Sie sind auf Seite 1von 6

Reflexi na Hrvatskog viteza Juru Francetia Hrvatska politika i povjesnica su neprijatelji sami sebi i Hrvatskome narodu Slubeni odnos

politike, povijesti i drugih nauka, koje se na neki nain bave osobom Jure Francetia jasno kau, da u hrvatskome mozaiku nisu skladno postavljeni svi domoljubni hrvatski kamenii. Na osobi Jure Francetia, hrvatska politika zadojena pogrjenim, klevetnikim i lanim povijesnim ocjenama posijanim od velikosrbskog etnikog faizma i od komunistikoga faizma, pravi kardinalnu pogrjeku jer stavlja minus pred ime povijestne osobe, koja je u Drugome svjetskom ratu, u samo dvadeset mjeseci pokazala vrhunske ljudske vrline, hrabrost i ratniku vjetinu u borbi za spas ljudi i obiteljskih domova, za obranu i jaanje drave Hrvatske. Tijekom trajanja Drugog svjetskog rata, nametnutog Hrvatskom narodu, nije se na svetoj hrvatskoj zemlji u redovima Hrvatske domovinske vojske niti u redovima svih neprijateljskih vojska pojavio ratni vojskovoa ravan Juri Francetiu po svima vrlinama, koje moe imati uvojnieni ovjek u obranbenom ratu i osloboditeljskom ratu. Jure Franceti po brojnim karakteristikama, koje svojom veliinom i znaajem ine uzornog ovjeka, uzornog supruga i roditelja, uzornog domoljuba, uzornog i hrabrog vojnika, uzornog i pravednog astnika je hrvatska vertikala bogata brojnim vrlinama i uzorima, na kojima bi pokoljenja trebala uiti. Kao takav Jure Franceti bi trebao imati svoje mjesto u kolskim itankama i povjesnicama, Francetieve slike bi trebala imati svaka hrvatska obitelj, hrvatska vojna uilita bi trebala obrazovati vojnike i astnike na svima oblicima ratnih vjetina, kojima je Hrvatska domovinska vojska - njena jedinica zvana Crna legija uvijek pobjeivala mnogo brojnijeg i ratno opremljenijeg neprijatelja, koji je ugroavao ivotni obstakak Hrvatskog naroda svih vjera. Za Juru Francetia je na prvome mjestu bio ovjek, prema kojemu se je odnosio ljudski bez obzira na kojoj strani bojinice se je nalazio. Prema zarobljenicima neprijateljske vojske je bio blag i pravedan. Izvan borbe Jure Franceti i njegova Crna legija nije nikoga ubila niti muila, nego suprotno zarobljenike je predala civilnim vlastima ili ih je vratila u njihov zaviaj, a civilima je pomagao spasiti ivote u bezpuima i labirintima ratnog pakla. Dirljiv je sluaj srbskog djeteta, kojeg je spasio Jure Franceti iz vrtloga ratnog bijesa, u kojem je stradalo mnogo nedunih. Od nekoliko ljudi dobio sam telefonski ili pismeno opis toga sluaja. Jedan takav, preuzet iz interneta donosim ovdje jer ukazuje na ljudski in Jure Francetia, kakovih je malo poznatih u ratu. Titovi komunistiki faisti su ubijali djecu i majke Za razliku od ovoga Francetievog dobroinstva, Titovi umski zloinci su u Slunju, 14. studenoga, rafalima iz strojnica prisili majke s djeicom na grudima i u skutima da skau s mosta u nabujalu rijeku Koranu i svi su se uguili. Toan broj se ne zna, a rauna se da su etnikopartizani umorili tada utapanjem 50-60 mladih hrvatskih majka i jo vie nevine djeice uz njih. Na tom mjestu bi trebalo podii spomenobiljeje umorenim hrvatskim

2 majkama i hrvatskoj djeici, da pokoljenja vide, kakovim su se metodama sluili Titovi partizanoetnici. Posinak Jure Francetia je bio Srbin Pie: Juraj Matijevi Godine 1942. dogodio se pokolj nad pravoslavnim ivljem u opini Vare: u selima Brgule, ici i ikulje pobijeno je oko 320 ljudi. U to je vrijeme Jure Franceti, po inu bojnik, bio stacioniran u Sarajevu. Kad je uo za pokolj, sa svojom je bojnom urno doao na podruje opine Vare. Doekalo ga je dvadesetak ena, uplakanih i u crnini. Pitao ih je, znaju li tko je poinio pokolj, jer da e on poinitelje kazniti. ene se rekle, da su za vrijeme pokolja ule dozivanje katolikim imenima. No, ustanovilo se da su pokolj poinili Muslimani iz okolnih sela. Pravoslavni su se za pokolj osvetili, pobivi dogodine sve mukarce i ene starije od etrnaest godina u oblinjemu hrvatskome katolikom selu Mir. No, te 1942., istraujui okolnosti pokolja Srba, Franceti je dao nalog da se pregledaju tjelesa, ne bi li se nalo koga komu se jo moe pomoi. Meu mrtvacima su nali ivog djeaka. Na upit kako se zove, mali je odgovorio da mu je ime Sreto Gorani. Pobijena mu je cijela obitelj, ali majina tijela tu nije bilo. Vidjevi da je djeai ostao bez igdje ikoga, Franceti ga odlui posiniti. Poveo ga je u Zagreb i Sreto je poeo ivjeti s njim i njegovom suprugom. Naalost, malo nakon toga zbila se zrakoplovna nesrea u Slunju, nakon koje je Franceti mueniki ubijen. Mali je Sreto nastavio ivjeti s pomajkom sve do 1957. Sretina je majka ipak preivjela onaj strahoviti pokolj, te se sklonila u umu. Nakon rata se nastavila raspitivati za svoga sina i konano ga uz pomo Crvenoga kria i nala. Sreto se s majkom vratio u rodno selo Brgule. U Zagrebu je bio maturirao vrlo dobrim uspjehom i kanio je ii na sveuilite. Povratak u Bosnu poremetio je ove planove. Sreto se prijavio uredu za zapoljavanje, ne bi li prehranio sebe i siromanu majku. Dobio je posao na velikoj iari u rudniku. Poslovoa ga je uputio u treu, nonu smjenu, u kojoj sam i ja radio. Tu smo se upoznali. Primijetio sam da taj novi zaposlenik govori kajkavski, to je za Bosnu posve neuobiajeno. Kad smo se malo zbliili, ispripovjedio mi je svoj teki i zanimljivi ivotni put. U zadnjemu razgovoru koji sam s njim vodio, rekao mi je da je pogrijeio to je napustio Zagreb. Pomajka da mu je bila kao prava mati, a da je mogao i kolovanje nastaviti. Umjesto toga, vratio se u Bosnu u kojoj ga mnogi susjedi nazivaju ustaom. Francetiu je ostao trajno zahvalan... Jedan od brojnih dokaza kako je bio plemenit Jure Franceti, kad je odluio usvojiti srbsko dijete. Jure Franceti je bio poznat kao veliki ovjekoljub Nije Jure Franceti tedio, uvao i spaavao samo ivote ljudi i djece s obadvije zaraene strane, nego je titio i narodnu imovinu, obiteljske kue. Prije svakog ratnog okraja Franceti je obiavao odrati savjetodavni govor svojim vojnicima o ponaanju prema svemu neprijateljskome. Nita se nije smjelo namjerno unitavati: "Sve je to nae i od naih ljudi, koje je nemili rat reazbacao na razne strane"! Poznata je Francetieva kazna ukorom jednog njegovog hrvatskog vojnika, koji je posegnuo za jabukama u voaru, u kojem se je ratovalo: "Oni su nai neprijatelji, ali jabuke su njihove!" Slunjski mladii u Francetievoj vojnici

3 U Francetievoj Crnoj legiji je vojevao meu prvima vod slunjskih mladia, hrabrih ustaa, koji su ve u lipnju 1941. protjerali iz Slunja talijanske berseliere. Spomenut u ih prezimenom, da ne pobuujem alost za poginulima, kod njihovih najbliih (abecedno): Bari, Blakovi, Bogovi, Boievi, Buni, Cindri, Flanjak, Graan, Grdi, Gran, Hazler, Holjevac, Ivi, Jareb, Jurain, Juri, Kati, Kovaevi, Kuterovac, Lali, Lesar, Luka, Magdi, Moilac, Modruan, Nerali, Obajdin, Pavlei, Pavli, Perii, Poega, Radoaj, Samson, Skukan, Sminderovac, tefanac, Turkalj, Vrani, Vueta, Zmajlovi, alac, ivi... Iz nekih prezimena bilo je po dvojica pa ak i trojica brae. Jedan od hrabrih (I.L.) bio je strojniar i junaki je poginuo na crkvenom tornju u Srebrenici. Neki od momaka iz spmenutih prezimena dolazili su na nagradni dopust u Slunj. Izgledali su svojim stasom, ponosnim dranjem, uzornim ponaanjem hrvatskog vojnika i mukim odlikama u prekrasnim crnim odorama kao najljepi ljudi ovog svijeta. Mi neto mlai, njihovi roaci, susjedi pa i braa okupljali smo se oko njih i sluali svaku rije, koju su izgovorili. To je za knjigu, a ne za ovako kratki osvrt pa u ponoviti samo par reenica iz sjeanja: "etnici, Talijani i komunistiki zloinci su bjeali glavom bez obzira, gdje god smo se pojavili. Pojava ustaa za njih je bio smrtni strah. Nismo ih mogli u njihovom bijegu stii niti pogoditi svakoga iz puke. Zato je na bojnik Jure Franceti zamolio Poglavnika da nam poalje strojnice. Dobili smo ih, to smo pobjedama i pjemom zahvaljivali: 'Jure vodi svoje bojne i na njima puke strojne!..." Jedan od brae Blakovia govorio je nama mlaima, dakako lanovima Hrvatske ustake mladei u Slunju o borbama za granicu na rijeci Drini: "Tu su bile stacionirane i dobro utvrene tisue etnika Drae Mihailovia. Strani su bili s mrtvakim oznakama na kapama. Izgledali su gore, sotonskije i nakaznije, nego plaila protiv jazavaca i vukova, koje mi stavljamo u Polju i Grabarju. etnike su pomagali Talijani: orujem, strjeljivom i ak vojnim jedinicama, ali Talijani nisu bili nikakvi vojnici. Zarobljeni su smrdili na drek jer su od straha napunili gae. Odmah smo ih najurili k njihovima u bazu, da nam ne smrde uz nas. Nismo ih niti razoruavli... Dok smo ratovali itava bojinica je bila zagluena pucnjavom i talijanskom drekom i plaem: 'Ajuto... mama mia...! (U pomo - majko moja...!). Uz etnike su bili protuhrvatski komunistiki izrodi, meu kojima je bilo i hrvatskog odpada. Navodno je Hrvat i nekakvi njihov maral Tito, ali taj je poznat po bijegu i nikad ga nismo mogli stii. Zvali smo ga brzobjenom kukavicom. Dogovorili smo se za odluujui boj da ih sve protjeramo i postavimo hrvatsku povijestnu granicu na rijeci Drini. U Crnoj legiji bilo je dosta Hrvata muslimanske vjere, koji su se kao lavovi borili za spas svoga zaviaja Juri na Drinu nam je uspio. U tom boju su se napose istakli odlinom ratnom taktikom Jure i Boban pa smo im spjevali pjevali pjesmu: 'Evo zore, evo dana, evo Jure i Bogana... etnicima smo pjevali: "Bjeali su preko Drine, plivali su kao svinje..." Evo jo samo jednog sjeanja iz zanimljivih razgovora slunjskih mladia iz Crne legije. Jedan od njih. Mislim da je taj bio iz roda Skukan. Nije bio previe govorljiv pa je stalno ponavljao:

4 "Kad smo osvojili Drinu, na zapovjednik Jure Franceti je natoio uturicu drinske vode i poslao je na dar poglavniku Dr. Anti Paveliu!" Svi slunjski mladii iz prve ustake jedinice su poginuli Svi slunjski mladii, bojovnici u hrabroj i najopjevanijoj jedinici Hrvatske domovinske vojske "Crnoj legiji" su borbenim redovima poloili svoje ivote na najsvetiji Oltar Hrvatske Domovine i jedino, to sam mogao podigao sam im spomenik u Slunju, na kojem pie: "U ast i slavu svima Hrvatskim vojnicima, koji su poloili svoje ivote za domovinu Hrvatsku! S nama ste! Uz ovaj spomenik inicijativom Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran - ogranak Slunj koju su prihvatili svi domorodni Hrvati Dekanata slunjskog, podignuto je oko 30 spomen krieva palim Hrvatskim vojnicima za domovinu Hrvatsku - ustaama i domobranima. Uz njih se vije Hrvatski stijeg, a prolaznici kleknu i pomole se za due njihove, uz izgovor: "Bog vam duu pomiluj! S nama ste!" Samo domobrani i ustae su se borile za dravu Hrvatsku i spaavale Hrvatski narod Ovdje treba rei ono najvanije: Sve vojske, koje su se u Drugome svjetkom ratu kretale po naem tlu ruile su dravu Hrvatsku, borile su se protiv nje, pljakale i razarale hrvatsku imovinu i ubijale Hrvatski narod. Jedina Hrvatska domovinska vojska - domobrani i ustae su se borile za dravu Hrvatsku i spas Hrvatskoga naroda. Pritom nisu traili ni plau ni privilegije niti bilo kakove povlastice, nego su svojim ivotima plaali ono zato su se nesebino, dostojanstveno i hrabro borili - za svoj Hrvatski narod i njegovu domovinu dravu Hrvatsku. Hrvatski neokomunisti i izrodi rue umjesto da grade spomenike Juri Francetiu U svakome hrvatskome gradu bi jedan trg ili jedna ulica trebala nositi ime viteza Jure Francetia, a velianstveni spomenici, dolini hrabrosti i vrlinama hrvatskog astnika trebali bi skretati pozornost na sebe barem u Zagrebu, u zaviajnom Otocu i u Slunju, gdje je nestertnim sluajem traginmo zavrio svoj mladi ivot s navrenih 30 godina (1912-1942). Skupljajmo miljenja suvremenih Hrvata o Juri Francetiu Pisatelj ovih redaka, koji je i osobno sluio svojoj domovini Hrvatskoj kao pitomac Doknadne doastnike kole Hrvatske ustake mladei, pod zapovjednitvom bojnika Stipe aravenje (u Karlovcu) ima dosta bogatu zbirku raznih odjeka, miljenja, pohvala, suutnica, zahvala i drugih vrednovanja hrvatskog viteza Jure Francetia. Ovdje u za poetak objaviti reflexe na lanak o Juri Francetiu objavljen na Portalu Dragovoljca: +2#7hrvatski-otpor2011-12-30 12:27 Citat Jasna: Jure Franceti bio je hrabar i astan vojnik, iskreni domoljub i borac za Hrvatsku. Njegova vojnika ast i hrabrost okaljani su izdajnikom politikom ljudi kojima je vjerovao. Naalost takvih junaka imamo i nakon ovog rata. Sad se ve progone ljudi zbog postavljanja slike dvojice generala, to li e tek biti za 50 godina? Ma i za manje od 50 godina, u kolama e se uit da su Gotovina i Marka bili veliki zloinci, koljai kao i Franceti, nai narataji e se prepirati tko su i to su bili jer se opet nee znat prava istina! Citat +3#6hrvatski-otpor2011-12-30 12:24

5 Jure i Boban su obranili 5 hrvatskih gradova u BiH od etnikog pokolja, jedni od najveih junaka i domoljuba u hrvatskoj povijesti:TO JE INJENICA Citat +7#5Jasna2011-12-30 07:02 Jure Franceti bio je hrabar i astan vojnik, iskreni domoljub i borac za Hrvatsku. Njegova vojnika ast i hrabrost okaljani su izdajnikom politikom ljudi kojima je vjerovao. Naalost takvih junaka imamo i nakon ovog rata. Sad se ve progone ljudi zbog postavljanja slike dvojice generala, to li e tek biti za 50 godina? Citat +5#4Mate2011-12-29 23:05 Nijedan narod u svijetu i povijesti ljudskoj nije tolike junake izrodio da je ak i suvino ikoga poimence izdvajati ve je dosta rei i HRVAT!!! .. ponimo od toga .. svima u slavu .. i mrtvima i ivima .. Citat +5#3Grom2011-12-29 22:43 Demografski, prije i poslije drugog svjetskog rata, hrvatski narod je jedini bio u minusu. Citat +12#2stari kapetan2011-12-29 18:36 ja smatram da je dobar dio Hrvata znao da ne samo da moraju s nekim ui u saveznitvo ne samo ako misle imat Hrvatsku nego ako uope raunaju preivjet rat. A prirodni izbor su Maari, Austrijanci , s kojima smo stoljeima ve bili saveznici i protiv Turaka. . Kako su nas strani utjecaji i izdajnike struje 1918. bacile u SHS, pod izlikom slobode od Maara, nezadovoljstvo je eksplodiralo, onda su svi znali to smo izgubili - JO SAMOSTALNOSTI, vei jaram. . Drugi svjetski rat (koji je bio nastavak prvog) je bio prilika za ispravljanje te neprealjene greke. Stoga nije udno da su doekali Njemce kao saveznike (koji su vodili osovinu) -----------Poprilino je naivno i lukavno-demagoki rei da je NDH bila Njemaki poltron. Pa i Austrija i ostale lanice osovine nisu imale luksuz samostalnosti karakteristian za vremena mira. Berlin je donosio odluke, TO VRIJEDI ZA SVIH, inai bi imali srednju Europu u rasulu. Pa ak i danas, zar mislite da smo samostalni? da nai politiari mogu sve ako nam je u narodnom interesu? Anglo-struje su tako jake, da bi nas sutra doekale njihove glave na pladnju, bili bi prozvani "diktatori" i "faisti" i kojeta. _______ A to da su Njemci htjeli "cijelu Jugoslaviju" teko mi je vjerovat da su bili tako naivni, kao da je to jedno meso, a ne upajz vie naroda. Oni su nas koristili i mi njih, to je istina. Tko je koga vie, oni nas svemu sudei poto su doli s vie pozicije moi. Ali da smo bili bez saveznika, ne bi mi imali NITA, ne bi bilo ni mrtvog slova od elje da se

6 ostvari Hrvatska. Da nije bilo NDH.... Gdje bi mi sad bili? istrjebljeni, tko zna. Citat +17#1stari kapetan2011-12-29 17:53 "Vitez Jure Franceti ide u red najveih hrvatskih junaka." Neka mu laka Hrvatska zemlja. Zna se koji su oni koji ele da ga se okalja i zaboravi. alosno je koliko se naivnih Hrvata srami svoje prolosti. Multi-milijardski propagandni apart je unitio jedinstvo Hrvata. Samo su nam ostale sebine materijalne ambicije. ____ A BILI SMO I OSTALI - MORALNI POBJEDNICI. Netko mora prenijeti istinu na nove generacije. UINITE TO ! Vie svjetla na cijelu priu. __ Jo tekstova. kakav god da je ja u razmotriti od ovjeka koji je disao u tim vremenima. Priredio neto osobno, neto posuenoga, neto prenijetoga iz Dragovoljca pa svima zahvaljujem jer na taj nain skidamo lanu klevetu s izvanrednog hrvatskog junaka i jo boljega domoljubnog ratnika - hrvatskog viteza Jure Francetia. S nama je!!! Dragan Hazler - astnik HV u priuvi, u slubi domovini Hrvatskoj Basel/Slunj i Hrvatska u srcu i mislima, 31. prosinca 2011. Svima ljubiteljima domovine - drave Hrvatske ma gdjhe bili elim svako dobro u 2012. godini i svima iza nje! D.H.