Sklonite je potrebno za pruanje hlada, suzbijanje naleta vjetra i kie te zadravanje topline.

Spavanje i adekvatan odmor su bitni, a vrijeme i trud koji ete uloiti u izradu to udobnijeg sklonita, to e vam pruiti.

ZAMKE:
Najvanije stvari potrebne za preivljavanje su: HRANA, VATRA, SKLONITE I VODA. Redosljed vanosti tih stvari zavisit e od mjesta gdje ete se nai.

Gdje postavljati zamke:

Pronaite tragove divljai ili locirajte njihovo glasanje, to e Vas odvesti putem od njihovog stanita do mjesta gdje se hrane ili mjesta s vodom. Potraite bilo kakvu prirodnu upljinu du puta kojim obino divlja prolazi, odnosno kroz odreenu poziciju srueno drvo ili mjesto gdje tragovi zavravaju ispod nekog zakrenja na putu, to je idealno mjesto za postavljanje zamke. Ne postavljajte zamke blizu ivotinjskog legla. To je mjesto gdje ivotinja obitava, oslukuje i njui zrak. Ako na bilo to sumnja, ona e ostati mirna ili e koristiti manje primjetan put. Takoer ne postavljajte zamke blizu mjesta gdje odlaze na vodu. Ako postavite zamke na prirodnoj ispai ivotinja, one se nee njima niti pribliiti, ve e se koristiti Sva prava ove epublikacije su pridrana. Samo za internu upotrebu. drugim putevima. Kako bilo, kada se uznemire i uspanie, traiti e najkrai put do sklonita. Tako e i najjednostavnije i najoitije zamke biti uspjene. Zec, na primjer, najbolje se lovi kada je uspanien.

VODA:
Vodu iz prirode OBAVEZNO PROKUHATI. Kako bi zadrali gubitak tekuina na minimumu potrebno je pridravati se slijedeeg: - Izbjegavanje naprezanja. Odmarajte se. - Ne puite. - Budite hladnokrvni. Zaklonite se od sunca. Ako nema prirodnog zaklona, improvizirajte ga. -Ne leite na toploj zemlji ili zagrijanim povrinama. -Ne jedite previe, jedite to je mogue manje. Ako nemate vode, organizam e tekuinu uzeti iz drugih organa za probavu hrane, a nakon toga slijedi dehidracija. -Masno jelo je najtee i zahtjeva mnogo tekuine da bi se probavilo. -Nikada ne pijte alkohol. On takoer zahtjeva dodatnu tekuinu iz organa radi probave te moe uzrokovati njihov zastoj. - Ne priajte puno - diite kroz nos, a ne na usta.
Pronalaenje vode Prvo mjesto gdje ete pronai vodu je u dolinama gdje joj je prirodno stanite. Ako nema potoka ili bazena, potraite veu zelenu vegetaciju i pokuajte je iskopati. Mogue je da ima vode odmah ispod povrine zemlje i ona e zaas ispuniti iskopanu jamu. ak i kopanje u vododerinama i koritima isuenih potoka, moe Vas dovesti do izvora ispod povrine zemlje, pogotovo u ljunkovitim podrujima. U planinama traite vodu u pukotinama. Na obali, kopajte ispod razine vode, pogotovo na pjeanim povrinama, gdje postoje anse da dobijete oko 5 cm svjee vode koja se potom filtrira prema dolje i pluta na teoj slanoj vodi. Ta voda moe biti bljutava, ali jo uvijek je za pie. Na mjestima gdje greben (stijena) ulazi u vodu, potraite vegetaciju, pa ak i paprati i mahovine. Ako se ne moe nai svjea obina voda, moe se destilirati i slana voda.

Pravila u postavljanju zamki:

Izbjegnite unitavanje okoline. Ne gazite po tragovima divljai, a za svoje uinite sve da ih sakrijete. Neostavljajte nikakav znak da ste bili na nekom mjestu. Sklonite miris. Pri konstruiranju zamke ili rukovanju njome trudite se ne ostaviti miris na njoj. Rukujtenjome to je manje mogue i po potrebi nosite rukavice. Zamku ne radite od borova drveta. Svakavrsta drva lui svoj vlastiti miris, a ivotinje koje pokuavate uloviti imaju vrlo otro osjetilo mirisa.Takoer se boje vatre, a priklanjaju se mirisu dima pa je izlaganje zamke u smjeru dima koji dolazi od logorske vatre uinkovito, jer e prikriti svaki ljudski trag. Prikrivanje. Prikrijete svjee odsjeene vrhove drvea blatom. Svaku zamku na zemlji (tlu) prikrijte tako da se to je vie mogue vie stopi s okolinom. Zamka mora biti vrsta i jaka. Uhvaena ivotinja borit e se za svoj ivot. Utroit e puno energije kako bi se oslobodila. Svaka slabost u zamki pomoi e ivotinji u oslobaanju.

TIPOVI SKLONITA:

VATRA:
Najvanije pravilo: vatru treba loiti sasvim sitnim granicama. Suho ali debelo granje tee jeupaliti od sasvim sitnog ako je ono malo vlano.Slijedea dva pravila odnose se na zrak: 1. Natrpano drvo se "gui" jer nema zraka; stoga drvo nesmije biti prilegnuto jedno uz drugo. 2. Loenje granjem ili granama koje se raljaju na sve strane takoer nije uspjeno jer je prevelik meusobni razmak izmeu grana tako da ih plamen ne dostie. Najvanije je mirno i paljivo sloiti drva jer od brzine obino nema vatre. Upamtite i ovo: bolje je cijepano drvo nego oblice s korom. Korjenje daje jaku toplinu. Ne koristite grane koje ste nali ispod suhog lia jer su redovito u stanju truljenja, a takvo drvo slabo gori. Da bi se brzo i bez problema zapalila vatra na otvorenom, potrebno je prije svega slijedee: a) dovoljno suhe potpale, b) dovoljno suhog goriva za prvih nekoliko minuta dok se vatra potpuno ne razgori. Zato prije nego li pristupite loenju vatre, sakupite dovoljno suharaka koji se u umi nalaze na tlu. Pogotovo e dobro doi suhe jelove, smrekove i borove grane te brezova kora. Sve sakupljene suharke istrgajte na krae komade. Neka budu pri ruci kada zaponete s loenjem.

Paljenje vatre Bowdrill-om :

Izdubite malu depresiju (ulegnue) blizu kraja drvene ploebaze. Ispod ploe izdubite upljinu u koju ete staviti pripalu. tap koji ete rotirati mora biti ravan, ako nije, oblikujte gatako. Napravite luk od savitljivog drveta, zategnite konop ili vezicu sa cipela (izama). Naite neki upalj kamen ili komad drveta kojim ete pridravati gornji dio tapa i ujedno pritiskati ga prema dolje.Konopac luka omotajte jednom oko tapa. Postavite donji kraj tapa u ulegnue, mirno pridravajte gornji dio tapa i lagano ga pritiite prema dolje dok pomiete luk u smjeru naprijed-nazad. Lagano poveavajte brzinu vrtnje tapa kako on poinje buiti rupu u bazi mekane drvene ploe. Kada tap probije plou i ue u upljinu sa pripalom, pritisnite ga jae i snano zavrtite. tap mora cijelo vrijeme biti u okomitom poloaju, a kretnje luka jednakomjerno. Pomoi e i ako jednom nogom kleknete na drvenu plou koju "buite" kako se ne bi pomicala.Nastavite sa vrtnjom tapa sve dok usijani vrh tapa ne propadne u pripalu.

Za zaustavljanje krvarenja: Velika puhara (gljiva) u obliku obloga Trputac zgnjeeno lie u obliku obloga Za uklanjanje osipa, smirivanje upala i ienje rana: Slijedei prirodni lijekovi su za vanjsku primjenu u obliku namakanja ozlijeenog dijela tijela 2 do 3 puta na dan ili ako je potrebno u obliku obloga. iak kuhani sok od korjenja; za rane od ivotinjskih ugriza primjenite zgnjeeno sirovo korjenje i sol Mijakinja (samonikla biljka) sok iscjeen iz listova koji se stavlja izravno na ranu Gavez kuhani sok od korjenja kao oblog Kiseljak zgnjeeno lie Bazga sok iz lia koji se stavlja izravno na ranu Hrast kuhani sok od kore Za bolove i povrede: Vanjska primjena. Breza napitak od lia Boraina napitak od cijele biljke, osim korjenja iak kuhani sok od korjenja Brusnica napitak od lia i ploda Kiseljak zgnjeeno lie (za povrede) Vrba kuhani sok od kore (za glavobolje)

VOROVI:

Paljenje pomou firestell-a:

Snazubljenim predmetom(no,komad eljeza ili sl.) nastruite manezij na jednu povrinu. Tada s noem ili istim metalnim predmetom zapalite manezij pomou kremena (slika lijevo). Ako imate obini kremen,zatim samo potezanjem po njemu noem ili metalnim predmetom proizvodite iskre. Kod tog postupka, probajte primaknuti fire stell im blie sredstvu zapaljenja da ga im vie iskri zahvati te vam se tako povea ansa za zapaljenjem i dobivanjem vatre.

PRVA POMO:
Obrada rane: 1. istom gazom oisititi ranu od zemlje i pijeska. 2. Okolinu rane, ali ne i samu ranu, oprati toplom vodom i sapunicom, uvijek povlaei od ruba rane prema okolnoj koi. okolinu rane, prema potrebi, obrijati povlaei britvicom od ruba rane prema van. 3. Okolinu rane natopiti alkoholom ili razrijeenom otopinom joda. 4. Ranu prekriti sterilnom gazom i staviti zavoj. 5. Imobilizirati ranjeni dio tijela. 6. Osigurati udoban prijevoz. 7. Tijekom 6 - 8 sati bolesnika odvesti lijeniku, zbog nune primarne obrade rane. Prirodni lijekovi Biljka Primjena

SIGNALIZACIJA:
SOS ("Save Our Souls") je meunarodno priznati signal za nesreu. MAYDAY (Upomo!) od francuske rijei m'aides to znai pomozite mi, je signal koji se koristi u radio komunikaciji. Gotovo svaki signal koji se ponavlja tri puta posluiti e kao poziv u pomo: tri vatre ili stupa dima; tri zviduka ili pucnja, odnosno tri svjetlosna signala. Ako koristite zvune ili svjetlosne signale, napravite pauzu od jedne minute izmeu svake grupe od po tri signala. TRI STUPA DIMA iz vatri koje istovremeno gore u meusobnom malom razmaku u istoj ravnini, stariji je znak za poziv u pomo u sluaju nevolje u planinama i pustinjama. Dim se postie bacanjem svjee trave i lia na vatru, odnosno loenjem svjeih grana. Znakovi za pomo ne smiju se zlorabiti! Treba ih davati samo u sluaju stvarne nude