Sie sind auf Seite 1von 6

Priprema za nastavni sat

Ivana egarac, O Meje, Split


Nastavni predmet: Povijest Razred: VIII. Nastavna cjelina: Drugi svjetski rat Nastavna jedinica: Holokaust Obrada novoga gradiva Jedan nastavni sat ZADATCI NASTAVE MATERIJALNI: Upoznavanje s pojmovima holokaust (SHOAH), Nrnberki zakoni, geto, koncentracijski logor, konano rjeenje kao i s posljedicama holokausta za idove i svjetsku povijest openito. ODGOJNI: Osuda holokausta, rasizma, ksenofobije i bilo koje vrste netrpeljivosti. Razvijanje stavova o potrebi zatite temeljnih ljudskih prava, poticanje na kritiko razmiljanje i razvijanje vlastitih stavova. FUNKCIONALNI: Razvijanje sposobnosti analize i sinteze, uoavanje uzrono-posljedinih veza, uvjebavanje oblika samostalnoga rada na izvorima, uvjebavanje oblika grupnoga rada i prezentacije rezultata rada. Oblici rada: grupni rad, individualni rad Nastavne metode: razgovor, izlaganje, rad na tekstu, demonstracija Nastavna sredstva: udbenik, povijesni zemljovid, ilustracije, dodatni tekstovi U prilogu: izvori, svjedoanstva rtava holokausta Literatura za uitelje: www.yadvashem.org www.ushmm.org Everyday Life in the Warsaw Ghetto 1941, Yad vashem, 1993. Trough our Eyes, Children Witnessthe Holocaust, Itzhak B. Tatelbaum, Yad Vashem, 2004. To Bear Witness, Holocaust Remembrance at Yad Vashem, Yad Vashem, 2005. JUSP Jasenovac, Tea Beni Rimay, Jasenovac, 2006. ARTIKULACIJA SATA UVODNI DIO predvieno vrijeme 10 minuta U uvodnome dijelu sata ponavlja se gradivo o dolasku nacista na vlast: Kako se zvao nacistiki voa, kako i kada je doao na vlast? Koji su bili ciljevi Nacistike stranke? Koja su obiljeja nacistike vladavine? to su Nrnberki (rasni) zakoni? Zatim se postavlja pitanje to je holokaust? Jesu li upoznati s drugim nazivom SHOAH? Objanjavaju se oba pojma kao i pojmovi rtva, poinitelj, pasivni promatra, spaavatelj pravednici meu narodima. Objasniti to su rasni zakoni, na koga su se primjenjivali, gdje su i zato osnivana geta, to se dogodilo s Varavskim getom, to su koncentracijski logori, kakvi su se zloini inili nad rtvama u logorima.

Naglasiti kako je tijekom holokausta ubijeno 6 milijuna idova, a suosjeanje prema rtvama holokausta kod uenika mogue je samo kroz osobne prie rtava, to slijedi u glavnom dijelu sata.

GLAVNI DIO SATA predvieno vrijeme 20 min. Podijeliti uenike u 4 grupe. Prva grupa radi na temi RASNI ZAKONI (prilog 1). Uenici dobivaju popis zakona kojima je njemaka nacistika vlada sustavno ukidala sva ljudska i graanska prava idovima u Njemakoj i okupiranim podrujima. Uenici itaju i analiziraju zakone prema postavljenim pitanjima koja se nalaze na kraju teksta. Druga grupa radi na temi GRAANIN DRUGOGA REDA (prilog 2). Uenici dobivaju jedan isjeak iz Dnevnika Anne Frank kao i jo jedno svjedoanstvo Marthe Appel koja govore o primjeni Nrnberkih i drugih rasnih zakona te o osobnim iskustvima i osjeajima onih koji su na vlastitoj koi osjetili te zakone. Uenici tekstove itaju, analiziraju i komentiraju izmeu sebe odgovarajui na postavljena pitanja na kraju priloga. Trea grupa radi na temi GETO (prilog 3). Ova grupa upoznaje se sa ivotom u Varavskom getu. Uenici dobivaju svjedoanstva koja govore o surovim okolnostima koja su vladala u getu. Uenici trebaju proitati tekst, odgovoriti na postavljena pitanja i meusobno prokomentirati o onome to su saznali iz teksta. etvrta grupa radi na temi KONCENTRACIJSKI LOGOR (prilog 4). Uenici dobivaju tekst sa svjedoanstvima ure Schwarza, koji je bio u koncentracijskom logoru Jasenovac. itajui i analizirajui tekst uenici trebaju stei dojam o surovosti reima NDH kao i o nehumanim uvjetima ivota u logoru na primjeru logoraa ure Schwarza. ZAVRNI DIO SATA predvieno vrijeme 15 minuta Svaka grupa prema postavljenim pitanjima prezentira svoj rad na tekstu. Kako je u svakoj grupi postavljeno po 6-7 pitanja, tako svaki uenik treba biti aktivno ukljuen u rad grupe kao i u prezentaciju. Poeljno je da uitelj svojim dodatnim pitanjima i komentarima potie uenike na raspravu, osobito u smjeru osude rasizma i antisemitizma kao i bilo koje druge vrste netrpeljivosti i ksenofobije.

PRILOG 1
POPIS ZAKONA KOJIMA JE NJEMAKA NACISTIKA VLADA SUSTAVNO UKIDALA SVA LJUDSKA I GRAANSKA PRAVA IDOVIMA U NJEMAKOJ I OKUPIRANIM PODRUJIMA a) Arijska i nearijska djeca ne smiju se zajedno igrati (1933.) b) Zabrana koritenja javnih telefonskih govornica za idove ( 1941.) c) Obvezno treba postaviti natpise na pekare i slastiarnice kojima se upozorava da se kolai ne smiju prodavati Poljacima i idovima. (1942.) d) Zabrana djelovanja idovskih veterinara (1939.) e) Sveobuhvatna zabrana zapoljavanja idova (1939.) f) idovi su iskljueni iz Njemakoga ahovskog saveza. (1939.) za vrijeme trajanja ljetne Olimpijade. (1936.) h) idovska djeca ne smiju vie pohaati javne kole. (1938.) i) j) idovi moraju predati svoje optike aparate, bicikle, pisae strojeve i gramofonske ploe (1942.) Uenje o nasljedstvu i rasama u svim e se kolama uvesti kao ispitni predmeti. (1933.) k) idovski lijenici vie ne smiju raditi. (1938.) l) idovi ne smiju posuivati knjige. (1941.) m) idovi vie ne smiju kupovati knjige, novine i asopise. (1942.) n) Posjeti kinu, kazalitu, operi i koncertima zabranjuju se idovima. (1938.) o) idovska djeca smiju koristiti javna prometala na putu u kolu samo ako je kola udaljena vie od 5 kilometara. (1942.) g) Privremeno treba iz Berlina ukloniti natpise neprijateljskoga sadraja prema idovima

Dobro proitaj navedene zakone. Na koga se odnose rasni zakoni? Koji ti se zakon ini najdrastinijim, najstroim? Koji je po tvom miljenju najapsurdniji? to misli o dravi koja donosi takve zakone? Kako bi se ti osjeao/la kao graanin/graanka kojemu/kojoj zakon brani osnovna ljudska prava, kao npr. vonju biciklom? Ponovno proitaj zakon pod g)! to misli zato je donesen taj zakon? Kakvom se Njemaka htjela pokazati pred svijetom?

PRILOG 2
GRAANIN DRUGOGA REDA; primjena rasnih zakona

Subota, 20. lipnja 1942. Nakon svibnja 1940. naglo je nestalo dobrih vremena; najprije rat, zatim kapitulacija, onda dolazak Nijemaca i poetak patnje nas idova. Uslijedili su antiidovski proglasi, naa sloboda bila je ograniena. idovi moraju nositi utu zvijezdu; idovi moraju predati bicikle; idovi se ne smiju voziti vlakom ni automobilima; idovi smiju kupovati samo od 15 do 17 h; idovi smiju samo u idovske frizerske salone; idovi ne smiju biti na ulicama od 8 naveer do 6 ujutro; idovi ne smiju u kazalita, kina i ostala mjesta za razonodu; idovima je zabranjen pristup bazenima, igralitima za tenis, hokej te ostalim portskim terenima. idovi ne smiju veslati niti sudjelovati u javnim portovima; idovi ne smiju nakon est naveer sjediti u svom vrtu ili kod svojih prijatelja; idovi ne smiju posjeivati krane, idovi moraju ii u idovske kole i jo mnoge sline zabrane. Unato svemu, ivot je tekao dalje, iako nismo smjeli raditi ovo, a ono nam je bilo zabranjeno. Dnevnik Anne Frank, str. 19, 20

Jednog dana, prvi put nakon dugo vremena, vidjela sam svoju djecu kako se vraaju iz kole blistavih oiju, smijui se glasno. Tog su jutra veinu razreda okupili u kolskom predvorju kako bi im asnik novog Rassenamta, ureda za rase, odrao predavanje o razlikama meu rasama. 'Pitala sam uiteljicu mogu li ii kui', rekla mi je moja ki, 'ali mi je ona rekla da joj je nareeno da nikoga ne smije pustiti. Moe zamisliti kako je to bio grozan govor. Rekla je da postoje dvije grupe rasa: via i nia. Visoka i via, predodreene za vladanje svijetom, jest teutonska, njemaka rasa, dok je najnia idovska. I tada je, mamice, gledajui nas, zatraio da jedna djevojica doe do njega' Djeca su se opet poela smijuljiti. 'Najprije nismo znali to on zapravo eli', nastavila je moja djevojica, 'i bili smo jako uplaeni kad je prozvao Evu. Tada je poeo objanjavati, pokazujui na Evu: Pogledajte, mala glava ove djevojke, visoko elo, plave oi, svijetla kosa. ak je uzeo u ruku pramen njene kose! Pogledajte, nastavio je, njenu visoku i skladnu figuru. To su nesumnjive oznake iste i nemijeane teutonske rase. Mamice, trebala si uti kako su tada djevojke prasnule u smijeh! ak se ni Eva nije uspjela suzdrati. Sa svih strana dopirali su povici: Ona je idovka! Trebala si vidjeti asnikovo lice! ini mi se da je bio sretan to je ravnatelj ustao brzo i dao uenicima znak, zaustavio smijeh i viku i zahvalio mu na zanimljivom i pounom predavanju. Mi smo se tada opet poele smijati, ali nas je ravnatelj odmah umirio. Oh, kako mi je bilo drago to me uiteljica nije pustila kui pa sam sve to vidjela i ula!'. (iz sjeanja Marthe Appel, zapisano u SAD-u 1940.-1941.; objavljeno 1991. g.) Navedi nekoliko zakona kojima su oduzeta graanska prava idovima, a koja spominje Anne Frank! Usporedi ih s rasnim zakonima koji su navedeni u grupi 1! Koji se zakoni spominju u oba priloga? to misli, koja je bila zadaa Rassenamta, ureda za rase? Navedi koje su karakteristike Nijemci isticali kao oznake iste njemake rase? Moe li se na osnovi ovog teksta zakljuiti da su se idovi i fiziki razlikovali od Nijemaca, kako su iz Rassenamta esto isticali?

PRILOG 3
IVOT U GETU
Varava, 2 lipnja 1942. Nisam ja lopov, ja sam kradljivac, izjavio je prije nekoliko dana djeak iz internata kada su ga uhvatili kako uzima kriku kruha iz depa drugoga djeaka. Jer kraa je ipak asnija od obinog lopovluka. Scena iz Mielenske ulice deseci takvih incidenata mogu se vidjeti svakodnevno. ena izlazi iz trgovine nosei papirnatu vreicu u kojoj je manje od sto grama osnovnih ivenih namirnica. Blizu ulaznih vrata presreo ju je kradljivac - mladi od 16 ili 17 godina. Zgrabio je vreicu s obje ruke, jednu ruku zavukao unutra i nevjerojatnom brzinom poeo prodirati sir koji je unutra naao. To je osnovno pravilo zanata kradljivaca: utrpati u sebe to je vie mogue. () Cijela gomila prolaznika pojurila je u obranu nemone ene. Svatko je slobodnom rukom ili nogom poeo udarati kradljivca po vratu, leima i glavi iz sve snage. On se nije pokuavao braniti. Uvukao je glavu izmeu ramena, pognuo je lea kao da ih nudi onima koji su ga tukli i usredotoio se samo na jednu stvar: pod tekim udarcima koji su padali po njegovim leima nastavio je trpati sadraj papirnate vreice u usta

U to vrijeme donesena je sljedea naredba: Svaki idov koji se susretne s Nijemcem u slubenoj odjei mora se s potovanjem pomaknuti u stranu. ini se da to ne podrazumijeva da moramo skinuti eir. No nacistiki vojnici inzistiraju upravo na tome znaku potovanja. Pri ulasku u geto oni glasno trae: Potovanje! Te budale ne shvaaju da iznueno potovanje ne vrijedi. Kako moemo potovati tlaitelja i neprijatelja kojemu svaki dan prolazi u smiljanju naina na koji e nas unititi i zbrisati s lica Zemlje. No, psihopati su imuni na logiku, a idov koji se ne nakloni nacistu i iskae mu potovanje skidanjem eira platit e za to visoku cijenu. Kasnije, ta stvar sa eirima. idov mora skinuti eir kada se susretne s bilo kojim Nijemcem. to se mene tie, ja nikada nisam skinuo eir. Razlog: hodao sam okolo gologlav, i ljeti i zimi, na kii i suncu, i zasigurno nisam bio jedini. Svjedoanstvo Anteka Zukermanna Zato su mnogi idovi u getu bili prisiljeni krasti? Usporedi ovaj primjer s primjerom krae u logoru iz priloga 4! Osuuje li kradljivca? Prokomentiraj reenicu: Nisam ja lopov, ja sam kradljivac. Koja je po tebi razlika izmeu lopova i kradljivca? Na kojim znakovima potovanja Nijemci inzistiraju u getu? Iako je kod idova vjernika jako bitno da nose kapu na glavi, Antek (a i mnogi drugi u getu) nije ju nikad nosio. Zato je donio takvu odluku koja se protivila vjerskim naelima?

PRILOG 4
SVJEDOANSTVO URE SCHWARZA KOJI JE BIO U KONCENTRACIJSKOM LOGORU JASENOVAC.

Ujutro je nastup za rad. Za zajutrak smo dobili malo tople vode. Jo je sumrak. Kreemo prema nasipu koji je udaljen oko 3 km. Stupamo dva i dva, bez razgovora. Nasip se treba izgraditi u duini od 30 km, gornje irine 25 m, a visine popreno 5 m. Taj rad nije lak, a osobito ne za nenavikle i starije. Trkom nas tjeraju natrag na ruak, tj. nekoliko zrna graha bez imalo masti ili brana, a za pola sata je opet nastup za rad sve do veeri. Dakle, dnevno prevaljujemo 12 km. Iako smo umorni i jedva diemo noge, moramo na povratku pjevati. Veera je slina ruku i tako ide dan za danom. Slabiji ve malaksaju, pojavljuje se jak krvavi proljev, a koga to zahvati za kratko vrijeme umire. U naoj baraci jo se nisu pojavile ui, dok drugima deru i ono malo krvi to im je preostalo.

Vjeno smo fantazirali o hrani. I o tome kako je nau fantaziju i nosne ivce golicao miris jela iz njihove kuhinje. irio se miris kolaa i peenja. Zbog gladi se moralo krasti. Ako bi koga uhvatili, taj je naravno bio kanjen smru. Nas grupnike smatrali su odgovornima. Morao sam opominjati ljude da ne kradu, odnosno da kradu oprezno, ali su mi odgovorili: 'Ako ne kradem, onda u sigurno krepati, a ako kradem, moda neu'. Znao sam da je tako. Dobro proitaj navedena svjedoanstva i promisli o sljedeim pitanjima: Kako je izgledao jedan dan u logoru? to su jeli logorai? to misli o injenici da su nakon napornog rada na povratku u logor morali pjevati? Zato su ih prisiljavali na to? Zato su logorai bili prisiljeni krasti? Usporedi ovaj primjer s primjerom krae u getu iz priloga 3! Osuuje li krau u logoru? Prokomentiraj svoj stav! Misli li da su i logorai bili u moralnoj dvojbi krasti ili ne krasti?