analitika psihologija

JUNGOV SEMINAR O NIEOVOM ZARATUSTRI

Karl Gustav Jung
From 1934 - 1939 Carl Gustav Jung embarked on five - years Seminar on Nietzsche Zarathustra which several time interrupted by lecture trips to England, the United States, and India. For Jung, Zarathustra was an invaluable demonstration of the unconscious at work, one that illuminated both Nietzsche's psychology and spirituality and that of the modern world in general. Seminar on Nietzsche's Zarathustra has been an important suorce in depth Psychology. Nietzsche is perheps the first Wester man to have experienced a psihological encounter with the Self. Certainly Jung was intensely conscious of the importance of Zarathustra as a foreshadowing of the cataclysm about to overtake Europe and the word. Jung's Lectures and notes that constituite text were in English language. Ilija Kapii translated and prepared this work which will be publish in the beginning of next years.

Predavanje II 09. maj 1934. godine Dr Jung: Proli put smo govorili o Zaratustri kao o reprezentu arhetipske figure mudrog starca i zato elim neto vie da kaem o arhetipovima uopte. Mudri starac je tipina figura i zato je zovemo arhetipom. ovjek je pronalazi u mitovima, legendama, folkloru, bezbrojnim tekstovima i radovima u umjetnosti to pokazuje da je to opteljudska ideja. Dakle, takve opteljudske ideje uvijek imaju svoje reprezente u istoriji civilizacije, one se
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

189

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

aktuelno javljaju kao stvarne figure. U primitivnim drutvima ovjek obino pronalazi mudrog starca u formi arobnjaka, i to je stariji on je vie oboavan ili ga se vie boje. Od njega se boje zato to se pretpostavlja da je obdaren arolijom, magijskim moima i da esto ini veliko zlo koristei svoje tajne sposobnosti. Institucija arobnjaka rairena je svuda u svijetu, oni su vjerovatno postojali i u predistorijskim vremenima. Na viim nivoima civilizacije arobnjak je poprimio odreene razlike, s jedne strane se razvio u organizovano svjetenstvo i s druge strane striktno u lijenika, doktora. Postoje jo uvijek izvjesne figure koje otjelovljuju taj arhetip u neku skoro savrenu formu. Papa je svakako mudri starac par exellance, za njega se pretpostavlja da je nepogreiv, to znai da je sposoban da odluuje o apsolutnoj istini. Svaki je arhiepiskop ili biskup ponavljanje tog arhetipa i za brojne doktorske autoritete se pretpostavlja da znaju i da kazuju udesne stvari, ak i da znaju sve konce crne magije. Dakle, taj arhetip jo uvijek ivi. Arhetipovi su uopte slike koje reprezentuju tipine situacije od velike ivotne i praktine vanosti, koje se nebrojeno puta ponavljaju kroz istoriju.1 Kad je primitivni ovjek u nevolji koju ne moe da rijei u svoju korist, on e potraiti mudrog starca koji formira skup mudraca; kad ne vjeruje vlastitoj sposobnosti, obratie se njima. Ili se neki kakljivi sluaj obraao vrau zato to se pretpostavljalo da on komunicira s duhovima koji mu daju savjet i pomau svojim vanljudskim moima, i zato ovjek ima povjerenje u njegove posebne sposobnosti. Dakle, u nekoj situaciji punoj sumnje i rizika e obini um ne zna to da radi trenutna reakcija je potraiti arhetipsku figuru mudrog starca. To je zato to se uopte pretpostavlja da su ljudi koji ive dugo i koji
1 U svojim ranijim radovima Jung govori o primordijalnim slikama, ali

kada se taj izraz razvio u arhetipove on je poeo da misli o ovim odreenim formama psihe kao prije - zamislivim, na taj nain priznajui neku razliku od zamislivog izraza. Povremeno, meutim, kao ove on nastavlja da govori o arhetipovima kao o slikama. 190
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

su iskusili mnogo od ivota kompetentniji nego mladi ljudi. Poto su preivjeli mnoge opasne situacije, oni moraju znati kako da postupaju u njima, pa ih ovjek pita to treba uraditi pod okolnostima koje doivljava moda po prvi put. Neki arhetip stie u iskustvo, zato to je to uobiajen ili naviknut nain postupanja u kritinim situacijama. U nekoj krizi u ivotu, taj arhetip ili neki drugi je konstelisan, to je vrsta tipinog mehanizma ili tipinog stava kojim ovjek razrjeava tipinu situaciju. Izvjesne situacije mogu u nama izazvati izvjesne konstelacije kojih smo potpuno nesvjesni. One izazivaju reakcije za koje nijesmo znali da smo sposobni, mi smo vjerovatno iznenaeni nainom na koji smo sposobni da u njiima postupamo. Vi esto mislite, na primjer, da bi u takvoj i takvoj neprilici upali u uasnu paniku i potpuno izgubili glavu. Tada se to dogodi u stvarnosti i vi ne izgubite glavu, ak se i nijeste prepali i kroz to prolazite poput nekog heroja. Nakon toga vi manje ili vie kolabirate, ali u trenutku opasnosti nije bila loa reakcija, sasvim ste hladni i time ste iznenaeni. Razlog je jednostavno taj to se u trenutku pojavi neki odreeni mehanizam, neki instinktivni stav koji je uvijek tu. To je kao da ste znali to da uradite i vi vjerovatno radite pravu stvar. Moda i ne, takoe, ali je iznenaujue kako esto izuzetne situacije u kojima su ljudi uhvaeni izazivaju najpogodnije reakcije. To je uvijek dug injenici da je konsteliran neki arhetip koji vas uzdie iznad vas samih. To je kao da due vremena nijeste bili ovjek, ali kao da ste bili mnogi, neko bi rekao dio ovjeanstva, kao da se ta situacija dogodila nebrojeno puta, tako da na nju nijeste reagovali kao neki dananji ego, ve poput ovjeka koji je prethodno preivio te situacije. Postoje drugi arhetipovi koji mogu stvoriti paniku ili koji vas uzbuuju, vjerovatno nepotrebno i uzrokuju nevolje, na primjer arhetip gaza preko vode ili prelaska. Vi znate na osnovu iskustva da kad putujete u primitivne zemlje treba da pazite, prije obiljeavanja kampa uvee da vam je rijeka iza lea, da ste preli rijeku jer se preko noi oluja moe podii i sljedei dan rijeka je
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

191

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

toliko poplavila da ne moete prei preko i morate ekati neeljama; moete ak i umrijeti od gladi ako ste uhvaeni izmeu dvije rijeke. I nije rijeka opasna samo zbog poplava ve i zbog gaenja preko vode ili njenog premoivanja, gotovo ste sigurni da upadate u neugodnu situaciju. Svakako, taj strah ove nema smisla uopte za due vrijeme, ali je tada bio mnogo znaajan. Sasvim neoekivano, recimo, uete u rijeku etrdeset ili pedeset jardi iroku, nasipi su prilino strmi, ona vrvi od krokodila tako da nema plivanja; nosite sav teret preko i doavola, nepokretni ste. Vjerovatno lutate du obala satima i satima da pronaete gaz e ete manje ili vie bezbjedno prei. Ili je moda palo drvo ili je poeeno od uroenika tako da je palo preko rijeke i ako je vrijeme vedro moete biti sposobni da puzite preko vrlo tankog drveta, prvo preko korijena i debla, a zatim kroz grane i onda se udite kako sav teret moete prenijeti preko, iako je po kinom vremenu ono svakako pakleno klizavo. Ali, bez najneznatnijih oekivanje naete se u poziciji u kojoj ste bolje postupili nego to ste eljeli. To je savreno aavo, ovjek je bio u nekoj sasvim ugodnoj situaciji prije i onda se iznenada nae u opasnosti da se pokliza s drveta. I niko vas ne moe zadrati jer ne postoji soba, prelazite preko ako moete, a petnaest ili dvadeset stopa nie su krokodili koji ekaju svoj doruak. Dakle, to je arhetipska situacija koja se pojavila nebrojeno puta, ako to ba nijesu krokodili, postoje neprijatelji koji ekaju da vas uhvate kad ste u vodi savreno bespomoni. Dakle, pretpostavlja se za gazove, teke prelaze i takva mjesta da su naseljena zmajevima i zmijama, postoje udovita u dubokim vodama, neprijatelji u umama, iza stijena i tako dalje. Zato je gaenje preko rijeke tipina situacija koja izraava vrstu orsokaka tako da je arhetip ba formulisan kad je ovjek u nekoj opasnoj tekoi, i zato mnogi ljudi postaju sasvim nepotrebno arhetipski uplaeni, uhvtio ih je najneopravdaniji strah. ovjek moe rei da ne postoji opasnost - zato vam avo ne daje da idete naprijed? Ali, oni su uplaeni da preu ak i mali potok. Ili to moe
192
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

biti vie psiholoki, strah od prolaenja kroz odreeni rizik u ivotu koji stvarno nije opasnost, ali su preplaeni kao da su skoili preko krokodila, prosto zato to je konstelisan arhetip. Krokodil je tada u vama i on je beskoristan zato to ve due ne pogoduje situaciji. Naravno, za obine, normalne ljude takve se stvari ne deavaju, ali ako su s niim pragom svijesti e nesvjesno moe lako stii te arhetipske figure izlaze. Dakle, postoje brojne arhetipske situacije i sve one sainjavaju svijet mitologije. Mitologija je udbenik arhetipova, svakako ne racionalno rasvijetljenih i objanjenih, ali prosto reprezentovanih poput slike ili knjige pripovjedaka. Ali, svi arhetipovi su u poetku bili stvarne situacije. Mi se ove bavimo arhetipom mudrog starca. Bilo kada da se pojavi on se odnosi na odreenu situaciju, prisutna je neka dezorijentacija, odreena nesvjesnost, ljudi su u nekoj vrsti konfuzije i ne znaju to da rade. Zato se svi ovi Soasyanti, ovi mudri ljudi ili proroci pojavljuju u nevolji kad je ovjeanstvo u vremenu konfuzije, kad se gubi stara orijentacija a potrebna je neka nova. Dakle, u nastavku ovog poglavlja vieemo da se Zaratustra pojavljuje u trenutku kad se neto dogodilo to ini njegovo prisustvo nunim i Nie to zove smrt Boga. Kad Bog umre ovjeku je potrebna nova orijentacija. U tom trenutku treba da se pojavi otac svih proroka, mudri starac da bi dao novo otkovenje, da bi dao roenje za novu istinu. To je ono to Nie misli da je Zaratustra. Cijela je knjiga neko izuzetno iskustvo tog fenomena, reklo bi se vrsta entuzijastikog iskustva koje je okrueno svim potrebnim sredstvima istinskog otkrovenja. Bilo bi sasvim pogreno pretpostaviti da je Nie otkrio neku takvu smicalicu da bi napravio utisak u korist estetskog efekta ili neeg tome slinog, to je bio neki dogaaj koji ga je porazio bio je pobijeen od arhetipske situacije. Miss Wolff: Zar ne bi bilo korisno to itati kao opis njegove inspiracije? On to opisuje prekrasno.
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

193

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: Da, on jednom pie pismo sestri u kojem kae: Ti ne moe biti svjesna siline takve kompozicije. Onda u Ecce Homo on opisuje kako mu se arhetip pojavio: Da li ima neko ko na kraju XIX vijeka neku jasnu ideju o tome kako pjesnici najsnanijeg vijeka razumiju rije inspiracija? Ako nema, ja u je opisati. Ako ovjek u sebi ima i najmanji trag sujevjerja njemu bi bilo teko mogue da stane iza kompletne ideje da je ovjek prosto inkarnaci - ja, glasnik ili medijum neke nadmone sile. Ideja o otkrovenju, da neto odjednom postane vidljivo i ujno s neopisivom izvjesnou i tanou, to duboko uzbuuje i remeti nekog - prosto opisuje stanje stvari. ovjek uje - ovjek ne trai; ovjek nosi - ovjek ne pita ko daje. Kroz blijeske poput munje stie kao neminovnost, ne oklijevajui - ja ustvari nikad ni - jesam imao izbora. Postoji neka ekstaza, tako da je njen ogromni pritisak ponekad relaksiran poplavom suza s kojom su ovjekovi koraci naiz - mjenino nagli ili nenamjerno spori. Postoji oeanje da je ovjek pot puno van sebe, s nekom vrlo odreenom svijeu o jednom beskrajnom broju predivnih uzbuenja i drhtavica na prstima; - postoje dubine sree u kojima munina i sumornost ne djeluju kao antiteze, ve kao zavisne, kao potrebne u smislu nunosti sjenki boje u takvoj jednoj poplavi svjetlosti. Postoji neki instinkt za ritmine relacije koji obuhvata iroka podruja oblika (potreba za nekim iroko obuhvatajuim ritmom je uvijek mjera snage neke inspiracije, vrsta duplikata njenog pritiska i tenzije). Sve se deava potpuno neeljeno, kao u nekoj olujnoj plovidbi slobode, potpunosti snage i boanstvenosti. Najvanija stvar su nedobrovoljnost li kova i poreenja; ovjek gubi svo opaanje to konstitui194
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

e likove i to konstituie poreenje; ini se da se sve pojavljuje kao pripremljeno, najkorektnije i najjednostavnije znaenje izraza. Stvarno se ini, da upotrijebim jednu od Zaratustrinih fraza, kao da sve stvari dolaze u jednoj i spremne su za poreenje: Ove sve stvari dolaze radosno za tvoj govor i laskaju tebi, jer ele da jau na tvojim leima. Na svakom poreenju ti ove jae za svaku istinu. Ove otvoreno lete tvoje rijei svega postojanja i sanduci rijei; ove sve ivo eli da postane rije, sve postojanje od tebe eli da ui kako da govori. To je moje iskustvo inspiracije. Ja ne sumnjam, ali bi ovjek iao unazad hiljadama godina da bi naao ovjeka koji mu takoe moe rei: To je takoe i moje.2 To je nain na koji Nie doivljava dolazak Zaratustre, i to veoma jasno pokazuje simptomatologiju mudrog starca. Dakle, krenuemo dalje s naim tekstom. Mi kreemo s njegovom namjerom da ui mudre njihovoj ludosti i siromane njihovom bogatstvu. On nastavlja: Zato ja moram sii u dubinu: kao to ti uvee ini kad zalazi iza mora, i daje, takoe, svjetlost i donjem svijetu, ti prebogata zvijezdo! Poput tebe, i ja moram sii dolje, kao to kau ljudi do kojih u sii. Tada me blagoslovi, ti mirno oko, da mogu bez zavisti gledati ak i najveu sreu. Blagoslovi kup koji se preliva, da zlatna voda iz njega potee, i da svuda nosi odraz tog blaenstva! Gledaj! Ovaj kup ide da se ponovo isprazni, i Zaratustra ponovo ide da bude ovjek. Zato, Zaratustra poe da silazi.
2 N / komplet, tom 17, str. 101. www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

195

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

On je bio gore na planinama sa suncem koje simbolizuje snanu svijest to mu je uvijek gledala u lice. I sada on odluuje da zae poput sunca koje zalazi, to znai da je on potpuno poistovjeen sa svojom vlastitom svijeu, i sada oea potrebu naputanja tog stanja i padanja u dubine, u donji svijet koji je za njega svijet ljudi. Kako bismo vi to psiholoki protumaili? to se dogaa kad napusti svoju svijest? Dr Reichstein: Neka nova stvar bi izala iz nesvjesnog. Dr Jung: U redu kada obino ljudsko bie napusti svoj svijet svijesti, tada se naravno nesvjesno poinje kretati, stvari se tada pojavljuju nesvjesno kao to se vidi u sluaju neuroze ili psihoze, ili u nekom drugom sluaju e se ljudi namjerno odriu svijesti. To bi bila istina za normalnu svijest, ali ovo je neka vrsta supernormalne usmjerene svijesti i mi ne moemo oekivati da se ista stvar pojavi u takvom sluaju. Remark: On dolazi do normalnog stanja. Dr Jung: Da, zato to je on ve u abnormalnom stanju. Mi smo naviknuti da mislimo da su ljudi u abnormalnom stanju u nesvijesti, tako da i ne sanjamo da oni tada takoe mogu biti svjesni. Ali, takav gr svijesti postoji.3 U nae vrijeme postoje ljudi koji pate od patolokog poveanja svijesti i tada padaju na nivo normalne svijesti - ne u visoko poveanu svijest e je sve spontano ugueno. Mrs. Crowley: Zar to ne bi bila prva i vrlo uoptena svijest? I u padanju zar ne bi nosila neku suprotnost, vie ljudsku formu?
3 Fjodor Dostojevski (1821 - 1881), pisac od znaaja za Niea, opisuje u

prvom dijelu Zapisa iz podzemlja (1864) nekog ultrasvjesnog ovjeka koji je sveden na neaktivnost. 196
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: Da, to je neka detenzija, relaksacija, neka vie ljudska forma; prethodno je njegova svijest bila karakterisana kao suncu slina i ona je svakako daleko, neka vrsta boanske svijesti. Naravno, ona sugerie megalomaniju i vi u stvari kod Niea raunate na tu megalomansku uobraenost. est godina kasnije, 1889. godine on je ve ionako bio sasvim bolestan od megalomanije na bazi degeneracije mozga. Svakako, teko je rei da li je on ve bio zaraen nastupajuom boleu, ali ja mislim da je to vrlo nevjerovatno, postoji nekoliko stvari u aktuelnom tekstu Zaratustre koje bi hipotetiki mogle biti pripisane tome. Ta vrsta megalomanije duguje jo neemu. Miss Wolff: To je arhetipsko? Dr Jung: Da, on je poistovjeen s arhetipom. Svakako, on pravi razliku izmeu sebe i Zaratustre; on kae: i Zaratustra poe sa mnom, ali on ne moe izbjei oeanju uhvaenosti od te figure i on je ak povremeno Zaratustra, i to je inflacija linosti. Vidite, kad god je ovjek uhvaen od arhetipa, on kompletno zaboravlja sebe, u uzvienom je stanju, upravo inflatisan. Tada taj ovjek ivi, kasnije se moe vieti da pati od inflacije. Primitivci to znaju. Kad je neki ovjek u velikom uzbuenju, u nekom stanju zanosa kad je bio uspjeni ratnik i ubio drugog ovjeka, on, na primjer mora proi kroz rite de sortie da bi se dezindentifikovao od arhetipskog heroja, bogolike figure kakva postaje. Inae on pravi pusto i vjerovatno stie do klanja svog vlastitog plemena ili postaje tako bezobziran da je nepodnoljiv. Zato u odreenim plemenima uspjeni ratnik nije doekivan u trijumfu kako bi ga mi astili ve je slat na usamljeno mjesto e je dva mjeseca hranjen sirovim biljem da bi smrao i kad bi bio sasvim pokoran dozvoljavao bi mu se povratak. I nije samo ovjek koji je heroj mana, ve je to takoe i njegovo oruje. Ma
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

197

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

kojim je ubijen kralj sadri tajnu ubijanja i to je poseban ma, on je izvrio izuzetan in i on je mana. Tako kad neko kae da je kralj ubijen maem ovjek na njega gleda drugaijim oima, on uzbuuje neiju matu, zato je mana. Dakle, kao to sam rekao, Nie ne moe pomoi biu djelimino poistovjeenom sa Zaratustrom, zato to je to bilo vrijeme materijalistike nauke i filosofije i niko nije imao neki nagovjetaj o psihologiji, niko nije mislio o pravljenju razlike izmeu sebe i neega psihikog.4 Najvei broj ljudi iz tog doba ne bi bio sposoban da se uvjeri u takvu neku stvar. ak i danas, to ne bi ulo u um mnogih ljudi, posebno najobrazovanijih, da nijesu identini sa svojom psihom. Njima je potrebna izuzetno dobra evidencija i osvjedoenje da ih uvjeri u injenicu, oni misle da je sve to kojetarija. Tako Nie nije bio u stanju da pravi razliku izmeu sebe i Zaratustre, potpuno je oigledno da nema nita izvan njega, ali i ostalih dama i gospode. On sigurno nije bio poistovjeen sa Zaratustrom, i ako neko pravi buku, u redu, on je ispod preruenog Zaratustre. I govor koji stavlja u usta Zaratustre, ili koji mu dozvoljava da za sebe izabere, svakako je inflatoran i zato je na mnogim mjestima takoe veliki. Onda, postoji i drugi razlog zato je govor tako preuvelian. Da li vi znate pod kojim se uslovima to deava? U uslovima u kojima radite stvari na komplikovan nain, kao da ne postoji jednostaviji nain? Mrs. Fierz: On je bio poistovjeen s miljenjem, i kad ga pie to je neki priliv veoma inferiornih osjeanja, neke sentimentalnosti.
4 To jest, ne - ili malo - vrste psihologije koja se bavila sa nesvjesnim.

Meutim, Charcot je histeriju tretirao s hipnozom u 1870-im i 1880-im godinama, i Josef Brojer je izveo svoj dobro znani tretman Ane O 1882. godine. To je bilo, svakako, veliko bavljenje fiziolokom psihologijom kroz posljednju polovinu vijeka. 198
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: To je istina, to je jedna stvar. I zato je slijedio ta oeanja? Mrs. Fiertz: On za njih nije znao. Dr Jung: Svakako, ali ona ne bi mogla biti sauvana vani samo s instinktima? Obino ljudi prave izuzetnu buku pokuavajui da uine dalekom svoju inferiornu funkciju. Miss. Wolff: Arhetip dodiruje duboko, tamo e on ne moe praviti razliku izmeu funkcija. Dr Jung: Tano. Arhetip se apsolutno ne interesuje za razdvajanje funkcija, zato to je on cjelina svih funkcija. Onda, to jo moe biti razlog to je govor tako uasno bremenit? Remark: Anima inspiracije? Dr Jung: U redu, anima bi bila personifikacija inferiorne funkcije. Ona se uglavnom hrani inferiornom funkcijom, u tom sluaju inferiornim oeanjima, tako da su anima i inferiorna funkcija jedno i isto pod dva aspekta, jedan je nauna formulacija, a drugi je fenomenoloka.5 Ona je svakako funkcija u bilo kojoj se formi pojavi. Ali postoji dalji razlog za taj govor. Dr Reichstein: Sasvim je prirodno da je arhetipu trebalo da govori na takav nain, oni uvijek govore tako tekim jezikom.
5 Za Junga je inferiorna funkcija uvijek suprotna od najrazvijenije funk-

cije, sparivanje miljenja / oeanja i senzacija / intuicije. Stavovi su takoe suprotni, tako da je za introverta, ekstrovertija tipina tekoa i neto neugodno, i vice versa. CW 6, passim.
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

199

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: To je istina do izvjesnog stepena, svakako, ali je u Nieovom sluaju to stvarno preerivanje, postoje odreeni razlozi zato je to tako. Mrs. Baumann: Zar to nije kompenzacija za njegovu inferiornost? Dr Jung: To je neka ideja. Uvijek kad ovjek ima neku inflaciju, uvijek kad je ovjek poistovjeen s nekim arhetipom, on kao ljudsko bie ima oeanje inferiornosti koje nije priznato, i ovjek tada koristi posebno veliki govor. Na primjer, jednom sam imao sluaj, jednu enu, jednog sasvim neizljeivog ludaka u utoitu koja je zvala svoj vlastiti jezik tehnike rijei moi, i uvijek je pokuavala da napravi sintezu rijei koji bi bile svemone - kao i da, kombinujui mnoge rijei izrazi mo ili energiju, kao elektrana, velianstvo, papa, kralj, crkva, boljevizam, itd. sintezu koja bi rije uinila monom. Ludaci sastavljaju te rijei da bi njima ubijali ljude, oni uzimaju puna usta zalogaja i ispljunu ih van u nadi da e od toga ljudi postati razbijeni, savladani i ubijeeni. Svakako, moe se rei da se veliki dio nae nauke sastoji od takvih rijei moi; u njoj se enormno koriste latinske rijei i govore stvari na tako komplikovan nain da ih ni sam avo ne moe razumjeti. Ali to je previe jednostavno kad ih prevedemo na obine rijei; ne postoji potreba da se to kae na neki tako strano rogobatan i nespretan nain - to je samo da ubijede ljude. Svakako, ovjek postane uplaen i savladan ako neko iznad vas dugo vriti s latinskim i grkim hibridima, Dobro, on mora biti sve, a ja sam upravo nita. To obino rade ljudi koji su manje ili vie beznaajni i daju sebi za pravo, oni stvaraju previe veliku buku da bi izrazili neto to nije vjerovatno. Dobrom vinu nije potreban ep stara je engleska poslovica, ali ljudima koji proizvode bezvrijednu robu trebaju
200
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

velike rijei da bi se uopte uli.6 Dakle, odreeno oeanje inferiornosti i bezvrijednosti koje je uvijek bilo prisutno kod Niea vraalo je taj govor uzrokujui mu da bira velike rijei da bi pogodio cilj. Za njega je svijet uvijek bio neizmjerno glup, niko nije imao ui, oi ili oeanja srca tako da je on lupao na vrata s velikim ekiem. Ali, kad su ljudi zakljuali vrata, on ih je napao tako stranim rijeima da su se prestraili. Njegov savremenik Jakob Burckhardt, poznati istoriar, bio je sasvim isprepadan kad je proitao Zaratustru - ja to znam od ljudi iz Bazela koji su poznavali njih obojicu. Za njega je to bilo jezivo, to je bio jezik koji ga je savladao.7 On je za Niea zatvorio vrata zato to je Nie bio neprijatan, pravio je tako veliku buku. I uvijek ovjek ima utisak itajui Zaratustru da on stvarno ne dospijeva do ljudi. Nie je to takoe oetio i zato je poveao njegov znaaj da bi ga uinio razumljivijim. Da je samo saekao i bio samo malo vie strpljiv, bez buke, tada bi bio razumljiviji. Odreeni pasusi u Zaratustri nadmono su lijepi, dok su drugi vrlo loeg ukusa i efekat cjeline je neka prijetnja tim stilom. Tada su to bili glavni razlozi za, ali jo postoji i druga taka koja objanjava izuzetnu teinu Zaratustre. Mrs. Adler: To je zato to namjere i intuicije nijesu sasvim realne i zato treba posebno naglaavanje, kao to su bile, protiv Niea, kao da je on propovijedao sebi na prvom mjestu?

6 Ako je istina da dobrom vinu ne treba zatvara, i istina da dobrom

komadu ne treba epilog, poto za dobro vino oni koriste dobre zatvarae, i dobri komadi se bolje dokazuju uz pomo dobrih epiloga, (Rosilind u ekspirovom Kako vam drago).
7 Jakob Burckhardt (1818 - 1897) pomagao je mladom Nieu kada je doao

u Bazel i ostao korespondent poslije Nieovog odlaska. Njegova Civilizacija renesanse u Italiji (1880) donijela mu je meunarodnu slavu.
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

201

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: To je sasvim otroumna taka posmatranja. To je sigurno validan argument poto postoji mnotvo podataka za ono to bi mi rekli razumijevanje se nije dogodilo. Mrs. Baynes: Ja ne razumijem to Mrs. Adler misli sa njenim nepostojanjem realnog za njega. Dr Jung: To bi u tom sluaju znailo ne potpuno shvaen. injenica je, kad je prisutna neka inflacija s nekim arhetipom, ne postoji razumijevanje. ovjek ne moe razumjeti stvar od koje je inflatisan. Prvo, inflacija mora doi do kraja i tek je tada ovjek moe razumjeti, ne prije. Ali, postoji jo i druga taka. Dr Reichstein: Vjerovatno je to zato to je Nie bio protiv itavog svijeta i zato je on morao da kuca tako snano. Dr Jung: Da, to je sasvim izvjesno. Nie je bio u nekoj vrsti sukoba s cijelim savremenim svijetom i to mu je dalo oeanje line neuspjenosti, da njegove rijei nikuda ne doseu - bez odjeka su bilo e. To je stvarno bio sluaj, niko se nije brinuo, njegov glas je bio glas ovjeka koji doziva u divljini, i prirodno on pojaava svoj glas umjesto da ga smanji. Vidite, kad ovjek nije shvaen on treba kao po pravilu da smanji svoj glas, jer kad ovjek govori dovoljno buno to se i ne uje zato to ljudi ne ele da uju. Bolje bi bilo da ovjek pone da mrmlja za sebe, tada bi ljudi postali radoznali. Miss Wolff: Biblijski jezik moe biti djelimino namjeran, a djelimino dolaziti iz nesvjesnog, zato to je Nie potisnuo tradicionalno hrianstvo. Dr Jung: To je takoe vrlo valjano razmatranje, tako je njegovo naglaavanje tog stila namjerno.
202
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Mrs. Zinno: To je zato to iz njegovih oeanja ne postoji kompenzacija - ne postoji figura u nesvjesnom poput Salome da nosi njegova oeanja.8 Dr Jung: Da, to je neka vana taka. Mi smo ve napomenuli injenicu da je anima nege u igri, ali izostanak anime kao neke nezavisne figure svakako uveava teinu Zaratustre do donekle razumljivog stepena. Mi ove imamo problem po sebi, naime, poistovjeivanje Zaratustre s animom i najvjerovatnije poistovjeivanje autora s animom, tako da je to neki neobian spoj. Mr. Allemann: Kad je konstelisan arhetip to je uvijek neto staro, istorijsko. To je mogao biti razlog za taj stari jezik. Dr Jung: Ali, stari jezik ne treba da bude doista naglaen; mora postojati mo iza njega koja uzrokuje ogromno naglaavanje i ono to je rekla Miss Wolff dijelom bi bilo objanjenje za to. ovjek moe rei da je Nie imao svoju drugu stranu kojoj je bio potreban snaan jezik i sve su propovijedi uglavnom izgovorene za njega lino. Morate zapamtiti da je on bio sin pastora i vjerovatno je imao neke namjere. Ja znam to to znai. Miss Hannah: Zar upravo odredba pastor ne bi bila odgovor na prethodno pitanje? Dr Jung: Da, ali to nije dovoljno. S jedne strane, svakako, ovjek moe pretpostaviti odreeni posebno glupi otpor silama koje su do sada bile vane u samom Nieu - njemu je bio potreban moan jezik kojim bi oborio malog druga koji je bio preplavljen tradicijom. Vidite, to bi bila Nieova Sjenka, o emu
8 To jest, nema snane anima figure, personifikacije mukareve kontrase-

ksualne strane.
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

203

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

postoji evidencija u odreenim pismima za svoju dragu Lamu, kako je zvao svoju sestru, budui sasvim nesposoban da vidi da ona ne trai razumijevanje. Tada vi razumijete neto o tom malom ovjeku koji je doao iz saksonskog sela blizu Lajpciga e je njegov otac bio pastor. Vidite, to takoe sugerie njegovo zamiljanje da je bio neki Englez, trebala mu je neka geografska kompenzacija. Ali, ja vie elim da znam o silama iza toga jezika. Odreena sila, najstrasnija emocija, nevjerstvo samo; mora postojati velika snaga iza tog proboja kroz veo tradicije. Mrs. Jung: Zar ne moe biti da je on imao takoe mali libido u svom ivotu? itav libido je bio u duhu i zato je mogao uzrokovati nasilan izraz. Dr Jung: Da, ovjek to moe pretpostaviti, ali ni od koga sa tako posebnim zadatkom ne moe se oekivati da posveti vie panje svom linom ivotu, to svakako neto podrazumijeva ali mora postojati posebna sila iza toga naglaavanja, i to treba biti jasno. Cijela stvar je zbrkana, toliko toga ima u njoj. Ja sam sasvim siguran da ako biste nali takvu figuru u nekom od vaih snova vi biste znali to se dogodilo. Mrs. Fiertz: Potreba za individuacijom? Dr Jung: Tano, Sopstvo je u njoj.9 To je razlog zato starac razvija takvu izuzetnu strast i temperament, poput Zaratustre. Vidite, to je nain mudrog starca da je tako temperamentan; to dolazi iz injenice da je neto previe elektrino u njemu, i to je Sopstvo, koje - ukoliko nije shvaeno - sadrano je u nekoj arhetipskoj formi. Sopstvo moe biti sadrano u animi, na primjer, i
9 Sopstvo, za Junga, izraava jedinstvo linosti kao cjeline, (CW 6, par.

789). Ta vana ideja bie objanjena nie. Dakle, takoe, arhetipski mudri starac. 204
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

tada uzrokuje anima poednutost i efeminizaciju mukarevog opteg karaktera, njegove filosofije, svih njegovih uvjerenja, njegovog ponaanja, itd. Ili ako je sadrano u arhetipu starca pretpostavlja naine proroka, recimo. Ili svi oni mogu biti zajedno u jednoj stvari i tada je ljudsko bie potpuno proderano od arhetipske zbrke. To je sluaj koji mi jo nijesmo vieli - u kojem je ljudska individua poednuta svim stvarima koje nema, prvenstveno starim mudracem, Sopstvom i animom. I ak su instinkti, orao i zmija na drugoj strani. Sad se ovjek stvarno mora zapitati, e je tu lino Nie? To je stvarno problem. To je upravo ono to on kae: on sebe oea da je prosto instrument, tijelo koje pati u koje su se te sile spustile. Tako neka inflacija je ono to rije oznaava, tijelo je ispunjeno gasom i takoe postaje svjetlost, uzdie se tako visoko i tada treba silazak. Zato on stie dolje u svijet obinih ljudi, iz prethodne kvazinormalne svijesti; na kraju ovog prvog poglavlja, on kae da Zaratustra eli da ponovo postane obian ovjek.

Predavanje IV 23. maj 1934. godine Miss Bailward: Ja sam proli put razumjela da ste rekli da su snage u nama koje mi zovemo Bog snage samoobnavljanja. Pretpostavljam ako se taj proces samoobnavljanja dogodi onda inflacija nee? Dr Jung: Da, inflacija je patoloki simptom i ona se dogaa kad se stvarno kreativno samoobnavljanje ne dogodi. To je savreno jasno, inflacija je uvijek simptom nekog sprijeenog kreativnog procesa. Imamo dva pitanja Mr. Baumanna. Prvo je: Zato je igranje simbol za stvaranje i unitavanje? Da li to znai biti u tijelu i u
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

205

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

vremenu (vrijeme je rtvrta dimenzija). Stvaranje i unitavanje je kretanje i mijenjanje Materije ili forme u vremenu? Vi se stvarno pitate za opravdanost interpretacije kreativnih sila kao sila destrukcije, zato igranje na primjer, treba biti simbol za oboje, stvaranje i unitavanje. To je zato to je ritual igranja pod primitivnim okolnostima simbolian; on je uvijek reprezentacija kreativnih sila u naem nesvjesnom. Zato on esto znai seksualni akt, ili fertilizaciju zemlje, ili slui za proizvoenje odreenog efekta bio on konstruktivan ili destruktivan. I kao reprezentacija kreativnog ina, igranje nuno simbolizuje oboje, destrukciju i stvaranje. Nemogue je stvarati bez unitavanja: odreeni prethodni uslovi moraju biti uniteni da bi proizveli neto novo. Najvia kreacija koju ovjek stvara neizbjeno je takoe i akt destrukcije. Tipini Hindu bog kreativnih sila je Shiva koji igra na groblju, on je veliki unititelj zato to je stvaralaki ivot, i kao takav on je oboje, stvaralaki i destruktivni bog. Mogli ste vieti ove indijske igrae koji su bili u Cirihu, oni reprezentuju kreativni in na najudesniji nain. Mnoge ruke boanstva izraavaju svakako njihovu sposobnost, ono ne radi sa dvije ruke ve sa mnogo njih. Onda, ako na to gledate psiholoki kreativni ivot pojedinca sadri neku koliinu destrukcije, ak i samodestrukcije. Mrs. Crowley: Zar u tom sluaju inflacija ne bi bila dio tog kreativnog procesa, ak iako je destruktivna po smislu? Dr Jung: Inflacija je neto abnormalno i nuno nije dio kreativnog procesa iako se na nesreu, svakako, vrlo esto deava da je s njim povezana. Ali neki kreativni umjetnik moe stvarati bez zamiljanja da je stvaralac. On moe stvarati upravo zbog svoje proklete dunosti da to ini, ili zato to mu nema pomoi u injenju toga. On je kreativna osoba bez samosvijesti. Uskoro, kad doe samosvijest to je inflacija: vi zamiljate da ste stvara206
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

lac i stoga da ste Bog, zato to se svakako oeate poput deset hiljada dolara, ako imate vremena da o tome mislite. Ako imate vremena, vi ste ve ionako odvojeni od kreativnog procesa; posmatrate sebe i kaete: Pakao, kakav ovjek! Zar nije velikan? I tada ste u tome, ionako ve ivite u svojoj biografiji, vidite ve odtampano: u godini toj i toj, toga dana imao je takvu inspiraciju. I tako ste pokvarili va kreativni proces, ali imate najzdraviju inflaciju.10 Mrs. Crowley: Vi ste govorili o ogromnim arhetipskim silama u Nieu. Kako je on mogao stvoriti Zaratustru bez identifikacije, ako je on arhetipski djelovao u njemu? Dr Jung: Da, ali da one nijesu djelovale u njemu, on bi djelovao u njima: to je prirodna taka posmatranja. Mrs. Crowley: Da li mislite u smislu igre? Dr Jung: Svakako. One vas imaju na ici i vi igrate po njihovom zvidanju, po njihovoj melodiji. Ali, ukoliko su te sile, kao to kaete, u Nieu, meni ili jo nekom one su uzrok inflacije, zato to ovjek ne poeduje kreativne snage, ve je od njih poednut. To je istina. Ako sebi dozvoli da bude sasvim poednut od njih bez pitanja, bez gledanja u njih, tada nema inflacije, ali u trenutku kad se odvoji od njih, kad misli: Ja sam neko, inflacija slijedi. Pitanje: Moe li to biti izbjegnuto? Dr Jung: Samo pokornou, bez pokuaja da gledate u sebe. Morate biti sasvim prirodni.
10 Jung je bio posebno fasciniran vizionarstvom pjesnika ili drugog umjetni-

ka ija je kreativnost primordijalno iskustvo, diktat nesvjesnog glasa, ogromna intuicija koja se bori za izraz. Vidi, Psihologija i literatura u CW 15.
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

207

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Mr. Baumann: To se dogaa automatski? Dr Jung: To se dogaa automatski, postanete svjesni sebe i tada ste izgubljeni; to je kao da ste dodirnuli icu pod visokim naponom. Mr. Baumann: Vi to ne moete izbjei? Dr Jung: Ako ste dovoljno prirodni. Nie svakako nije mogao izbjei da poblie istrai tu stvar i tada je bio preplavljen bijesom zato to kreativne snage kradu vae vijeme, crpe vau snagu, i to je rezultat? Knjiga moda. Ali e je va lini ivot? Sve je izgubljeno. Zato se takvi ljudi oeaju uasno prevarenim, oni to misle, i svako treba da klekne pred njima da bi kompenzirali ono to je ukradeno od Boga. Kreativne snage iznose to vani iz njih i zato bi oni voljeli da ih personifikuju, da zamisle da su Shiva, da bi imali radost bia stvaranja. Ali ako znate da ste kreativni i zadovoljite bie stvaranjem, kasnije ete biti razapeti na krstu, zato svako ko se poistovjeti sa Bogom bie raskomadan. Jedan stari crkveni otac, biskup Sylesius, rekao je da spiritus phantasticus, ovjekov kreativni duh moe prodrijeti u dubine i visine Univerzuma poput boga ili velikog demona, ali s cijenom da e ovjek takoe iskusiti boansku kaznu.11 To bi bilo komadanje Dionisa ili razapinjanje Hrista. Mi emo uskoro stii do istog problema u Zaratustri. Sljedee pitanje Mr. Baumanna je: Uspostavljanje odnosa s gomilom zahtijeva silazak na nii psiholoki nivo. Da li to nuno ide u nesvjesno, u proeni odnos sa ljudima, neku vrstu
11

O Synesiusu biskupu od Ptolomaisa Jung je rekao: U svojoj knjizi De

Insomniio on obiljeava spiritus phantasticus praktino istom psiholokom ulogom koju za ilera igraju instinkti i ... kreativni bijes, (CW 6, par. 174). Jung ovdje misli na izmirenje suprotnosti. 208
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

identifikacije ili participation mistique s gomilom12, ili da li ovjek treba samo da pokae da ima inferiorne djelove. ovjeku nije potrebno da pokae da ima inferiorne djelove, vi znate; da je to optepoznato. Vi moete biti sigurni da postoje ljudi oko vas koji su sasvim uvjereni da vide e ste vi inferiorni. Ljudi imaju divan kvalitet posmatranja mana drugih ljudi ali proputaju da vide svoje vlastite. Zato mi nikad ne treba da budemo tako samouvjereni u tom pogledu, nae mane su primijeene ne treba da ih posebno pokazujemo. Samo ih trebamo pokazati sebi; mi smo publika koja nikad nita ne uje niti vidi. Dakle, taj silazak dolje je mogu samo ako je neko na viem nivou. Vidite, Zaratustra je ovjek ili duh koji je poslije svog silaska kroz vjekove poeo da se uzdie. Starac koga smo sreli u umi je tradicionalni hrianski duh koji polako nestaje u prirodi e izgleda da je konano ieznuo, ali duh nee nestati u prirodi samo ako postoje ljudi u kojima se manifestuje. Zato u iezavanju on izlazi na povrinu i pribliavajui dio duha je Zaratustra. Kad neki drugi ovjek silazi dolje, tada izranja personifikacija novog duha. Dakle, to je sutinski isti duh. Zaratustra se popeo na planinu i sad silazi na nivo opteg ovjeanstva. Ako svedemo taj fenomen na Nieovu linu psihologiju, on bi stigao do nas kao sljedee: Nie je bio profesor u Bazelu oko deset godina, onda se povukao iz svoje profesure i ivio u Nici i Rapalu, u Sils - Maria u Engadinu i najvei dio planinskog simbolizma u Zaratustri dolazi iz takvog geografskog okruenja. Navikao se da eta po planinama i napisao je neke predivne pjesme o njima. Dakle, to je dio njegove imaginacije, tako da se kao bie oeao izolovano na vrhu visoke planine odakle je mogao posmatrati dalje budunost ovjeanstva, ili odakle je
12 Participation mistique je fraza Levi Brila. Vidi, Primitivni Mentalitet

(London 1923), passim. Jung ga je mnogo koristio ne da bi naznaio problem, posebno i iskljuivo izmeu primitivnih ljudi, ve da bi oznaio ovjekovo odvajanje od raznih vanih predmeta u okruenju. Vidi, CW 9, I, par. 226.
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

209

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

mogao vieti ivot ispod svojih nogu. Tu je suprotno od oekivanog stekao novi uvid, dobio novo Jevanelje. I onda poput Mojsija silazi sa Sinaja da ga donese ljudima. To je nain na koji je Nie to oeao, ali ukoliko to nije uradio prirodno, bez znanja to je uradio, bio je poistovjeen s kreativnim duhom; o njemu je toliko mnogo znao i zato je dobio inflaciju. Dakle, postoji neka djelimina identifikacija sa Zaratustrom. Kako tako inflantisan ovjek moe ozbiljno posvetiti panju ovjeanstvu? Samo u obliku propovijednika koji stoji na breuljku i propovijeda. U toj prvoj propovijedi on stoji na postolju govorei njima dolje, ovjek treba poslovicu, na taj nain pokazujui da je njegova propovijed stvarno bezvrijedna, zato to sa njima nije na istom nivou. Da je bio prirodan ne bi objavio svoju poruku ve bi prosto razgovarao s drugom na ulici, rekao kako ste i tako to, i u toku razgovora bi naravno pomenuo da je njegovo srce zainteresovano i drugi bi ovjek razumio priu. Tada bi on imao neki efekat. Ali vi moete rei najveu stvar i to govorei ne dodirujete nikog; to ne ostavlja neki utisak zato to govorite u tako velikom stilu da vas razumiju samo pogreni ljudi. Dakle, u poetku kad je Zaratustra itan, samo su pogreni ljudi razumjeli to on stvarno znai; svi nastrani tipovi Evrope bili su ispunjeni Zaratustrom, i iz toga uopte nita nije dolo. Vidite, nije samo nepodesno da mi sad pokuavamo neku analizu Zaratustre, mi trebamo sve ljekove nae psihologije da bismo razumjeli to on stvarno znai. Drugi dio Fausta, takoe, niko nije razumio; zato je potrebna duga i paljiva priprema da bismo razumjeli njegovu sutinu: isuvie su proroki. Potrebno nam je iskustvo rata, posleratnog drutva i politikih fenomena da bismo stekli uvid u znaenje Zaratustre. Dakle, da je Nie bio svjestan onoga to je uradio ne bi mu bilo mogue da sie dolje na zemlju. Ali sada nije vano govoriti o ovjeku Nieu, bio je prevaren; ivio je samo zato da bi Zaratustra mogao govoriti, a kad stigne do svog ivota on je bio jadan i bijedan koliko je to
210
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

mogue, bolesno neurotino bitisanje u pansionima na Rivijeri i Engadinu, i konano u Torinu e ga je avo imao za stalno. Ovo je doprinos od Miss Cornford: Zaratustra dolazi kao igra poto tako reprezentuje suprotnost hrianskom kalueru. Umjesto suzbijanja tijela to hrianski kaluer ui, on ivi u svom tijelu, potpuno svjestan njega i koristi ga. Dakle, dok asketa stoji poput nekog eljeznog stuba zasaen u tok ivota, igra je biljka koja reaguje na vodu u svakom trenutku. Zato je prirodno da propovjednik nove religije treba da doe kao igra poto donosi kretanje umjesto rigidnosti. Da, kretanje u suprotnosti prema rigidnosti je takoe taka posmatranja, ono je druga suprotnost, par suprotnosti koje igraju svoje uloge. Svakako, postoje mnoga druga sporedna svijetla, ali bi nas ona takoe malo daleko odvela. Onda, mi imamo pitanje od Miss Hannah: Ja sam uvijek mislila o Sopstvu kao o nekoj vrsti objektivizacije Boga kroz pojedinca, za koga sam se nadala da sam ga otkrila. Kad ste rekli stvoriti neto izvan sebe (Dakle, to je ono to Zaratustra kae, ja sebi nijesam dala kredit da otkrijem takvu vrlo vjetu formulu), da li mislite na Sopstvo? I, da li je ono stvoreno ponovnim roenjem? Da li nas ponovno roenje predaje procesu prirode pomou volje, ili je ono ak vie aktivan proces? to vi podrazumijevate pod ak vie aktivan proces? Miss Hannah: Mislila sam, da li smo ga dobili da neto uradimo sa njim ili je ono zavreno za nas. Dr Jung: Ono je vie aktivan proces. Miss Hannah: Ako je datost, ono je pasivno, zar ne? Dr Jung: Da, ali moe biti datost sa voljom i vrlo aktivno. Dakle sad, dozvolite nam da pretpostavomo da bi Natovjek bio
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

211

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Nieova formulacija za Sopstvo. On razumije da vi stvarajui izvan sebe stvarate Natovjeka, sa voljom u datim okolnostima; on ak kae da ovjek to treba da eli to pokazuje vrlo jasno da je Natovjek za njega neka aktivna ovjekova kreacija. Ali mi ne moemo stvarati izvan sebe; trebalo bi da budemo bogovi da bismo to radili. Vidite, ta konfuzija dolazi iz injenice da se on u svom govoru poistovjeuje s kreativnim procesom. Prava perspektiva iz koje se to vidi je da kreativni proces u vama nije vae vlastito injenje. On vas samo nosi i koristi, on je razliite volje od vae vlastite. Onda vi shvatite da je on jo neto, neto iznad vas, to jest kreativnost. To je nuno izvan vas zato to su kreativne snage bile prije i poslije akt stvaranja. One su bile kad vi nijeste, kad ste bili nesvjesni, i ono to stvorite je nunost izvan vas zato to su te snage izvan vas. Vi njima ne moete vladati; one stvaraju ono to izaberu. Svakako, vi se s njima moete poistovjetiti, manje ili vie, ali je stvarno to djetinjasto; tada ste poput nevaljalog djeaka koji uprkos vaem upozorenju da se ne penje na stolicu nastoji da to uradi, i svakako padne dolje. Onda, vi kaete: Sad vidi!, a on kae: Ali, ja sam ba to htio! Kad se neko identifikuje s tim procesom, to je neka iluzija. Dakle, stvaranje izvan sebe je samo neka formulacija koja dolazi iz ideje da mi stvaramo. Mi ne stvaramo; kreativni proces stvara u nama, kroz nas. Sad emo nastaviti s treim poglavljem tamo e je igra na konopcu prvi put pomenut. Zaratustra ove kae: ak i najmudriji meu nama samo je hibrid biljke i utvara. Ali, da li ja od vas traim da postanete utvare i biljke? Kako vi razumijete taj osobeni izraz? Koliko je do sada najmudriji od sveg ovjeanstva daleko od hibrida biljke i utvare? Mrs Baynes: Da li on ove govori o najmudrijem izmeu prethodnih hrianskih mudrih ljudi ili o itavom ovjeanstvu?

212

MATICA, zima 2009.

www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: To bi bio najmudriji izmeu ljudi iz stada, od ljudi naeg vremena. On kritikuje odreenu vrstu mudrosti koja im je propovijedana, i ja elim da znam koliko je to daleko od hibrida biljke i utvare? Mr. Nuthall - Smith: Ukoliko su zemaljsko i duhovno razdvojeni, ljudi nijesu cjeloviti. Dr Jung: Ali hibrid nije podijeljen. Vrhunac je u tome da je on jednost, ali sastavljena od dvije stvari, hibridna biljka je mjeavina, ali je jedinstvo, kao to rije hibrid sainjavaju latinske i grke rijei spojene u jednu. Remark: On je jedinstvo vegetiranja i duha. Dr Jung: Ali on ne kae duha, kae utvare. Mrs. Adler: ivotinja nije izmeu, ona je nestala. Dr Jung: ivotinja bi bila kontrast, suprotnost. Nie e kasnije govoriti o plavoj zvijeri, to je njegova ideja, Natovjek u suprotnosti prema biljci i utvari mudrosti. Ali, ja bih trebalo da znam zato biljka i utvara. Vidite, on kae ak da je najmudriji samo nesklad, zbrka a mete je u njemakom jeziku Entzweiung, to znai neto to nije tano utvreno. Hibrid je ujedinjeni mete, tako da je on neko nepoeljno jedinstvo suprotnosti. Biljka je potpuno nesvjesna, a utvara nema meso, nema tijelo, tako da je ona neka metafizika utvara povezana s biljkom i formira jedinstvo, neto potpuno nesvjesno i zatvoreno za materiju. Mrs. Baumann: Zar ivot biljke obino ne znai duhovni razvoj? I u toj mjeri on je ivot biljke, ima prirodni ivot; ukoliko je utvara, on je mrtav, takoe i dalek.
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

213

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: Da, tijelo umire i tada ono postaje duh. Tako da se hibrid, s jedne strane, sastoji od prirodnog rasta, savrenog zvuka, jer neto izmeu umire, animalni ovjek: tijelo umire, samo duh ostaje. Originalni prirodni duh, anima naturaliter Christiana, to tijelo u kojem je jednom ta prirodna hrianska dua ivjela nestaje i to to ostaje je taj hibrid biljke, neki zvuk poetka, duh i tuni kraj ovjekovog ivota. Skreem vam panju na tu posebnu metaforu zato to Nie ubacuje sredinji dio, on ponovo propovijeda tijelo. Drugim rijeima, ove dolazi plava zvijer da ispuni prazninu tako da su jo jedanput ujedinjeni biljka i utvara, i tada se on koncentrie na sredinji dio koji je ranije izostavio. Dakle, Nieova cjelokupna filosofija esto moe biti viena do u najmanji detalj njegovih metafora. Sad emo nastaviti s tekstom. Ove on poinje sa svojom stvarnom filosofijom, interpretirajui Natovjeka kao znaenje zemlje. Dozvolite vaoj volji da kae: Natovjek e biti znaenje Zemlje. On to ini imperativom - vi ete ga stvoriti takvim. Zemlja svakako moe imati i druga znaenja. Natovjek je znaenje Zemlje i ne postoji najjasniji zakljuak za izvlaenje. Bioloka nauka je izvlaila vrlo razliite zakljuke u vremenu kada je Nie pisao. Koliko je daleko Natovjek od znaenja Zemlje? Kako vi to razumijete? Mrs. Crowley: Zemlja je ono to ovjek od nje stvori, ona je ono to znai za ovjeka. Dr Jung: To je implikacija, ovjeku je ostavljeno da stvori znaenje Zemlje - ovjek nam treba pokazati da je Natovjek znaenje. Ali zato Zemlji treba biti dato takvo znaenje? Mrs. Crowley: Zato to je iz njegove take posmatranja ona neka vrsta embrionske forme; ona se uvijek obnavlja, ona je potencijal.
214
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: Ne, vidite pitanje je stvarno: kakva je Zaratustrina relacija prema Zemlji? Dr Escher: Ona je ista kao i izmeu biljke i utvare. U sredini je Zemlja, tijelo. Dr Jung: Da, umjesto da je zove tijelo ili ivotinja on je zove Zemlja, i Zemlja je tijelo. Dakle, tijelo je medijator izmeu biljke i utvare. Vidite, biljka jo nije neko animalno tijelo, a utvara ve due to nije; animalno ovjekovo tijelo je u sredini. Kao to znate iz simbola snova, znaenje Zemlje je u biti tijelo, materija uvijek znai neto poput utrobe ili niih djelova tijela. Dakle, koliko je daleko Natovjek od tijela? Mi pretpostavljamo da je Natovjek Sopstvo. Miss Hannah: Znaenje je uvijek u onome to ste izgubili i Zaratustra je izgubio tijelo, zar ne? On je tako visoko. Dr Jung: U redu, ovjek koji je izgubio tijelo je sigurno ovjek koji je izgubljen u umi. On se povukao, izgubio je Zemlju; i Zaratustra ide da ga trai i da mu propovijeda. Svakako je ovjek Nie izgubio tijelo u znaajnoj mjeri. Ali, Zaratustra je ove, on je opta vrsta duha; na opti duh koji je izgubio Zemlju, izgubio znaaj. Tijelo je uasno nespretno i zato je izostavljeno; moemo se baviti duhovnim stvarima mnogo lake bez prezrivog tijela. Ako shvatimo Natovjeka kao Sopstvo, onda kako Sopstvo izraava sebe - ili, ako ste samo duh kako onda moete izraziti sebe? Miss Hannah: Tijelo je samo nain na koji duh moe biti vien.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2009.

215

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

Dr Jung: Svakako. Moete biti neko ako ste duh, zato to nemate oblik, nemate lik, vi ste upravo gas. Moete pretpostaviti neki oblik, moete biti ovo ili ono, moete se transformisati po elji proizvoljno u Bog zna to. Ali, ne trebate tako misliti, ili Moete vjerovati u neto to e vas spasiti. Vjerujte ako moete! Vidite, upravo je to nevolja. I zato ne moete? Zato to imate tijelo. Da ste bili duh, bili bi svuda, ali prokleta je injenica da ste ukorijenjeni upravo ove i ne moete iskoiti iz svoje koe, imate odreenu nunost. Ne moete pobjei od injenice svog pola, na primjer, ili od boje vaih oiju, zdravlja ili bolesti vaeg tijela, vaeg fizikog trajanja. To su odreene injenice koje ine vau individualnost, Sopstvo je upravo vae i niije vie. Da ste bili duh, vi biste svaki minut mijenjali oblik u neki drugi, ali bi uhvatili bie u tijelu. Zato je tijelo tako neka nepodesna stvar: ono je odreena neprilika. Svi ljudi koji tvrde da su duhovni pokuavaju da pobjegnu od tijela, oni ele da ga unite da bi bili neto imaginarno, ali to nikad nee biti zato to se tijelo njih odrie; tijelo izjavljuje drugaije. Oni misle da mogu da ive bez seksa i oeanja, bez obinih ljudskih uslova, i to je pogreno, la, i tijelo odbacuje njihova uvjerenja. To je ono to Nie ove misli. Natovjek, Sopstvo je znaenje Zemlje; sastoji se iz injenice da smo stvoreni od zemlje. Zato kad prouavate simbole Individuacije, uvijek pronalazite da se ona ne moe dogoditi - mislim simbolino - bez neke ivotinje, vrlo mrane ivotinje koja dolazei iz primordijalnog mulja ulazi u podruje duha. Neka tamna mrlja koja je zemlja, apsolutno je nuna da bi donijela tit duhovnosti. Ponekad ljudi imaju fantaziju da je Sopstvo sastavljeno od estica gvoa i olova, ili od neke druge teke supstance. To je ista ideja; svi ti teki metali umnogome su duhovi zemlje. Sredite zemlje sadri teke metale i tako oni postaju simbol za elemente koji konstituiu Sopstvo. Ne postoji ogranienje, i uskoro, kad uete u podruje duha, vae Sopstvo isparava - gledano s ljudske take posmatranja. Svakako, iz
216
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

druge take posmatranja ono je drevno i ne moe ispariti, ali u hindu uenju Atman je stvarna osoba; on je duh tog posebnog tijela, i on je tijelo koje ini tu stvar posebnom. To je osnovno metafiziko znaenje Zemlje da daje posebnost stvarima, da ini stvari razliitim. Predmeti postaju razliiti samo u vremenu i prostoru e je njihov oblik, masa s razliitim hemijskim i fizikim kvalitetima, ono po emu se oni razlikuju. Drugim rijeima, vi moete biti svjesni da nita ne postoji ili pretpostaviti da neto postoji. Oni, na Istoku kau da je Bog u poetku bio sasvim sam i nije se oeao u potpunosti dobro zato to nije znao ko je; tako je stvorio Univerzum da bi znao ko je. Stvorio je razliita bia u kojima se mogao ogledati. Nikad ne znate ko ste ukoliko ne moete sebe posmatrati spolja, potrebno vam je ogledalo da biste znali kakvo vam je lice, kako izgledate. Ako ivite nege u pustinji e nema ogledala, i e nikad ne sretnete nekog u kome se ogledate, kako onda moete znati ko ste? Uvijek su stari filosofi o Bogu pretpostavljali da je bio bez suprotnosti, bez neega drugog; ali ga je trebao da bi postao svjestan sebe. Sada to znai separaciju, odvajanje stvari u vremenu i prostoru. I stvarno, sutina diferencijacije, ideja o Sopstvu ne moe postojati u nekom pojedinanom trenutku ukoliko ne postoji tijelo da stvori i potvrdi tu razliitost. Moemo pretpostaviti da ako tijelo nestane i dezintegrie se, Sopstvo je na putu dezintegracije, ono gubi svoje obrise.13 Moete posmatrati tu stvar u participation mistique; ukoliko vaa svijest nije potpuno svjesna stvarnosti vaeg tijela i svih njegovih datih injenica, va duh i vaa psiha poklapa vae tijelo i mijea se s drugim psihama. I tada vi ne znate tano ko ste; takoe, moete biti jo neto - dio ste sumnje. Iskustvo nam govori da smo se u
13 Vie vremena od vremena, vea od velikog / je dua (Atman), koja je

ove smjetena u srcu stvorenja. / ovjek koji je bez aktivne volje (a - kratu) posmatra Njega / i postaje osloboen tuge - (Katha Upaniada 2.20, Hume*, str. 349).
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

217

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

mnogim odnosima ponaali kao da smo bili neko drugi, kao da smo bili na otac, majka, brat ili jo neko, s kim nam se dogodilo da smo manje ili vie u intimnom kontaktu. Ljudi koji nijesu svjesni tijela pate od izvjesne nerealnosti ivota u toj interpovezanosti kroz participation mistique; oni ne znaju kad su gladni i zanemaruju obine funkcije tijela. Imao sam sluaj evojke stare dvadeset osam godina koja dugo nije ula svoje korake dok hoda ulicom. To je preplailo i dola je kod mene. Sanjala je da se vozi u balonu - ne u korpi, ve na vrhu visoko podignuta u vazduhu i viela me je kako gaam u nju strijelom odozdo. Konano sam je oborio dolje. Ona je bila evojka za koju sam vam rekao da nikad nije viela svoje tijelo. Sugerisao sam joj da se mora kupati povremeno i tada mi je rekla da je vaspitana u enskom manastiru e ju je kaluerica poduavala da je opaanje tijela grijeh, i da uvijek treba pokriti kadu platnom, tako da nikad nije viela sebe. Ja sam joj rekao: Sad idi kui i skini se, stani ispred svog dugakog ogledala i pogledaj se. I kad se vratila nazad rekla je: To nije bilo toliko loe poslije svega, samo mislim da su mi noge malo vie dlakave! To je istina, to je nain na koji ljudi misle i na koji se oeaju kad imaju takve simptome. Dakle, prei emo na sljedei paragraf: Preklinjem vas brao, ostanite vjerni Zemlji. to je mislio s tim ostati vjeran zemlji? Miss Hannah: To je ba ono to ste rekli, da moemo biti bilo to, ali moramo ostati u tijelu. Dr Jung: Da, on ove misli o superzemaljskim nadama, i to je svakako neki pokuaj da skrene panju sa stvarnog pojedinanog ivota na spiritualne mogunosti izvan njega. Duh je sainjen od mogunosti - ovjek moe rei svijet mogunosti je svijet duha. Duh moe biti bilo to, ali Zemlja moe biti samo neto odreeno. Dakle, ostati vjeran zemlji znai ouvati svoj svjestan
218
MATICA, zima 2009. www. maticacrnogorska.me

Jungov seminar o Nieovom Zaratustri

odnosa s tijelom. Ne odlazite od kue i ne inite sebe nesvjesnim tjelesnih injenica, one vas uvaju u stvarnom ivotu i pomau da ne izgubite svoj put u svijetu vie mogunosti, e ste prosto svezanih oiju. To je svakako neko jednostrano uenje i za osobu koja nije nita osim tijelo to je pogreno. Ne smijete zaboraviti da za veinu ljudi ne postoji nita osim tijelo. To uenje zato je validno samo za onoga ko ga je izgubio, ko je prevaren s duhom - poput Klagesa, na primjer, koji je odredio duh kao neprijatelja due, dua postoji kao ivot tijela, zato to je pretpostavio da je najvei broj ljudi izgubio stvarnost tijela kao to ga je on izgubio.14 Ali je injenica da postoji mnotvo ljudi koji su potpuno u tijelu i za njih ovjek treba propovijedati rano hrianstvo, ili na koncu paganske bogove, zato to nemaju ideju o spiritualnoj mogunoosti. Vi znate, istina nikad nije neka generalna istina. Ona je istina dok ima rezultat, a kad ga nema ona je la, nije validna.15 Filosofija i religija su upravo poput psihologije u kojoj nikad ne moete postaviti definitivne principe: to je potpuno nemogue, stvar koja je istinita za jednu etapu razvoja sasvim je neistinita za drugu. Dakle, to je uvijek pitanje razvoja, vremena; najbolja istina za odreenu etapu je vjerovatno otrov za drugu. U takvoj stvari priroda pokazuje da je potpuno aristokratska i ezoterina. To nije nita to nai slobodni umovi oekuju i ele od nje: da je jedna stvar istinita svuda, i takve gluposti. Postoji jedna ekstremna neizvjesnost o istini, mi smo suoeni s potpunom
14 Ludwig Klages (1842 - 1910), njemaki psiholog i filosof koji je razvio

tipologiju karaktera, pouzdavajui se u dva pola od kojih jedan inklinira prema duhu (koji je izvor svih nesrea) ili prema ivotnoj sili. Njegovo najvanije djelo je Die Geist als Widersacher der Seele (Duh kao oponent due, Leipzig, 1929 - 1932, III tom).
15 William James (1842 - 1910) koga je Jung poznavao i kome se divio, za

pragmatizam je napisao samo provjera mogue istine je ono to najbolje djeluje na putu voenja nas, Pragmatizam (Boston, 1907, str. 80).
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2009.

219

nemogunou stvaranja neega to je opta istina. Ja esto mislim kad analiziram da ako bi sljedei pacijent uo to sam rekao onome prije iskoio bi iz koe; ne bi mogao ostati. Ja ponekad govorim da je to potpuna blasfemija za drugog, i oni upravo dolaze jedan za drugim. Tako se sasvim vrtim u krug i priam crno umjesto bijelo. Ali, to je sasvim nuno. Prije mnogo godina nauio sam da postoje koraci, etape evolucije, neka vrsta merdevina. Postoje razliiti kapaciteti i ovjek ih moe dosei na taj nain. Ako pouavate uopteno morate biti mnogo paljivi da stavite stvari na takav nain da jesu ili nijesu razumljive, da se valjaju po pravoj strani umjesto po pogrenoj. Ali to ne pomae uvijek. Zato nije zahvalan metier (posao, pp.) pouavati filosofiju, religiju ili psihologiju.

S engleskog preveo i uredio: Ilija Kapii

220

MATICA, zima 2009.

www. maticacrnogorska.me