KOLA U PRIRODI -Program ekokola -ekoloki odgoj-ekoloka svijestEkoloka pedagogija -ciljevi ekolokog odgoja shvatanje jedinstva ive i neive

prirode, sticanje znanja o uvjetima ivota, shvatanje interaktivnih odnosa u okoliu, upoznavanje vanijih izvora, vrste i posljedica zagaivanja okolia (zraka, vode, tla), kao i mjera zatite, upoznavanje odnosa ovjeka i njegovog okolia, razvijanje i formiranje ekoloke svijesti i kulture, prihvatanje i primjena ekolokog promiljanja i ponaanja. Razvoj okolinske bezbjednosti kola u prirodi Ideja se razvijala jo kod pedagokih klasika... Prve ideje pripadaju italijanskom pedagogu i humanisti Vitorinu da Feltre(1379-1446). On je kolu smjestio u dvorcu pored jezera,na obali okruena poljem i umom nazvana DOM RADOSTI. ..Ruso(1712-1778)-predstavnik pedagokog naturalizma.. Njegov uveni sloganVratimo se prirodi:mislio je na prirodu djete ali i na razvoj odgajanika/vaspitanika u prirodnim uslovima. Ve 1904.god.u Berlinskom predgrau otvorena je PRVA UMSKA KOLA(smjetena u gustoj etinarskoj umici),namjenjena djeci slabijeg zdravlja i slabijih socijalnih prilika. Nastava je organizovana na slobodnom i istom zraku Sve kole u prirodi osnovane irom svijeta opravdale su svoje postojanje.. Povoljno su djelovale na psihofiziki razvoj djece na sticanje znanja putem posmatranja i praktinih radova u neposrednoj prirodnoj sredini. kola u prirodi se razliito shvata i definie. Danas kolu u prirodi priznaju pedagozi irom svijeta. Razliitost pojmovnog odreenja vidi se iz naziva: -umska kola, -seoski odgojni domovi, -nastava u prirodi, -kola na istom zraku, -vazduna kola, -KOLA U PRIRODI -sunana kola, -ljetna kola, -kola u slobodnoj prirodi, -rekreativna nastava, -Zajedniko odreenje jeste:SMJETAJ U PRIRODNOJ SREDINI van naseljenih mjesta,boravak na istom zraku ,te higijensko-zdravstveni i odgojno-obrazovni zadaci ove kole. ta nazivamo kolom u prirodi definicija: -to je poseban vid cjelodnevnog organizovanog odgojno-obrazovnog rada kole sa internatskim smjetajem,koji se ostvaruje u prirodnoj sredini,a podrazumjeva proireno pedagoko djelovanje putem aktivnosti u slobodnom vremenu. -uenje izvan uionice omoguava uenicima kritiko posmatranje,razumjevanje meusobne ovisnosti prirode i ljudi. -u prirodi je omoguen zajedniki rad uitelja i uenika u;planiranju i ostvarivanju programa rada. -nastava je usmjerena ka traganju i stvaranju Osnovni ciljevi i zadaa programakola u prirodi Upoznavanje prirodnog okruenja Spoznaja o ivotu na planini i u selu Razvijanje ekoloke svijesti i ljubavi prema prirodi Sportske igre i natjecanje Kreativne i umjetnike radionice kolski program Poboljanje zdravlja,zdravstvene kulture i higijenskih navika kod uenika Razvoj samostalnosti-istraivanje,mjerenja Razvoj patriotizma prema zemlji,vrijednostima prirode,kulturno-historijskom nasljeu Obogaenje socijalnih iskustava, Razvoj emocija kola u prirodi treba da utie na socio-emocionalni razvoj djeteta Uslovi za rad kole u prirodi; -prostorni, -kadrovski, -sredinski

 kola u prirodi je dio Godinjeg programa rada kole(ako kola tako odlui u svojem planu) i dio je planiranog fonda sati
nastavnih predmeta.

Ministarstvo obrazovanja sugerira da se nastava izvodi u okviru kantona.

Sve nastavne aktivnosti se odvijaju za jedan dan s internatskim smjetajem Nastavne i uenike djelatnosti odvijaju se prema organizaciji svakodnevnog dovoza djece iz grada Uenici jednog ili vie razreda dolaze na jednu ili dvije sedmice u prirodi(najee koristi se ovaj model) Ako je u osnovi prirodno-geografski uvjet; Planinski model(najbolje se pokazao) Primorski model Modelzvjezdani gaj

Plan rada kole u u prirodi Npr.Lokalitet:Konjuh planina-karakteriziraju je umski ekosistemi,ljekovito bilje,vodotokovi brzaci, divlja, geodiverzitet, biodiverzitet, kulturno-historijsko nasljee (peine,izvorita).. Nastavni predmeti: PRIRODA I DRUTVO: Moj zaviaj,priroda,biljke kraja,endemi,stajilite,vidik,orjentacija pomou kompasa. BOSANSKI JEZIK: Desanka Maksimovi:Ptice u umi Eref Berbi:Iz proljea u ljeto. Jezino izraavanje MATEMATIKA: Mjerenje duina LIKOVNA KULTURA:slikanje MUZIKA KULTURA: Alfons Vucer:Mrav S.Korunovi:Bijela roda TJELESNO I ZDRAVSTVENO : Tema:zdravo okruenje,zdrava hrana,zdravo tijelo zdrav duh.. II Program EKOKOLA Ekoloki odgoj i obrazovanje-klju opstanka na Planeti domovini Zdrave kole

Olborka povelja Rio deklaracija-odrivi razvoj Solunska deklaracija-ekoloko obrazovanje Johanezburka deklaracija

EKOKOLA je univerzalni program odgoja i obrazovanja za okoli,namjenjen obrazovnim institucijama od najranijeg uzrasta
do visokokolskih institucija. Cilj programa EKOKOLE je ugradnja odgoja i obrazovanja za okoli u svakodnevni ivot uenika i osoblja kole. Zadaa Ekokole je odgojiti dananje narataje osjetljivim pitanjima okolia,jer e oni jednog dana donositi odluke o razvoju drutva. kole koje ispune postavljene kriterije za ekokolu ,dobit e uglednuZELENU ZASTAVU sa oznakom EKOKOLE,koju do sada ima preko 6000 kola u Evropi. kola dobija i Meunarodni certifikat za ekokolu. kola da bi postala Ekokolatreba prihvatiti 7.elemenata: 1.Osnivanje odbora ekokole 4.Praenje stanja i ocjenjivanje 2.Ocjena stanja okolia kole 5.Rad prema nastavnom 3.Plan djelovanja-izrada programu programa 6.Obavjetanje javnosti i ukljuivanje medija 7.Usvajanje ekokodeksa

Odbor: brine o ostalih 6 aktivnosti Ocjena stanja okolia:prosuuje se koliko kola optereuje okoli,koliko proizvodi otpada,potronja struje,vode,sredstava
za ienje,vanjski izgled kole Plan djelovanja:odabere program,reciklau i smanjenje otpada,tednja energije... Npr.tematika-OTPAD(selektivno prikupljanje papir,plastika,limenke,baterije,opasni otpad..) upis djece u I razred obiljeiti sadnjom drveta i da ga uenici odnjeguju do kraja 9.razreda..(lipa,platan..kesten) Formirati zeleni otoku hodniku za PET ambalau ili BIOOTPAD.. EKOPATROLE:razrednici odreuju popis uenika za lanove ekopatrole.

Eko radionice: reciklae Praenje stanja i ocjenjivanje:voenje zabiljeki i vrednovanje kvaliteta u koli kola odabira jedan dan u godini za obiljeavanje DANA EKOKOLE(saini se program). RAD PREMA NASTAVNOM PROGRAMU: Ekozadae,likovno,literarno ,novinarsko stvaralatvo... Prirodu smo posudili od buduih generacija Z l brzvnj vn d fnmn lg pstn i didtii fnmn, d pdsti stvrnj nstvn situci n sm uljuivnjm li usmjrnih infrmci ng i vlittnim prbrvnjm sm sznn djltnsti. Vldu didti ncpci dinstvu sdr i prcs unj trb, pri lgizcii d bud rigvn u sdrim i mtdu rgnizci nstvng prcs.