STATIKI NEODREENI SUSTAVI

Statiki odreeni sustavi:

s=0

Statiki odreeni sustav je konstruktivni sustav koji ima minimalno potreban broj veza da bi bio geometrijski nepromjenljiv. Sve vanjske i unutranje sile mogu se odrediti samo iz uvjeta ravnotee.
Statiki neodreeni sustavi:

s<0

Statiki neodreeni sustav je konstruktivni sustav koji ima vie od minimalno potrebnog broja veza da bi bio geometrijski nepromjenljiv. Sve vanjske i unutranje sile ne mogu se odrediti iz uvjeta ravnotee. Da bi se odredile sve reakcije i rezne sile, potrebne su dodatne jednadbe.

jedno tijelo (disk) 3 stupnja slobode 3 veze s podlogom geometrijski nepromjenljiv sustav
C

B A

dva diska 23 = 6 stupnjeva slobode 4 vanjske veze (po dvije u svakom osloncu A i B) i 2 unutranje veze (jednostruki zglob u toki C); ukupno 6 veza geometrijski nepromjenljiv sustav statiki odreen sustav jedan disk 3 stupnja slobode 4 vanjske veze (po dvije u svakom osloncu) geometrijski nepromjenljiv sustav jedna veza vie od minimalno potrebnog broja statiki neodreen sustav

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

Statiki odreeni sustavi

Statiki neodreeni sustavi

SUSTAVI S PREKOBROJNIM VANJSKIM VEZAMA

Konzolna greda

Obostrano upeta greda

Gerberov nosa

Kontinuirana greda

Okvir sa zategom

SUSTAVI S PREKOBROJNIM UNUTARNJIM VEZAMA

Ojaana greda

Luk sa zategom

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

Odreivanje stupnja statike neodreenosti pomou formule:

s = 3n d + 2n n 2 n z1 4 n z 2 6 n z3 K n l
s - broj stupnjeva slobode konstruktivnog sustava n d - broj diskova; n - broj vorova; n - broj tapova; n l - broj leajnih veza;
n zi - broj zglobova (i oznaava koliko-struki je zglob)

s = 0 : sustav ima minimalno potreban broj veza statiki odreen sustav s < 0 : sustav ima suvinih veza statiki neodreen sustav
s > 0 : sustav ima manjak veza geometrijski promjenljiv sustav (mehanizam)

Primjer 1:
A D

B E

Analiza 1.

broj diskova broj vorova broj tapova broj jednostrukih zglobova broj leajnih veza Broj stupnjeva slobode:

nd = 2 n = 2 (toke F i G) n = 5 n z1 = 1 (toka B) nl = 3
s = 3 2 + 2 2 5 2 1 3 = 0

Analiza 2.

broj diskova broj vorova broj tapova broj jednostrukih zglobova broj dvostrukih zglobova broj trostrukih zglobova broj leajnih veza Broj stupnjeva slobode:

nd = 7 n = 0 n = 0 n z1 = 2 (toke D i E) n z 2 = 2 (toke F i G) n z3 = 1 (toka B) nl = 3

s = 3 7 2 2 4 2 6 1 3 = 0

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

Primjer 2:
F1 q

F2

F3

s = 3n d + 2n n 2 n z1 4 n z 2 6 n z3 K n l
n d = 2 ; n = 0 ; n = 0 ; n z1 = 1 ; n l = 1 2 + 2 2 + 3 1 = 9
s = 3 2 2 1 9 = 5
pet puta statiki neodreen sustav (ima 5 veza vie od minimalno potrebnog broja)

Metode prorauna vanjskih i unutranjih sila za statiki neodreene sustave:

metoda sila metoda pomaka

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

METODA SILA
Postupak: 1. Odreivanje stupnja statike neodreenosti zadanog sustava (m): prepoznavanjem ili pomou formule 2. Konstruiranje osnovnog sustava: presijecanjem vika vanjskih i/ili unutarnjih veza 3. Raskinute veze se nadomjetaju odgovarajuim silama ili momentima: X1, X2, , Xm 4. Formiranje sustava jednadbi neprekinutosti (kompatibilnosti): rjeenje sustava su sile i/ili momenti u raskinutim vezama X1, X2, , Xm 5. Odreivanje dijagrama unutranjih sila na zadanom statiki neodreenom sustavu

Osnovni sustav je statiki odreen sustav koji se iz zadanog sustava dobiva prekidanjem veza (vanjskih i/ili unutarnjih). Prekida se onoliko veza koliki je stupanj statike neodreenosti m.

Kod odabira osnovnog sustava treba:

paziti da ne nastane mehanizam paziti da se ne prekine previe vanjskih veza (MORAJU OSTATI MINIMALNO TRI VANJSKE VEZE)

Konane vrijednosti unutarnjih sila N, T i M na zadanom sustavu:

N = N v + Xi n i
i =1 m

T = Tv + X i t i
i =1

M = M v + Xi mi
i =1

N v , Tv , M v n i , t i , mi

unutarnje sile na osnovnom sustavu od vanjskog optereenja unutarnje sile na osnovnom sustavu od sile X i = 1

Dakle, uvijek se proraunava osnovni sustav koji je statiki odreen a zatim se vri superpozicija sila od zadanog vanjskog optereenja i od sila u prekobrojnim vezama.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

ZADANI SUSTAV

OSNOVNI SUSTAV

X1 X1 X1

X1 X1

X2 X2

X3 X3

X1

X1

X1

X1

X2

X2

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

Jednadbe kontinuiteta (jednadbe kompatibilnosti)

Postavlja se uvjet da ukupni pomak na mjestu, pravcu i u smjeru sile u prekobrojnoj vezi na osnovnom sustavu bude jednak moguem pomaku na zadanom sustavu, a to znai da bude jednak nuli. Jednadba kompatibilnosti za 1 statiki neodreeni sustav:

X1 f11 + f1v = 0
Jednadbe kompatibilnosti za 2 statiki neodreeni sustav: X1 f11 + X 2 f12 + f1v = 0 X1 f 21 + X 2 f 22 + f 2 v = 0 Za konstrukciju koja ima m prekobrojnih veza moe se napisati sustav jednadbi kontinuiteta:
j=1

X j f ij + f i v = 0

(i = 1, 2, 3, . . . , m)

Vrijedi:

f ij = f ji

f ij - pomak na mjestu, pravcu i u smjeru sile Xi uzrokovan silom X j = 1

f i v - pomak na mjestu, pravcu i u smjeru sile Xi uzrokovan vanjskim djelovanjem

Ukupni pomak na mjestu, pravcu i u smjeru sile u prekobrojnoj vezi i na osnovnom sistemu sastoji se od pomaka usljed vanjskog optereenja ( f i v ) i pomaka usljed sila X j ( X j f ij , j = 1 , 2 , ... , m ). Koeficijenti u jednadbama kompatibilnosti odreuju se prema izrazima:
f ij =

(s )

ni n j EA

ds + k

(s )

ti t j GA

ds +

(s )

mi m j EI

ds

fi v =

(s )

ni Nv ds + k EA

(s )

t i Tv ds + GA

(s )

mi M v ds EI

Ako se zanemare utjecaji uzdune i poprene sile, koeficijenti imaju jednostavniji oblik:
f ij =

(s )

mi m j EI

ds

fi v =

(s )

mi M v ds EI

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

Umjesto analitike integracije, radi se grafika integracija po Vereaginu:

MV T A(MV) s a b

(s )

M v mi ds = 1 A(M v ) m i (s T ) EI EI

A(M v ) povrina dijagrama momenata od

mi

vanjskog optereenja

m i (s T ) ordinata momentnog dijagrama mi

na mjestu teita povrine A(M v )
mi(sT) a b s

Sloeni dijagrami se prikazuju zbrojem dvije ili vie funkcija:

MV c L e d x = c 1 + x 2 d x + e x 3

mi b a L
L 0

1 = x b x + a

M v (x ) mi (x ) dx = [(1 + 2 + 3 ) (1 + 2 )] dx
0

L 0

M v (x ) mi ( x ) dx =

cL b 2a d L 2b a 2eL + + b+a 2 3 3 2 3 3 3 2 2

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

PRIMJER: Odrediti dijagram momenata savijanja na jednostrano upetoj gredi duljine L, optereenoj jednoliko raspodijeljenim optereenjem q. (Modul elastinosti E i moment tromosti I konstantni su po cijeloj duljini grede.)
y

q
A EI L B

Nepoznate sile u pridrajnim vezama: Uvjeti ravnotee:

By, Ax, Ay, MA

X = 0, Y = 0, M = 0

zadani sustav je jedanput statiki neodreen

Osnovni sustav 1: konzola
q
A B X1

Uvjet neprekinutosti:

f11 X1 + f1v = 0
q

+
f1v
X1

X1. f11

q
X1

Vertikalni pomaci slobodnog kraja grede: f1v =

f11 =
L m (x) 1 0

M v (x) dx EI
dx

L m 2 (x) 1 0

EI

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

Dijagrami momenata savijanja na osnovnom sustavu:

y x L X1 = 1.0 y

q
L

m1 L qL /2
2

Mv

m1 ( x ) = L x

M v (x) =

q (L x ) 2 2

f1v

2 1 1 qL L 3 L = 1 qL4 = 4 EI 3 2 8E I

( )

f11 =

1 1 1 3 2 L L L = L EI 2 3 3E I

X1 =

f1v = 3 = 3 qL f11 8 L 3E I

qL4 8EI

Momenti savijanja na zadanom statiki neodreenom sustavu:

M

qL /8

M ( x ) = M v ( x ) + X1 m1 ( x ) q(L x ) M(x ) = + 3 q L (L x ) 2 8
2

5L/8

Mmax= 9qL /128

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

10

Osnovni sustav 2: prosta greda

X1

q
L

Jednadba kontinuiteta:

f11 X1 + f1v = 0
X1

q f1v

X1. f11

X1

Dijagrami momenata savijanja na osnovnom sustavu:

X1 = 1.0 L

q
L

m1 1

Mv qL /8
2

Kutovi zaokreta:

f11 =

2 m1 ( x ) 1 1 1 2 dx = L 1 L 1 = EI EI 2 3 3E I 0

f1v =

L m (x) 1 0

M v (x) qL2 dx = 1 2 L 1 1 = 1 qL3 EI EI 3 8 2 24 E I

( )

X1 =

f1v f11

qL 24 E I 1 2 = = qL L 8 3E I

Momenti savijanja na zadanom statiki neodreenom sustavu:

M

qL /8

M( x ) = M v ( x ) + X1 m1 ( x )
1 2 q L2 M (0) = 0 + q L (1) = 8 8

5L/8

Mmax= 9qL /128

M ( L 2) =

q L2 1 2 1 q L2 + q L ( ) = 8 8 2 16

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

11

KONTINUIRANI NOSAI

i1

i+1

Osnovni sustav (1):

0 1 i1

i+1

X1

Xi1

Xi

Xi+1

Osnovni sustav (2):

X1 X1 Xi1 Xi1 Xi Xi Xi+1 Xi+1

Osnovni sustav ini niz prostih greda. Nepoznati su momenti savijanja nad osloncima:

M1 = X1 , M 2 = X 2 , . . . , M n 1 = X n 1

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

12

Primjer: Dva puta statiki neodreen nosa

q
0 1

F1
2

F2 L3 X2 X2 F 2

F3
3

L1 X1 X1

L2 F1

F3

m1
1

m2
1

Mv

Ukupni moment savijanja u proizvoljnom presjeku nosaa:

M = M v + X1 m1 + X 2 m 2
Jednadbe kontinuiteta (kompatibilnosti) su: X1 f11 + X 2 f12 + f1v = 0 X1 f 21 + X 2 f 22 + f 2 v = 0 gdje je:
f11 =
3 3 m m 3 m m1 2 dx ; f = f = 1 2 dx dx ; f 22 = 12 21 EI EI EI 0 0 3 3 m M m1 M v v dx ; f 2 v = 2 dx EI EI 0 2 2

f1v =

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

13

Za kontinuirani nosa s vie polja:

F1 F2

i2

i1

i+1

i+2

Li2, i1 Xi2 Xi2 Xi1 Xi1

Li1, i Xi Xi

Li, i+1 Xi+1

Li+1, i+2 X i+1 Xi+2 Xi+2

mi2
1

mi1
1

mi
1

mi+1
1

mi+2
1

U svakoj jednadbi kompatibilnosti javljaju se samo tri nepoznata momenta. Jednadba kompatibilnosti za i-ti leaj: X i 1 f i,i 1 + X i f i,i + X i +1 f i,i +1 + f iv = 0 Clapeyronova jednadba za kontinuirani nosa (jednadba triju momenata) Koeficijenti f ij u jednadbi kompatibilnosti koja pripada i-tom leaju:
f i , i 1 = L i 1, i 6EI

f i,i =

L i 1, i + L i , i +1 3E I

f i , i +1 =

L i , i +1 6EI

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda sila

14