AUDIOVIZUALNA NASTAVNA SREDSTVA U NASTAVI POVIJESTI O ovoj temi piu brojni autori, pa tako i Ivo Rendi Mioevi u Uenik

istraitelj povijesti, Ladislav Bognar i Milan Matijevi u Didaktika, Chris Kyriacou u Temeljna nastavna umijea, Vladimir Poljak u Obrada nastavnih sadraja i stjecanje znanja te Marija Vrbeti u Nastava povijesti u teoriji i praksi te A. Been, F. Jelavi, N. Kujundi i V. Pletenac u Osnove didaktike. Svi ranije navedeni autori u svojim djelima i radovima donose iscrpne i detaljne podjele i objanjenja te najprimjerenije naine upotrebe nastavnih sredstava, metoda i oblika rada u nastavi. Razvojem tehnike i tehnologije upotreba nastavnih sredstava i primjena nastavnih metoda i oblika rada u nastavi dobivaju sve vei znaaj i mogunosti ire i ee upotrebe te se na taj nain pospjeuje uenikova spoznaja i savladavanje gradiva. Posebno je golem raspon sredstava, metoda i oblika rada koji se mogu upotrijebiti u nastavi povijesti i koji e ju uiniti dinaminijom, zanimljivijom i pribliiti ju svakom ueniku. Veliki didaktiar i pedagog A. Komensky formulirao je zlatno pravilo za nastavni rad koje glasi: neka se pred osjetila iznosi sve to god se moe: vidljivo osjetilu vida, to se uje osjetilu sluha, to miriemo osjetilu mirisa, to ima okus osjetilu okusa, to je opipljivo osjetili opipa, a ako vie osjetila u isti mah mogu neto osjetiti, treba ih iznijeti vie odjednom. Za obradu nastavnih sadraja i stjecanje znanja potrebna su odgovarajua nastavna sredstva koja slue kao izvori znanja. Nastavna su sredstva didaktiki oblikovana izvorna stvarnost i predstavljaju vaan izvor znanja i baza su z a razvijanje radne sposobnosti. Obino se dijele na vizualna, auditivna i audio vizualna nastavna sredstva s tim da Vladimir Poljak ovoj podjeli pridodaje i tekstualna nastavna sredstva, a to su udbenici, prirunici, programirani tekstovi itd. V. Pletenac u svom radu Nastavna sredstva i pomagala kao jedno od nastavnih sredstava navodi i raunalo , ali napominje da se ovo ipak ne moe smjestiti niti u jednu podjelu nastavnih sredstava i pomagala zbog svoje specifinosti u primanju, obradi i davanju informacija. Audio vizualna nastavna sredstva su nastavna sredstva za ije percipiranje treba angairati osjetila sluha i vida oni su svojevrsna sinteza sluanja i gledanja. Takvim sjedinjavanjem vizualnih i auditivnih podataka poveava se broj informacija u ljudskom mozgu to pridonosi veem uinku uenja. Dakako, takvo sjedinjavanje zahtijeva meusobnu usklaenost vizualnih i slunih podataka, njihovo meusobno korespondiranje i nadopunjavanje radi stjecanja potpunog znanja. Primjer audio vizualnih nastavnih sredstava su televizijske emisije, dokumentarni ili igrani filmovi, ozvueni dijapozitivi te videokasete, multimedijski software na CD- u na kojima se uvaju zvuni filmovi itd. . Ova su nastavna sredstva takoer vrlo efikasna u nastavi povijesti, ali pri njihovom izboru treba uvaavati spoznaje didaktike o kriterijima za oblikovanje i izbor nastavnih sredstava. U dobro oblikovanom audiovizualnom izvoru mogue je direktno prezentirati vizualne injenice, akustino prezentirati akustine injenice, verbalno izraziti injenice, verbalno objasniti generalizaciju te potaknuti uenike na misaoni rad. Dananja tehnika kultura i uznapredovala tehnologija i tehnika openito, mogu dopustiti uenicima da se sami osposobe za rukovanje tehnikim ureajima za prikazivanje nastavnih filmova i televizijskih emisija, odnosno videokaseta. Na taj se nain moe potaknuti uenikovo zanimanje za budui gledani i sluani sadraj, ali i potaknuti uenikova samostalnost u razredu. Na efikasnost jednog audio vizualnog sredstva utjeu i aktivnosti koje nastavnik ostvari sa uenicima neposredno prije gledanja nastavnog filma, za vrijeme i nakon gledanja nastavnog filma. Pravilo je i da za vrijeme promatranja nastavnog filma, ili kakvog drugog zapisa na videokaseti, nastavnik ne treba nita govoriti ili moe samo sugestijama upozoriti na bitnije trenutke. Prilikom gledanja filma, uenike treba unaprijed osposobiti da vode biljeke. Uenici mogu gledati emisije obrazovnog programa i u svojim stanovima, pa se stoga treba koristiti mogunou da se

uenicima zadaje da samostalno ( ili u parovima) da gledaju odreenu emisiju iz programa obrazovne televizije ( ali i druge emisije, npr. drame i povijesne igrane filmove) te da na temelju vlastitih biljeaka sudjeluju u razgovoru s nastavnikom. Dobar audiovizualni izvod upuuje uenike na aktivnosti senzorne ( promatranje i sluanje), misaone ( uspostavljanje funkcionalnih veza i odnosa izmeu onoga to se vidi i uje posredstvom misaonih operacija), izraajne ( da se o promatranom i sluanom uenici na razliite naine izraavaju) i praktine. Iako su audiovizualni mediji provjereno efikasni, u njihovu koritenju ne treba pretjerivati kao to ne treba ni podcjenjivati njihovu vrijednost. Koji e dio gradiva nastavnik obraditi kojim oblikom rada, koje e nastavne metode i sredstva upotrijebiti ovisi o nizu faktora. Jedan od tih faktora je i priroda samih sadraja, zatim se uzima u obzir iskustvo i predznanja uenika, njihove intelektualne sposobnosti, njihova osposobljenost za samostalni rad, veliina razreda, opremljenost kole i vjetina i iskustva nastavnika.