom za crijevo radi odravanja prostorije. Predvidjeti treba i mehaniko prozraivanje (deseterostruka izmjena zraka). Prozori moraju onemoguiti promatranje izvana. Praonice i tuevi moraju imati protuklizni, nepropusni pod za vodu. Zidovi praonice do visine od 2,0 m (poeljno po itavoj visini) moraju biti zatieni nepropusnim materijalom za vodu koji omoguuje lako odravanje. Valja predvidjeti vjealice za runike i odjeu na suhim mjestima, kao i konzole ili nie za kutije za sapun i sl. Preporuuje se da pod u praonicama ima zatitne reetke od odgovarajueg materijala u ravnini s podom svlaionice. Drvene reetke treba izbjegavati. Predvidjeti treba i ureaje za dezinfekciju poda. WC-i moraju imati osiguranu stalnu ventilaciju kroz ventilacijske reetke, lako prozraivanje i u izuzetnim sluajevima mehaniku ventilaciju. Prozori moraju onemoguivati promatranje izvana. Preporuuju se WC-i s vodokotliem. 2.2.6.5. Kabinet TZK Ova se prostorija u kolskoj zgradi koristi kao dijagnostiki centar gdje e se provjeravati psihosomatski status. Osim toga, taj se prostor koristi za razgovore s uenicima i roditeljima kada je tema tjelesna i zdravstvena kultura uenika. U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s kartotekom za praenje psihosomatskog razvoja uenika, kao i strunu literaturu, te pomagala za mjerenje i praenje psihosomatskog statusa. Taj prostor mora biti funkcionalno povezan s prostorom ambulante i, prema mogunosti, u blizini dvorane, a njegova je tlocrtna veliina 20 m2. 2.2.6.6. Ambulanta Primarna je namjena ovoga prostora davanje prve pomoi ozlijeenima prilikom izvoenja aktivnosti u nastavi tjelovjebe, pri sportu i rekreaciji. Osim toga, ako ne postoji kabinet TZK (u kojem se obino vodi kartoteka s psihosomatskim i zdravstvenim podacima uenika, odnosno drugih korisnika), ambulanta mora sadravati spomenutu kartoteku. U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s instrumentima, lijekovima i drugim sredstvima za prvu pomo, leaj za obavljanje pregleda i drugu opremu koja je potrebna za djelatnost ambulante prve pomoi. Povrina te prostorije je 12 m2, a povezana je s kabinetom za tjelesnu kulturu i u neposrednoj je blizini dvorane te, prema mogunosti, sa to kraom vezom s vanjskim komunikacijama (vozilo hitne pomoi).

81,82 spremite sprava podizna vrata vedske ljestve kao pregrada

isti hodnik

83,84 skupne svlaionice s praonicom i WC-om


neisti hodnik

H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
39

PREDMETNA NASTAVA

2.2.6.7. Svlaionice uitelja TZK sa sanitarijama Za uitelje ili voditelje vjebi (trenere) valja predvidjeti odvojene svlaionice za muke i za enske. Uz svlaionice treba predvidjeti tu s praonikom za toplu i hladnu vodu. U sklopu svlaionica treba predvidjeti ormarie za opremu uitelja i garderobu, leaj za odmor i stol sa stolicom. 2.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka U neposrednoj blizini sportske dvorane potrebno je predvidjeti prostoriju za smjetaj ureaja za kondicioniranje zraka potrebnog za ventilaciju dvorane. Veliina prostorije ovisi o gabaritnim dimenzijama dvorane, tj. o veliini samog ureaja. Ureaj se dimenzionira tako da osigurava 4-6 puta izmjenu zraka u jednom satu, dok se koliina svjeega zraka odreuje na osnovi broja korisnika u samoj dvorani, uz uvjet da minimalna koliina svjeega zraka bude 1 izmjena zraka u satu. Ureaj za kondicioniranje zraka mora imati ugraen rekuperator topline. Prostorija mora imati mogunost spoja na vanjski zrak - bilo putem ventilacijskih kanala ili direktno. Zidovi strojarnice moraju biti toplinski i zvuno izolirani prema postojeim propisima, te protupoarno otporni u trajanju od najmanje 60 minuta. Podovi strojarnice moraju biti vodonepropusni i u prostoriji treba biti ugraena podna reetka za odvod vode s poda strojarnice. Na svim prodorima kanala iz strojarnice u dvoranu moraju biti ugraene protupoarne zaklopke. Vrata strojarnice otvaraju se prema van i moraju biti u protupoarnoj izvedbi. 2.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje Ova prostorija mora biti opremljena praonikom s toplom i hladnom vodom. 2.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Ulazni prostor treba, prema mogunosti, locirati to blie svlaionicama. S obzirom na nae klimatske prilike u kontinentalnom dijelu zemlje, preporuuje se izvedba vjetrobrana. Veliina i oprema ulaza ovisi o konkretnim uvjetima koji se postavljaju u koritenju dvorane (mogunost sjedenja i zadravanja, oglasna ploa, zvonce za odmor i sat vezan na signalizaciju kolskog objekta). U neposrednoj blizini ulaznog hala preporuuje se osiguravanje sklopa prostorija za zadravanje i osvjeavanje (priprema, posluivanje, spremite, spremite ambalae i sl.), s garniturama za sjedenje i zadravanje, oblikujui prostor tako da boravak u njemu bude ugodan.

85,86 dvorana TZK pomini ko, pregrada, tribine teleskopske tribine

40

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Potrebno je predvidjeti muki i enski sanitarni vor sa pretprostorima. 2.2.6.12. Gledalini prostori U pravilu se gledalini prostori u polivalentnim objektima, ako broj mjesta u gledalitu ne premauje 600, izrauju kao dvonamjenski prostori. Zato se gledalita izvode kao montano-demontana, tako da se prostor ispod gledalita, kada se ne koristi za gledalite, upotrebljava kao prostor za rad (nastavu). Takvom konstrukcijom gledalita kod pojedinih veliina dvorana poveavamo uporabni prostor za rad i do 20%, a u pogonu smanjujemo nepotrebno zagrijavanje prostora iznad gledalita, to u odnosu na ukupnu zapreminu prostora dvorane iznosi i do 25%. Gledalita se mogu predvidjeti kao fiksna i montana. Pri izboru montanodemontanoga gledalita preporuuje se tzv. teleskop-gledalite koje je, kada se ne koristi, sklopljeno u niu-ormar dubine 1,10 m. Tribine u pravilu imaju pristup odozgo. Komunikacijske pristupe valja rijeiti tako da se zadovolje sanitarno-higijenski zahtjevi i zahtjevi sigurnosti (nuni izlazi - panika, poar i sl.). Cijela povrina igralita mora biti vidljiva s bilo kojeg mjesta gledalita. Ako gledalite nema vie od 5 redova, visine redova mogu biti jednake. Meutim, ako ima vei broj redova, potrebno je izraditi vizurnu liniju i prema njoj odrediti visine redova. 2.2.6.13. Prostorija za reiju U ovoj su prostoriji smjeteni upravljaki ureaji za elektrinu i optiku signalizaciju. 2.2.6.14. Spremite sprava i rekvizita za vanjske terene Spremite sprava ima pristup izvana i dimenzionirano je tako da osigurava smjetaj sprava i rekvizita potrebnih za vanjske terene. Vrata su svijetle irine najmanje 1,80 m. Ukoliko u sklopu tih prostorija treba predvidjeti strojeve i pribor za odravanje vanjskih povrina, tada to mora biti zasebna prostorija koje veliina ovisi o njihovoj koliini i veliini. 2.2.6.15. Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku Ovaj se prostor koristi za rad i vjebe prema posebnom programu za specifine grupe korektivnog i kineziterapijskog vjebanja, kao i za sportsku i estetsku te sportsko-ritmiku gimnastiku. Kao ugraene sprave treba predvidjeti ljestve, baletne motke, penjalice, zrcala. Treba osigurati prikljuke za ugradnju zvuno-tehnikih ureaja.
H. Auf-Frani / Osnovne kole

87 dvorana za korektivnu gimnastiku 88 Hildegard Auf-Frani, Veljko Olui, Toni arni: kola u Petruevcu, Zagreb, 1995.-2000. igralite na krovu poluukopane dvorane

PREDMETNA NASTAVA
41

2.2.6.11. Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike

PREDMETNA NASTAVA

2.2.6.16. Teretana i trim-dvorana Teretana i trim-dvorana koriste se za poboljavanje ope fizike pripreme tijela i specifian trening. Valja teiti to kraoj vezi s glavnom dvoranom. Donoenje i spremanje sprava u teretanu mora biti omogueno direktno iz spremita. Pod treba biti otporan na habanje i lom, zadravati oblik, biti pogodan za odravanje, siguran za hodanje i ne smije biti klizav. Takoer, pod na mjestima odlaganja utega mora biti zatien podlonim daskama ili neim slinim. U trim-dvoranama pod mora biti elastian. Opremanje ovih prostora sastoji se od ugraenih i pokretnih sprava. Treba zapoeti s osnovnom opremom u prostoru koji je namijenjen za opi kondicijski trening. Postavljanje tekih sprava za snagu na zidovima i stropu treba predvidjeti prilikom statikog prorauna. Jedan zid mora ostati slobodan za vjebanje bacanja.
89-92 Mathias Klotz: kola u Santiago de Chileu, ile, 2000. kolski trg na krovu dvorane

2.2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (kolsko vjebalite) Svaka osnovna kola, bez obzira na veliinu, mora imati kolsko vjebalite. Njegova povrina ovisi o veliini kole. U Normativima su navedene neto povrine sportskih borilita. Zato igralitima za sportske igre valja dodati tzv. prostor oko igralita (najmanje 1 m sa svake strane). Kombinirano igralite gradi se u kolama s manjim brojem razrednih odjela. Na njemu se moe po uzdunoj osi igrati rukomet i nogomet, a poprijeko koarka i odbojka. Uz neka sportska borilita moe se, po potrebi, izgraditi gledalite. Navedenoj neto povrini cjelokupnoga kolskog vjebalita treba dodati povrinu za prometnice, zelenilo, meurazmake meu igralitima, higijenski i zvuni minimum. Ako konfiguracija raspoloivoga zemljita za gradnju ne omoguuje smjetaj svih borilita na jednoj razini, tada se pojedina borilita mogu organizirati na raznim visinama. Igralita treba orijentirati duom osi u smjeru sjever-jug. Ako je potrebno, pojedina se borilita mogu osvijetliti radi mogunosti njihova koritenja u kasnijim veernjim satima. Prostor za rekreativne aktivnosti (800 m2) namijenjen je raznim rekreacijskim aktivnostima, npr. mali golf, boanje, stolni tenis (betonski stolovi) i dr. Ovi se sadraji ne moraju grupirati na jednom mjestu. U pravilu, prilikom vjebanja na kolskom vjebalitu uenici koriste pratee prostore koji se nalaze uz dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu: svlaionice, sanitarije, spremite za sprave, kabinet uitelja i dr. U protivnom, ako toga nema, tada uz kolsko vjebalite treba izgraditi odgovarajue pratee prostorije koje e zadovoljiti osnovni minimum u pogledu higijensko-zdravstvenih zahtjeva i funkcionalnosti.

dvorana

42

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Broj razrednih odjela u koli: Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vjebalitu: Ukupna povrina vjebalita: Sadraji koje treba ostvariti: Staza za tranje duine 75 m i irine 5 m Zaletite za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m Bacalite kugle Vjebalite sa spravama veliine 27x15 m Igralite za koarku 26x14 m s prostorom oko igralita 30x16 m Igralite za odbojku 18x9 m s prostorom oko igralita 24x13 m Igralite za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igralita 56x34 m Prostor za rekreativne sadraje u slobodnom vremenu Ukupna povrina Dodatak za brutto povrinu Ukupna brutto povrina vjebalita Vjebalite B Broj razrednih odjela u koli: Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vjebalitu: Ukupna povrina vjebalita: Sadraji koje treba ostvariti: Staza za tranje duine 75 m i irine 5 m Zaletite za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m Bacalite kugle Vjebalite sa spravama veliine 27x15 m Staza za poligon prepreka duine 70x4 m Igralite za koarku 26x14 m s prostorom oko igralita 30x16 m Igralite za odbojku 18x9 m s prostorom oko igralita 24x13 m Igralite za rukomet 40x20 m s prostorom oko igralita 42x22 m Igralite za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igralita 56x34 m Prostor za rekreativne sadraje u slobodnom vremenu Ukupna povrina Dodatak za brutto povrinu Ukupna brutto povrina vjebalita

10 do 20 2 8803 m2 375 m2 51 m2 200 m2 405 m2 480 m2 332 m2 1904 m2 800 m2 4574 m2 4574 m2 9148 m2

vjebalite sa spravama

prostor za rekreativne sadraje u slobodnom vremenu

20 do 32 3 11290 m2 375 m2 51 m2 200 m2 405 m2 320 m2 480 m2 332 m2 924 m2 1904 m2 800 m2 5790 m2 5790 m2 11580 m2

94 vjebalite B

01

10

20 vjebalite sa spravama prostor za rekreativne sadraje u slobodnom vremenu

H. Auf-Frani / Osnovne kole

PREDMETNA NASTAVA
43

Vjebalite A

93 vjebalite A elementi za projektiranje (prikazana je optimalna orijentacija terena, te potrebni prostor oko igralita)

PREDMETNA NASTAVA

()

neisti hodnik

isti hodnik

(M)

sanitarni propusnik

skupna svlaionica

sanitarni propusnik

skupna svlaionica

2.2.8. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje U sklopu prostora za nastavu TZK moe se planirati kolski bazen koji se koristi kao podruni za vie kola. Bazen slui u nastavi za obuku neplivaa, nastavu plivanja i za kolska natjecanja. Osim toga, ovi se bazeni mogu koristiti za rekreaciju uenika, a s odreenim reimom i graana. Ukoliko se gradi bazen samo za obuku i nastavu plivanja, tada njegova veliina moe biti 6x12,5 ili 8x16,67 m, to je bolje. Jedna takva bazenska koljka zadovoljava tjedne potrebe 120 razrednih odjela (svaki odjel koristi bazen jedan kolski sat svakih 14 dana). Svijetla visina bazenske dvorane mora biti najmanje 3,40 m. Bazen veliine 16,67x8 m, s promjenljivom dubinom od 0,80 do 1,25 metara neto korisne povrine vode Uporabni prostor oko bazena od 2 do 4 m etiri skupne svlaionice po 12,5 m2 Individualne svlaionice (12 prolaznih kabina, oko 100 ormaria) Sanitarije (tuevi i WC-i) Dvije svlaionice za uitelje, po 12 m2 Prostorija kontrole pogona Prostorija opreme i pribora za ienje i odravanje Prostorija za kondicioniranje bazenske vode Prostorija za kond. zraka u bazenskoj dvorani, svlaionicama i tuevima Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadravanje Ukupno
Dodatak za komunikacije maks. 30% od ukupne povrine

bazen

individualne svlaionice

trener

ulazni prostor

WC

klub

tehniki pogon

sprem.

95 funkcionalna shema bazena

veza na kolsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

96 okvirne dimenzije malog kolskog bazena

97 Hubert Bennett: bazen kole Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.

133 m2 200 m2 50 m2 100 m2 50 m2 24 m2 6 m2 12 m2 32 m2 18 m2 60 m2 685 m2 206 m2 891 m2

Sveukupno:

44

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Drutveni ivot u koli sastavni je dio ukupnoga procesa rada i ivota u koli te se odvija u svim prostorima kole. Meutim, predviaju se i zasebni prostori za odravanje mnogih aktivnosti, kao to su npr. kolske priredbe, kazaline predstave, filmske projekcije, odravanje javnih predavanja, uenikih i drugih izlobi, kolskih zabava i sl. Vrsta, broj i veliina prostora namijenjenih za drutveni ivot kole odreuje se prema karakteru kole, uzrastu uenika i aktivnostima koje se u koli organiziraju, te potrebama lokalne sredine. U koli se kao drutveni prostori planiraju sljedei prostori: 2.3.1. prostor za vie namjena (PVN) 2.3.2. knjinica s itaonicom, medijatekom i kompjutorima (Biblioteno-informacijski centar / BIC) 2.3.3. blagovaonica. 2.3.1. Prostor za vie namjena (PVN)

1 Jorma Jrvi: kola Brnd, Helsinki, Finska, 1954.-55.

2 Radovan Niki, Edo midihen: kola u Trnskom, Zagreb, 1963.

1 2

Prostor za vie namjena je prostor u koli koji se polivalentno koristi za boravak i odmor uenika te povremeno za manifestacije i odreene nastavne i izvannastavne aktivnosti. Formira se od povrine koja se kao postotak dodaje neto povrini svih zatvorenih prostora (bez podruja tjelesne i zdravstvene kulture). Taj postotak iznosi 65% od ukupne neto korisne povrine radnih prostora zgrade (bez podruja TZK), te unutar njega treba rijeiti sve komunikacije, zidove, prostore sanitarija i prostor za vie namjena (PVN se dimenzionira s 0,25 m2 po ueniku, odnosno 0,50 m2 po uenikom mjestu). Neke aktivnosti koje se mogu odvijati unutar PVN-a: predavanja (demonstracije, projekcije i sl.) za vei broj razrednih odjela izvoenje nastave iz likovne i glazbene kulture izvoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u kolskim zgradama manjega kapaciteta (gdje ne postoji dvorana) kolska blagovaonica priprema i izvoenje kolskih priredbi, izlobi itd. sastanci uenikih zajednica i sastanci s roditeljima uenika organizacija izvannastavnih oblika rada i slobodnih aktivnosti...

3 Gino Valle: varijanta tipske kole, Bissuola, Italija, 1976.

4 Herman Hertzberger: Montessori kola Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.

Prostor za vie namjena je prostor u kojem uenici borave: - prije poetka nastave - poslije zavretka nastave - tijekom odmora - tijekom toplog obroka.

5 Herman Hertzberger: kola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92.

0 5 10

20m H. Auf-Frani / Osnovne kole

DRUTVENI PROSTORI
45

2.3.

DRUTVENI PROSTORI

98 sheme poloaja PVN-a unutar kolske zgrade

99-101 Herman Hertzberger: Montessori kola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83.

Unutar PVN-a sastaju se uenici i uitelji svakodnevno i prema njemu su organizirani prostori knjinice i itaonice (BIC) te prostori za likovnu i glazbenu kulturu. U ovom se prostoru postavljaju izlobe uenikih radova, organiziraju priredbe kole, postavlja se oglasna ploa, a moe se omoguiti i nabava sitnoga kolskog pribora. On treba biti sveani prostor kole, dobro prirodno osvijetljen i s dobrom mogunou prozraivanja; mora imati dovoljno elektrinih prikljuaka i instalirane elektrine energije za specijalnu rasvjetu (reflektore) za pojedine nastupe, kao i platno za filmske projekcije. Prostor za vie namjena u direktnoj je vezi s ulaznim prostorom kole i izlazom na prostore za odmor i igru. Pogodna veza s ulaznim prostorom omoguava koritenje PVN-a nezavisno od reima rada u drugim nastavnim prostorima. Njegova pozicija u koli ne mora biti centralna, ali on mora biti vezan na ulazni prostor koji najneposrednije povezuje sve razliite sklopove kole: radne prostore za mlau dob (razredna nastava) radne prostore za stariju dob (predmetna nastava) radne prostore za organizaciju i koordinaciju rada prostor blagovanja s vezom na kuhinju i gospodarski sklop prostora prostore tjelesne i zdravstvene kulture.

DRUTVENI PROSTORI

prostor za vie namjena

Prostor za vie namjena treba tako oblikovati da te veze prihvaa tangencijalno. PVN se moe povezivati i s prostorima viih katova, a u podu visinski diferencirati. Vaan je odabir materijala za obradu zidova i podova, pri emu glavna orijentacija treba biti usmjerena na trajnost i istou prostora te mogunost njegove dezinfekcije, pri emu treba paziti na trokove izvedbe i kasnije odravanje. 2.3.2. Knjinica s itaonicom, medijatekom i kompjutorima (biblioteno-informacijski centar osnovne kole) Biblioteno-informacijski centar kole je sredinji informacijski prostor na raspolaganju uenicima, uiteljima i drugim korisnicima. To je i sredite izvannastavne aktivnosti koja je vezana za odgojno-obrazovni rad, slobodno vrijeme te kulturnu i javnu djelatnost kole. Koristei knjinicu i itaonicu, uenici stjeu navike samostalnoga rada, proiruju i produbljuju steena znanja, te ue kako da se koriste literaturom i drugim izvorima informacija. Veliina prostora predvienog za biblioteno-informacijski centar ovisi o broju uenika odnosno broju razrednih odjela. Prilikom programiranja treba raunati da e u itaonici istodobno boraviti 5% uenika jedne smjene (raunajui s veom smjenom), a radni prostor po jednom korisniku iznosi
46
H. Auf-Frani / Osnovne kole

2,0 m2. Tome treba dodati prostor za police s knjigama i prostor za unutarnji pristup, to zajedno iznosi 5,50 m2 za 1000 knjiga (rauna se do 10 knjiga po korisniku). Kod veih biblioteno-informacijskih centara treba predvidjeti radni prostor bibliotekara do 15 m2, ukljuujui i katalog, a prostor za tehniku i uskladitenje informacijske grae od 15 do 40 m2, ovisno o koliini informacijske grae (medijateka). Zadovoljenje ovih veliina ovisit e o mogunosti u odreenoj situaciji. Ukoliko se bude radilo o adaptaciji prostora ili njegovoj rekonstrukciji, morat e se te veliine reducirati, odnosno prilagoditi uvjetima. Smjetajem BIC-a neposredno uz ulaz, PVN i ope komunikacije omoguava se njegovo koritenje nezavisno od reima rada u nastavnim prostorima. Biblioteno-informacijski centar treba biti u sreditu kolske zgrade, na najpristupanijem mjestu, zatien od buke i prejake insolacije. Osnovne karakteristike prostora trebale bi biti udobnost, adaptibilnost i fleksibilnost. Osnovna orijentacija toga prostora je sjeverna ili sjeveroistona strana. Najbolje osvjetljenje je dnevno svjetlo. Umjetno svjetlo treba biti difuzno, boje dnevnog svjetla i iznositi 150-200 luksa na radnoj plohi. Biblioteno-informacijski centar osnovne kole ima prostor za: katalog davanje informacija i rad s korisnicima smjetaj informacijske grae u slobodnom pristupu za uenike smjetaj kompjutora dostupnih uenicima itaoniki prostor s dijelom za individualni rad, skupni rad i koritenje AV materijala izlobeni prostor.

102-105 James Stirling: obrazovni centar Olivetti, Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72.

primjer je uvrten zbog prostornih mogunosti polivalentne dvorane, usporedive s PVN-om kole

106 Herman Hertzberger: kola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92.

kolska ulica

Biblioteno-informacijski centar je informacijsko-dokumentacijski centar kole pa je poeljno da osim navedenih prostora za obavljanje osnovne djelatnosti ima prostor za medijateku i nastavnu pripremu. Organizacija prostora za navedene sadraje bit e razliita od sluaja do sluaja. Meutim, prilikom programiranja i projektiranja treba voditi rauna o tome da prostor bude fleksibilan, to valja ostvariti odabiranjem najpovoljnijih konstruktivnih rjeenja i odgovarajuih materijala za izgradnju. Ako je BIC jednoprostoran, pri organiziranju odluujuu ulogu imaju namjetaj i oprema. Meutim, u svakom sluaju za navedene se sadraje mora nai odgovarajui prostor. Namjetaj i tehnika oprema omoguavaju pravilan smjetaj i uvanje informacijske grae, te korisnicima pruaju sve pogodnosti za njihova boravka i rada u bibliotenoinformacijskom centru. Oprema mora biti funkcionalna, jednostavnih oblika, napravljena od odgovarajuih materijala, pogodnih za odravanje. Karakteristika namjetaja i opreme treba biti jednostavnost, fleksibilnost, stabilnost i mogunost nadograivanja. Pri izboru opreme treba voditi rauna o jedinstvu stila te skladu boja i oblika. Namjetaj je pokretan
H. Auf-Frani / Osnovne kole

DRUTVENI PROSTORI
47

DRUTVENI PROSTORI

za potrebe preoblikovanja prostora ili transporta. Vei dio informatike i AV opreme kole smjeten je u biblioteno-informacijskom centru kole ili se iz njega distribuira. Za odreivanje normativa za nastavna pomagala predlau se kvantitativni standardi koji uzimaju u obzir broj uenika. Pri projektiranju novih kola potrebno je, uz ostalo, planirati i instalacijske kanale i fiksne elektrine instalacije za optimalan broj pomagala. U multimedijskom prostoru biblioteno-informacijskog centra najpovoljnije je koristiti podne kanale koji mogu univerzalno posluiti za antenske i video kabele, daljinsko upravljanje AV tehnikom, razvoj kompjutorskog sustava komunikatora i sl. Opremanje kole obavlja se postupno dok se ne postigne standard koji je ovdje predloen. Nastavna pomagala u BIC-u: Veliina kole (broj uenika) - grafoskop - dijaprojektor - TV s AV tehnikom (VHS, DVD) - kinoprojektor, LCD projektor - muzika linija - ploa s mekom oblogom - magnetna tabla - scanner - kompjutor s monitorom - LAN / beini LAN - (mreni) printer do 350 2 1 2 1 1 4 4 1 8+1 + 1 do 500 4 2 5 1 1 8 8 1 8+1 + 1 do 700 5 3 6 2 1 12 12 1 10+1 + 1 do 1000 6 4 8 2 1 16 16 1 15+1 + 1 vie od 1000 7 5 10 3 1 18 18 1 15+1 + 1

107 knjinica

108 Hubert Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.

knjinica

Moduli su specijalni elektroniki ureaji koji funkcionalno povezuju AV pomagalo pri prezentiranju kombiniranih AV programa, npr.: kasetofon - dijaprojektor, mikrokompjutor - magnetoskop, mikrokompjutor - sustav komunikatora i sline kombinacije. Osnovnu opremu za uvanje i smjetaj informacijske grae ine police, ormari i vitrine. Police mogu biti jednostrane ili dvostrane. Izrauju se od metala, drva, plastike i omoguuju pomicanje. Horizontalne plohe polica mogu se pomicati ovisno o visini knjiga ili predmeta. Polica duine 1 m omoguuje smjetaj do 35 knjiga, a irina iznosi 25 i 35 cm. Police u biblioteno-informacijskom centru visoke su 120 cm i imaju najvie 5 horizontalnih redova. Ako je smjetajni prostor biblioteno-informatikog centra manji, police mogu biti vie, ali ne vie od 185 cm. Prostor meu policama iznosi 90 cm, a glavni prolaz 120 cm. Sve police moraju imati drae za knjige za horizontalno uvrivanje. Na vidnim su mjestima na polici odgovarajue oznake. Tekua periodika od 1 godine u slobodnom pristupu postavljena je tako da je naslov
48
H. Auf-Frani / Osnovne kole

publikacije uvijek vidljiv. Najuobiajeniji tip ovih polica slian je policama za knjige, samo to su horizontalne pregrade u blagom nagibu. Na 1 m police stane 3-4 asopisa, odnosno 18-24 primjeraka. Ogranienje visine isto je kao i kod polica za knjige. Namjetaj za AV grau izraen je od metala ako se uva u spremitu, a od drva, metala ili u kombinaciji ako se nalazi u slobodnom prostoru. Bitno je da bude izraen tako da osigurava pravilno uvanje i koritenje te vrste grae. Visina i irina ormara i polica jednaka je dimenzijama polica za knjige, osim dubine koja je kod ormara 40 cm, a kod vitrina 35 cm. Stalak s ormariem za TV prijamnik i policom za magnetoskop visok je 169 cm, irok 85 a dubok 56 cm. Ormar s policama za AV tehniku je ovih dimenzija: visina 190, irina 100 i dubina 56 cm. Ormari za katalog moe biti jednostrani ili dvostrani, izraen od metala, drva ili u kombinaciji razliitih materijala. Ladice ormaria dimenzionirane su prema katalokom listiu. Visina katalokog ormaria iznosi 120 i 150 cm. Osnovni namjetaj itaonikoga dijela biblioteno-informacijskog centra jesu stolovi i stolice. Stolovi se izrauju od odgovarajuih materijala koji se lako odravaju, ne reflektiraju svjetlo i nisu tetni za zdravlje. Dimenzije stola su 90x60x75 cm za individualni rad i 150x75 cm za skupni rad. Za materijal od kojega se proizvode stolice vrijedi isto to i za materijal stolova. Visina stolice iznosi 30-46 cm. Stolovi za rad s korisnicima mogu biti u obliku pulta, od jednog ili vie dijelova, ili pak kao pisai stol. Izrauju se od drva ili u kombinaciji metal-drvo. Plastika moe biti upotrijebljena za izradu pretinaca. Stol te vrste mora osigurati prostor za pisai stroj u sklopu radnog stola ili na posebnom daktilografskom stoliu. Radni stolovi izrauju se u dimenzijama 120x60x75, 160x70x75 cm ili 150x75x75 cm. Osnovno sredstvo horizontalnog transporta jesu kolica za knjige. Mogu posluiti i kao pomona povrina za odlaganje vraenih, odnosno neobraenih publikacija. Izrauju se od odgovarajuih materijala. Kolica imaju ruicu, gumene kotae koji su okretni, a dimenzije su im: duina 100 cm, irina 40-45 cm i visina 75 cm. Vitrine i panoi neophodna su oprema za izlaganje knjiga i drugoga materijala. Vitrine mogu biti vertikalne ili horizontalne. Sav izloeni materijal mora biti zatien i osiguran. Dimenzije ovih dijelova opreme prilagoene su ostalome namjetaju. U sklopu BIC-a, za potrebe knjinice smjeta se u knjinici kompjutor dostupan bibliotekaru. Osim toga, u BIC-u su smjeteni i kompjutori koji su na raspolaganju uenicima. Ovisno o broju uenika i odjela u koli broj kompjutora je kako slijedi: do 16 odjela od 16 do 24 odjela od 25 do 32 odjela vie od 32 odjela za bibliotekara: 0 1 1 1 za uenike: 0 1-5 2-10 2-10

Predvia se kod kola veih od 240 uenika. Dimenzionira se 0,80 m2/uenikom mjestu kole, uz pretpostavku da se hrana dijeli u dvije do tri smjene. Prostor blagovaonice mora imati prirodnu ventilaciju i osvjetljenje, kod ega povrina prozora mora biti veliine najmanje 1/6 podne povrine. Uz blagovaonicu valja omoguiti pranje ruku prije konzumacije, a dimenzionira se s jednom slavinom na 10 uenika u smjeni. Ako je blagovaonica poseban prostor uz kolsku zgradu, ona mora imati svoju garderobu i prostor sanitarnih ureaja.

109 Martorell, Bohigas, Mackay: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972.

blagovaonica

H. Auf-Frani / Osnovne kole

DRUTVENI PROSTORI
49

2.3.3. Blagovaonica

ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA RADA

2.4.
zbornica

PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE

arhiva

WC

Ovi prostori objedinjuju pedagoku i administrativnu slubu kole te rjeavaju zahtjeve prema cijelom uiteljskom kolektivu, uenicima i treim - vanjskim osobama. Zbog toga je poeljno da se ovi prostori smjetaju u prizemlje, s jednostavnom i preglednom vezom na ulazni prostor kole. Pristup za roditelje i nastavnike, kratak i pregledan, ne smije ii preko ostalih prostornih sklopova namijenjenih nastavi. Sklop prostora za organizaciju i koordinaciju rada ne bi smio biti prolazan za ostale sklopove, ali treba biti pristupaan. Ovaj prostorni sklop ine:

SRS

ravnatelj

pedagog administracija

tajnik

prijem roditelja 111 Neven egvi: kola u Kumrovcu, 1955. zbornica

110 shema prostornog sklopa organizacije i koordinacije rada kole

2.4.1. 2.4.2. 2.4.3. 2.4.4. 2.4.5. 2.4.6. 2.4.7.

zbornica soba ravnatelja kole soba tajnika soba struno-razvojne slube soba administracije arhiva sanitarije uitelja.

112 zbornica

Svi ovi prostori moraju imati dobre uvjete za rad: prirodno osvjetljenje, prozraivanje, grijanje, zatitu od sunca, telefonske veze, a opremu adekvatnu zadacima koji se u njima obavljaju. Ti su prostori meusobno povezani neposrednim vezama, prema karakteru pojedinih radnih prostora, i zajednikom komunikacijskom povrinom. Ovom povrinom treba rijeiti i omoguiti nunost ekanja stranaka (nia, klupa, stoli i sl.), pristup do garderobe te do prostora sanitarnih ureaja ovih radnika i, eventualno, ajne kuhinje. U ovom komunikacijskom prostoru treba rijeiti i prostor pribora i sredstava za ienje. 2.4.1. Zbornica Zbornica je mjesto okupljanja svih uitelja kole, mjesto izmjene iskustava i rezultata rada, odravanja zajednikih sjednica i mjesto odmora izmeu nastavnih sati. Veliina zbornice ovisi o broju uitelja u veoj smjeni, a valja raunati s povrinom od 2,5 do 3,0 m2/uitelju. Opremom treba omoguiti smjetaj razrednih dnevnika i uiteljske biblioteke te osigurati mjesto svakom uitelju (za sjednice i obavljanje manjih administrativnih poslova). U sklopu zidnih povrina treba predvidjeti povrinu za raspored sati i druge

50

H. Auf-Frani / Osnovne kole

U ovom prostoru (12 m2) pohranjuje se aktualna arhiva i kolska dokumentacija. 2.4.7. Sanitarije uitelja Prostori sanitarnih ureaja za uitelje dimenzioniraju se: za 20 uitelja: 1 pisoar + 1 WC kabina, za 20 uiteljica: 2 WC kabine. U odvojenim pretprostorima treba predvidjeti toliko umivaonika koliko je ugraeno sanitarnih ureaja za muke odnosno enske uitelje. Sve ostale preporuke o ureenju tih prostora vrijede kao i kod sanitarnih prostora uenika.

2.4.2. Soba ravnatelja kole Radni prostor ravnatelja (10-16 m2) je prostor koji treba omoguiti nesmetani rad i kontakte s uiteljima, uenicima i roditeljima, te s treim osobama. Usmjeravanje ovih kontakata i realizaciju obino izvrava tajnik kole. Uz taj radni karakter, ovaj prostor ima i reprezentativni karakter, adekvatan veliini i ulozi kole u naselju. Taj je prostor neposredno vezan i s radnim prostorom tajnika. Oprema valja omoguiti rad sa svim administrativnim djelatnicima i razgovore s manjim brojem osoba.

2.4.3. Soba tajnika Radni prostor tajnika (9-12 m2) ostvaruje funkcionalne veze sa strankama i pristup aktualnoj arhivi, neposrednu vezu sa sobom ravnatelja i prostorom administracije kole. Opremu ovog prostora treba uskladiti s poslovima i zadacima koje obavlja tajnik - pisanje, pisanje na stroju, telefon i dr.
zbornica

2.4.4. Soba struno-razvojne slube U radnim prostorima pedagoga, psihologa, socijalnog radnika i defektologa (9-36 m2) istrauju se, planiraju i programiraju odnosi uitelj - uenik, uenik - uenik, roditelji - kola putem sastanaka, dogovora, testova i drugih oblika suradnje. Opremom je potrebno osigurati radno mjesto za pisanje i pisanje na stroju, izradu testova i arhiviranje materijala, pohranu literature i prostor za obavljanje individualnog ili rada s manjim skupinama.

prizemlje

kat

113,114 Neven egvi: kola u Kumrovcu, 1955. 115 Radovan Niki: kola u Dubravi, Zagreb, 1960.

prizemlje

2.4.5. Soba administracije Radni prostor administracije (12-16 m2) je prostor u kojem se obavlja ekonomsko-financijsko poslovanje kole s dva ili, kod veih kola, s tri radna profesionalna mjesta. Svako radno mjesto mora imati mogunost pisanja i pisanja strojem te zajedniku telefonsku vezu. Neposredno je povezan s prostorom tajnika kole.
H. Auf-Frani / Osnovne kole

ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA RADA


51

pismene obavijesti kole. Uz zbornicu (bolje) ili unutar nje treba osigurati prostor za uiteljsku garderobu s umivaonicima, ako to nije rijeeno u kabinetima uitelja.

2.4.6. Arhiva

GOSPODARSKI PROSTORI

garderoba osoblja

istaica

2.5.

GOSPODARSKI PROSTORI

energetsko-tehniki blok

WC

Namjena, broj i veliina prostora za gospodarske servise utvruje se prema vrsti kole, kapacitetu kolske zgrade i nainu opskrbe, odnosno osiguranja energetskih potreba.
ope gosp. spremite

Ovaj prostorni sklop ine: 2.5.1. 2.5.2. kuhinjski pogon energetsko-tehniki blok. Kuhinjski pogon

kotlovnica radionica kunog majstora veza sa sustavom kolskih komunikacija WC

2.5.1.

gospodarsko dvorite

smee gospodarski ulaz ekonom

Kuhinjski pogon obuhvaa: 2.5.1.1. kuhinja sa spremitem 2.5.1.2. spremite 2.5.1.3. sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja. 2.5.1.1. Kuhinja sa spremitem Prehrani djece u koli pripada vano mjesto u sklopu drutvene brige o djeci, a ima veliko znaenje za odravanje njihove fizike i psihike kondicije te pravilan i zdrav razvoj. Prehrana je, prema tome, sastavni dio organizacije rada kole, a kod kola s produenim boravkom ona je jo naglaenija. Priprema hrane za potrebe uenika organizira se na dva naina: kola samostalno nabavlja hranu i priprema obroke, kola distribuira nabavljenu hranu koja se priprema na centralnom mjestu.

spremite

garderoba osoblja blagovanje osoblja

kuhinjski pogon

spremite

kuhinja

office

blagovaonica

116 funkcionalna shema gospodarskih prostora

Uz ove osnovne oblike, prehrana djece moe se realizirati i njihovom kombinacijom, prilagoenom potrebama i uvjetima kole, odnosno uvjetima nabave namirnica ili pripremljene hrane, tj. organizacijom kuhinje za pripremu toplog obroka - ajne kuhinje, ili kuhinje za pripremu i distribuciju hrane. Prema tome, veliina potrebnih prostorija za te namjene utvruje se prema vrsti, kapacitetu kolske zgrade i nainu opskrbe. Tehnoloki proces pripremanja hrane zahtijeva detaljniju organizaciju prostora kuhinje - kako s njene higijenske strane, tako i s njene tehnoloke i ekonomske strane, i to zbog skupoe i prostora i ureaja, a sve prema odabranim potrebama kole i uenika te uz maksimalno potovanje higijenskih mjera i strogoga dijeljenja istog od neistog prostora. Prostor kuhinje mora imati dobru ventilaciju i dobro osvjetljenje. Tehnoloki projekt kuhinje sastavni je dio tehnike dokumentacije kolske zgrade.

52

H. Auf-Frani / Osnovne kole

2.5.1.2. Spremite za zimnicu Ovo spremite treba predvidjeti u kolama kod kojih nije mogua dnevna opskrba hranom. 2.5.1.3. Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja Broj i veliina prostorija za osoblje kuhinje odreuje se prema vrsti i kapacitetu kuhinje, a obvezno sadravaju: - garderobu s dvodijelnim ormarima, - prostor sanitarnih ureaja s umivaonikom, tuem i WC-om. 2.5.2. Energetsko-tehniki blok

2.5.2.2. Radionica kunoga majstora Slui za popravak inventara - namjetaja i opreme, te pohranu alata i materijala za popravak u zgradi. 2.5.2.3. Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja Sastoje se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih ureaja s umivaonikom, tuem i WC-om. 2.5.2.4. Ope gospodarsko spremite Ovo spremite slui za odlaganje oteenoga kolskog inventara, namjetaja i opreme. 2.5.2.5. Garderoba i sanitarije istaica Sastoji se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih ureaja s umivaonikom, tuem i WC-om. Spremita pribora i sredstava za ienje smjetena su po traktovima kolske zgrade i obino su veliine 2-3 m2. 2.5.2.6. Prostor za odlaganje smea Prostor za odlaganje otpadnih tvari i smea mora biti neposredno vezan na mogunost odvoza, tj. na gospodarsko dvorite kolske zgrade, ali strogo odijeljen od prostora za prijam i skladitenje hrane. Prostor mora biti prirodno ventiliran te tako osiguran da se onemogui pristup ivotinjama i insektima.

Energetsko-tehniki blok ine: 2.5.2.1. kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) 2.5.2.2. radionica kunog majstora 2.5.2.3. garderoba i sanitarije tehnikog osoblja 2.5.2.4. ope gospodarsko spremite 2.5.2.5. garderoba i sanitarije istaica 2.5.2.6. prostor za odlaganje smea. 2.5.2.1. Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i eventualni otpad) Zagrijavanje zgrade, gdje je god mogue, treba predvidjeti sustavom centralnoga grijanja zbog istoe, ekonominosti u odravanju i efikasnosti koritenja toplinske energije. Ureaji centralnoga grijanja organiziraju se u kotlovnici. Gorivo ili energija odabiru se shodno lokalnim uvjetima: drvo, ugljen, plin, ulje, elektrika. Ovisno o izboru goriva dimenzionira se i projektira prostor za uskladitenje goriva i eventualnog otpada (ljaka, pepeo). Zagrijavanje ogrjevnih tijela parom nije doputeno. Kotlovnica se dimenzionira prema veliini kole i prema izboru izvora energije. Ona mora biti pristupana i izvana, a posebice je vano rijeiti gospodarski (kolni) prilaz koji ni u kojem sluaju ne smije biti ispred trakta uionica, kao ni na strani glavnog ulaza u kolu. Dimnjak se postavlja tako da vjetrovi ne zanose dim u nastavne prostorije. Kotlovnicom upravlja ovlateni radnik: loa, i njegovo radno vrijeme ne poklapa se s

H. Auf-Frani / Osnovne kole

GOSPODARSKI PROSTORI
53

Kuhinjsko spremite dimenzionira se shodno kuhinji i lokalnim uvjetima, a mora sadravati: - ostavu za suhu hranu, povre, te za konzumnu robu i kruh (brano, eer, ulje, ocat i sl.), - hladionike za meso i suho meso, te za mlijeko i mlijene proizvode.

radnim vremenom ostaloga tehnikog osoblja, pa je time neovisan pristup kotlovnici jo vaniji. Loa u kotlovnici ima priruni radni stol s alatom za odravanje kotlovnice i skladita goriva. Garderoba i praonica loaa mogu se smjestiti unutar garderobnih prostora ostaloga tehnikog osoblja. Kotlovnica mora udovoljavati propisima zatite pri radu i zatite od poara pa u osnovi mora imati odvojen pristup i izlaz za nudu. Projekt instalacije centralnoga grijanja s mreom razvoda i tehnoloki projekt kotlovnice sastavni su dio dokumentacije za izvedbu kolske zgrade.

OSTALI PROSTORI

117 Jorma Jrvi: kola Brnd, Helsinki, Finska, 1954.-55.

2.6.

OSTALI PROSTORI

Ovaj prostorni sklop ine: 2.6.1. 2.6.2. 2.6.3. 2.6.4. 2.6.5. 2.6.1. ulaz komunikacije sanitarije za uenike stan domara stan uitelja. Ulaz

trijem

Ulaz u kolsku zgradu postavlja se na uoljivom i lako pristupanom mjestu u odnosu na prilaz zgradi. Preko kolskog trga, kroz natkriveni ulaz - trijem i ulazna vrata (koja se moraju rjeavati vjetrobranom u svim klimatskim podrujima) ulazi se u kolsku zgradu. U kolskim zgradama manjega kapaciteta obino se postavlja zajedniki ulaz za uenike i nastavnike, ime se osigurava efikasan nadzor. Ulaz u kolsku zgradu mora biti udaljen od prometnice najmanje 30,0 m. Kao elementi ulaza obrauju se:

118 Radovan Niki: kola u Dubravi, Zagreb, 1960.

trijem

2.6.1.1. 2.6.1.2. 2.6.1.3. 2.6.1.4. 2.6.1.5.

trijem vjetrobran ulazni prostor vratarnica garderoba uenika.

2.6.1.1. Trijem Ispred ulaza za uenike postavlja se trijem (nadstrenica) radi okupljanja djece i zatite od kie, vjetra itd. Trijem je sastavni dio trga koji naglaava ulaz u kolsku zgradu. Minimalne je povrine - za sve kole - 40 m2. On neposredno formira ulaz u kolsku zgradu. U trijemu treba predvidjeti i mogunosti sjedenja, a na podesnome mjestu esmu s vie vertikalnih mlazova. 2.6.1.2. Vjetrobran Vjetrobran se dimenzionira prema broju uenika (korisnika), a irina ulaznih vrata iznosi 0,5 cm/ueniku. Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata u koli iznosi 90 cm, odnosno dvokrilnih vrata 150 cm. Dubina vjetrobranoga prostora tako je dimenzionirana da se vrata meusobno ne sudaraju te da je osiguran siguran izlaz i ulaz. Najmanja irina vjetrobrana je 2,0 m, a dubina 2,20 m.
54
H. Auf-Frani / Osnovne kole

2.6.1.3. Ulazni prostor Ulazni prostor u kolskoj zgradi zapravo je prostorna veza ulaza i opih komunikacija. To je prostor izmeu vjetrobrana, prostora za vie namjena, garderobe za uenike i komunikacija kole. Dimenzionira se s 0,05-0,08 m2 po ueniku, a obraunat je u sklopu 65% neto povrine. 2.6.1.4. Vratarnica Postavom vratarnice treba osigurati nadzor ulaza u kolsku zgradu. Vratarnica moe biti u vjetrobranskom prostoru ili u ulaznom prostoru kao slobodno stojea. 2.6.1.5. Garderoba za uenike Sredinja garderoba slui za uenike od V. do VIII. razreda. U prostoru garderobe treba omoguiti skidanje i odlaganje odjee i obue te obuvanje kolske obue. Obino je smjetena neposredno uz ulazni prostor i organizirana tako da osigurava protok bez zastoja. Poeljno je da se garderobni prostor formira po razrednim odjelima. Prostor u kojem se organizira garderoba mora biti dobro prirodno osvijetljen i prozraivan. Temperatura garderobnih prostora ne smije biti nia od 18C. Vaan je odabir materijala kod projektiranja garderobe. Preporuuju se trajne i jednostavne konstrukcije koje omoguavaju prozranost, odravanje istoe i provoenje dezinfekcije prostora garderobe. Garderobe se dimenzioniraju s 0,15 m2/uenikom mjestu. Osim kao poseban prostor, garderoba se moe organizirati i kao otvoreni prostor s mobilnim garderobnim ormarima, ijim se pomicanjem prostor garderobe moe koristiti i za druge namjene. Odjeu treba vjeati na vjealice podeene uzrastu uenika na udaljenosti od 18,0 cm, ako su sve vjealice na istoj visini, odnosno na udaljenosti od 15,0 cm ako se vjealice postavljaju na izmjeninu visinu. U sklopu vjealice treba rijeiti odlaganje kapa i kiobrana. Ispod vjealice treba predvidjeti usku klupicu od 30,0 cm irine, ispod koje se na reetkastu policu, izdignutu za 10-15 cm od poda (radi suenja), odlae obua. Svijetla irina - udaljenost izmeu vjealica (nosa vjealica - stijena) jest 120,0 cm.
H. Auf-Frani / Osnovne kole vjetrobran 119 Antun Ulrich: kola na Pantovaku, Zagreb, 1952. 120-123 garderobni prostor - primjeri

OSTALI PROSTORI
55

Vrata se u vjetrobranu otvaraju u smjeru izlaza. Vrata prema vanjskom prostoru su zaokretna (krila proviena automatskim zatvaraima), a prema unutranjem su mimokretna. U podu vjetrobranskoga prostora treba upustiti povrinu poda za debljinu brisaa za obuu. U trijemu, ispred ulaznih vrata, treba osigurati strugalo za otklanjanje blata s obue.

OSTALI PROSTORI

Sredinje garderobe organiziraju se u pravilu kod kola koje imaju pretenu nastavu u specijaliziranim uionicama ili se ak koriste radna odijela pri ostvarivanju odreenih oblika nastave. Kod podrunih kola gdje se okupljaju uenici iz udaljenih naselja s neasfaltiranim cestama, takoer se preporuuje organiziranje sredinje garderobe uz ulazni prostor. Te bi garderobe trebale imati mogunost pranja obue, pa se preporuuje osiguranje tekue vode i korito za pranje. Za uenike od I. do IV. razreda garderoba se organizira unutar komunikacijskih povrina sklopa razredne nastave. 2.6.2. Komunikacije

U pravilu razlikujemo: 2.6.2.1. horizontalne komunikacije - hodnici 2.6.2.2. vertikalne komunikacije - stubita.
124, 125 Arne Jacobsen: kola u Rodovreu, Danska, 1952.

2.6.2.1. Hodnici Hodnici slue ponajprije za prilaz pojedinim prostorijama i za povezivanje pojedinih dijelova zgrade. Meutim, mogu imati i druge funkcije, uglavnom one koje su vezane za prostorije koje povezuje hodnik. To mogu biti: ukljuenje dijela hodnika u sustav uionice, rekreacija uenika tijekom odmora, distribucija hrane, izlaganje uenikih i drugih radova, garderoba i dr. Tada je potrebno proiriti hodnik kako bi se osigurala dostatna propusna mo. Elementi za dimenzioniranje hodnika (za prostorne sklopove namijenjene nastavi i drutvenom ivotu kole): minimalna irina hodnika za jednotrakt (za 2 uionice) = 180 cm 4 uionice u jednotraktu 240 cm minimalna irina hodnika za dvotrakt = 300 cm.

nadsvjetla u hodnicima

Za svaku daljnju uionicu irina se hodnika poveava za 30 cm. Kako je najdulji put (propisan tehnikim normativima za zatitu od poara) iz uionice do stubita (izlaza) maks. 30 m, za dimenzioniranje hodnika uzima se kao najvea duina hodnika s 4 uionice na jednoj strani hodnika. 56
H. Auf-Frani / Osnovne kole

h (irina hodnika) 2 uionice u jednotraktu h=180 cm 4 uionice u jednotraktu h=240 cm (180+2x30)

180

2 uionice u jednotraktu 240

Minimalna visina hodnika jest 240 cm. Vrata uionica otvaraju se prema hodniku, za 180, a smjer otvaranja vrata suprotan je od smjera izlaza (evakuacijski put). Luk koji opisuju vrata ne smije prelaziti polovinu irine hodnika. Ako su uionice s obje strane hodnika (dvotrakt), tada vrata nasuprotnih uionica trebaju biti, po duini hodnika, razmaknuta za > 2 irine vrata. Hodnici moraju biti dobro prirodno osvijetljeni i ventilirani putem otklopnih prozora. Nije dobro samo eono osvjetljenje hodnika. Ukoliko su u hodnicima organizirane garderobe, njihova je ventilacija jo vanija, a organizacija garderobe ne smije se stvarati na tetu minimalne svijetle irine hodnika. Materijali koji e se primijeniti u izvedbi tih prostora moraju biti takvi da se dadu lako istiti i dezinficirati, i to koji ne upijaju mirise. Preporua se upotreba materijala sa to manje ili uope bez sljubnica. Poeljno je osigurati mogunost pranja zidova hodnika, i to do visine 130 cm (ili vie). Hodnici su u pravilu ravni - horizontalni, a ako se u njima svladavaju odreene visinske razlike terena, nije doputeno koristiti manji broj stuba od tri u jednome nizu. Hodnici u ostalim sklopovima kolske zgrade iroki su 1,5 m.

4 uionice u jednotraktu

300

4 uionice u dvotraktu

360

* razliiti izvori daju razliite uvjete za dimenzioniranje hodnika s vie uionica: Upute za programiranje - projektiranje i izgradnju osnovnih kola, Struna biblioteka SAH-a, 1965.: ... duina se hodnika rauna sa najvie 4 uionice, jer se kod veeg broja razreda mora interpolirati jo jedno stubite koje odtereuje hodnik ... ... kod dvotrakta mjerama za irinu hodnika u jednotraktu treba dodati jo 50 cm ... M. Baylon: kolske zgrade, 1958.: ... irina za slobodnu komunikaciju ne bi trebala biti manja od 180 cm kad se radi o hodniku sa 2 do 3 klasine uionice. Za svaku daljnju uionicu irina se poveava za oko 30 cm, to znai da se za svakog uenika poveava uglavnom za 1 cm ... E. Neufert: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002.: irina za prilaz (+c) pri emu je: c 1,0 m +0,7 m za 100 uenika od 100 - 500 u. +0,5 m za 100 uenika od 500 - 1000 u. =irina vratnog krila

6 uionica u dvotraktu

420

8 uionica u dvotraktu otvaranje u smjeru evakuacije H. Auf-Frani / Osnovne kole

OSTALI PROSTORI
57

4 uionice u dvotraktu h=300 cm 6 uionica u dvotraktu h=360 cm (300+2x30) 8 uionica u dvotraktu h=420 cm (300+4x30)*.

126 dimenzioniranje hodnika

OSTALI PROSTORI

2.6.2.2. Stubita Broj stubita ovisi o nainu rjeenja sklopova kolske zgrade i o broju uenika, pri emu treba izbjegavati suvie iroka stubita. Broj i poloaj stubita odreen je i zahtjevom da izlaz iz krajnje prostorije bude najvie 30 m udaljen od stubita. Iz toga slijedi da je 60 m maksimalni meusobni razmak stubita. Stubite u kolskoj zgradi mora biti uoljivo i neposredno povezano s opim komunikacijama (ulazni prostor, hodnici). Pri projektiranju stubita potrebno je dimenzionirati visinu i irinu stube, irinu kraka stubita i irinu podesta.
skica sredinjega prostora kole radni prostori na galerijama zaokretne radne plohe

Visinu i irinu stube, s obzirom na manji korak djece, treba raunati po formuli: 2v+=61 cm, pri emu visina stube nije vea od 16 cm, a najpogodnije su visine od 13 do 15 cm. Gazite stube je horizontalna povrina, a elo je u nagibu prema nastupnoj plohi (kut neto manji od 90). irina stubinoga kraka mjeri se kao svijetla irina izmeu rukohvata. Minimalna irina stubinoga kraka za 60 uenika (dvije uionice) jest 120,0 cm. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30,0 cm (0,5 cm/u.) itd. Kod stubita sa irinom kraka do 150 cm, rukohvat moe biti samo s jedne strane, dok se na stubinim krakovima irim od 150 cm postavlja na obje strane, a kod stubinoga kraka irine 240 cm i u sredini (srednji rukohvat je dvostruk). Rukohvate treba tako projektirati da se onemogui sklizanje po njima. irina podesta (p) dimenzionira se tako da se mjeri svijetle irine kraka doda 20,0 cm. p = k + 20,0 cm Stubita moraju biti odijeljena proirenim podestom od horizontalnih komunikativnih povrina kole, a zbog propuha i vratima. Pritom treba paziti da vratna krila ne zadiru bitnije u prostor horizontalnih komunikacijskih povrina i da ne ometaju kretanje po njima. Stubita u sklopovima namijenjenim organizaciji i koordinaciji rada te gospodarstvu dimenzioniraju se prema funkciji, a na osnovi opih standarda za arhitektonsko projektiranje. Stubita moraju biti prirodno osvijetljena i ventilirana. Povoljnije je bono osvjetljenje stubita od eonoga. Ako se za komunikaciju u kolskoj zgradi koristi rampa, tada nagib rampe smije biti maksimalno 10% do12%.

konceptualni dijagrami

stubita kao tribine/prostor okupljanja 127-131 Herman Hertzberger: Montessori College Oost, Amsterdam, Nizozemska, 1999.

58

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Sanitarije za uenike ini prostor za WC kabine s pretprostorom u kojem su umivaonici. Svaka sanitarna grupa sastoji se iz enskog i mukog dijela, koji imaju potpuno odvojene pretprostore. Sanitarijama valja posvetiti posebnu pozornost (lociranje unutar kolske zgrade, odnos prema vanjskim povrinama, dimenzioniranje potrebnoga prostora, obrada povrina...). To su prostori ijim koritenjem uenici stjeu higijenske navike, ali i prostori koji mogu biti izvori infekcije i oneienja zraka drugih prostora kole. Ukoliko se njihovu higijenskom odravanju ne posveuje dovoljna pozornost, tada i dobro projektiran prostor bez paljive njege postaje vrlo brzo prostor neugodan za okolinu. Dimenzioniranje potrebnoga broja sanitarnih ureaja provodi se prema sljedeem proraunu: - za 30 uenica potrebno je osigurati 2 WC kabine - za 30 uenika potrebno je osigurati 1 WC kabinu +1,5 pisoar - za 30 uenica, odn. 30 uenika, potrebno je u pretprostoru osigurati 1 umivaonik - potrebno je osigurati barem 1 WC kabinu za invalidnu djecu. Prostor sanitarnih ureaja treba vezati za komunikacijske povrine kole te obvezno prirodno osvjetljavati i prozraivati. Poeljna je orijentacija prema neosunanim vanjskim povrinama. Ulaz u prostore sanitarnih ureaja treba biti uvuen od komunikacijske povrine, pa se u tom degamanu moe ugraditi - instalirati izvor pitke vode. Zidovi i podovi moraju biti izvedeni kao hladni i nepropusni radi lakeg ienja i dezinfekcije; podovi su u nagibu prema podnim slivnicima (sifonima) koji se lociraju na optimalnim mjestima lakog pristupa - radi ienja prostora i za kontrolu protoka vode. Pregradni zidovi izmeu prostora sanitarnih ureaja mukih i enskih kabina, kao i pregradni zidovi izmeu pretprostora i prostora sanitarnih ureaja, moraju biti izvedeni od poda do stropa. Svi zidovi trebaju biti obloeni keramikom do visine vrata kabine. Preporuuje se da su pregrade izmeu kabina izdignute od poda 15 cm (radi ienja i ventiliranja), te da su minimalne visine do visine vrata kabine (200 - 210 cm). Prostori sanitarnih ureaja moraju biti prirodno osvijetljeni i prirodno prozraivani. Poeljno je predvidjeti i projektirati ugraene ventilacijske kanale za prirodnu ventilaciju ako su prozori zatvoreni tijekom praznika (zimi - ljeti) ili zbog vremenskih nepogoda ne mogu ostati nekontrolirano otvoreni. Vrata izmeu komunikacijske - ope povrine kole i pretprostora WC kabina ili pisoara imaju kvaku i obinu bravu.

WC kabine jednostrano 150 120 120 140

pisoari u predprostoru kabina

180 WC kabine obostrano

120

140

140

120

200

120

140

120

140

sanitarije za 4 uionice

sanitarije za 8 uionica

1m H. Auf-Frani / Osnovne kole

OSTALI PROSTORI
59

2.6.3. Sanitarije za uenike

132 sheme sanitarija

OSTALI PROSTORI

Sva su vrata ravna i glatka radi odravanja istoe i dezinfekcije, odnosno da ne upijaju i ne zadravaju neugodne mirise. U tom je smislu potrebna i pravilna selekcija te odabir sanitarnih ureaja, armatura i drugog pribora, koja e osigurati trajnost upotrebe, jednostavnost odravanja i maksimalnu mogunost higijenske njege svakog elementa. Osnovne mjere elemenata sanitarija: - WC kabina = irina 80 - 90 cm, dubina 120 -140 cm (ovisno o otvaranju vrata u kabinu ili prema van) - prostor pisoara: 60,0 cm x 100,0 cm - prostor umivaonika: 60,0 cm x 100,0 cm. Sve ove prostore povezuju komunikacijske povrine najmanje irine 120 cm odnosno 150 cm ako se vrata kabine otvaraju na komunikacijske povrine. Vrata WC kabina trebala bi se u pravilu otvarati prema van (dubina kabine 120 cm), a moraju se zatvarati patentnim zatvaraem koji se moe otvarati posebnim kljuem s vanjske strane. WC kabine moraju imati ureaj za papir. Umivaonici su smjeteni u pretprostoru WC-a, koji je ujedno i tampon izmeu WC-a i hodnika. Prostori umivaonika moraju imati nosae za papirnate ubruse i prostor za sapun te posudu za otpatke. Uz sanitarije i u njihovu sklopu poeljno je rijeiti i spremite pribora i sredstava za ienje prostora kole. Spremite pribora i sredstava za ienje ne smije biti pristupano uenicima, a mora biti dobro ventilirano. 2.6.4. Stan domara U veim kolama predvia se stan za kuepazitelja - domara zgrade kako bi kolska zgrada bila neprekidno pod nadzorom. Prilaz do stana mora biti odvojen od kole, a prostorije stana tako orijentirane s obzirom na buku, poglede i mirise, da ne ometaju nastavu i obratno. Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju. 2.6.5. Stan uitelja Predvia se za kole s 1-3 uionice (seoske kole). Stan mora pruiti i mogunost stanovanja za dvoje nastavnika, razliitih po spolu. Kuhinja i sanitarni vor su zajedniki,

a prostor boravka odvojen. Veliina je stana 54 m2. Ako se stan nastavnika gradi u sklopu kolske zgrade, tada mora imati poseban ulaz i posebno dvorite. Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju.

133 Arne Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 1 spremite za bicikle / sanitarije, 2 dvorana za tjelesni odgoj, 3 razredna nastava, 4 specijalizirane uionice, 5 dvorana za vie namjena, 6 uprava, 7 zbornica, 8 stan ravnatelja, 9 stan domara

60

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Vanjski prostori kole jesu povrine kolske parcele koje nisu pokrivene kolskom zgradom. Moemo ih, prema namjeni, podijeliti u dvije grupe: 2.7.1. opi prostori 2.7.2. prostori nastavnih podruja. 2.7.1. Opi prostori

Ova grupa obuhvaa one povrine koje nisu neposredno vezane za odgojno-obrazovni proces. To su prostori pjeakoga i kolnoga pristupa objektu: 2.7.1.1. 2.7.1.2. 2.7.1.3. 2.7.1.4. pjeaki prilazni put kolski trg parkiralite za kolski autobus i automobile gospodarsko dvorite.
134-136 Dieter Henke, Marta Schreieck: kola u Wien-Donaustadtu, Be, Austrija, 2002. pogled iz pasaa prema trgu i ulazu, presjek, tlocrt

2.7.1.1. Pjeaki prilazni put Uglavnom se predvia zajedniki pjeaki prilaz za uenike, roditelje, uitelje i osoblje, lociran tako da se ne ometa rad u kolskim prostorima. Kada su ulazi uitelja ili osoblja diferencirani u odnosu na glavni ulaz, tada se razdvajaju i pripadajui pjeaki prilazi. Prilazi za uenike ne smiju biti sa ili preko prometnica s intenzivnim prometom, s glavnih prometnica ili preko nezatienih prometnih prijelaza (eljeznikih, tramvajskih itd.). Ukoliko se planira koritenje dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu izvan kolskih programa, tada se formira i prilazni put za vanjske korisnike dvorane. 2.7.1.2. kolski trg kolski trg je prostor okupljanja uenika, uitelja, roditelja i graana prije nastave, odreenih sastanaka ili rada. Valja ga oblikovati shodno pristupu koli i okolnom ureenju prostora, a uz dekorativno i funkcionalno zelenilo, te zelene i vrste povrine, treba koristiti i sve druge prostorne elemente, kao npr.: klupe, ograde, tekuu vodu, prostor skulpture ili oznake kole i sl., da bi se oblikovao prostor za ugodno zadravanje ili doekivanje. Na kolski trg vee se trijem i ulaz u kolsku zgradu.
passage kolski trg aula dvorana

H. Auf-Frani / Osnovne kole

VANJSKI PROSTORI
61

2.7.

VANJSKI PROSTORI

VANJSKI PROSTORI

139,140 Mario Botta: kola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, vicarska, 1972.-77. kolski trg

137,138 Martorell, Bohigas, Mackay: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972. kolski trg

62

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Ako odreeni broj parkiralinih mjesta nije predvien u neposrednoj blizini zemljita za gradnju, potrebno ih je osigurati na samome zemljitu. Broj parkiralinih mjesta odreuje se prema broju zaposlenih u koli.

2.7.1.4. Gospodarsko dvorite Na parceli kolske zgrade osigurava se odgovarajua povrina zemljita za gospodarske svrhe (dovoz goriva, namirnica, odvoz smea, eventualno skladitenje itd.). Gospodarsko dvorite smjeta se tako da njegovo koritenje ne ometa rad u kolskoj zgradi ili na ureenim otvorenim povrinama kolske parcele. Formira se kao samostalna povrina odvojena od kolskog dvorita i prilaza za uenike i nastavnike. Veliina gospodarskoga dvorita odreuje se prema kapacitetu gospodarskih prostora u kolskoj zgradi.
Johannes Duiker: Open air kola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. Arne Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

2.7.2.

Prostori nastavnih podruja


Richard Neutra: eksperimentalna kola Corona, Bell, Los Angeles, SAD, 1935. Ulrich Baumgartner: kola Aesch, Neftenbach, vicarska, 1958.-59.

Ova grupa obuhvaa one povrine koje su vezane za organizaciju odgojno-obrazovnog procesa. To su sljedei vanjski prostori: 2.7.2.1. 2.7.2.2. 2.7.2.3. 2.7.2.4. 2.7.2.5. nastava na otvorenom (razredna) prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - kolski vrt prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park) vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.

2.7.2.1. Nastava na otvorenom (razredna) U krajevima gdje to klimatski uvjeti omoguavaju predvia se organizacija odgojno-obrazovnog rada s uenicima I.-IV. razreda i na otvorenom, kao uionica u prirodi. Vanjski prostor namijenjen za nastavu na otvorenom postavlja se u neposrednoj vezi s matinom uionicom u kolskoj zgradi, ali tako da rad jednog odjela ne ometa odvijanje nastave u drugim odjelima. Prostor nastave na otvorenom treba biti zatien od intenzivnog osunanja i jakog vjetra. Povrina je toga prostora u pravilu poploena, a veliina joj je oko 80 m2.

Eugne Beaudouin, Marcel Lods: Open air kola u Suresnesu, Pariz, Francuska, 1936.

Hans Scharoun: kola u Lnenu, Njemaka, 1958.-61.

141-146 primjeri nastave na otvorenom H. Auf-Frani / Osnovne kole

VANJSKI PROSTORI
63

2.7.1.3. Parkiralite za kolski autobus i automobile

VANJSKI PROSTORI

2.7.2.2. Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - kolski vrt kolski vrt koristi se u nastavne svrhe i za praktian rad uenika. Postavom te povrine treba osigurati osunanje i zatienost od vjetra (uglavnom na istonom dijelu parcele). Obuhvaa povrinu za botanike pokuse, toplo klijalite, povrtnjak, cvijetnjak, prostor za male ivotinje i ptice, zemljite kolske zadruge. Veliina je odreena vrstom i kapacitetom kole te karakterom podruja u kojem je kola locirana. Orijentaciono se za vrt planira: kolske zgrade kapaciteta do 300 uenika: 8 m2 po ueniku (samo uenici V.-VIII. razreda), kolske zgrade kapaciteta veeg od 300 uenika: 6 m2 po ueniku (samo uenici V.-VIII. razreda).

2.7.2.4. Vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture Obrauju se pod tokom 2.2.6.2. 2.7.2.5. Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije Ako postoje prostorne mogunosti na zemljitu parcele mogu se urediti parkovne povrine s tokovima vode ili bazenima, amfiteatar u prirodi, prostori za sjedenje i okupljanje i dr.

2.7.2.3. Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park) kolsko dvorite koristi se za okupljanje, igru, odmor, rekreaciju i slobodno kretanje uenika. Locira se tako da bude osunano i zatieno od vjetra a da se koritenjem tih povrina ne ometa nastava u kolskoj zgradi. Dvorite mora biti pogodno povezano sa kolskom zgradom. Oprema se odgovarajuim ureajima za aktivnosti i igru uenika, klupama za sjedenje, higijenskom esmom, koarama za otpatke itd. Dio dvorita ima meku (travnatu) povrinu i namijenjen je uenicima niih razreda, a drugi dio s tvrdom povrinom (tako izvedenom da se ne stvara praina) namijenjen je uenicima viih razreda. kolsko dvorite treba graditi tako da se poslije kie brzo osui (vrlo je korisno zemljite izvesti u padu 1,5% do 2,0%). Povrine za igru mogu se organizirati i na nekoliko mjesta, to je poeljno zbog dobne razlike uenika, a time se ujedno izbjegava skupljanje velikog broja djece na jednom mjestu. Orijentaciono, kolsko se dvorite dimenzionira na sljedei nain: kolske zgrade kapaciteta do 300 uenika - 5 m2 po ueniku, kolske zgrade kapaciteta veeg od 300 uenika - 3 m2 po ueniku.

147 Hubert Bennett, Michael Powell: kola u Londonu, Velika Britanija, 1970.

kolski se park u pravilu locira pred uionicama. Dio kolskog parka uz put ili cestu treba zagraditi viim drveem da se stvori zatita od praine.
64
H. Auf-Frani / Osnovne kole

Uionica je osnovni nastavni prostor za uenike (osnovne kole) unutar kojega uenik prati izlaganje uitelja, sudjeluje u razrednim razgovorima, obavlja jednostavne vjebe i zapaanja, rjeava odreene probleme, izrauje rune radove, pie i crta, slika, izlae, recitira, igra se, muzicira itd. U sklopu razredne nastave u pravilu se koriste matine uionice, dok se za predmetnu nastavu mogu formirati uionice kao matine i/ili specijalizirane. Pri projektiranju uionice treba uzeti u obzir dobro izvoenje nastave i slobodnih aktivnosti te potrebu za zdravim, prijateljskim i poticajnim ozrajem. Nuno se razmatra u procesu projektiranja: funkcionalna prostorna organizacija veliina uionice osvjetljenje, prozraivanje, konstrukcija namjetaj i oprema.

Veliinu uionice odreuje namjena i broj uenika koji je koristi. Broj uenika u razredu obino je 30, pa se pretpostavlja da je to broj uenika koji se nalazi u uionici. Potrebno je osigurati 2,0 (1,8) m2 po ueniku (razlika izmeu niih i viih razreda) da bi se formirao dostatan prostor za predviene aktivnosti u uionici. Neovisno o regionalnim ili nacionalnim uvjetima, jedno se pravilo mora kod programiranja i projektiranja neke kole prihvatiti: u svakom sluaju, uionica mora biti to je mogue vea. Odreuje se i minimalna zapremnina zraka od 6 m3 po ueniku, to uz nunu izmjenu i dotok svjeeg zraka prozraivanjem daje potrebnu koliinu zraka u uionici. Visina uionice, orijentaciono ne nia od 300-320 cm (osim kod sloenih presjeka uionice), irina uionice od 660 cm granina je za dovoljno jednostrano osvjetljenje, a duljina uionice limitirana je gornjom granicom za vidljivost uenika: 920 cm. Prirodno osvjetljenje uionice trebalo bi biti dostatno i jednoliko rasporeeno, te u pravilu jednostrano s lijeve strane uenika. Ako je uionica dublja od 660 cm, mora se uvesti dodatno osvjetljenje. Namjetaj i oprema sukladni su namjeni uionice. Oprema mora biti brino odabrana prema posebnom obliku pouavanja i uzrastu uenika. Uz uobiajeni raspored radnih stolova u frontalnom obliku, u uionicama je nuno omoguiti i stvaranje raznovrsnih radnih situacija: individualnog, grupnog i kolektivnog rada. Vea se fleksibilnost zahtijeva za uionice namijenjene niim razredima. Prema nekim autorima, kvadratian tlocrt uionice prua odline mogunosti za suvremene metode pouavanja pa je, tovie, najekonominije rjeenje. A. Roth sugerira da se nastavna pomagala (koja se koriste za nastavu biologije, kemije, fizike, matematike itd.) mogu pohranjivati tako da ostanu vidljivo izloena djeci.

148 Neven egvi: kola u Kumrovcu, 1955. 149 Rdiger Lainer: kola u Beu, Austrija, 1991.-94.

H. Auf-Frani / Osnovne kole

UIONICA, PROSTOR I OPREMA


65

3.0. UIONICA, PROSTOR I OPREMA

Prikladno smjetene u vitrinama u hodnicima, prolazima, PVN-u itd. ona znatno pomau oivljavanju kole i formiranju poticajne edukativne sredine. Ureenje unutranjosti uionice pomae stvaranju ugodna ozraja (fotografije iz prirode, znanosti, tehnike, arhitekture, reprodukcije umjetnikih djela itd.), a jedan dio moraju urediti sami uenici.

KONSTRUKCIJA

4.0. KONSTRUKCIJA I GRAEVNI ELEMENTI


Gradnja kolske zgrade pretpostavlja racionalno i zamisli sukladno rjeenje: 4.1. 4.2. 4.1. konstrukcije i graevnih elemenata. KONSTRUKCIJA

Konstrukcija kolske zgrade proizlazi iz: racionalnog organiziranja unutranjih prostora kole adekvatne upotrebe materijala u konstrukciji zgrade (vodei rauna o lokalnim izvorima materijala i klimatskim karakteristikama lokaliteta te o zavrnoj obradi vanjskih i unutarnjih povrina konstruktivnih elemenata) mogunosti i potrebe da se konstruktivnim rjeenjem osigura fleksibilnost i adaptabilnost izgraenoga prostora kole u odnosu na inovacije u nastavi.

150-152 Johannes Duiker: 0pen air kola u Amsterdamu, Nizozemska, 1930. Skeletna konstrukcija omoguava visoku razinu otvorenosti uionica prema vanjskom prostoru u skladu s principima Decroly pedagogije.

Za izvedbu konstrukcije doputena je upotreba svih materijala kojih se primjena treba realizirati u skladu s pravilnicima o zatiti na radu, o zatiti od poara i drugim vaeim standardima, a koji (materijali) u tehnolokom procesu izvedbe osiguravaju uspjenu zavrnu obradu unutarnjih i vanjskih povrina. Konstrukcija se moe projektirati i realizirati kao: 4.1.1. zidana konstrukcija, 4.1.2. skeletna konstrukcija, 4.1.3. ostale konstrukcije. Shodno upotrijebljenom materijalu, moe se izvesti klasinim, polumontanim i montanim sustavom. Raspone, visine, dimenzije konstruktivnih elemenata treba, po mogunosti, projektirati u modularnoj koordinaciji, pri emu je poeljno da se koriste sljedee veliine: za horizontalne elemente dimenzije koje istodobno sadre projektne module 3M i 4M (30 cm; 40 cm) za vertikalne elemente dimenzije koje sadre 3M ili 4M.

tlocrt

aksonometrijski prikaz konstrukcije odozdo

Uobiajene meukatne horizontalne armirano-betonske konstrukcije dijele se na dva osnovna tipa: ploe (ravne i sitnorebriaste) i grede s ploom (gredni sustav nosiv u jednom smjeru i sustav rotilja / nosivost u oba smjera).
66
H. Auf-Frani / Osnovne kole

Zidane konstrukcije esto se primjenjuju, a jednostavnije su za izvedbu od skeletnih konstrukcija. Kako je Pravilnikom o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima limitirana duina zidova od opeke (do 6,5 m - zidovi debljine 25 cm i do 7,5 m - zidovi debljine 38 cm), za nosivu konstrukciju pogodniji je armirani beton. Prema istom Pravilniku treba zadovoljiti zahtjev da povrina armirano-betonskih zidova, tj. povrina poprenog presjeka zidova, za svaki ortogonalni smjer ne smije biti manja od 1,5% bruto povrine objekta visokogradnje u tlocrtu. Pritom valja pri projektiranju obratiti pozornost da poloaj tih zidova bude to je mogue ravnomjernije rasporeen po tlocrtu. 4.1.2. Skeletna konstrukcija Skeletne konstrukcije izvode se iz armiranog betona ili elika. Vrlo su povoljne zbog velike mogunosti fleksibilnog rjeavanja prostora. Konstruktorski je to takoer povoljna konstrukcija iako e kod kolskih objekata obino biti kombinirana sa sustavom zidova ili vrstih armirano-betonskih jezgri, dakle isti AB skelet vrlo e se rijetko ovdje pojaviti. 4.1.3. Ostale konstrukcije Kombinacije osnovnih tipova konstrukcije mogu se takoer primijeniti. 4.2. GRAEVNI ELEMENTI

153-155 Arne Jacobsen: katolika gimnazija (Christianeum) u Hamburgu, Njemaka, 1971.

terasa

Prefabricirana konstrukcija primjer je racionalnoga graenja veih kolskih zgrada.

presjek

tlocrt

Kao graevni elementi obraeni su: 4.2.1. vanjski zidovi i krovovi 4.2.2. stijene, unutranji zidovi i podovi 4.2.3. prozori i vrata. 4.2.1. Vanjski zidovi i krovovi Proelja i vanjski zidovi i njihovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno osiguravaju: 1. zatitu od oborina, 2. zatitu od poara, 3. odvoenje atmosferskih voda,
H. Auf-Frani / Osnovne kole

GRAEVNI ELEMENTI
67

4.1.1. Zidane konstrukcije

GRAEVNI ELEMENTI

aksonometrijski prikaz odozdo

4. 5. 6. 7. 8. 9.

toplinsku zatitu, zvunu zatitu, osvjetljenje, sigurnost od prodora neovlatenih osoba, sigurnost koritenja balkona, loggia, ispusta i drugih elemenata proelja, stabilnost ovih elemenata i dijelova zgrade.

Proelja i vanjski zidovi zgrade moraju biti tako projektirani i izvedeni da u odnosnim klimatskim i atmosferskim uvjetima zatite zgradu od udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje nastaju od topljenja snijega i leda, te da zajedno s krovnim povrinama osiguraju odgovarajuu zatitu zatvorenoga prostora. Sustav odvoenja atmosferskih voda ne smije prodrijeti u unutranji prostor niti otetiti povrine proelja. Proelja i vanjski zidovi, iza kojih su prostori gdje nastaju vodene pare (prostor kuhinje) koje mogu prodrijeti kroz proelja ili vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, moraju se tako projektirati da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle kondenzirati. Proraun difuzne pare mora biti izraen u skladu s vaeim standardom. Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugoga lomljivog materijala moraju biti projektirane i izvedene tako da tijekom koritenja bude izbjegnuta mogunost njihova loma i mogunost povreivanja. Krov i svi njegovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno osiguravaju:
156-158 Gino Valle: varijanta tipske kole, Bissuola, Italija, 1976. detalj prefabriciranog proelja

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

zatitu od oborina, atmosferskih utjecaja i voda, zatitu od poara, odvoenje difuzne pare, toplinsku zatitu, zvunu zatitu, sigurnost od prodora neovlatenih osoba, sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu.

dijagram modularnog rasta tipske kole

Krov mora biti projektiran i izveden tako da u danim klimatskim i atmosferskim uvjetima zatiti zgradu od udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim povrinama titi zgradu i osigura jednaku zatitu. Providne krovne plohe moraju biti zatiene ianom mreom ako postoji mogunost pada predmeta s okolnih zgrada. Krovne plohe u radnim prostorijama u kojima nema stropnih konstrukcija moraju osigurati neposrednu toplinsku i zvunu zatitu radnoga prostora.
68
H. Auf-Frani / Osnovne kole

Stijene su arhitektonski (graevni) elementi kojima dijelimo odreene prostore razliite ili sline namjene radi fleksibilnoga koritenja prostora kole. One mogu biti: 1. fiksne - trajno ili povremeno 2. pokretne 3. prozirne i neprozirne. Stijene - trajno ili povremeno fiksne, ako dijele prostore iste ili sline namjene, moraju udovoljavati vaeim standardima, zatiti pri radu, zatiti od poara i buke. Ako dijele prostore razliite namjene i prostore razliite temperature, moraju biti tako projektirane i izvedene da trajno osiguravaju predvienu funkciju, da ne podlijeu temperaturnim razlikama te da se ostvaruje prolaz topline i buke prema vaeem standardu. Prozirne stijene moraju biti posebno oznaene da se kod uporabe izbjegne mogunost povreivanja od lomljivih dijelova. Povrina unutranjih zidova mora biti to glaa, ravna i dovoljno otporna na oteenja i troenja. Boja na zidovima ne smije se skidati (brisati). Podnoja zidova treba zatititi niskom zatitom protiv oteenja (niska zatita 10-15 cm). Povrine zidova mokrih vorova moraju odgovarati uvjetima higijenskog odravanja. Pod se mora projektirati i izvesti tako da trajno osigurava: 1. 2. 3. 4. 5. stabilnost, ravnu povrinu i sigurno hodanje toplinsku zatitu zvunu zatitu lako koritenje i odravanje te ienje i higijenu prostora vodonepropusnost u prostorima posebne namjene.
presjek

pogled s jugozapada

Stabilnost poda mora osiguravati prenoenje predvienih optereenja na nosivu konstrukciju bez oteenja i trajnih deformacija. U uionicama i kabinetima uglavnom moraju biti topli i polutopli podovi, trajni, s mogunou lakog odravanja i ienja, te s dobrom akustinom izolacijom. Posebnu pozornost treba posvetiti podu u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (vidi: Normativi i upute za izgradnju prostora za TZK, Prosvjetni vjesnik br. 4/76). Podovi na komunikacijskim povrinama moraju biti otporni, s mogunou lakog odravanja i ienja (pranja), glatki, ali ne skliski; ne moraju biti topli. Kod veih povrina treba paziti na dilatiranje. Pod prostorija u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi prikljuci za

montaa

159-161 Gnther Behnisch: kola u Furtwangenu, Njemaka, 1964. kola je izgraena od prefabriciranih elemenata to je skratilo vrijeme gradnje. Konstruktivni sustav zasniva se na modularnim (1M=335 cm) elementima od prednapregnutoga betona. H. Auf-Frani / Osnovne kole

GRAEVNI ELEMENTI
69

4.2.2. Stijene, unutranji zidovi i podovi

GRAEVNI ELEMENTI

vodovod ili kanalizaciju mora biti vodonepropustan, s odgovarajuim nagibom prema otvorima odvodnih kanala. Otvori kanala moraju biti opskrbljeni sifonima i izvedeni na pristupanim mjestima radi mogunosti ienja. Ukoliko se u prostorijama kole koriste individualne pei, u krugu najmanje 80 cm mora se izvesti pod od negorivoga materijala. Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka irini prolaza u vratima. Openito se preporuuje upotreba materijala koji osiguravaju trajnost koritenja podnih povrina, lako odravanje istoe i izbjegavanje sljubnica. 4.2.3. Prozori i vrata Prozori, vanjska i balkonska vrata te drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju: 1. 2. 3. 4. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja i voda prirodno osvjetljenje prostorija toplinsku zatitu prozraivanje.

162-166 Jean Prouv: kola u Villejuifu, Francuska, 1956. Montana konstrukcija koristi se kod hitne potrebe za kolskim zgradama.

Oni moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu zatvarati s unutranje strane i da onemoguuju otvaranje izvana. Prozori i vrata bez parapeta ili s niskim parapetima moraju biti osigurani ogradama. Nadalje, moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu sigurno odravati i istiti s vanjske i s unutranje strane. Prozori u uionicama: s minimalnim nadvojem (po mogunosti unutar stropne konstrukcije) i parapetom visine 60-80 cm, u katovima. Horizontalne preke doprozornika trebaju biti postavljene tako da ne smetaju pogledu uenika u sjedeem ili stojeem poloaju. Polovica prozorske povrine moe se projektirati kao fiksna stijena. Vertikalnu konstrukciju prozora valja racionalno projektirati tako da ukupna irina vertikalnih nosaa ne prelazi 1/4 ukupne irine prozora. Prozorska krila do visine 120 cm od poda, ne smiju se otvarati zaokretno u prostor gdje borave i rade uenici. Prozori uionica i drugih radnih prostora moraju imati mogunost zatite od prejakog osunanja i mogunost zamraenja (odmor, projekcije). Dobro projektiranim i izvedenim prozorima osigurava se dobro prozraivanje prostora, no ipak tako da se stalnim prozraivanjem ne stvara propuh, odnosno da brzina kretanja zraka ne bude vea od 0,5 m/sek. Prozor mora osigurati toplinsku zatitu prostora prema vaeim standardima.

70

H. Auf-Frani / Osnovne kole

1. 2. 3. 4.

povezivanje i odvajanje prostorija toplinsku zatitu zvunu zatitu prozraivanje.

Unutranja vrata treba projektirati i izvesti tako da: 1. mogu se ostaviti u zatvorenom ili otvorenom poloaju, zakljuavati ili otkljuavati, ako namjenom nije drukije odreeno; kod prostora iste namjene (uionice) preporuuje se sustav glavnoga kljua; 2. njihove mjere i konstrukcija odgovaraju frekvenciji prolaza osoba; 3. ne smije doi do njihova vitoperenja ako dijele prostore s razliitim temperaturama; 4. omoguuju lako ienje, odravanje i dezinfekciju (posebno okova). Vrata uionice (bez obzira na vrstu i broj uenika) moraju se otvarati u punom luku za 180o na komunikacijske povrine i kod stanja potpune otvorenosti moraju imati svoj prostor (udubljenje, nia) da ne ometaju kretanje hodnikom. Smjer otvaranja vrata treba da je obrnut od smjera izlaza (evakuacije). Iz higijenskih razloga vrata uionica treba da budu obostrano glatka, bez ikakvih profila, i svijetlo oliena. Veliina im je 100/200 cm. Vrata kabineta, prostorija u sklopu za organizaciju i koordinaciju rada i sl. mogu se otvarati prema unutra. Veliina im je 90/200 cm. Ulazna (izlazna) vrata u kolu moraju se otvarati prema vanjskome natkrivenom prostoru. Moraju biti proviena automatskim zatvaraima. Treba predvidjeti toliko izlaza iz zgrade da na svakih 100 uenika dolazi svijetle irine vrata 1,0 m. Izlazna vrata mogu biti u sastavu staklene stijene. U komunikacijama se predviaju dvokrilna mimokretna vrata, veliine oko 150-180/200 cm. Ako nisu mimokretna, moraju se otvarati u smjeru glavnog izlaza iz kole, a mogu biti u sklopu staklene stijene. U sanitarijama su ulazna vrata u pretprostor veliine 80/200 cm, a u kabinama treba predvidjeti vrata podignuta od poda. Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od eksplozije ili poara moraju se otvarati prema smjeru najblieg izlaza i prema van. Moraju biti od negoriva materijala te izvedena prema tehnikim propisima i standardu. U pogledu njihove propusne moi, vrata moraju zadovoljiti potrebe evakuacije bez umanjenja efikasne irine komunikacije stubita, odmorita i drugih prolaza. Ni u jednom sluaju izlazna vrata ne mogu biti ua od 70 cm. Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina vanjskoga poda moe biti nia samo za

167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja: eksperimentalna kola Yakumo, Tokio, Japan, 1955.

H. Auf-Frani / Osnovne kole

GRAEVNI ELEMENTI
71

Unutranja vrata valja projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju:

GRAEVNI ELEMENTI

jednu stubu, a ne vie od 20 cm. Vrata s automatskim otvaranjem moraju biti izvedena tako da se u sluaju nestanka energije mogu otvarati runo, a ako se ta vrata koriste za evakuaciju, moraju imati mogunost zaokretanja u smjeru izlaza.

170 Ernst Giselbrecht: kola u Kaindorfu, Austrija, 1994. aksonometrijski presjek konstrukcije

171,172 Bolles+Wilson: kola Gievenbeck, Mnster, Njemaka, 1992. Presjek i segment proelja.

Nacrti pokazuju nosive, odnosno noene dijelove konstrukcije.

72

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Kako bi se u kolskoj zgradi osigurala sredina povoljna za rad, potrebno je zadovoljiti odreene higijensko-tehnike zahtjeve koji se odnose na: 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.1. osvjetljenje prozraivanje akustiku i zatitu od buke grijanje ostale instalacije i zatitu od poara.
173 jednostrano osvijetljena uionica 174 dvostrano osvijetljena uionica

OSVJETLJENJE

Osvjetljenje je najznaajniji psiholoki i fizioloki inilac radnih uvjeta u kolskoj zgradi. Ovisno o obliku nastave valja osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja. U uionicama je najmanja jaina osvjetljenja Emin=120 luksa, a poeljno je da je srednja jaina osvjetljenja Es=250 luksa. U uionicama za fiziku i kemiju, likovnu kulturu i radionicama za radno tehniku kulturu najmanja jaina osvjetljenja iznosi Emin=250 luksa, a poeljno je da je srednja jaina osvjetljenja Es=500 luksa. Osvijetljenost kolske ploe na rubu mora iznositi najmanje 120 luksa. U sluaju da navedene vrijednosti jaine dnevnog osvjetljenja nije mogue postii, potrebno je prirodno osvjetljenje nadopuniti umjetnim. Kod uobiajenoga naina rjeavanja kolskog prostora, ako je prostorija osvijetljena dnevnim svjetlom samo s jedne strane, obino se postavlja zahtjev da svjetlo pri osnovnoj frontalnoj postavi pada na radno mjesto s lijeve strane. Meutim, suvremena kola razvija mnogo slobodnije oblike rada, pri emu je u svim situacijama potrebno osigurati najpovoljnije uvjete osvjetljenja. Tako se dnevno svjetlo, koje i kod uvoenja dodatnoga dnevnog osvjetljenja ne moe uvijek omoguiti najpovoljnije uvjete, dopunjava, a u nekim sluajevima i zamjenjuje, umjetnim osvjetljenjem. 5.1.1. Prirodno osvjetljenje Intenzitet prirodnog osvjetljenja u uionici mijenja se prema promjeni intenziteta vanjskog svjetla. Faktor dnevnog osvjetljenja je postotkom izraen odnos izmeu prirodnog osvjetljenja ostvarenog u uionici i intenziteta vanjskog osvjetljenja, a ne smije biti manji od 2%, i to mjereno na radnome mjestu koje je najvie udaljeno od prozora. Radi postizanja ravnomjernosti osvjetljenja, odnos izmeu minimalnog i maksimalnog intenziteta prirodnog osvjetljenja treba iznositi najvie: Fmin : Fmax = 1 : 3.
175,176 Alfred Roth: Pestalozzi kola, Skopje, Makedonija, 1966.-67. Posmicanjem uionica dobiva se zasjenjenje proelja, kao i dodatno osvjetljenje. 177 shematski presjeci jednostrano, dvostrano, viestrano i zenitalno osvijetljenih uionica H. Auf-Frani / Osnovne kole

OSVJETLJENJE
73

5.0. HIGIJENSKO-TEHNIKI ZAHTJEVI

OSVJETLJENJE

178 Dieter Henke, Marta Schreieck: kola u Wien-Donaustadtu, Be, Austrija, 2002.

Intenzitet prirodnog osvjetljenja u kolskim prostorijama ponajprije ovisi o arhitektonskom rjeenju (tlocrtni oblik i presjek, visina i dubina prostorije), veliini i konstrukciji otvora kroz koje prodire dnevno svjetlo. Naini prirodnog osvjetljenja uionice: 1. jednostrano osvjetljenje (s prozorima u jednoj vertikalnoj ravnini ili s glavnim prozorima u vanjskom zidu uionice i pojasom sekundarnih prozora u odreenom dijelu dubine uionice) 2. dvostrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i pojasom sekundarnih prozora u suprotnom zidu uionice) 3. viestrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i sekundarnim otvorima u bonim zidovima ili dijelu bonih zidova) 4. zenitalno osvjetljenje (po cijeloj povrini stropa uionice ili samo u kritinom dijelu uionice). Suvremeni higijensko-tehniki standardi za kolski prostor predviaju ovaj odnos izmeu povrine prozora i poda uionice: za jednostrano osvjetljenje za dvostrano osvjetljenje 1:3 do 1:4 1:2

179 James K. Haveman: kola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935.

180 Arne Jacobsen: kola u Rodovreu, Danska, 1952.

181 Hubert Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.

Jednostranim osvjetljenjem, s prozorima u jednoj ravnini, ne moe se postii optimalna razina dnevnog svjetla u uionici. U jednostrano osvijetljenim uionicama nastaju i velike razlike u intenzitetu osvjetljenja na radnim mjestima uz prozore i radnim mjestima uz suprotni zid. Osim toga, princip jednostranog osvjetljenja moe se koristiti samo za frontalnu organizaciju nastave, a on ne omoguava ni dobro prozraivanje uionice. Jednostrano se osvjetljenje koristi do dubine uionice od 6,80 m (i visine ne manje od 3,20 m). Ravnomjernost osvjetljenja moe se poveati postavljanjem pojasa sekundarnih prozora paralelno s glavnim prozorima, obino na jednoj treini dubine uionice. To zahtijeva specifino konstruktivno rjeenje, to poveava trokove graenja kolske zgrade. Zenitalnim osvjetljenjem postie se potpuno ravnomjerno osvjetljenje u cijeloj uionici, ali mogunost primjene ograniena je na prizemne kolske zgrade ili najvie katove. Konstrukcija za zenitalno osvjetljenje (ed-krov, lanterna, krovna kupola i dr.) zahtijeva posebnu zatitu i reim odravanja. Optimalno prirodno osvjetljenje uionice postie se dvostranim osvjetljenjem. Prosjean odnos povrine pojasa sekundarnih prozora i povrine glavnih prozora iznosi oko 1:2,5. Izabrat e se onaj princip prirodnog osvjetljenja koji je u skladu s elementima opeg arhitektonskog rjeenja kolske zgrade. Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim sredstvima za disperziju dnevnog svjetla i kontrolom refleksije unutarnjih povrina.

74

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Pogodna kvaliteta osvjetljenja, sa stajalita intenziteta dnevnog svjetla, postie se ujednaavanjem intenziteta u pojedinim dijelovima uionice. Ravnomjerno osvjetljenje putem disperzije sunevih zraka ostvaruje se postavljanjem odgovarajue vrste stakla ili drugih proizvoda na bazi stakla (npr. staklene prizme) u gornjem dijelu primarnih fasadnih otvora. Tada se dnevno svjetlo usmjerava, zbog loma svjetlosti, prema stropu uionice i zatim reflektira prema radnim povrinama. Unutarnja obrada ploha u uionici mora biti usklaena s karakteristikama prozora, posebice u odnosu na refleksiju svjetla i potencijalnih mogunosti za stvaranje bljeska, kontrasta i sjene. Radi izbjegavanja sjene treba projektirati to manje presjeke doprozornika i stupova meu otvorima. Bljesak moemo reducirati izborom materijala i boja glavnih elemenata interieura u kolskoj zgradi. kolska ploa, ugraena oprema i mobilni namjetaj u kolskim prostorijama obrauje se tzv. mat-tehnikom. Dakle - bljesak, tetno baena sjena i jaki kontrast svjetlo-tama u podruju gledanja uenika nedopustivi su. Jae prodiranje dnevnoga svjetla u dubinu prostorije omoguit e se povoljnim rasporedom prozora i sa to je mogue veom difuzijom sjena na radno-korisnoj povrini. Svijetle i jasne pastelne boje mnogo bolje odbijaju svjetlost od tamnih. Stoga je potrebno kod izbora boja za stropove, zidove, podove i namjetaj koristiti sljedeu tabelu refleksije:
Postotak refleksije strop 70-80% zidovi 50-60% pod 15-30% ploe oko 20% stolovi oko 40%

183 Herman Hertzberger: Montessori kola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81.

184 Alfred Roth: kola u Riedhofu, Zrich, vicarska, 1961.-63.

Postotak refleksije pojedinih boja bijela svijetlouta zlatnouta - utozelena svijetlocrvena, ruiasta svijetlosmea, svijetloplava, srebrnosiva smea, maslinasto zelena tamnosmea, tamnocrvena tamnoplava crna 86% 76% 60% 61% 27-40% 20-30% 10-20% 6% 4%
185 Dolf Schnebli: kola u Locarnu, vicarska, 1964.

Iz navedenoga slijedi da stropovi trebaju biti bijeli, zidovi zeleni, uti, svijetloplavi i svijetlosivi. Radne prostorije, orijentirane na sjever, mogu imati stropove i u tonovima ute boje.
H. Auf-Frani / Osnovne kole

OSVJETLJENJE
75

182 Alfred Roth: Pestalozzi kola u Skopju, Makedonija, 1966.-67.

OSVJETLJENJE

kolska ploa mora biti bez sjaja, a boje mogu biti razliite. Kao najpovoljnija pokazala se zelena boja. Za klupe ili stolove takoer je najpovoljnija zelena ili boja drva (postotak refleksije 35-50%). 5.1.2. Zatita od sunca Fiksnim ili pokretnim elementima za zatitu od sunca (brisoleji, aluzije, rolete ...) spreava se direktan upad sunevih zraka u nastavne prostorije kako bi se onemoguilo stvaranje bljeska ili pregrijavanje (u vrijeme pojaanog intenziteta osunanja). Elementi za zatitu od sunca postavljaju se tako da ne smanjuju korisnu povrinu prozora, ne stvaraju sjenu u prostoriji niti onemoguavaju prozraivanje. U jednostrano osvijetljenim uionicama fiksne istake na proelju znatno smanjuju prirodno osvjetljenje u dubini uionice pa koristimo pokretnu vanjsku zatitu od sunca (aluzije, zatitni zastori ...). Slini se ureaji koriste i za uionice koje odstupaju od june orijentacije za vie od 15% (fiksna je zatita nedovoljna zbog kose insolacije) i u krajevima gdje je insolacija u prijelaznim razdobljima izuzetno snana. U obostrano osvijetljenim uionicama fiksni zasloni poveavaju ravnomjernost osvjetljenja i smanjuju bljesak u blizini prozora. Zatita od sunca sastavljena od lamela reflektira dio indirektnog svjetla u uionicu. Sve vanjske zatite od sunca valja postaviti na izvjesnoj udaljenosti od zida kako bi se osiguralo nesmetano odvoenje tople zrane struje. 5.1.3. Umjetno osvjetljenje Umjetnim osvjetljenjem treba nadopunjavati dnevno osvjetljenje dok se ne postignu srednje vrijednosti jaine osvjetljenja na radno-korisnoj plohi. Umjetno osvjetljenje mora biti bojom i kutom upada to je mogue slinije prirodnom osvjetljenju. Instalacija umjetnog osvjetljenja mora zadovoljavati potrebe veernje nastave. Prosjena osvijetljenost u visini radne plohe ne smije biti manja od 150 luksa, ako su arulje sa arnom niti. Kod primjene fluorescentne rasvjete treba upotrijebiti cijevi koje e davati boju dnevnog svjetla i koje ne titraju, a prosjena osvijetljenost na radnoj plohi iznosi najmanje 250 luksa. Poloaj svjetiljki u uionici osigurava ravnomjerno osvjetljenje u svim zonama radnih povrina i spreava stvaranje veih kontrasta na pojedinim plohama.

1 Prozor uionice treba ostvariti kvalitetno prirodno osvjetljenje, omoguiti pogled prema van i osigurati potrebnu izmjenu zraka. Kod istone, june i zapadne orijentacije mora se predvidjeti zatita od direktnog upada sunevih zraka tako da ni jedna od spomenutih funkcija nije ometena 2 Primjer nepovoljne postave zatite od sunca: roleta s izbacivim donjim dijelom 3 Povoljna zatita od sunca: horizontalni istak u visini stropne ploe, iznad prozora. eljeni uinak postie se samo kod june orijentacije.

4 Primjeri djelovanja horizontalnih zaslona s vanjske strane prozora. Istak koji pokriva kut od 30 pruit e, pri junoj orijentaciji, gotovo potpunu zatitu od izravnog upada sunevih zraka za toplih mjeseci (srednja zemljopisna irina). Razbijanjem istaka u vie uih lamela (svijetle povrine) u uionicu e se dovesti vie dnevnog svjetla. Preporua se odmicanje lamela od proelja tako da nakupljeni topli zrak moe proi uz proelje a da ne struji u uionicu kad se otvore prozori, a i zato da praina koja se nakuplja s gornje strane lamela pri jakoj kii ne prska po proelju. 5 Kombinirana zatita od sunca koja se sastoji od svjetlopropusnog stakla u gornjoj zoni prozora koje apsorbira toplinu sunca i baca sjenu te fiksnih lamela u ravnini iznad visine oiju. 6 Nosa za lamele iznad prozora. Za prikazani primjer potrebna je velika povrina da bi se ostvarila potpuna zatita, pa rjeenje iz arhitektonskih i ekonomskih razloga nije preporuljivo. Povoljnije bi bilo rjeenje prikazano u prethodnom primjeru, s nie postavljenim lamelama. 7 Shematski prikaz tende od platna ili plastike: postavljena iznad prozora zasjenjuje prozor, ali ima i ve spomenuti negativni uinak ugrijani zrak skuplja se ispod tende i ulazi u uionicu kad su otvoreni prozori 8 Slino vrijedi i za roletu koja se moe izbaciti oko sredine prozora. Pritom su pogled prema van i ulaz dnevnog svjetla jo ogranieniji. 9 Vertikalne rotirajue lamele od laka metala posebno su djelotvorne kod horizontalnog upada sunevih zraka pa se uspjeno primjenjuju kod istone i zapadne orijentacije.

tlocrt

186 zatita od sunca

76

H. Auf-Frani / Osnovne kole

dnevno osvjetljenje prirodno prozraivanje

Prozraivanjem se kontinuirano obnavlja zrak u prostoriji. Tako se kvaliteta sobnoga zraka pribliava istom, vanjskom zraku. Prirodno prozraivanje uionice u neposrednoj je vezi s nainom prirodnog osvjetljavanja, tako da se ta dva imbenika higijenskih uvjeta u kolskoj zgradi razmatraju u meusobnoj ovisnosti. Efikasan sustav prirodnog prozraivanja jest popreno prozraivanje koje se ostvaruje u dvostrano osvijetljenim uionicama. U uionicama koje imaju prozore samo s jedne strane, ograniene su mogunosti efikasnog prozraivanja i ne moe se postii optimalna kvaliteta zraka. Tu se problem prozraivanja pokuava rijeiti dopunskom ugradnjom aeratora u zidu nasuprot prozorima. Za ravnomjerno prozraivanje nastavnih prostorija, bez promjene brzine strujanja zraka i stvaranja propuha, od posebne je vanosti konstrukcija, veliina i nain otvaranja krila prozora. Tehniki standardi za prozraivanje kolskih prostorija zahtijevaju 24-30 m3 zraka/h po ueniku ili etverostruku izmjenu zraka za prirodno prozraivanje. Mora se omoguiti trajno, prilagodljivo i blago prozraivanje prostorija za trajanja nastave, i to bez stvaranja propuha. Maksimalna brzina strujanja zraka u nastavnim prostorijama ne smije biti vea od 0,3 m/s. Potrebno je omoguiti popreno prozraivanje svake uionice tehnikim i higijenskim metodama. Prozraivanje uionica preko hodnika nije doputeno. Preporuuje se mehaniko prozraivanje dovoenjem svjeega zraka kao nadopuna prirodnom prozraivanju, ako nije mogue osigurati dovoljan broj izmjena zraka prirodnim putem s obzirom na klimatske prilike i namjenu prostorija. Umjetnu ventilaciju zahtijevaju prostorije za sastanke, dvorane, uionice za kemiju, kuhinje i praonice. Mora se osigurati za uionice kemije 10 izmjena zraka, za kuhinje na plin i kruto gorivo te praonice takoer 10 izmjena zraka na sat, a ako je elektrini pogon, onda 6 izmjena. Uzimanje svjeega zraka iz drugih prostorija kole za prozraivanje ne doputa se.

1 Jednostrano prirodno osvjetljenje, prozori u jednoj ravnini, doputa se do dubine 7,2 m. U prikazanom primjeru potreban je dodatni izvor dnevnog svjetla, a nema prirodnoga poprenog strujanja zraka.

4 Osvjetljenje putem ed-krova mogue je kod dvorana i na zadnjem katu. Daje se prednost sjevernoj orijentaciji.

2 Jednostrano prirodno osvjetljenje, s prozorima u dvije ravnine, moe se primjenjivati do dubine 9,6 m. Ostvareno je kvalitetno popreno strujanje zraka. Uteda na komunikacijskim povrinama (min. veliina 7,2 m x 9,6 m).

5 Osvjetljenje putem kupola. Ogranieno primjenjivo kod viekatnih zgrada. Mane: direktan upad svjetla, lako se prlja.

5.3.

AKUSTIKA I ZATITA OD BUKE

3 Dvostrano osvjetljenje. Kod uionica dubine 9,6 m potrebna je visina etae od 4,2 m. Dobro je popreno strujanje zraka.

6 Upotpunjavanje dnevnog svjetla radi bolje ravnomjernosti osvjetljenja kod jednostrane postave prozora u uionicama.

Dva su uvjeta bitna za dobru akustiku kolskih prostorija: zvuna izolacija (iskljuenje vanjske buke) i akustika same prostorije. Oblik prostorije, njen tlocrt i presjek, znaajno odreuju akustiku prostora. Nastavne prostorije moraju biti izvedene tako da omoguuju dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe. Prema tome da li prostorije slue za predavanja ili glazbenu kulturu, vrijeme odjeka iznosi 0,8-1,0 sek ili 1,2-1,5 sek. Ve pri izboru lokacije za gradnju, kao i kod odreivanja poloaja objekta na parceli, valja misliti na to da objekt ne bude optereen suvie jakom bukom.

3a Varijanta primjenjiva samo u prizemnim objektima, odnosno na zadnjem katu. Bolje je osvjetljenje dubine uionice.

7 Potpuno umjetno osvjetljenje omoguuje ujednaenost i neovisnost o promjenjivom intenzitetu dnevnog svjetla. Povisuju se trokovi.

H. Auf-Frani / Osnovne kole

PROZRAIVANJE, AKUSTIKA
77

5.2.

PROZRAIVANJE

187 osvjetljenje i prozraivanje ovisno o presjeku uionice

GRIJANJE

Minimalne vrijednosti zvune izolacije i maksimalne vrijednosti udarnog zvuka (prema normama U.J6.201) su kako slijedi:
Rw,min(dB) Lw,max(dB) zid bez vrata izmeu uionica, te izmeu uionice i kabineta zid izmeu kabineta, te izmeu uionice i prostora druge namjene 52 zid izmeu uionice ili kabineta i kolske sportske dvorane, uionice za tehniki i glazbeni odgoj 60 - zid s vratima izmeu uionice ili kabineta i hodnika, Dw 37 - zid prema bunoj pogonskoj prostoriji 57 - meukatna konstrukcija izmeu uionice ili kabineta i kolske sportske dvorane, uionice za tehniki i glazbeni odgoj 60 63 - meukatna konstrukcija prema bunoj prostoriji ispod 57 68 - meukatna konstrukcija prema bunoj prostoriji iznad 57 48 - meukatna konstrukcija - ostale 52 63 Za vrata uionica i kabineta prema hodniku treba koristiti vrata I. klase sa zvunom izolacijom Rw=30-34 dB. Prozori moraju zadovoljavati Rw32 dB. -

topline i omoguilo optimalno zagrijavanje. Ukoliko se radne prostorije - uionice zagrijavaju peima na drvo i ugljen, loenje se mora obavljati izvan prostorije u kojoj borave uenici. 5.5. OSTALE INSTALACIJE I ZATITA OD POARA U opisima uionikih prostora po obrazovnim podrujima navedene su potrebne energetske instalacije (elektrika, plin) i broj njihovih prikljuaka, komunikacijske instalacije za izmjenu informacija (razglas, responderi, raunala), kao i instalacije vode s pripadajuom odvodnjom. Prilikom njihova projektiranja i izvedbe treba se strogo pridravati vaeih standarda i pravilnika kojima je regulirana ova materija, a koji su objavljeni u slubenim glasilima RH. O grijanju, ventilaciji i osvjetljenju kolskih prostora vidjeti 5.1., 5.2. i 5.4. Ovdje emo se zadrati na ovim problemima: opskrba vodom i odvod otpadne vode. Opskrba vodom, kao i odvodnja, pripada meu vrlo vane imbenike koji odreuju mjesto gradnje kolskog objekta. Rjeenja opskrbe vodom i odvodnja moraju biti predviene ve idejnim projektom za gradnju kolske zgrade. Prema mjesnim prilikama za opskrbu vodom mogu doi u obzir ove mogunosti: 1. prikljuak na postojei vodovod 2. koritenje kinice 3. koritenje ostalih izvora vode. Ad. 1. Prikljuak na vodovod najpovoljniji je nain opskrbe vodom. Pri izboru lokacije treba odmah utvrditi koliki je raspoloivi tlak u mrei na mjestu prikljuka. Ad. 2. Dimenzije cisterne i sabirne plohe za kinicu proraunavaju se na osnovi broja potroaa, odnosno predviene koliine potronje vode i ombrometrijskih podataka za to podruje. Cisterne treba projektirati s grubim pretfiltrom i pjeanim filtrom za horizontalni prolaz vode iz cisterne u crpni zdenac. Cisterna je zatvorena radi onemoguivanja prodora svjetla jer je to vano za suzbijanje razmnoavanja algi. Ad. 3. U sluaju koritenja izvorske vode, podzemnih i povrinskih voda moraju se osigurati sanitarni i tehniko-higijenski zahtjevi koritenja. Kanalizacija kolske zgrade u pravilu se prikljuuje na javnu kanalizaciju. Ako ne postoji mogunost prikljuka, sva tehnika rjeenja moraju zadovoljavati sanitarne i tehniko-higijenske zahtjeve, te se u tom sluaju preporuuje odijeliti fekalne vode od ostalih otpadnih voda jer e se time smanjiti dimenzije ureaja za proiavanje. Zatita od poara provodi se upotrebom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom (hidranti, aparati za gaenje poara itd.) i signalizacijom. Nosivi zidovi, stupovi i stropne konstrukcije izvode se kao vatrootporni, a obloge zidova i stropova u uionicama od negorivih materijala. kolske zgrade sa 6 uionica imaju 2 razdvojena izlaza.

Mjere za izolaciju od vibracijske buke valja provesti na mjestima gdje se zbog rada ili manipulacije tehnikim ureajima takva buka stvara, prenosi kroz zgradu i na nekomu drugom mjestu pojavljuje kao smetnja. 5.4. GRIJANJE Zagrijavanje treba omoguiti pravilnom podjelom grijaih tijela kako bi se u to kraem vremenu zagrijao zrak u prostoriji i njeni vanjski zidovi. Grijanjem valja postii ove temperature: - u uionicama i radionici 19C - u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici 20C - u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 14-16C - u svlaionicama i praonicama 20-22C - u komunikacijama 18C Relativna vlanost zraka je 45-55%. Grijaa tijela moraju onemoguiti dizanje praine u prostoriji, te moraju biti pristupana i takva da se daju lako istiti. Zagrijavanje zraka u prostoriji postie se ili dovoenjem toploga zraka ili direktnim isijavanjem ogrjevnih tijela. Na poetku nastave temperatura zraka u prostoriji mora iznositi 16-17C, a tijekom nastave ne smije prelaziti 21C. Nain zagrijavanja mora biti prilagodljiv promjenljivim vremenskim prilikama te vrsti prostorije putem centralne i lokalne regulacije. Gubitke topline treba sprijeiti pravilnim izborom materijala za gradnju, sustavom otvaranja prozora i nainom zagrijavanja. Prozori moraju dobro brtviti i onemoguiti prodor hladnoe. Doputeni koeficijent prolaza topline ne smije biti prekoraen. Posebnu pozornost valja obratiti na pravilan izbor vanjskih zidnih stijena kako bi se sprijeili gubici
78
H. Auf-Frani / Osnovne kole

U skladu s ustavnim naelima i Zakonom o predkolskom odgoju i osnovnom obrazovanju moraju se stvoriti uvjeti za upuivanje djece s oteenjima u redovni proces odgoja i obrazovanja. Ovakva praksa primjenjuje se danas u velikom broju zemalja i dosad je dala pozitivne rezultate. U Pravilniku o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera (NN, br. 47/82) reguliran je nain kako treba graditi objekte javne upotrebe s aspekta tjelesnih invalida. Prema odredbama Pravilnika kod izgradnje kole mora se osigurati pristup koli i svim kolskim prostorima tako da mogu sluiti djeci pri upotrebi tapa, taka, invalidskih kolica i drugih pomagala. kolski sadraji, kao to su: stube, WC-i, radne plohe, rampa, univerzalno dizalo, elektrine i druge instalacije, te drugi sadraji, trebaju biti maksimalno prilagoeni za koritenje invalidnoj djeci u skladu s odredbama Pravilnika. Pravilnik o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera odreuje: Za potrebe svladavanja manjih visinskih razlika invalidskim kolicima, izgrauju se rampe kojih je poeljni nagib 5% (1:20), a najvei doputeni nagib 8,3% (1:12), najmanje irine 130 cm i ograene u visini od 90 cm; Radi svladavanja visinskih razlika za osobe koje koriste pomagala (tap, take) izgrauju se stube maloga nagiba (visine od 13 do 15 cm); Za potrebe svladavanja visinskih razlika invalidskim kolicima i za osobe sa tapom ili takama moe se koristiti univerzalno dizalo kojega su unutranje dimenzije jednake ili vee od 110x140 cm, a irina vrata je jednaka ili vea od 80 cm; U javnim objektima poloaj vrata te minimalna veliina ulaza i prolaza moraju omoguiti koritenje invalidskih kolica, a irina hodnika ne smije biti manja od 180 cm; u sluju objekta koji ima denivelirane etae, izmeu kojih ne postoji mogunost koritenja rampe ili univerzalnoga dizala, mora se izvesti pokretna platforma za podizanje odnosno sputanje invalidskih kolica; kole moraju imati najmanje jednu jedinicu javnog invalidskog WC-a izvedenu u jednom od tri standardizirana tipa: tip A tlocrtne povrine 225x225 cm, tip B 155x225 cm, tip C 190x190 cm; vrata WC-a otvaraju se prema van, a irine su 90 cm.

Uglavnom su tri kategorije invalidne djece, za koje se moraju prilikom izgradnje objekta obaviti potrebni graevni zahvati. Te su kategorije: tjelesni invalidi, osobe oteena sluha i osobe oteena vida.
H. Auf-Frani / Osnovne kole

OBRAZOVANJE INVALIDNE DJECE


79

6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA INVALIDNE DJECE

Pravilnikom je rijeen problem arhitektonsko-urbanistikih barijera. Meutim, za djecu oteenoga vida i sluha valja jo predvidjeti nekoliko detalja koji mnogo znae za njihovu orijentaciju u prostoru. Za kategorije djece oteena sluha potrebno je postaviti svjetlosne signalne ureaje kako bi uitelj mogao na vrijeme ueniku skrenuti pozornost na rad. Inae, ona mogu pratiti nastavu itanjem s usana uitelja i sa kolske ploe. Za uenike oteena vida potrebno je na prometnicama koje vode prema kolskom objektu postaviti zvune semafore, a isto tako i zvune signale na ulaz kole. Takoer, na vratima svih prostorija treba postaviti natpise reljefnim slovima, koji moraju biti na istoj visini. U svim sluajevima gdje je oteano kretanje valja ueniku osigurati pratnju odnosno prijevoz do kole. Za djecu oteena vida treba osigurati, u blizini uionice ili u prostorijama BIC-a, ormar za smjetaj njihovih knjiga, nastavnih sredstava, aparata i pomagala. Namjetaj u uionicama mora imati zaobljene bridove, i to ne samo zbog invalidne djece nego i ostale djece, jer tako rjee dolazi do povreda. Djecu s oteenjima trebalo bi u pravilu smjestiti u prve redove - radi lakega praenja nastave. Posebno za uenike s oteenjem vida treba podesiti jainu rasvjete u skladu s njihovim potrebama. Uenike oteenoga vida dijelimo u dvije kategorije: na one koji se slue reljefnim Brailleovim pismom i na one kojih je oteenje vida takvo da se mogu sluiti udbenicima, lektirom i ostalim prirunicima na uveanom tisku. Slabovidnim uenicima smatraju se oni polaznici koji imaju ostatak vida od 10 do 25%. Za uenike koji se slue Brailleovim pismom neophodno je nabaviti, odnosno osigurati, sve potrebne udbenike, i to za svaki predmet po dva primjerka jer su knjige na Brailleovu pismu po volumenu i teini tako velike da ih uenik ne moe nositi u kolu i natrag, nego jedan primjerak valja koristiti u koli, a drugi kod kue. Osim udbenika potrebno je jo osigurati reljefne geografske karte, grafikone i crtee kako bi uenik to zornije mogao usvojiti gradivo i da se ne bi osjeao zapostavljen u odnosu na ostale uenike. Svaki uenik mora raspolagati strojevima za Brailleovo i obino pismo, kasetofonom za sluanje etverokanalnih kasetnih snimaka, tablicama za pisanje Brailleova pisma s pomou ila, radnim biljenicama, sredstvima za nastavu matematike i zemljopisa te ostalim pomagalima.

OBRAZOVANJE INVALIDNE DJECE

presjek dizalo: minimalne dimenzije za kolica s pratiocem 110 x 140 cm, automatska posmina vrata toan poloaj za kontrolnu plou rukohvat na visini od 90 cm na tri strane alarmni ureaj na visini od 100 cm iznad poda poeljan telefon razmak izmeu dizala i poda maks. 2 cm razlika razine dizala i poda maks. 2,5 cm univerzalni plan s prostorom za pratioca

189-191 varijante WC-prostora za invalide sifonska WC-koljka preklopni dvostruki naslon visina vjealica za odjeu = 120 cm umivaonik dimenzije 30x50 cm s konzolama i zrcalom mogue otvaranje izvana ko za smee poelja posmina vrata

tlocrt unutranje dimenzije: 110x140 cm razmak izmeu zida dizala i rukohvata = 5 cm razmak izmeu rukohvata = 100 cm za bolnice i sl. preporuuju se vei gumbi, po mogunosti u vodoravnom nizu

188 dizalo za invalidne osobe

prihvatljivi plan WC-a s ogranienim prostorom

prihvatljivi plan WC-a s ogranienim prostorom

80

H. Auf-Frani / Osnovne kole

Osoba u kolicima moe svladati rampu samostalno i bez rukohvata. Rukohvat s obje strane rampe. irina: 180 cm za mimoilaenje (ako se to ne predvia, onda 130 cm). Na dugim rampama svakih 900 cm trebalo bi biti ravno odmorite. Duina odmorita = 200 cm, min 150 cm. Ako ima prostora, poeljan nagib rampe od 1:20 do 1:15, maks. 1:12. Za rampe s nagibom veim od 1:20 (5%) treba oznaiti postotak nagiba. Rampa ne bi smjela biti nagnuta u poprenom smjeru. Uz rampu treba izgraditi i stube koje esto koriste osobe sa tapom.

Jednokrake rampe s meuodmoritima Za svladavanje razlika u visini doputena je upotreba rampi bez poprenog spusta, kosina ne smije biti vea od 6%. Kod rampi kojih duljina iznosi vie od 600 cm, potreban je podest duljine min. 150 cm. Za svladavanje razlika u visini do 20 cm doputa se, iznimno, u opravdanim sluajevima izvedba rampi kosine 10%. Odbojnik za kotae i rukohvat moraju se produiti 30-50 cm u podruje platforme.

Dvokrake i viekrake rampe Povrina za kretanje 150x150 cm Povrina na kojoj je mogue kretanje mora biti najmanje 150 cm irine i 150 cm dubine: na poetku i na kraju rampe. Povrina za kretanje irine 120 cm Povrina za kretanje mora biti iroka najmanje 120 cm izmeu odbojnika za kotae te rukohvata i zidova. 194,195 rampe - elementi za projektiranje H. Auf-Frani / Osnovne kole

Povrine za kretanje i vonju kolicima u prostoriji za odravanje seminara s izmaknutim rasporedom stolova i sjedala, za frontalni rad. 192,193 dimenzioniranje prostorije za odravanje seminara

OBRAZOVANJE INVALIDNE DJECE


81

110 (120)

60

110 (120)

60

110 (120)

60

110 110

60

90

120

120

30

NOMENKLATURA PROSTORA KOLE

7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE KOLE


RAZREDNA NASTAVA Uionice od I. od IV. razreda Kabineti razredne nastave Uionica za cjelodnevnu nastavu Prostor za produeni boravak uenika PREDMETNA NASTAVA Jezino-umjetniko podruje Uionica za hrvatski jezik Kabinet za hrvatski jezik Uionica za strani jezik Kabinet za strani jezik Uionica za glazbenu kulturu Kabinet za glazbenu kulturu Spremite za glazbenu kulturu Uionica za likovnu kulturu Kabinet za likovnu kulturu Spremite za likovnu kulturu Prirodoslovno-matematiko podruje Uionica za matematiku Kabinet za matematiku Kompjutorska uionica Uionica za fiziku i kemiju Kabinet za fiziku i kemiju Uionica za prirodu i biologiju Kabinet za prirodu i biologiju Drutveno podruje Uionica za povijest Kabinet za povijest Uionica za zemljopis Kabinet za zemljopis

Radno-tehniko podruje Specijalizirana uionica za tehniku kulturu (radionica) Kabinet Spremite Fotolaboratorij Izborna nastava Uionica za teajnu nastavu i izborne programe Kabinet Spremite Tjelesne i zdravstvene kulture - zatvoreni prostori Dvorana za TZK Spremite sprava Skupna svlaionica Skupna praonica Kabinet TZK Ambulanta Svlaionica uitelja TZK sa sanitarijama Prostorija za kondicioniranje zraka Prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike Gledalini prostori Prostorija za reiju Spremite sprava i rekvizita za vanjske terene Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku Teretana i trim-dvorana Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (kolsko vjebalite) Staza za tranje duine 75 m Zaletite za skok u dalj Bacalite kugle Vjebalite sa spravama veliine 27x15 m Staza za poligon prepreka Igralite za koarku 26x14 m Igralite za odbojku 18x9 m Igralite za rukomet 40x20 m Igralite za mali nogomet 52x32 m Prostor za rekreativne sadraje u slobodnom vremenu

82

H. Auf-Frani / Osnovne kole

OSTALI PROSTORI Ulaz Trijem Vjetrobran Ulazni prostor Vratarnica Garderoba uenika Komunikacije Komunikacije - hodnici Komunikacije - stubita Sanitarije za uenike Stan domara Stan uitelja VANJSKI PROSTORI Opi prostori Pjeaki prilazni put kolski trg Parkiralite za kolski autobus i automobile Gospodarsko dvorite Prostori nastavnih podruja Nastava na otvorenom (razredna) Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - kolski vrt Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park) Vjebalite - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (isto kao i otvoreni prostori TZK) Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije
H. Auf-Frani / Osnovne kole

DRUTVENI PROSTORI Prostor za vie namjena Knjinica s itaonicom, medijatekom i kompjutorima (biblioteno-informacijski centar) Blagovaonica

PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE Zbornica Soba ravnatelja Soba tajnika Soba struno razvojne slube Soba administracije Arhiva Sanitarije uitelja

GOSPODARSKI PROSTORI Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremitem Spremite za zimnicu Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja

NOMENKLATURA PROSTORA KOLE


83

Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje Bazen veliine 16,67x8 m Skupna svlaionica Individualne svlaionice Sanitarije (tuevi i WC-i) Svlaionica za uitelja Prostorija kontrole pogona Prostorija za opremu i pribor za ienje i odravanje Prostorija za kondicioniranje bazenske vode Prostorija za kondicioniranje zraka Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadravanje

Energetsko-tehniki blok Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) Radionica kunog majstora Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja Ope gospodarsko spremite Garderoba i sanitarije istaica Prostor za odlaganje smea

SAETAK / SUMMARY

8.0. SAETAK
OSNOVNE KOLE programiranje, planiranje i projektiranje Svrha osnovnoga kolstva odreena je Zakonom o osnovnom kolstvu: stjecanje znanja, pojmova, umijea, stavova i navika potrebnih za ivot i rad ili daljnje kolovanje. Osnovno kolstvo traje minimalno 8 godina i obvezno je za svu djecu, uobiajeno u dobi od 6-7 do 14-15 godina. Za uenike od prvoga do etvrtoga razreda nastava se organizira kao razredna nastava, a za uenike od petoga do osmoga razreda kao predmetna nastava. Prema organizaciji kolske mree, osnovne kole dijele se na matine (centralne) i podrune kole. Podruni odjeli okupljaju uenike niih razreda (od I. do IV.) s odreenog podruja, dok obveznici viih razreda (od V. do VIII.) u pravilu polaze matinu kolu. Podruni odjeli imaju zasebnu zgradu, ali u pedagoko-obrazovnom smislu ine cjelinu s matinom kolom. Kapacitet kolske zgrade odreen je brojem uenika, a proizlazi iz broja kolskih obveznika na podruju unutar predvienog radijusa gravitacije i ovisi o gustoi naseljenosti. Pedagoki normativi za graenje osnovnih kola ograniavaju najvei kapacitet kolske zgrade za osnovnu kolu na 720 uenikih mjesta (24 uionice), a optimalni izmeu 480 i 600 uenika. Prostorna struktura kolske zgrade odreena je drutvenim ciljevima kole, primijenjenom pedagokom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogunostima drutva, kao i specifinim urbanistikim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama ue sredine u kojoj se kola gradi. Prostorni sklopovi kole jesu: razredna nastava, predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, drutveni prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju rada kole, gospodarski prostori, ostali prostori (ulaz, komunikacije, sanitarije i sl.), te vanjski prostori. Smatra se da je pedagoki povoljno odvojiti uionice za nie razrede (I. do IV.). Udbenik Osnovne kole - programiranje, planiranje i projektiranje namijenjen je studentima arhitekture te koritenju u strunoj praksi.

8.0 SUMMARY
ELEMENTARY SCHOOLS Programming, Planning and Designing The goal of elementary education is defined in the Elementary Education Act: acquiring knowledge, ideas, crafts, attitudes and habits necessary for future living and work or further education. Elementary education lasts for a minimum of 8 years and is obligatory for all children, usually between age 6-7 and 14-15. For pupils from fifth to eighth grade the curriculum is organized in specialized classrooms for various subjects, while first to fourth grade pupils have class-instruction. According to the organization of the school network, elementary schools are divided into central and district schools. The district divisions gather first to fourth graders from a certain area, while pupils form fifth to eighth grade attend the central school. District divisions have separate buildings, but in the pedagogical-educational sense they are a part of the central school. The capacity of the school building is determined by the number of students, which is calculated through the number of school-aged children living in a certain predicted radius of gravity, and depends on the density. Pedagogical standards for building elementary schools limit the largest capacity to 720 student posts (24 classrooms), and the optimum is 480 to 600 student posts. The spatial structure of a school building is determined by the social goals of the school, applied educational method of curriculum organization, economic capabilities of the society, as well as the specific urban and architectural characteristics of the environment in which the school is to be built. The specific spatial segments of elementary schools are: the first to fourth grade division, specialized classrooms for the fifth to eighth grade curriculum including the gymnasium, social spaces, the school organization and coordination department, service and maintenance, as well as other spaces (entrance, communicational spaces, lavatories etc.) and outdoor spaces. It is thought to be pedagogically advantageous to separate the classrooms of the lower grades (first to fourth). Elementary Schools - Programming, Planning and Designing is intended for use in the education of architecture students, and is also useful in architecture practice.
Translated by Mia Roth-erina

84

H. Auf-Frani / Osnovne kole

9.1. GRAEVNI PROGRAM OSNOVNE KOLE URBANISTIKI UVJETI Novoplanirana kola je locirana u naselju _________________________________. Povrina parcele 1.8 m2 Broj uenika 2x360 (390) Rad kole 2 smjene Tlocrtna povrina 3363 m2 Povrina terena po ueniku 49 m2 Broj etaa P do P+1 (iznimno P+2) Broj parkirnih mjesta 12 UNUTARNJI PROSTORI KOLE Razredna nastava - prostorni sklop za uenike od I. do IV. razreda Uionica za razrednu nastavu 4 x 60 m2 Kabinet i didaktika zbirka razredne nastave (1x24) Ukupno razredna nastava netto 240 24 264 m2 m2 m2

Uionica za povijest i zemljopis Kabinet za povijest i zemljopis Ukupno drutveno podruje Radno-tehniko podruje Specijalizirana uionica za tehniku kulturu - radionica Kabinet uitelja uz radionicu Spremite s fotolaboratorijem Ukupno radno-tehniko podruje Izborna nastava Uionica za teajnu nastavu i izborne programe, locirana u blizini blagovaonice ili PVN-a Kabinet za uionicu izborne nastave Spremite za teajnu nastavu: prehrane,odijevanja, stanovanja Ukupno izborna nastava Podruje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori) Dvorana za TZK 15x27x6 Spremite sprava i rekvizita etiri skupne svlaionice (4x16) Dvije skupne praonice sa sanitarijama (2x16) Kabinet TZK Ambulanta (preporuuje se vezati na kabinet TZK - jedan prostor) Prostor uitelja TZK (12x2) sa sanitarijama Prostor za kondicioniranje zraka Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Sanitarije za vanjske korisnike Spremite sredstava i pribora za ienje Ukupno podruje TZK Drutveni prostori kole Prostor za vie namjena (povrina od oko 200 m2, obraunata u dodatku od 65% na neto povrinu) Spremite uz PVN Knjinica s itaonicom, medijatekom i kompjutorima (BIC) Blagovaonica (veza na PVN) Ukupno drutveni prostori kole

60 16 76

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

70 16 24 110

60 12 8 80

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

Predmetna nastava - prostorni sklop za uenike od V. do VIII. razreda Jezino-umjetniko podruje Uionica za hrvatski jezik Kabinet za hrvatski jezik Uionica za strani jezik (2x30) Kabinet za strani jezik Uionica za likovnu i glazbenu kulturu Kabinet za likovnu kulturu Spremite za likovnu kulturu Spremite za glazbenu kulturu Ukupno jezino-umjetniko podruje Prirodoslovno-matematiko podruje Uionica za matematiku Kabinet za matematiku Kompjutorska uionica Uionica za prirodu, biologiju, kemiju i fiziku Kabinet za prirodu i biologiju Kabinet za kemiju i fiziku Ukupno prirodoslovno-matematiko podruje 60 16 60 16 70 12 8 8 250 60 16 60 70 16 16 238 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

405 30 64 32 20 16 24 30 20 6 6 653

12 90 60 162

m2 m2 m2 m2
85

H. Auf-Frani / Osnovne kole

APPENDIX - PRIMJER GRAEVNOG PROGRAMA KOLE

9.0. APPENDIX

Drutveno podruje

APPENDIX - PRIMJER GRAEVNOG PROGRAMA KOLE

Prostori za organizaciju i koordinaciju rada Zbornica Soba ravnatelja Soba tajnika Soba struno-razvojne slube Soba administracije kole Arhiva Sanitarije uitelja Ukupno prostori za organizaciju i koordinaciju rada Gospodarski prostori kole Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremitem Spremita (3x4) Soba ekonoma Garderoba i sanitarije kuhinjskog osoblja Blagovaonica pomonog osoblja (kao proirenje komunikacije) Ukupno gospodarski prostori kole Energetsko-tehniki blok Toplinska podstanica Radionica kunog majstora Garderoba i sanitarije tehnikog osoblja Ope gospodarsko spremite Garderoba i sanitarije istaica Prostor za odlaganje smea Ukupno energetsko-tehniki blok Ostali prostori kole Trijem (40 m2 otvorenog prostora) Vjetrobran Ulazni prostor (povrina od 30 m2, obraunata u dodatku 65% na neto povrinu) Vratarnica Garderoba uenika V.-VIII. razreda Ukupno ostali prostori kole 10 8 4 36 58 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 60 16 12 24 16 12 10 150 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

VANJSKI PROSTORI KOLE Opi prostori Pjeaki prilazni put kolski trg Gospodarsko dvorite Prostori nastavnih podruja Nastava na otvorenom - razredna (4x80) Prostor nastave prirode (vivarij, ivinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - kolski vrt Prostor odmora i parka (kolsko dvorite, kolski park) Vjebalite - vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije

70 12 6 6 6 100

REKAPITULACIJA Unutarnji prostori kole Razredna nastava Predmetna nastava (bez TZK) Drutveni prostori kole Prostori za organizaciju i koordinaciju rada Gospodarski prostori kole Ostali prostori kole Ukupno unutranji prostori (bez TZK) netto
Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremite pribora za ienje: 65% netto povrine unutarnjih (bez TZK), s time da se od dodatka formira i prostor vie namjena. 1564 x 65% =

30 16 6 12 6 6 76

264 754 162 150 176 58 1564 1016 2580 653 130 783 3363

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

Ukupno unutarnji prostori (bez TZK) brutto

Podruje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori)


Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremite pribora za ienje: 20% netto povrine TZK 653 x 20% =

Ukupno podruje TZK brutto SVEUKUPNO unutarnji prostori brutto

86

H. Auf-Frani / Osnovne kole

2 4 5

primjeri kolskih zgrada u Zagrebu

APPENDIX - VODI
87

APPENDIX - VODI

Ivan Zemljak: kola na Selskoj cesti, 1930.

Ivan Zemljak: kola na Jordanovcu, 1931.

88

Egon Steinmann: kola u Krianievoj ulici, 1932. H. Auf-Frani / Osnovne kole

Antun Ulrich: kola na Pantovaku, 1952.

Nenad Pauli, Radovan Tajder: kola u Prekom, 1981. H. Auf-Frani / Osnovne kole

89

APPENDIX - VODI

Boidar Raica: kola u Mesievoj ulici, 1954.

Radovan Niki, Edo midihen: kola u Trnskom, 1963.

APPENDIX - VODI

Ivan Zemljak: kola na Selskoj cesti, 1930.

Ivan Zemljak: kola na Jordanovcu, 1931.

Egon Steinmann: kola u Krianievoj ulici, 1932.

Antun Ulrich: kola na Pantovaku, 1952.

Boko Raica: kola u Mesievoj ulici, 1954.

90

Radovan Niki, Edo midihen: kola u Trnskom, 1963.

Nenad Pauli, Radovan Tajder,: osnovna kola u Prekom, 1981.

knjige [kronolokim slijedom] Alfred Roth: The New Architecture Editions Girsberger, Zrich, 1951. Alfred Roth: The New Schoolhouse / Das Neue Schulhaus / La Nouvelle Ecole Editions Girsberger, Zrich, 1957. Mate Baylon: kolske zgrade Graevinska knjiga, Beograd, 1958. (I. izdanje) Aloi Giampiero: Scuole Hoepli editore, Milano, 1960. Jovan Korka: kola Veselin Maslea, Sarajevo, 1961. Ferdinand Budde, Hans Wolfram Theil: Schulen - Handbuch fr die Planung und Durchfhrung von Schulbauten Verlag Georg D. W. Callwey, Mnchen, 1969. Harald Deilmann: Schulbauten Bertelsmann Fachverlag, Gtersloh, 1971. Benedikt Huber, Jean-Claude Steinegger: Jean Prouv - Une Architecture par lindustrie / Architektur aus der Fabrik / Industrial Architecture Les Editions dArchitecture Artemis, Zrich, 1971. Grozdan Kneevi, Ivo Kordi: Stambene i javne zgrade Tehnika knjiga, Zagreb, 1972. (I. izdanje) Olinde & Walter Meyer-Bohe: Neue Schulen Verlag Ernst Wasmuth, Tbingen, 1974. Walter Kroner: Schule im Wandel - Wandel im Schulbau Verlag Gerd Hatje, Stuttgart, 1975. Colin Ward (ed.): British School Buildings - Designs and Appraisals 1964-74 The Architectural Press, London, 1976. Julius Panero, Martin Zelnik: Human dimension and interior space Watson-Guptill Publications, 1979. Zoran Bajbutovi: Arhitektura kolske zgrade Svjetlost, Sarajevo, 1983. Arnulf Lchinger (ed.): Herman Hertzberger - Bauten und Projekte / Buildings and Projects / Btiments et projets 1959-1986 Arch-Edition, Den Haag, 1987.

Larchitettura degli edifici per linstruzione Officina edizioni, Roma, 1995. Walter Chramosta (ed.): katalog izlobe Das neue Schulhaus in Wien 1990-96 Kammer der Architekten, Be, 1996. ..... zbornik Educational Spaces: A Pictorial Review, Volume 1 The images Publishing Group Pty Ltd, Melbourne, 1998. Mark Dudek: Architecture of Schools - The New Learning Environments The Architectural Press, Oxford, 2000. Ernst Neufert: Elementi arhitektonskog projektiranja Golden marketing, Zagreb, 2002. Sonja Gaina kalamera: katalog izlobe Izgradnja srednjokolskih zgrada u Zagrebu, Hrvatski kolski muzej, Zagreb, 2002. Hildegard Auf-Frani i suradnici: Arhitektura bez barijera u zgradama za obrazovanje Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2003. normativi i upute ..... ..... ..... Pedagoki normativi za graenje osnovnih kola Graevinska knjiga, Beograd, 1962. Upute za programiranje, projektiranje i izgradnju osnovnih kola Savez arhitekata Hrvatske, Zagreb, 1965. Prijedlog normativa kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i pomagala za osnovne kole Republike Hrvatske Ministarstvo prosvjete RH, Zavod za kolstvo, Zagreb, 1991. Architectural Review 3/1977. Domus br. 571 (6/1977.) Architecture dAujourdhui br. 211 (10/1980.) El Croquis br. 67/1994. Arhitektura br. 211 (Neven egvi), 2002. Oris br. 17 (4/2002.) Detail br. 3/2003 (Konzept: Schulbau)

asopisi ..... ..... ..... ..... ..... ..... .....

H. Auf-Frani / Osnovne kole

APPENDIX - BIBLIOGRAFIJA
91

9.3. BIBLIOGRAFIJA (izbor)

Antonio di Bitonto, Franco Giordano:

APPENDIX - INDEKS AUTORA I PRIMJERA

9.4. INDEKS AUTORA


Auf-Frani, Hildegard; Olui, Veljko; arni, Toni 41 Baumgartner, Ulrich 17, 63 Beaudouin, Eugne; Lods, Marcel 63 Behnisch, Gnther 69 Bennett, Hubert 13, 27, 44, 48, 64, 74 Bolles+Wilson 72 Botta, Mario 62 Duiker, Johannes 9, 63, 66 Dragomanovi, Aleksandar 9 Van Eyck, Aldo 14 Giselbrecht, Ernst 72 Haveman, James K. 74 Henke, Dieter; Schreieck, Marta 61, 74 Hertzberger, Herman 10, 16, 17, 45, 46, 47, 58, 75 Jacobsen, Arne 11, 16, 18, 21, 56, 60, 63, 67, 74 Jarvi, Jrma 30, 45, 54 Klotz, Mathias 42 Koolhaas, Rem / OMA 38 Lainer, Rdiger 65 Martorell, Bohigas, Mackay / MBM 14, 49, 62 Namba, K. 13 Neutra, Richard 63 Niki, Radovan 9, 12, 30, 45, 51, 54, 87, 89, 90 Pauli, Nenad 87, 89, 90 Powell, Michael 64 Prouv, Jean 70 Raica, Boidar 87, 89, 90 Roth, Alfred 37, 73, 75 Rudolph, Paul 13 Schader, Jacques 21 Schnebli, Dolf 25, 75 Scharoun, Hans 63 Steinmann, Egon 87, 88, 90 Stirling, James 47 egvi, Neven 32, 50, 51, 65 midihen, Edo 30, 45, 87, 89, 90 Tajder, Radovan 87, 89, 90 Ulrich, Antun 55, 87, 88, 90 Vacchini, Livio 15 Valle, Gino 30, 45, 68 Zemljak, Ivo 12, 30, 31, 87, 88, 90

9.5. INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronoloki)


Open air kola, Amsterdam, Nizozemska (1930., J. Duiker) 9, 63, 66 kola na Selskoj cesti, Zagreb (1930., I. Zemljak) 87, 88, 90 kola na Jordanovcu, Zagreb (1931., I. Zemljak) 12, 31, 87, 88, 90 kola u Krianievoj ulici, Zagreb (1932., E. Steinmann) 87, 88, 90 Eksperimentalna kola Corona, Los Angeles, Kalifornija, SAD (1935., R. Neutra) 63 kola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD (1935., J. K. Haveman) 74 Open air kola u Suresnesu, Pariz, Francuska (1936., E. Beaudoin, M. Lods) 63 kola u Rodovreu, Danska (1952., A. Jacobsen) 56, 74 kola na Pantovaku, Zagreb (1952., A. Ulrich) 55, 87, 88, 90 kola u Dubravi, Zagreb (natjeajni rad, 1954., A. Dragomanovi i R. Niki) 9 kola u Mesievoj ulici, Zagreb (1954., B. Raica) 87, 89, 90 kola Brnd, Helsinki, Finska (1954.-55., J. Jrvi) 54 kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska (1954.-56., A. Jacobsen) 11, 16, 18, 21, 60, 63 kola u Nageleu, Nizozemska (1954.-56., A. van Eyck) 14 Eksperimentalna kola Yakumo, Tokyo, Japan (1955., Arh. odjel Min. obrazovanja) 71 kola u Kumrovcu (1955., N. egvi) 32, 50, 51, 65 kola u Villejuifu, Francuska (1956., J. Prouv) 70 kola u Freudenbergu, Zrich, vicarska (1956.-60., J. Schader) 21 kola Aesch, Neftenbach, vicarska (1958.-59., U. Baumgartner) 17, 63 kola u Lnenu, Njemaka (1958.-61., H. Scharoun) 63 kola u Dubravi, Zagreb (realizacija, 1960., R. Niki) 12, 51, 54 Montessori kola u Delftu, Nizozemska (1960.-81., H. Hertzberger) 16, 17, 75 kola u Riedhofu, Zrich, vicarska (1961.-63., A. Roth) 37, 75 kola u Locarnu, vicarska (1961.-64., D. Schnebli) 25, 75 kola u Trnskom, Zagreb (1963., R. Niki, E. midihen) 87, 89, 90 kola u Furtwangenu, Njemaka (1964., G. Behnisch) 69 Pestalozzi kola u Skopju, Makedonija (1966.-67., A. Roth) 73, 75 kola u Middletownu, New York, SAD (1969., P Rudolph) 13 . Obrazovni centar Olivetti, Haslemere, Velika Britanija (1969.-72., J. Stirling) 47 kola u Londonu, Velika Britanija (1970., H. Bennett, M. Powell) 64 kola Pimlico, London, Velika Britanija (1971., H. Bennett) 13, 27, 44, 48, 74 Katolika gimnazija (Christianeum), Hamburg, Njemaka (1971., A. Jacobsen) 67 kola Thau, Barcelona, panjolska (1972., Martorell, Bohigas, Mackay) 14, 49, 62 kola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, vicarska (1972.-77., M. Botta) 62 Varijanta tipske kole, Bissuola, Italija (1976., G. Valle) 68 kola u Nigati, Japan (1979., K. Namba) 13 kola u Locarnu, vicarska (1980., L. Vacchini) 15 kola Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska (1980.-83., H. Hertzberger) 10, 46 kola u Prekom, Zagreb (1981., N. Pauli, R. Tajder) 87, 89, 90 kola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska (1986., R. Koolhaas/OMA) 38 kola Polygoon, Almere, Nizozemska (1990.-92., H. Hertzberger) 47 kola u Absberggasse, Be, Austrija (1991.-94., R. Lainer) 65 kola u Gievenbecku, Mnster, Njemaka (1992., Bolles+Wilson) 72 kola u Kaindorfu, Austrija (1994., E. Giselbrecht) 72 kola u Petruevcu, Zagreb (1995.-2000., H. Auf-Frani, V. Oluji, T. arni) 41 Montessori College Oost, Amsterdam, Nizozemska (1999., H. Hertzberger) 58 kola u Santiago de Chileu, ile (2000., M. Klotz) 42 kola u Wien-Donaustadtu, Austrija (2002., D. Henke, M. Schreieck) 61, 74

92

H. Auf-Frani / Osnovne kole

1 2 3 4,5 6,7 8,9 10,11 12,13 14 15 16 17,18 19,20 21 22,23 24-26 27-29 30,31 32,33 34 35 36 37 38, 39 40-42 43,44 45 46 47 48 49,50 51 52 53-55 56 57 58 59 60,61 62

dijagrami radijusa gravitacije 7 funkcionalna shema kole 8 A. Dragomanovi, R. Niki: kola u Dubravi (natjeajni rad), 1954. - perspektiva 9 J. Duiker: Open air kola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. - situacija, fotografija 9 Herman Hertzberger: kola i djeji vrti Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83. fotografija iz zraka, situacija 10 A. Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. pogled iz zraka, tlocrt prizemlja 11 I. Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. - fotografija, tlocrt prizemlja 12 R. Niki: kola u Dubravi, 1960. - fotografija, tlocrt prizemlja 12 K. Namba: kola u Nigati, Japan, 1979. - fotografija PVN-a 13 H. Bennet: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. - fotografija knjinice 13 P Rudolph: kola Middletown, New York, SAD, 1969. - perspektiva PVN-a 13 . MBM: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972. - fotografije stubita 14 A. van Eyck: kola u Nageleu, Nizozemska, 1954.-56. - fotografije kolskog trga 14 primjeri organizacije uionice razredne nastave 15 L. Vacchini: kola u Locarnu, vicarska, 1980. - fotografija terase uionice, tlocrt uionice 15 A. Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. tlocrt, presjek, fotografija uionice 16 H. Hertzberger: Montessori kola, Delft, Nizozemska, 1960.-81. tlocrt, presjek, fotografija uionice 16 U. Baumgartner: osnovna kola Aesch, Neftenbach, vicarska, 1958.-59. tlocrt i presjek uionice 17 H. Hertzberger: Montessori kola, Delft, 1960.-81. - fotografije prostora za produeni boravak 17 shema uionice razredne nastave s jednostranim osvjetljenjem 18 kolski namjetaj 18 A. Jacobsen: namjetaj za kolu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 18 osnovne mjere (ovisno o starosti uenika) 18 uionica za strani jezik - fotografija, tlocrt 20 uionica za glazbenu kulturu, varijante organizacije - fotografija, tlocrti 20 uionica za likovnu kulturu, varijante organizacije - tlocrti 21 J. Schader: kola Freudenberg, Zrich, vicarska, 1956.-60. fotografija uionice za likovnu kulturu 21 A. Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. fotografija uionice za likovnu kulturu 21 primjer organizacije kompjuterske uionice 23 kompjuterska uionica, namjetaj prilagoen radu na kompjuteru - fotografija 23 kompjuterska uionica, radno mjesto 23 uionica za fiziku i kemiju - fotografija 24 demonstracijski stol - fotografija 24 sklop fi-ke-bi, varijante 24 D. Schnebli: kola u Locarnu, vicarska, 1961.-64. uionica za fiziku i kemiju kosog presjeka - fotografija 25 kosa uionica fizike i kemije, odnosno prirode i biologije (detalj) 25 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju - aksonometrija 25 vivarij - fotografija 25 H. Bennett: kola Pimlico, Velika Britanija, 1971. radionica - fotografija, presjek 27 uionica za tehniki odgoj / radionica - fotografija 28

H. Auf-Frani / Osnovne kole

APPENDIX - IZVORI GRAFIKIH PRILOGA


93

9.6. POPIS GRAFIKIH PRILOGA

63 64 65 66 67,68

mala uionica za tehniki odgoj - fotografija 28 uionica za teajnu nastavu i izborne programe, varijanta organizacije - tlocrt 29 uionica za teajnu nastavu i izborne programe - fotografija 29 sheme poloaja dvorane unutar kolske zgrade 30 I. Zemljak: kola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. terasa na krovu dvorane, dvorana - fotografije 31 69-71 N. egvi: kola u Kumrovcu, 1955. - pogled s juga, presjek i tlocrt dvorane 32 72,73 funkcionalna shema nedjeljive dvorane, varijante 33 74 funkcionalna shema dvodjelne dvorane 34 75 funkcionalna shema trodjelne dvorane 35 76 dijeljenje dvorane za TZK - fotografija 36 77,78 A. Roth: kola Riedhof, Zrich, vicarska, 1961.-63, dvorana - fotografije 37 79,80 R. Koolhaas / OMA: kola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska, 1986. fotografije dvorane 38 81,82 spremite sprava - fotografije 39 83 skupne svlaionice s praonicom i WC-om 39 84 skupna svlaionica - fotografija 39 85 dvorana TZK - pomini ko, pregrada, tribine - fotografije 40 86 teleskopske tribine - fotografija 40 87 dvorana za korektivnu gimnastiku - fotografija 41 88 H. Auf-Frani, V. Oluji, T. arni: kola u Petruevcu, Zagreb, 1995.-2000. igralite na krovu poluukopane dvorane - fotografija 41 89-92 M. Klotz: kola u Santiago de Chile, ile, 2000. fotografije, shematski presjek kroz dvoranu 42 93 vjebalite A - elementi za projektiranje 43 94 vjebalite B - elementi za projektiranje 43 95 funkcionalna shema bazena 44 96 okvirne dimenzije malog kolskog bazena tlocrti, presjeci 44 97 H. Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. bazen - fotografija 44 98 sheme poloaja PVN-a unutar kolske zgrade 45 99-101 H. Hertzbeger: Montessori kola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83. shematski presjek kroz PVN, fotografije 46 102-105 J. Stirling: obrazovni centar Olivetti, Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72. tlocrti, perspektiva 47 106 H. Hertzberger: kola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92. kolska ulica - fotografija 47 107 knjinica - fotografija 48 108 H. Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjinica - fotografija 48 109 MBM: kola Thau, Barcelona, 1972. blagovaonica - fotografija 49 110 shema prostornog sklopa organizacije i koordinacije rada kole 50 111 N. egvi: kola u Kumrovcu, 1955. zbornica - fotografija 50 112 zbornica - fotografija 50 113,114 N. egvi: kola u Kumrovcu, 1955. tlocrti prizemlja i kata 51 115 R. Niki: kola u Dubravi, 1960. tlocrt prizemlja 51 116 funkcionalna shema gospodarskih prostora 52 117 J. Jrvi: kola Brnd, Helsinki, Finska, 1954.-55. trijem - fotografija 54 118 R. Niki: kola u Dubravi, Zagreb, 1960. trijem - fotografija 54 119 A. Ulrich: kola na Pantovaku, Zagreb, 1952. vjetrobran - fotografija 55 120-123 garderobni prostor, primjeri - fotografije 55 124,125 A. Jacobsen: kola u Rodovreu, Danska, 1952. hodnici - fotografije 56 126 dimenzioniranje hodnika - sheme 57

APPENDIX - POPIS GRAFIKIH PRILOGA

127-131 132 133 134-136

H. Hertzberger: Montessori College Oost, Amsterdam, Nizozemska, 1999. 58 sheme sanitarija 59 A. Jacobsen: kola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. situacija 60 D. Henke, M. Schreieck: kola u Wien-Donaustadtu, Be, Austrija, 2002. fotografija trga, presjek, tlocrt 61 137,138 MBM: kola Thau, Barcelona, panjolska, 1972. kolski trg - fotografija, tlocrt 62 139,140 M. Botta: kola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, vicarska, 1972.-77. kolski trg aksonometrija, fotografija 62 141-146 primjeri nastave na otvorenom - fotografije 63 147 H. Bennett, M. Powell: kola u Londonu, Velika Britanija, 1970. kolski park - fotografija 64 148 N. egvi: kola u Kumrovcu, 1955. fotografija uionice 65 149 R. Lainer: kola u Absberggasse, Be, 1991.-94. fotografija uionice 65 150-152 J. Duiker: Open air kola, Amsterdamu, Nizozemska, 1930. fotografija, tlocrt, aksonometrijski prikaz konstrukcije 66 153-155 A. Jacobsen: katolika gimnazija (Cristianeum), Hamburg, Njemaka, 1971. fotografija, presjek, tlocrt 67 156-158 G. Valle: varijanta tipske kole, Bissuola, Italija, 1976. - aksonometrijski prikaz odozdo, detalj prefabriciranog proelja - fotografija, dijagram modularnog rasta kole 68 159-161 G. Behnisch: kola u Furtwangenu, Njemaka, 1964. pogled s jugozapada - fotografija, presjek, fotografija montae 69 162-166 J. Prouv: kola u Villejuifu, Francuska, 1956. fotografije montae i izvedenog stanja, presjek, aksonometrija konstruktivnih elemenata 70 167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja: eksperimentalna kola Yakumo, Tokyo, Japan, 1955. fotografije, presjek 71 170 E. Giselbrecht: kola u Kaindorfu, Austrija, 1994. aksonometrijski presjek konstrukcije 72 171,172 Bolles+Wilson: kola Gievenbeck, Mnster, Njemaka, 1992. presjek i pogled na proelje 72 173 jednostrano osvijetljena uionica - fotografija 73 174 dvostrano osvijetljena uionica - fotografija 73 175,176 A. Roth: Pestalozzi kola, Skopje, Makedonija, 1966.-67. presjek, segment tlocrta 73 177 vrste osvjetljenja uionice - shematski presjeci 73 178 D. Henke, M. Schreieck: kola u Wien-Donaustadtu, Be, Austrija, 2002. presjek uionice 74 179 J. K. Haveman: kola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935. presjek uionice 74 180 A. Jacobsen: kola u Rodovreu, Danska, 1952. presjek uionice 74 181 H. Bennett: kola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. presjek uionice 74 182 A. Roth: Pestalozzi kola u Skopju, Makedonija, 1966.-67. presjek uionice 75 183 H. Hertzberger: Montessori kola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81. presjek uionice 75 184 A. Roth: kola u Riedhofu, Zrich, vicarska, 1961.-63. presjek uionice 75 185 D. Schnebli: kola u Locarnu, vicarska, 1961.-64. presjek uionice 75 186 zatita od sunca - dijagrami 76 187 osvjetljenje i prozraivanje - dijagrami 77 188 dizalo za invalidne osobe - presjek, tlocrt 80 189-191 varijante WC prostora za invalide - tlocrti 80 192,193 dimenzioniranje prostorije za odravanje seminara - tlocrt, pogled 81 194,195 rampe - elementi za projektiranje - aksonometrija, tlocrti 81 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------appendix - Odabrani primjeri osnovnokolskih ustanova u Zagrebu (vodi) 87-90

94

H. Auf-Frani / Osnovne kole

BILJEKA O AUTORICI
Prof. dr. sc. HILDEGARD AUF-FRANI, dipl. ing. arh., redoviti je profesor u trajnom zvanju Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i nositelj je kolegija Zgrade za odgoj i obrazovanje, Zgrade za srednje i visoko obrazovanje, Arhitektonsko projektiranje VI i VII. Voditelj je znanstveno-istraivakog projekta Parametri za planiranje i programiranje zgrada za visoko obrazovanje. Magistrirala je 1979. (Kontaktne zone - potencijalni prostori vitalizacije primarnog centra Zagreba), a doktorirala 1989. godine (Centri usmjerenog obrazovanja u funkciji kulturno-drutvene integracije). Dobitnica je mnogih nagrada na arhitektonskim natjeajima, Velike nagrade Zagrebakog salona arhitekture 1979., nagrade Viktor Kovai 1996. te nacionalne nagrade Vladimir Nazor 1996. godine. Realizirala je niz objekata te sudjelovala u radu strunih irija arhitektonskih natjeaja. Dekanica je Arhitektonskog fakulteta 1997.-2001. lanica je Nacionalnog vijea za za visoko obrazovanje Republike Hrvatske od 2001. godine i Nacionalnog vijea za umjetnost Republike Hrvatske od 2000.-2004. godine.

H. Auf-Frani / Osnovne kole

95

Hildegard Auf-Frani i suradnici OSNOVNE KOLE Programiranje, planiranje, projektiranje Nakladnik Golden marketing - Tehnika knjiga d.o.o. Zagreb, Juriieva 10 tel. 01/4810-819, 4810-820, fax. 01/4810-821 e-mail: golden-marketing@zg.htnet.hr www.golden-marketing.hr Izvrni urednik Ilija Rani Lektorica Mirjana Ostoja Grafiko oblikovanje i priprema Kabinet Zgrade za odgoj i obrazovanje AF Tisak i uvez Hrbat-graf, Zagreb

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 727.11.011(075.8) AUF-Frani, Hildegard Osnovne kole : programiranje, planiranje i projektiranje / glavni istraiva Hildegard Auf-Frani ; istraivai Veljko Olui, Toni arni, Marina Bertina ; znanstveni novaci Luka Korlaet, Vanja Rister, Mia Roth-erina. Zagreb : Golden marketing - Tehnika knjiga : Arhitektonski fakultet, 2004. Bibliografija. - Summary. ISBN 953-212-187-0 (Golden) I. Arhitektonsko projektiranje -- kolske zgrade II. kolske zgrade -- Projektiranje 440330166

96

H. Auf-Frani / Osnovne kole