INTERVJU

Prof. dr. ESAD DURAKOVI, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu

VEHABIZAM JE OVDJE IZRAZITO SUICIDNA IDEOLOGIJA, TRAGINO JE TO TO NE SHVATAJU MNOGI MUSLIMANI, NI BONJACI

Razgovarala: Angelina ALBIJANI-DURAKOVI Depo portal, 05. 11. 2011. god.

Subotnji intervju - DEPO PORTAL: dr. Esad Durakovi

VEHABIZAM JE OVDJE IZRAZITO SUICIDNA IDEOLOGIJA, TRAGINO JE TO TO NE SHVATAJU MNOGI MUSLIMANI, NI BONJACI1

Ugledni bh. profesor arapske knjievnosti, Esad Durakovi, za DEPO PORTAL govori o vehabijskom pokretu u BiH, terorizmu u ime islama, utnji Islamske zajednice i bolesnoj ambiciji reisa Ceria, licemjerju Milorada Dodika, krizi zapadne civilizacije i, openito, poremeenim duhovnim vrijednostima savremenog svijeta... Akademik i profesor orjentalistike, Esad Durakovi, zasigurno spada u intelektualce koji Bosnu, Bonjake i njihov identitet poznaju kao malo ko na ovim prostorima. Prijevod kapitalnih djela arapske knjievnosti na bosanski jezik, meu njima Kur'an, Hiljadu i jedna no, te Muallque - sedam zlatnih arabljanskih oda, nainili su ga iznimno uglednim i u arapskim kulturnim sferama. Internacionalni iri mu je 2003. godine, u konkurenciji desetina institucija i pojedinaca, jednoglasno dodijelio UNESCO-vu nagradu za najboljeg arabistu u svijetu. Prije nekoliko godina javno je upozoravao na opasnost od terorizma u Bosni u Hercegovini, koji mogu proizvesti radikalni stavovi izopaene religije. Prolosedmini incident pred Ambasadom SAD-a, koji je (pr)ocijenjen kao alarmantno upozorenje na opasnost od vehabijskih pokreta koji egzistiraju na bh prostoru, te usud dananjih Bonjaka koji su razapeti izmeu osjeaja vlastite frustracije postratnim izjednaavanjem agresora i rtve, s jedne strane, i radikalnih odgovora s druge, povod su za ovaj iscrpan i otvoren razgovor.

Depo portal: Gospodine Durakoviu, prolosedmini dogaaj pred amerikom ambasadom poslao je svijetu jo jednu lou sliku o dananjoj BiH i Sarajevu. Kako Vi tumaite ovaj sluaj koji je imao elemente teroristikog napada? Dr. Esad Durakovi: Ovaj teroristiki napad u Sarajevu je gotovo prirodna, logina i oekivana posljedica razvoja situacije meu bosanskohercegovakim muslimanima nakon agresije na BiH.
1

www.depo.ba - 05. 11. 2011. god.

Teroristike napade ovakve vrste, ali i gore, najavljivao sam u medijima prije nekoliko godina, jer dobro znam prirodu i ciljeve vehabizma, ili selefizma, kako se katkad nastoji eufemizirati, sve do njegova pozitiviranja sintagmom novi muslimani, koja dolazi s najvie instance Islamske zajednice u BiH. Selefizam (vehabizam je ipak isto to!) nije religija u uobiajenom znaenju ve je to izopaenje religije u politiku koja je svuda negativna a posebno se negativizira u bosanskohercegovakoj stvarnosti. Vehabije u BiH su u funkciji unutranje agresije a da toga uglavnom nisu svjesni ni sami njeni protagonisti, jer oni svojom zaslijepljenou i aktima poput onoga pred amerikom ambasadom, zapravo, najvie tete nanose samim Bonjacima i dravi BiH budui da upravo time daju krunski argument onima koji su u toku agresije tumaili svijetu kako su ovdje muslimani nepodobni i kako ih treba eliminirati. U tom smislu, vehabizam je ovdje izrazito suicidna ideologija, neizmjerno tetna. Akt najvieg nasilja pred Ambasadom, dakle, jest teroristiki akt protiv jedne strane suverene i prijateljske zemlje, ali je on, istovremeno, teroristiki akt najviega reda i protiv samih Bonjaka i ovdanjih muslimana. Tragino je to to ne shvaaju mnogi muslimani, ili Bonjaci. Depo portal: Jedna od pozitivnih slika koju su Bonjaci uspjeli da izgrade u svjetskoj javnosti tokom rata i godinama poslije je ta da su imali dovoljno historijske zrelosti da na zloine i nepravde koje su im se dogodili ne odgovore terorizmom. Meutim, nekoliko sluajeva (zloin Muamera Topalovia, terorizam u Bugojnu, napad na ameriku ambasadu...) ovu su sliku donekle izmijenili? ta Vi mislite o tome? Dr. Esad Durakovi: Mi moemo biti ponosni to u vrijeme agresije na BiH - kada nam je itav svijet tokom nekoliko godina bio okrenuo lea i prepustio nas na milost i nemilost etvrtoj armijskoj sili u Evropi - nismo bili osvetnici ni teroristi, to smo sauvali ljudsko dostojanstvo u borbi, odnosno u pogromu gotovo epskih razmjera. Time su Bonjaci pokazali svoj pravi karakter, svoju prirodu, jer u tim stravinim i iracionalnim momentima moglo se oekivati uzvraanje agresoru istom mjerom, ali nije se to dogodilo, sreom. Caco jest postojao, to ne treba negirati niti minimizirati, ali bitno je, ipak, da to nije bila strategija Armije BiH, ve je ostalo na nivou akcija jednog komandanta koji se otrgnuo i zbog toga ga je smaknula upravo njegova Armija. Teroristiki akt u Bugojnu i ovaj u Sarajevu su neto drugo. No, uprkos svemu tome, ja vjerujem da se opa pozitivna slika o Bonjacima nije izmijenila, jer dobronamjerni i pametni ljudi shvaaju o emu se radi: nije to karakteristino za Bonjake. Meutim, to ne znai da se u budunosti slika ne bi mogla promijeniti, ukoliko sami Bonjaci ne preduzmu odlune akcije da osujete tu vrstu opasnog, krajnje opasnog primitivizma. Povodom ovih akata, ja smatram da organi sigurnosti treba da marljivo rade svoj posao kao i u svim drugim sluajevima ali represija sistema ne daje najbolje efekte (katkad daje i kontraefekte), ve sami Bonjaci, IZ svojom infrastrukturom i prosvjeivanjem mogu najefikasnije neutralizirati tu ozbiljnu prijetnju na koju ukazujemo ve vie godina.
3

Depo portal: Zloini u posljednjem ratu i, po mnogima, nepravedan mirovni sporazum koji je izjednaio agresora i rtvu, te stvorio dravu koja ne funkcionira i koja je u stalnoj krizi, plodno je tlo za razne oblike frustracija koje dovode do radikalnih poteza pojedinaca. Kako prevazii ovu situaciju? Dr. Esad Durakovi: To je sjajno pitanje, i ono je sutina svih problema koji se ovdje zbivaju. Ono to zovemo meunarodnom zajednicom cijelo vrijeme je u BiH djelovalo licemjerno, pa tako i danas djeluje. Ne samo da je izjednaena rtva i agresor, ve je agresor nagraen - a to je bitno tako to mu je data na upravljanje velika teritorija koju je etniki oistio, u kojoj je ak genocid izvrio; data mu je skoro polovina dravne teritorije, i to tako da je na njoj izgradio REPUBLIKU, a to je odlika drave. Drugim rijeima, ja se ne slaem s tim da su rtva i agresor izjednaeni ve je agresor nagraen. Da paradoks bude potpun, danas taj etniki oieni dio BiH ini sve to moe za dovrenje ratnih ciljeva konano rasturanje BiH na oigled meunarodne zajednice koja nema dovoljno snage i moralnog kredibiliteta da to presijee, zaustavi. Totalno je neetino, recimo, da je zona Srebrenice data na upravu RS, dakle istim onim institucijama te paradrave koje su izvrile genocid u Srebrenici. Kakvo je to pravo i kakav je to moral kad predstavnici meunarodne zajednice dolaze na masovne ukope u Srebrenici, dre govore, a pri tome te skupove na stratitu, nalik onome iz antikih tragedija, osiguravaju policajci od kojih su mnogi izvrili te zloine. To je naprosto neshvatljivo zdravom razumu, i zato mora biti frustracija. Dalje, ta ista meunarodna zajednica stalno nam ponavlja kako je sve do nas, kako mi treba da se dogovorimo i sl., i mi smo ve nasjeli na tu besmislicu i podvalu jer treba znati da nas je meunarodna zajednica formirala u Daytonu upravo tako da je apsolutno nemogu dogovor, da smo beznadeno paralizirani, dok oni gledaju sa strane i kazuju nam kako je sve do nas, kako se mi moramo dogovoriti! Istovremeno sve Dodikove dekonstrukcijske poteze gledaju blagonaklono, dolaze mu na noge najvii predstavnici evropske zajednice... Takvo ponaanje je vie od licemjerja. Tu dolazimo do odgovora na pitanje ta uraditi, kako prevazii situaciju. Vrlo esto sluam i itam u medijima, pa i od ljudi koji bi morali znati kako dalje, besmislicu o nunosti novih izbora. Novi izbori nita, apsolutno nita ne bi rijeili, jer smo za sve stranke ve glasali, ali ne ide pa ne ide... Klju rjeenja jedino se nalazi izvan svake sumnje u kvalitetnim promjenama Ustava (mi jo uvijek, zapravo, i nemamo ustav ve mirovni ugovor, to znai po sebi da smo predugo u stanju nedefiniranosti i beznadenosti). Treba donijeti ustav sa rjeenjima (kao i drugdje u normalnome svijetu) koja e eliminirati blokade kakve sada imamo... Drugog rjeenja nema.

Depo portal: Teroristiki napadi koje spominjemo uinjeni su, navodno, u ime Islama. Vi ste poznavalac islamskog teksta, prevoditelj Kur'ana na bosanski jezik; da li je mogue u islamskom tekstu i tradiciji pronai bilo ta to opravdavalo ovakve akcije pojedinaca ili grupa? Dr. Esad Durakovi: Terorizam je potpuno stran islamu, ak je u sukobu s njim; teroristiki akti su teroristiki udari na islam. Osnovno svojstvo terorizma jest to da su njegove rtve, u pravilu, neduni ljudi, a Kur'an kae: Ko ubije nekoga ko drugoga ubio nije, ili nekoga ko na Zemlji nered ne ini kao da je pobio sve ljude.... Nije li to velianstvena osuda teroristikih akata koji su slijepo nasilje?! Istovremeno, treba znati i to da se u Kur'anu na vie mjesta kazuje ljudima: Da je Bog htio, sve bi vas uinio jednom vjerskom zajednicom (ummetom). Dakle, religijska raznovrsnost svijeta jest izraz Boije volje, a to znai ako razmiljamo u konsekvencijama da je istinski vjernik duan potovati ba tu Boiju volju, priznavati i uvaavati, ak slaviti svekoliku raznolikost svijeta. ovjekova akcija protiv toga jest akcija protiv Boije volje. (Druga je stvar samoodbrana.) U tom smislu poznat je i ajet (ispisan i u zdanju UN): Ljudi, stvorili smo vas od jednog mukarca i jedne ene pa smo od vas nainili narode i plemena zato da biste se upoznavali... Dakle, uzajamno poznavanje, saradnja naroda jest Boija zapovijest, krajnja svrha koju je Bog svojim apsolutnim autoritetom utvrdio, a ne uzajamno unitavanje. Islam nije religija nasilja, to ne moete nai u Kur'anu, ali mu se to podmee. Depo portal: Vode se velike rasprave o vehabijskom pokretu u BiH. Po jednima, rije je o samorodnoj vjerskoj grupaciji nastaloj u vremenu burnih previranja, kako u islamskom svijetu, tako i kod nas; drugi, pak, upuuju na obavjetajne igre zapadnih sila. Gdje je tu istina i kako se BiH treba odnositi prema ovom, sada ipak ve moemo rei - pokretu? Dr. Esad Durakovi: Postojbina vehabizma je Saudijska Arabija. On tamo nije pokret ve slubena religijska opcija. Nai ljudi ne znaju vjerovatno ni mnogi pripadnici selefizma da je tamo pobijeno mnotvo muslimana koji nisu pristupili toj retrogradnoj ideologiji; ne znaju ljudi da su tamo selefije sa zemljom sravnili rodnu kuu poslanika Muhameda a. s., kuu njegove majke, njegove supruge Hatide i td. Pred takvim vandalizmom ovjeku pamet staje. No, nema sumnje da se vehabizam eksportuje u BiH iz Saudijske Arabije, ali on esto dolazi i preko Bea i ko zna otkuda jo iako je Saudijska Arabija njegova postojbina i on se u BiH odreuje kao pokret, u znaenju da osvaja prostor, odluan da ga zaposjedne u cijelosti. On jest iskoristio jedno izrazito krizno vrijeme u BiH da bi se tu instalirao i sada ispoljava svoj ekspanzionistiki karakter, netolerantnost kao svoje temeljno naelo funkcioniranja. Ja ne raspolaem podacima o tome da li vehabizam u BiH pripada igrama nekih zapadnih sila, ali to ima rezona zbog toga to je vehabizam ovdje izrazito protiv interesa Bonjaka i ovdanjih muslimana, protiv drave BiH, a znamo da su mone evropske sile podravale agresiju na BiH,
5

agresiju koja se ispoljavala kao unitenje Bonjaka. Dakle, to je nastavak iste politike jednim izuzetno perfidnim sredstvom. BiH treba da uini ba sve tanije, Bonjaci treba najvie da se angairaju u tome - da se odupru tome pokretu, pri emu naglaavam opet tim problemom treba da se najvie bavi IZ, jer se tako mogu postii najbolji rezultati. Ukoliko se to prepusti samo organima sigurnosti, policiji, represiji sistema bojim se da to moe samo osnaiti vehabizam. Bonjaci bi morali shvatiti da je to dugorono pitanje opstanka drave pa i samih Bonjaka. Mnogi to ne vide, na alost. Depo portal: Ovih dana Predsjednik RS Milorad Dodik dijeli recke politiarima i javnosti u Federaciji BiH u vezi stanja u ovome dijelu BiH. Da li on ima politiko i moralno pravo na ta, ako u obzir uzmemo nedavnu prolost, zloine, genocidne akcije koje su poinjene u ime srpstva i RSa? Dr. Esad Durakovi: Dodikovo ponaanje je monstruozno i naravno da on nema pravo dijeliti lekcije bilo kome, posebno ne ljudima u BiH u kojoj tako srano porie genocid, porie najstranije zloine koji su se dogodili u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. On istovremeno i uporno radi na konanoj disoluciji zemlje. Ovdje su apsurdi totalni, jer nigdje u svijetu nije mogue da vrlo visoko pozicionirani politiar, poput Dodika ili njegovog lana Predsjednitva BiH, javno i uporno zagovara ruenje vlastite drave i da pri tome prima veliku plau i sve druge beneficije od te iste drave. To je vrhunac beaa, licemjerja, ne samo Dodika i mnogih drugih iz toga entiteta ve i meunarodne zajednice koja je sve to omoguila svojim kreiranjem sistema u BiH i koja sve to mirno gleda i slua. To je trijumf zla i licemjerja. Dananji sistem u RS utemeljen je na nebrojenim i neizrecivim zloinima tokom agresije na BiH, ali je najvei problem u tome to i danas taj RS sistem opstaje na odravanju svijesti o tome zloinu kao o podvigu, to je to u RS kohezivni politiki faktor. Odbrana nevienih zloina tamo se jo uvijek i masovno predstavlja kao vrlina. Zar treba uope neki komentar takvoj izopaenosti, i zar je mogu adekvatan komentar?! Depo portal: Neki islamski teoretiari smatraju da se ni IZ BiH nije dobro postavila prema ovome problemu... Kakav bi stav, prema Vama, trebala zauzeti Islamska zajednica BiH prema vehabijskom pokretu? Dr. Esad Durakovi: Na problem vehabijske zajednice u BiH ukazuje ve dugi niz godina jedna grupa ovdanjih intelektualaca, profesora, ali njihova upozorenja nisu naila na odgovarajui prijem. U toku agresije na BiH Bonjaci su napadnuti kao muslimani, zato to su muslimani to znamo svi a o tome svjedoi i tadanji predsjednik SAD, Bil Clinton. Prirodno je, onda, to je u otporu Bonjaka jaao upravo taj element njihova identiteta jer on jest bio najugroeniji, ak glavni motiv za njihovo unitavanje. Meutim, jaanje tog aspekta bonjakog identiteta izmaklo je kontroli upravo u vehabijskom pokretu. Najveu odgovornost za to snosi IZ BiH jer je zauzimala
6

potpuno pogrean stav prema njima. Ona je vehabije tetoila, iz Rijaseta su stizale kvalifikacije o njima kao o finim muslimanima iz naih demata, kao o novim muslimanima, to bi trebalo shvatiti ak kao isticanje njihove avangardnosti i sl. To je tragina zabluda! ak i ovih dana, nakon teroristikog akta u Sarajevu, sluam i itam neke zvaninike iz IZ koji i dalje nemaju rezolutan stav, koji neto meandriraju i mimikriraju, a neki krivo kazuju kako Islamska zajednica, navodno, jest djelovala protiv vehabija. To je netano i naroito je opasno to se upravo u datim okolnostima i dalje ne izlazi odluno sa demaskranjem vehabijske zajednice i njenih ciljeva. Teroristika akcija u Sarajevu predstavlja se u reisovoj hutbi (4. novembra 2011.) otrim rijeima osude, ali se i danas izbjegava imenovati pokret koji je iznjedrio takav akt. Zbog toga e stvari i dalje ii u pogrenom smjeru, nema sumnje. Stav IZ, dakle, i danas je pogrean, neadekvatan, i on, kao takav, u konanici, ide na tetu Bonjaka i islama na ovim prostorima. Ja ne proputam dume i stalno mijenjam damije, ali jo nigdje ne ujem da hatibi govore o vehabijama, o njihovim zabludama, da govore u neusporedivim i nenadoknadivim prednostima tradicionalnog bosanskog islama koji je omoguio muslimanima da ovdje opstanu. Hatibi se jednostavno prave da nita ne vide. Ne zapaam ni u asopisima, odnosno u publikacijama IZ neku ozbiljnu akciju u demaskiranju i dekonstruiranju vehabizma. Ali zato ima neto drugo, tetno i opasno: vehabijska doktrina (ako je tako mogu nazvati) vrlo ozbiljno se rairila, metastazirala je u institucijama IZ: u nekim medresama, na nekim fakultetima IZ i td. Vehabije objavljuju svoje fetve, odnosno daju zvanina i paralelna tumaenja islama, a IZ uti. Dakle, oni su uli duboko u sistem, oni educiraju omladinu, dok vostvo IZ uti ili im komplimentira kao novim muslimanima. Uvjeren sam da veina ljudi danas ni zamisliti ne moe koliko je to ozbiljan problem, a to je najvea, to je historijska greka sadanjeg reisa. To je njegov maestrali doprinos rastakanju ovdanjeg tradicionalnog islama, a time i same bonjake supstance. Zbog toga se ovdje i vodio surovi rat. Depo portal: Reis Mustafa Ceri je kontroverzna linost ovdanje javne scene. Po jednima, to to on radi je dobro; drugi, kojih je sve vei broj, smatraju da on svojim politikim djelovanjem pravi tetu i Bonjacima i BiH. Kakav je va odnos prema njemu i treba li i u budunosti biti poglavar IZ BiH, odnosno treba li biti doivotni reis? Dr. Esad Durakovi: Potreban je ogroman prostor da bih valjano odgovorio na ovo pitanje. Ipak moram biti krai. Reis Ceri nanosi veliku tetu Bonjacima, upravo sam o tome kazivao. No, problem nije samo u reisu ve, objektivno, i u organima IZ koji mu to doputaju, jer uvijek postoji mogunost neke akcije. Taj oportunizam Cerievih organa je zabrinjavajui. Glavni problem s Ceriem je u tome pored pogrenog odnosa prema vehabijama to on ima nenormalnu ambiciju: on jednostavno ne moe bez mikrofona i kamera, on mora uvijek biti u centru panje, mora biti prvi i glavni, ali ne stvarnim kvalitetima ve afektacijom i kvazivrijednostima. Ne znam kako se to zove u psihologiji, ali se to prepoznaje kao neka vrsta ozbiljno oboljele ambicije. Kada
7

ga se kritizira, on to predstavlja kao islamofobiju, a zapravo je najee rije o tome da se nastoji kritikama zatititi IZ od ope inflacije. Nevolja je u tome to on shvaa gdje njegovo mjesto jest ve hoe po svaku cijenu da predstavlja Bonjake u svim aspektima, u svim domenima: hoe da je njihov vjerski, nacionalni, nauni i svaki drugi lider, da ih predstavlja u svemu. On se mijea u dravne poslove, dijeli lekcije svima u svim domenima, on ak osniva Boe, pomozi nam! tzv. nacionalnu akademiju nauka (BANU), s muftijom koji jo ni magistrirao nije a prije magisterija ve bijae rektor... To je potpuna dezorijentacija, to je totalna pometnja u vrijednosnom sistemu, u svijesti o kompetencijama, nadlenostima... E, ali problem je u tome to takva aktivnost reisa sasvim kontraproduktivna: ona ide u prilog onima koji ele potpuno marginalizirati Bonjake. Naime, njegova ambicija da bude apsolutni lider Bonjaka, u svemu, svodi se, u krajnjem, na to da nas ovdje predstavlja vjerski lider. Time se, izvan svake sumnje, Bonjaci svode u gabarite vjerske zajednice a oduzima im se politiki subjektivitet. Pa upravo s tim ciljem ovdje je i voen rat: da se Bonjaci konano neutraliziraju kao politiki subjekt. Cerieva hiperaktivnost podrava tu orijentaciju. to se tie mogunosti da bude izabran za doivotnog reisa, to je takoer izraz nezdrave ambicije. ak i da je savren, da ga ba svi hvale, ne bi trebalo ni da pomilja o doivotnom reisovanju. Nigdje i nikome, nikada, ne treba dati da bude doivotno na nekoj poziciji. Bio bi to jo jedan, i to krunski, dokaz njegove ambicije koja je u sukobu sa islamom. Jo vie od toga omogui li mu se tako neto, bit e to konana potvrda ozbiljnog oboljenja ovdanjih muslimana. Ja se nadam da to nee proi. Depo portal: Inicijativa o vjerskom povezivanju muslimana na prostoru Balkana ovih dana izaziva brojne nedoumice. Po Vama, da li je bolje da IZ BiH uva svoju teritorijalnu vezanost za BiH ili da ide u integracije sa vjerskim zajednicama iz Srbije, Sandaka, pa sve do Turske? Dr. Esad Durakovi: Imam razumijevanja za povezivanje muslimana na prostorima o kojima govorite, jer rije je o pripadnosti jednoj vjeri, rije je o istome narodu i rije je o injenici da su veoma dugo ivjeli u istoj dravnoj zajednici. Neki oblik povezivanja moe postojati, i on je izraz fakata koje sam naveo, ali ostaje otvorenim pitanje kakav oblik e to biti. Konano, u religijskom smislu svi muslimani svijeta pripadaju jednoj zajednici (ummet), ideja Ka'be afirmira tu potrebu zajednitva koje je u samim temeljima islama. Uostalom, i druge religijske zajednice imaju neke oblike neupitnog zajednitva, stoernitva i td. No, ja mislim da iz tog povezivanja treba iskljuiti politike silnice i moduse, i usmjeravati se ka zajednitvu u duhovnom smislu. Depo portal: Danas je Turska politika, ekonomska i kulturna sila u ekspanziji. Da li BiH treba imati snanije i jae veze se ovom zemljom?

Dr. Esad Durakovi: Naravno da treba imati snane veze sa Turskom koja je, uostalom, ak izrazito sekularna zemlja. Jednako tako treba imati snane ekonomske i kulturne veze i sa drugim zemljama. Koliko znam, Srbija koju vezuju posebna povijesna iskustva sa Turskom ima razvijenije ekonomske odnose sa Turskom nego BiH. Depo portal: Islamsko proljee u zemljama arapskog svijeta otvorilo je ove godine brojna pitanja. ta se tu generalno dogaa i da li u tim procesima ima dovoljno potencijala za uspostavu snanih, demokratskih i relativno samostalnih drutava sa islamskim duhovnim backgroundom? Dr. Esad Durakovi: Ja sam to nazvao arapskim proljeem, a ne islamskim, a tu ima razlike, jer sve ono to smo vidjeli do sada u pobunama u tim zemljama motivirano je politiki a ne islamski. O tome sam pisao u dva navrata u Osloboenju. Arapski svijet jo nije doivio svoju renesansu. On je bio kolonijalni prostor veoma dugo i on je sasvim marginaliziran u svjetskoj politici, ekonomiji, ak i u kulturi, a Zapad se prema njemu stalno odnosio (tako je i danas) kao prema objektu svoje ekspertize i bezobzirne hegemonije. O tome treba proitati knjigu Orijentalizam Edwarda Saida. S druge strane, reimi u tim zemljama ive u neizmjernom bogatstvu, gotovo bestidno hedonistiki, rasipniki, a narod dre zatucanim, nerazvijenim, izoliranim, s tekim kompleksima u odnosu prema razvijenom Zapadu. No, svijet se globalizira: mladi ljudi u arapskom svijetu se obavjetavaju o svemu i obrazuju se zahvaljujui modernim opedostupnim tehnologijama te ne pristaju vie na takvu poziciju, ali ne samo na poziciju odreene generacije, ili drutvenog sloja, ve ne pristaju na poziciju inferiornosti cijelog svoga kulturalnog kruga. To je specifinost ovoga masovnog pokreta, nalik na cunami. Arapske mlade generacije, znaju mnogo o svojoj blistavoj povijesti a ive u sumornoj i poniavajuoj stvarnosti, i oni vie ne pristaju na to. Naravno, uvjeren sam da na taj silovit pokret utjeu jo dva faktora. Prvo, rastua islamofobija na Zapadu provocira samosvijest muslimanskog, u ovom sluaju arapskog svijeta, tako da islamofobija moe biti samo kontraproduktivna po interese Zapada i stimulirajua u islamskom svijetu. Islamofobija je teka zabluda modernoga Zapada. Drugo, arapski svijet predugo ivi u naroitoj vrsti ponienja zbog cionistike politike prema tome svijetu, bezuslovne podrke Zapada cionistikoj politici u Palestini, zbog odnosa svojih vlada prema svemu tome. Dakle, koncentrirao se niz vrlo vanih povijesnih faktora koji su pokrenuli taj cunami. Nove generacije Arapa hoe da izau na politiku i kulturalnu scenu svijeta kao subjekt, a ne da ostanu objekt Zapada. Uvjeren sam da prisustvujemo velikim promjenama, ali sam isto tako uvjeren da se nee finalizirati tako brzo, za koju godinu, ve je rije o jednom nezaustavljivom i pozitivnom historijskom procesu. Na ove promjene treba gledati kao na proces u kome e biti povremenih skretanja, nesigurnosti, ali opi smjer je nepovratno markiran.

Depo portal: Krvavi kraj libijskog voe Moamera Gadafija ponovo je pokrenulo vana pitanja o odnosu Zapada prema ovom dijelu svijeta. Da li je za njih, za zapadne drave ali i korporacijski kapital, vanija demokratija u Libiji ili njena nafta? Dr. Esad Durakovi: Boanstvo Zapada je profit. Nikakva ljudska prava, nikakvi ideali. Profit i samo profit. To je danas Zlatno tele Zapada. Motiv za njihovu akciju je profit, nafta. Jer, zato ne reagiraju u Siriji gdje su ljudska prava silno ugroena?! Zato su tako dobri prijatelji s reimom Saudijske Arabije u kojoj ena ne smije automobil voziti, ne smije sama na ulicu izai... Nigdje to ne spominju. Ne branim Gadafija predugo je bio na vlasti i da je imao pameti organizirao bi potene izbore im se narod pokrenuo - ali motiv za akciju NATO-a iskljuivo je profit a ne ljudska prava. To su prie za naivne. Depo portal: Mnogi kritiari korporacijskog drutva upozoravaju na opasnu krizu zapadnog kapitalistikog drutva. Drugi to povezuju sa moralnom i duhovnom krizom itave ove zajednice; da li je to samo kritiki pogled iz ostatka svijeta ili se zaista moe govoriti o krizi zapadne civilizacije? Dr. Esad Durakovi: Upravo spomenuh Zlatno tele. To je sjajna kur'anska parabola (i ne samo kur'anska) u kojoj je narod (ne sluajno jevrejski) napravio sebi boanstvo od zlata. To je slika modernoga svijeta; u tome jest parabolinost prie. Profit je postao boanstvo. U trci za profitom (a novac je koncentriran u rukama nevjerovatno malog broja ljudi), svijet se potpuno dehumanizira jer korporacijskim drutvom ovladava zapanjujua i nezasita pohlepa. To vodi u propast, ili u strane tektonske poremeaje cijeloga svijeta. Motiv Zlatnog teleta je vrlo aktualan. Depo portal: Nedavno je jedan ovdanji intelektualac izveo zakljuak da su teroristiki napadi, nasilje na sportskim terenima i drugi brojni incidenti koji nam se deavaju, donekle rezultat i neulaganja drave u kulturu, nauku, obrazovanje, sport. ta Vi, kao dugogodinji univerzitetski profesor, mislite o tome? I kakva je situacija na naim univerzitetima openito? Dr. Esad Durakovi: Mislim da je ovo pitanje vie za sociologe. Istina je da mi imamo opi pad vrijednosti, svih standarda, da imamo silne vikove primitivizma posvuda a to producira, ili utjee na produciranje i ovih nereda na stadionima. No, glavni generator sportskog nasilja u nas je ipak ideoloke naravni, zapravo politike, i to je zabrinjavajue, to su recidivi nedavnog kataklizmikog rata koji je harao ovdje. Inae, po vandalskim sukobima su poznati i navijai iz visokorazvijenih zemalja, kao to je Velika Britanija. to se tie naih univerziteta, to je duga pria. Nekontroliranim i nekompetentnim osnivanjem univerziteta i fakulteta irom zemlje, po halama i hangarima, bez kadrova i samo zato da bi svaki

10

kantonalni monik imao svoj univerzitet zbog svega toga sistem visokog obrazovanja je tragino devastiran, a bio je dobar. U nekim naim gradovima imate vie fakulteta nego ulica. Osim toga, bolonjski sistem u visokom obrazovanju smatram o tome sam vie puta pisao s mnogo gorine povijesnim evropskim promaajem. To je transnacionalna katastrofa. Bolonjski sistem u nas je nasilje birokratskog nad akademskim duhom; on nas nasilno pretvara od predavaa u ispitivae, studij je pretvoren u kros na kratku stazu, djeca vie ne ue kako razmiljati o problemima, kako razmiljati u/o sintezama, ve se studij uglavnom svodi na razinu i metodu zaokrui i popuni, dakle sistem testova i kvizova, a TO NIJE STUDIJ. Ja uope ne sumnjam da e se jednoga dana koji i nije predaleko shvatiti da je bolonjski sistem poguban i da e biti najozbiljnije revidiran, vjerovatno ak naputen, ali e dotle biti nainjene neispravljive tete. Depo portal: Vratimo se jo malo islamu u BiH. Bosanski nain, ako ga moemo tako nazvati, prakticiranja islama smatra se poeljnim nainom odnosa prema vjeri i vjerskom. ta su, po Vama, najvee vrijednosti ovdanje vjerske prakse i tradicije? Dr. Esad Durakovi: Kretao sam se po islamskom svijetu, posebno po arapskom, i uvijek sam govorio ozbiljno i objektivno da nema ljepeg islama od bosanskoga. On je vrlo jednostavan, lagahan, neoptereujui, na neki poseban nain je spontan, ali istovremeno i na jedan velianstven nain je sveproimajui. Bosanski islam (vrlo uslovno koristim tu sintagmu, jer zapravo islam je izvorno jedinstven, nedjeljiv na ovakav nain, ali postoje neke diferencirajue manifestacije) ima posebnu vrijednost koju ja prepoznajem i imenujem kao naglaen osjeaj za toleranciju. Ovdanje muslimane ne karakterizira nametljivost bilo koje vrste, iskljuivost, ve svijest o tome da je vjeroispovijest i vjeropripadnost stvar najdublje intime, a ne nametljivosti, ili poze bilo koje vrste. Depo portal: Ovog vikenda pada Kurban Bajram; kako ete, ako Vam ovo pitanje previe ne ulazi u sferu privatnosti, provesti ove dane? I kakav odnos, imate prema ovim praznicima, koja su to sjeanja i slike koje u sebi nosite na pomen ovih vanih datuma za ivot jednog muslimana u BiH? Dr. Esad Durakovi: Bajram je dan mira u sebi, sa sobom i s porodicom. Istovremeno, on je i jedna naroita vrsta izlaska razdragane duevnosti u svijet. S bijelom kouljom, ozarene due u bijeli svijet! Bajram bi se mogao i tako predstaviti. Tu vrstu duevnosti u ekspanziji, kao i svoje vienje islama i muslimanskog svijeta openito, opisivao sam u svojoj posljednjoj knjizi Duhovna biografija.

11