Sie sind auf Seite 1von 212

G

L

A

s

N

I

K

DRŽAVNOG

MUZEJA

u

SARAJEVU

l

946

NOVA

DRUŠTVENE NAUKE

SERIJA

S

E

S

K

A

S;\

DRlA.!

A

n t o

za d <lci m a

Dr. J o s i p K o r o š e e: P eći na Hru s t o­

kulture

Y . wra

B a b i ć:

Pr eti

novim

v<lča, novi l okalitet

a p

1-1.

,: Iav o n ske

~I ll:

"

C H e 'r o 3

P ' ] ;I o

.i

aHTHKe

(THY

y

CTapo~1

cp

n

c

K

o

~1

C IHKap­

T a T o .\1 H P

B Y K il H o

1111 h:

y cpe;J.~he~1 ReKy

B.~ a t, H ~I 11 P

. M o LLI 11 li:

.

.

.

;J.p .

Cpe5pHIIlHI

.

.

.

.

.

.

~:I'OH(Jp ru.

CaBC

ea

npOTaT OM

o

Dr.

3CM.n,H

3a IfCTOj)(Hjy

3a

Gregor

BHHorpa ",

(ca

cp nCKor

Qp 1 30HH ca)

.

'.

Č rem ()š nik: Ugovor

izmedu

(od 9 aprila

kralja

Tvrtk a I i Dubrovnil,;]

1387) .

.

.

.

.

.

Brani -slav Đurdev: Požeška kanun­

nallla

Tp_

l'OBaIbC 60caHcKH~1 p06Jbc~1 ,:].0 1'0,1.

1661

1lp. A.neKC;]H}{ap

iz

1545 godine

C() .'los.icU:

Strana

:3 -

7-

:N-

51 -

G

:~H

,,)[)

HO

81 -- 12::!

123- 121\

129-J:l1:l

J39 -

J G4

ZA

REDAKCIJU:

VOJI N GLIGlć

D

R

:2

e

l

J E N

A

100' -

D l N A R A

T I R A Ž 1000 p R I M J E R A K
T I R A Ž
1000
p R I M J E R A K
A
l
9
4
fi
,V\PARIJ
A
U
A
R
A
.1
E
V

Pred nOVim zadacima

U svome šezdesetgodišnjem radu na području istraživanja istorijske prošlosti Bosne i liercegovine, Državni Muzej II Sarajevu izvr,~io .ie jedan dio krupnog i važnog f)osia. No iako Sll vriledni 11lllzcjsld radnici i saradnici Iljeo'ovog Glasnika llsl',;eli dCI f}tikllf)c i ob/ave bogatu lIalIhlll ,f!.-rtull1 koja Sl' odnosi na prošlost flaše zemlie, Bosna i Herce,!!.'ovina do danas .il' ostala slabo poznata ne samo širokim l1arodnim slojcvima 1leKO i dobrom dUefu obrazovanUI lituli. Po bogatstvu istorij­ skog i etnof,!.'ralskog 'materi,;llla, Iwji je salwlJljell u Mllzelu i objavljen u Glasniku, Bosna i Hercegovina mogla bi da lmde prava škola za iZlU"(avanje raznih kultura i raznih društvenih stmlja Iwja su se II o vo'; zemlii smJenjivala od ranih početaka društvenog života kamellof( doba sve do najnovi.ieg vre1Tl(,ll([. No llsf}rkos bogatstvu istori1slwg materOala - i muzeJskog i arhivskog - 1l11lOKa krupna lJUanja nase IJrO­ šlosti i našeg narodllog života ostala Sll do dallas lleosvjetljena, osta/a su samo oitan.ia kafa Još lIvi/ek čeka/ll na pravilno r;den/c. Metodom rada i navikom lWllČ1W praksa i interes Tlallčnih radnika skretani , ll više 1Ia predm ete nego na ljude koji Sll tc !)redmete izrac1ivali, više na dolU/mente ne,fW na elwn0111slw-društvene prilike II kojima su ti (/o/w11lellti nastali, više nl1 vaniske Ijo/ave neg:o Ila ullutrašnju dinli­ miIm narodnog dmšlvenop; života, koji se II tim pojavama odražava. Stoga je i naše IJOznavanje Boslle i Herceg ovine još lIvijek vrlo oskudno i OIlO niukolilw l1e odgovara bogatstvu 1l1111ČTle građe ko/a je pri/uml.iena II Muze/u i olJ,iavliella u Gla­ sniku.•(;ta mi, na primjer, Z!W11l0 o d1'llštvenim odnosima i životu /judi neolitsko,!!.' i ranog metalnog dolJa uza sve bugatstvo lmtmirski!l iglasinačkih llalaza oruđa proizvodnje Iwjima su se ti l/udi slu žili? /li, šta zl1amo o društvenim faktorima kofi Sl1 II periodu tllrskog felldalizma djelovali na izgradnju mentaliteta naših naroda koii se io,~ i dallas odražava u 111i1IOV011l 11liš!ien/u i shvatanJu - uza sve bogatstvo Turskog arhiva II našem Muzeju? Glasnik je davao opširne idetaline olJise pr01la­

đene .ram/e a nije se dovoljno udubljivao II n,;ezin

!)ravi, unutra šnji smisao i nij e

r!ovo[fno !w žllfe obraćao Ila to dil ,~radll "oveže tako da se iz nie vidi jedan newe­ kinut lWlltillllitet razvitka naroda koii su se II ovoj zemlji smj enJivali i iza sel)e ostaviTi tako rfečita SVjedočanstva o svome životu i djelovanju. Svi ovi lJrolJllsti i Muze/a i Glasnika mogu se razumjeti kad se uzmu u obzir lIslovi lJod Ilojim.a se razvijao naš narodni zivot II IJos/jednjih šezdeset godina, uslovi koji su se nUžno morali odraziti u nauci i II metodi n/ezina rada. Austrijska OkllPllCi­ allli vlast wistulJala /c svakom IwMur1Iom lJoslu onako kallo se to obično čini II ko­

lonijalllil1l zemljama gdje kulturne i nauhIl' ustanove pretstavljaju fasadu iza koje se uspješni.ie može da vrši eksploatacija naroda. Od.ielen.ia sara.ievslw.I.!,' Muzela za prehistori.iu, arheologiju i eblOgrafiju postavljena su kao izložba predmeta koji IJos.ietiocima, a naročito strancima. do(~aravaju egzotičl1ost naše zemlie, a interes istraživača fiksiran .ic za po.iedine /Jredmete i dokumenta koji su, sami IJO sebi, za n.iih pretstavljali /Jun ob.ielwt naučnog ispitivanja, bez obzira na njihovu medusobnu vezu, Ila njihovu sadržinu i na cjelokupno stanje narodnog života na /loje se ti pred­ meti odnose. Metod rada, utvrđen IJraksol1l II lIslovima austrilske o/wIJacije, održa­ vao se, po lilliji naučile Iwnzervativnosti, i u staro'; Jugoslaviji. Stoga .il' ovaj rad, usprkos zamašnih napora illastojanja po;edinill naučnih radnika. ostao daleko od narodnog života i od naše bogate društvene problematike. U novim uslovima, stvorenim našom narodno1ll revolucijom, gli.ie il' sva aktiv­ 1/ost, pa tako i nauhw, usmjerena na to da izgradi novi život. otvara,h se i ovoi našoj naUčIlO'; ustanovi široke IJerspektiv{' i postavl111.iu se veliki zadaci. Nauka. oslobođena olwva II koje ic bila zapala naiwi.ie od tmlinske a zatim od d011W(:C nena rodne vlasti, razvijaće Sl' u pravcu {:vrstog povezivanja sa narodnim životom

i narodnim interesima. Naučna dj elatnost na području istarik i etno{! rafije, na pod­

ruNu društvenih nauka Ilopće, ti'elJa da, se usmieri na to da osvi.ietli i naučno obja­ sni one /Jojave koje Sll bitlIe II istorijskom zbivall.ill naših naroda, da obuhvati svu

i dil tako dade svoi doprinos pravilno11l

shvatanju našeg d anašnjeg društvenog života i ll.iegovog dal';e/!.' razvitlw. Stoga se

problematiku narodnog živata II /Jrošlo

t,:

i

IJ1IblicistiN?i rad Muzeja ne bi smio o~ralliNti Tlll J)I'osto objavljivanje i opis pronll­

d

enih pisanih i nelJisllniil dok II 111enlltll, nego treba Wis tupiti i n}illOvom /UluhlO11l

IwrišL:l'n}u, to iest pravilnom izvodenju istori/skill zaključaka iz onoga što dok1lmcnti II sebi sadrže i sint e tič 1lom. naučnom prikazivllnhl /11'ošlih istorijskih perioda i druš­ tvenih stanja. Jedino primjenom naučne istorijske metolle u svome radu Muzei može da postmIC ogledalo pr o šlosti naših naroda, iedino tako moći će da odgovori svojoj odgovomoj vaspitno-naučnoj ulozi. Ovako će Muzej svojim 1Uwhlim radom

pridonijeti mnogo »da narod dode do lm/u' svijesti o sebi i svo.io} J)1'ošlosti i da tako postane još svjes1lija snaga II izgl'lldllji svoga života. «

I II području etnoR'rafije muzejski rad treba da pode novim p/l!teviml1. Etno­

,~rafska zbirka ne smi.ie biti samo izložba interesantnih i rijetkih IJredmeta koji Sll

i napravl.ieni samo zato da budu izloženi. Posmatrajlld 1)(J.iedine predmete u nji­

hovo.i izolovanosti, to .iest onako kako Sll danas izložcni u Muze.iu i opisani II Glas­ niku, mi možemo da sc divimo ljepoti neke narodile 1l0šll.ie ili original1losti nekof{ oruđa, ali iz toga ,nećemo dobiti jasnu i J)regledllll sliku živog narodnog organizma u njegovom razvitku. Oruda i način proizvodnje, stanovi, naselja, nošnja i narodna umjetno st nisu stvari neprom.ienliive i jednom zauvijek date nego se mi.iell.iaju i usavršavaju, i upravo kroz /Jroces milenjlIn/a i Ilsa\'rŠaVllllja daju sliku newekinuto{{ razvitka našill naroda II njihovom naučnom lJro!JijlllljU ka boliem životu. Rasprave iz olJlasti etnogl'llfi.ie, II koliko sc ograničavaju na l)rosto olJisivanje narodnill obi­ čaja ili nil jednostavIlo donošen,;e narodnill priča, pjesmica ili poslovica, ne kazuju same /JO sebi ništa i ne mogli se ni nazvati naIlčnim radom. Mnogi od ovih izraza narodnog života krUu II sebi ostatke /Jfeživ}elih i izumrlih olJlilw društvenih od­ nosa. društvenih ideologi,ia i stvaranja. Dati /WlU~llll rekonstrukciju tih dav17ih ob­ lika društvenih odnosa na oS17ovi današnjih obil~a;a - to bi Mo zadalal? nalIčne etlloe rafije i 1Ijezin prilog: stvarnom llPOZl1{/\'lln;U našeg narolinog života.

5

IZ.1!.radnja 1I0vog: i sretniieg života obuhvata sve llarodne aktivIlosti. U općem plaIllI ove izgradn/e istori/sko-društvenim naukama prif}adll veliJUI i odgovorna llloga. Da !Ji se sa IIslJjelwlll moglo odgovoriti ovoj ulozi potrebno je, prije svega, otresti se svih uticaja, metoda i shvatanja jedne preživiele i po/Jijedene prošlosti ko/a /e sputavala naul~ni rad ili ,!!:a skretala sa njegovog pravo,!!: terena. lstorijslu' !Jo/ave i stmlie IIII koje l1ailazimo II istrllživlll'kol1/ radu ne s11Ii/el1/0 poslI/ atrati i izla,f!,'ati izo!ov(J110 od prethodnih poiava i staTlia nego moramo pr()Jwlaziti n/illovl/ ullutrašnju ,'ezu, ll/ilIOVU medusol)J1ll IlSlovl.iellost, lIiihovu stvarnu podlogu i [(Jfdblll zakonom.iernost. Talw (~e i naša istori.iska nauka lli IJOre(/ sve složenosti po/ava društveno,!!, života !Jostati ekzaktlla Tlauka, sposohna da iskoristi zakolIl' razvitka drt/šl,'a za praktičIllI prim/ellu.« GlasIIiI? MI/zela, Iwo jedilli nlllll~lIi t';asopis ove vrste u BosIIi i Hl'rce,I!,'ovilli, prvi ic pozvall da od !Jogate grade Iw/om raspolaže Muze/ pri/Jrema lwuhw istori/u naše zem/.ie Iw/a će llam zaista otkriti zalume razvitka naših naroda i lJiti istillsko ogledalo naše prošlosti. OVllko (~e GlasIlik widolliieti mllog;o da saznan1e o na,šenl istorijskom razvitku, ollaporima našill llaroda u ptolJi}an,i1l ka lJol.iem životu, o našim zalJludama i zastrallien/ima u f)l'ošlosti lide u svijest narodnih llUIsa i tla tako postane materi/alna snag;a Iw10m (:e mase lal(še krNti Imt ka ostvarelliu holie lJud II l~nos t i. U lUli/Č/Will iskorišć(lvaniu istoriiskc .lIJade Illi demo ioš moraN da savladu­ jemo stare utica/e i sl1valan/a, ali to Ilas 11(' smije ometati da iZlIosilIlO Ila disku­ siju nl'oblašnjell(J pitanja naše prošlosti i ila fJostav/ial7lo II/i!wva r/ešenia. Saf(Jd­ n10m Glasnika i zailltereS()vllIll' iavlI()sti, diskusijom postavlienih tUlllačen1a raznih istori/skih pojava i an/cnica Illi moramo do6 do 1)f(Jvilllih r;ešen1a mnogih Još

Tlcobjašnjellih ili lIepravilno obla,~njellih /Jitallia lIaše istori1e. Tako (~e se udariti t('­ mel/i jedno/ istinsko.i istori/i HOST/e i Herce,l.!'ovinl' »koia neće biti istorija laa/.icva

i vo/skovoda, istori/a osvajahl i poh;edilaca drža VII, lIego istori.ia />roizvodačll materiialnih dolJara, istoriia Ila rodnih ll1(lSa, istori1a naroda.« Rasprave olJiavliene II ovoi svesci Glasnika, Iw.ia il' f)osvcćenl7 istori.iskim i drll,~tvenil71 naukallla - prvoj svesci II oslolJOdeno/ domovini - ulU/zu.iu vel~ Ila novi i savremeni pravac koiim će se kretaii naučni rad Muzeja u ol>lasti istorijsko­ društvl'nih nauka. One pokazuju da ;1' ill teres llauhli11 radnilUl lIpravl.ien Tla f)ifan;a koja su II Ilskoj v(,zi sa narodnim životolII /I prošlosti. Glasnik je lill najbo/iem

outll da

naučnika za pitanje lIlITOdTIl' prošlosti biti Ilhrzo

za rad svo/ill n([lll~nih radnika. A to je najve{a i I/a;draža lwgrada svakom narod­ nom n(lučniku i na/snažniji f}otstrl'k u njegovom da/.iern radil. ProlJluleni nlluZ:ni interes narodnih masa posta(~e Il/oćna snaga koja l{e nositi i IllIll)Jredivati istorijsku nauku. Nošena tom SIll7,e:om istori/slw Ilauka l1Ioći će II velikom dielu izgradnje novog života naših naroda da uS/Jješn() i časno izvrši svo';

dio narodnih zadataka.

USI){)stavi ži\' konta!?t izmedu IllIlIke i llaroda. Nema SI1ll1ll j e da 1:1' interes

ll{[grad eli interes01l1 narodnih masa

Anto Babić

D r.

J

~IP 1< )ROšEC:

Pećina Hrustovača, novi lokalitet slavonske kulture

Neki čuveni bos an s ki nalaz'i iz prehi s\toriskog doba s vremenom SLI gotovo po 't­ puno zab o ravljeni. U Bos ni vi še g odina n ije bilo nali3Za, koj,i bi nan o vo pobudili

intere,

nal1čn!i'ka. Samo su

različitli sluča.ino nadeni predmeti dol,aziva1.i, da je Bosna

bo .gata

i z nenade njima.

Nade

neka la njih s tručnjaka, d~\ će ona,

zbog

svo g a

polo­

e

i pa ,k os tvar ,i:ti. Prv ·i je korak učinjen otkrićem pećine H rustovače . O tkrio ju j e

d

\) t'im ra dov ima izišao je L- te g odine Ll Glasni 1ku Zemalj k o g muz e }a ( s tr. 65 ,i dalje).

Kak o otada nik o nij e dalje ništ a ispiti vau na terenu, a rekonst ruirano je vi še

detaljn ije obradi.

dra . Mandića, pećina je bila na stanjena -amo Ll ne znatnom d ijelu ,

do k je inače v rlo prostrana l) . Mandić spominje

debljine oko 2,0 m .

Po vrs t.i ze mlje ,i nj ezinim do·da oima o n g a dijeli u p et slojeva, tako da g djeikoji

žaja , za 'uzeti .iedno od najvažnijih mjesta u prehistori 'ji Evrop e, s vremenom će

rrug

Ser g e.i e vs k li

o bli'ka vaza,

1938 g o d., a djelimično je :isp ,itana 1939 (Tod . Prethodni i'zvje š taj

po treba , da

s e

do

sad

nadeni

materijal

ne k o uko slojeva, a to donekle po­

Prema

Mandiću cijeli

kulturni s loj

j

ukazuj e se

Po izvj d taju

tvrđuje sam

ma ter,jjal.

s loj

i'zno s,i s vega

10 cm . Gornji s

teriln i 'Io j iznosi 40 cm debljiine . Prvi nalazi pri­

padaju

ri ms k o m

i

kasnijem

doba .

Nerazumlj'iva

je

napomena,

da

:e

ispn d

tog a

nalazi

It ana'k

' loj

paljevine, gdje

se

» našlo

mnogu

različito arna­

menbiranih odlom aka, g lineno g suđa, ručki, čj,t3ivih lončića, pršijenova,

k os tiju, ko ;.t 3lnih š ila

ukr aJS na brončaina igla'). Taj

s loj izn os i olko 10 cm deblj\ine, dok panon ka keramika O), ,k ako je On nazivlje, do­

:-ke periode, g dj e '

ži v otinjskih

k i s pod to g a dolaz ' i sloj hana t ­

i

zub peć ,in sko

medvje.cta«, d o

ralo

u ope lt nacleni malo

a d gv o žda

i

laZli

i~p'Od t o 'ga

u

s l o ju

\{1oji j e debeo oko

30 cm. Po s toje d v ije nwgućno ~ ti: ili je

oijeln

s loj po rem ećen, iH

u z

apaž anja pog re š na. Iz g leda,

da s e ovdj e slavonska ,kultura

i

halšta 1t S!ki pe-riod

ne m o gu udvoj 'i,ti jedn o

od dmg o ga. Nemo guće bi drukčije bilo

obja niti

,

da

s e pr

dmeti s lavon, k e kultur e

nalaze iznad j i , pod hal š ta-tsk 'ih. T aj slu č aj

mozemo

obja ' ni 'l i

na

n ačin: No s lioci s lav o n . ke kU!l l t'llre nastanili s u se u Hru­

 

a v j e rojatn o

!i

na

pla to u pred njom.

Kasnije

s u

primili

pojedine

elemente

haltštats ke, II stvar i g radin ::;ke kultur e, no

vjerojatno

je,

da

st!

djelimično zadržali

I )

'

)

Gla s nik

I.

C. ,

'\I.

Z e m a ljskog

I,

. t r.

68.

mu ze ja,

19 3 9,

!i V.

II .

qr .

3 ,

. 1.

3 .

8

i dalje svoju kulturu sve do dolaska Rim ljana. T o bi 'mo mogli za,ldjuči't'i iz roga, što se odmah iza rimskiih nalaza pojavljuj'U takvi, koji odgovaraju slavonskoj kulturi. Za Itlo ,imamo i druge podatke, na drugim lokalitetima· ko.ie Ću spomenuti kasnije.

Kulturni

ostaci

Pećina Hrustovača prertstavlj.a naselje, gdje llam lIekr-opola nije poznata. Nema nilkakvih podaitaka o S'truktur,i ognji~ta, ko ja S·U .·e, po Malldiću, nala­ zila II samoj pećini. Ne računaju6i rimske ostatke i o~t'atke, koji .'ie nilkalw ne mogu ubrojit~ u sla­

vonsku kulturu, II Hrus,tovači s u nađeni skromni plaSrtičn~ proizvodi, različiti I,era­

lw &t i.j jelenskog roga, te neznatni metalni

mičk1i obl rici, razliičito ,or 1 uđe od kamena,

ostac 'i. Svi nađeni, nabrojeni predmeti dovoljno s Ll Ikarakter.ističl1'i za taj lokaliter.

l. Plastični proizvodi su zast upljeni s par s ' kro'll1nih primjera,ka. Nadena je jedna statueta, suviše fra mcntirana, plosnata tipa, s vrlo dugim vraltom i jasnim znako­ vima degeneracije (T. IX, sl. 1, ab). Os·kudna plas<tika ::lavol1'ske lm\ture mora I) itri bar djelimično li~tovrell1ena s trakastom kerami,kom, za čiju se ona pogrešno drži. GlalVni nos.ilac tra,kaste \<era­

mi,l<e mora bibi Vinča, a ona posve zadrža\'a idoinu

neriranu. Ne može se lLporavati dobar udilo V,inče k d stvaranja slavons,\,c II,;ulture. Idoina je plast1i!kJa II s~a\'onskoj 'kulturi , uopće, sam o izuzetan vid. ajbogatije je još Ljub\jans lw 8arje . a svojim plastičnim, anJt'ropomorfnim vazama, ali je .j tu l1'adena samo jedna statueta.") Svi t(j predmeti u drugog tipa i otstllpaju od naše

~tatu0te, vjerojatno zbog druge okoline, Ll k o j o j !'ll na ~tali na osnovu dubivenih elemenaita, ka li zbog drugog razvoj a. Jedino se može uporelhti ,ideja , dok je oblik potpuno r.az'ličit. Statuete, nadene lIa drugim lokalitetima slawHl'ske kul iture, bliže su po svo joj strukturi našoj , 110 nisu .ioš pllbllicirane . Od plastičn!ih proizvoda naden je još jedan trougaoni predmet (T. IX, s l. 2, ab), I<oji je s jedne s trane šupalj; ornamentiran je, a 11<1 't'ri I11jesta pr()bll~en za pr o ­ vlačenje uzice za vješanje (?) . Čemu je taj predmet : luživ, ne možemo objasniti. Tako se ne može objasIliti ni upotreba drug og, ist taJ\<v a predmeta, samo puno radena. Medu plast'ii'ne pTl)lizvode mogli bismo ubrojiti samu jo~ jednu minia ,turnu vazicu s četiiri nožice (T. XII, sl. 4). Ona bi m o žda mogla prets<tavljati krajnje sti­ liziranu životinju, koja je služila II kultne svrhe. I

plastiku, potkraj do sta dege­

2. Oblici vaze pećine Hrustovače. I-IrustovaČ3, II s'lIšlilli lIo~ilac slavull~ke \,ul­

ture, nosi i t.ragove

moramo

ubrojiN u tu kulturu.

razvio iz bikoničIle vaze,

ali Su mu svi prlijeiaz'i ublaženi i lučni. Donji je dio koničan, prijela'z jz ramena u trbuh lu č,a l l1, a vrat cil 'iudričan, do J::i ta šipok, vi~i i'~i n ' i Ž.' i, gdjedje na sredini nešt o uvučen sa slabo razvraćel1'vm obodom. Trakasta ušica spaj a najveću periferiju s

oblli'ke

vaz !3\, o\ rydje naden e. upotrebljavane za vrijeme trajanja

daljne i bliže okoline"

I{a'o

i

strane

elemente .

AH

sve

slavunske

sc

ku>\1ure ,

a) K r č a z i. Tu uglavnom imamo jedan tip,\;:oji

vratom

nešto

ispod

oboda

(T .

IX,

sl.

3-5 ;

t.

I,

1,

a -

e)

.

b)

A III f ;() r e.

Imamo ih

neIwli 'ko

 

DOrk

jednc

približavaju

tipu

krča.gla ;s tim, §tl() nemaju uŠ'ica, oruge opet stu j e hl ,iže ne :k'im zdjelama ,j od njih

') Ma"~rijal lIijl:

objavlkn.

9

:o:e razlilmju saJllO svojom ,zapr.eminom. N o uz to postoji još nekohko drugih vrsta, koje stoje izolirano; tipične su za slavon.;ku kulturu, iako u nešto promijenjenom oblilm, .ili su pak pod utjecajem gradills I,e kU'lture. NelwHko se amfora prlibHžuje više kruš~astu obJilw. One SH doduše rekon­ struirane, ali se rel\Ollstrukcija može uzeti kao približno tačna (T. X, sl. 3,4; t. I, sl. l, d, e) . Vaze s u bile relativno dosta trbuša ;te s potpuno lučl1iim prijelazIirna II don.ii di'o, Iwji se kon'i'čno završalva·o. Vra1 je b 'io dOfJtia širok, cili'ndr,iča>n, vjerojatno dosta nizak Postoje fragmenti amfora , koji. e obJ.ilwl1l ne razl'ikuj't1 o,d već op'isanih lučaga. Ta'kav jedan fragme'l1at ima na ramenu malu trakastu ušicu (T. XI, sl. :1; t. I, sl. 3, d) . Nije čak ,i<sldjuče'l1o, da taj fragmcnat pripada nekom krčagu s malom ušicom

uda n(llSupro~ većoj. Ovakvi su slučajevi poznati na drug,im lokalitetima slav-oJlske kulture.

na ramenu

 

Treći Hp

amfor'ica

limamo

 

u

nekoliko primjera vaz'ica, Iwje se mogu ubrojiti

u

minijaturne (T. XII, sl.

l,

5,

6;

t.

l. ~1. 2, a-c). Te su amforice u osnovu bikoničkog

oblika sa zaobljenim prijelaz1ma, slabije ista'knutim ramenom li vrlo niSIktim, šiTo­

kim i razvraćell1im vrMom. Izgleda, da

onda, kad je lItt~ieca.j grad'ins\{e Iw\<ture na naš lokalitet bio već vrlo jak. Ipak, one nose još neospo,rne trag,o~e slavons ke kulture.

će te amforiceići medu najmlađe obliJ{e,

je slučaj ;:; jednom drugom amf o ricolJ11 , koja je gotovo loprtasta oblik,a,

,; Il'i'skim 'koničli,im vratom li dvi ,je nerazm jer'l1o velike ušice na ramenu. lona po 'ka­

mje . ve

znalk'ove I<asn'ijeg rada, I{ao i preth o dne, pored niza drugih fragmenata,

Isti

koje ću \<a.::nije :o:pome \1IU t i (T. XlI,sl. 2; t. I, sl. 2, f).

fragme ati, pomoću kojih je re'konstr'u1iran njihov

prvobitni oblile Jedne su vaze bile prosječne visine, a druge opet idu u red najvećih,

l\Oje su

i trbuha vrlo je oštar, a rame ne~)fIimjetno pre­

laz,i II vrat, k,oj'i je vrlo v i&o:k , širo,k, cil~ndričan i 11<3! sredini mallo uvučen, dok mu je obod nešto razvraćen. Veće su tal,,·c amfore il11a ' le na najvećoj perfeniji p.o dvije

Donji je dio više lili manje

kon1i'can. Prijelaz

Zasebnu

grupu

pretst'a:vljaju

na našem

lol<alitetu (T.

i,zmedu

Xl, sl.

4-

-6 ;

t.

l,

sl.

2,

d,

e).

ramena

tra ,ka.c-:;te ušice.

Na

prvi

pogle-d

te

amfore pol{azuju neke dodirne tačke :) pojed1­

nim

oblicima

unjetičke l\Ulture .

 

Po.sljednja

grupa

amfo'ra

IJa

n'a!Šem

I(jkaliltetu

itlipol'o'ški

stoj'i na

prijelazu

ka

zdjelama,

od kojih

se

u ~tvari raz\lil\llje

jedino svojom dubinom, 'odnosno g,djekoja

nešto

užim

otv()I1om . l (l'\le

"ll biilkoll'ična oblika

sa

zaobljen:m,

istaknutim !fame­

nom , dok

je vrat

relativno

dosta širok.

N

cke

od

njuh

imaj,u

na

ramenu

i t rail{as.t e

u;ice (T.

IX,

s l.

6;

t.

X,

~l. l,

2 ;

t

XII, sl.

3;

t.

l,

sl.

:1,

a,-- c).

c)

Z d j e I e. Ima ih neko'liko tipova , od kojiih 'Ileke nilsu pC)$ljedica !'dka'!nog

razvoja,

nego SIJ nastale pod utjecajem ara,dinske

!urllttu1'e.

Ali

pos toje

razli'ke

medu

onima,

koje

,"U

tip;ične za -slavont.;'ku kulturu .

 

Prvu

grupu

čine zdjele,koje

su

na Sltava lk

amf'Ora

iz

posljednje

grupe .

oS'l1o'vi

SlI

i one

bil;;onična oblli'ka ~ oštrijim

li,li blaiž~\l1 p ,tijeiaz,ima,

istalmutim rame­

nom i oštrim prijela.zo'l11 u vrat, koji je vrlo

širok, vjso ' k, cilnndričan i s ra,zvnaćenim

ob o d o m

 

(T.

XII ,

s l.

7 -

13 ;

1.

XI, sl.

l,

2;

t.

XIII,

sl.

1, · -

3,

6,

9;

t.

I ,

sl.

~~, e,

t';

t.

J,

s l.

4,

a,

d).

've su zdjele , uglavnom,

većih dimenzija

i vrlo

duboke.

 

U drugu

grupu

moŽ'e'lltO $ta viti one

svojom

s l.

l,

a).

dubinom.

Vaza

je

mnogo

pJića, a

lj

is tu

~'rupu ioelu još

nel{e zdjele

zdjeJe, koje se od prijašnjiih razLikuju samo

t. ll,

obične \'eličine, gdje je nekad rame slabije

\'rat je širi

(T. XIV, sl.

1,

2;

t.

I,

", I.

4,

i <: tai{J)uto,

jer

se

vrat

uzdiže

gotov o

kon~č3'n s

t.

ll,

sl.

težnjom ,ka zaobljavanju 1, tr-e).

(T.

vertikalno,

XIV,

<:1.

-

a

6;

dunji

cliu

t.

XIII,

~

1.

ll10že

biti

JO,

ll ;

t.

sferaIl

sl.

l.

4,

ili

f ;

0\ e

svojoj

dvije

obod'()m

II,

grupe

zdjela

i

koje

prvom redu ,.u t) konične zdj e le s po­

ošta r ili

ci). Više nego sam oblik o d s!avon~ke kulture otstupa tehnika

XVI,

pripadaju

slavun~koj I\ll lt uri

Ali,

irna

i

Prij e laz je

sa :-toji

frCl g men3ita,

po svom

obliku, a tal<o

zdjela,

6;

t.

po

nose potpuno

vinll'tlim

s

:,ame izrade,

\Idll'lYina . Zdjele ;kasnug p'rethodno j grupi

urnamentici

i<a'rakiter

prema

~

1.

3,

b -

i tehničkoj izradi.

gradin:,'ke

Imlture .

unutmšnjo, iVi.

nekoliko

ti pova

!učan (T.

XV , s l.

l.

19-23; t.

a talw

i ornamentika, koja se

pret:t'avlja

ćr:;vte .sLavonske 'kulture

tip a

i

niz

od prav,ih paraileinih ili Iws ih

lwj'i :u po

ob-1i i ku lijelom,

dosta

lični

lučnim ili

s konričnim oOln.hm

o~tpijim prijelazom u rame,

te

v isdk'im

c,ilindričnim \Imtom s razvraćen4m a bodom

(T.

XVI,

sl.

16-18; t.

Il,

s l.

3 ,

e;

t.

Il,

sl.

4,

a).

Prven ~tve nu o t s tupaju

i ove

od sla­

\lo

n;;ke

Imlture

po

tehničlwj obradi

i

po

urnaITJ'entici,

koliko

se

ona

upotrebljava .

 

cl)

)(

u fl e

i

o

I j

e.

One

imaclu

do,;ta

sličnosti sa

zdjelama ,

od

I<o jlih

- e,

u~~alVnom,

razlil{Uju

manjim

dimenzijama .

Slavonsk <o j

kul1:ur'i

pripada

tip

koničnih

ili p'olul'opta~Nh kupa s ravno

t.

II,

s l.

2,

ab).

grupu

o tsječenim, zadebljan'im

ali

l <ao

zaseban

ttip ,

idu

obodum frn g menti

(T.

XV,

sl.

10,

11 ;

;olja,

možda i ma­

njih

zcij e la,

koj e

S u

u svom

, donj e m dijelu

ko ničl1e, dok

se

go rnji

ciio

možda ndto

p ov ija

u duhu s lavonske Iwltur e (T. XV, sl. 2-

gdjegdje nalaz e tral<ast e ušic e. Najvjero j a t nij e je,

prema

ullutrašnjosti

ili

.ie

cilindričan . Prijelaz je uvije k

.5;

t.

Il,

s l.

l,

la

f,

s u

g).

Na

o~tar, a ornament,il{<] najvećoj :'e perif e riji

ti primjeri analog-ni zdjelama

II

ne ~to promijenjenom

o blil\ll

( T.

XIV, sl.

-6) .

 

grupu

:, la\' o l1:,ke

kult ,ure

p,r.i padaju

\ je rojatn o

j()~ d ya

o blika . ak'o

na prvi

T e hnika je medutim i s ta.

koničan, prijelaz II

pripadil

gruboj I<eramici, a uglavnom je istog o blika kao i prv·a, :' nd to širim \'rat o m i manj e

p ug- Iect i nemajuIllIl og o što zajedničko ,' o. talom keramik o I11.

rl L}k

rame

je

utjecaj

lučan, a

:;tran.

u

vrat

Taha

je

manja

n e primjetan

(T.

I\tJ p a,

XV ,

s l.

kojoj

j

;

t.

je

lJ,

donji

s I.

1,

di 'o

h) . Druga

vaza

elegantnom

f o rm o m (T.

XV ,

sl.

9;

t.

II.

s l.

2,

d).

Grupa

;o lja

i kupa

ne 's lav o n:,ke

kulture za'~tupljena .ie u .' vemu j'ednim tip o m .

koji

ima k 'onibn

donji

dijoi

povi jen

obod (T.

XV ,

sl.

7,

8;

t.

II.

sl.

2,

C,

e) .

e)

K u r a

II ta

n o

z ,i.

Ona

je

najzallimljhrija

pO.iava

na

području s lavo'l1.'ke

Iw!ture :j za~ ,tllpljena je u Hru ~ t ov a č>i

u

tri

razna

obli ' l{a,

obz irom

samu

nogu .

S tvarno, u , Iavon.~,ku k ,ulturu pripada

s ,amo

jedan

primjerak

noge "

Ila " eN Ini

. ape

(T.

XV, ,;1. 14) . Drugi je primjerak obične koničlI

šllp lje noge (T. X

,s l.

13 ; t. II,

s l.

2,

g );

treća je

(T.

na

noge

skom t e I<upe rije:eno j e dalnas

lwpa

XV, .J.

koničnoj, visokoj

12; t.

ll, sl.

i odnos

2 , f),

i š upljo j

zidovima

kupa je k o nicna s profiliranim obodom. Nala­

iz Pan o n­

ni , o dnos no početak kul­

nuzi

o valnim

~

jed nog

u

B os

ka tS nij e mjestu,

ot vo-nima

na

a sa ma ne

sa mo

pitanje

kulturama

~tranog utjecaja

izrad e,

fragmenti

:,ke niz.ine,

turnih veza

nego

pr e ma druglim

Talk\pi su,

izmedu

HrusN)vače i gpa!di'ns l<e KuJt,ure.

koji

f)

ubrojiti

Izvj~sta'n d !io

u

slavonsku

fragmenata,

'kulturu.

nO.:;e

na

kara'kter

prvom

n('

nekih

IIlOž e

~e

zdjela,

kojima prave o blike ne znamo

(T.

XVII, s l.

1,2 ; t.

II , s l.

4,

g,

ll).

Jedan

fragmenat

vje­

roj1atno

pripada

ne'koj

,kupi

s

profliliran im

o bodom

i

dva

h o rizontalna

re bra s vertikalnim urezima (T. XVI, s l. 4 ; t. II, sl. 3 , a). Dalje Su dva fragmellta s udova

' "ya: ::iLJkom za izliijevanje, od k o jih j j cuaJl hio II Jb liku p oluloptaste ili jajaste kup e .

11

Njihov s e pravi oblik n e mo že rekonstmirati

liko

(T.

XVI, s l.

(?)

j e dan

;lir-o'ke

24,

25;

t.

Nek o ­

(T.

po .:' vojoj ornalllentici u

Il,

s l.

4 ,

c ,

d).

fragmenMa

5 ,

6 ;

t.

II,

ima

s l.

is p od

4,

na f) . Zanimlji v j e

oboda

vratu

horizo1l"ta:ln e

udubine

XVII, s l.

e,

fragmenat

ubli lku

i'inija.

Taka\ '

nač !i1n dekor a

cije

n e poznaje ni ~ laivon:ska, a

ni

g ra­

. di nS' ka

t!3 lla S' a ' :tih kultura.

O n vjeroja ' t ' n o

ide medu

najmlađe nalaze II Hrl1stova :Č~ .

 
 

g )

G

r

u b a

k e

r a rn

i k

a .

O na

je

Z3."'>tupana

u

broju

o blii,ka,

k{)ji

e

ne

m og u

mk on

Sll: mirati .

Neki

na

svaki

pripadati

kupama ,i zdje,l'ama

(T.

XVI, s l.

9-

t irani

bil o

zni

ati.:'ci

11,

] .3, -14;

t.

XVII,

sl.

3,

otis c : ma

pr s t i ju

i nol{ata,

4). Redovno

bilo

su

ti

i

slični fragmen t i

pla $.t>ičnim re · brima , na 1<O ,t i l ma s u

p rstiju.

Pored

to g a ima pr im j era

i

s

urezan~,m motivima .

orn a men­ opet ra­

u š ica.

h)

U ~ ic

Redo\' l1o

e .

su

S lavo n s ki

t o

tral{a1';te

dio

kul ,turne

fl

malo

pri mjenjuju Se kod krčaga, g dje s pajaju vrat

O's ta v š bi'ne

u Hm stovači ima

do s ta

u š ic e ,

is

pod ob o da s najvećom periferij o m. Na amforama ' su

primijenjene ;

na,laze

se

na

s l.

riju.

ram e nu

16) .

na R ij elt!k o

se

iH

Gdj c "'dje

one is p o d

naj'većoj perifef'ij'i ,

primijenjen e

a li k o d

i

nep os redno

zdj e la,

a

:' 3tm og na

. u

oboda

(T . XV,

p os tavljen e

najveću perife­

~ z a mjenjuju pla'sličn:im ispupčenjima. Tak a v je slučaj i na š oljama ,

d

ok

se

k o d kupa

naIazi ' Slamo jedan

hO f' iz o ntalno

bu š ene

' u š ice.

Razni

na

čet v I"'t a

s , t i

i

Mn og o

(T .

XII

,

s l.

dr š ci

upo 1: rebljavaju

se

uglav11'om

na

gruboj

keramioi.

a mf o rama

'S u na

u š ice ramenu,

z 3' s tupane

gdje

na

prelazi

ka s n ' ij ' oj g flaidi nsk >o j kulturi. Tak o ih imam o

rame

u

vrat ;

a

t o

j e tip'ična odliH{a v,iča~lske

ke r ami ike

2 ;

t.

XVII , s

l.

ll,

12 ).

Neke

sp a jajiu

naime 'S obod'Om

suda

(T.

XVII, s l.

10;

t.

11 ,

.~l. 4,

b).

Fra g m

e nat

j e

dne zdjelice

ili

š olj e

(T.

XVI, sl.

22)

ima

na

 

p e riferiji

h o rizo , ntalnll

u~icu, d

v

apu t bu š enu, d {) k je dru g a u Š ' ica ve ' r tl ikalno

bu š en a

(T.

XVII ,

s l.

Kod

grubih sud

o

v a

imamo

tra"{!a~'l: e ll : ~ce na vratu

(T.

XVII,

s l.

9)

ili dr š ke

1 2 ). na

najvećoj p e riferiji.

 

3.

Ostali

keramični proizvodi.

Od

m,talih

pruli'zvoda

m o že (111o

dino

daju s la vons k o j ,kultu r:i .

g linene

pršIjenov e,

koj ,i

s u

bi'koni č na o bl ,i \(a (T.

XVll,

s l.

1.

s po,menuti

17).

O ni

je ­

pripa­

4

. Ornamentika.

U

Hru :;tovači :;e

upotrebljavaju

s ve

o rnam e ntalne

tehnil{ c ,

pozna t e

ornamentiranja

t o ga

,;ud o

u s:la von s k o j

u

kulJh ni , premda

tehnici

neke

!

u

:;·kromn i j:i m

Paralelno

o blicima.

Glavni

na-čin

nač ina, pored

na

j e

dub o reza

s e

II tehnici

grubim

JllI~ai(lem p e riodu upotr e bljava tei1ni l l { a udu­

urez .i v anj a . Ta dva

s

njima

u p otr e bljavaju vima

,

i

bij e lu

u

dolazi

jo~

d e k o rac , ij a,

dnk

pla :; tična

blj,ivanjn

po d utjecajem

g radi.nske kulture.

 

a)

T e h

n ' i 'k e

ct u b

o

r e z a

i

u

r

e ?- i

a

n .i a

idu p a ralelno jedna s drugom

i m e du o bn o ~e popunjavaju, o clno -s no

up o treblja-v Jai 'i il ama,

zajednički primjenjuju

na

na š em

100kal ·iit etu

~Iučaj ne

urezi

p ost oji

izmjenič n

. T e hni ,ka ureziv a nja s e

s amo s talna ,

' Ia ­

za j e dne

clo \< dubOT e zn a

s prv o l11.

u

Taj

nij e

nikad

ne g o

vo n SI k e

o.graničavanjc, o dn o. no z a zatvor e nje polja . No

d ru ge

je

uvijek .u vezi

kul ture.

na

s luže s amok a , o

centralnim

lokalitetima

Gdjegdje

il i

s e ciubore z 3 ,

pomoćno s redstvo

k o mbinacija

:

ili

a.mog

drugoj . udubljivanja do b iv a m o

Hn Jstovači

obično dolazi

i

ili

t ehnik e , Pomo{u

ornamenti

L

j.

~

izvod e sad II ureZIivanja

iJI~

bij e lom

j e dn o j i

bojom,

izdubljivanj a ,

zatim

e

ornamenat a , k o ji

i s punjavaju

ži go ,~ anja

'P0~i­

hr o miju , g dje

.s jedne .s tr:a!I1eka o

o rnamenat s luže dijelovi is punjeni bijel.om bojom ,

i~i ga

II

st

vari

o stali

dijel o vi, koji

s e

z b og

bijele

p'ozadiine

to više

isti'ču. De bi

: e

t,o

pa

t

igl o, up olt r e b\jal\l a ,'i e ,kao

najobičniji ge o metrijski

motiv

tr·o ugao,

dok

se

četverougao, 1uu g

ili

polukrug

v rlo

rijetko

primjenjuju.

Raznom

kombin2cijom

12

ta'kvih trouglova,

izvedeni'h uduborezu,

c\ob'ivamo nekoliko gllavllih motiva, kao što

su plastična dk-cak

t.

X,

sl.

1-3;

t.

XI,

rDOlb,

tračka, plastičan

sl.

1-3, 5;

t.

XII, sl.

~), 8,

stepenal""ti

11 ,

12;

i.

motiv ri\tld.

XIII, sl.

sJ. 3-6;

1-4, 6-11; t . XIV,

(T.

IX,

sI.

]-6;

t.

XV, sl.

2,

4,

14-

16;

t.

11\,

sl.

a -

e.,

i,

j ; t.

IV,

V, VI,

sl.

b;

t.

VII, sl.

b;

t. VI,

sl.

e,

d;

t.

VII, sl.

e,

d;

t.

V,

sl.

f,

g).

 

urezane

linije

zamjenjuju

duborezne

mCYtfive.

Tall,ve

. u

cik-caik

\i'nije,

krsit,

romb, prave

hOlrizontalne

i vertikalne

linije,

troU'g~ovi itd.

(T.

IX, sl. 4--6;

t.

X, ~1. 1-

4;

t.

XI.

sl.

1-

3,

5;

t.

XII, 'sl.

3,

S,

9,

11,

12;

t.

XIII, sl.

1-- 4,

6-

9,

l);

t.

XIV, sl.

1-

6;

t.

X V,

sl.

2,

4,

15,

16;

t.

1JI,

~1. e,

t.

lIJ, sl.

i,

j;

t. IV, sI.

a,

b;

t. VI, sl. c,

d;

t . VII,

sl.

a, e,

d;

t. VIII, sl. a, b) . U izvjesnim

slu­

čajevima takv,i se motivi izvode jedino zbog toga, što nema dovoljno mje s ta . Jedan ·dio

hrus~ovačl{ih ornamenat·a dostigao je veliku preciznost, I,akva nije nadena na drugim

loikaJi.tet ' ima

te

kulture.

POS i tOj.i

~ či ,ta\' niz

ornamenata,

 

koji

potpuno

ovlaš

i grubo . Tako

se

I<od

nekih

vidi,

d a

su

mjes'to

trouglova

stavljeni

 

urezi

iii ubodi

(T.

IX,

.1.

3,

6;

t.

X,

sl.

.t;

t.

XI,

sl.

2;

t.

XIII,

sl.

9;

t.

VI,

sl.

a

i

dr.).

No kod

popunjavanja bijelom

bojom

ta

se

grubo.' t

djelimično potpuno

izgu ­

bila, a djelimično tul,ilw z,agladila, da je efekat

Urezani ornamen~i ~e isto tako i,;pulljavaju bijelom bojom, čak 1 tamo, gdje SH izvedeni samo u toj tehnici. Doduše i ovdje je pO,:).(oj'gnuta pohhromij'a, ali ne u onol11 efektu, kako je to kod cluborezne tehnike. Ornamenat tu nije negativan.

tome i je s. t glavna razli 'ka izmedu ove d\~ije tehni 'ke . Takvi se l1lot1vi izvode bilo na cijeloj površini vaze, bilo na mje~ti1l1a odredenim za ukrašavanje. Katkada ~11

os{a;o

isbi.

oni Zi31jedno ::; dll'borezno11l tehll'i.jwl11 , ali Ilezavi~no od llje (T. X, :sL

4;

t.

XI.

4-

6;

t.

XII,

sl.

7,

10,

13;

t.

XIII,

1;

t.

XIV,

sl.

1-

4,

6;

t.

XV,

sl.

3,

5,

10,

11,

15;

t.

Ill ,

~1. a,

f-

h;

t.

IV,

~1. b;

t.

VI,

s l.

a,

d;

t. VIII,

sl.

b-

e).

Duborezn3

tehnika

II Hrus,tovači izraduje se

na

~ve d'Osad

poznate

pn'om

redu se

tu

radi

ourezivanju

o,dnosno lizdubljivanju pojediniih o rnamenata

ili

okolne

površine.

Rijetko

se

kao

motiv

upnhebljava četverouglala. Može :e hđup'sti

i

cijela

cik-cak

tračica. koja \I

t0111

slul'aju ,Po;;taje

sama

po·zitivan

ornamena;t,

(T. X, sl. 2; t. IX. sI. 4; t. XII, sI. 12). Neobično je rijedak slučaj u Hru s ltiovaČli , da

seizd'llbljuje cijela o'kolna

dobivanje plastičnog motiva (T. XIII, sl. 10).

Ima izuzetnih ~llIčaje\'a, gdje ~e to postizava ne~to dublje i ~ire urezanim linijama

povd~'ina za

(T.

IX,

~1.

6).

Drug1i,

lllHštene

i

No

imamo

riedi

Iini .ie ,

način je

kr~'t i

dr.

udublji'Vanje

Taj

pojedil1ih mdt'iva, kao što su kružići, prave

na.čin zamjenjuje !Jfavi duhorez ili urezane linije.

i

nelwlioJw

primjera

udubl.hvanja

cijele

kružl1e

!Jovršine.

U dva ~Illča.ia

služe

one

.' amo

kao

ornamenat

(T .

X,

sI.

4;

t.

XIII, sl.

:2),

dok

na

jednom zamje­

njuju

izdubljene

IrolJglove

(T.

XIII,

s l.

1) .

Medu do s ta če ste načine II Hrust o vači moramo ubrojiti i telmi lku ž1gosan,ia,

Iwja

se

upotrebljava

mje. to

udublJivanja iizdllbljiv8nja. Jedini mo,tiv su opet trou­

gl.ovi

u

l{ol11binacijama,

no

obil'no

 

u

takvoj,

da

čine plalS!t1ičnll cik-cak

tračicu, ili

i $3me

niw v e tr , ouglova

(T.

IX.

.3;

t.

XII ,

:,1.

9;

t.

XIII,

sL

2,

11;

t.

XIV, sl.

l),

Podjela

ornamenata

izvršena

je

na

me-tope i friz o ve . Taj slistem je, ugl!a!Vnol1l,

\'eza'l

zbog

samih

nlOltiva,

jer

se

spiralni

i

.' piraICJIidni

uopće ne

javljaju. Za

razlirlw

od

kultura,

Iwje

uluašavaju

sval,i djelić vaze, slavoll'skia, kuJ.t1lT3, a s njom

i i'-tr'Ust:ovača, llanose

orn:ll1lente $amu na p~1jedine dij love, 'iH)j'i s u obično i naj­

i~ta lkllut 'iji , dok

mentira

trbuha

jedino

'i,de

drug ' i o s taju s lobodlli. Možemo re ć i, da s e, ga Do v o i s ključivu, oma ­

Ukra š ava",je

ca, pogotov o kod

mot ' iv diam e traino rasporeden

Uko­

i sam

najveća periferija

s

r a menom

vaze i v rat i's pod oboda

ukrašava

poneki

i

u š:

medu

izuzetne slučajeve. često s e

zdjela

gdjegdje

nanO'Sli

k ,rča gla., dok s e

na vmtu.

Pored

kod

ornamenata ispod oboda, kod 'kupe se ukrašava

obod.

liko

dolaze ornamenti na

trbuhu,

o ni su, os im je dnog :-;Iučaja, uvijek diametralilo

rasporedeni

(T.

XII, st.

3 ;

t.

XVI,

:-;t.

1

?).

 

Broj

motiva

nije

vel i'k i oni dolaze u različitim kombinacijama. Ispod o boda

zdjela

nalaze

se

cilk-cal<

urezane

linije

ili

plastična cik-cak tračica, izvedena

po­

moću utisnutih

iH

izdubljenih

trouglova , I~oj'i se

mogu

s m3ltrati

i

ka o

s am os talan

ornam e na:t.

Dalje

mo že

biti

i

samo

je dan

utisnut ni~ trou g lova

na

vratu

krčaga i

 

neiJ<ih

zdjela.

p e riferija

kod

svih

vaza

podijelj e na

je

na

met-ope i friz .

 

se

takvo

polje

oivičava i nizom

trougl ' ova

u

dub o r e:w

ili

u