You are on page 1of 12

HADI MEHMED-PAA KUKAVICA ? - zul-kade 1174 (4.6.-3.7.1761.

Gotovo je nemogue nepoeti govoriti o vakufu ili vakifu bez potsjeanja na hadis Muhameda a.s. koji glasi: Sa smru ovjeka prestaju sva njegova djela, osim u tri sluaja ; Ako iza sebe ostavi dobro odgojeno potomstvo, ili znanje koje ljudima koristi (npr. znanstveno djelo),ili kakvo dobro , hair od koristi ljudima. U proteklih etrnaest stoljea na prostorima koje su nastanjivali muslimani, ovaj hadis je bio polazna taka, osnova za vakuf kao ustanovu od opedrutvenog, ekonomskog, kulturnog, znanstvenog, vjerskog i svakako historijskog znaaja, koji i danas ima ivotno znaenje za muslimane irom svijeta. Ulaskom u okvir Osmanskog carstva 1463. godine, Bosna postaje rasadnik vakufa. Mnoga mjesta u Bosni svoj razvoj, svoje izrastanje u znaajnija kulturna, ekonomska i urbana sredita duguju vakufima mnogobrojnih vakifa, gotovo po pravilu svojim sinovima; ljudima poteklim iz nae zemlje i naeg naroda. Po tom pitanju Foa je tipian bosanski grad, koji je rodno mjesto Hadi Mehmedpae Kukavice, bosanskog vezira u vremenu od 1752.-1756. i 1757.- 1760. godine, jednog od najveih vakifa Bosne uope.

I Sumirajui posljednja tri stoljea Osmanske uprave u Bosni, koja su obiljeena opadanjem vojne i ekonomske moi Carstva u cjelini, i svim ostalim nevoljama koje takvo slabljenje prate, Hadi Mehmed-paa Kukavica ima istaknuto mjesto u nizu brojnih bosanskih namjesnika toga vakta. Za postizanje takvog mjesta kljune su dvije uloge Mehmed-pae; kao bosanskog namjesnika i kao bosanskog vakifa. Neuputajui se u davanje konane ocjene njegove uloge vezira, osim skromnog miljenja da je Mehmed-paa tu svoju dunost obavljao energino i sa izvjesnim uspjehom, a to potvruje i injenica da je on jedan od rijetkih vezira toga doba koji su na jednom mjestu proveli est i po godina (upravljao Bosnom u dva navrata od 1752. do 1756. i od 1757.do 1760.godine). O ulozi vakifa moe se rei, bez bojazni da e se napraviti ozbiljna greka, da je Mehmed-paa jedan od najveih, a kad je u pitanju vrijeme od prvih godina sedamnaestog stoljea naovamo i Foa, uope, najvei bosanski vakif. To se vidi iz vie od osamdeset javnih objekata u osam mjesta; u samoj Foi vie od deset, koji su znaajni ne samo zbog graevinske i umjetnike vrijednosti, ve i zbog injenice da su stajali velike svote novca u vrijeme slabljenja moi Osmanske carevine na svim poljima. Mehmed-paa Kukavica, kako je poznato, roen je u Foi u muslimanskoj porodici koja vodi svoje porjeklo od kranske porodice Pavlovia sa Popova mosta u podruju ureva (Sutjeska). Po jednoj narodnoj predaji Mehmed-pain otac je bio

foanski alajbeg.* __________ * Foa je u 18.stoljeu bila sjedite alajbega. Takoer, Mehmed-paa je imao brata Sulejmana, to navjeuje mogunost da je taj Sulejman rodonaelnik foanske loze Kukavica, za razliku od one travnike (Kukavii ili Ibrahimpaii), iji je rodonaelnik sam Mehmed-paa.* Poetak Mehmed-paine karijere ini se da je vezan za Bosnu. Poto je preao u Istanbul, brzo napreduje. U rebiul-ahiru1163. (izmeu 10.3.i 7.4.1750.) promaknut je u ser-bau ili aubau (ef dvorskog ceremonijala). 1752. pred kraj septembra, u asti aubae poslat je u Bosnu, kao poseban sultanov izaslanik (memur), sa zadatkom da zavede red naruen bunama koje su trajale od 1747. godine po sjevernoj i zapadnoj Bosni, a ije su voe bili ak i neki pretstavnici vlasti i uleme (kadija Abdurahman efendija Muharemija). Mehmed-paa je na ovu dunost imenovan posebnim carskim fermanom iz zul-kadea 1165. (izmeu 20. i 30. 8.1752.) godime. aubaa carskog divana, hadi Mehmed, kako je Mehmedpaa imenovan u fermanu, veoma je surovo nastupao protiv ustanika, to je pogoralo i onako teko stanje. Kako su u Istanbulu stekli uvjerenje da je Mehmed-paa uspjeno izvrio zadatak, bi promaknut u ast mirimirana i imenovan bosanskim valijom, umjesto dotadanjeg Ahmed-pae uprilia. Datum ovog imenovanja je, po Mehmedu Sureyyi, 3. safer 1166. tj. 10.12.1752. godine. Ve mjeseca dumadel-uhraa 1166. tj. aprila 1753. dali po zaslugama ili na neiji zagovor, Mehmed-paa dobiva i trei tug tj. titilu vezira. Prvi namjesniki mandat Mehmed-pae u Bosni trajao je pune tri i po godine i za samo nastupanje na pomenutu dunost vezan je jedan zanimljiv podatak; obiaj je bio da se novi bosanski namjesnik doekuje u Sarajevu sa posebnim poastima iskazanim u povorci u kojoj su se ispred pae, uz utuglijske bubnjeve, nosili znaci, tugovi njegove asti. Dotad, bosanski namjesnik najee je bio vezir tj. paa sa tri tuga, a kako smo vidjeli Mehmed-paa je na tu dunost nastipio u inu pae sa dva tuga. Vjerovatno cijenei da ga narod i velikai nee dovoljno potovati, Mehmed-paa ue u Sarajevo bez utuglijskih bubnjeva i povorke sa tugovima. Ukratko, njegov prvi mandat bosanskog namjesnika odslikavaju obrauni sa ustanicima na svim stranama, sa vie ili manje uspjeha, koji je rezultirao slamanjem ili barem pritajivanjem pokreta baa, to je opet pomoglo da se smanji pritisak na narod, te pohodi protiv crnogoraca.* Onaj drugi pohod protiv crnogoraca koji je bio u zavrnoj fazi priprema dovrio je amil Ahmed-paa, koji je fermanom od 8.evala 1169.tj. 6.7.1756. imenovan na mjesto namjesnika Bosne, umjesto hadi Mehmed-pae Kukavice koji je premjeten na mjesto valije u Negropontu.* Nakon godinu dana provedenih u Negropontu, 12.zul-kadea 1170. tj. 28.8. 1757. Mehmed-paa je ponovo imenovan bosanskim vezirom, vjerovatno na vlastitu molbu a radi nadgledanja radova na svojim vakufima, od kojih su neke graevine ve bile zavrene.* Stupivi ponovo na mjesto bosankog vezira u novembru mjesecu je primio gvardijane fojnikog, kreevkog i sutjekog samostana koji su mu predali dulus,

uobiajeni dar u novcu. __________ * Alija Bejti, Prilozi za orjentalnu filologiju, VI-VII/1956-7., Sarajevo 1958. * Luka Gri Bjelokosi je u Fojnici zabiljeio jednu pjesmu i objavio ju je 1898. u Novom Sadu, u zbirci Iz naroda i o narodu. Ta pjesma govori o tom pritajivanju bainskog pokreta * Ferman o imenovanju u teanjskom sidilu. * Isto.

Ve sljedee 1758. U toku istog primanja Paa je pomenute gvardijane, s posebnim ceremonijama, zaognuo novim biniima i taj obiaj se odrao na bosanskom divanu sve do 1847. i vezira Mehmed Tahir-pae.* 1758.Mehmed-paa je sveano obejanio, objavo svoju vakufnamu pred kadijom u vezirskom saraju u Travniku. Tako je predao na javnu upotrebu sve svoje vakufe kiji su te godine bili gotovi. Te godine Mehmed-paa je poduzeo jedan pohod na Hercegovinu, ali je bio razbijen.Sukob sa Mostarcima imao je odjeka i u Istambulu.Mostarci uloe tubu protiv Mehmed-pae i uz pomo uticajnih ljudi koje su imali na Dvoru uskoro stie ferman kojim Mehmed-paa bi opozvan sa poloaja bosanskog namjesnika, a poslije, vjerovatno povodom istih optubi i prognan na Krit gdje je kasnije pogubljen. Mehmed Sureyya navodi da je Mehmed-paa Kukavica napustio Bosnu u mjesecu muharremu 1174. (13.8.-11.9.1760.) hidretske godine, bio namjesnik Janine (Epir) te tu, u dumadel-ahiru (8.1.-5.2.1761) lien svih asti i prognan u Resmu (Retimo) na Kritu, gdje je pogubljen u mjesecu zul-kadeu 1174.(izmeu 4.6.i 3.7. 1761.).Ovaj podatak potvruje i biljeka sutjekog ljetopisca Benia, koji pod godinu 1761. biljei: Car smae hadi Mehmed pau Kukavicu, a glavu mu otsijee u hadi (na adi-Kritu), gdje je bio prognan, dade donijeti u Carigrad i staviti na ta ili kamen, gdje se meu glave krivaca, da bi se ulio vei strah drugim vezirima. Beni dalje, navodi razloge pogubljenja: Tome je uzrok bilo ovo: 1.toje hinlu inio u harau, prikazujui caru toliko godina manje teskera, a kupei vie od raje poreza 2.to isprodava po krajini kapetanske (ili kapetanima) topove i debhanu to je bijae car poslao 3.to je dizao vojsku na Mostar 4.to se nadmetao za bosanski paaluk s carevim zetom i to se time uini sramota carevom zetu 5.to je bilo i drugih krivica. Sama uloga Mehmed-pae Kukavice kao vezira, kao i openito uloga bilo kojeg upravljaa podlona je razliitim tumaenjima i ocjenama, pa je u krajnjem sluaju veoma teko i nezahvalno dati konanu ocjenu, pogotovo ako bi se eljelo biti potpuno objektivan. Sa izvjesnom mjerom pristrasnosti moe se rei da je njegova uprava u izvjesnom smislu bila dobra imajui u vidu neke navode savremenika ili neke narodne pjesme, a posebno njegov vakuf koji je etvrti po veliini u Bosni.* VAKUF Pitanje njegova bogatstva ostaje nejasno i pored nekih navoda koji istiu njegovu

pohlepu za novcem a koje druge injenice opovrgavaju. 1752. godine Mehmed-paa je u Bosnu doao kao hadija, znai ve imuan ovjek, a o njegovom bogatstvu steenom prije te godine govori enjenica da je neke svoje vakufe poeo ili izgradio prije kraja 1752. Znai prije nego je postao paa i bosanski namjesnik. Do 1758. nastala je veina objekata njegova vakufa, mada je i poslije te godine nastalo nekoliko vakufskih objekata. Ve je reeno da je Mehmed-paa uvakufio vie od osamdeset raznih objekata, a po vakufnami, zapravo njenu prijepisu vidi se da su ti objekti izgraeni u osam mjesta: Foi, Goradu, Prijepolju, Sarajevu, Visokom Travniku i u travnikim selima Slimena i Vitez. To su sljedei objekti: etiri damije jedna medresa, etiri mekteba, pet uprija, jedan sebilj, etiri esme, tri karavan saraja, jedan hamam te jedan bezistan i vie duana. __________ * Beni u sutjekom ljetopisu. * O konanom Mehmed-painu odlasku Beni u Ljetopisu kae: I die se dobri Agi Mehmed-paa, dictus Kukavica; al nie, ve sivi soko. 1. FOA Damija hadi Mehmed-pae Kukavice bila je smjetena u Prijekoj ariji iznad Ortokala tj.iznad dananjeg upravnog sredita grada.Damija se je odlikovala masivnim kamenim zidovima, kalotnim kamenim kubetom i visokom munarom od tesanog kamena, koja je dominirala okolinom. Tlocrt damije je isti kvadrat sa unutranjom osnovom od 9,05 metara. Sofe damije je do pred agresorski rat 1992.nadkrivala jednostrena krovna konstrukcija postavljena na jednostavne drvene stubove. Ti elementi su odudarali od glavnine objekta, pa je Alija Bejti s pravom primijetio da su sofe morale biti netkrivene kamenim kubetima naslonjenim na kamene stubove.* To je vremenom propalo i zamijenjeno je drvenom konstrukcijom. Ulaz u damiju krasila su dvokrilna drvena vrata ija su krila cijelom povrinom ornamentirana nizom kvadrata sa rozetama poput rascvjetalog cvijeta u sreditu svakog od njih.Motiv kvadrata ima orjentalno porijeklo dok rozeta predstavlja isti domai motiv koji se je mogao sresti na mnogim foanskim kuama, to je dokaz da je to djelo domaih majstora. Unutranjost damije ukraava mihrab i mimber nevelikih dimenzija sa vie umjetnikih ukrasa. Mahfil su noili drveni stubovi sa profiliranim osnovama i izrezbarenim jastucima. I ako bez ornamenata ispod kubeta i erefeta, damija je djelovala skladno i impresivno, te zauzima ubjedljivo prvo mjesto meu etiri hadi Mehmed-paine dasmije koje je izgradio (tri su u drugim mjestima Bosne), to govori o njegovoj nakani da se odui svome rodnom gradu. Tarih na kamenoj ploi iznad ulaznih vrata veliine 53x53 cm napisan je turskim jezikom u etiri distiha sa hidretskom godinom 1165.(od 20.11. 1751. do 7. 11. 1752.). ime vakifa se navodi kao hadi Mehmed-beg, aubaa sultana Mahmuda, to jasno govori da je ta damija grena prije nastupanja na poloaj bosanskog namjesnika, odnosno sultanovog memura. Mekteb i medresa izgraeni su na lijevoj strani harema damije, u jednom krilu od erpia i drveta. 1899.godine na desnoj strani harema izgraeno je jo jedno krilo

medrese, ime je naznaena skladnost itavog sklopa, a ije rjeenje podsjea na velike medrese Istanbula, takoer graene uz hareme damija. Takav sklop objekata ovog tipa u Bosni, poznat je samo u sluaju hadi Mehmed-paine damije, medrese i mekteba ovdje u Foi. Medresa je radila do poetka Drugog svjetskog rata. Karavan-saraj nalazio se u neposrednoj blizini damije i medese, na suproznoj strani ulice. Poslije Drugog svjetskog rata karavan-saraj je restauriran, tako da je prizemlje, gdje su prije bile tale za kiridijske konje, pretvoreno u restoran, dok je sprat posluio prvobitnoj namjeni; prostorija za konaenje.Ovaj karavan-saraj nije imao unutranje avlije i bio je itav pod jednim etverostrenim krovom, tako da je to zapravo han veih dimenzija, i ako se u vakufnami zove karavan-sarajem. Evo kako Alija Bejti opisuje ovaj karavan saraj: Graen je u dvije etae, od kojih je ona donja sva od kamena, a gornja od erpia i drveta ( kanatna konstrukcija).Dolje su tri prostorije.Dvije su do ulice i jedna od njih je kahvodak, gdje je sjedio zakupnik hana ili handija i tu doekivao putnike kavom, a u drugoj je bila spremnica za ito ( hambar), kakvu su imali i svi drugi vei hanovi. Pozadi tih dviju soba protee se na cjeloj duini objekta trea prostorija, staja za kiridiske konje.Taj prostor ( 17,70 x 9,15m) dobro je osvijetljen nizom niskih a irokih prozora, koji su uzdignuti do samog stropa, a parapete im u debelom zidu skoene, tako da je svjetlo koso upadalo u unutranjost.Po sredini staje su, u uzdunoj osi etiri jaka drvena etvrtasta stupa koji prenose teret gornje etae i ujedno, u neku ruku djele prostor na dva djela, kako se on lanio i obzirom na sam smjetaj konja. __________ * Alija Bejti, Nae starine III, Sarajevo 1956. Tu su se konji vezali uz dva nasuprotna i dua zida te su u tu svrhu, uz te zidove bile izgraene i jasle. U tu staju i druge prostorije hana vodi vrlo prostran i otvoren hodnik. irina mu iznosi upravo 4m, a tolika veliina data je radi toga, da kroza nj moe u staju proi i konj pod tovarom. Na vanjskoj strani , prema ulici ulaz je jako naglaen polukrunim kamenim lukom u gornjem djelu, a na onom mjestu , gdje poinje staja, izgraena su teka drvena vrata na dva krila koja su se preko noi zatvarala. Iz tog hodnika vodi i jednokrako drveno stubite na kat.Najprije se izlazi na divanhanu prostran i slobodan prostor, na koji se vee pet soba za konaenje putnika.Sve te sobe namjenjene su, po starom obiaju, zajednikoj upotrebi i u svakoj je sobi lealo po vie putnika jedan do drugoga na uzdignutom drvenom podijuili, kako ga zovu u Foi palatama, koje su se protezale do prozora i od zida do zida. Izmeu dviju odaja u zapadnom djelu hana izgraen je jo jedan odak s ulazom sa divanhane, a na njima je bilo obino ognjite.Na njemu su sami putnici spravljali sebi hranu.Odaja, to se vee uz taj kahvodak i prostire na sjeverozapadnom uglu kata, kasnije je neto smanjena zidom od obinog pletera, i time se otvorio novi prostor, prolaz do abdesthane koja je bila napravljena na vanjskom rubu vanjskog zida za pranje putnika. * Iz jednog nedatiranog obrauna Mehmed-paina vakufa u Foi, vjerovatno iz 19.stoljea, vidi se da je godinja zakupnina iznosila 100 groa i da se han od

starina izdaje pod tu cijenu. Mostovi koje je Mehmed-paa izgradio u Foi (izgradio je dva), premoavali su ehotinu i Drinu.Bili su izgraeni od drveta pa zato vie nisu u ivotu. Most preko ehotine stajao je na izlazu iz Donje arije, ispod pazarita, gdje se i do Drugog svijetskog rata nalazio jedan most. Most na Drini bio je u Donjem polju na mjestu dananjeg eljeznikog mosta, poznatog stratita foanskih Bonjaka iz Drugog svijetskog rata.Alija Bejti pak, neiskljuuje mogunost da je taj most bio na Brodu, pet kilometara juno od grada, na mjestu starijeg mosta koji je bio vakuf sultan Sulejmana, a kojeg opisuje Evlija elebija polovinom sedamnaestog stoljea.* Sahat-kula, mada nije spomenuta u vakufnami iz 1758.godine, po opeprihvaenom miljenju je vakuf Mehmed-pae, a izgraena je poslije pomenute godine. Sahat-kula je izgraena od kamena, prizmatinog je oblika, poput ostalih bosanskih sahat-kula.U rubove su postavljeni ovei tesanci od sedre a u ostalim djelovima obini pritesani vapnenac.U presjeku je etverokutnog oblika sa dimenzijama 3,1x3,2m i visinom od oko 16m.Ulazna vrata su veoma mala, svega 96 cm visine.Uz kulu idu drvene etverokrake stepenice sa podestima u okovima.Pod vrhom se nalaze etiri otvora u obliku prozora sa iljastim lukom, ispod kojih su smjeteni brojanici sa kazaljkama.Kula je nadsvoena blae naglaenim kamenim vijencem i oniskim atorastim krovom od kamena klesanca sa limenim pokrovom. Nije mi poznato jeli ova kula preivjela posljednju agresiju na BiH. Tekija kao ni sahat-kula nije pomenuta u vakufnami iz 1758. ali Alija Bejti na temelju originalnih isprava iz 19.st. navodi postojanje tekije hadi Mehmed-pae Kukavice u Foi i jednog turbeta, svakako iz ranijeg vremena, uzdravanog zajedno sa tekijom iz prihoda kranske dizije bosanskog ajaleta.* Naime, tu tekiju pominje jo Evlija elebija pod imenom Bajazid-babina, a Mehmed-paa ju je samo obnovio i odredio njeno uzdravanja. __________ * Alija Bejti, Nae starine III. * Evlija elebija, Putopis. * Alija Bejti je koristio neregistrirane isprave iz arhiva porodice Mufti iz Foe. Kasnije su i drugi vakufi pomagali njeno uzdravanje, a doivjela je nekoliko obnova, od kojih je posljednja nekoliko godina pred posljednju agresiju na BiH, u kojoj je potpuno unitena kao i sve u Foi to je odslikavalo islamsku kulturu i tradiciju. Tekija je pripadala nakibendijskom tarikatu i sastojala se je od semahane, dva turbeta i musafirhane. U Mehmed-painoj vakufnami pominje se i jedan hamam u Foi, te sedam duana, o ijem poloaju i osobinama nisam mogao pronai opirnije podatke, osim ovog pomena u vakufnami.* 2.SARAJEVO Damija Mehmed-pae Kukavice u Sarajevu izgraena je na temeljima starije,

Duradik hadi-Ahmedove, nastale prije 1554.godine.Muvekit navodi kako je ta damija izgorjela i kako je na njenim temeljima Mehmed-paa izgradio svoju.* Pa ipak, damija je poznata kao Duradik hadi-Ahmetova.Damija se nalazi u Patkama, na poetku ulice Sagrdije.Izgraena je od erpia i (bila) pokrivena etverostrenim krovom od eremita. Munara je od kamena, nije visoka kao munara Mehmed-paine damije u Foi, ali je elegantnija od munare te damije. Iz Mejlijeva (umro 1781.) tariha nad ulazom u damiju, vidi se da je damija sagraena 1168.hidretske godine (1755.), dakle tri godine poslije foanske damije. Mekteb Mehmed-pae u Sarajevu nalazio se je uz njegovu damiju, u Patkama, sa njene istone strane.Zgrada mekteba bila je jednostavna, poput obine bosanske kue pod eremitom.Poput damije i mekteb je stajao na temeljima Duradik hadi-Ahmedova, starijeg zdanja, stradalog u poaru iz 1697.godine.* Mehmed-pain mekteb izgraen je kad i sama damija.U njeg je bila dovedena i voda iz vodovoda koji je napajao i esmu ispred damije. U poaru iz 1780.godine,* ta zgrada je izgorjela, zatim obnovljena i sluila je svojoj namjeni do iza Ausro-Ugarske okupacije 1878.godine.* Sebilj Mehmed-pae nalazio se je na samoj Baariji, nie od onoga dananjeg, sve do 1858.godine, gdje je do 1868. bila postavljena gradska straarnica.* Te godine straarnica je uklonjena i na njenome mjestu ponove je izgraen sebilj, koji nije istovjetan sa Mehmed-painim, ali je vjerovatno izgraen po uzoru na taj stariji. 1891.godine taj novi sebilj je poruen i zamjenjen drugim koji je 1913.godine premjeten na dananje mjesto. Prvobitni Mehmed-pain sebilj je sagraen 1754.godine, kako navodi Baeskija.* Sebilj je imao jednu prostoriju kvadratne osnove, sa ulazima na sve etiri strane, natkrivenu blagim vijencem i malom masivnom kupolom.U sebiljkurnu, kameno korito tekla je voda dovedena iz Gazi Husrev-begova vodovoda, uzeta iznad ekreijine damije.Za to je Gazi Husrev-begovu vakufu plaana jedna aka dnevno, iz Mehmed-paina vakufa.Tu je bio i poseban slubenik koji je kevijom zahvatao vodu i besplatno pojio prolaznike. __________ * Prijepis vakufname u Vakufskoj direkciji u Sarajevu, sidil vakufnama I, br. 2. * Muvekit, Povjest Bosne. * H.Mehmed Handi, El-hidaje, VI, Sarajevo 1943. * Mula Mustafa Baeskija, Ljetopis. * H.Mehmed Handi, isto. * Bosna, br.116 od 31.8.1868. 3.TRAVNIK U Travniku je, pored Foe, Mehmed-paa ostavio najvie objekata svoga vakufa.U Gornjoj ariji je podigao; damiju, medresu, mekteb, tri esme, bezistan i vei broj duana.Pretpostavlja se da je u Travniku sagradio jednu sahat-kulu uz svoju damiju i jedan hamam. Damija Mehmed-pae u Travniku izgraena je uz vezirske saraje.Vremenom je propala i na njenom je mjestu 1867.godine hadi Alibeg Hasanpai izgradio

svoju damiju, barem po dimenzijama i krovnoj konstrukciji istovjetnu starijoj, Mehmed-painoj, od koje je jedino ostala kamena munara. Medresa koju je u Travniku izgradio Mehmed-paa, nalazila se je u Gornjoj ariji, nasuprot njegova bezistana.Od nje je do pedesetih godina 20.stoljea ostao samo prednji zid sa kapijom i tarihom iznad ulaza, iz kojeg se vidi da je medresa izgraena 1173.hidretske godine (od 25.8.1759.do 12.8.1760.g.).1873.godine i medresu je kao i damiju obnovio hadi Alibeg Hasanpai. O hadi Mehmed-painu mektebu i esmama nema podataka gdje su se nalazili, osim pretpostavke da je jedna esma morala biti pred njegovom damijom, sa lijeve strane, gdje se kasnije nalazila i hadi Alibegova esma.* Bezistan Mehmed-pae u Travniku, jedan je od dva takva objekta u tome gradu i jedan od est u Bosni i Hercegovini.Iz tariha koji se nalazi na pomenutom bezistanu, vidi se da je izgraen u mjesecu rebuil-ahiru 1171.h.g.(13.12.1757.10.1.1758.g.).Sagraen je istonije od damije u Gornjoj ariji, uz groblje.Kao i drugi bezistani , imao je pasvandiju, nonog uvara koji je uvao robu u duanima. Sahat-kula uz Mehmed-painu damiju, po Aliji Bejtiu, takoer je Mehmed-pain vakuf.Graena je poput one u Foi, po istom nacrtu i od istog materijala.I nju je obnovio hadi Alibeg Hasanpai. U Travnikim selima Vitezu i Slimenima, Mehmed-paa je sagradio mekteb u prvom i damiju u drugom, koja je bila tipina bosanska damija sa drvenom munarom.Oba objekta su ve davno propala.Alija Bejti, na osnovu podataka Hamdije Kreevljakovia, navodi i jedan enski hamam u Travniku kao vlasnitvo vakufa Mehmed-pae Kukavice.Taj hamam se je nalazio na mjestu kasnije podrunice zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu, neto nie od medrese i naputen je prije 1878.godine. 4.GORADE Mehmed-paa je u Goradu izgradio i uvakufio most na rijeci Drini, nainjen od drvene grae, na mjestu gdje je jo od 1568.godine stajao most budimskog pae Mustafa-pae (Sokolovia), a zatim i most Kaba-Kulak Ibrahim-pae, bosanskog namjesnika, izgraen 1730/31. i propao u godinama 1736-37. usljed poplava drine koje biljee i Muvekit i Kadi.* Petnaestak godina iza toga, Mehmed-paa Kukavica je napravio svoj most. Do kraja prve polovine 19.stoljea tu je postojao most, nezna se jeli to bio onaj kojeg je izgradio Mehmed-paa, ili je to bio neki noviji most. Na tome mjestu je ponovo izgraen most 1870.godine, zauzimanjem bosanskog valije Safvet-pae, prilozima naroda i pojedinaca poput Dervi-pae (Dedaga) engia, koji je priloio 45000 groa.* Taj most je 1892.godine zamjenjen eljeznim. __________ * Alija Bejti, Nae starine III. * K.Jiriek, Trgovaki drumovi i rudnici Srbije i Bosne u sr.vijeku, Sarajevo 1951. Muvekit, Povjest Bosne, -M.E.Kadi, Hronika. * Bosna, br. 223 od 27. 9.1870. 5. VISOKO

I u Visokom je Mehmed-paa Kukavica uvakufio jedan most preko rijeke Bosne, kako se vidi iz njegove vakufname.Bio je od drveta i otplavljen je prije 1834.godine, kad je na tome mjestu izgraen novi most, a na ijem je mjestu kasnije izgraen savremeni betonski most.* 6. PRIJEPOLJE Dva karavan-saraja izgraena u tome mjestu, takoer su vakuf Mehmed-pae.Ne zna se gdje su izgraeni i kako su izgledali, mada je sasvim mogue da se ti, Mehmed-paini, kriju pod imenima i danas ouvanih hanova, a koji su dobili imena po svojim zakupcima, usljed ega je zaboravljeno njihovo pravo ime.Most na Limu, od drvene grae, Mehmed-paa je sagradio na desnom kraku carigradskog druma, na mjesti nekog starijeg mosta, kojeg 1550.godine pominje Mleanin Catarino Zeno, a kasnije i Evlija elebija.* Danas na istome mjestu postoji drveni most na putu iz Prijepolja za Pljevlja. II Kako je ve reeno Mehmed-paa je svoju vakufnamu legalizirao u samom vezirskom saraju u Travniku.Datum te legalizacije je 15. zul-kade 1171.hidretske godine, odnosno 21.jula 1758. Pored travnikog kadije, koji je legalizirao vakufnamu, tu je bio prisutan i postavljeni mutevelija, Ali efendija sin Husejnbega.Inae, original vakufname je izgubljen, ali postoji ovjereni prijepis u Vakufskoj direkciji u Sarajevu. Iz tog prijepisa se vidi da je hadi Mehmed-paa Kukavica o svome troku sagradio i uvakufio ove objekte: 1.Damiju u Foi 2.Medresu u Foi 3.Mekteb u Foi 4.esmu (sebil abi leziz) u Foi 5.Veliki most na Drini u Foi 6.Veliki most na rijeci ehotini u Foi 7.Veliki most na rijeci Limu u kadiluku Prijepolje 8.Veliki most na rijeci Drini u kasabi Gorade, kadiluk ajnie 9.Veliki most na rijeci Bosni u kasabi Visokom, kadiluk Sarajevo 10.Damiju u Duradik-mahali u Sarajevu 11.Mekteb u istoj mahali 12.Sebilj(sebilhane) u Sarajevu 13.Damiju u kasabi Travniku 14.Mekteb u istom mjestu 15.Tri esme (sebil abu leziz) u istom mjestu 16.Mekteb u selu Vitezu u kadiluku Travnik 17.Damiju u selu Slimenima u istom kadiluku. __________ * Kadi, Hronika.-H.Kreevljakovi, Visoko, Sarajevo 1934. * Evlija elebija, Putopis.

Za uzdravanje tih zadubina vakif je sagradio i uvakufio sljedee: 1.Karavan-saraj u Foi 2.Hamam u istome mjestu 3.Sedam duana u istome mjestu 4.ifluk Mokro u sarajevskom kadiluku, koji posjeduje na temelju carske temlikname 5.Dva karavan-saraja u kasabi Prijepolju 6.Duan u istome mjestu 7.Bezistan u Travniku 8.Dva duana u istome mjestu. Vakif je odredio da mutevelije njegova vakufa budu njegovi izravni potomci i ostavio ove odredbe u pogledu plaanja slubenika i drugih trokova: Slubenici i objekti u Foi Od kirije koristonosnih objekata: 1. Drugom imamu dnevno 5 aki 2. Drugom mujezinu " 2 " 3. Ferau i kajimu " 3 " 4. Devrihanu " 2 " 5. Drugom devrihanu " 1,5 " 6. Muderisu " 10 " 7. Mualimu " 5 " 8. Vaizu " 5 " 9. Vrataru damije (bewabu) " 3 " 10. Dabiji " 3 " 11. Za hasure i svijee u damiji " 10 " 12. Sujoldiji " 3 " 13. Za uzdravanje vodovoda " 2 " 14. Za uzdravanje damije godinje 50 groa 15. Za uzdravanje uprije na Drini " 10 " 16. Za uzdravanje uprije na ehotini " 10 " Od prihoda ciganske dizije (cebran cizyesi) bosanskog ajaleta, kojeg je dio beratom darovan vakifu: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Imamu dnevno 6 aki Hatibu " 5 " Vaizu " 5 " Prvom muezzinu '' 4 '' Muallimu '' 6 '' Ferrau '' 4 '' Za rasvjetu damije '' 6 '' Za uzdravanje vodovoda i esme '' 7 ''

Od prihoda hercegovake vojnugan-mukate: 1. Kurra-u dnevno 20 aki uprije na Limu, u Goradu i Visokom Od kirije uvakufljenih objekata: 1. Za uzdravanje uprije na Limu godinje 10 groa 2. Za uzdravanje uprije u Goradu 10 '' 3. Za uzdravanje uprije u Visokom 10 '' Slubenici i objekti u Sarajevu Od kirije uvakufljenih objekata: 1. Muallimu dnevno 10 aki 2. Sebiljdiji 6 '' 3. Sujoldiji 1 '' 4. Za uzdravanje sebilja 2 '' 5. Za uzdravanje mekteba 3 '' 6. Gazi Husrev-begovu vakufu za vodu sebilja 1 '' 7. Za uzdravanje damije godinje 10 groa Od prihoda dumruka na tovare koji se dogone u Sarajevo: 1. Muallimu dnevno 15 aki Slubenici i objekti u Travniku i okolini Od prihoda hercegovake vojnugan-mukate: 1. Vaizu damije u Travniku dnevno 2 ake 2. Hatibu 3 '' 3. Imamu 8 aki 4. Dersiamu 2 ake 5. Devrihanu 2 '' 6. Sallahanu 1 '' 7. Treem muezinu 2 '' 8. Kajjimu 3 '' 9. Ferrau 3 '' 10. Muallimu u Travniku 5 aki 11. Za rasvjetu damije u Travniku 8 '' Od kirije uvakufljenih objekata:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Za rasvjetu damije u Travniku dnevno 13 aki Kurra-u 5 '' Sujoldiji 1 aka Za uzdravanje vodovoda i esama 2 ake Vaizu koji e vaziti uz bajrame 1 aka Muteveliji vakufa 6 '' Pasvandiji bezistana 3 ake Imamu damije u Slimenima i muallimu 3 ake Muallimu mekteba u Vitezu 5 aki

Nakon tih odredbi o plaama slubenika i uzdravanja samih objekata, vakif je posebno odredio da se svake godine viak prihoda, kad se podmire plae slubenicima i trokovi za uzdravanje objekata, podjednako podjeli njegovim izravnim potomcima, i mukim i enskim.Tim stavkom vakufname vakif je odredio karakter svoga vakufa, obzirom na upotrebu prihoda.Tako je vakufu Mehmed-pae Kukavice dato obiljeje 'evladijet-vakufa', odnosno vakufa kod kojeg vakifovo potomstvo ima pravo na odreena primanja iz samog vakufa.U sluaju Mehmed-paina vakufa, njegovi potomci imaju pravo na 'fazlu', tj. viak prihoda. Dalje se odreuje da se eventualni viak novca odreenog za uzdravanje tj. popravak objekata pripaja glavnici vakufske imovine.Na kraju se propisuje da hasbi-naziri, poasni nadzornici toga vakufa budu bosanske valije. Iza toga bi trebali biti navedeni svjedoci koji su prisustvovali legalizaciji vakufname, ali u pomenutome prijepisu iz vakufske direkcije, nedostaje taj dio sa imenima i potpisima svjedoka.Vjerovatno to mjesto nije prepisano iz teksta u defteri-hakaniji, zato to je prepisiva smatrao da taj dio nema vanosti za potrebe radi kojih je raen prijepis.Moe se sasmo pretpostaviti na osnovu vakufnama drugih carskih namjesnika iz toga vakta, da su svjedoci ili ahidi bili uglednici i slubenici valijina dvora. Danas gotovo da i nema nita od vakufa hadi Mehmed-pae Kukavice. U Foi etnici su zbrisali sve damije i sve to je bilo znak islamske kulture. Mostovi odneeni snanim vodama Drine i ehotine, dobili su zamjenu od elika i betona...

Nijaz Muanovi