Psihologija odrasle dobi i starenja Parcijala no1 10.11.2007. 1. Dobne razlike i dobne promjene!

Problem koji se javlja u istrazivanjima odraslih i starenja pocinje s osnovnom razlikom izmedju dobne promjene i dobne razlike. Dobna promjena se javlja u pojedincu kako on stari-pokazuju je longitudinalna istrazivanja. Dobna razlika opaza se u usporedbi dvoje ljudi ili dviju skupina razlicite dobipokazuju je transverzalna istrazivanja. Moramo biti oprezni u pretpostavljanju da dobne razlike odrazavaju dobne promjene jer ponekad je tako a ponekad nije. Transverzalni nacrt usporedjuje skupine ljudi razlicite dobi te nam tako dopusta da zabiljezimo dobne razlike. Longitudinalni nacrt ukljucuje opazanje istih pojedinaca u dva ili vise razlicitih vremena i ti podaci predstavljaju dobne promjene. Razlika u nacrtima je odmah ocigledna. Transverzalna studija moze biti zavrsena u jednom danu, dok ce longitudinalnoj studiji trebati vise godina. 2. Najucinkovitiji nacrt (Schei) Schei je proveo opsezne studije o metodologiji istrazivanja u podrucju razvoja odraslih i predlozio je nacrt: objasnite nacrt ( Scheiov najucinkovitiji nacrt) K. Warner Schei je predlozio najucinkovitiji nacrt koji daje podatke korisne za mnoge informativne analize. Najucinkovitiji nacrt je kombinacija transverzalnog i longitudinalnog slijeda, stvoren na sustavan nacin. Ukratko, istrazivaci zapocinju sa longitudinalnom studijom. Zatim nakon odredjenog broja godina ponovo ispituje te ispitanike sto daje longitudinalne podatke o nekoliko generacija. Istovremeno, oni ispitaaju novu skupinu ispitanika sto, zajedno s prvom transverzalnom studijom, cini transverzalni slijed. Taj se cijeli proces moze ponavljati vise puta, ponovo ispitujuvi stare ispitanike i prvi put ispitujuci nove ispitanike.

3. Poteskoce u odabiru uzorka odraslih Jedna od glavnih smetnji razboritim zakljucima o istrazivanjima odrasle dobi I starenja jest teskoca u prikupljanju I zadrzavanju primjerenih skupina ispitanika. Obicno se pretpostavlja da su ispitanici uzorak vece populacije. Mi zelimo uzorak koji je reprezentativan za vecu skupinu, medjutim, uzorak moze na mnoge nacine postati nereprezentativan, sto cini uopcavanje rezultata nesigurnim. Reprezentativni ce uzorak dati podatke koji se mogu uopciti na vecu populaciju. U proucavanjima ljudskog razvoja u uzorke su cesce ukljuceni ljudi s vise novca, vecim obrazovanjem I boljim poslom nego manje sretni pojedinci. Lakse je pronaci bogatije ljude I lakse ih je nagovoriti da sudjeluju. Osim toga, muskarci

su bili proucavani cesce od zena. Npr. Rasprava o stvarnoj osnovi takozvane krize srednje dobi bavi se gotovo u potpunosti zivotnim iskustvom muskaraca srednjeg staleza. Ljudi koji provode longitudinalne studije suocavaju se s posebnim problemima odabira uzorka. Ne samo da moraju naci reprezentativan uzorak, vec ga I moraju zadrzati, da bi ga ponovo okupili za svako sljedece testiranje. Izmedju opazanja neki ljudi umru, neki se odsele, a neki ljudi odbiju sudjelovati u sljedecem krugu testiranja. 4. Vrste alternativnih obitelji svega 26% obitelji ukljucuje tradicionalnu obitelj sastavljenu od muza I zene s djecom. Zbog kombinacije demografskih trendova, ukljucujuci kasniju dob sklapanja prvog braka, razvod I neudane majke, sve vise kucanstava ukljucuje obitelji samohrane majke, a sve vise pojedinaca zive sami. Samacki zivot: prilicno mjesovita skupina, od mladjih odraslih koji su tek zapoceli potragu za partnerom do razvedenih odraslih I udovaca. Sve vise ljudi odgadja brak, vise se ljudi razvodi I vise ljudi ostaju samci nakon razvoda. Od svih samaca 60% su zene a vecina njih su starije zene. Rastuci broj samackih kucanstava potice pitanje o drustvenom osamljivanju. Odrasli samci obicno imaju zive roditelje barem do 50-ih godina a stariji odrasli obicno imaju zivucu djecu. Obitelj samohranih majki: pitanje 10. Izvanbracna zajednica: u kojoj nevjencana osoba dijeli stan sa odraslom osobom suprotnog spola s kojom nije u srodstvu, dramaticno je ucestala od 1960. godine. Ucestalost izvanbracnih zajednica se povecava zbog vise faktora: prvo, revolucija u seksualnim obicajima ucinila je predbracni seks manje sablaznjivim, drugo rastuca stopa razvoda braka ucinila je mnoge parove mnogo manje sigurnima da ce brak trajati citav zivot. Mnogi odlucuju isprobati odnos ziveci zajedno prije preuzimanja dugorocne obaveze. Povecanje ucestalosti izvanbracnih zajednica utjecalo je na nasu percepciju obiteljskog zivotnog ciklusa. Prvo, zajednicki zivot je izmijenio znacenje pojma samca, drugo, zajednicki zivot ucinio je brak manje izrazitom oznakom za druge prijelaze, kao sto je stvaranje seksualne zajednice, napustanje roditeljskog doma ili postajanje roditeljem. Obino imaju odvojene neke aspekte ivota, poput finansije, manje je zadovoljstvo nego u braku, vide manje prepreka da raskinu odnos, manje su emocionalno vezani jedno za drugo. Izvanbracna zajednica je znatno uobicajenija medju razdvojenim I razvedenim osobama nego medju osobama koje nikad nisu bile u braku. homoseksualni odnosi: u posljednjih nekoliko desetljeca doslo je do ubrzanog prihvacanja homoseksualnosti. Posljedica smanjenog osudjivanja je sve veca otvorenost. Homoseksualcima su potrebne medjuovisnost obiteljskog zivota jednako kao I heteroseksualcima. Sve vise parova koji su u cvrstim vezama stvaraju dugorocne odnose priznate od strane njihovih prijatelja, iako ne uvijek od crkve ili zakonskog sustava. Neke obitelji ukljucuju djecu iz prethodnih heteroseksualnih brakova. Proucena su tri obrasca obavljanja kucanskog rada.

Prema ravnopravnom obrascu, oba su partnera imala jednake izglede da obave kucanske zadatke, bilo radeci ih zajedno ili na smjenu. Prema uravnotezenom obrascu svaki je partner bio odgovoran za jednaki broj zadataka, ali ne za iste zadatke. Prema odijeljenom obrascu jedan je partner obavljao glavninu kucanskog posla. Pritisci obiteljskog zivota povecani su za homoseksualce. Osim prijezira, podsmjeha I ponekad otvorenog nasilja, odnosu prijete I unutarnje sumnje I strahovi, ugrozene rodbinske veze itd. 5. Menopauza Za zene, menopauza je jedna od rijetkih bioloskih promjena koje se mogu smatrati normativnima u srednjoj dobi. Menopauza je definirana kao prestanak mjesecnica. Standardna epidemioloska definicija u americkim I europskim studijama jest dvanaest uzastopnih mjeseci bez menstruacije. Srednja dob za posljednji menstrualni ciklus je izmedju 50 I 52 godine starosti, a 80% zena dozivljava svoj posljednji menstrualni ciklus izmedju 45 I 55 godina. Prestanak mjesecnice je dio duzeg razdoblja u procesu starenja poznatog kao klimakterij, sto je razdoblje u kojem zene prelaze iz reproduktivnog u nereproduktivno zivotno razdoblje. Dob prve menstruacije I dob menopause nisu medjusobno povezane. Menopaza je postupan process koji pocinje prije nego sto je zena toga svjesna. Pocevsi od svojih tridesetih godina zena ima poneki menstrualni ciklus u kojem se ne proizvede jajasce; zene opcenito nisu svjesne tih neplodnih ciklusa. Kasnije se folikuli iscrpljuju i ima sve vise ciklusa u kojima se ne proizvede jajasce, a proizvodnja hormona se usporava. Povecana razina FSH opcenito se smatra hormonalnim pokazateljem priblizavanja menopauze. Razlikujemo tri stadija menopauze: perimenopauza, menopauza I postmenopauza. Perimenopauza se odnosi na neodredjeno razdoblje obiljezeno nepravilnim izljevima, smanjenom proizvodnjom hormona te povecanom razinom FHS, menopauza se odnosi na period unazad 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije. Postmenopauza je stanje nakon menopauze. Faktori koji su povezani sa ranom pojavom menopauze su pusenje cigareta, zatim zene koje su imale krace menstrualne cikluse u mladjoj odrasloj dobi ili koje nikad nisu bile trudne dozivljavaju menopauzu ranije. Iako je menopauza opci fizioloski dogadjaj izrazite su kulturalne I individualne razlike u zenskim reakcijama I simptomima. Postoje znacajne razlike u ucestalosti navodjenja valova vrucine I osjecaja depresivnosti. U nekim kulturama zene stjecu drustvenu, vjersku ili politicku moc nakon menopauze(npr. Indija). Menopauza je zastrasujuca jer oznacava starenje, nedostatak seksualne privlacnosti. Nema dokaza da zenina tjelesna sposobnost za spolne odnose opada nakon menopauze. Neki psihoanaliticari tvrde da je gubitak sposobnosti radjanja posebno traumatican. Menopauza se javlja u vrijeme kad zene dozivljavaju I druge zivotne promjene. Zene koje imaju dobru drustvenu mrezu I potporu spominju manje simptoma menopauze.

Menopauza je slozena biosocijalna, biopsiholoska pojava ali vecina istrazivanja bavi se samo s jednim ili dva njena vida. Zatim generacijske I kulturalne razlike vjerovatno djeluju na iskustvo menopauze. Takodjer, cesti su I problemi uzorka. Dugorocne promjene vezane za menopauzu su osteoporoza, krvo-zilne bolesti I rak dojke. Osteoporoza ukljucuje gubitak kostane mase. Najteza posljedica osteoporoze je povecan rizik loma kostiju, narocito u kuku. Rak dojke je bolest jasno posredovana hormonima.

6. Triangularna teorija ljubavi i filtari za brak Sternberg I Barnes su predlozili triangularnu teoriju ljubavi u kojoj su tri komponente - prisnost, strast I odluka o obavezivanju- promatraju kao da cine tri tacke(kuta) trokuta . Prisnost je emocionalna komponenta ljubavi, ona ukljucuje dijeljenje sebe, brigu o dobrobiti drugoga, prison komuniciranje s drugim te cijenjenje drugoga. Strast je motivacijska I uzbudjujuca komponenta cija se prava priroda razlikuje ovisno o prirodi odnosa. U spolnom odnosu ona ukljucuje zelju za romantikom, tjelesnu privlacnost I spolnu zelju. U odnosu dijete-roditelj ona ukljucuje njegu, podrsku, vladanje I podcinjavanje.odluka o obvezivanju je kognitivna komponenta ljubavi koja ukljucuje dva dijela: pocetnu odluku osobe da voli drugu osobu I dugorocno obvezivanje na odrzavanje te ljubavi. Snaga I vaznost te tri komponente razlikuje se u razlicitim odnosima. Dok se prisnost shvaca kao srz svih ljubavnih odnosa, strast je krajnje velika na pocetku romanticnih odnosa. Odluka o obvezivanju, koja se moze pojaviti I nestati s prijateljima koji se takodjer pojavljuju I nestaju, vazna je u ljubavi prema svojim roditeljima I djeci. Istostranicni trokut predstavlja uravnotezenu ljubav u kojoj su sve tri komponente otprilike izjednacene. Ljubav se ne sastoji samo od jednog trokuta zato sto su uvijek dva covjeka u ljubavnom odnosu I svaki od njih dozivljava trokut ljubavi, I svaka ima stvarni I idealni trokut ljubavi. U brojnim je studijama utvrdjeno da zene naglasavaju emocionalne vidove I duboku ljubav-prisnost, a muski studenti su se usmjeravali na neki eroticni stil ljubavi-strast. filtari za brak Utemeljeno na romanticnoj ljubavi ili ne, biranje partnera danas je u velikoj mjeri prepusteno ukljucenim osobama. To ne znaci da je process odabira partnera nepredvidljiv, vodjen samo iracionalnim izborom Kupidonovih strelica. Osoba koju odabiremo za zivotnog partnera jedan je od najbolje predvidljivih izbora koji su psiholozi otkrili. - Neke teorije odabira partnera promatraju procese kao niz filtara koji odbacuju neprihvatljive kandidate u razlicitim stadijima nekog prisnog odnosa. Na primjer, skup svih mogucih partnera za sastajanje prvo se propusta kroz filtar blizine. Blizina znaci bliskost u zemljopisnom smislu. Ako su dva moguca partnera blizu jedan drugome, tada je vjerovatnije da ce se sresti, sastajati se,

zaljubiti se I vjencati se. Udaljenost otpisuje mnoge ljude. Zatim postoji filtar privlacnosti (pitanje 15.). Treci filtar prociscava moguce partnere na temelju drustvenog porijekla. Ljudi se nastoje vjencati s osobama koje su im slicne po vjeri, politickoj pripadnosti, naobrazbi, zanimanju I drustvenom sloju. Sklopiti brak s nekim slicnih nazora vazno je, a faktori kao sto su slicna zanimanja I slicna razina naobrazbe nalaze se medju najjasnijim pokazateljima slicnih nazora. Utvrdjeno je da su ekonomska sredstva kako zena tako I muskaraca vazan faktor povezan s prilikama za sklapanje braka I privlacnoscu braka. Za izbor partnera, bracno zadovoljstvo I stabilnost braka takodjer je vazna slicnost u odredjenim crtama licnosti. Filtar konsenzusa otpisuje ljude prema takvim specificnim stavovima. Biranje partnera moze ukljuciti razmatranje jednodusno zeljenih znacajki, tj. Znacajki o kojima muskarci I zene imaju zajednicka gledista I razmatranje crta koje spolovi promatraju razlicito. Zatim dolazi filtar komplementarnosti koji pokazuje da osim slicnosti u stavovima, vrijednostima I ciljevima, mi zelimo da nas partner dopunjava (dovrsava nas), neko ko je jak kad smo mi slabi. Tako ce osoba koja voli prevladavati u odnosu traziti podloznog partnera. Konacno, postoji filtar spremnosti za brak, koji je utemeljen na jednostavnoj cinjenici da ljudi stupaju u prvi brak unutar ogranicenog dobnog raspona. Tako ce pojedinci cesto uci u brak s bilo kojom osobom s kojom se slucajno sastaju u pravo vrijeme (npr. Zavrsetak skole ili fakulteta). - Adams je predlozio alternativni nacrt odabira partnera. Ona posvecuje vise pozornosti procesu uspustavljanja veze u paru umjesto da naglasava odstranjivanje izvora buducih bracnih nesuglasica. Adams je izlozio sljedeci redoslijed: 1. privlacnost braka kao takvog, 2. blizina, 3. pocetna privlacnost(utemeljena na povrsnim ponasanjima kao sto su drustvenost, slicnost interesa, tjelesni izgled I sl.), 4. trajanje privlacnosti(potpomognuto reakcijama drugih), razotkrivanje (otvaranje jednoga drugome), te odnos para (osjecaj ugode u prisutnosti drugoga), 5. predanost I prisnost, uspostavljanje povezezanosti, 6. dublja privlacnost ( moze biti potaknuta slaganjem u vrijednostima, potkrepljenjem osjecaja sposobnosti, percipiranjem drugih slicnosti u partnera), 7. odlucivanje da je to dobro za mene ili najbolje sto mogu dobiti, 8. brak. - Problem u odredjivanju redoslijeda u odabiru partnera jest da vecina tih redoslijeda pretpostavlja da je brak krajnji cilj, krajnje stanje koje se vrednuje. Stvarna odluka o sklapanju braka moze biti potaknuta ne stadijem koji je odnos dosegao, vec takvim faktorima kao sto su zaposljavanje, trudnoca, strogost roditelja ili smrt roditelja. Moze se zapaziti I domino ucinak, par pocinje razmisljati o braku ako im se ucini da vecina njihovih prijatelja stupa u brak.

7. Teorija krize ( Levinson) Levinson naglaava krize koje se javljaju u srednjoj dobi. Na osnovu istraivanja koja je izvrio sa 40 mukaraca u dobi od 35-40 godina predoio je ivotni ciklus podijeljen na 4 razdoblja: -djetinjstvo i adolescencija -rana odrasla dob -srednja odrasla dob i -kasna stara dob. Levinson posebno naglaava period nestabilnosti za vrijee ulaska u srednju dob. On tvdrdi da postoje 3 zadatka povezana sa ovim razdobljem: Mukarac mora sagledati svoj ivot kao mlade odrasle osobe i procijeniti sta je ucinio; Mora se pomaknuti ka ulasku u srednju dob Mora se suoiti sa 4 para suprotnosti koji su izvori sukoba. Te 4 suprotnosti su mlad napram star; razaranje naspram stvaranja; uko naspram enskog i vezivanje napspram odvojenosti. Levison vidi ova razdoblja nestabilnosti kao usko vezana za odreenu hronoloku dob. Kae da se nestabilno razdoblje u srednjoj dobi pojavljuje izmeu 40 i 45, te da su ova razdoblja nestabilnosti gotovo univerzalna. Ovaj model posjeduje nekoliko ogranienja: Prvo se oganienje odnosi na uzorke u tim istraivanjima, jer su koritene klinicke populacije i bijeli mukarci iz srednjeg sloja. Drugo istraivnja o krizi srednje doi gotovo su potpuno ograniena na intervju kao metodu, te konano koritena su transverzalna istraivanja te nije mogue uporediti funkionisanje u ranoj i kasnoj dobi, te utvrditi je li srednja dob stvrano obiljezena razdobljem vece nestabilnosti.

8. Havighurstovi zadaci starosti I Prilagoavanje na opadanje tjelesne snage i zdravlja II prilagoavanje na umirovljenje i smanjeni prihod III prilagoavanje na smrt suprunika IV uspostanljanje jasne povezanosti sa vlastitom dobnom skupinom V usvajanje i prilagoavanje drutvenih uloga na fleksiblan nain VI uspostavljanje zadovoljavajue fizike okoline na ivot. 9. Teorije razvojnog pristupa U psihologiji postoje mnogi pristupi ovom pitanju i razlikuju se u tome usredotouju li se na osobu ili okolinu, na pojedinca ili na drutnevu grupu, te na ponaanje ili na njgovo znaenje u ukupnom rasponu ponaanja. Razliite discipline nude razliite definicije starenja. Bioloka dob osobe njen je poloaj s obzirom na preostalu oekivau duinu ivota. Socijalna dob osobe odreena je prosudbom njenog poloaja u ivotnom vijeku prema prosjenim dobima u kojima se doseu razni poloaji.

Psiholoka dob osobe je nain na koji ona funkcionira u odgovaranju na zahtjeve okoline. Bihevioralni pristup i pristup socijalnom uenju usmjerava se na nagrade i kazne koje ljudi dobivaju za postupke u svojoj okolini. Psihoanalitike teorije usmjeravaju se na emocionalne konflikte i nesvjesne duevne procese. Humanistike teorije raziito naglaavaju ljudske motive npr. samoaktualizaciju. Pristup individualnih razlika jako se oslanja na psiholoke testove npr. testove inteligencije. Pristup obrade informacija pokuava slijeditiinfomaciju iz okoline od percepcije preko uenja i pamenja do odluke i rekcije. Teorija atribucije istrauje naine na koje socijalna percepcija okoline djeluje na ponaanje i promjenu ponaanja. Dijalektiki je pristup usmjeren na kontradikcije, konflikte i krize, te na njihova razrjeenja. 10. Skrb za stare i iznemogle (odgovornost djece) Odgovornost djece je osjecaj osobne obveze koju odrasla djeca imaju prema dobrobiti svojih ostarjelih roditelja. To moze ukljucivati osjecaj duznosti ili zelje da zastite i skrbe o svojim starijim roditeljima. S druge strane, odgovornost djece moze takodjer ukljuciti preventivnu dimenziju koja potice samo-dostatnost i neovisnost u starijih. Preventivno glediste moze zauzeti nekoliko oblika, ukljucujuci poticanje starijih osoba, od strane djece, da izvode one zadatke za koje su sposobni, pomaganje roditeljima u trazenju novih obogacujucih iskustava te respektiranja autonomije svojih roditelja i prava da donese odluke koje se ticu njihovog vlastitog zivota. Zrelost djece nije isto sto i obrtanje uloga, pri cemu su djeca u ulozi roditelja svojim ostarjelim roditeljima. Do zrelosti djece dolazi kad odraslo dijete shvati da su njegovi roditelji pojedinci koji su, unatoc potrebi za pomoci, i dalje odrasle osobe sa svojim vlastitim potrebama i osobnim proslostima. Jedan od najvaznijih vidova uloge djeteta je pruzanje ljubavi i emocionalne potpore roditeljima. Pored toga bitno je i raspravljanje o vaznim stvarima te pomaganje roditeljima u novcanim pitanjima. I roditelji i djeca smatraju da ocekivanja o odgovornosti djece ne ukljucuje stanovanje u neposrednoj blizini jedni drugima. U istrazivanjima je pokazano da su kceri, vise nego sinovi, pruzale skrb.

11. Objasnite i navedite osnovne probleme mjerenja u istraivanju razvoja odraslih koje navode Schaie i Vills Ovim istrazivanjima zajednicki su problemi drugih istrazivanja: pouzdanost I valjanost testova, prevodjenje objektivnih opazanja I pretvaranja dobivenih kvalitativnih podataka u oblik koji se moze kvantificirati. Postoje I

dodatni problemi. Vecinu razvojnih psihologa vise zanima proucavanje pormjena I razlika u latentnim (apstraktnim) konstruktima, npr. Tjeskoba ili inteligencija, nego u odredjenim ponasanjima ili testovima za koje se smatra da predstavljaju te konstrukte. Jedini nacin na koji mozemo izmjeriti te konstrukte jeste opazanje izvedbe ispitanika u testovima ili opazanje njihovog ponasanja u odredjenim situacijama, iz cega tada zakljucujemo o polozaju pojedinca na apstraktnom I ne izravno mjerljivom konstruktu. Jedan je od problema u istrazivanjima odrasle dobi to sto nema jamstva da ce isto opazanje ili test valjano predstavljati isti konstrukt u sirokom rasponu dobi (npr, test pamenja brojeva dobar je pokazatelj sposobnosti u odrasloj, ali ne i u starijoj dobi). U tu se svrhu koristi konfirmatorna faktorska analiza. U ovoj metodi odredjujemo model koji pretpostavlja da je regresija(korelacija) opazanih varijabli Ili ponasanja s latentnim konstruktima jednaka u razlicitim dobima ili u razlicitim odbnim skupinama. Zatim se procjenjuje podudarnost ovog modela s odredjenim skupom podataka . Takodjer postoji problem I u generalizovanju podataka jer postoje razlike u razini naobrazbe, zaposlenosti, prihodute znacajkama pokretljivosti kroz generacije koje slijede jedna drugu. Tesko je uopciti I podatke dobivene na bolesnima, na zdrave pojedince koji zive u zajednici. Zato je bitno naglasiti demografsko I zdravstveno stanje sudionika u svakoj studiji. 12. Promjenjena uloga oca u prolom stoljeu? - Uloga oca se mijenjala u toku vremena, a jo je nedefinisana. U poljoprivrednom drutvu bili su dominantni, u industrijalizovanom se poveava ekonomska uloga, a u zadnje vrijeme i psiholoka ukljuenost zbog zaposlenosti majke i novih oblika porodice. Ako je otac mlai, moe imati vie energije za svoje dijete, ali i nedostatak vremena i finansija, jer je u dob kada treba napredovati u kerijeri (ili dijete moe usporiti karijeru). Ako je oinstvo odgoeno, karijera je ve izgraena ili nije vie toliko bitno napredovanje, mogua je vea fleksibilnost, vea je zrelost i emocionalna spremnost. U obiteljima u kojima oba roditelja rade, otac vie brine samostalno o djeci nego u brakovima sa jednim zaposlenim partnerom, naroito ako ima vie male djece, a majka ima puno radno vrijeme ili none smjene. Moe dovesti do svae, ako se suprunici ne slau oko odgoja i raspodjele poslova u kui. Oevi provode vie vremena u igri sa djecom, nego majke, i njihova je igra vie aktivna, uzbudljiva i fizika. Poseban problem u razvoju jeste odvajanje od oca, zbog razvoda ili smrti. Razvedeni otac e vie finansijski uestvovati ako ima vie kontakta sa djetetom. U adolescenciji, nalazimo obrazac po kojem se djeca udaljavaju od majke i sukobljavaju se, naroito djeaci koji, pretpostavlja se, pokuavaju da se uzdignu iznad majinog poloaja u porodici. Sukobi sa oevima nisu toliko izraeni.

13. Samohrana majka (obitelji samohranih majki) - obitelji samo s majkom postaju sve vise uobicajene u posljednja tri desetlljeca. Kucanstva sa zenom na celu ukljucuju neudane, razvedene ili udovice.Postoje neke etnicke razlike u kucanstvima sa zenom na celu, pri cemu se javlja vise obitelji samo s bijelom majkom kao posljedica razvoda ili udovistva, a vise obitelji samo s crnom majkom kao posljedica opadanja stope udaje medju crnim zenama. - Jedna od najznacajnijih razlika izmedju obitelji samo s majkom ili s bracnim parom jest ekonomska dobrobit. Otprilike polovica samohranih majki zivi ispod granice siromastva u usporedbi s 10% bracnih parova s djecom. - problemi za majke: novani problemi (slaba mogunost zarade, nedostatak potpore od oca za izdravanje djeteta, mala korist od programa pomoi); prekid i mogui gubitak drutvene potpore, promjena mjesta prebivalita i prilagodba, psihike potekoe. - problemi za dijete: tee je djeacima, opadanje kolskog uspjeha, sklonost ka krivinim djelima, raniji ulazak u spolni ivot; to je moda zbog toga to su samohrane majke slobodnijih stavova, neovisnije, zalau se za ravnopravnost, manje strogi stavovi prema predbranom seksu, u prvoj godini nakon razvoda majke su manje dosljedne u disciplini. Dugorono gledano, imaju vie izgleda da i sami postanu samohrane majke (vea mogunost za: nie obrazovanje, manju zaradu, rani brak, rano raanje, razvod) - prednosti za dijete: zbog slobodnijih stavova manji pritisak na spolne uloge, vie androginog ponaanja, vie odgovornosti, osjeaj zrelosti i uinkovitosti. - Ponovni brak moe dobro utjecati na majku, ali ga djeca slabo podnose, posebno djevojice - Tri tumaenja nepovoljnog poloaja: 1. rasprava o ekonomskom poloaju nepovoljan poloaj je posljedica niskih prihoda 2. rasprava o socijalizaciji problem je u disfunkcionalnim roditeljskim vrijednostima i relacijama sa djetetom 3. rasprava o susjedstvu nedostatak drutvene potpore i pomoi zajednice doprinosi problemima 14. Prazno gnijezdo - Jedan od najvaznijih dogadjaja u nekoj obitelji je otiskivanje najmladjeg djeteta u njegovu vlastitu obitelj I karijeru. Majka obicno ima izmedju 45 I 50 godina, a otac je mozda nekoliko godina stariji. Oni se zajedno suocavaju s novom prilagodbom sa zivotom u praznom gnijezdu; rijecima drustvenih znanstvenika oni su poslijeroditeljska obitelj. Poslijeroditeljska obitelj je pojava 20. stoljeca. Kada se broj poslijeroditeljskih obitelji dramaticno povecao, znanstvenike je poceo zanimati psiholoski ucinak praznog gnijezda. Za vecinu roditelja, praznjenje gnijezda nije narocito uznemirujuce iskustvo. Mnogi ljudi

otkriju d aim se zivot mijenja nabolje. Nakon sto su se djeca otisnula, oni imaju vremena za nove planove, putovanja ili jednostavno za osobna zadovoljstva, te imaju novca da ostvare te zelje. Iako se pretpostavlja d ace majka najvise patiti zbog odlaska djece, ona je ujedno osoba koja od toga ima najvise koristi. Njen se posao prepolovi. Roditelji se ponovo nadju u ulozi muza I zene I vise nisu prvenstveno otac I majka sto pruza priliku za vise razgovora I bliskosti. Vecina roditelja dozivljava duboko zadovoljstvo zbog uspjesnog izvrsenja onoga sto oni vide kao svoje zivotne obaveze, roditi I podici djecu do dobi u kojoj se oni mogu brinuti sama za sebe. Vecina zena se ne boji praznog gnijezda-one mu se vesele. - U novijim je studijama ispitano znacenje napustanja doma za dijete u mladjoj odrasloj dobi. Napustanje gnijezda ima visestruka znacenja, ukljucujuci samostalnost, emocionalno odvajanje, finansijsku neovisnost, te osnivanje vlastite obitelji. Noviji demografski trendovi ukazuju na to da se gnijezdo sporije prazni ili da se moze ponovo napuniti povratkom mladje odrasle djece. - Dva su faktora vazna za napustanje gnijezda: obiteljska struktura I ocekivanja o dobi za stupanje u brak. Npr. Prije napustaju gnijezdo djeca iz usvojenih obitelji I s jednim roditeljem. Dodatno: Nacrti i istrazivanja (metodologija istrazivanja) - Dobna promjena javlja se u pojedincu, kako on stari; longitudinalna istraivanja. Dobna razlika opaa se u poreenju dvoje ljudi razliite dobi; transverzalna istraivanja. Dobna razlika ne predstavlja uvijek dobnu promjenu, jer moe utjecati kohorta. Zajednika varijabla u oba nacrta je dob. Kohorta ili generacija je skupina ljudi roena iste godine (ili u istom rasponu godina). Longitudinalne studije: prednost nema kohorte, nedostaci troak vremena i novca mogunost utjecaja nekog dogaaja, a ne razvojne promjene,uinak vjebe Transverzalno istraivanje odraslih obiluje brojnim opasnostima, a longitudinalne studije su bolje u prouavanju odraslih nego u prouavanju djece. Nacrt vremenske zadrke je opaanje ljudi iste dobi u razliito vrijeme. Tekoe uzorka: srednji stale (lake je nai bogatije, ee uestvuju), mukarci ispitivani vie od ena, osipanje uzorka (u longitudinalnim studijama) i njegovo mijenjanje, jer oni koji odustanu obino imaju zajednike osobine. Problem sa mjerenjem promjene: ako se ponovi mjerenje, razultati tee aritmetikoj sredini (vii postaju nii i obratno), izbjegavanje: vie od dva mjerenja, posmatranje individualne krivulje, a ne grupnih rezultata. Transverzalni slijed (sekvencionalni nacrt) sastoji se od dvije ili vie transverzalnih studija koje pokrivaju isti dobni raspon, a provedene su dva ili vie puta. Longitudinalni slijed (sekvencionalni nacrt) sastoji se od dvije ili vie longitudinalnih studija provedenih na dvije ili vie generacija.

10

eisov najuinkovitiji nacrt: prvo transverzalna studija, potom za par godina opet ispitivanje istih (longitudinalna studija), istovremeno nova skupina (tranverzalni slijed), novo za par godina, itd. Analiza generacijskog slijeda: najmanje dvije generacije, svaka u najmanje dvije razliite dobi. Analiza poprenog slijeda: bar dvije generacije u dva ili vie vremena mjerenja (dobro za ispitivanje uinaka neke promjene). Analiza vremenskog slijeda: ljudi bar dvije razliite dobi uporeuju se u dva ili vie vremena mjerenja. Nezavisni uzorci: longitudinalna studija, ali sa nezavisnim uzorcima u svakoj taki (npr 30 god, za 10 god 40god, ali drugi ljudi), dobro ako se izvlai veliki uzorak iz velike populacije, prua ponovljena mjerenja, te procjenjivanje uinka problema u obinoj longitudinalnoj studiji, ini izvjesni tramsverzalni slijed. Dobno usporedni eksperimenti: izjednaujemo skupine ispitanika u svim varijablama osim dobi, procjenjujemo mlae i starije,potom vrimo intervenciju, i ponovo mjerimo, da vidimo postoji li znaajna razlika u napretku mladih i starih (nenekvivalentna kontrolna skupina, pretest-posttest nacrt). Intervencije sa jednom dobnom skupinom: ako nema smisla imati mlau grupu, ali su neophodne prikladne kontrolne grupe: prvu sa pretestom i posttestom, ali bez intervencije, i drugu, podvrgnutu testiranju, ali i drugaijem postupku, nebitnoj intervenciji. Ralanjivanje generalnog ponaanja na ekvivalentne sastavne dijelove: izjednaavanje mlaih i starijih po generalnom ponaanju, a potom njegovo ralanjivanje na komponente, da se vidi da li neki dijelovi kompenziraju nedostatak drugih. Veinom su zanimljiviji latentni konstrukti nego ponaanja koja ih predstavljaju, ali zapravo ih moemo mjeriti samo preko tih ponaanja i nema naina da se potvrdi da mjerimo ba to to elimo, naroito mjerimo li isto u irokom rasponu dobi. Mogunost generalisanja podataka zavisi od reprezentativnosti uzorka (paziti na kohortu, na bolesti starijih ispitanika isl).

11