Sie sind auf Seite 1von 43

CIVILNA ZATITA

DEFINIRANJE KLJUNIH POJMOVA


SIGURNOST otklanjanje svih aktivnosti i pokuaja koji ugroavaju pojedinca, poredak, objekte ili prostor. (Grizold A,1999:51) SIGURNOST se promatra i kao STANJE ZATIENOSTI nekoga dobra, tekovine drutva od svih oblika ugroavanja. SIGURNOST, kao ORGANIZACIJA, pravno ureeno stanje i ustrojeno djelovanje segmenata drutva na zatiti svih drutvenih vrijednosti. SIGURNOST, kao FUNKCIJA, moe se promatrati kao nerazdvojni atribut drave koja ima potrebu VLASTITE i obavezu SIGURNOSTI GRAANA. OPA SIGURNOST je univerzalan pojam i moe se definirati kao stanje zatienosti ivota na planeti Zemlji openito svih prirodnih i drutvenih vrijednosti ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara od svih oblika ugroavanja, (Grizold A, isto) NACIONALNA SIGURNOST sistem sigurnosti jedne drave, dravna sigurnost. CIVILNA ODBRANA iri pojam od civilne zatite. Civilna odbrana je dio sigurnosnog sistema drave koji se bavi odbranom, zatitom i spaavanjem stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara od svih vrsta opasnosti prirodnog ili antropolokog porijekla. CIVILNA ZATITA dio sistema zatite i spaavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara od opasnosti prirodnog i antropolokog porijekla u miru i ratu. PRIRODNA NESREA nesrea sa tetnim posljedicama po ljude i materijalna dobra, uzrokovana prirodnim silama: zemljotres, poplava, olujni vjetar, atmosferske padavine, klizanje tla i dr. DRUGA NESREA nesree prouzrokovane ljudskim djelovanjem (nenamjernim ili namjernim).

SADRAJ CO R BiH 1992.-1996. G.


1. Normativno-pravno ureenje CO, 2. Ustrojeni elementi sistema CO,
3

3. CZ je primarni dio CO BiH, 4. Graani,organi,preduzea i drugi subjekti imaju zadatke u CO, 5. Uspostavljen odnos nadopunjavanja Vojne i Civilne odbrane, 6. Odreeno mjesto i uloga sistema OiO, 7. Ureena pozicija veza i KZ u CO, 8. Naglaena uloga i znaaj obuke za CO i otklanjanje posljedica nesrea, 9. Utvren sadraj priprema graana, preduzea i svih pravnih subjekata u sistemu CO: - pravna regulativa, - organizacija, - planiranje, - materijalno-tehniko opremanje, - edukacija.

VRSTE OPASNOSTI

Gdje se deavaju? - atmosfera - hidrosfera - litosfera - biosfera - antropolokedruge nesree

20% 40% 15% 15% 10%

U XX stoljeu u svijetu je poginulo preko 3000000 ljudi. SEIZMIKE ZONE U BiH: -4-5 step MCS u podruju Bos.Krajine, srednje Bosne; SI BiH; istone BiH i podruje Hercegovine. -6-7 st MCS u irem podruju B.Luke,srednje BiH, SI BiH, istone BiH i ue podruje Hercegovine. -8 st MCS u uem podruju BL;Travnika i Doboja; istone i SI BiH; ue podruje Nevesinja, Trebinja, Mostara Foe. - 9 st MCS u BL,Travniku,Foi, Nevesinju Trebinju i Mostaru. Prosjena seizminost u BiH je 7-8 step MCS

TA PODRAZUMIJEVA DOBRU ORGANIZACIJU CZ?


- Da postoji funkcionalan sistem ranog otkrivanja i upozoravanja na opasnosti (kod nas bivi sistem Osmatranja i obavjetavanjasadanji Operativni centri Civilne zatite), - Da postoje objekti za sklanjanje (prirodni objekti, kuna i javna ssklonita), - Educirano i disciplinirano stanovnitvo ( da graani znaju gdje su sklonita, da znaju nain postupanja na ustaljene znake opasnosti ili naredbu za zaposjedanje i boravak u sklonitu i da ove naredbe disciplinirano izvravaju).

POSLJEDICE 1. AKO SU ISPUNJENA SVA TRI UVJETA: - mrtvih.................................. 8% - povrijeenih....................... 2% - nepovrijeenih.................. 90% 2. AKO JE ISPUNJEN UVJET br.1: - mrtvih................................. 23% - povrijeenih....................... 17% - nepovrijeenih................... 60% 3. AKO NISU ISPUNJENI NAVEDENI UVJETI: - mrtvih.................................35% - povrijeenih.......................30% - nepovrijeenih...................35% Znaci uzbunjivanja utvreni su PRAVILNIKOM O ORGANIZIRANJU I FUNKCIONIRANJU CENTRA OSMATRANJA I OBAVJETAVANJA Sl.novine FBiH, br.: 9/05 OPA OPASNOST: zavijajui ton sirene u trajanju 100 sek. U toku prvih 6 sati ponavlja se vie puta. PRESTANAK OPASNOSTI: jednolian ton sirene u trajanju od 60 sek. Ovim signalom vri se proba sistema uzbunjivanja.

TEORIJSKE OSNOVE ORGANIZIRANJA I PROVOENJA CO CZ U SVIJETU


1. Tehniko obrazloenje: - tehnike havarije, - hemijsko-radijacioni udesi, - klasino naoruanje, - nuklearno naoruanje. 2. Politiko obrazloenje: - humanitarno osiguranje, - odvraanje, - kontroliranje krize, - opstanak drave. 3. Tehniko-tehnoloki razvoj drutva i njegov uticaj na razvoj COCZ: - prevencija, - operativno djelovanje, - asanacija, - oporavak i - razvoj.

POLAZITA ZA ORGANIZIRANJE COCZ U SVIJETU


-Ne postoji drava u svijetu koji ignorira potrebu postojanja CO-CZ;
7

-Sve drave razmiljaju o odbrani vlastite teritorije i zatiti ljudi, materijalnih i kulturnih dobara; -Vlade drava raspravljaju o zatiti i spaavanju. U njihovo ime problemom CO-CZ bave se razliiti organi: odbrane, pravde ili unutarnjih poslova, a najbolje je ako se za tu oblast obrazuju posebni organi (uprave, direkcije, agencije i sl.); -Veina drava obrazuje posebne snage CO-CZ, razvijaju preventivu, samozatitu i obuku; -Najrazvijeniju CO-CZ imaju neutralne drave; -Veina drava imaju jedinstvenu CZ i Slubu OiO; -Prevladava stav da je CO-CZ mirnodopska org.; -CO-CZ nije supstituciija za organe i slube koji se po prirodi redovne djelatnosti bave zatitom ispaavanjem.

MEUNARODNO-PRAVNI ASPEKTI CO-CZ


1. Obrazovanje MKCK u enevi 1883.godine, 2. Utvrivanje sile zatitnice, eneva 1883.g. 3. Haki pravilnik 1907. godine, 4. enevski protokol 1925.g.o zabrani hemijskih i bakterijskih sredstava (donesen u okviru Drutva naroda), 5. Konvencija o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz 1929.g. (donesena u okviru Drutva naroda), 6. enevske konvencije od 12.08.1949.g.: - o poboljanju poloaja ranjenika i bolesnika oruanim snagama u ratu; - o vojnim ranjenicima, bolesnicima i brodolomnicima na moru; - o postupanju sa ratnim zarobljenicima koji padnu u ruke neprijatelju i postanu ratni zarobljenici; - o zatiti graana u ratu koji nisu u OS i ne uestvuju u neprijateljstvima. DRUTVO NARODA prva meunarodna organizacija drava koje su imale zadatak da sve meunarodne sporove rjeavaju mirnim putem. Osniva: drave, sile pobjednice 1.Svj.rata. Od osnivanja 28.04.1919.g. ureuje odnose lanica i utvruje im prava i obaveze. Drutvo naroda imalo je: SKUPTINU, SAVJET, STALNI SEKRETARIJAT. Djelovalo je do formiranja OUN 1945. godine, kao sljedbenika.

DOPUNSKI PROTOTKOL 10.06.1977. GODINE


O CIVILNOJ ZATITI -definirana CZ,organizacija, ciljevi, zadaci; -utvren meunarodni znak CZ (ravnostrani trougao plave boje na narandastoj podlozi); -utvren status CZ na privremeno zaposjednutoj (okupiranoj) teritoriji -utvren status neutralnih drava koje pruaju O SADRAJU I ZADACIMA 1. Sluba uzbune, 2. Evakuacija, 3. Stavljanje na raspolaganje sklonita 4. Primjena mjera zamraivanja 5. Spaavanje, 6. Sanitetska sluba prva pomo i vjerska pomo 7. Borba protiv vatre 8. Otkrivanje i oznaavanje opasnih zona 9. Dekontaminacija, 10. Pruanje hitnog smjetaja i snabdijevanje 12. Uspostavljanje neophodnih slubi od javnog
8

pomo civilnoj zatiti dravama u ratu, -utvren nain prestanka statusa pripadnika CZ, objekata i sredstava koja mijenjaju namjenu -utvren nain zatite vojnih jedinica i dr. snaga koje su pridodate CZ dok obavljaju zadatke ZiS.

interesa 13. Hitno sahranjivanje, 14. Pomo u ouvanju dobara bitnih za preivljavanje 15. Dopunske aktivnosti druge eventualne mjere

HAKI PRAVILNIK iz 1907.g.uredio je status pripadnika OS: 1) ima vou odgovornog za postupanje na dravnom nivou; 2) na vidnom mjestu nosi znak pripadnosti dravi; 3) otvoreno nosi oruje; i 4) da za postupke odgovara po MRP.

PRAVNE POSLJEDICE NEPOTIVANJA DOKUMENTA O CZ


MEUNARODNI SUD U HAGU SUD ZA ZLOINE _________________ -krenje enevskih konvencija iz 1949.god., -povrede zakona i obiaja rata, -zloin genocida, -zloin protiv ovjenosti KRIVINI SUD __________________ -napad na civilno stanovnitvo -napad na civil objekte, -napad na humanitarne i mirovne misije, -ubijanje boraca nakon to poloe oruje i predaju se, -zloupotreba zastave, amblema i zatienih obiljeja.

REZOLUCIJE VIJEA SIGURNOSTI OUN: - 808 od 10.02.1993. - 827 0d 25.05.1993. SUD JE POEO RADITI OD POLOVINE 1994.G.

OD CIVILNE ODBRANE KA CIVILNOJ ZATITI


Od 1924.g. kada je u Velikoj Britaniji formirana CO, apsolutna veina drava razvija CO. NATO od 1951. godine do 1995. godine imao je u svojoj strukturi Komitet Civilne odbrane. Prethodno je istaknuto da je CO u svim nacionalnim sistemima primarno sadravala CIVILNU ZATITU. Smatra se da CO ima militantan prizvuk koji je sadran u rijei ODBRANA. Biva Jugoslavija nije imala CIVILNU ODBRANU BiH je imala CO u vremenu 1992.-1996.g. i u njoj je CZ imala primarno mjesto. NATO-v Komitet CO preimenovan je 1995.g. u KOMITET CIVILNE ZATITE. Prisutna tendencija promocije SISTEMA ZiS u kojem Civilna zatita ima primarno mjesto.
9

CIVILNA ZATITA U SISTEMU NACIONALNE SIGURNODSTI NEKIH DRAVA


POZICIJA CZ U SISTEMU NACIONALNE SIGURNOSTI

CZ UK VELIKE BRITANIJE
CO je formirana 1924. godine i do poetka 2. svjetskog rata dostigla visok nivo razvoja. Po zavretku 2. svjetskog rata poinje nova faza razvoja koju je karakterizirala: -organizacija dobrovoljne samopomoi, -izgradnja improviziranih sklonita, -izgradnja podzemnih sklonita, -razvoj sklonita, ime je promovirano naelo ostati kod kue, -zatita Vlade i privrede osigurava opstanak drave, -dobra CO je faktor odvraanja. FAZE RAZVOJA CIVILNE ODBRANE: -doneen Zakon o Civilnoj odbrani 1948. godine -1968. godine RASFORMIRANA JE CO,zato to je: -Velika Britanija stasala meu vodee sile NATO-a, -CO je hladna, neosjetljiva-okrutna prevara, -ostati kod kue-politika masovnog samoubistva, PRISTALICE SU PRAVDALE CO:
10

-ona ima vanu ulogu u planiranju odbrane, -ona je faktor ouvanja morala, -ona je dio politike odvraanja. PONOVO JE USPOSTAVLJENA 1972.u MUP, CO Velike Britanije ima 4 cilja: 1) zatita od unutarnjih opasnosti; 2) ublaavanje efekata konvencionalnog i nekonvencionalnog oruja; 3) osiguranje Vlade i privrede. 4) brz oporavak od prirodnih i drugih katastrofa.

BIVI SSSR RUSKA FEDERACIJA


Formirana 1926. godine na iskustvima 1. svjetskog rata. KLJUNI ZADACI: -zatita objekata i javnog ivota u ratu, -osiguranje uvjeta za ivot civilnog stanovnitva u ratu, -pomo i spaavanje u kontaminiranim zonama, -u miru CZ SE MOE BAVITI POSLJEDICAMA KATASTROFA. KLJUNI UTICAJI: -centralizirano planiranje, -Komunistika partija, -Vojno upravljanje i rukovoenje. OD 1961. CIVILNA ZATITA JE PROMOVIRANA KAO STRATEGIJSKA SNAGA SOVJETSKE DRAVE. CO i CZ imale su vojni karakter. Prisutno vojno RiK i VOJNE JEDINICE CO. Vlada rukovodi CO preko Ministarstva odbrane. Bivi SSSR je drava sa NAJVIE RETORIKE o CO i po njihovim ocjenama imali su najbolju CO. inilo se sve, kako bi se kod graana stvorilo povjerenje u vlast koja misli na svoje graane. OVAKVU RETORIKU slijedile su sve socijalistike drave pa tako i biva Jugoslavija. CO SSSR IMALA JE ODBRAMBENI KARAKTER 1. Da osigura stabilno funkcioniranje ekonomije u ratu, 2. Da zatiti civilno stanovnitvo od djelovanja oruja za masovno unitavanje (OMU), 3. Da eliminira efekte djelovanja neprijateljskog djelovanja OMU. Vlada upravlja i rukovodi Civilnom odbranom preko Mistarstva odbrane. NAELNIK CO JE ZAMJENIK MINISTRA ODBRANE U Civilnoj odbrani je VOJNI PERSONAL. Obrazovane su VOJNE JEDINICE CO.

CIVILNA ODBRANA SAD


Prvo pravno ustrojstvo CO izvreno je donoenjem ZAKONA O CO, decembra1950. Razlozi kanjenja: 1. Nedostatak metode vlastite koe, 2. Izvoz prljavih tehnologija, 3. Mono konvencionalno oruje, 4. Prvi imalac i korisnik nuklearnog oruja (faktor odvraanja),
11

5. Vodea vojna sila NATO, 6. Nestabilna Federalna struktura CO. Od 1970. godine proglaena je dvojna uloga Civilne odbrane: - u elementarnim (prirodnim) nepogodama, - u ratu

CIVILNA ODBRANA VICARSKE


OBRAZLOENJA: 1.Odvraanje, 2.Humanitarno osiguranje, 3.Sklanjanje, kao prevenciija, 4.Jednaka ZiS za sve opstanak drave.

CZ BIVE JUGOSLAVIJE
Od 1948.-1992. biva Jugoslavija nije imala CO. Prvi poetak razvoja u Kraljevini SHS 1932. godine, Raspadom drave 1941. godine raspala se CZ kada je bila najpotrebnija, Nova uspostava 1948. godine PAZ pri Dravnom sekretarijatu unutarnjih poslova,a od 1962. godine u DSNO, po uzoru na bivi SSSR, gdje je to uinjeno 1961. godine Ponovo raspad CZ SFRJ 1991. i 1992. godine, Po uzoru na SSSR postojao je snaan uticaj politike i odbrane (vojske) na sistem CZ. U Smjernicama Predsjednitva SFRJ za dogradnju i djelovanje CZ u miru i ratu do raspada SFRJ stajali su zadaci: -proklamirani princip MASOVNOSTI, kvantitet od 15% postepeno pretvarati u kvalitet, -redovno vriti obuku na svim nivoima organiziranja CZ, -ostvariti saradnju sa OS (JNA i TO) i svim subjektima odbrane, -vriti dalje podrutvljavanje odbrane, -vriti informiranje javnosti i demistif.ONOiDSZ, -osigurati vee prisustvo nauke u sistemu, -CZ inovirati prema svjetskim dostignuima. U aprilu 1992.bio je raspad CZ: de iure i de facto. USPOSTAVA CZ R BiH poela je donoenjem UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM O ODBRANI, Slubeni list RBiH, broj: 4/92 (20.maj 1992.god).
12

REZIME-CZ BIVE JUGOSLAVIJE HRONOLOGIJA: -1932. formiranje u Kraljevini SHS, -1941. raspad drave SHS i organizac. CZ, -1948. DFJ, MUP; formiranje Odjeljenja PAZ, -1953. FNRJ,MUP,PAZ preimenovana u CZ, -1962. SFRJ,iz MUP-a CZ prelazi u DSNO-SSNO -1992. raspad SFRJ raspad sistema CZ. KARAKTERISTIKE: -uticaj drava socijalist.zajednice na org.CZ, -snaan uticaj jednopartijskog sistema na CZ, -uticaj odbrane i OS na CZ, kojoj je glavni sadraj priprema za rat. POZITIVNA ISKUSTVA: -dobro normativno-pravno ureen sistem, -dobro rijeeno finansiranje, -dobro rijeen sistem obuke i vjebi, -zadovoljavajui fond strune literature, -odravani nauni skupovi, sajmovi sredstava i opreme. NEGATIVNA ISKUSTVA SLABOSTI: -nametnuto masovno uee u CZ (15%), -nedovoljna materijalno-tehnika opremljenost, -organi i slube redovne djelatnosti van sistema CZ -dominantna orijentacija priprema za rat, -sistem OiO odvojen od CZ, -nerijeena logistika podrka i sistem veza. RASPAD CZ: de iure i de facto.

ZAJEDNIKE AKTIVNOSTI CO-CZ U ANALIZIRANIM DRAVAMA


1. Samozatita, samoodbrana i uzajamna zatita, 2. Uzbunjivanje u sluaju opasnosti, 3. Zatita od poara, 4. Spaavanje od razliitih opasnosti 5. Raiavanje ruevina, 6. Prva medicinska i sanitetska pomo ugroeenim, 7. Zatita od ABH ugroavanja,
13

8. Zbrinjavanje nastradalih, 9. Zatita stoke i drugih ivotinja, 10. Zatita prirode: flore i faune, 11. Obavjetavanje stanovnitva o moguim opasnostima, 12. Sklanjanje ljudi, ivotinja i vrijednosti, 13. Zatita zdravlja ljudi, 14. Zatita kulturnih dobara, 15. Osiguranje snabdijevanja stanovnitva i privrede, 16. Osiguranje i uvanje Ustavnog poretka i funkcioniranje legalne vlasti, 17. Pomo vojnim snagama, 18. Funkcioniranje privrede u razliitim uvjetima, 19. Organiziriranje evakuacije ugroenog stanovnitva i njihovo smjetanje na sigurnija mjesta.

CZ BOSNE I HERCEGOVINE
PODACI O BiH RELEVANTNI ZA CZ
BiH se nalazi u JI Europi na Zapadnom Balkanu. Granii sa RH 1020 km, Srbijom i Crnom Gorom 604 km. Reljef zemljita je od 0-2386 m nadmorske visine. Zemljite brdskoplaninsko 80% sa nagibom 13%. Klima: panonska, planinska i primorska. Hidrografija: more 19 km, rijeke su krake, ravniarske i planinske, a pripadaju jadranskom slivu 26% i crnomorskom 74%. Jezera:planinska, kraka i vjetaka-hidroakumul. Vegetacija: umski kompleksi, vonjaci, vinogradi, makija (esti poari). Komunikacije su dobro razvijene: zrani, kopneni i na vodi (pomorski i rijeni). eljeznike mree je: 1092 km i drumske 2050 km. Plovne rijeke su: Sava i donji took rijeke Neretve. PROFIL KATASTROFA: Zemljotresi, poplave, snijeni nanosi, lavine, led na rijekama, odroni, klizanje i slijeganje tla, sue, oluje, grad, mraz, veliki poari, eksplozije plinova, prometne nesree, mogue ruenje brana na hidroakumulacijama, epidemije i epizootije, kalamiteti biljnih bolesti i tetoina, radioaktivno i hemijsko zagaivanje zraka, vode, tla i namirnica, rudarske nesree i dr.

USPOSTAVA CZ U RBiH 1992. GODINE


PRAVNI OSNOV: -Uredba o ukidanju Republikog taba TO i obrazovanju taba teritorijalne odbrane R BiH, Slubeni list R BiH, broj:1/92, -Odluka o objedinjavanju svih naoruanih snaga na teritoriji R BiH,Predsjednitvo RBiH, broj:01-11-306/92 od 09.04.1992.godine, -UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O ODBRANI Slubeni list R BiH, broj:4/92, -Odluka o proglaenju ratnog stanja,Sl.list RBiH, broj:7/92, -PLATFORMA ZA DJELOVANJE PREDSJEDNITVA U RATNIM USLOVIMA,Sl.list RBiH,broj;8/92 -Uredba sa zakonskom snagom o vojnoj obavezi,Sl.list RBiH, broj:11/92, -Naredba o primjeni Pravila MRP u OS RBiH,Sl.list R BiH, broj: 15/92, -UREDBA SA ZAKON.SNAGOM O RATIFIKACIJI MEUNARODNIH KONVENCIJA IZ OBLASTI RATNOG PRAVA I PRAVOSUA,Sl.list RBiH, broj:16/92.

14

CZ R BiH U RATU 1992.-1995. GODINE


U ratu su teko krene enevske konvencije i sva pravila i obiaji ratovanja. Vreno je borbeno djelovanje po objektima, i pripadnicima CZ koji su vidno obiljeeni gasili poare, spaavali ljude i materijalna sredstva. Na dijelu BiH, koji se sada zove FBiH poginuo je 551 i povrijeeno 840 pripadnika CZ. Vojske su odvodile vlastite pripadnike CZ u zonu borbenih djelovanja da izvlae ranjene pripadnike OS, da kopaju rovove, traneje, zemunice i ukopavaju orua. Tako su prekrene odredbe Dopunskog protokola iz 1977.g. o statusu pripadnika CZ. Dravni organi, javne ustanove i preduzea zloupotrebljavali su Civilnu zatitu tako to su im davali u zadatak poslove koji su redovna djelatnost tih subjekata. Korekcija odnosa izmeu Oruanih snaga i CZ postignuta je donoenjem INSTRUKCIJE O MEUSOBNIM ODNOSIMA CIVILNE ODBRANE I ORUANIH SNAGA od 30. augusta 1993. g. (u potpisu Ministarstvo odbrane R BiH i Generaltab Armije R BiH)

POSTDEJTONSKO FUNKCIONIRANJE CZ
Uspostavom 2 entiteta, uspostavljena su 2 potpuno odvojena i samostalna sistema CZ. Entiteti donose zakone i samostalno ureuju ovu oblast: u Federaciji BiH ZAKON O ODBRANI FBiH, 1996. g., a u Rep. Srpskoj ZAKON O CIVILNOJ ZATITI,1997.godine. CZ se angaira na pruanju pomoi povratnicima po Aneksu-7 i na deminiranju. U decembru 1998.g.zapoete su aktivnosti na uspostavi saradnje CZ ova 2 entiteta. Tokom 2000. - 2001. godine Vlade entiteta zakljuile su Sporazum o saradnji u ostvarivanju zadataka Civilne zatite. Arbitranom odlukom 1999.g. uspostavljen je Brko Distrikt BiH, a CZ tek poetkom 2003.g Od osnivanja Pakta stabilnosti za JIE 1999. god. zapaene su aktivnosti entiteta BiH.

15

KOMPARIRANJE SA SISTEMOM CZ FBiH: -Lina i uzajamna zatita organizirana kao u FBiH, -Mjere CZ, naziv kao i naziv Zakona, uvedena je mjera UZBUNJIVANJA, ostalo je kao u FBiH, -tabovi i povjerenici ine jedan segment CZ, to se razlikuje od FBiH. Organizirani su na nivou Republike, Grada, Opine, privrednih drutava i drugih pravnih subjekata, -Slube i jedinice CZ su spojeni u jedan segment, -Rukovoenje i upotreba snaga i sredstava CZ su identini sa nainom organiziranja u FBiH, -Sistem Osmatranja i obavjetavanja (Operativni centri) je dio Uprave CZ, kao i u FBiH.

FINANSIRANJE, MATERIJALNO OPREMANJE I OBUKA U OBA ENTITETA


Finansiranje: U FEDERACIJI BiH U REPUBLICI SRPSKOJ __________________________________________________ -budet Federacije, -budet Republike, kantona i opina, gradova i opina, -sredstva pravnih subjekata -dobrovoljni prilozi, -osiguranje, -meunarodna pomo, -dobrovoljni prilozi, -drugi izvori utvreni -drugi izvori utvreni Zakonom. Zakonom. __________________________________________________ Materijalno opremanje: 1. Osloncem na postojeu materijalnu bazu organa i slubi redovnih djelatnosti, 2. Izuzimanjem i rasporeivanjem sredstava iz popisa, 3. Nabavkom. Obuka: Obuavanje u entitetima provodi se po programu Federalne, odnosno Republike uprave CZ. Formiraju se nastavni centri.

ZAJEDNIKO DJELOVANJE U KATASTROFAMA


Prve aktivnosti odrane u organizaciji OSCE i OHR, decembra 1998.g. u Banjaluci; Druga radionica na pripremi dokumenata o zajednikom djelovannju CZ u BiH odrana je u aprilu 1999.godine u Tesliu;
16

Rezultat: SPORAZUM O SARADNJI U OSTVARIVANJU ZADATAKA CIVILNE ZATITE, zakljuen je uz saglasnost Vlade FBiH i Vlade RS. Objavljen je u Sl.novinama FBiH, broj:36/01. Sadraj Sporazuma: -Zajedniko planiranje i provoenje preventivnih mjera zatite od poplava, zemljotresa, radioloke opasnosti, zaraznih bolesti, kulturnih i drugih opasnosti i nesrea; -Meusobno obavjetavanje o opasnostima, nastanku i posljedicama tih opasnosti; -Meusobna pomo na zatiti i spaavanju i asanaciji terena; -Zajedniko obrazovanje i osposobljavanje snaga i subjekata CZ kroz informativne sastanke, kurseve, seminare i druge vidove obuke, te izvoenje zajednikih vjebi. Entiteti su rijeili procedure angairanja OS u pomoi Civilnoj zatiti u katastrofama.

REZIME O CIVILNOJ ZATITI U BiH


__________________ ____________________ ________________________ CZ FEDERACIJE BiH CZ Brko Distrikt CZ Republike Srpske __________________ ____________________ ________________________ -LiUZ -U Odjelu javne -LiUZ -Mjere ZiS sigurnosti ima Sluba -Mjere CZ -tabovi CZ Civilne zatite -tabovi i povjerenici -Povjerenici CZ Na osnovu Okvirnog -Slube ,jedinice i timovi -Slube ZiS Zakona o ZiS, -Rukovoenje i upotreba -Jedinice CZ doneseni vlast snaga i sredstava CZ. -Rukov.i upotreba propisi.U toku ________________________ snaga i sredstava uspost.org.CZ Civilne zatite_______ ____________________ Organizacijski dio strukture su OPERATIVNI CENTRI CZ TA JE VANO ZNATI? O tabovima CZ: O Povjerenicima CZ: ______________ _____________________ -zadaci, -ta je, ko je povjerenik O Jedinicama CZ ________________ -vrste jedinica CZ

DALJE PROMJENE I STVARANJE CZ BiH


-Zakonom o ministarstvima iz 1998.g. u RS, CZ je izdvojena iz resora odbrane; -Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave CZ izdvojena iz resora odbrane FBiH; -U vrijeme postojanja entitetskih vojski (VFBiH i VRS) postojala je obaveza pruanja pomoi Civilnoj zatiti; -Stvaranjem jedinstvenih OS drave BiH, po okonanju Reforme odbrambenog sistema, ostala je u l. 4. Zakona o odbrani obaveza pruanja pomoi civilnim strukturama i CZ u prirodnim i drugim nesreama. -2003.g.u Vijeu ministara BiH obrazovano je Ministarstvo sigurnosti i u njemu ODSJEK CZ, kao prvi embrion dravnog nivoa CZ BiH; -U decembru 2005. Vijee ministara donijelo je rjeenje o pristupanju izradi i donoenju Zakona CZ BiH;
17

-U sjeni reforme policijskog sistema BiH polovinom maja 2008.g. donesen je Okvirni Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (Sl.glasn.BiH,br:50/08) -Polovinom 2009.formiran Sektor ZiS i Koordinaciono tijelo BiH za zatitu i spaavanje.

PLANIRANJE CIVILNE ZATITE


a/ Planiranje djelovanja CZ: u prirodnim nesreama, u drugim nesreama (antroplokog porijekla); b/ Planiranje razvoja, finansiranja i MT opremanja; c/ Planiranje obuavanja, osposobljavanja i vjebi, d/ Upravljanje i rukovoenje sistemom CZ i u sistemu CZ.

PROCJENJIVANJE, PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE CIVILNE ZATITE


Ove tri radnje su osnov realiziranja CZ. PROCJENA je misaoni proces i rezultat sposobnosti predvianja pojava u prirodi i promjena koje imaju tetne posljedice na ljude,okolinu i sve to se u njoj nalazi. Predmet procjene su i pojave koje se u prirodi ciklino javljaju u intervalima od 20, 50, 100, pa i 1000 godina. Procjenom se sagledavaju sve aktivnosti ljudi koje, nenamjerno ili namjerno, mogu ugroziti ljude,materijalna dobra, biljni i ivotinjski svijet. PROGRAMIRANJEM se odreuju ciljevi, politika i strategija ZiS (CZ) za 5 godina. PROGRAM, uglavnom sadri: 1. Procjenu, 2. Podatke o org.i provoenju mjera ZiS, 3. Podatke o dostignutom stepenu ZiS, 4. Naine ostvarivanja ZiS CZ, 5. Preventivne mjere ZiS, 6. Smjernice za organizir. snaga i sredst., 7. Smjernice za obuavanje, 8. Istraivaku i razvojnu djelatnost ZiS, 9. Analizu trokova i izvore finansiranja. PLANIRANJE se zasniva na PROGRAMU i naelima: -ekonominosti, -racionalnosti i -kompatibilnosti. OKVIRNI SADRAJ PLANA: - dokum. o ranom otkrivanju i uzbunjivanju graana, - dokum. o aktiviranju sistema ZiS, - dokum.o operativnom djelovanju, - dokum.o provoenju mjera ZiS, - dokum.o nosiocima aktivnosti, opremi i MTS.

PLANIRANJE RAZVOJA, FINANSIRANJE I MATERIJALNOTEHNIKO OPREMANJA


PLANIRANJE RAZVOJA moe biti:
18

-kratkorono (1 godina), -srednjorono (5 godina) i -dugorono (vie od 5 godina). PLANIRANJE FINANSIRANJA: -osnovni, glavni, obavezan i uvijek nedovoljan budet, nain finansiranja, -sredstva od donacija, -premije po osnovu osiguranja. -dobrovoljni prilozi graana. PLANIRANJE MATERIJALNO-TEHNIKO OPREMANJE -nabavkom, -osloncem na postojeu materij. -izuzimanjem od pravnih subjekata i graana, -doniranjem sredstva i opreme., -osposobljavanje, obuka i vjebe graana i pripadnika CZ;

PLANIRANJE OBUAVANJA, OSPOSOBLJAVANJA I VJEBI


OBUAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE za CIVILNU ZATITU (Zatitu i spaavanje) je PRAVO I DUNOST graana da bi mogli ostvariti svoja PRAVA i izvravati DUNOSTI u Civilnoj zatiti, odnosno sistemu ZiS. OBUAVANJE se vri za: - linu i uzajamnu zatitu, - dunosti u jedinicama i tabovima CZ, - dunosti komandanta, naelnika i lanova tabova civilne zatite, - dunosti Povjerenika CZ, - rukovodilaca slubi CZ, odnosno ZiS. OSPOSOBLJAVANJE se vri za dunosti rukovalaca specijalnim MTS i opremom. OBAVEZU OBUAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA imaju: -svi zdravstveno sposobni graani od 15 do 60 godina (mukarci) i do 55 godina, ene. Obuavanju ne podlijeu trudnice i ene koje imaju djecu mlau od 7 godina. Ocjena sposobnosti vri se po zahtjevu graana ili po slubenoj dunosti. Za obuku i osposobljavanje moe se obrazovati CENTAR ZA OBUKU CZ. Sve poslove vezane za obuku i osposobljavanje vri UPRAVA SLUBA CZ. NASTAVNE PLANOVE I PROGRAME za sve vrste obuke i osposobljavanja donosi DIREKTOR UPRAVE CIVILNE ZATITE. Pozivanje na obuku vri se POZIVOM nadlenog organa Civilne zatite. Najvii oblik obuavanja i osposobljavanja postie se izvoenjem VJEBI na nivou: -mjesnih zajednica i pravnih subjekata, -opine i kantona (regije), -entiteta i Brko Distrikta BiH, -drave BiH i -meunarodne. Najkvalitetnije VJEBE su one koje se izvode na jednom lokalitetu i ukljuuju sve snage i sve subjekte SISTEMA ZiS, vojsku i policiju.

19

UPRAVLJANJE I RUKOVOENJE SISTEMOM CZ I U SISTEMU CZ BiH


UPRAVLJANJE (administriranje) je funkcija dravnih organa kojom se odreuju ciljevi, politika funkcionir. i odluuje o pitanjima razvoja i zadac. snaga ili subjekata sist. sigurnosti. a/UPRAVLJANJE SISTEMOM CZ vri: -Vijee ministara BiH preko Ministarstva sigurnosti (sa Sektorom ZiS); -Vlade entiteta i Brko- Distrikta i njihovih upravnih organa; -Vlade kantona-Gradonaelnik grad. Zajednica sa upravama CZ, -Naelnici opina u statusu izvrnih organa vlasti sa Slubama CZ; -Upravni odbori pravnih subjekata i Savjeti MZ preko slubi ili referata za poslove sigurnosti. b/ RUKOVOENJE, voenje poslova, poslovoenje, usmjeravanje pojedinaca, organa, organizacijskih dijelova i organizacije kao cjeline od organa rukovoenja ili pojedinacarukovodilaca radi ostvarivanj postavljenih ciljeva. Henri Fajol je postavio 5 meusobno zavisnih funkcija: -PLANIRANJE, -ORGANIZIRANJE, -KOMANDOVANJE (nareivanje), -KOORDINACIJA i -KONTROLA. RUKOVOENJE U SISTEMU CZ BiH vri: -Koordinacijsko tijelo BiH za ZiS (u statusu dravnog taba CZ), -tabovi CZ entiteta i Brko-Distrikta, -tabovi CZ kantona i grad.zajedn., -tabovi CZ opina, -tabovi CZ mjesnih zajednica i pravnih subjekata,

STRUKTURA OPINSKOG TABA CZ


_________________________ KOMANDANT -naelnik ili -zamjenik naelnika opine _________________________ ___________________ N A E L N I K CZ pomonik Naelnika Opine koji rukovodi Slubom Civilne __zatite____________ POMONICI NAELNIKA (LANOVI) TABA CIVILNE ZATITE SU: -za obuku i informiranje, -za mjere zatite i spaavanja, koje su na osnovu Procjene utvrene Odlukom, -rukovodilac (sekretar) Opinske organizacije Crvenog kria/krsta, -dio profesionalnog jezgra Slube CZ
20

Ko moe biti povjerenik CZ? -psiho-fiziki zdrava i sposobna osoba za slubu u CZ; -pripadnost ivotnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje; -da ima ugled u sredini u kojoj e vriti dunost povjerenika; -da ima to vii nivo strune spreme; -da ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine linosti. ZADACI POVJERENIKA CZ -vode evidenciju graana (zaposlenika) u sredini za koju su imenovani; -vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti graana za linu i uzajamnu zatitu; -vode evidenciju o rasporedu i zaduenjima graana za zadatke zatite i spaavanja; -vode evidenciju o kapacitetima i stanju sklonita i zaklona; -vode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za linu i kolektivnu zatitu, te kunih instalacija i komunalne infrastrukture; -rasporeuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanje; -organiziraju distribuciju humanitarne pomoi, dok te poslove ne preuzmu redovni organi; -informiraju osobe u sklonitu o stanju na terenu; -vre informiranje tabova i drugih organa o stanju osoba u sklonitu; -izrauju i auriraju planove zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nasrea u kojima imaju zadatke za 4 situacije: -za prevenciju, -za odgovor -operativno djelovanje, -za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj. Povjerenik CZ je inicijator, pokreta i predlaga mjera i aktivnosti koje treba preduzeti u fazi priprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnim i drugim nesreama. Povjerenik je organ rukovoenja olien u jednoj osobi sa ovlatenjima da rukovodi ljudima i da angaira sredstva za linu i uzajamnu zatitu i provoenje mjera zatite i spaavanja u ivotnim i radnim sredinama. U sredinama u kojima se ne formira tab CZ imenuje se povjerenik civilne zatite.

21

CZ BiH i ICDO
TA JE ICDO?
Meunarodna organizacija Civilne odbrane (ICDO). Meudravni, vladin sektor, okuplja drave koje su za oblast Civilne odbrane / zatite donijele vlastitu legislativu, prihvatile meunarodna akta humanitarnog prava i potuju ih, te prihvatile Ustav Meunarodne organizacije civilne odbrane (ICDO). BiH JE LANICA ICDO ZATO TO JE: 1.Donijela Uredbu sa zakonskom snagom o odbrani, Slubeni list RBiH, broj:4/92 od 20.05.1992. godine; 2.Predsjednitvo BiH donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o ratifikaciji meunarodnih ugovora, konvencija i protokola, Sl.list RBiH, broj:16/92; 3.Do 30.08.1993.g. u BiH je prekren Dopunski protokol o statusu pripadnika Civilne zatite. Instrukcijom o meusobnim odnosima Vojne i Civilne odbrane, koju su donijeli Generaltab ARBiH i Ministarstvo odbrane BiH, izvrena je korekcija odnosa. 4.Vlada BiH, 29.03.1994.g. prihvatila je Ustav ICDO, pa je na Konferenciji ICDO u Amanu 03.-05.04.1994.g. primljena za 43. punopravnu lanicu ove svjetske organizacije. Sadraj Instrukcije - prerasporeivanje vojnih obveznika mlaih od 45.g u OS, ako nisu u tabovima i spec. jedinicama CZ, - pripadniku CZ izdati knjiicu i dr.dokumenta CZ, - pripadnici CZ su obavezni da sa OS razmjenjuju podatke putem Centra obavj. i Operat.centra OS, - u veim nesreama OS su obavezne uestvovati u ZiS ljudi i materijalnih dobara, - CZ je duna za potrebe OS prikupljati: odjeu, obuu, hranu, lijekove, alat i dr., - Republiki CZ je imao obavezu da saini elaborat za preivljavanje u prirodi i dostavi ga OS, - RCZ je obavezan pomoi OS u mjerama ZiS, - srodne jedinice CZ i OS: RHB, PMP, PPZ, zatite biljaka, ivotinja i namirnica dune su saraivati, - OS su imale obavezu da u svojim objektima oslobode prostorije i pripreme ih za sklanjanje, - o angairanju snaga CZ mogu odluivati samo izvrni organi vlasti, a operativno rukovoenje mogu provoditi samo TABOVI CIVILNE ZATITE DOKUMENTA ICDO: a)Tunika deklaracija dokument donesen na Konferencij ICDO u Tunisu od 14. - 18. septembra 1999. godine, pod nazivom DOBROVOLJNA SLUBA UNUTAR CIVILNE ZATITE IN SOLIDARNOSTI I GRAANSTVA. Uesnici Konferencije su podsjetili drave u svijetu da je: - Civilna zatita odgovornost svih nas, te je potrebno razviti odgovarajue politike i sisteme; - uoiti nesree i katastrofe, sutinska je potreba unaprjeenja kulture na svjetskom nivou; - akcija vlade mogua je ako ima podrku stanovnitva; -solidarnost i graanstvo fundamentalna vrijednost koju treba odraziti kroz dobrovoljnu slubu. SVJETSKI DAN CIVILNE ZATITE - 1.mart odreen je Rezolucijom 9. Generalne skuptine ICDO u enevi. Toga dana 1972. godine, u enevi je formirana ICDO, kao
22

svjetska meudravna vladina organizacija. Utvrivanjem ovoga datuma za svoj dan, ICDO eli da se probudi svijest o zadacima ove organizacije: zatita imovine i okoline. ICDO je dala primjere dogaaja koje bi trebalo organizirati tom prilikom: -dati izjave za tampu i objaviti prigodne lanke; -emitirati radio i TV poruke, govore dravnih autoriteta odgovornih za CZ; -odrati simpozije,konferencije i debate -odrati Otvorene daneo strukturi, -projicirati filmove i izlobe, radi informiranja javnosti; -vriti simulaciju katastrofa i izvoditi vjebe CZ.

CZ JE KOMPLEMENTARNA I KOMPATIBILNA SA SISTEMOM RANOG OTKRIVANJA I UPOZORAVANJA NA UGROENOST STANOVNIKA I OKOLIA U EUROPSKOJ UNIJI
UVJETI ZA SMANJENO STRADANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA
1. Sistem ranog otkrivanja i upozoravanja, 2. Objekti za sklanjanje, 3. Osposobljeno i disciplinirano stanovnitvo. POSLJEDICE 1. AKO SU ISPUNJENA SVATRI UVJETA: - mrtvih.................................. 8% - povrijeenih....................... 2% - nepovrijeenih.................. 90% 2. AKO JE ISPUNJEN UVJET br.1: - mrtvih................................. 23% - povrijeenih....................... 17% - nepovrijeenih................... 60% 3. AKO NISU ISPUNJENI NAVEDENI UVJETI: - mrtvih.................................35% - povrijeenih.......................30% - nepovrijeenih...................35%

SLUBA RANOG OTKRIVANJA I UPOZORAVANJA OPERATIVNI CENTAR CIVILNE ZATITE 121


Slubu ranog otkrivanja sainjavaju: - Policija................................... 122 - Vatrogasci.............................. 123
23

- Hitna medicinska pomo........ 124 - Informacije (BiH Telekom).....1182 - BiHAMK.................................1282 - Oruane snage - Direkcija civilne avijacije - Hidrometeoroloki zavod - Seizmoloka sluba - Zdravstvene ustanove - Veterinarske ustanove - Saobraajna preduzea - Komunalna preduzea - Elektroprivreda - Radio-televizija i dr. OPERATIVNI CENTAR CZ- 121 Pravni osnov: a) Dopunski protokol uz enevske konvencije od 10.06.1977.godine, b) Zakoni i podzakonska akta entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. U FBiH to je: ZAKON O ZATITI I SPAAVANJU LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREA, Sl.novine FBiH, broj: 39/03 i 22/06 u lanovima 149 do 163. PRAVILNIK O ORGANIZIRANJU I FUNKCIONIRANJU OPERATIVNIH CENTARA CZ, Sl.novine FBiH, broj:08/07. Gdje se formiraju OC CZ? a) U entitetima i Brko Distriktu BiH u skladu sa zakonima u sastavu uprava-Odsjeka CZ, U kantonima i regijama, U opinama u sastavu Slubi CZ. b) Na nivou BiH formira se OPERATIVNOKOMUNIKACIJSKI CENTAR -112, u skladu sa Okvirnim zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih drugih nesrea, Sl.glasnik BiH, broj:50/08. - Dvije ili vie opina mogu, zajednikom odlukom naelnika tih opina formirati Zajedniki Operativni centar CZ. - U uvjetima nepostojanja prirodne ili druge nesree Kantonalni operativni centar moe obavljati funkciju Operativnog centra CZ domicilne opine; - OC CZ U entitetima, kantonima i regijama rade 24 sata , a Opinski od 8-16 sati. - Proglaavanjem stanja prirodne ili druge nesree Operativni centri CZ u opinama uspostavljaju rad neprekidno 24 sata. OSNOVU ZA RAD OC CZ OSIGURAVAJU: 1.Sistemi za komunikacije i informatiku podrku; 2.Raunarski sistemi i raunarske mree za podrku; 3.Uredska oprema i softweri; 4.Elektronski sistemi za osiguranje; 5.Sistemi za podrku GIS (geografsko informacioni sistemi). O EMU I KAKO IZVJETAVA OC CZ 121
24

Operativnim dokumentima za rad Centara utvreno je 20 vrsta i 119 podvrsta dogaaja o kojima se izvjetava otvoreno ili zatvoreno, ifrovano pomou LISTE PITANJA: 1. zemljotres, 2. poplava, 3. poar, 4. klizita, snijeni nanosi, lavine; 5. led na vodotocima, 6. udar groma, oluja, 7. saobraajni udesi:drumski,eljezn., zrani; 8. eksplozije, ruevine, rudarske nesree, 9. isputanje i prosipanje otrovnih materija, 10. zaga. rijenih tokova, zemljita i okoline, 11. prelijevanje ili ruenje brane, 12. havarije i kvarovi u privrednoj proizvodnji, 13. zarazne bolesti ljudi, 14. bolesti ivotinja epizootije, 15. bolesti biljaka, 16. RHB kontaminacija, 17. trovanje vodom i hranom, 18. oteenja komunalne infrastrukture, 19. NUS, 20. teroristike aktivnosti. OCCZ vode djelovod. informac.i arhivsku knjige. PRIJENOS INFORMACIJA I UZBUNJIVANJE Operativni Centar ima pravnu i tehniku mogunost da prioritetno putem medija prenese informaciju za nadlene organe i za graane, a koje su od znaaja za sigurnost. UZBUNJIVANJE se vri pomou znakova za uzbunjivanja koji su utvreni PRAVILNIKOM O ORGANIZIRANJU I FUNKCIONIRANJU CENTRA OSMATRANJA I OBAVJETAVANJA Sl.novine FBiH, br.: 9/05 OPA OPASNOST: zavijajui ton sirene u trajanju 100 sek. U toku prvih 6 sati ponavlja se vie puta. PRESTANAK OPASNOSTI: jednolian ton sirene u trajanju od 60 sek. Ovim signalom vri se proba sistema uzbunjivanja. ODNOS SLUBI RANOG OTKRIVANJA I UPOZORAVANJA SA CIVILNOM ZATITOM Organi i slube redovnih djelatnosti, koji se po prirodi redovne djelatnosti bave ZiS dio su Civilne zatite i dio sistema ranog otkrivanja i obavjetavanja o opasnostima. Za ove subjekte postoji zakonska obavezne razmjene informacija sa Operativnim centrom CZ. Do donoenja Zakona o ZiS sistem ranog otkrivanja i upozoravanja bio je u sistemu odbrane ili Civilne odbrane. Najbolje je rjeenje kada je ovaj sistem sa CZ i kada je u direktnoj funkciji CZ. ODLUKA VIJEA EU O UVOENJU EUROPSKOG BROJA 112 ZA HITNE SITUACIJE a) O Projektu OKC-112 u BiH Uspostava OKC BiH, funkcionalno integriranje sistema monitoringa hazarda i uvoenje europskog broja za hitne situacije 112 izraz je opredijeljenosti institucija vlasti u BiH da u ovoj oblasti doprinesu iroj regionalnoj sigurnosti i brzom lanstvu u EU i drugim EA integracijama.
25

Projekt izgrauje kapacitete za redukciju rizika katastrofa potpisan sa UNDP i DEMA (Agencijom Kraljevine Danske za upravljanje u katastrofama). b) Legislativni aspekti Projekta 1. Zakon o komunikacijama, 2. Direktiva SEVEZO II i III o prekograninim efektima industrijskih nesrea; 3. Odluka Vijea EU,br.9/396/EEC od 29.04.1991.g. o uvoenju europskog broja 112. 4. Direktiva Vijea EU br.2002/22/EC o besplatnom pozivu broja 112. 5. Okvirni zakon o ZiS ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea BiH. c) Strukturalni aspekti

d) Funkcionalni aspekti OKC-112 bit e vorite svih operativnih centara u BiH i postii vii nivo regionalne sigurnosti: praenjem hazarda, detekcijom, identifikacijom i obavjetavanjem o rizicima, boljom razmjenom informacija i umreavanjem sa drugim sistemima u BiH i u regionu, radi efikasne koordinacije odgovora na vanredne situacije. GEOGRAFSKE RAZMJERE:od mikro znaaja za BiH do makro znaaja u regionu za praenje rizika sa prekograninim efektima. FUNKCIONALNE RAZMJERE: region JIE suoava se sa rizicima: poarima otvorenih prostora, poplavama, seizmolokim aktivnostima, tehnikim rizicima, epidemijama, teroristikim prijetnjama, a BiH je sklona nesreama. Projekt je realiziran u tri faze: 1. administrativna i graevinska faza, mart 09. 2. instalacijski poslovi i priprema personala, do kraja 2009. godine; 3. fini instalacijski radovi i funkcionalno uvezivanje BiH, u 2010. i 2011. godini. Budet BiH izdvaja 850.000 eura, ostalo UNDP i DEMA. e) Izazovi i opcije 1. Izazovi: - funkcionalno povezivanje po horizontali i po vertikali; - uvoenje 112 i zamjena dosadanjih brojeva; - poznavanje svjetskih jezika i procedura; - obuka osoblja po ovim standardima.
26

2. Opcije: - primjena postojeih propisa; - usklaivanje BiH propisa sa propisima EU, - intenzivan dijalog o saradnji u BiH i u regionu. f) Zakljuci i preporuke 1. Zakljuci: - BiH je izrazila politiku volju za ukljuenje u EA sistem sigurnosti; - bezgraninost rizika zahtijeva i bezgraninost razmjene informacija i upozoravanje na opasnosti. 2. Preporuke: - da nosioci politika u BiH uloe napore da se uspostavi sistem 112; - da se u izgradnji OC CZ na niim nivoima postupa racionalno u skladu sa ekonomskom moi drutva.

CZ U REGIONALNIM INICIJATIVAMA I ORGANIZACIJAMA


ESDP EUROPSKA SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA
Nastala na ministarskom sastanku NATO u Berlinu 1996. godine. Tom prilikom postignuta je saglasnost da Zapadnoeuropska unija pristupi stvaranju europskog sigurnosnog i odbrambenog identiteta - ESDI to e rezultirati stvaranjem europskog stuba sigurnosti prvo u sistemu NATO, a onda i u sistemu EU. Poeo je postepen prijenos poslova sigurnosti i odbrane sa NATO na EU. Poslije Berlinskog sporazuma iz marta 2003. godine, potvren je aranman tzv. Berlin + kojim je omogueno da EU koristi NATO strukturu u operacijama u kojima se ne ukljuuje NATO. Radi naglaavanja odbrane i sigurnosti nacrt europskog Ustava iz 2004.g. nije dobio podrku veine lanica EU: pravo Francuske, Holandije i jo 7 lanica EU. Dakle, projekt ESDP je realizacija ideje ZAJEDNIKE VANJSKE I UNUTARNJE SIGURNOSNE POLITIKE.

CZ U EUROPSKOJ UNIJI
Pored respektabilne infrastrukture odbrane i sigurnosti, u lanu 3. Ugovora o osnivanju EC Europske zajednice, predviena je mogunost preduzimanja mjera u oblasti CZ, donesena su vana akta koja pokrivaju CZ : -Odluka Vijea EU broj:2007/162/EC o uspostavi finansijskog instrumenta CZ od 05. 03.2007. godine, -Odluka Vijea EU broj: 2007/779/EC, kojom se uspostavlja mehanizam CZ koji je na snazi od 08.11.2007. godine. Normativni i finansijski mehanizmi i instrumenti pokrivaju tri najvanija aspekta UPRAVLJANJA U KATASTROFAMA: -prevencija; -pripremanje / pripravnost; -odgovor. Za provedbu ovih mehanizama donesene su dvije vane odluke:
27

a/ Odluka Europske komisije broj: 2008/73/EC (Euratom), kao amandman na Odluku broj: 2004/277/EC, kojom se postavljaju pravila za provedbu mehanizma Zajednice u oblasti CZ (na snazi od 20.12.2007. godine); b/ Odluka Europske komisije 2007/606/ EC, (Eurotom) o uspostavi pravila za provedbu odredbi o transportu (na snazi od 08.08.2007) EUROPSKI PARLAMENT, EUROPSKO VIJEE i EUROPSKA KOMISIJA donijeli su jo nekoliko znaajnih dokumenata o: (Civilna zatita u Euro-Atlantskim sistemima sigurnosti str.67-68) - uvoenju europskog broja-112; - mehanizmima saradnje u oblasti CZ; - mehanizmima saradnje u intervencijama CZ; - Pravilnik za pripravnost i brz odgovor na katastrofe; - doneseno 8 Rezolucija o pomoi i saradnji CZ, - deklaracijama i zakljucima o ranom otkrivanju i upozoravanju na opasnosti. LISABONSKIM SPORAZUMOM, koji je potpisan 13. 12. 2007. godine, a stupio na snagu 01.01. 2009.godine uvedene su promjene u CZ: - da EU ima nadlenost za akcije podrke, koordinacije i drugih komplementarnih aktivnosti, - da se propisi o CZ donose u Europskom Parlamentu, a odluivanje o aktivnostima prenose u nadlenost Vijea, - EU ohrabruje lanice na saradnju CZ, - da lanice EU usklade svoja dokumenta sa EU. MJESTO I ULOGA CZ U STRUKTURI EU Izvrne funkcije u EU vri Europska komisija. Prema ugovoru iz Nice iz 2001.godine od januara 2005. godine u sastav Komisije ulazi po jedan predstavnik lanica EU. Osnivaki akt garantira rad Komisije bez bilo ijeg pritiska, ukljuujui i pritisak domicilne Vlade. CIVILNA ZATITA u EU stavljena je u nadlenost OPE UPRAVE XI ZA ZATITU CIVILNOG STANOVNITVA I OKOLIA. INSTRUMENTI I MEHANIZMI CZ U EU Procedurama Europske komisije uspostavljeni su mehanizmi Civilne zatite: a/ koordinacija pomoi lanica EU dravama koje su pogoene katastrofom bez obzira da li su lanice ili ne; b/ uvoenje jedinstvenog europskog broja za hitne situacije i njegova primjena; c/ pojaana saradnja u intervencijama pomoi Civilne zatite, realizirat e se: - izradom baze podataka o resursima koji se mogu staviti na raspolaganje interventnim timovima; - odrediti timove koji mogu biti mobilni za 12s - izvriti selekciju timova koji mogu uestvovati u procjeni i koordinaciji pomoi; - osigurati informacije za uspostavu mehanizama u roku od 6 mjeseci od donoenja Odluke, - odrediti kompetentne institucije i kontakt take za implementaciju Odluke i o tome obavijestiti Komisiju.

CIVILNA ZATITA U NATO-u


NATO Sjevernoatlantski savez Atlantska alijansa Vaingtonski ugovor (po mjestu gdje je zakljuen, 04. aprila 1949.godine). Temeljna uloga NATO je uvanje slobode, sigurnosti i zajednikih vrijednosti lanica politikim i vojnim sredstvima. Zajednike vrijednosti su:
28

demokracija, individualna sloboda, vladavina prava i mirno rjeavanje svih sporova u EA podruju. Najvie politiko i izvrno tijelo je NAC Sjevernoatlantsko vijee, predsjedava mu Generalni sekretar Saveza. Faze priprema za ulazak u NATO: -Partnerstvo za mir (BiH od 1994.g.) -1.stepen priprema REFORMA, -2.stepen priprema DIJALOG I SARADNJA, -3.stepen priprema OPERACIJE, -4.stepen priprema PROIRENJE. Drave-kandidati prolaze faze evaluacije: -1.Proces planiranja i revizije - PARP -2.Individualni partnerski akcioni plan - IPAP -3.Akcioni plan za lanstvo - MAP NATO je okrenut prema civilnim strukturama. Od 1951.g. postoji KOMITET CIVILNE ODBRANE NATO SE BAVI POSLOVIMA CZ a/ Operativnim sredstvima u domenu Uprave za planiranje za civilne vanredne situcije, b/ Politikim sredstvima, kroz Komitet Civilne zatite od 1995. godine. VII KOMITET ZA CIVILNO PLANIRANJE ZA VANREDNE SITUACIJE SCEPC osim KOMITETA ZA CIVILNU ZATITU ima jo 5 komiteta i 2 odbora ZA PLANIRANJE: 1. Zajedniki medicinski komitet (JMC), 2. Komitet za planiranje civilne avijacije (CAPC), 3. Komitet za planiranje civilnih komunikacija (CCPC), 4. Komitet za planiranje hrane i poljoprede (FAPC), 5. Komitet za industrijsko planiranje (IPC), 6. Odbor za planiranje unutarnjeg kopnenog transporta (PBIST); 7. Odbor za planiranje okeanskog transporta (PBOS), KOMITETI I ODBORI: - razvijaju i odravaju aranmane za efektivnu upotrebu civilnih resursa; - primaju i zadravaju vladine eksperte indust. - planiraju dodjelu eksperata korisnicima; - pruaju savjete na poziv eksperata. NATO pomae lanicama i dravama PfP, a ostalim uz posredovanje OUN ili lanice NATO.

OSTALE REGIONALNE ORGANIZACIJE I INICIJATIVE


a/ VIJEE ZA REGIONALNU SARADNJU U JIE- RCC SEE je nasljednik Pakta stabilnosti za JIE sa ciljevima i zadacima koji su postavljeni prilikom osnivanja Pakta u Sarajevu 30. jula 1999.godine. PSJIE, dananji RCC JIE djeluje putem radnih stolova za oblasti: - Radni stol I za demokratizaciju i ljudska prava, - Radni stol II za ekonomsku obnovu razvoj i saradnju, - Radni stol III za sigurnosna pitanja. RCC SEE zvanino je poeo s radom 27. februara 2008.g. sa sjeditem u Sarajevu. lanice RCC su izrazile spremnost i volju da meusobno sarauju na pitanjima koja su u izvornoj nadlenosti. Vijee e postupati kao spona saradnje izmeu drava ovoga regiona i ire meunarodne zajednice, olakavati regionalnu saradnju i podravati procese EA integracije svojih lanica.
29

b/ VIJEE ZA CIVILNO-VOJNO PLANIRANJE ZA VANREDNE SITUACIJE U JIE CMEPC SEE Po inicijativi SAD u Varni pokrenuto je formiranje CMEPC SEE, a 2000. godine u Bukuretu formirane su radne grupe, a 03.04.2001.g. opet u Bukuretu potpisan je Sporazum kojem su pristupile: Rumunija, Bugarska, Hrvatska i Slovenija. BiH je potpisala ovaj Sporazum 02. septembra 2005.g. u Ohridu i jednu godinu vrila dunost predsjedavajueg CMEPC. Aktivnosti se obavljaju putem Radnih grupa, koje su operativno-strune organizacijske jedinice Vijea tokom polugodinjih i godinjih sastanaka i izvoenja simulacijskih vjebi. Radne grupe su formirane po oblastima djelovanja: - Radna grupa za standarde i procedure (SPWG), - Radna grupa za planiranje i vjebe (PEWG), - Radna grupa za informativni menadment i informacione tehnologije (ITMWG). Projektni zadatak ovih radnih grupa odnosi se na: obavijest o nesrei, zahtjev za pomo, ponuda pomoi, prihvatanje pomoi, izvjetaj o situaciji i poruka o koordinaciji aktivnosti. c/ JADRANSKO JONSKA INICIJATIVA JJI je regionalna inicijativa jaanja regionalne saradnje u oblasti ekonomije, zatite okolia i sigurnosti. Ideja je potekla u okviru Radnog stola III PSJIE. Na Konferenciji 20. maja 2000. god. u Ankoni Italija, ministri vanjskih poslova: Albanije, BiH, Grke, Hrvatske, Italije i Slovenije potpisali su osnivaki akt i donijeli ANKONSKU DEKLARACIJU kojom su se lanice obavezale na saradnju u vie podruja. Saradnja se temelji na Povelji UN, Zavrnom dokumentu iz Helsinkija, Parikoj povelji, dokumentima OSCE i Pakta stabilnosti za JIE JJI funkcionira kroz Okrugle stolove za: 1. Okrugli stol za malo i srednje poduzetnitvo., 2. Okrugli stol za promet i pomorstvo, 3. Okrugli stol za turizam, kulturu i meuuniverzitetsku saradnju, 4. Okrugli stol za okoli i zatitu od poara. Ovoj Inicijativi pristupile su Srbija i Crna Gora

CIVILNO-VOJNI ODNOSI I POMO ORUANIH SNAGA CIVILNIM STRUKTURAMA U ZATITI I SPAAVANJU


POMO NATO U KATASTROFAMA
U vezi sa kriznim menadmentom u sluaju prirodnih i drugih katastrofa, ministri vanjskih poslova drava EAPC na sjednici u Briselu 29.05.1998.g. usvojili su dva vana politika dokumenta: -EAPC politika poveane praktine saradnje na polju meunarodne pomoi u katastrofi i -NATO politiku o saradnji u oblasti pomoi u mirnodopskim katastrofama. a) EAPC Euroatlantsko partnersko vijee realizira NATO politiku o saradnji u katastrofama na podruju 46 drava svojih lanica. b) ta je EADRCC?
30

To je Euroatlantski centar za koordinaciju djelovanja u katastrofi. Blisku saradnju ostvaruje s UNOCHA iji je oficir stalno prisutan u EADRCC. Centar je uspostavljen 1998.god. i ima slijedee zadatke: -u bliskoj saradnji sa vojno-civilnom jedinicom UN (MCDU) aurira popis nacionalnih civilno-vojnih faktora za koje lanice EAPC imaju podatke za potencijalno stavljanje na raspolaganje, kao i uvjete za njihovo uee u EADRU; -da provede brzi raspored EADRU u nastaloj katastrofi uzimajui u razmatranje postojee i razvojne bilateralne i/ili multillateralne aranmane (ovo podrazumijeva pitanja: viza, prelazak granice, sporazum o tranzitu, carinsko odobrenje, status osoblja i dr.); -da unaprijedi i doprinese interoperabilnosti kroz zajednike obuke I vjebe, uzimajui u obzir postojee programe UN; -da koordinira s lanicama EAPC I drugim relevantnim meunarodnim organizacijama vrijeme i program izvoenja meunarodnih vjebi i da EAPC-u pripremi program vjebe EADRU. EADRCC je odgovoran za za koordinaciju odgovora drava EAPC na katastrofu u podruju tih drava u bliskim konsultacijama s UNOCHA-om, za razmjenu informacija meu dravama EAPC po zahtjevu o nastaloj katastrofi (pri emu djeluje kao fokusna taka) i za odravanje stalne veze sa UNOCHA i EU, kao i drugim organizacijama angairanim u meunarodnom odgovoru na katastrofu. EADRCC je smjeten u Glavnom tabu NATO u Briselu, na ijem elu je direktor Centra za planiranje civilnih vanrednih situacija CEPC. Radi mogunosti prijema informacija o katastrofi i hitnih apela za pomo Centar ima deurstvo 24 sata. EADRU je EA jedinica za odgoovor na katastrofu, nestalna jedinica za djelovannje u katastrofama, multinacionalnog sastava za zatitu i spaavanje iz 46 drava EAPC. Uspostavljena je dokumentom EAPC pod nazivom Poboljana praktina saradnja u oblasti meunarodne pomoi u katastrofama. Mobilizira se po pozivu iz EADRCC. Izvodi operacije zatite i spaavanja po SOP koje se odnose na EADRCC sastavljene u junu 1998.god.

POMO ORUANIH SNAGA BiH CIVILNIM STRUKTURAMA I CIVILNOJ ZATITI


Esencijalni dijalog i interakcija izmeu civilnih snaga ZiS, humanitarnih organizacija i vojnih aktera pomoi, koji je neophodno postii da bi se zatitili i unaprijedili humanitarni principi, izbjegla konkurencija, smanjila nekonzistentnost i kada je to god mogue, ostvarili zajedniki ciljevi. (Meuagencijski stalni komitet UN,2004:15; Referentni dokument). -Interaktivan proces civilnih i vojnih struktura, pravno utemeljen: -Dopunskim protokolom 1977.g. uz enevske konvencije ureeno je da se nacionalne OS mogu angairati u prirodnim i drugim nesreama kao pomo civilnim strukturama, odnosno CZ, -Oruane snage BiH mogu se angairati: -a/ pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne ili druge nesree, -b/ protuminsko djelovanje u BiH, -c/ ispunjavanje meunarodnih obaveza BiH. (Zakon o odbrani BiH,Sl. glasnik BiH,br. 88/05; 2005:4) Na osnovu lana 31. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", broj 32/02) i Sporazuma o saradnji izmeu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine u oblasti reagiranja na prirodne ili druge nesree, broj: 06-50-704-5/09 i broj: 09-04-1-1414-6/09 od 29.06.2009. godine, ministar odbrane Bosne i Hercegovine i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, donose STANDARDNE OPERATIVNE PROCEDURE
31

angairanja Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree POGLAVLJE I. OPTE ODREDBE 1) lan 1. (Predmet Standardnih operativnih procedura) Standardnim operativnim procedurama angairanja Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree (u daljem tekstu: SOP), ureuju se osnove, uslovi i postupak angairanja Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree na zahtjev Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, te odgovornosti i drugi aspekti saradnje Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Strane) u navedenoj oblasti. SOP se izrauju po uzoru na standarde Ujedinjenih nacija i NATO-a u ostvarenju civilno - vojne saradnje u traenju i pruanju pomoi u prirodnim i drugim nesreama

2)

lan 2. (Nadlenosti) Propisi kojima su definirane zakonske nadlenosti Strana, osnove, oblasti i naini ostvarivanja saradnje, odgovornosti i drugi aspekti saradnje Strana sadrani su u Sporazumu o saradnji izmeu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine u oblasti reagiranja na prirodne ili druge nesree, broj: 06-50-704-5/09 i broj: 09-04-1-1414-6/09 od 29.06.2009. godine (u daljem tekstu: Sporazum). lan 3. (Definicije) Pojmovi koriteni u SOP definirani su Okvirnim Zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesrea u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 50/08) i Sporazumom. lan 4. (Principi) U odgovoru na prirodne i druge nesree, civilni organi i komandanti odgovorni za vojne jedinice i materijalno-tehnike resurse pridravaju se sljedeih principa: a) princip cilja (svaka operacija vodi jasno definiranom, presudnom i ostvarivom cilju), b) princip jedinstva napora i civilnog rukovoenja operacijama pomoi u nesreama (traenje zajednikih rjeenja i ulaganje zdruenog napora, uz civilno rukovoenje akcijama zatite i spaavanja i vojno komandovanje vojnim resursima), c) princip istrajnosti (spremnost vojnih komandanata na upotrebu jedinica u produenom trajanju po zadatom cilju - traeni vojni resursi za pomo ostaju anagazovani u potrebnom vremenu koliko situacija zahtjeva), d) princip sigurnosti (civilni organ i vojni komandanti u svakom trenutku vode rauna o sigurnosti ljudstva ukljuenog u akcije i operacije zatite i spaavanja), e) princip sinergizma (pravilna i koordinirana upotreba resursa u svrhu izbjegavanja suvinosti i dupliranja napora pomoi u odgovoru na nesreu, ukljucujuci primjenu standardnih obrazaca komuniciranja u prirodnim i drugim nesreama). POGLAVLJE II. OSNOVE I USLOVI ANGAIRANJA ORUANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE
32

lan 5. (Osnove angairanja) 1) Angairanje Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree vri se u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj: 88/05), Okvirnim Zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesrea u Bosni i Hercegovini i Zakonom o sudjelovanju pripadnika Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, policijskih slubenika, dravnih slubenika i ostalih zaposlenika u operacijama podrke miru i drugim aktivnostima u inostranstvu ("Slubeni glasnik BiH", broj 14/05[1] ). 2) Oruane snage Bosne i Hercegovine se u okviru pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree u pravilu angairaju na pruanju trenutne i kratkorone podrke koja ukljucuje: a) pomo u stvaranju sigurnog ambijenta na terenu izvoenja odgovora na prirodne ili druge nesree, b) pomo u zatiti i spaavanji ljudi i materijalnih dobara, c) pomo [2] u izvrenju humanitarne operacije odgovora na prirodne ili druge nesree.
[1]Ureuje li se ovim procedurama i podrka Oruanih snaga u pruanju meunarodne pomoi- postoji li mogunost zajednike civilno vojne pomoi susjedima? [2]Potrebno pojanjenje, na koje humanitarne aktere se odnosi?! Po Okvirnom zakonu i zakonima entiteta MSBiH i entitetske CZ koordiniraju upotrebu resursa ostalih civilnih institucija u ZiS (l.15.)

lan 6. (Uslovi angairanja) Oruane snage Bosne i Hercegovine se mogu angairati za potrebe pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree kada se iscrpe raspoloivi civilni resursi ili civilni organi ne raspolazu potrebnim resursima za odgovor na prirodnu ili drugu nesreu. lan 7. (Komanda i kontrola) 1) Pripadnici i jedinice Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, angairani u odgovoru na prirodne i druge nesree, u toku trajanja misije ostaju u lancu komandovanja i kontrole nad Oruanim snagama Bosne i Hercegovine, pri emu su vojni resursi pod civilnom kontrolom a pripadnicima i jedinicom komanduje nadleni starjeina. 2) Civilnu kontrolu nad vojnim resursima iz stava (1) ovog lana vri Predsjednitvo Bosne i Hercegovine preko ministra odbrane Bosne i Hercegovine. 3) U ostvarivanju civilne kontrole iz stava (1) i (2) ovog lana, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine koordinira aktivnosti sa Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine, civilnim organom kojem su odgovorni angaovani pripadnici i jedinice Oruanih snaga Bosne i Hercegovine i nosiocem odgovora na prirodne i druge nesree. 4) Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine utvruje odgovarajui civilni organ kojem e biti odgovorni pripadnici i jedinice Oruanih snaga Bosne i Hercegovine angairani u odgovoru na prirodne i druge nesree. POGLAVLJE III. FAZE I POSTUPAK ANGAIRANJA ORUANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE lan 8. (Faze angaziranja) 1) Oruane snage Bosne i Hercegovine se mogu angairati u sljedeim fazama organizacije i odgovora na prirodne i drugu nesree: a) faza upozoravanja,
33

b) faza uzbunjivanja i angairanja resursa pomoi, c) faza procjena i izvoenja operacija, d) faza prestanka angamana snaga pomoi. 2) U svakoj od faza iz stava (1) ovog lana, civilni i vojni organi procjenjuju situaciju, potrebe i razmjenjuju standardne obrasce komuniciranja u prirodnim i drugim nesreama.

lan 9. (Obrasci komuniciranja) 1) Tokom faza iz lana 8. SOP razmjenjuju se sljedee vrste standardnih obrazaca komuniciranja: a) Obavijest o nesrei (Prilog 1. - odmah po nastanku nesree), b) Zahtjev za pomo Oruzanih snaga Bosne i Hercegovine (Prilog 2. - nakon to su iscrpljeni civilni resursi ili civilni organi ne raspolau potrebnim resursima), c) Prihvatanje zahtjeva za pomo (Prilog 3. - u kratkom vremenu i nakon procjene uloenih civilnih resursa, odnosno urgentnih potreba nadlenog civilnog organa), d) Dnevni situacijski izvjetaj (Prilog 4. - pri kraju svakog operativnog dana, obino oko 17,00 casova, a ranije samo u sluaju neke novonastale vanredne situacije kao sto su nova nesrea, prekid operacije usljed smrti spasioca ili poremeaja sigurnosti), e) Obrasci za prelazak granice (Prilog 5. - koriste se za prelazak granice u sluaju zajednikog civilno - vojnog odgovora na zahtjev za meunarodnu pomo). 2) Obrasce iz stava (1) ovoga lana razmjenjuju Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine preko Centra za komandu i kontrolu institucijama odbrane Bosne i Hercegovine i Operativno-komunikacijskog centra Bosne i Hercegovine - 112. 3) Popunjavanje obrazaca iz stava (1) i (2) ovog clana osiguravaju Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine iz svoje nadleznosti, te Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine na osnovu zahjeva za pomoc Oruzanih snaga Bosne i Hercegovine primljenih od nadleznog civilnog organa entiteta ili Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine. lan 10. (Resursi) 1) Za potrebe pomoi civilnim organima u prirodnim i drugim nesreama, Oruane snage Bosne i Hercegovine planiraju i po odobrenju angaziraju raspolozive ljudske i materijalnotehnicke resurse. 2) Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine utvrduju i azuriraju Listu minimalnih zahtjeva vojnih resursa iz stava (1) ovog clana. lan 11. (Angairanje) 1) Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine podnosi ministru odbrane Bosne i Hercegovine Zahtjev za pomoc Oruanih snaga Bosne i Hercegovine iz clana 9. stav (1) tacka b) SOP (u daljem tekstu: Zahtjev). 2) Sadrzaj Zahtjeva iz stava (1) ovog lana preciziran je u Prilogu 2. SOP. 3) Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, po primljenom Zahtjevu iz stava (1) ovog lana, trai od Predsjednitva Bosne i Hercegovine ovlatenje za angairanje Oruanih snaga Bosne
34

i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge i nesree, te po dobijanju ovlatenja izdaje nareenje za angairanje Oruanih snaga Bosne i Hercegovine. lan 12. (Koordinacija) 1) Strane osiguravaju koordinaciju aktivnosti u skladu sa clanom 8. Sporazuma. 2) Strane nastoje unaprijediti koordinaciju uspostavom i razmjenom oficira za vezu u Centru za komandu i kontrolu institucijama odbrane Bosne i Hercegovine i Operativnokomunikacijskom centru Bosne i Hercegovine - 112. POGLAVLJE IV. ODGOVORNOSTI lan 13. (Odgovornosti ministra odbrane Bosne i Hercegovine) U cilju realizacije SOP, ministar odbrane Bosne i Hercegovine odgovoran je za: a) odobravanje i nadzor nad realizacijom mjera i aktivnosti iz nadlenosti Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, b) traenje ovlatenja od Predsjednitva Bosne i Hercegovine za angairanje Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree, po primljenom Zahtjevu iz lana 11. SOP, c) izdavanje nareenja i uputstava za razmjetaj i angairanje Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, po ovlatenju Predsjednitva Bosne i Hercegovine, d) izvjetavanje Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine i Predsjednitva Bosne i Hercegovine o angairanju Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesree. lan 14. (Odgovornosti ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine) U cilju realizacije SOP, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine odgovoran je za: a) odobravanje i nadzor nad realizacijom mjera i aktivnosti iz nadlenosti Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, b) pravovremeno podnoenje Zahtjeva iz lana 11. SOP, c) utvrivanje i tanost podataka iz Zahtjeva iz lana 11. SOP. lan 15. (Zajednike odgovornosti ministara) U cilju realizacije SOP, ministar odbrane Bosne i Hercegovine i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine: a) imaju odgovornost i odluuju po svim pitanjima vezanim za realizaciju SOP, b) odobravaju i vre nadzor nad realizacijom aktivnosti u skladu sa SOP, c) odobravaju izmjene i dopune SOP, d) odluuju o drugim nainima saradnje i iste odobravaju, e) razmatraju otkazivanje SOP ili njegovih pojedinih odredbi. lan 16. (Odgovornosti Strana) 1) Strane iz svoje nadlenosti usaglaeno i pravovremeno poduzimaju potrebne mjere i aktivnosti za realizaciju SOP.
35

2) Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine iz svoje nadlenosti ureduje postupke za realizaciju SOP unutar Ministarstva odbrane i Oruanih snaga Bosne i Hercegovine. 3) Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine iz svoje nadlenosti ureduje postupke za realizaciju SOP, ukljuujui ureenje mjera, aktivnosti i naina na koji e civilni organi podnositi Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine zahtjeve za angairanje Oruanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pruanja pomoi u reagiranju na prirodne i druge nesree. POGLAVLJE V. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 17. (Posebne situacije) 1) Izuzetno od clana 9. stav (2) i (3) i clana 11. stav (1) SOP, nadlezni civilni organ entiteta i Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine moze podnijeti Zahtjev iz clana 9. stav (1) tacka b) SOP Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine po iscrpljivanju ili nedostatku civilnih resursa u slucajevima urgentnih situacija zastite i spasavanja ljudskih zivota od prirodnih i drugih nesreca ili prekida komunikacija. 2) Istovremeno ili po sticanju uslova u slucaju prekida komunikacija, nadlezni civilni organ entiteta i Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine dostavlja Zahtjev iz stava (1) ovog clana Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine. 3) Ministar odbrane Bosne i Hercegovine, po primljenom Zahtjevu iz stava (1) ovog lana, provodi postupak u skladu sa clanom 11. stav (3) SOP, o cemu se obavjestava Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine. lan 18. (Medunarodna pomoc) Oruzane snage Bosne i Hercegovine mogu pruziti podrsku Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine u pruzanju medunarodne pomoci u prirodnim i drugim nesrecama u skladu sa relevantnim zakonima i clanom 9. SOP. lan 19. (Prilozi) Sastavni dio SOP su obrasci komuniciranja iz clana 9. SOP. lan 20. Izmjene i dopune SOP) 1) Izmjene i dopune SOP se vrse na nacin donosenja SOP. 2) Prijedlog za izmjene i dopune SOP podnose Strane zajedno ili pojedinacno. lan 21. (Stupanje na snagu) SOP stupa na snagu danom potpisivanja. Broj: _________________/09 Sarajevo,_________ 2009.godine Za Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine: MINISTAR Broj: _________________/09 Sarajevo,_________ 2009.godine Za Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine: MINISTAR dr. Selmo Cikoti ____________________
36

CZ U KATASTROFAMA KADA JE POTREBNA MEUNARODNA POMO


OUN POMO U PRIRODNIM I DRUGIM NESREAMA
Organizacija Ujedinjenih nacija (OUN) je opa meunarodna organizacija drava, osnovana 1945. godine u San Francisku radi odravanja i zatite mira i sigurnosti u svijetu, mirnog rjeavanja svih sporova, razvijanja saradnje u svim oblastima ivota, radi stavaranja humanih odnosa meu ljudima. OUN se rukovodi naelima mira i potovanja suverenosti, neovisnosti i nemijeanja u odnose svojih lanica. Prestankom hladnog rata i globalnog polarizma ona je promijenila globalni, strategijski koncept djelovanja i opredijelila se za dvije vrste misija: - misija za uspostavu i uvanje mira u svijetu (poznato kao koncept kolektivne odbrane), - misija humanitarnih poslova za djelovanje u katastrofama i odgovor na krizne situacije (Rezolucija Generalne skuptine OUN, broj: 46/182, od decembra 1991.godine), Ovom Rezolucijom UN, uvedena je funkcija Generalnog podsekretara za humanitarne poslove, koji je nadlean: - prvo koordinaciju pruanja pomoi u sluaju katastrofa na meunarodnom nivou, osigurava u obimu koji omoguava da ta pomo odgovara potrebama drave koja je ugroena katastrofom, - drugo, radi na usavravanju daljeg planiranja i organiziranja u sluaju katastrofa, naroito kada je u pitanju procjena tete i upravljanje procesom pruanja pomoi sa posebnim osvrtom na nerazvijene drave, - tree, radi na analizi, prognoziranju, sprjeavanju i ublaavanju efekata prirodne katastrofe, irenjem tehnikih i naunih informacija. U zaokretu misije OUN da pomae lanicama u prirodnim i drugim nesreama prisutno je prilagoavanje unutarnje strukture. Neki organizacijski dijelovi OUN mijenjaju naziv, programe rada, ali nastaju i neke nove organizacije za djelovanje u katastrofama. SISTEM OUN ZA POMO Sistem OUN prilagoen je za humanitarne poslove u prirodnim i drugim nesreama, pa je razvio slijedeu infrastrukturu: a) Tim UN za upravlj. u katastrof. (UN DMT), b) Ured UN za koord. human. posl.(UN OCHA) c) Program UN za razvoj (UNDP), d) Visoki komesarij UN za izbjeglice (UNHCR), e) Fondacija UN za djecu (UNICEF), f) Svjetski program hrane (WFP), g) Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Tim UN za upravljanje katastrofama UN DMT Svaka drava podlona prirodnim i drugim nesreama obavezna je formirati svoj nacionalni Tim za upravljanje katastrofama, ija je osnovna namjena da na dravnom nivou doe do brzog i (sa UN) usklaenog odgovora na katastrofu. Tim UN DMT ima zadatak da sa nacionalnom Vladom koordinira aktivnosti na prijemu pomoi u cilju oporavka, rekonstrukcije i ublaavanja katastrofe. Tim provodi sve aktivnosti vezane za katastrofu.
37

Predstavnik nacionalnog Tima moe biti ukljuen u UN DMT. Politika UN ide za tim da blisko sarauje i za sebe vee nacionalni Tim i Vladu drave pogoene katastrofom.

UN OCHA
Prethodno smo istakli da je Generalna skuptina UN donijela Rezoluciju broj: 46/182 kojom je prepoznala potrebu da se ojaaju i uine efektivnim napori svih lanica u pruanju humanitarne pomoi, koji imaju dva aspekta koordinacije: strateki i operativni. Generalni sekretar je navedenom Rezolucijom imenovao Pomonika Generalnog sekretara za humanitarne poslove i posebnog Koordinatora za pomo u prirodnim i drugim nesreama, kojeg e podravati Sekretarijat (dananja OCHA): - usklaivanje, omoguavanje i mobilizacija humanitarne pomoi UN sistema u onim situacijama kada je potreban koordiniran odgovor, - obezbjeenje usluga mjere koje do najvee mogue mjere poveavaju efikasnu upotrebu sredstava za humanitarnu pomo, kao to je konsolidacija upravljanja i irenje informacija ukljuujui izvjetaje o situciji, podatke ranog upozoravanja i procjenu potreba, - mobilizacija sredstava kroz pripremu unutaragencijskih apela, upravljanje krunim fondovima i finansijsko biljeenje donatorskih odgovora, - podravanje odgovarajueg nadlenog osoblja kroz programe obuke i ostale razvojne aktivnosti za osoblje, - djelovanje kao centralna taka za humanitarna pitanja i za poveavanje do najvee mogue mjere mogunosti za akcije sprjeavanja i za osiguravanje pristupa ljudima pogoenim sukobom, - osiguravanje da pomo doprinosi buduem razvoju i da planovi razvoja ukljuuju mjere za ublaavanje katastrofe, spremnost i sprjeavanje, i - podravanje i ojaavanje nacionalnih mogunosti za hitan odgovor. (Terenski prirunik o procjeni katastrofa i koordinaciji UN, 2000:6) UN OCHA ostvaruje slijedee ciljeve: a) ciljeve humanitarne koordinacije, moraju znati organi upravljanja i rukovoenja zatite i spaavanja u Bosni i Hercegovini. UN OCHA ima strukturu za koordinaciju na dravnom nivou: - predstavnika OCHA: Rezidentnog koordinat. UN, humanitarnog koordinatora i vodeu agenciju kao koordinatora; - Jedinicu za koordinaciju operacija na terenu, UN OCHA postavlja u sloenijim i dugotrajnim operacijama za podrku i pomo u vidu iskusnog i profesionalnog osoblja, logistike, administrat. i finansijske podrke. - Centar za koordinaciju operacija na terenu uspostavlja se kada se na ugroenom podruju usloava stanje nesree, kada se pojavljuje vei broj humanitarnih uesnika i kada je neophodno uspostaviti operativnu koordinaciju sa jednog mjesta; - Mehanizam regionalne koordinacije uspostavlja se kada je nesrea zahvatila vie od jedne drave. Ovaj Mehanizam uspostavlja se pod supervizijom Koordinat. za pomo u prirodnim i drugim nesreama. - Istovremene humanitarne operacije i operacije sigurnosti i razvoja oraniziraju se u dravama koje su pogoene tekom katastr. Tada se uspostavljaju tri liniije djelovanja i izvjetavanja: - K-dant Snaga e komandovati Snagama UN, - Humanitarnim poslovima e rukovoditi Humanitarni koordinator, - Rezidentni koordinator e rukovoditi aktivnostima razvoja.
38

U najsloenijim situacijama u ime Generalnog sekretara OUN moe biti imenovan specijalni predstavnik, koji ima sveobuhvatna ovlatenja i odgovornosti za: politike pregovore, angaman Snaga i cjelokupnu misiju UN na tom podruju. Koordinator OCHA ima dvostruku obavezu u izvjetavanju i to prema Specijalnom predstavniku Generalnog sekretara i prema Koordinatoru za pomo u vanrednim situacijama. b) ciljevi i funkcije terenske saradnje se ogledaju: - procjenjivanju, koje je stalna aktivnost OCHA, kako bi se pokrila sva ugroena podruja. Procjenjivanje ima kljunu ulogu da ravnomjerno, ili prema stepenu ugroenosti zastupi sva podruja, kako se ne bi dogodilo da neki dijelovi budu nezastupljeni, a drugi prezastupljeni u planovima humanitarne podrke koju koordinira OCHA; - planiranju, koje slijedi nakon procjenjivanja i prikupljanja podataka o potrebama. OCHA je odgovorna da stalno planira zadovoljavanje potreba drava koje zahvati katastrofa. Zato OCHA redovno planira, okuplja, postie sporazume o podjeli odgovornosti i saziva organizacije koje mogu pruiti pomo u katastrofi;

POJMOVI
Subordinacija odnos meu organima vieg i nieg nivoa. Koordinacija - aktivnosti koje simultano vri vie profesionalaca, ili organizacija a koje imaju zajedniki cilj; harmonino funkcionisanje delova celine koje daje efektivne rezultate Epidemija neobino esto pojavljivanje jedne bolesti u jednoj populaciji. Endemija esto i masovno pojavljivanje neke bolesti na ogranienom geografskom prostoru. Pandemija epidemija zaraze bolesti globalnih razmjera. Epizootija - ivotinjska, naroito stona zaraza veih razmjera, pomor stoke. Imunizacija imunizacija ili vakcinizacija je proces u kojem izlaganjem organizma na strane estice koje su ili deaktivirane ili blago aktivne dolazi do stvaranja antitijela, koja dovode do imuniteta organizma. Zoonoze - su grupa zaraznih bolesti koje su zajednike ljudima i nekim ivotinjama, a mogu prelaziti sa ivotinja na ljude i obrnuto. Kanader avion namijenjen za gaenje poara. Seizmograf ureaj za mjerenje intenziteta zemljotresa. Suicid samoubojstvo, namjerno prekidanje vlastitog ivota na razne naine. Rizik prognoza mogue tete, odnosno u negativnom sluaju gubitnika ili opasnosti. Geofon je jednostavan ureaj za registraciju nailazaka seizmikih valova tijekom mjerenja na kopnu; elektrini ureaj koji pretvara vibraciju tla u elektrine signale u CZ-u.
39

Profilaksa - je medicinska procedura ili procedura u okviru javnog zdravstva ija je svrha sprjeavanje oboljenja. Profilaktike mjere se grubo mogu podijeliti na primarne (sprjeavanje nastanka bolesti) i sekundarne (sprjeavanje pogoranja stanja). Panika neopravdani strah, opa uzbuna, pometnja. Disperzija rasipanje, rasprenost; hemijska smjesa u kojoj su jedna ili vie tvari rasprene. Dekontaminacija niz postupaka kojima se eliminira kontaminacija. Evakuacija iseljavanje stanovnitva i izvlaenje materijalnih dobara iz ugroene sredine. Kataklizma naziv za karastrofu velikih razmjera. Bofor (beaufort) jedinica za mjerenje brzine vjetra.

SKRAENICE
ANZUS Australija, Novi Zeland, Amerika BHMAC Minsko-akcioni centar Bosne i Hercegovine CEPC Komitet za civilno planiranje za vanredne situacije (Civil Emergency Planning Committee) CMEPC SEE Vijee Jugoistone Evrope za civilno-vojno planiranje za vanredne situacije (Civil Military Emergency Preparedness Council for Southeast Europe) CRED Centar za istraivanje u epidemiologiji katastrofa (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) DDD detekcija, dozimetrija, dekontaminacija; dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija DNK Dezoksiribonukleinska kiselina DPPI Inicijativa za spremnost i prevenciju katastrofa (Disaster Preparedness and Prevention Initiative) DPPR Resusrsi za pripravnost i prevenciju katastrofa (Disaster Preparedness Program Review) DPKO Odsjek Sekretarijata UN za mirovne operacije (Department of Peacekeeping Operations) DEMA- Danska agencija za upravljanje u katastrofama (Danish Emergency Management Agency) EADRCC Euroatlanstki centar za koordinaciju odgovora na katastrofu (Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre)
40

EADRU Euroatlantska jedinica za odgovor na katastrofu (Euro-Atlantic Disaster Response Unit) EAPC Euroatlantsko partnersko vijee (Euro-Atlantic Partnership Council) EEA Europska okolina agencija (European Environment Agency) EUFOR Snage Evropske unije (European Forces) EWN Evropska hidrografska mrea FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization) FCSU Jedinica za podrku terenskoj koordinaciji (Field Coordination Support Unit) FCDA Federalna Agencija Civilna Odbrane (Federal Civil Defense Agency) FUCZ Federalna uprava Civilne zatite IAEA Meunarodna agencija za atomsku energiju (Internationan Atomic Energy Agency) ICDO Meunarodna organizacija Civilne odbrane (zatite) (International Civil Defence Organisation) ICTY Meunarodni tribunal za ratne zloine za bivu Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia) IFOR Snage za implementaciju (Implementation forces) ILO Meunarodna organizacija rada (International Labour Organization) IMA Meunarodni standard za protivminske akcije IMWG Radna grupa za informacioni menadment (Information Management Workgroup) ITWG Radna grupa za informacione tehnologije (Information Technology Workgroup) JJI Jadransko-jonska inicijativa MCS Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica) ee nazivana samo kao Mercallijeva ljestvica MKCK Meunarodni komitet Crvenog kria/krsta MRE Edukacija o opasnosti od mina (Mine-risk education) NAC Sjevernoatlantsko vijee (North Atlantic Council) NACC Sjevernoatlantsko vijee za saradnju (North Atlantic Cooperation Council) NATO Sjevernoatlantski vojni savez (North Atlantic Treaty Organization)
41

NRC Norveko vijee za izbjeglice (Norwegian Refugee Council) NUS Neeksplodirana ubojita sredstva OESS Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju OHR Ured Visokog predstavnika (Office of High Representative) OiO Osmatranje i obavjetavanje OiU Osmatranje i uzbunjivanje OKC Operativni komunikacijski centar OPCW Organizacija za zabranu hemijskog oruja (Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons) OSCE Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (Organization for Security and Cooperation in Europe) OSOCC Centar za koordinaciju operacije na terenu (On-Site Operations Coordination Center) OUN Organizacija ujedinjenih nacija PAZ Protuavionska zatita PEWG Radna grupa za planiranje i vjebe (Planning and exercise workroup) PfP Partnerstvo za mir (Partnership for Peace) POEK Pas otkriva eksploziva PROM Pjeadijska rasprskavajua odskona mina RCC SEE Vijee za regionalnu saradnju u Jugoistonoj Evropi (Regional Council for Cooperation in Sout East Europe) RHB Radioloko-hemijsko-bioloko (sredstvo, oruje, zatita,...) SCEPC Vii komitet za civilno planiranje u kriznim situacijama (Senior Civil Emergency Planning Committee) SOP Standardne operativne procedure SSRN Socijalistiki savez radnog naroda SFOR Stabilizacijske snage (Stabilisation Forces) SPWG radna grupa za standarde i planiranje (Standard and planning workgroup) SRSA vedska spasilaka agencija (Swedish Rescue Services Agency)
42

UK ODA Agencija Velike Britanije za prekomorski razvoj (United Kingdom Overseas Development Agency) UNDP Program Ujedinjenih nacija za razvoj (United Nations Development Programme) UNDAC UN procjena katastrofe i koordinacija (United Nations Disaster Assessment and Coordination) UNHCR Agencija Un za pomo izbjeglicama (United Nations High Commissioner for Refugees) UNEP UN Program za zatitu okoline (United Nations Environment Programme) UNOCHA Ured UN za koordinaciju humanitarnih poslova (United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs) UNPROFOR Zatitne snage Ujedinjenih nacija (United Nations Protection Forces) UNSECOORD Ured koordinatora Ujedinjenih nacija za sigurnost (Office of the United Nations Security Coordinator) VINC Vojno-izdavaki novinski centar WEU Zapadnoevropska unija (West European Union) WFP Svjetski program hrane (World Food Programme) WHO Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) WMO Svjetska meteoroloka organizacija (World Meteorological Organization)

43