dezik. god. 58., br. 2., 41. ~80., Z reb, travanj 2011 SADRZAJ Hrvatski jezik u slobodnoj Hrvatskoj (Mario Gréevie) snenenn A 42 Hrvatski jezik u kolopletu jezikostovnih, vremenskih i politigkih prilika (Sijepan Babic) soencnnnne 43 = 46 Hrvatski jezik u slobodnoj Hrvatskoj (August Kovacec) 46-49 Hrvatski jezik i Europska Unija (Mario Gréevie)... 50-37 Hrvatski jezik i jeziéno-pravopisna politika u izdanjima Leksikografskoga zavoda (Natasa Basie) 0 PITANJA | ODGOVORI Pravopisne sitnice koje prave krupne poteskoée (8. Babi)... 10 ~72 Kako se pike postotak (1, Catié)... 2-3 OSVRTI Dodijeljene Sreterove nagrade za novu hrvatsku = ispraznica, osjecajnik, parkomat (S. Ham) + Govor dobitnika prve nagrade, Vinka Vukadina * Govor dobitnice druge nagrade, Silvane Bampa-Listes ssn sev B-78 Novi broj Hrvatistike (V, Luketié) . 78-79 Ispravak (S, Ham) so sno seen 19 OBLJETNICE 280. obljetnica Tadijanovigeve gramatike (5. Ham) ses 80 JEZIK, ¢asopis za kulturu hrvatskoga knjiZevnog jezika. ~ Izdaje Hrvatsko filolosko druStvo w Zagrebu. ~ Ureduju: Sanda Ham (glavna i odgovorna urednica, Osijek), Stjepan Babié (Zagreb), Mile Mamié (Zadar). Uredni¢ko vijeée: Uredni8ivo, Zvonimir Junkovié (Nica) i Radoslav Katigié (Bet). Tajnica uredniswva: Anda Lovrié, korektorica: Barbara Kovatevi¢, ~ Casopis izlazi pet puta godisnje, u veljati, travnju, lipnju, listopadu i prosincu.Jezik, 58., A. Kovaéec, Hrvatski jezik u slobodnoj Hrvatskoj U klasifikaciji moZemo govoriti o sistemima i podsistemima, ali valja znati da svaki podsistem funkcionira kao potpun sistem. Nije podsistem manje sistem zato Sto je pod. Prema tome, i hrvatski je jezik, kad se ostvaruje, potpun [je] i normalan jezitni sistem* Da sazmem osnovno. Od Brozoviéevih rijeti 1965. u Sarajevu do Moguievih 1990. u Tovarniku hrvatski se jezikoslovci u bitnom slaZu: hrvatski je jezik poseban jezik i razlikuje se po osebujnom ustroju kakav nema ni jedan drugi na svijetu. To je ona os oko koje se sve vrti i koja nije dopustila da zalutamo u neke st putice na koje su nas navodile razna teoretska miljenja, politicke prilike i vrijeme u koje se njegov Zivot zbivao. n= Hrvatski jezik u slobodnoj Hrvatskoj August Kovaéec rvo bih htio reéi da naslov kakav nam je posljednjih dana postan ~ Hirvat- ski jezik u slobodnoj Hevatskoj ~ zvuéi vrlo optimistigki i s puno vjere u buduénost pa sam ja onu novozavjetnu uzreticu ,,Ex oriente lux" (,S istoka /dolazi/ svjetlo") u najboljoj Zelji preinagio w .,Ex oriente Croatiae lux" (,,Syjetlo dolazi s istoka Hrvatske*) gdje, kao Sto se vidi, Ijudi koji su najvi8e pretrpjeli u Do- movinskom ratu imaju moada i najvi8e vjere u buduénost i Hrvatske i hrvatskoga Jezika, najvi8e samopouzdanja i vjere u viastite snage. S pravom se, medutim, moze postaviti pitanje koliko je hrvatskim drZavnim vlastima do hirvatskoga jezika stalo i koliko je uopée Hrvatska danas slobedna Odgovori na ta dva pitanja vrlo su dvojbeni, mo%da éak i grubi. S jedne strane, do sada je svaki pokuSaj uredivanja jezika i jezi¢nih normi umjesto dogovornoga i ko- ordiniranoga djelovanja institucija redovito dovodio do sukoba medu pojedincima i skupinama, tj. takav je pokuSaj redovito zavrSavao u koSari za stari papir drzavne birokracije, odnosno u njezinoj kanti za smeée. S druge strane, pitanje je kako se 0 slobodi i samostalnosti moze govoriti u zemlji u kojoj je sve nacionalno blago stav- Ijeno na prodaju pa se ne Gemo morati éuditi ako jednoga dana netko predlozi da se hrvatski jezik privatizira i proda za jednu kunu, sligno kao sto se kriomice pokuSava shrvatskim vodama i hrvatskim Sumama. Za sada je na redu samo rasprodaja visoke izobrazbe, sveusilista i znanstvenih instituta. U zemfjama koje slove kao normalne redovito se vodi odredens pozitivna politika prema jeziku ili jezicima te dr2ave, bila ta politika ocjenjivana kao dobra ili kao lo8a. Kada se o jeziku postignu naéelni dogovori, profesionalcima se prepusta pro- ® Hrvatska revija, god. 41., br. 1. -2., 1991., str. 230, 46Jezik, 58., A. Kovacec, Hrvatski jezik u slobodnoj Hrvatskoj vodenje u djelo tih dogovora, a da se pritom ne vodi raéuna sto 0 tom misle genijalni pojedinci ili pak neupuéeni marginalci, odnosno sto o tom misle nagi susjedi ili pak drzave élanice Europske Unije. Slovacima zbog jeziéne politike prigovaraju ovi ili oni slavisti, ovi ili oni pojedinci u samoj Slovaitkoj, ali iza provodenja jezitne politike stoji &vrsto Slovatka DrZava. Vlasti Republike Hirvatske — neovisne i medunarodno priznate—nisu jednom pokazale otvoren prijezir prema jezikoslovnoj struci i cinigki minirale ono malo pokuSaja sredivanja jeziGnoga stanja (/kaosa) koliko ih je i bilo. Tako sv’ voljom drZavnih moénika i rezultati dugotrajnih i pomno vodenih raz- govora i Cogovora u ,Vijecu za normu hrvatskoga jezika* (dogovori su postignuti uglavnon. konsenzusom, rjede veginom glasova) stavljeni na internet, a on doista nikoga ne obvezuje pa svatko i dalje vodi svoje privatne, stranatke ili klanovske jeziéne politike kako ga volja. Ne treba se uditi, takva se politika vodi prema Domovinskomu ratu i prema braniteljima, prema hrvatskim granicama i ZERP-u, prema pravima radnika itd. Cijelomu bi se pitanju mogo pristupiti i sa stajali8ta ,,8to bi bilo da je bilo“. Da je Hrvatska kojim slu¢ajem od 13. stoljeéa imala jedno ili dva sveuéili8ta na kojima bi se, recimo, umjesto latinskoga veé od 16. st. bio poteo rabiti i hrvatski jezik, da je do prije kojega desetljeca Hrvatska, jednako tako kojim sluéajem, vladala kolonijalnim carstvom od kojih stotinjak milijuna Ijudi, njezin bi se standardni jezik bio razvijao potiho, neprimjetno, tako reéi po unutarnjoj inerciji, pa bi jezikosloveima danas ostalo samo retuSiranje rezultata toga razvoja, NaZalost, nista od toga u realnosti nije bilo, realnosti su bile daleko grublje i nepovoljnije, Zivotarili smo kao malobrojan narod, politicki rasejepkan, koji se neprestano morao boriti za goli opstanak. Nakon nekoliko stoljeéa mukotrpnoga prezivijavanja, prevlasti i razvoja hrvatskih regionalnih pisanih jezika, od potetka 19. stoljeca jezi¢nu su nam kapu nastojali krojiti (pa dobrano i krojili), uvijek u svojem a ne u naSem interesu, drugi, najprije bevke dvorske kancelarije i carske sluzbe. Treba se samo sjetiti da je vrlo inteligent- ni i vrlo obrazovani Jernej Kopitar bio betki dvorski sluZbenik. I kada je propao pokusaj zajedniéke terminologije (slovensko-hrvatsko-srpske) sredinom 19. st., austrijske vlasti nisu odustale od ,,zajednickoga jezika" koji bi olakSao Drang nach Osten, Zatim je na pozornicu i iza kulisa nastupila bezobzirna ideologija GaraSani- nova ,.Nagertanija", pa podmukli khuenovski sustav podmetanja i podmigivanja, au svemu je tom vaznu ulogu odigrala politiéka naiva hrvatskih preporodnih politi¢kih i kulturnih elita, njihove tlapnje o bratskoj juznoslovjenskoj (potonjoj jugoslavenskoj) uzajamnosti i slijepoj, bezgranignoj vjeri u nasu bracu, te u to da se od bra¢e moze o¥ekivati samo dobro, Mozda je i bilo onih koji su rezonirali ,,mi mozda jesmo braéa, al’ nam kese nisu sestre“, no njihov je glas uvijek bio nadvladan. Pod Khuenom je nadvladala politika jezitnoga unijacenja. Jako su mnogi pripadnici hrvatskih politi¢kih elita doista iskreno Zudili za ,uje- dinjenjem sa svojom juznoslovjenskom braéom', nije trebalo dugo tekati kako bi se 47