You are on page 1of 15
Jeaik, god. 45, br. 1, LO. Zagreb, listopad 1997 SADRZAJ Siiepanpabie Uovome bru : ie Mario Getevieé asta slavistika 19, stljega nie priznavala ‘posiojanjehrvatskoga jeika? 3.28 Stjepan Babié Hoist kajiZevn ecu Boanl i Hercegovini .....+ 29.34 PITANJA I ODGOVORS Koko sepige LI? (A. Glubsk) « 3435 Sio fe omaska? (A, Gluhak) 2... ees cee re ee eseeeees 3537 OSVRTI 0 pravopise i dvogtasniku pisanome ie (D. Brozovié) ......37-40 JEZIK, Casopis za kulture hevaskoga knitevnag jeika. Inde Hevatsko ilglosko dretwo { Zagroby, = Ureduju: Span Babe (lav | edgovorai wrednik, ogre), fo Skarie (Zagreb) {Mite Mamie (Zadar). Urednitkovijece:Uredefevo i Sanda Ham (Osijek), Zvonimir Junko (ics), Rdaviay Kaigie (He). Jorip Lisae (Zadar)\Sile-pan Vakutie (Pos). Taicaweed- nistva: Marina Cubric. = Casopis lan Benlkoj godin svaka dva mjesea. - Gita pret Plata 60 Kuna (pojedini bro) 15 Kuna), 2 inozemtd 28 DM protvrjednot wdrvgoj valet. ukopisi dopsi uredniftvu Slju se na adresu: Usedniivo Jezika,Bijnitka 97, 10000 Z {reb. Telefon urdaifva 1-212-733, Rokopis se a€ wala. Pretpata i dopisinakladik Yale se na adresu: Skolska knjiga, Masarykova 2, pp. 72, 10001 Zagreb, Telefon 2a prtpltne postove 01-4358-511, kuti 229. Cekovniratun 2a KunsKe iznose 30105-603-10837, 5 a Pnakom: 28 Jezik 29 devianeianose:Zagrebatka banka br. 30101-620-16-25731-3223027 "Peiprava ta sak: "UJ" 40.0. Zagreb, Babonfeva 52. ~ Tak “ISKRA", Kvaterikova bb, 12000 Vinkove. ~ Nasal: 3000 pimjeraka, CASOPIS ZA KULTURU HRVATSKOGA KNJIZEVNOG JEZIKA IZDAJE HRVATSKO FILOLOSKO DRUSTVO GOD. 45., BR.1, 1-40., ZAGREB, LISTOPAD 1997. UOVOME BROIU FT Tlef mesos siti ne naw sat era “Uinta zauima jena spat Tmo Je Gaberinin rsprava Zt Niomodemo gover oposenom hvaton knevnom ein? rec tridesetaksuanica, Sao 0 ovome Greeviceva, Problematic © dopunujn a Sodinjy se nasiovina. Obino ne obj jvm tko due Elnke: Nekad th Jedeikdonosiownastaveima, a kad s nam prigovaal 2g toga ~ nek st Shae rei jedan problem delimo vjednome broju —odondsibjegavano” nastavke, nso Ga lana ve bude di od Gvanactk stranica, al ii Imaka mbt, Kod Guerin lanka nso imal dgog ior ej ro 5 posjednju git, ove ism rbosGugogaElanka mosh objet dobro} AMTKako god unl, et i bee prigovor, pa, povean baja na etrdest Sania omoguie i pokoji dui Eatak. Autor j aprvo npiso Elana Ki Biispunie cpl to alamo drgi dow sports vastarom sta a dri bos dragim raslovom jet doi poseb lin 1 ova bismo Elana tol eo Katt kad bam av ttt evra, isin dai ol Sea je ovo Jdistvena ria Catena bude pinpaan {vor jet je malo proj da ko sam poset lvoritom osm nek pojedinaca 2 Jetik, 45.8. Babig, U ovome broju Jezik, 45... Babié, U ovome bro} 3 posebno zainteresiranih 2a cjelinu problematike. Odludili smo dakle da je ipak bolje da cr studiju objavimo kako je napisana da cjelina bude odjednom dostup- na jer je neobi&no vazna 2a nase prilike. Autor znalaéki, s odlitnim pozna- vvanjem peedmeta i s podacima u ruei temeljto odgovara na pitanje postavljeno te naslovu. Tko god bude imo strpljenja da Elanak pabljivo protita, vidjet ce tcskoée puta Kojima se ananost probijala da spozna posebnost hrvatskoga kaj Zevnoga jezika. Autor je ulozio neobitno mnogo truda da osvijeli taj put i najbolje emo mu se odutiti ako po2ljivo progitamo njegovu ste, primimo jwk znanju i njegove rezultate po potrebi Sirimo u naSem daljnjem djelovanju. (Ona je neobino vaina i zato So Se i danas ponavljaju neprihvatlive wednje posto je znanost veé utvedila neke Einjenice, odnosno pokazala da neke prjas- je tvrdnje nisu totne. Gotovo je nevjerojatno, ali neki dr. Jovan Deretié w knjizi Serbi, Narod i rasa,! tvedi da je gotovo cijelo indocuropsko podrugje nnekad bilo srpsko pa onda i svi Slaveni jer pike: “Kada govorimo o Serbima mi tw podrazumevamo i sve kasnij slovenske narode, jer su oni svi Srbi.” A tako 4 0 Hivatima: "Savremeni Hrvati su vie od polovice etnigki Sebi. (..) vi Srbi katolici su nasilno proglateni Hrvatima, pa éak i oni gde Hrvata nije nikada bilo, kao u Hercegovini juinoj Dalmaciji is Dubrovniku... Sto se tige samog, grada Zagreba mi sada znamo da e to antitko Serbinovo..."? 5 tezada su Hiva Ui od Srba preuzeli kajidevni jezik i danas, u ujnu 1997., et se ponavla,iako smo mi Stokavski knjizevai jezik imali davno prije Srba, i ako se mote govoriti © preuzimanju, onda su ga prije Srbi preuzeli od Hrvata, negoli je obratno. ‘Navest 6u najsvjetiji primjer. Povodom pisama Stanka Lasica i Igora Mandiéa povela se u beogradskome tjednik Vreme rasprava o stpsko-hrvatskim knji- Zevnim i jecitnim odnosima pa u broju od 6. rujna Slobodan Rakitié, pred- sjednik Udruzenja bnjizevnika Srbij, pie: “Vinvatski filolozine uzimaju 2a svoj jezik kajkavski i Sakavski govor ~ Sto i bilo pricodno, jer su njihovi ~ vee srpski Stokavski,s jasnom namerom da se utobtoni srpski jezik podeli po linijiizgovora: ekavica Srbima, a ijekavica Hyrvatima. Tako su Hevati bez mnogo truda, uz pomos Bura Danitiga i Vuka Karadziéa, ali zahvaljujuei sepskojtoleeanciji i defanzivi, ni od €ega dabili sve. Posledice takvog srpskog odnosa prema jezitkom pitanju su nesagledive i tra- zine po jedinstvo sprskog [sic!] naroda.” " Chicago, 1996, Napisao sam nek jer to je saj Deretle,tetko je resi. U knjizi Ko Je ko w Jugostavji, Beograd, 1970, nalszimo samo dr. Jovana Deretia, profes jJugostavensku knjiZevnost” na Flozofskom fakultetu u Beograd, ali kako ga znamno ‘kao povjesnitara knjizevnost,teko je povjerovati da bi on toliko zastanio. * Da bi dokazao svesepstvo antigkoga svijeta, Deretié se obilno slv¥i jeziénim ppodacima. ali kakve on pri ome vratolomije(zvodi, mozete prota w Slanku T. Ma ‘cana w asopisu Kolo, /1997,, str. 387.396, Kao usputni rezultat Gréevieve sasprave vidjet Cemo da su i nazivi hrvat- ski ili srpski i sepskohrvatski stariji negoli smo to dosad mislili. Ovdje bih jo8 spomenuo da autor pripada najmladem naraStaju hrvatskih jezikoslovaca, dipko- ‘mirao je slavistiku u Njema&koj, napisao zapazenu kajigu koju smo oglasili w proslome broju Jezika, a prikaz emo donijeti u jednome od iducih, sada je doktorand u Njematkoj, ali se naSoj javnosti ovim Slankom predstavio kao solidan i zreo jezikoslovac. Ostali su élanci takve naravi da 2bog njih i ne bismo pisali uvodnik, ali kad vveé piSem, spomenut éu svoj Slanak kojim se u Jeziku otvara nova jezitna peoblematika. Ona je toliko vaznija Sto jedan zagrebatki jezikoslovac mudi Hirvatima u BK drage putove. Stjepan Babié ZASTO SLAVISTIKA 19, STOLJECA NIE PRIZNAVALA, POSTOIANIE HRVATSKOGA JEZIKA? UZROCI I POSLIEDICE? Mario Gréevié Buduch ja pocseo od jeika Ilireskoga govorit: ako bi { hott, mucsa ne gu 4a Nikjl jezik nase zo jeck Rock. Priseisce nam porugu, Vlascku ovu peracsi kojom valyalo bt sokva usta otarti, da se po kojt nacsin oprati mogadiah sa svim. Dunavom. po komu se dovezosce igyuchi zrbuhom, za naschim krukom. [--1 ‘Nedonesosce oni u svojih opartacsah Slavonskislavni jit, nego 30 eude najdo- sce, [uo] (A. KaniBlig, Primoguchi i sardee nadvladajuchi wzroci, Zagreb, 1760.) ku Srbi svi i svuda poziva na J. Dobrovskoga iP. J. Safatika, Oni su, SW kate, dokazali da su se nekoé srpskim imenom zvali svi slavenski narodi? Otac slavenske filologije J. Dobrovsky? obrazlade: 5 Oo bjaSnjavajuéi da su svi Stokavet Srbi, V. S. Karad3ié se u svome élan- Ha 3. Hrvatskome medunarodnome fllototkome skupu w Rijeci (30.7-1.8.1997.) ‘od:2a0 sam predavanje pod isin naslovom. Zahvaljujem tajniku organizacijskoga ‘odbora prof. Milanu Nosigu Sto se slofio da se predavanje objaviprije ehomika s toga skupa 2V.S, Karadhié, Srbi svi svuda. Koved za istorju jezik 1 obigaje Srba sva i saona, Bet, 1849., Sobrana dela Vuka Karadica, 17, Beograd, 1972, st. 31-48; st. 36, 3, Jagié ga tako naziva, Usp, Heropix enasntrcxotucnonorin, CamcenerepSypre, 1910., st. 2. Ocem slavenske poredbene slovnice naziva ga S. lig, Slavenska pored. bena gramarika, Zagreb, 1970., st. 100, 4 Jezik, AS, M. Gréevig, Zaft slavistika 19. st, nije prignavata hr. jezik? Najeublje So se mofeme spusttlu stara vremenaslavenska su se plemena nslazila upravo ondje edje Plinije odreduje prebivaliste Srba. Ako dakle pretpostavimo da je taj naziv [Si, Sec] bio star! opéi naziv Slavena, postat e razumivo kako se sve do danadnjega dana mogao odttat kos dva porpuno razltitaplemena, kod judnosepskog u Servi, i Kod sjevernosepskog u Luci! Jednim stihom iz 14, stoljeéa pojaSnjava Dobrovsky da su i Hrvati bivsi “Srbi"; “W serbskem yazyku gest zemie/ Gi charwati gest gmie."’ Razmislja- jui o podrijetlu Ceha dolazi do istoga zakljutka: (Oni su dake bili Stbiprije nego Sto su postal Cesi, af kao Cesi ostali su Srbi ako je © ime [.] palo u zaborav.® ‘Uvjerenje da sv se svi Slaveni nekada rvali “Srbima”, Dobrovsky je okru- rio pokuSajem da tomu imenu vrati njegovo navodno prijasnje znakenje, U Slovane) predlate: ‘Srbi zapadnoga plemena, Lesi, Ces, Slovaci, ostali su na sjeveru, Sebi istonoga plemena, Hrvati, lovenci (j, Vindi) otili su preko Dunava, @ oni preostali oko Kijeva i Novgoroda zovu se sada Rusi, Ako bih dakle treba0 predlozitijedno ime za oba reda u koja se mogu svrsat| svi slavenski narodi, bilo bi to ime Serb (1? + U izvorniku: “So weit wir in tere Zeiten hinaufsteigen Konnen, saen die si wischen Stamme gerade da, wo Plinius den Serben ihre Wohnplatze anweise. ‘Wenn wir also annehmen, dab die die alte allgemeine Beneanung der Slawen war, 0 ‘wird es begreiflich, wie sie sich bei zwey ganz verschiedenen Stimmen, dem sid lich=serbischen in Servien, und dem nérdlich=serbischen it der Lausiz, bis auf den hheutigen Tag erhalten Konnte", J. Dobrowsky, Geschichte der Bahmischen Sprache lund ditern Lieratur, Ganz umgearbeitete Ausgabe, Prag, 1818., str. 9-10. Glede pro- smjene njegovih prvotnigledita 0 pradcmavini Slavena usp. str. 8. u navedenome elu 5 4. Dobrovsky, Ueber den Ursprung des Namens Tschech, predgovor u Geschichte der Bohynen, von den dltesten bis auf die neuesten Zeiten, ¥, Prag/Wien, 1782, st XIL-XIV; ste XIIL. Usp. takoder tumatenja u sledecim radovimsa J. Dobrovskoga: Historisch=kriische Untersuchung, woker die Slawen ihren Namen erhalten haben, ‘Abhandlungen einer Privatgezelschaft in Bohmen, zur Aufahme der Mathematik, der Vatertandischen Geschichte, und der Naxargeschichte, Vi. Pra. 1784. sr. 280; Ueber die altesten Sitze der Stawen in Europa, . W.E. v. Monse, Versuch einer hurzgefabien politischen Landesgeschichte des Markgrafhums Maren, tL,Olmitz, 1788, str. XVI U izvorniku: “Sie waren also Srben, ehe sie Tschechen wurden, und noch #8 ‘Tschechen blieben sie Srben, obschon der letzere allgemeine Name durch den be> sondern in Vergessenheit gerieth.” J. Dobrovsky, Ueber den Ursprung des Namen Tschech, str. XIV. *U izvomiku: “Serben vom westlichen Stamme, Lechen, Cechen, Slowaken blieben im Norden: Serben vom &stlichen Stamme, Kroaten, Slowinei (di, Winden) zogen Jezik, 45., M. Grtevig, Zatto savistika 19. tlle riznavala hry, jezik? 5 Tako su svojedobno mnogi znanstvenici privatili tezu o srpskome pra- imenu slavenskih nayoda,Safatk je bio jedini koji nije Sedo ni truda ni mike prilikom njezina produbljivana i dljnjeg dokazivanja? U svojem djelu Uber die Abkunfe der Slaven dolazi i do sljedegeg zakljucka: Rijet Sib pronslazimow razighim olicima ka ime naroda,graova, rie at jezerarspastranieno cilem vlogs dijela Europe i Acie. Sepsko ime P. I. Saatik pronalaziu Armeniji, Brian, Egipt Etiopij, Galicij,tndiji, alii, Lidiji, Mezopotamiji, Njematko), NorveSko}, Peri, Rusiji, Sardinj, Sormaciji, Spanjolsko, itd.” Glavnim dokazom da su svi Slaveni nekada bili “Srbi", J. Dobrovshy i. J. Safuitk smatraju ime Spori Qinépa) za koje Prokopije kabe da su se njime nekadazvali Anti Slaven. . Dobrovskj iP. 3, Safa pretpostavlaju da je to iskrivljeni oblik imena Serbi (xéptx). U tezu 0 Srbima=Sporina>Slavenima ‘ber die Donau, und die Zurlckgebliebenen um Kiew und Nowgorod Neen sun Rus- sen. Wenn ich also einen Namen fur die 2wey Ordaungen, unter wetche alle Slawi- schen Volker gebracht werden kénnen, in Vorschlag bringen sollte, so wire es der Name Serb [..}",J. Dobrowsky: Slovanta, I, Prag, 1814., st. 165. Unato® ovo “prijedlogu” i sam Dobrovsky srpsko ime u znaenju “Slaveni” velo rijetko upotreb Jjava na takav natin "A Lv. Scher ju je akoderprihvatio: "Vielleicht steckt det Name Srbj(Serbi- x) darn, Wenn der Grieche diesen km unatssprechlichen Ton hore, so wie ihn noch Jet der Bohme ausspricht: so konnte er sich wohl einbitden, eivas Wie Zzop 20 ho- ten.", Nestor’, Russische Annalen in ihrer Slavonischen Grundspracke verglicken, Abersere und erklart, 1, Gotingen, 1802, st. 74, Usp. njegovo djelo Uber die Abkunft der Slawen nach Lorenz Swrowiecki, Ofen, 1828. i Slowanske starotinosti (Prag, 1837) u Slowanskim starofimnostima prije svega poglavije Prwotn) gména Slowand Window a Srbowé,u 2, izdanju iz 1863. godine knjiga) naslov istoga poglavlja glasi: ~Prwoint jména Slovan8: Vindové a Sarma- UisSrhové.”Iako je |. Dabrovsky spominjao da je srpsko ime skraéenica od imena Sar- mat (usp. Ausftilickes Lehrgebande der Bokmischen Sprache, Prag, 1809., st. VI VIL), on se nije slagao s misliu da su i "Sarmati" “Sebi” (usp fiteraturo primjedbi br. 16.1 B Brus, /lnceseaoSposcxaro x Konarapa, CanxrnerepSypt, 1885. st. 111, 1 daljnjim navodima: Pisma Dobrovskoga i Kopizara) Deugi si znanstvenici dosli pak do zakljutka da podrijeto imena “Sarmat” tba sagledavati u svezi s imenom “Har- vat” (usp. N. §. Derdavin, Die Slaven i Altertum, Weimar, 1948,, st. 53.) to narav~ ‘no ne znati da su sve slavenske ili druge narode smatrali nekom vrstom "Hrvata”, WU invarniku: “Wie finden das Wort Srb unter mannigfaltigen Formen als Namen der Volker, Ste, Flisse und Seen dutch einen grossen Theil von Europa und Asien verbreitet.,P. J. Salat, Uber die Abkualt der Slawen nach Loven: Surowiecki, Ofen, 1828,, str. 197. 1 Isto, sr. 196-199,