ASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA GODINA XVIII 2009.

BROJ 87/88 CIJENA 30 KN

BEHAR

SIMPOZIJ: Tragom uspjenog rada dr. Ahmeda Smajlovia (1938.1988.)

Islamski centar Zagreb (24.4. 26.4.2008.)

BEHAR
BEHAR, dvomjeseni bonjaki asopis za kulturu i drutvena pitanja Nakladnik: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske PREPOROD Glavni i odgovorni urednik: Sead BEGOVI Izvrni urednik: Filip Mursel BEGOVI Urednitvo: Senad NANI, Ervin JAHI, Sena KULENOVI, Zlatko HASANBEGOVI, Dino MUJADEVI, Azra ABADI NAVAEY Rukopisi i fotografije se ne vraaju Adresa: BEHAR KDBH Preporod Ilica 35, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635 e-mail: kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr seadbegovic@yahoo.com web: www.kdbhpreporod.hr Cijena po primjerku 15 kn, dvobroj 30 kn, godinja pretplata 90 kn Cijena u BiH: 3 KM, dvobroj 6 KM, godinja pretplata 18 KM. Cijene za inozemstvo: CHF 6 (godinje 36), 4 (godinje 24), USA $ 6 (godinje 36); Kunski iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni iro-raun: SWIFT ZABA HR 2X: 703000-280-3755185 (S naznakom: Preporod, za Behar) Tiskano uz financijsku potporu iz dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. ISSN 1330-5182 Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi urednitva.

KAZALO
PRISTUPNI GOVORI Muftija evko ef. Omerbai: Umjesto uvodnika .................................................. 3 Prof. dr. Remzija Hadiefendi-Pari: Tragom uspjenog rada dr. Ahmeda Smajlovia ................................................................................... 4 IZLAGANJA Adnan Omanovi: Doprinos prof. dr. Ahmeda Smajlovia realizaciji ideje izgradnje Islamskog centra u Zagrebu .................................................... 6 Murat Hadismajlovi: Zagrebaka medresa s ponosom nosi ime dr. Ahmeda Smajlovia ................................................................................. 11 Hafiz Aziz Alili: Rahmetli doktor kao brini zatitnik ........................................... 13 Vahid ef Hadi: Zaslugom dr. Ahmeda Smajlovia otvoren je Medlis IZ Split ............................................................................................. 14 Mevludin ef. Arslani: Orijentalizam kao misaona pojava .................................... 17 Muallima Ela Pori: Tragom uspjenog rada dr. Ahmeda Smajlovia Novi detalji za biografiju ............................................................................ 20 Dr. Ahmeda Smajlovia: Fotodokumentacija .................................................. 23 Muallima Lamija Alili: Uloga vjere u svakodnevnom ivotu ................................ 30 Jasminka Doma: Religija u svakodnevnom ivotu ............................................. 32 Mr. Aziz ef. Hasanovi: Islamska zajednica u viziji dr. Ahmeda Smajlovia ......... 34 Saudin ef. Subai: Doprinos dr. Ahmeda Smajlovia znanosti akaida ............... 39 Ahmed Salihbegovi: ivotno djelo prof. dr. Ahmeda Smajlovia u trokutnom kontekstu suvremene Europe ........................................................................ 44 ZNANSTVENI RADOVI Prof. dr. sc. emso Tankovi: Bonjaki identitet danas ...................................... 50 Dr. sc. Tarik Kulenovi: Europski muslimani ........................................................ 56 Mr. Senad Nani: Muslimani Hrvatske Razlozi visokog stupnja drutvene afirmiranosti ................................................................................................. 60 Dr. sc. Fahrudin Novali: Od tradicije prema modernosti izazov razvoja islamskog svijeta ........................................................................................... 65 Prof. dr. Esad imi: Uloga islama u oblikovanju etnikog identiteta ................. 77 Prof. dr. Ruica iak-Chand: Indijski muslimani manjina izmeu marginalnosti i participacije .......................................................................... 83 Dr. Ahmeda Smajlovia: Fotodokumentacija .................................................. 89 DR. AHMED SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE Dr. Ahmed Smajlovi: Islam i Zapad ................................................................... 93 Dr. Ahmed Smajlovi: Filozofsko razmiljanje o islamu ....................................... 97 Dr. Ahmed Smajlovi: Demaludin Afganija (1839.-1897.) ............................... 105 Dr. Ahmed Smajlovi: Muhmud Ebu-l-Fajd El-Menufi: Filozofija islama ........ 109 Dr. Ahmed Smajlovi: Islam kultura i socijalizam .............................................. 111 ZAVRNA RIJE ............................................................................................... 113 PROGRAM SIMPOZIJA ..................................................................................... 114 POVIJESNA PJESMARICA Adem-Idris: U posjetu Zagrebakoj damiji ...................................................... 115

Behar je prvi slavni bonjaki list tiskan latinicom u Sarajevu godine 1900., a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je urednikom bio Safvet-beg Baagi, a vlasnik Ademaga Mei. Objavljivao je tekstove za zabavu i pouku, izvorne i prijevodne knjievne priloge bosanske i islamske obojenosti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliske susjedne kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazi zagrebaki Behar ocijenjen najboljim to su Bonjaci dosad imali. On je najbolji izraz povezanosti nacionalne manjine sa ivotnom sredinom, dijasporom u svijetu i matinim narodom u Bosni i Hercegovini. U desetogodinjem razdoblju (1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebakog izdanja bio je knjievnik Ibrahim Kajan, a potom ga je zamijenio dr. Muhamed dralovi koji je tu slubu obnaao do ljeta 2006. godine.

BEHAR 87-88

PRISTUPNI GOVORI

Umjesto uvodnika
Obraanje uesnicima Simpozija u povodu 20. obljetnice smrti dr. Ahmeda Smajlovia i 21. obljetnice radnog otvorenja Zagrebake damije u Zagrebu 24.04.2008.
sreu biti ak Medrese u Sarajevu kada je i on bio. Kada sam 1975. godine zavrio studije na islamskom misionarstvu u Libiji, odmah mi je ponudio imamsko mjestu u Graanici ili Zagrebu, dajui prednost Zagrebu jer je oekivao da e uskoro poeti izgradnja damije. Rahmetli dr. Smajlovi je bio zahtjevan kada su u pitanju bile imamske obveze, ali im je pruao neogranienu pomo i zatitu. Stalno je razmiljao o profilu imam koji e moi odgovoriti na brojne izazove. On je ve tada smjelo tvrdio da o imamima ovisi kakva e biti budunost Islamske zajednice. Naroito je veliku brigu posveivao ulozi glavnog imama u sustavu Islamske zajednice. Godinu dana prije zavretka gradnje Zagrebake damije, rahmetli doktor je u Sarajevu organizirao skup najodgovornijih predstavnika Islamske zajednice na podruju tri tadanje republike. Prije toga mene je zaduio da napiem elaborat o radu i aktivnostima Zagrebake damije, s posebnim osvrtom na mjesto i ulogu imama. Ne bi prolo ni mjesec dana, a doktor bi iznenada doao poslovnim vlakom u Zagreb da bi se uvjerio kako teku radovi i da li ima tekoa. Kada se dogodio poar na kupoli damije, istoga je dana bio u Zagrebu, a nekoliko dana poslije doveo je i generalnog tajnika Rabite dr. Omera Nesifa dajui tako obnovi damije snanu podrku. U dva navrata on je osobno predvodio delegaciju Islamske zajednice iz Zagreba u posjet islamskim zemlja u cilju lobiranja za pomo njene izgradnje, to dokazuje koliko je podravao ovaj projekt. Na veliku alost prije otvorenja Zagrebake damije iz politikog vrha Hrvatske jasno nam je stavljeno do znanja da je doktorova nazonost na sveanom otvorenju damije nepoeljna. Unato svemu tome mi smo ga pozvali na otvorenje i on se odazvao. Zagreb je preko svojih predstavnika u tijelima Islamske zajednice osudio njegovu smjenu nazivajui je mijeanjem politike u autonomnost Islamske zajednice. Ovaj simpozij posveen i Zagrebakoj damiji i rahmetli dr. Ahmedu Smajloviu dobra je prilika da se osvrnemo na stanje Islamske zajednice i pokuamo odrediti njen budui rad. Islamska zajednica spada u red najznaajnijih institucija kod muslimanskih naroda. U Domovinskom ratu i agresiji na Bosnu i Hercegovinu Zajednica je svojim humanitarnim i duhovnim radom i djelovanjem stekla nepodijeljene simpatije i autoritet kod naroda. Pomaui svima kojima je pomo bila potrebita, Islamska zajednica nije samo stekla autoritet kod muslimana nego i drugih, bez obzira na vjeru i nacionalnost. Nakon to je rat zavrio, pojavila se opasnost da ono to smo stekli mukotrpnim radom upropastimo pogrenim postupcima i djelovanjem, jer mnogi su poeli snagu misijske rijei i djelova-

Potovanim uesnicima simpozija! Cijenjenim gostima! Sestrama, brai! Najsrdanije Vas selamim i pozdravljam u ime organizatora simpozija. Ovogodinji, ve tradicionalni, znanstveni simpozij povodom 21. obljetnice radnog otvorenja Zagrebake damije posvetili smo uspomeni na ovjeka koji je napustio ovaj svijet prije dvadeset godina, a koji je Islamsku zajednicu u Hrvatskoj, a posebno ovu u Zagrebu, uvelike zaduio svojom brigom i panjom. Ovih dana bit e dosta govora o rahmetli prof. dr. Ahmedu Smajloviu, predsjedniku Starjeinstva Islamske zajednice u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji. Na simpoziju e biti dosta svjedoenja o njegovim zaslugama za ouvanje i izgradnju islama i Islamske zajednice u Hrvatskoj. U znak zahvalnosti za ono to je uinio za nau Zajednicu dok je bio predsjednik Starjeinstva, Zagrebaka medresa, i od ove kolske godine i Islamska gimnazija, ponosno nose njegovo ime. Nas muslimane u Hrvatskoj mnogo toga podsjea na rahmetli doktora Smajlovia. Teko je rei to je od toga bilo znaajnije. Ipak mislim da treba apostrofirati njegovo zauzimanje za izgradnju Zagrebake damije te podrka i pomo koju je pruao tijekom njene gradnje. Ja sam imao

BEHAR 87-88

PRISTUPNI GOVORI
nja mijenjati za konformizam. To se naroito vidi kod nekih imama koji umjesto da ive za islam, udobno ive od islama. Vjerski ljudi u Islamskoj zajednici ne smiju nikada materijalno pretpostaviti vjerskom i moralnom. Onog trenutka kada smo odluili biti slubenici nae uzviene vjere, tada smo prihvatili neke uvjete koje moramo ispunjavati ako elimo biti autentini predstavnici nae struke. Ono od ega vjerski ljudi ponajvie boluju jeste da nas ima puno nezamjenjivih i neuklonjivih. Ima nas koji ne podnosimo zajednitvo i timski rad, a u damijama i mesdidima zagovaramo jedinstvo i slogu. Vremena su se promijenila kada je u pitanju autoritet i ugled vjerskih ljudi. On se teko stjee meu vjernicima. Autoritet se ne stjee ni po funkciji ni po kompetenciji nego po stvarnom doprinosu ouvanju i izgradnji vjere i osvjedoenom ivotu u njoj. Ve odavno se govori o nunosti duhovne i vjerske obnove Islamske zajednice i njene prilagodbe potrebama i znakovima vremena u kojem ivimo. Za tu obnovu potrebno je stvoriti novu strukturu imama i muallima, ali to nikako ne znai omalovaiti one koji su u prolosti bili pozitivni i znaajni, a takvih je bilo mnogo. Islamska zajednica mora doraditi svoj identitet i viziju same sebe i svoga poslanja, ali i preispitati svoje dosadanje djelovanje. Danas svi shvaaju da kvaliteta drutva ovisi o kvaliteti njegove javnosti, pa tako i Islamska zajednica. Njena otvorenost i transparentnost mora biti na prioritetan zadatak. Naalost netransparentnost i zatvorenost u samu sebe znaajno je obiljeje nae Zajednice. To donosi mnoge probleme meu muslimanskim odnosima, a ponajvie nepovjerenje, koje kako vidimo postaje jedan od najveih probleme muslimana u svijetu. Izlazak Islamske zajednice u javnost veliki je izazov koji sa sobom nosi mnoge protivurjenosti. Od nas se trai prije svega umijee djelovanja u takvim uvjetima i promjenu sadanjeg mentaliteta. Iako je javno mnijenje predmet istraivanja sociologije i sociologa, ono treba biti predmet i religijskog istraivanja. Do dijaloga se moe doi samo preko utjecaja na javno mnijenje. Na to nas upozoravaju brojni kuranski ajeti i hadisi Bojega poslanika. Nedostatak javnog mnijenja nije samo problem muslimana nego i drugih religija, a za to su najodgovorniji vjerski ljudi. Danas nam je potpuno jasno da nema islamizacije bez javnoga mnijenja. Nezainteresiranost za vjeru i dogaaje u njoj izravna je posljedica nedostatka javnoga mnijenja. Komunikacija mora nai mjesto i u religiji i zadnji je trenutak stvaranja teologije komunikacija kako Kuran kae: Da si ti (Muhammede) prema njima bio grub, oni bi se od tebe razbjeali, pa zato im prataj i trai za njih (od Boga) oprosta i s njima se savjetuj. Kako naprimjer promijeniti u drutvu svijest da religija nije samo obred, nego i uiteljica. Ako elimo dobro Islamskoj zajednici, mi stalno moramo propitivati utjecaj naeg djelovanja na oblikovanje muslimana. Zato ako elimo strukturalnu obnovu Islamske zajednice, potrebno je mnogo vie dijaloga kojeg u naoj Zajednici nedostaje. Muftija evko ef. Omerbai, predsjednik Meihata

Tragom uspjenog rada dr. Ahmeda Smajlovia

Iz obraanja sudionicima Simpozija.
prof. dr. Remzija Hadiefendi-Pari, predsjednica Organizacijskog odbora Simpozija

(...) Svake godine obiljeava se obljetnica radnog otvaranja Islamskog centra, znanstvenim skupom ili okruglim stolom. Ove godine obiljeavamo i jednu tunu godinjicu: 11. kolovoza 1988. (ili 28. zulhida, prije 21. godine) na ahiret je preselio na dr. Ahmed Smajlovi, ije ime s velikim ponosom nosi Zagrebaka medresa koja ove godine ispraa 13. generaciju maturanata. Danas bi dr. Ahmed Smajlovi imao 70 godina. U Sarajevu, na gradskom mezarju Bare nian je dr. Ahmeda Smajlovia s tarihom (epitafom) na arapskom jeziku, na kojem, izmeu ostalog, stoji:

Sve to je na Zemlji, prolazno je, Ostaje samo Gospodar Jedan. Merhum dr. hadi Ahmed Smajlovi, Predsjednik Starjeinstva Islamske zajednice BiH, Tek to se snagom opasa, preseli u vjenost. Muderis na Islamskom teolokom fakultetu: Pisac i vaiz, mnogo je obeavao, A nagrada kod Allaha je neizmjerna i najljepa. Njegov tarih sadran je u dovi Upuenoj Allahu ebdedom: Uvedi u Denet, Milostivi Boe, Svog roba Ahmeda, 1408. h. g. (napisa hafiz Kamil Silajdi)

BEHAR 87-88

PRISTUPNI GOVORI
Ideju da se 21. obljetnica Isl. centra obiljei Simpozijem dao je muftija, uvaeni evko ef. Omerbai, koji je i sam profesor u Zagrebakoj medresi i Islamskoj gimnaziji. Snagama koje smo imali u naoj koli i uz pomo Izvrnog odbora Medlisa IZ u Zagrebu i Meihata pripremili smo Simpozij: Tragom uspjenog rada dr. Ahmeda Smajlovia. elja nam je skrenuti panju kulturnoj i znanstvenoj javnosti na veliko djelo i znaajan rad dr. Ahmeda Smajlovia, koji je bio: izdava doktorske disertacije dr. A. Smajlovia, odbranjene na Al-Azheru 1974. prije 34 godine... Suglasnost za to imamo od gospoe Munire Smajlovi, supruge dr. Ahmeda Smajlovia. Drugi dio Simpozija nosi naslov: Islamske zajednice i muslimani danas. Sve teme o kojima e biti rijei u toj sesiji bliske su radu dr. A. Smajlovia, na tragu su njegovih vizija, planova i ostvarenja: njegov dopinos IZ i muslimanima je velik, kao i doprinos modernosti i afirmaciji tzv. manjinske religije (a svaka je religija negdje manjinska), vjerske slobode, slobode identifikacije... ivimo u svijetu nemirnom, nesigurnom, neurednom. Vjeruje se da je u posjedu znanosti mo, ali i odgovornost: mo da kae to e biti istine, mo da kae tko ima pravo istine postaviti i odluiti to one znae i tko istine ima pravo uiti i gdje...; i odgovornost za to hoe li se znanje i mo dijeliti ili nepravino i nehumano, da parafraziramo De Beaugrandea, gomilati najednom mjestu, ostajui u posjedu samo jednih.

uvaen i cijenjen univerzitetski profesor (akaida i isl. filozofije) naunik erudita 20. stoljea onog klasinog enciklopedijskog modela obrazovanja (i danas tako rijetkog) pedagog prevoditelj (preveo Dervi i smrt i Hasanaginicu s bosanskog na arapski), R. Garodija (Islam, kultura i socijalizam), Mustafu Mahmuda (Dijalog s prijateljem), Taftazanija, Abdullaziza ivimo u svijetu nemirnom, nesigurnom, neurednom. Vjeruje se da je u posjedu znanosti Kamila i druge (...). lan mnogih meunarodnih insti- mo, ali i odgovornost: mo da kae to e tucija, sudionik internacionalnih biti istine, mo da kae ko ima pravo istine skupova (doprinosio je reputaciju postaviti i odluiti to one znae i ko istine FIN-a, iju je znanstvenu fizionomi- ima pravo uiti i gdje... R. de Beaugrande; i ju gradio, i muslimana u Europi...) odgovornost za to hoe li se znanje i mo dijeliti predava na arapskom i engleskom ili nepravino i nehumano, da parafraziramo vanrednog oratorskog dara, a pri De Beaugrandea, gomilati na jednom mjestu, tome se: svakodnevno susretao s ostajui u posjedu samo jednih. ljudima iz vjere, znanosti, kulture, umjetnosti kao nesvakidanji lider, O dr. A. Smajloviu mladi malo znaju. Neka vrsta vela i individualni i timski radnik, znaajan za utnje obavila je ime ovog velikana... Meu onima koji su IZ i muslimane ne samo na prostorima ga znali, s njim suraivali, od njega uili, na njemu gradili bive Jugoslavije (posebno BiH, Hrvatske, svoj dio ovozemaljskog dobra... obeveza je jo vea da Slovenije, Kosova, Balkana) ve i mnogo upoznaju suvremenike sa ivotom i radom dr. Ahmeda Smajlovia. ire postavljajui visoke standarde u IZ i Ne misilim da emo rasvijetliti sve ono to bi, u ovom gradei reputaciju europskih muslimana kontekstu, moglo zanimati nauku i muslimane u Hrvatskoj i ire hrvatsku javnost. Oslanjajui se na domae u svijetu.
Simpozij se sastoji iz 2 dijela. Prvi dio Simpozija posveen je upravo ivotu i radu dr. Ahmeda Smajlovia. Njegovo djelo je obimno (sadri oko 260 bibliografskih jedinica, preko 5.000 stranica (...). djela originalnog naunog diskursa, preglednih radova, lanaka, prijevoda, prikaza, ogleda...); sama doktorska disertacija, tekst izvornog naunog diskursa, ima 780 stranica (obranjena je na arapskom jeziku prije 34 godine, jo neprevedena, a i danas je udbenik na nekim univerzitetima u svijetu)... U ovom trenutku predlaem da njegova kola, uz pomo Ministarstva znanosti i kulture u RH i Visoke kole arapskog jezika u osnivanju, bude inicijator prevoenja i mlade istraivae i kroniare (to s posebnim zadovoljstvom istiem), i na drage nam goste iz kruga uvaenih znanstvenika u Republici Hrvatskoj (sociologe, politologe, filozofe, povjesniare, kulturologe, analitiare...) elja nam je bila skrenuti panju na dr. Ahmeda Smajlovia i njegov konkretan doprinos IZ i muslimanima u Hrvatskoj (i Sloveniji), te kulturi dijaloga, religijskoj kulturi i znanosti. Simpozijem elimo podsjetiti na znaaj ovog velikana i skrenuti panju naune, kulturne i drutvene javnosti na jedno VELIKO i ZNAAJNO djelo koje je naglo prekinuto... Podsjetiti na potrebu njegove valorizacije i revalorizacije. Uime Organizacionog odbora svima se zahvaljujem na odazivu, i elim uspjean rad i ubudue.

BEHAR 87-88

IZLAGANJA

Doprinos prof. dr. Ahmeda Smajlovia realizaciji ideje izgradnje Islamskog centra u Zagrebu
Pie: Adnan Omanovi (lan Odbora za izgradnju zagrebake damije 1979. godine) Kada slavimo 21. godinjicu radnog otvorenja Islamskog centra Zagreb u ijem sklopu je i Zagrebaka damija, ukazuje se prilika i obveza da osvijetlimo ulogu rahmetli prof. dr. Ahmeda Smajlovia u realizaciji ideje izgradnje Islamskog centra u Zagrebu. Svaki broj dananjeg Preporoda objavljuje na nekoliko stranica upeatljive reportae o sveanostima polaganja kamena temeljaca u damijama irom Bosne i Hercegovine, sveanim otvorenjima damija, simpozijima, natjecanjima u vjeronauku itd., a nismo niti svjesni veliine Boje milosti time sputene na nas. Samo nekoliko desetljea ranije situacija na prostorima bive drave bila je bitno drugaija, a izgradnja damija bila je rijetka i drutveno daleko manje eksponirana. Prostornim izlaskom iz Bosne i Hercegovine ideja izgradnje damije poprimala je iskljuivo hipotetiko znaenje, a nije bilo potrebe dokazivati notornu injenicu da su Hrvatska i Slovenija unutar nominalno ateistike Jugoslavije bile realno republike sa jasno profiliranim veinskim katolikim korpusom stanovnitva. U njima je ideja izgradnje damije bila suoena sa problemima sa kojima je bila suoena i Katolika crkva pri izgradnji svojih bogomolja, a ti problemi bili su u bitnom uveani dodatnom nedefiniranom mjeavinom odbojnosti prema islamu, nepovjerenjem i nerazumijevanjem svrhe izgradnje damije, jer to valjda pripada tamo negdje prostorima u Bosni ili Turskoj, ali ne u europskoj zemlji itd. Poseban problem bilo je pitanje osoba koje bi bile nositelji ideje izgradnje damije. Desetljea sustavnog sekularnog odgoja, indoktrinacije djece, omladine i studenata kroz marksistiko-ateistiki svjetonazor imala su za posljedicu objektivnu snano prisutnu alijenaciju mlaih generacija od islama. Damije su bile preputene srednjim i starijim generacijama vjernika, vjeronauk je objektivno bio slabo posjeen i na rubu gubitka svakog znaaja za prosjene roditelje, a odravanje postojeih damija predstavljalo je ozbiljan teret za aktivne lanove demata. Izgradnja novih damija predstavljala je esto znakove vjerskog ushita pojedinih demata koji su time iskazivali svoju hrabrost razmiljajui razliito od prosjene svijesti. Zbog svih iznijetih razloga ukazao se fenomen da je izgradnja damija u Bosni i Hercegovini pretenim dijelom bila realizirana u ruralnim podrujima, dok su nove damije u veim gradovima bile rijetkost. Socioloki promatrano ova pojava bi se mogla protumaiti kao pokazatelj snanijeg vjerovanja u ruralnim sredinama nego u gradu, no precizinija analiza ukazuje da je uzrok toj pojavi leao u daleko organiziranijim neformalnim pritiscima organa drave na vjernike u gradovima nego na selu. Upravo zbog toga sama ideja izgradnje damije u Zagrebu kosila se sa svim naprijed naznaenim preprekama. Zagreb je bio prostorno udaljen od Bosne i Hercegovine iz koje je porijeklom bio preteit dio njegove populacije muslimana. Dapae, Zagreb je bio iznad svega centar Katolike crkve u cijeloj dravi, slijedom ega se u prosjenoj laikoj svijesti inilo inkopatibilnim da upravo u Zagrebu bude izgraena damija. Nakon II. Svjetskog rata socijalno-obrazovna struktura zagrebakih muslimana je tradicionalno bila radnikoobrtnika, a svijetli primjeri intelektualaca vjernika bili su vie izuzetak no pravilo. Bolna je injenica da je preteita veina intelektualaca koji su porijeklom bili muslimani svoj obrazovni uspon doivljavala kao utemeljen razlog da se udalje od praktinog manifestiranja svoje vjere te odlazaka u damije kao centra iskazivanja iste. Jo uvijek se sjeamo poluglasnih pria da nije preporuljivo ii na dumu, na bajram namaz ili na teravih-namaz, jer to oni prate, a alosna je istina da su te prie bile istinite. Javno manifestiranje vjere znailo je povlaenje pitanja odgovornosti u poduzeu, nepodobnost za vie funkcije u slubi itd. Tjeila nas je pomisao da su sline tegobe imali i nai susjedi katolici, no korist od te spoznaje je bila mala. Kao posljedica ateistikog svjetonazora tijekom tri desetljea poratnog perioda intelektualci su u znaajnom broju distancirani od Islamske zajednice. Posljedica toga bila je niska obrazovna strukture demata koja je ve zbog toga bila objektivan uzrok nesposobnosti demata za znaajnije projekte. No, vrijeme je inilo svoje, a objektivni razlozi o kojima e biti kasnije rijei djelovali su kao kare na demat u Zagrebu: s jedne strane pritiskao ga je sve vei broj vjernika koji fiziki nisu mogli stati u prostorije mesdida u Tomaievoj 12, a s druge strane pritiskali su ga objektivni organizacijski, financijski i tehniki razlozi koji su izgradnju damije inili nemoguom. U stvari, objektivne dimenzije tog zadatka mogu se danas najupeatljivije sagledati ako sami sebe danas, ovdje, na ovom mjestu zapitamo: Da kojim sluajem, Boe sauvaj, sada nemamo Islamski centar u Zagrebu i da smo, pretpostavimo, jo uvijek u stotinjak kvadratnih metara mesdida u Tomaievoj ul. 12, tko bi danas meu nama bio spreman prihvatiti se

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
Nastavljajui odranje islamskog ivota u Zagrebu koji je nakon II svjetskog rata bio sveden na krajnji minimum, imam Hifzija ef. Alagi je ulagao velik osobni napor u voenju vjerskog ivota, odravanju vjerske nastave itd. Iz dananje perspektive nije vidljiva dimenzija osobne hrabrosti i spremnosti na rtvu osobe koja je tada bila spremna obavljati posao imama u Zagrebu. U tu svrhu dovoljno je podsjetiti na tragian kraj imama r. ef. Muftia koji je smaknut bez suenja nakon osloboenja Zagreba 1945. g. pa da se shvati utemeljeni oprez kod naih dematlija koji su teke poratne godine provodili traumatizirani nasilnim prestankom rada damije smjetene na Trgu rtava faizma, simbolinim ruenjem njenih triju Poseban problem bilo je pitanje osoba koje bi bile munara, obavljajui temeljne vjerske dunosti u zamjenskim prostorijama u Tomaievoj nositelji ideje izgradnje damije. Desetljea 12. Tragovi tih olovnih vremena osjeali su se sustavnog sekularnog odgoja, indoktrinacije desetljeima kasnije, a Islamsku zajednicu se preutno teretilo za neto nikad konkretno djece, omladine i studenata kroz marksistikoizreeno. ateistiki svjetonazor imala su za posljedicu Ustavne promjene 1971. g., iroki druobjektivnu snano prisutnu alijenaciju mlaih tveni i kulturni pokret kasnije nazvan Hrvatsko proljee i vjetrovi promjena koji su negeneracija od islama. Damije su bile preputene zaustavljivo dolazili iz Europe probuene srednjim i starijim generacijama vjernika, snanim studentskim buntom 1968. g. stvovjeronauk je objektivno bio slabo posjeen i na rili su u Hrvatskoj preduvjete za promjene na planu vjerskog ivota neoekivane za tadarubu gubitka svakog znaaja za prosjene nju socijalistiku dravu. Sredinom sedamderoditelje, a odravanje postojeih damija setih godina ta klima promjena iznjedrila je predstavljalo je ozbiljan teret za aktivne lanove sve glasniju artikulaciju elja ka konanoj realizaciji izgradnje damije u Zagrebu. U gore demata. opisane drutvene promjene tijekom 70-ih pomoi Islamskoj zajednici i svoj novac uloiti u neprofi- godina prolog stoljea Medlis u Zagrebu se uklapao tabilan projekt kao to je izgradnja damije, da je zbog brojnim unutarnjim promjenama koje su tridesetak godiniza vanjskopolitikih razloga naa zajednica podozrivo na nakon rata napokon zajedno predstavljale onu kritinu promatrana od ire javnosti, da nije trenutak da sada po- masu nunu za znaajan iskorak zajednice. Na prvom mjestu potrebno je ukazati da je tada Zakreemo takav velik projekt, da bismo trebali razmisliti o neem skromnijem i primjerenijem naim mogunostima. greb predstavljao drugo po veliini studentsko sredite u Ako bismo pri tome samo povrno pokrenuli elementarno cijeloj dravi. Cijeli grad bio je u znaku Sveuilita u Zagrepitanje zemljita na kojem bismo gradili Islamski centar bu, koje je tada uivalo neprijeporno najvei struni ugled Zagreb, lavina pitanja bi bila jo vea, poev od toga tko tisua domaih i inozemnih studenata. U tom vremenu uope moe sanjati da kupi esticu veliine desetak tisua snanog razvoja pokreta nesvrstanih drave tzv. treeg etvornih metara po dananjim vrtoglavim cijenama pa svijeta svake godine su odailjale desetke tisua svojih do toga gdje uope nai takvu esticu na donekle uem studenata u nau dravu, a meu njima je bio pristupan znaajan postotak studenata iz islamskih zemalja. Uspopodruju grada. Iako opisana hipotetika situacija danas moe djelova- redno s time u Zagreb su dolazile tisue studenata iz mati kao nepotrebno pretjerivanje, stvarna situacija tijekom njih gradova Bosne i Hercegovine, slijedom ega je Zagreb osamdesetih godina prolog stoljea nije bila nimalo po- poprimio jedan kozmopolitski tih kojeg danas samo voljnija od opisane za izgradnju damije, a kamo li za iz- djelomino odraava. Tu oito prisutnu energiju velikog broja studenata eljgradnju Islamskog centra u Zagrebu. Na podruju grada Zagreba djelovao je Mesdid islamske zajednice smjeten nih znanja, pa tako i znanja o vlastitoj vjeri islamu, na naju Tomaievoj ulici 12 u prostorijama manjim od onih ko- bolji nain je kanalizirao rahmetli prof. dr. Sulejman Maoje danas koristi Meihat Islamske zajednice. U naravi to su vi koji je prije etiri desetljea ustanovio tribinu etvrtkom. bila dva stana na 1. i 2. katu ukupne povrine oko 150 U poetku zamiljena kao ders za studente eljne suvremeetvornih metara. U donjem stanu obavljao se namaz, a nih spoznaja iz islamskih znanosti, tribina je ubrzo poprigornji stan koriten je kao drutvene prostorije. Potrebno mila dimenzije redovite tjedne manifestacije na kojoj su je ukazati da je tijekom sedamdesetih godina Medlis u temeljito prezentirana temeljna naela vjere, analizirani Zagrebu prolazio brojna unutarnja previranja i dileme gle- bezbrojni elementi fikha i akaida, drana putopisna predade naina daljeg razvoja zajednice, a osobito u pogledu vanja, a osobitost su bili gosti predavai koji su drali predavanja o temama iz prirodnih i drutvenih znanosti koje realizacije ideje izgradnje damije u Zagrebu. zadatka izgradnje Zagrebake damije i ostalih objekata koji zajedno ine Islamski centar Zagreb? Na ovo hipotetiko pitanje teko da bismo dobili konkretan odgovor. Daleko je vjerojatnije da bismo umjesto odgovora bili zasuti stotinama protupitanja i tvrdnji od kojih bi vrlo vjerojatno na prvom mjestu bila ona da nikada nismo bili u teoj socijalnoj situaciji, da je velik broj dematlija blii siromatvu no skromnim materijalnim prilikama, da je nezaposlenost strahovito rairena, da su uteevine odavno iscrpljene, da ona aka bogatih koja raspolae velikim novcem nije pripravna platiti zekjat kao elementarnu vjersku obvezu, a kamo li da je raspoloena

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
nisu uvijek nuno morale biti vjerske, no sluile su irenju obrazovanja sluateljstva. Odaziv na tribinu je bio fantastian, a nae drutvene prostorije na drugom katu Tomaieve 12 bile su etvrtkom pune kao kutija ibica. Za potrebe duma namaza, bajram namaza i mevluda ove prostorije su takoer prekrivane i koritene kao prostor za klanjae. Polako, neprimjetno i bez jasne namjere, u okrilju ovakvog mesdida stasala je generacija studenata Bonjaka koja je u sebi osjetila poziv da zauzme mjesto u zajednici koje je bilo njima sueno, a oni su imali hrabrosti da ga preuzmu. Upravo ova generacija studenata predstavljala je onu kritinu masu potrebnu da se u dematu razmiljanje o izgradnji damije artikulira u konkretnu akciju. Naime, tadanji predsjednik odbora bio je rahmetli Asim araspoznati dugorone ciljeve rada Islamske zajednice i nain kako ih ostvariti kroz rad budue Zagrebake damije. Potrebno je naglasiti da je ova komponenta u vrijeme o kojem govorimo bila razvijena do nivoa objekta koji se radno i slubeno zvao Zagrebaka damija, a kojeg je Bojom voljom vrijeme i objektivni rad preimenovao u Islamski centar u Zagrebu. Danas smo svjesni da nikakav rad i kreativnost imama i dematlija ne bi bili dovoljni da objekt transformiraju iz damije kao sakralnog objekta u Islamski centar kao kompleksni centar svekolikih aktivnosti islamskog sadraja, a da u vrijeme samog zaetka realizacije projekta isti nije bio koncipiran na pravilan nain. Uloga prof. dr. Ahmeda Smajlovia bila je neporecivo velika upravo u vremenu kad je demat u Zagrebu prolazio kroz vrlo burno vrijeme donoenja Dr. Smajlovi je bio svjestan da znaajan dio odluke o izgradnji Zagrebake damije. Vaproblema lei na pleima uleme koja se trebala nost njegove uloge bila je razmjerna tekoaprilagoditi novome vremenu ukoliko eli sauvati ma u kojima se nalazio demat u Zagrebu, a rije je o okolnostima koje je teko, ako ne i demat, a to je znailo na prvom mjestu nemogue razumjeti iz dananje perspektive. promicati istovremeno sekularno i vjersko Ideja izgradnje damije nije bila nova, njeni obrazovanje. Taj paralelizam obrazovanja bio je korjeni seu sve do daleke 1930. godine kada je uprava grada Zagreba podrala inicijativu temelj stvaranja novih generacija dematlija za izgradnjom damije. Do realizacije nije nisposobnih ponijeti teret zajednice i ouvanja kada dolo, a vihor II svjetskog rata je sve bavjerskog identiteta. cio u zaborav. U vrijeme NDH Metroviev paviljon je preureen u damiju kojoj su dozidairagi, uspjean privatni poduzetnik koji je u zajednicu ne tri munare, a nakon II svjetskog rata objekt je preureen unio duh poduzetnitva. U svrhu prikupljanja novanih u Muzej revolucije, a munare su sruene. Zatije u realizacisredstava za izgradnju damije organizirao je po prvi put ji ideje trajalo je sve do ezdesetih godina kada je prof. u bivoj dravi snimanje gramofonskih ploa od kojih Neihart izradio idejni projekt Zagrebake damije koja je spominjemo Mevlud, Ilahije i kaside itd., a kao kuriozitet trebala biti smjetena na Zelengaju. Njegov projekt je znanavodimo da je jedan od izvoaa bio dananji reis-ul- ajan utoliko to predstavlja odraz jedne idejne koncepcije ulema dr. Mustafa Ceri. U vrijeme djelovanja odbora pod u kojoj je objekt damije limitiran na svoju temeljnu vjersku predsjedanjem Asima airagia tribina dr. Sulejmana funkciju. Vizualno rjeenje objekta je bilo vrlo nekonvenciMaovia je doivjela puni procvat, a razmiljanja znaaj- onalno i hrabro, to ne udi imajui u vidu da je zagrebanog dijela demata koji su predstavljali nai studenti te ka kola arhitekture u ezdesetim godinama slijedila u kopodrka ideji izgradnje damije od strane brojnih naih rak najsuvremenije trendove svjetske arhitekture. Odsjeci lanova obrtnika i slobodnih zanimanja konano je imala elipsoidnih kupola i ovalni tlocrt objekta predstavljaju teza posljedicu burnu razmjenu miljenja po tom pitanju meljne znaajke projekta koje su preuzete i razraene u izmeu lanova starog odbora. kasnijem idejnom projektu prof. dr. Demala elia. NaravTijekom 1974. g. izabran je novi odbor koji je jo od- no, ovakvo hrabro arhitektonsko rjeenje objekta damije lunije prostupio realizaciji ideje izgradnje damije. Ova imalo je vrlo visoku cijenu graenja koja je svojim predvieideja imala je dvije komponente : nim iznosom objektivno djelovala obeshrabrujue. prva je bila kadrovska, organizacijska i tehnika, a Sredinom sedamdesetih godina novi Izvrni odbor njezin teret pao je na medlis u Zagrebu, prije svega medlisa Zagreb ocijenio je da je vrijeme dolo za poetak na tadanjeg imama evku ef. Omerbaia, Salima kampanje na izgradnji damije. Upravo u tim trenutcima abia kao predsjednika Odbora za izgradnju dami- pojavila se paralelna ideja u dematu da se prostorna je i Mustafu Pliania kao predsjednika Izvrnog od- oskudica medlisa u Tomaievoj ulici rijei kupnjom probora. Potrebno je naglasiti da je to rukovodstvo ima- strane obiteljske kue u Zvonimirovoj ulici u kojoj je danas lo punu potporu svih lanova Izvrnog odbora med- smjeten Nogometni savez Hrvatske. Usporeujui dilisa koji su istovremeno bili i lanovi Odbora za iz- menzije te kue sa korisnim prostorom u Tomaievoj uligradnju zagrebake damije. Njihov zajedniki idea- ci doista se moglo ocijeniti da bi u dogledno vrijeme sve lizam i entuzijazam kroz osobni angaman u vre- vjerske potrebe mogle biti zadovoljene kupnjom te kue. menskom periodu od desetak godina u konanici su Meutim, toj ideji se suprotstavila koncepcija izgradnje doveli do ostvarenja postavljenog cilja. potpuno nove damije koja bi imala velik molitveni pro druga komponenta bila je idejno koncepcijska, a ona stor kao srce objekta, ali jednako vane prostorije namijeje pala na teret onog malog broja ljudi koji su trebali njene vjeronauku za djecu, predavanjima i vjerskom obra-

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
zovanju odraslih, drutvene prostorije, knjinicu, restoran vjerskim zajednicama ulazili u takvu kategoriju kretanja, a itd. Zbog objektivnih dimenzija objekta nije ga bilo mo- Zagreb je tada doputao osjetno vei stupanj slobode djegue smjestiti u uem centru grada Zagreba, to je znai- lovanja vjerskim zajednicama no slubeno Sarajevo. Uostalom, povijesna injenica glasi da je Dravni sabor Hrlo lociranje na relativnoj periferiji. Ideja je bila prividno megalomanska, a realno je pred- vatske, Dalmacije i Slavonije jo prije 80 godina priznao stavljala vraanje korjenskoj koncepciji damije iz doba Mu- islam kao slubenu vjeru, postavi time drugi parlament u hammeda a.s. tj. damije kao centra duhovnog ivota koji Europi koji je priznao islamu status slubene religije. Kao student, diplomant i doktorant svjetski poznatog istovremeno zadovoljava brojne socijalne i obrazovne potrebe zajednice. U situaciji kad je demat trebao odvagnuti sveuilita u Kairu Al Azhar, dr. Smajlovi je imao duboka obje ponuene koncepcije od presudnog znaenja bila je i opsena neposredna saznanja o tadanjem reformistikom pokretu diljem islamskog svijeta. Problemi su posvumoralna snaga autoriteta koji su stajali iz tih koncepcija. Dr. Smajlovi je odluno i bez rezerve stao na stranu da bili sadrajno bliski i razumljivi, a svodili su se na alijedruge koncepcije, iako je to bio stav koji nije bio u skladu naciju nominalnim muslimana od praktine vjere, neukost sa tadanjom stvarnou u Islamskoj zajednici bive dra- ili slabu vjersku obrazovanost irokih narodnih masa, neve. Sredinom sedamdesetih godina nigdje u cijeloj dravi prepoznavanje nunosti redovitog svjetovnog obrazovanije postojao projekt izgradnje islamskog centra ovakve nja kao sastavnog dijela izgradnje vjernika, pogrenu invrste i dimenzija, a bilo je oito da u samom Rijasetu IZ-e terpretaciju poloaja ene u svjetovnom ivotu, zanemanije bila potpuno sigurna spoznaja da li medlisu u Zagre- rivanje njezinog kolovanja itd. Problem je bio opepobu objektivno treba damija odnosno islamski centar ta- znat, a ponuena rjeenja su se razlikovala s jedne strane kvih dimenzija. Usporeujui veliinu projekta sa velii- od prijedloga za odbacivanjem steevina Zapada i povratnom mesdida u Tomaievoj ulici nametao se zakljuak o kom ka poetnim zasadama islama do reformistikih zaneobjektivno velikom megalomanskom projektu za koji htjeva koji su inzisitirali na temeljitoj obrazovnoj preone postoji objektivna potreba, a koji demat u Zagrebu brazbi islamskog svijeta sa ciljem integriranja spoznaja nee financijski moi podnijeti, tako da je bilo sasvim suvremenih znanosti s temeljnim naelima islama. Dr. Smajlovi je bio svjestan da znaajan dio problema izgledno da e cjelokupan projekt stati na pola puta kao lei na pleima uleme koja se trebala prilagoditi novome investicija koja moe financijski ugroziti cjelokupnu IZ. Dodatni razlog za skepsu glede projekta bila je injeni- vremenu ukoliko eli sauvati demat, a to je znailo na ca da u kadrovskom smislu mesdid u Zagrebu nije imao nikoga osim jednog imama i nekoliko dematlija koji su djelovali kao mualli- Mogue je spekulirati o razlozima radi kojih je mi volonteri, dok je budui objekt zahtijevao ocijenio da je ba Zagreb grad povoljan za takav barem desetak puta brojniji stuni kadar. Problem privlaenja imamskih kadrova u Zagreb vjerski centar, no sigurno je na njegovu ocjenu bio je vrlo ozbiljan, to je najbolje dokazao pozitivno djelovalo njegovo osobno iskustvo kao period u proteklih dvadeset godina. Kadrovi softe Gazi Husrev-begove medrese tijekom iz Bosne i Hercegovine dolazili su rijetko, u malom broju, a fluktuacija je bila esta. Kro- Ramazana u naem mesdidu. Imao je priliku nini nedostatak imamskog i muallimskog ka- upoznati liberalni duh Zagreba, toleranciju dra ugaen je tek nadolaskom generacija ma- drutvene zajednice prema vjeri koja je bila na turanata Medrese Dr. Ahmed Smajlovi, a to se dogodilo u posljednjih desetak godina. zamjetno viem nivou prisutna no u ostalim Kao predsjednik Starjeinstva Islamske zajed- dijelovima drave nice dr. Ahmed Smajlovi je imao viziju koja se kosila sa svim gore naznaenim skeptinim prognoza- prvom mjestu promicati istovremeno sekularno i vjersko ma i koja je ustrajavala na stavu da Zagrebu treba upravo obrazovanje. Taj paralelizam obrazovanja bio je temelj stvaranja novih generacija dematlija sposobnih ponijeti ovakav islamski centar. Mogue je spekulirati o razlozima radi kojih je ocijenio teret zajednice i ouvanja vjerskog identiteta. S obzirom da je ba Zagreb grad povoljan za takav vjerski centar, no na sloenost zadataka suvremenog ivota bilo mu je potsigurno je na njegovu ocjenu pozitivno djelovalo njegovo puno jasno da moderna islamska zajednica moe uspjeosobno iskustvo kao softe Gazi Husrev begove medrese no djelovati ukoliko u svoj rad ukljuuje laike kao jednako tijekom Ramazana u naem mesdidu. Imao je priliku vrijedne suradnike imamima i muallimima. Zadaci su poupoznati liberalni duh Zagreba, toleranciju drutvene za- stali suvie brojni i kompleksni da bi ih mogli obavljati isjednice prema vjeri koja je bila na zamjetno viem nivou kljuivo imami, a granica sakralnog i sekularnog iz dana u prisutna no u ostalim dijelovima drave, niz studenstkih i dan postaje sve vie isprepletena. Time se ve sedamdeseomladinskih listova koji su kao alternativna tampa obra- tih godina jasno ukazala potreba za redefiniranjem poziivali i teme vjerske problematike itd. Ne treba zaboraviti cije demata u islamskoj zajednici, i to na nain da iz poda je tadanji SSRN Zagreba bio organizacija koja je kana- zicije primatelja ili korisnika vjerske usluge demat preralizirala drutvena kretanja iji sadraj nije bio na liniji SKJ, ste u subjekt koji aktivno sudjeluje u donoenju odluka ali koja su bila drutveno prihvatljiva. Upravo su odnosi s koje odreuju vjerski ivot. Ovakav odnos suradnje izme-

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
u imama i demata zahtijeva znaajnu izmjenu u nainu donoenja odluka, utvrivanju djelokruga rada imama i Izvrnog odbora kao predstavnika demata itd. Dr. Ahmed Smajlovi je imao jasnu spoznaju o nunosti ovih korjenitih promjena kao uvjetu daljeg napretka zajednice, a demat u Zagrebu je ocijenio kao povoljnu sredinu za realizaciju takvog ambicioznog projekta. Njegova je osobna zasluga da tijekom vrlo mukotrpne faze izgradnje objekta podrka Starjeinstva Islamske zajednice nikada nizitivan doprinos. Nadalje, njezin rad trajno rjeava pitanje stvaranja kadrova potrebnih za sve brojnije medlise u Hrvatskoj, a obrazovni sustav ima neprekinuti trend sve veih obrazovnih kriterija na nastavnom kadru. To je kvaliteta o kojoj smo prije dvadeset godina mogli samo sanjati, a danas nai uenici imaju obrazovne programe temeljem kojih im po zavretku gimnazije stoje otvorena vrata svih fakulteta u Hrvatskoj i inozemstvu. Konano, nije potrebno prikrivati injenicu da je Islamski centar u Zagrebu postao za iru islamsku javnost obrazac kakve islamske objekte treba graDr. Ahmed Smajlovi je imao jasnu spoznaju o diti i kakvu koncepciju rada usvojiti. Brojni su nunosti ovih korjenitih promjena kao uvjetu primjeri u Bosni i Hercegovini arhitektonski slidaljeg napretka zajednice, a demat u Zagrebu je nih objekata damija poput nae, ali jo vie veseli prihvaanje koncepcije izgradnje ovakvih ocijenio kao povoljnu sredinu za realizaciju multifunkcionalnih islamskih centara. Njihotakvog ambicioznog projekta. Njegova je osobna vom izgradnjom nuno se uvodi rad na temeljizasluga da tijekom vrlo mukotrpne faze izgradnje ma suvremenog obrazovanja imama, a slijedom toga i suvremenog njihovog rada sa deobjekta podrka Starjeinstva Islamske zajednice matom. Time se otvaraju objektivne mogunonikada nije prestala te da je slijedom toga sti kvalitetne komunikacije s drutvom u kojem tadanji reis-ul-ulema Naim Hadiabdi pruio ivimo i djelujemo, a slijedom toga i boljeg meusobnog razumijevanja i tolerancije. Upravo moralnu i materijalnu podrku izgradnji damije na planu meureligijske tolerancije i razumijeu kritinim trenutcima plaanja dospjele vanja ovaj Islamski centar u Zagrebu odigrao je graevinske fakture za zidarske radove. veliku i pozitivnu ulogu. Stotine tjednih tribina, deseci simpozija, brojne sveanosti, sve su to je prestala te da je slijedom toga tadanji reis-ul-ulema Na- prigode za bolje meusobno upoznavanje i razmjenu misli, im Hadiabdi pruio moralnu i materijalnu podrku iz- a time se u korijenu uklanjaju razlozi nepovjerenja i sumnje. gradnji damije u kritinim trenucima plaanja dospjele Mi svojim gostima kaemo da postoji simbolika u injenici graevinske fakture za zidarske radove. S vremenske uda- da je naa damija otvorena za vjernike klanjae i za sve goljenosti od preko dvadeset godina vidljivi su dosadanji re- ste tijekom cijelog dana svih sedam dana u tjednu. To je jezultati rada Islamskog centra u Zagrebu. Redoviti vjerski dina damija u kojoj se vrata ne zakljuavaju nakon obavljeivot u vidu pet dnevnih namaza, proslava svih mubarek nog namaza, a ne otkljuavaju deset minuta prije sljedeeg dana, teravih namazi i tri dnevne mukabele tijekom Rama- namaza. Ona je otvorena svima, jer damija je mjesto duevzana, vjerska vjenanja itd. predstavljaju kimu rada. nog odmora, razmiljanja i pozitivnih misli. Vjeronauk djece kolskog uzrasta u poetku se obavTu otvorenost ima cijeli Islamski centar u Zagrebu. ljao iskljuivo u naem mektebu, no vrlo brzo je obuhva- Objekt otvoren na sve etiri strane, bez visokih ograda i ao osnovne i srednje kole u Zagrebu, s time da danas tekih vrata. Objekt uz koji postoji sportsko igralite za djemoemo s ponosom naznaiti da nai imami i muallimi cu cijelog naselja i zelene povrine koje slue svima. Objekt dre vjeronauk u 61 osnovnoj i vjerskoj koli. Tribina dr. koji je za vrijeme Domovinskog rata za vrijeme zranih uzSulejman Maovi nakon etiri desetljea kontinuiranog buna u svojem sklonitu primao stanovnitvo Folnegovierada doivljava novi procvat zahvaljujui novim generaci- vog naselja. Objekt u kojem se odravaju tribine na kojima jama voditelja i predavaa. Omladinski klub je zahvaljuju- gostuju predstavnici sve tri velike monoteistike religije. i dugogodinjem zalaganju naih imama nizom obrazov- Objekt u kojem je odrastao prvi hrvatski hafiz. Objekt u nih predavanja, kino projekcija i kulturnih manifestacija, kojem pjevaju nae Arabeske. Objekt u kojem se godinje organizacijom i velikim brojem sekcija te okupljanjem na- uplati preko 600 kurbana i ije bajram-namaze pohodi pree mladei iz cijele Hrvatske razvio aktivnost kakvu nismo ko 5000 vjernika. Objekt koji stoji iza vjeronauka za 1500 do sada nikada imali u Zagrebu. Vijee ena svojim radom djeaka i djevojica. Objekt kojeg su Bonjaci dragovoljci nastoji reaktivirati enski dio demata i ukljuiti ga u niz Domovinskog rata izabrali da uz njega bude spomenik za obrazovnih programa te organiziranih oblika druenja. 800 Bonjaka poginulih za neovisnost Republike Hrvatske. Kao posebnu vrijednost objekta Islamskog centra Za- Objekt koji nije strano tijelo u gradu Zagrebu, ve objekt greb, naglaavamo Medresu i, pod nedavno, Islamsku gi- kojeg su izgradili ljudi koji su roeni i ive u ovom gradu i mnaziju Dr. Ahmed Smajlovi koja je iznjedrila nove koji sebe smatraju dijelom ovog grada. Objekt koji voli generacije naih muallima i imama, ime je ve zasluila prolost, a usmjeren je na budunost. znaajnu ulogu u razvoju Islamske zajednice u Hrvatskoj. Nadam se da smo izgradili Islamski centar onakvim kaNjen rad stvara kadrovski temelj za nove generacije ima- kvim ga je zamislio dr. Ahmed Smajlovi, uz obveznu i ma i muallima koji u Zagrebu nisu gosti ili doljaci, ve prioritetnu konstataciju "Innellahu meana (a Allah d. . pripadaju ovoj sredini, razumiju je i ele njoj dati svoj po- zna najbolje)".

10

BEHAR 87-88

IZLAGANJA

Zagrebaka medresa s ponosom nosi ime dr. Ahmeda Smajlovia

Pie: Murat Hadismajlovi, ravnatelj Medrese i Islamske gimnazije Lik dr. Ahmeda Smajlovia kao ovjeka, islamskog rad- tvu IZ. Imao je glavnu ulogu u pomoi kupovine mesdida nika, rukovodioca, suradnika i znanstvenika, u svakom od u Ljubljani, Puli, Splitu, kao i izgradnji Zagrebake damije; nas, pobuivalo je uvijek duboko potovanje, uvaavanje i zatim sanacije Gazi Husrev-begovih i drugih vakufa. respekt. Iako, danas 20 godina, nakon preseljenja na AhiGodine 1985. je potpuno preao na ITF (dananji FIN) i ret, imamo skromne zapise o njegovom ivotnom putu, uskoro izabran za redovnog profesora. Tu dunost je izuplodnom radu i djelovanju u Islamskoj zajednici i uspjesi- zetno dobro obavljao sve do svoje iznenadne smrti 1988. ma, za koje je itekako zasluan, kratka biografija njegovog godine. Njegova superiornost zasmetala je, kako tadaivotnog puta od 50 godina zasigurno je potrebna, da bi njem komunistikom reimu, tako i nekim osobama unusve nas jo jedanput podsjetila na ovog velikana rijei, pe- tar IZ. Uslijedile su opstrukcije, podmetanja i na kraju pora i djela. Svoje velike ideje nikada nije sumirao, kao ni i- stupak za njegovu smjenu. Zahvaljujui kukavikoj utnji votno djelo. To je prepustio pokoljenjima koja nadolaze. . veine onih koji su ga znali, izuzev neznatnog broja aDr. Ahmed Smajlovi se rodio 1938. godine u Tokoljci- snih izuzetaka, dr. Smajlovi je smijenjen i ponien. Smema kod Srebrenice. Osnovnu etverogodinju kolu zavrio tala im je i njegova katedra na fakultetu, pa su ga namjeje u Krnjiima. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je ravali smijeniti i s mjesta profesora. Preduhitrila ih je njezavrio 1958. i bio jedan od najboljih uenika, koje je ova gova zagonetna smrt 11. 8.1988. godine. medresa upamtila. Vojni rok je sluio u Ljubljani 1959. i 1960., gdje je vanredno upisao Prav- Za svog kratkog ivota, u 255 objavljenih radova, ni fakultet i kao vojnik poloio prvu godinu lanaka, originalnih ili prevedenih, na razliite prava. 1962. je otiao na studij u Egipat, u prvoj generaciji studenata IZ bive Jugoslavije. islamske teme kao i nekoliko broura i knjiga, Nakon zavrenog kursa arapskog jezika na pre- kako na materinjem tako i na arapskom, ogledao stinom islamskom sveuilitu Al Azhar upisao se njegov uspjeni znanstveni i stvaralaki rad. je fakultet arapskog jezika i knjievnosti. Studij je zavrio u redovnom roku i odmah se upisao Godine 2001. u Istanbulu je u Enciklopediji islama na postdiplomski studij. Titulu magistra stekao na 133. i 134. str. nala svoje mjesto i plodna je 1970., a titulu doktora arapskog jezika i knji- ivotna djelatnost dr. Smajlovia. evnosti u rujnu 1974. Ustvari, to je titula prvog doktora islamskih nauka u Europi. Za vrijeme dvanaeKada ovla pogledamo bibliografiju radova prof. dr. stogodinjeg studiranja i boravka u Kairu, dr. Smajlovi je Smajlovia, koje je sredio i objavio njegov dugogodinji ef odravao kontakte s istaknutim kulturnim, javnim i znan- ureda mr. Muharem Omerdi, vidimo da se radi o 255 rastvenim radnicima Egipta. Deset godina je bio profesor so- dova u rasponu od 1957. (njegovi srednjokolski radovi) ciologije, filozofije i logike na Jugoslovenskoj dopunskoj do 1988. Vidimo da od 1970. godine radi intenzivno na koli od ega je pet godina bio i njen direktor. izdavakoj djelatnosti, prevoenju sa arapskoga jezika, Godine1975. stupio je u slubu IZ, najprije kao ef kabi- kao i na arapski jezik. Puno je bisera toga rada, a tu svakaneta Reis uleme, a zatim kao predsjednik Starjeinstva IZ ko spadaju i prevedena Hasanaginica" kao i roman Mee BiH, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu. Na ovoj dunosti ostao Selimovia Dervi i smrt" u suradnji s Egipaninom dr. Huje punih 10 godina, a kada je godine 1977. otvoren Islam- sejnom Abdul Latifom. Doktorska disertacija, napisana na ski teoloki fakultet (ITF) bio je jedan od osnivaa. Izabran arapskom 1974. godine, imala je oko 780 stranica i na je za vanrednog profesora na predmetima akaid i islamska alost do danas nije prevedena, niti objelodanjena kod filozofija i te je poslove obavljao usporedno s dunou nas. Iz ove plodne bibliografije radova vidimo da je na predsjednika Starjeinstva IZ. Godine 1981. odlikovan je svim podrujima stvaralakog djelovanja, dr. Smajlovi ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom. Osni- ostavio duboko pozitivne tragove imamsko-muallimske, va je Islamske misli, asopisa za islamske znanosti i govornike, prevodilake i znanstvene djelatnosti, o kojipraksu. Kao glavni urednik listova Preporoda i Islamske ma e biti detaljnije razmatrano na ovom simpoziju. misli utjecao je na kvalitetu tih listova. Nemjerljiv je njegov Za svog kratkog ivota, u 255 objavljenih radova, lanadoprinos u otvaranju enskog odjeljenja Gazi Husrev-bego- ka, originalnih ili prevedenih, na razliite islamske teme ve medrese, kao i doprinos na planu osuvremenjivanja ra- kao i nekoliko broura i knjiga, kako na materinjem tako i da IZ. Posebno je vodio rauna o restauraciji i sanaciji stari- na arapskom, ogledao se njegov uspjeni znanstveni i jih i vremenom oteenih vjerskih objekata koji su u vlasni- stvaralaki rad. Godine 2001. u Istanbulu je u Enciklopediji

BEHAR 87-88

11

IZLAGANJA
islama na 133. i 134. str. nala svoje mjesto i plodna ivotna djelatnost dr. Smajlovia. Stoga doista udno zvui konstatacija nekih dananjih alima, da na na poziv sudjeluju na ovom Simpoziju; odgovorili su da nisu nali dovoljno materijala u njegovom djelu za relevantan rad na Simpoziju. Izuzetno je vano istai zasluge na polju novije i suvremenije interpretacije islamske vjerske misli i tumaenja erijatskih propisa u duhu vremena i prostora u kojem ivimo. Brojne akcije koje je IZ vodila, pa i dan-danas vodi, i bez kojih se ne moe zamisliti njezin efikasan rad i postojanje, vezane su uz njegovo ime ili ih je zatekao pokrenute, pa ih je razvio i dao im nove podsticaje da bi stekle masovnost i pokazale znaajnije rezultate. Veliki bi bio grijeh i propust ne istaknuti povijesnu ulogu dr. A. Smajlovia u razvijanju islamskog vjerskog ivota na ovim prostorima. Prirodni dar za govornitvom, elokvencija, umjenost i ogromno znanje krasili su njegov lik i kao takav ostati e zapamen u povijesti nae IZ. Oekivao je da u svakom ovjeku progovori njegova islamska svijest i savjest, onako kako je jednom kazao: Jednostavno reeno, jedinstvenost, otvorenost, realnosti na linost su osnovne komponente rada na rjeavanju raznih pitanja a ne razjedinjenost, zatvorenost, subjektivnost i ignorantnost koje razaraju i iscrpljuju svakoga." Smatrao je svojom velikom obavezom u IZ dovesti to vie strunih ljudi s visokom naobrazbom, kako u institucije tako i u demate. Znao je da islamska zajednica moe ii naprijed samo ako ima dobar vjersko-prosvjetni kadar, do kraja islamski opredijeljene slubenike i dobru slogu. Shvaajui pravilno njegove misli i ideje , Meihat IZ HR 1992. god. osniva Medresu i daje joj naziv Zagrebaka medresa Dr. Ahmed Smajlovi" i za glavni zadatak ima stvaranje strunog kadra za potrebe IZ RH. Do sada je u naoj medresi radilo ili radi 9 doktora znanosti, 4 magistra, muftija i drugi visoko obrazovani kadar. Ove kolske godine imamo u nastavnom procesu 2 doktora znanosti, 2 magistra, muftiju, i ostale profesore sa VSS. Pitamo se: to je bio motiv ovakvog angamana visoko kvalitetnog kadra? Sigurno je jedan od motiva bio lik i djelo dr. Smajlovia i elja navedenih profesora da IZ RH dobije to kvalitetniji vjerski kadar. Nau medresu pohaali su uenici iz BiH, HR, Slovenije, Makedonije, Njemake, vicarske... Svrenici nae medrese studirali su i zavravali razne studije u HR, BiH, Sloveniji, Njemakoj Austriji, Egiptu, Turskoj, Maleziji, Cipru, Katru, UAE, i tako dalje. Medresa je danas jedan od stupova IZ RH i do sada njezina jedina obrazovna ustanova koja postie zapaene rezultate u odgoju i obrazovanju svojih uenika. O dr. Smajloviu, kao velikom znanstveniku i alimu, najbolje govore njegova djela, njegov doprinos i njegova bogata (a na alost nedovoljno istraena) znanstvena zaostavtina. Stoga, jednoglasni zakljuak Meihata IZ RH od 1992., da naa medresa dobije ime Dr. Ahmed Smajlovi" jer je bio veliki prijatelj ove IZ te je stalno pomagao njen razvoj. Meutim, injenica je da brojni potovaci njegovih misli i djela iz IZ HR nikada nisu mogli zaboraviti, niti htjeli izgubiti iz vida njegovo znanje, zasluge, zalaganje i rtvu koju je uinio za islam i islamsku zajednicu u cjelini. Njegove rijei i djela ne umiru nikada u naim srcima i oima. Stoga, ova medresa s ponosom nosi ime dr. Ahmeda Smajlovia.

12

BEHAR 87-88

IZLAGANJA

Rahmetli doktor kao brini zatitnik

Pie: hafiz Aziz Alili, profesor u Medresi Sretni smo to je Zagrebaka damija uspjela realizi- hifza s obzirom na slabljenje ove tradicije po zavretku rati lik i sadraj suvremenog Islamskog centra. Postala Drugog svjetskog rata. Stoga je planski i osmiljeno je prepoznatljiva kao mjesto odravanja meunarod- radio na poticanju uenja i izuavanja Kur'ana, a osonih simpozija povodom obljetnice radnog otvorenja. bito njegovog memoriranja. Ostala je dosljedna samoj sebi u odravanju tradicije Njegova ideja je bila da se tijekom mjeseca Ramanatjecanja uaa Kur'ana povodom sveanog otvore- zana ugoste hafizi iz Makedonije, da uenici Medrese nja. Na taj nain pokazuje da je dostojna svoje misije, koji ue hifz imaju posebne olakice te, naposlijetku, te da je opravdala povjerenje onih koji su pomogli nje- da hafiska diploma mora biti najvea i najljepa meu zinu izgradnju. Znaaj i veliina ove obljetnice ogleda diplomama. Kao predsjednik Starjeinstva prvu diplose u veliini rezultata koje je ovaj Islamski centar ostva- mu je dodijelio hfz. Bajramu Ajetiju, a posljednju merio, povijesnim okolnostima u kojima je djelovao, bur- ni. Allahovom voljom najprije, ali potom i njegovom nim vremenima, tekim i sloenim iskuenjima na irem zaslugom, ve 1987. god., u mojoj je generaciji bilo drutvenom planu kroz koja je proao. A upravo tako nas est hafiza. bi se, kada dublje promislim, mogao okarakterizirati ivot i vrijeme rahmetli Svi oni koji su barem jednom uli njegovo doktora Ahmeda Smajlovia. predavanje, posvjedoit e da su to dersovi koji Organiziranjem Simpozija kojim oivljavamo uspomenu na lik i djelo zauvijek ostaju urezani u srcu... Volio je hafize i s mojeg uitelja, profesora, brinog za- posebnim pijetetom se prema njima odnosio... titnika, rahmetli doktora, oivljavaNudio bi nam svoj status doktora znanosti, za na mo uspomene na teka i burna vremena u kojima je djelovao, ali i na hifz! Mi smo svi potajno vjerovali da je i on hafiz. izvanredne ljudske kvalitete i vrline Ajete bi citarao jasno i teno, bez pogreke! koje je posjedovao taj ovjek po imenu Ahmed! Sjeam se naeg prvog susreta, davne Volio je hafize i s posebnim pijetetom se prema njima 1978. godine, kada sam kao desetogodinji djeak, u odnosio. Sjeam se da je nama hafizima nakon predavapratnji oca i muhafiza doao u Sarajevo, kako bih tije- nja akaida na Fakultetu esto predlagao udnu trampu. kom mjeseca Ramazana uio mukabele. Primio nas je Nudio bi nam svoj status doktora znanosti, za na hifz! u svom uredu i pomalo s nevjericom predloio da po- Mi smo svi potajno vjerovali da je i on hafiz. Ajete bi cinem uiti. Sumnjao je da desetogodinjak, koji je upra- tarao jasno i teno, bez pogreke! Kako je ivot proveo i vo zavrio hifz, moe uiti nekoliko mukabela u Saraje- posvetio islamu i razvoju islamske misli, uei i prouavavu. Poeo je stranicu, a ja sam ju nastavio. Ubrzo ree: jui Kur'ani kerim, ne udi to je i svoju milu, vjerniku Moe, moe, uiti mukabele! duu predao Allahu upravo u trenutcima uenja Svi oni koji su barem jednom uli njegovo predava- kur'anskih ajeta. ivot je zavrio onako kako je poinjao nje, posvjedoit e da su to dersovi koji zauvijek ostaju svaki dan Kur'anom, koji je te veeri, na njegovom radurezani u srcu. Stoga i nije bilo iznenaujue to bih nom stolu ostao otvoren na 84. ajetu sure Kehf! (Inna uiteljima, po povratku iz Sarajeva, na pitanje to u mekkena lehu fil erdi ve atejnahu min kulli ejin sebeba) upisati poslije osnovne kole, odgovarao: Znam samo Mi smo mu dali vlast na Zemlji i omoguili mu da da u biti kao doktor Ahmed Smajlovi. Budui da je izvri ono to eli. I on poe. bio i prvi doktor islamske teologije u bivoj Jugoslaviji, Te je ajete uio u svom novom stanu. Dova za usebio je uven i izrazito cijenjen i meu Albancima. U ljenje je bila planirana za 13.08.1988. Bio je to, meunjegovim predavanjima, kao i ivotu uope, posebno tim, dan njegove denaze. A ti, o duo smirena, vrati je bila primjetna zabrinutost za stanje muslimana; bri- se Gospodaru svome zadovoljna, a i On s tobom zadonulo ga je ponaanje omladine, njihov odgoj, konzu- voljan. Pa ui meu robove Moje. Ui u dennet Moj! miranje alkohola i vulgarni rjenik. Posebna njegova (El-Fedr, 27-30). briga bila je kako Bosni i Hercegovini vratiti tradiciju Amin!

BEHAR 87-88

13

IZLAGANJA

Zaslugom dr. Ahmeda Smajlovia otvoren je Medlis IZ Split

Pie: Vahid ef. Hadi, glavni Imam Medlisa IZ Split Prema saznanjima do kojih sam doao pripremajui ovo izlaganje, jo sedamdesetih godina prolog stoljea, Starjeinstvo Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije je uvidjelo potrebu osnivanja mesdida u Splitu. Ponajprije ih je na to ponukao, po svemu sudei, izbor Splita za odravanje Mediteranskih igara 1979. godine, a time i sigurno uee mnogobrojnih sportaa-muslimana iz raznih veinski muslimanskih mediteranskih drava. Meutim, u tom periodu kod muslimana Splita nije bilo dovoljno sazrela svijest i potreba za tim i ta tadanja inicijativa je ostala neostvarena. Do ponovne inicijative dolazi poetkom osamdesetih godina prolog stoljea ponajvie od strane jedne grupe muslimana, Albanaca i Bonjaka. Adem ef. Smaji, dugogodinji gl. imam u Rijeci, svjedoi da je 1983. godine dobio poziv od Bakira Sidki u vezi s pomoi osnivanja Odbora Islamske zajednice u Splitu i eljom da ih s tim povodom posjeti. Zamolio je tadanjeg lana Sabora Islamske zajednice za Hrvatsku i Sloveniju rah. dr. Sulejmana Maovia da skupa s njim izvre tu posjetu, meutim, dr. Maovi je bio sprijeen jer je morao u vrijeme kada je posjet bio zakazan, biti u Dubrovniku. Adem ef. je izvijestio Starjeinstvo Islamske zajednice u Sarajevu o tome i dobio je suglasnost i jasnu podrku od dr. Ahmeda Smajlovia, tadanjeg predsjednika Starjeinstva i njegovih suradnika, da napravi uviaj o stanju muslimana u Splitu. Preporueno mu je to je sve bitno da sa utvrdi u cilju ispunjavanja uvjeta za osnivanje Odbora IZ u Splitu. Posjet i uviaj je bio 17.10.1983. godine. Ja u vam predoiti samo neke dijelove, odnosno zakljuke, iz tog zaista veoma bitnog dokumenta za osnivanje sadanjeg Medlisa IZ Split. Mogu slobodno da izjavim, a to konstatiram i injenicama, kako i sam ve tri godine radim u dijaspori, izuzetno sam oduevljen entuzijazmom muslimana Splita u njihovim eljama zapoinje rezime posjete Adem ef. i nastavlja: U Splitu je ve odavno trebalo osnovati Odbor IZ-e, ako se uzme u obzir veliina grada, broj gradova na obali u blizini Splita i otoka, te mnogobrojnost muslimana koji su moralno i materijalno zainteresirani za to. Smatram da bi to prije trebalo osnovati Odbor IZ-e. Na osnovu ovoga i svega ostalog reenog u detaljnom izvjeu Adem ef., Starjeinstvo na elu sa dr. Ahmedom Smajloviem, poduzima daljnje korake u cilju osnivanja Odbora. Dr. Ahmed Smajlovi 15.11.1983. kao odgovor na izvjee Adem ef., uputio je dopis na vie adresa, a izmeu ostalih i Sadiji Lukani, koja je bila jedna od inicijatora osnivanja Odbora. U dopisu stoji sljedee:
LUKANI SADIJA idovski prolaz 2 58002 -SPLIT U vezi sa izvjetajem rijekog imama ADEM ef. SMAJIA, koji se odnosi na formiranje Odbora IZ-e u Splitu, Starjeinstvo Vas obavjetava o slijedeem: 1. Pozdravljamo ideju i napore koje ste sa ostalim dematlijama uinili da se iznau mogunosti da se formira Odbor IZ-a u Splitu i da se poradi na tome da Split dobije imama, koji e pruati sve vjerske usluga kako muslimanima u Splitu tako isto i muslimanima u okolnim mjestima, kao to su: ibenik, Biograd, Trogir, Makarska rivijera, Primoten, Rogoznica, Sedam Katela, Omi, te ostrva: Hvar, Korula i Vis, i drugdje, gdje ivi i radi vei broj muslimana, stalno nastanjenih, koji su zainteresirani da se to prije i bez odugovlaenja formira Odbor IZ-e. 2. Potrebno je, u ovom sluaju, da Starjeinstvo donese odluku o formiranju odbora IZ-e i da se, nakon toga, imenuje Odbor IZ-e u Splitu. 3. Odluku o formiranju Odbora IZ-e u Splitu, Starjeinstvo e dostaviti SO-e Split Komisiji za odnose sa vjerskim zajednicama i zatraiti da se registrira Odbor IZ-e, sa sjeditem u Splitu. 4. Bie potrebno izraditi igove i to: dva /2/ okrugla vei i manji i jedan /l/ etvrtasti za protokol. 5. Uputstvo oko veliine i sadraja igova dobit ete od Starjeinstva IZ-e. 6. Starjeinstvo e Vam obezbijediti imama, po mogunosti, sa zavrenim Islamsko-teolokim fakultetom za iji se smjetaj trebate pobrinuti. 7. Starjeinstvo e zakazati jednu posjetu Skuptini optine Split, o emo ete biti obavjeteni. 8. O drugim detaljima, dogovorit ete se sa naim predstavnicima, prilikom njihovog boravka kod Vas. Zahvaljujemo se na saradnji, uz m. selam Predsjednik Prof. dr. Ahmed Smajlovi

16.11.1983., dakle samo dan iza toga, Starjeinstvo Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, na preporuku svog predsjednika, donijelo je pozitivnu odluku o osnutku Odbora IZ Split i o tome izvjeuje tadanje nadlene institucije kao i samo Vrhovno starjeinstvo Islamske zajednice u Sarajevu. U toj odluci stoji sljedee:

14

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
Starjeinstvo Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu, rjeavajui po zahtjevu pripadnika islama nastanjenih u Splitu dana 16. 11.1983. godine, donijelo je slijedeu blem nedostatak prostorija za rad, a poglavito molitvenog prostora mesdida i o tome su izvijestili dr. Ahmeda Smajlovia. Upravo u tom segmentu, pored ve spomenutog zalaganja oko osnivanja Odbora IZ u Splitu, dr. Ahmed Smajlovi je uinio neprocjenjiv doprinos. Naime, bez ikakve dvojbe, njegovom zaslugom su izdvojena prijeko potrebna sredstva iz tadanjeg fonda za dijasporu Starjeinstva IZ-e. Tim sredstvima kupljena je zgrada za

ODLUKU
U cilju organizovanog zadovoljavanja vjerskih potreba pripadnika vjere islama koji ive na podruju grada Splita i njegove blie okoline, osniva se Odbor Islamske zajednice u Splitu. Obrazloenje Ve due vremena kod Starjeinstva Islamske zajednice u SR BiH, Hrvatskoj i Sloveniji u Sarajevu prouavano je pitanje formiranja Odbora IZ-e Split, a sve u cilju zadovoljavanja vjerskih potreba pripadnika vjera islama koji ive na podruju ovog grada i njegove okoline. U ovom pravcu u periodu oktobra mjeseca ove godine Starjeinstvo je zaduilo Adem ef. Smajia, vjersko-prosvjetnog referenta u Odboru IZ-e Rijeka da snimi situaciju u pogledu vjerskog ivota objektivnih i drugih uslova za formiranje Odbora IZ-e Split. Prema izvjetaju koji je imenovani uputio ovom Starjeinstvu, a sve u vezi sa njegovim boravkom medu pripadnicima vjere islama u Splitu i zapaanjima do kojih je doao u razgovorima s njima, evidentno je da na ovom podruju ivi veliki broj muslimana sa svojim porodicama, da im je neophodno im prije formirati Odbor i poslati imama koji e im obavljati vjerske obrede i pruati potrebne vjerske usluge, kako u samom Splitu, tako isto i u drugim priobalnim gradovima, gdje ima nastanjenih muslimana. Uvaavajui potrebe vjernika pomenutih mjesta, kao i nalaze u izvjetaju Adem ef. Smajia, Starjeinstvo ja odluilo kao u dispozitivu ove Odluke. Predsjednik Prof. dr. Ahmed Smajlovi Nedugo nakon toga, tonije 28.12.1983., dr. Ahmed Smajlovi upuuje po prvi put dopis od strane Starjeinstva naslovljen sa Odbor Islamske zajednice Split. U njemu isti obavjetava da je Sabor Islamske zajednice na svojoj sjednici 27.11.1983. donijelo odluku o imenovanju lanova prvog Odbora Islamske zajednice u Splitu, nakon to su im bila dostavljena imena osnivaa i onih koji su spremni preuzeti tu obvezu. Prva sjednica novog odbora odrana je 08.01.1984. Ve tada je uoeno da je najvei pro-

sjedite Odbora Islamske zajednice u Splitu i ujedno prvi mesdid u Dominisovoj 1. Bitno je rei i to da su muslimani Splita uestvovali i novano pomogli kupovinu zgrade ali i da je to bilo vie simbolino i ni blizu dostatno za sumu od sedam milijuna tadanjih dinara. Ovim je, bez ikakve sumnje, osiguran temeljni uvjet za poetak, te daljnji, nekada vie a nekada manje, uspjean rad Odbora IZ Split. Pitanje je, a samo dragi Bog zna na njega odgovor, koliko bi u tadanjim uvjetima i kako, egzi-

BEHAR 87-88

15

IZLAGANJA
stirala i opstala IZ u Splitu, da nije mudrou i dalekovidno- kao alimu, ali kao i insanu. I upravo o tom dobrom insanu dr. Ahmed Smajlovia ostvareno sve navedeno. Naa- skom aspektu linosti dr. A. Smajlovia treba neto rei. lost, usprkos trudu i nastojanjima nisam uspio da pribavim Jednog dana, sada daleke 1985. godine, vraajui se iz bilo kakvu fotografiju iz tog perioda. Na kraju, ne mogu a pote i razgovora s roditeljima, koji su mi veoma nedostada ne spomenem jo dvije po meni bitne stvari: Prva je, da jali, a pored toga i zaokupljen problemima privikavanja naalost, niti jedan od predoenih dokumenata vezanih za na Medresu, ba negdje u ulici izmeu Sahat-kule i Begoosnivanje Islamske zajednice u Splitu nije sauvan u arhivu ve damije, ugledah, kako u susret meni, onako korpuleniste, ve je, Allahotan, s aktovkom ide, vom d. . milou, ...pored ve spomenutog zalaganja oko osnivanja utonuo u svoje misli, autor ovog izlaganja dr. Ahmed SmajloOdbora IZ u Splitu, dr. Ahmed Smajlovi je uinio do njih doao posve vi. Nazvah mu sesluajno, kroz razgo- neprocjenjiv doprinos. Naime, bez ikakve dvojbe, lam, a on mi kao da se i sam iz bremena vor s gospoom Zu- njegovom zaslugom su izdvojena prijeko hrom Lukani; kerpotrebna sredstva iz tadanjeg fonda za dijasporu vlastitih briga prenuo, odgovori najkom rah. Sadije Lukaljepe na selam i reni, tajnice prvog Iz- Starjeinstva IZ-e. e: Kako si momak, vrnog odbora IZ u Splitu. Gospoa Zuhra ivi u Rimu i izmeu ostalog od svo- kako ide? Meni je to, zaista, u tom momentu, bilo veliko je rah. majke sauvala je i ove za nas veoma bitne doku- i kao tako je ostalo i ostat e zapameno do kraja mog mente. Prije desetak dana kopije mi je poslala e-mailom, a ivota. Nazivao sam ja selame profesorima i alimima i prioriginale je obeala pokloniti naoj Zajednici prilikom na- je, a i poslije toga, ali malo, malo tko od njih je na tako lijep i ljudski nain odgovorio. rednog dolaska u Split. Zato, na kraju, molim Uzvienog Allaha da podari najDrugo, ovo izlaganje bi za mene bilo nepotpuno kada ne bih spomenuo i svoje kratko, ali meni bitno sjeanje na ljepi Dennet svom dobrom robu dr. Ahmedu, nagradi lik dr. A. Smajlovia. Dobro se sjeam, da sam kao uenik one koji uvaju lik i djelo tog, bez ikakve sumnje, velikog Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, imao prigodu u alima ovog podneblja kao i organizatore i uesnike ovog vie navrata uti samo pozitivne stvari o dr. Smajloviu i simpozija kao i sve vas prisutne.

16

BEHAR 87-88

IZLAGANJA

Orijentalizam kao misaona pojava

Jo neprevedena doktorska disertacija dr. Ahmeda Smajlovia: Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na suvremenu arapsku knjievnost
Pie: Mevludin ef. Arslani, profesor u Medresi i Islamskoj gimnaziji

Govoriti o dr. Ahmedu Smajloviu, za kojeg sam ja prvi put uo kad sam upisao skopsku Isa-begovu medresu, sada ve davne 1987. godine, velika je ast. No, uvijek kada spominjem rahmetli dr. Ahmeda Smajlovia, ne mogu a da se ne prisjetim i jednog od mojih muderisa u medresi, a sada gostivarskog muftije mr. sc. Shaqira Fetahua, koji je uvijek, skoro na svakom satu akaida, spominjao ime dr. Ahmeda Smajlovia. Pogotovo rijei dr. Smajlovia: Ui, ui i samo ui. I eto, koja koincidencija! Te godine upiem se u prvi razred medrese, ujem za to veliko ime i da se otvara Zagrebaka damija, koja je postala simbolom Islamske zajednice u tadanjoj Jugoslaviji. I samo nekoliko godina kasnije, pod njenim krovom, nikla je medresa, s imenom tog velikana i u kojoj u i sam imati ast biti jednim od njenih profesora, a istovremeno i jedan od imama ove lijepe Zagrebake damije. Moje izlaganje nosi naslov: Jo neprevedena doktorska disertacija dr. Ahmeda Smajlovia: Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na suvremenu arapsku knjievnost, koja je obranjena 1974. godine na najveem i najprestinjem islamskom sveuilitu El-Azhar u Kairu (Egipat). Prije nego to kaem neto o ovom velikom djelu, dopustite mi da jo jednom podsjetim, na sljedee: da bi netko napisao ovakvo djelo, treba biti, doista, veliki poznavatelj arapskog jezika, zasigurno jednog od leksiki najbogatijih i gramatiki najiijih jezika na svijetu. Od svih semitskih jezika ima najrazvijenu morfologiju i sintaksu, te najbogatiji vokabular. No, na rahmetli doktor Smajlovi bio je veliki poznavatelj, ovog, za muslimane vjerskog jezika. Da je uistinu bio vrsni poznavatelj arapskog jezika (gramatike, retorike...) svjedoi i injenica da je preveo nekoliko stotina lanaka s arapskog i na arapski, kao i nekoliko knjiga i broura. Od toga treba istai prijevod bosanskohercegovakog romana Dervi i smrt velikog pisca Mehmeda Mee Selimovia kao i uvenu usmenu bonjaku baladu Hasanaginica, koja je svojom dirljivom ljepotom i suptilnou zadivila itav svijet, kako stoji u lanku o Hasanaginici objavljen u Takvimu IZ-e iz 1976. godine. Evo kako dr. Ahmed Smajlovi prevodi na arapski prve kitice Hasanaginice: to se b'jeli u gori zelenoj? Al' su sn'jezi, al' su labutovi? Da su sn'jezi ve bi okopnuli, Labutovi ve bi poletjeli, Nit su sn'jezi, nit su labutovi, Nego ator age Hasan age.1

No, njegovo najznaajnije ivotno djelo iz znanstveno istraivakog rada jeste njegova doktorska disertacija, koja, naalost, jo nije prevedena kod nas s arapskog, na kojem je pisana i branjena. Inozemna javnost, meutim, odavno ju ima na raspolaganju, a koristi se kao sveuilini udbenik. Bila je to prva doktorska disertacija nekoga iz tadanje Jugoslavije na Al-Azharu. Knjiga sadri 780 stranica. Poinje predgovorom dr. Mustafe Mahmuda3, koji izmeu ostalog naglaava da je pisac ove knjige proitao vie od 600 knjiga i da nam je u ovoj knjizi pokuao saeti ono to je najzanimljivije. Dr. Smajlovi na poetku svoje knjige objanjava zato je izabrao ba ovu temu: "Orijentalizam je misaona pojava koja je odigrala znaajnu ulogu u arapskoj misli (filozofiji) i knjievnosti u prolosti i sadanjosti. U prolosti, zato to je orijentalizam uzeo sve znanosti, knjievnosti i umjetnosti od Arapa i prenio ih na Zapad gdje je uspostavio svoju silovitu renesansu na svojim osnovama i uspjeli su zapadnjaci dosegnut veliki napredak, razvitak i procvat. U sadanjosti, orijentalizam je uzeo ideje (misli), teorije i zapadnjaka miljenja koje se baziraju na kulturi Arapa i vraa im nazad i na taj nain estoko utjee na njihov suvremeni preporod. Ova zadnja injenica je ono to sam ja izabrao za naslov svoje doktorske disertacije, kojoj sam dao naslov: "Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na suvremenu arapsku knjievnost".4 Knjiga se sastoji od triju dijelova, a svaki dio od pet poglavlja. U prvom poglavlju prvog dijela govori se o orijentalizmu i njegovom njegovanju arapsko-islamskog nasljea, gdje pisac definira pojmove: orijentalizma (el-istisrak), arabiziranje (el-isti'rab), europeiziranje (el-istigrab) i navodi miljenja zapadnih i arapskih znanstvenika o ovim

BEHAR 87-88

17

IZLAGANJA
terminima. U drugom poglavlju prvog dijela govori se o orijentalizmu kao pokretu. Tu se navode i motivi orijentalizma poevi od psiholokog, povijesnog, gospodarskog, ideolokog, religijskog, kolonijalizacijskog i znanstvenog. Zatim govori o nastanku orijentalizma, gdje pored miljenja arapskih i zapadnih znanstvenika, daje i svoje vlastito. Nadalje, u ovom poglavlju govori se i o nastanku znanstvenih institucija koje izuavaju Orijent, o vanosti dogaaja na Istoku za orijentalizam, o raznim skupovima i konferencijama orijentalista, o pravcima orijentalizma (vjerskim/dogmatskim i znanstvenim), kao i o specifinostima orijentalizma. U treem poglavlju dr. Ahmed Smajlovi govori o odnosima izmeu orijentalizma, s jedne, i kolonijalizma, kranskog misionarstva i cionizma, s druge strane. etvrto poglavlje prvog dijela knjige govori o brizi orijentalizma za arapsko-islamsko naslijee kao to su: islam, Kur'an, Poslanikov sunnet, Poslanik a.s., islamsko pravo, Arapi i njihova povijest, islamska filozofija, arapsko-islamska civilizacija, prirodne znanosti Arapa, arapskoislamska umjetnost, humanistike znanosti Arapa, arapski jezik i arapska knjievnost, kao i o brizi orijentalizma o zapadnjakom naslijeu. U petom poglavlju prvog dijela, nakon to dr. Smajlovi definira pojam filozofija, govori o filozofiji orijentalizma. Zatim navodi sklonosti orijentalizma kao to su: nadmo, analiza, specijal(izira)nost, teologija i politika. Nadalje, nabraja i govori o francuskoj, engleskoj, njemakoj, ruskoj, talijanskoj, panjolskoj i amerikoj koli orijentalizma, kao i o drugim kolama meu kojima i o jugoslavenskoj koli orijentalizma. Na kraju ovog poglavlja navodi vjersku, znanstvenu, povijesnu, misaonu, civilizacijsku, humanu i politiku vrijednost ove filozofije. U drugom dijelu knjige govori se o arapskoj knjievnosti izmeu orijentalista i arapskih znanstvenika. Nakon uvoda, dr. Ahmed Smajlovi u prvom poglavlju govori o zagonetkama knjievnog istraivanja gdje objanjava zapadnjaki i arapski nain istraivanja. U drugom poglavlju drugog dijela govori se o intenciji starih arapskih znanstvenika kao to su Muhammed ibn Selam el-Dumehi, Ebu Osman el- Dahiz, Muhammed ibn Kutejbe, Muhammed ibn Tabataba, El-Kadi Ali el-Derdani, Ebu-l-Kasim el-Amidi, Abdu-l-Kahir el-Derdani i Dijauddin ibn el-Esir, da postavljaju posve nova mjerila u knjievnosti i na taj nain daju svoj doprinos arapskoj knjievnosti. U treem poglavlju drugog dijela govori se o tendencijama orijentalista kao to su: Karl Brukelman, Carlo Nallino, Reynold Alan Nicholson, Blasher, Sir Hamilton Gibb, Ignatius Krachkovski, Gustav E. von Grunebaum i Charles Adams kao i o njihovim zaslugama. etvrto poglavlje drugog dijela govori o pravcima suvremenih arapskih znanstvenika kao to su: Dordi Zejdan, Mustafa Sadik erRafi'i, Abbas Mahmud el-Akkad, Ibrahim Abdu-l-Kadir el-Mazini, Mihail Ne'ime, Taha Husejn, Muhammed Husejn Hejkel, Ahmed Hasan ez-Zejjat, Muhammed Mendur i Emin el-Havli. Trei, i zadnji dio knjige govori o orijentalizmu i njegovom utjecaju na arapsku knjievnost. Nakon uvoda, u prvom poglavlju govori se o renesansi u suvremenoj arapskoj knjievnosti, o misaonom i znanstvenom buenju, o renesansi kao knjievnoj stilskoj formaciji, njenim znaajkama, o renesansi pjesnitva, o razdobljima kroz koja je renesansa prolazila sve dok nije dola do perioda konsolidacije i uvjerenja. Pie dr. Smajlovi: "To je razdoblje iji su se predznaci pojavili s Palestinskom katastrofom ( ) 1948. godine, kada su se Arapi uvjerili u zapadnjaku izdaju i ozbiljno shvatili da se ne mogu ponovo vratiti svojoj slav, a da se ne oslanjaju na sebe i na naela koja su slijedili njihovi preci kada su osnovali Veliku islamsku dravu. Na tim tragovima razbuktala se prva iskra Velike arapske revolucije". U ovom poglavlju takoer se govori i o renesansi proze. to se drugog poglavlja zadnjeg dijela tie, tu se govori o zanimanju orijentalizma za staru i suvremenu arapsku

18

BEHAR 87-88

IZLAGANJA To je razdoblje iji su se predznaci pojavili s palestinskom katastrofom ( ) 1948. godine, kada su se Arapi uvjerili u zapadnjaku izdaju i ozbiljno shvatili da se ne mogu ponovo vratiti svojoj slav, a da se ne oslanjaju na sebe i na naela koja su slijedili njihovi preci kada su osnovali Veliku islamsku dravu. Na tim tragovima razbuktala se prva iskra Velike arapske revolucije...ova doktorska disertacija zauzima iznimno visoko mjesto u znanstvenim krugovima i ubraja se u vrlo vane izvore za prouavanje nastanka orijentalizma, njegove filozofije, pravaca, ciljeva, predstavnika, kao i njegovog utjecaja na suvremenu arapskoislamsku misao, knjievnost i filozofiju.
knjievnost. U treem poglavlju treeg dijela govori se o nainima utjecaja orijentalizma na arapsku knjievnost kao to su: slanja arapskih izaslanstava po Europi, sudjelovanje Arapa na kongresima orijentalista, traenje pomoi od orijentalista da poduavaju po arapskim sveuilitima i prevoenje dijela orijentalista na arapski jezik, kao i o podrujima njegovog utjecaja. U etvrtom poglavlju zadnjeg dijela govori se o orijentalizmu i arapskom mentalitetu, o arapskom nacionalizmu, o arapskom jeziku kao i o sumnjama u arapsko-islamskoj batini te o suoavanju Arapa s orijentalizmom, gdje se najvie istiu: Muhammed Abduhu, Ferid Veddi, muhamme Husejn Hejkel, Nedib el-Akiki, Abbas Mahmud elAkkad, Malik ibn Nebijj, Muhammed el-Behi, Muhammed Muhammed Husejn, Mahmud Muhammed akir, Enver el-Dundi i Enver Abdu-l-Melik. U petom poglavlju treeg i zadnjeg dijela govori se o onome to je orijentalizam dodao u suvremenu arapsku knjievnost. Takoer, govori se i o zapadnjakom definiranju arapsko-islamskog naslijea, o njihovom istraivanju u tom naslijeu, o pokuaju vrednovanja arapskoislamskog naslijea, o kritici metode istraivanja u arapsko-islamskom naslijeu i, na kraju, o vrednovanju poloaja arapsko-islamskog naslijea u kontekstu svjetskih naslijea. Knjiga zavrava s pogovorom, gdje pisac istie glavne crte koje sainjavaju ovaj vrlo korisni rad. Na kraju, mogu konstatirati da ova doktorska disertacija zauzima iznimno visoko mjesto u znanstvenim krugovima i ubraja se u vrlo vane izvore za prouavanje nastanka orijentalizma, njegove filozofije, pravaca, ciljeva, predstavnika, kao i njegovog utjecaja na suvremenu arapsko-islamsku misao, knjievnost i filozofiju. Ova studija dr. Ahmeda Smajlovia takoer govori o zaslugama orijentalista na planu izuavanja islama ali istovremeno na vrlo objektivan nain kritizira orijentalizam s obzirom da su upravo orijentalisti, tijekom povijesti, vrlo esto pogreno, tendeciozno i neznanstveno govorili i pisali o islamu, to je stvaralo velike tekoe i probleme na putu razumijevanja Zapada i islama. Moram konstatirati da je alosno to se znanstvene institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pa ni Fakultet islamskih nauka, do danas nisu potrudili da ova, vrlo vana knjiga, ni nakon 35 godina, od kad je objavljena na arapskom jeziku, nije prevedena na bosanski jezik i na taj nain ugledala svjetlost dana na ovim prostorima. U nadi da e se nai netko da iz ljubavi prema ovom velikanu, ali i zbog znaaja koji disertacija ima, uini napor da ova knjiga bude prevedena na bosanski ili moda na hrvatski jezik (moda ovdje u Hrvatskoj, u njegovoj Medresi), zahvaljujem na pozornosti.

BILJEKE:
Takvim, Hasanaginica, 1976. god., str. 162. Ibid, str. 170. 3 Mustafa Mahmud kod nas je poznat po vrlo uvenoj knjizi Dijalog s prijateljem ateistom, koju je, takoer, s arapskog preveo i predgovor joj napisao rah. dr. Ahmed Smajlovi. 4 Felsefetu-l-istirak we eseruha fi-l-edebi-l-arebijji-l-muasir, str. 7.
2 1

BEHAR 87-88

19

IZLAGANJA

Tragom uspjenog rada dr. Ahmeda Smajlovia: Novi detalji za biografiju

Pie: Ela Pori, muallima (biva uenica Medrese) Euzubillahimineejtanirradim bismillahirrahmanirrahim. Zahvala pripada Uzvienom Bogu, d.., salavat i selam donosimo na posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s. nici i uila. Jednoga dana udubila sam se u itanje i najednom osjetila da je netko stavio ruke na moj stol. Bio je to on i to je bio na prvi susret . Vjenali su se na Skenderiji 16. kolovoza 1975. i proivjeli trinaest godina sretnog braka. Usprkos tekim situacijama koje su proli, ga Munira je istakla da se nikad nije pokajala to je s njim stupila u brak! Opisala ga je kao jako istog i urednog ovjeka. Kada bi doao s posla, nikad ne bi skinuo odjelo i bacio ga na krevet ili blinju stolicu, nego ga je uvijek stavio na ofinger i iznio ga na balkon da se izrai. Gospoa Munira ispriala mi je da u poetku braka nije bila vjeta kuharica pa bi im Ahmed donosio hranu iz grada. Zajedno s njima su ivjela i dva Ahmedova sestria koji su studirali u Sarajevu. Jednom je napravila meso koje po njenom sudu nije bilo ba ukusno, a u gostima kod njih je bila i njegova majka. ''Ahmed je primijetio moju reakciju pa je na to rekao: 'Pa dobro je, daj mi jo!' Ohrabrio me. Nakon to bi se klanjao bajram-namaz, po obiaju, Ahmed je posjeivao ljude i u svakoj kui bio bi ponuen baklavom. Kada je doao kui, rekao bi svojoj supruzi: 'Tvoja baklava je najbolja!' Bio je graanski ovjek i pored koga god bi proao, a da ga zna, selamio bi ga. Bio je plemenit, tolerantan, posebno nadaren i, jednostavno, kompletan ovjek. Svaku minutu u danu iskoristio je pisao je i prevodio. Znali smo do kasno, zajedno, pisati i prevoditi knjige, prisjeala se sa sjetom gospoa Munira. Govorila mi je i o njegovim poslovnim problemima. To mi je bio najtei dio razgovora. Govorila je to kroz suze. Osjetilo se da joj je vidno teko i veoma ao to se je sve tako tuno zavrilo. Ljudi su izmiljali svata. Pripisivali su mu dosta stvari od toga da je imao kue na nekoliko mjesta, fabrike i mnogo toga za to on nije znao. Mnogi ljudi zaboravili su koliko im je pomogao. esto je znao ponavljati: Neka ih Allah na pravi put okrene, hvala Bogu pa ja nikome nita nisam uinio!, kazala je Munira. Prilikom posjete gospoi Muniri Smajlovi, imala sam ast i privilegiju da vidim ogromnu biblioteku dr. Ahmeda Smajlovia, koju supruga Munira njeguje i uva. Hvala joj za to. U nastavku istraivanja stupila sam u kontakt sa mr. Muhamremom Omerdiem, koji ga je potovao na poseban nain. Ahmed Smajlovi je bio njegov profesor na Islamskom teolokom fakultetu, predavao mu je Akaid. Kada je zavrio studije, odabrao ga je za svog asistenta na

I
Izuzetna mi je ast to sudjelujem na ovom Simpoziju posveenom rahmetli dr. Ahmedu Smajloviu. Kao uenica Medrese koja nosi njegovo ime esto sam razmiljala o njemu i pitala se zato Medresa nosi ba njegovo ime. Zato sam pred kraj svoga kolovanja odluila, uz pomo prof. Remzije Hadiefendi-Pari, da svoj maturalni rad posvetim njemu. Kada sam poela prikupljati literaturu uvidjela sam da nedostaju odreeni detalji u njegovoj biografiji. Pogotovo oni iz njegovog privatnog ivota. Stoga sam odluila da posjetim njegovu suprugu Muniru Smajlovi. Nakon nekoliko telefonskih razgovora uputila sam se u Sarajevo. Moram priznati da sam osjetila neki nemir u sebi kada sam dola pred zgradu s brojem tri u ulici Isabega Ishakovia. Doekala me je prijatna gospoa s tunim osmjehom na licu. Kada sam ula u dnevni boravak na regalu je stajala neuokvirena fotografija dr. Ahmeda Smajlovia, formata za dokumente. Izgledalo mi je to kao da je juer uslikana i stavljena na to mjesto. Naalost, slika je bila stara oko estnaest ili vie godina. Nisam znala kako da zaponem razgovor. utjela sam. Gospoa Munira poela je priu o dr. Ahmedu Smajloviu. Nakon nekoliko minuta pustila je suzu niz lice. Ukoeno sam gledala bez ikakvog komentara. Pokuavala sam zapisati ono to mi je govorila, ali se nisam mogla skoncentrirati. Nakon to se smirila, zamolila sam je da mi u poetku kae kako su se upoznali. Kazala mi je slijedee: Ja sam imala komiju Halida, koji je takoer studirao u Kairu, kao i moj Ahmed. Jedne veeri, u Kairu, sjedili su Ahmed, Halid i ostali mladii. Zapriali se o curama. Halid je rekao Ahmedu da on zna jako lijepu djevojku, svoju kominicu. Ahmed je traio od njega moju adresu i nakon nekog vremena ja sam dobila prvo pismo. Nedugo zatim stiglo je i drugo pismo i ja sam odgovorila na njega, ali sam mu dala do znanja da ne elim imati s njim nita, jer ga ne poznajem. Slijedea pisma bila su uvjeravajua kako on ne misli nita loe. Ja sam ipak popustila i dopisivanje je poelo. U to vrijeme bila sam studentica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Bilo je to razdoblje pred ispite tako da sam dosta vremena provodila u sarajevskoj Vje-

20

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
Svi smatramo da je dr. Smajlovi umro rano i iznenada. Bio je jo uvijek mlad, ivotan i zdrav. Bilo je to 11. kolovoza 1988. kada je na dr. Ahmed Smajlovi preselio na Ahiret. Dr. Ahmed Smajlovi je sa svojom suprogom Munirom tih dana preseljavao u novi stan. I ovaj bolni dogaaj opisala mi je ga. Munira Smajlovi. Taj dan imali su puno posla, a dr. Smajlovi je radio neto oko knjiga. Odjednom je zamolio suprugu da odu proetati. Ona je uporno govorila da ne mogu ii jer ih eka puno posla, ali on je inzistirao na tome. Izlazili su iz stana i, kao po obiaju, dr. Smajlovi je zakljuavao vrata. Ga. Munira pola je po stepenicama prema izlazu. Dr. Smajlovi je stao i uhvatio se za glavu, a ga Munira je u trenu pomislila da je neto zaboravio. Pao je na stepenicama. Probudio se tek u bolnici, na Koevu. Uspjela je malo razgovarati s njim i uvjeravala ga da nije nita ozbiljno i da e brzo ozdraviti. On nije nita govorio, samo je pustio suze koje su polako tekle niz lice. U dva sata ujutro dr. Smajlovi je preselio na Ahiret 13. kolovoza, a taj dan je planirano da se odri mevlud povodom preseljenja u novi stan u uem krugu obitelji i prijatelja. Naalost taj dan bio je dan njegove denaze.
tom predmetu i dao mu mnoge ovlasti u tom pravcu. Za vrijeme njegovih putovanja, povjeravao mu je katedru. Takoer je bio ef njegovog kabineta, dok je bio predsjednik Meihata Islamske zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju. O njemu mr. Muharem Omerdi kae: Imao je veliko povjerenje u ljude, posebno mlae, forsirao ih je i bodrio. Ja mnoge projekte ne bih smio zapoeti da me on nije bodrio, jer su oni bili teki, a njihova izvedba neizvjesna. Bio je markantna figura, poznata po cijelom svijetu. Bio je zaljubljenik pisane rijei, pa je za svoga mandata osigurao tampanje preko sto naslova, to originalnih djela, a to prijevoda. U njegovo vrijeme na naim prostorima dogodila se renesansa. Volio je ljude, a nije se bavio onima koji su ga ogovarali i na razne naine ometali njegove aktivnosti. U naravi je bio povuen, veoma poboan, nikoga nije odbacivao, opratao je i najvee uvrede na njegov raun. Ope je poznato da je dr. Smajlovi poznavao mnogo ljudi diljem cijelog svijeta. Akademik u mirovini Luka Kurili poznavao je dr. Smajlovia vie od trideset godina. O njemu nam pria s posebnim osjeajem i posebno odabranim rijeima koje su pratile veliko potovanje prema tom ovjeku: Bio je striktan vjernik, zapravo, neupitno vjernik, i nije bilo te stvari radi koje bi on prestao vjerovati. Nikome ni u snu ne bi uradio nita krivo. Bio je prepun znanja te je smatrao da ne iriti ga na svoje blinje, isto je kao svijea koja gori sama sebi. Bio je jako toan, precizan, vjerodostojan i nije govorio neistinu. Za vrijeme svog mandata dr. Ahmed Smajlovi bio je poznat po tome to je insistirao na dokolavanju imama. Luka Kurili o tome kae: Inzistirao je na obrazovanju, a posebno imama. Bio je prvi koji je zahtjevao fakultetsko obrazovanje. Zato je traio kolovanost? Shvatio je da je zapadna Evropa pod kranstvom napredovala, jer je sveenik u nekom selu bio pravnik koji je zastupao selo pred dravom, bio agronom, lijenik, bili su sve i na tome je stekao ugled, a radi toga ugleda su i cjenili vjeru. A ta je s naim hodom? Istakao je da je Ahmed za neke ljude bio nedohvatljiv i da je malo ljudi koji su ga mogli razumjeti i diskutirati s njim. Mnogi su ga osuivali, jer ga nisu razumjeli. ovjek kad zavri srednju kolu raspolae s deset do dvanaest hiljada rijei, kad zavri fakultet poznaje dvadeset hiljada rijei, a moda i vie. Obinom ovjeku za dnevnu komunikaciju dovoljno je petsto rijei i u tom pogledu bio je nedokuiv. To je i jedan od razloga zato je zahtjevao kolovanost. Za vrijeme moje posjete Luki Kuriliu posebno mi je ostao u sjeanju odgovor na moje zadnje pitanje. Zanimalo me je to e mu najvie ostati u sjeanju na dr. Ahmeda Smajlovia. Na nekoliko trenutka spustio je glavu i kad su nam se susreli pogledi, njegove oi su bile prepune suza i alosno mi je tad rekao da e mu njegova vjera ostati najvie u sjeanju. Slino miljenje o dr. Smajloviu ima i h. Ahmed Ikanovi (tajnik Meihata IZ Hrvatske) koji za njega kae da je bio odmjeren gospodin, ali poslovan, ozbiljan i da su takve osobe rijetke. Istakao je jo da je dr. Smajlovi radio u vrlo tekom vremenu, politike prilike bile su teke, pritisak je bio sa svih strana, ali je on ipak, usprkos svemu, uspio prei preko toga i uspjeti u svom poslu. Miljenja sam da je jako teko iznijeti sva miljenja o dr. Ahmedu Smajloviu. injenica jeste da je u drutvu bio prihvaen na poseban nain, a o tome nam mnogo ljudi svjedoi. Koliko god se trudili da o njemu kaemo to vie i na to ljepi nain rijei su malo da bi to mogle prenijeti i opisati. Oito je da je dr. Ahmed Smajlovi bio karizmatina linost.

DENAZA DR. AHMEDA SMAJLOVIA

Rijetko se takvi raaju, stotine godina treba ekati takvog ovjeka, ponosno ali i s bolom uzdahnula je ga Munira. Mnogi su ga potovali i voljeli iako to nisu smjeli rei i izjasniti se. To se vidi iz dva primjera prema prii ge Munire: Bila je zima i te noi padao je snijeg. Ujutro sam poeljela otii na njegov mezar, jednostavno osjetila sam tu potrebu. Kada sam dola na mezarje, pribojala sam se da neu moi nai i prepoznati Ahmedov mezar od tolikog snijega. Ila sam putem i zagledala jedan mezar koji je bio oien i put doveden do njega. Bio je to njegov mezar. Ko

BEHAR 87-88

21

IZLAGANJA
nog fakulteta u Ljuje to uradio ni dan Ljudi su izmiljali svata. Pripisivali su mu dosta bljani osim potvrde danas ne znam. Jedstvari od toga da je imao kue na nekoliko da je bio redovan nom drugom prilistudent prve i druge kom kada sam otila mjesta, fabrike i mnogo toga za to on nije znao. godine. Po dostupna mezar, primijetila Mnogi ljudi zaboravili su koliko im je pomogao. nim podacima Islamsam grupu ljudi koji esto je znao ponavljati: Neka ih Allah na pravi ske zajednice u Slosu stajali kod njegoveniji, poeci aktivvog mezara. Pomalo put okrene. Hvala Bogu pa ja nikome nita nisam nog organiziranja me je bilo strah pri- uinio! (Munira Smajlovi) muslimana u Slovebliiti se, jer nisam znala tko su. Kada sam stigla do mezara, grupa mladih niji kroz instituciju Islamske zajednice datira od 1967. goljudi zastala je, iznenadili su se mom dolasku. Zamolili su dine. Okupljanja muslimana odvijala su se u privatnim me da nikom ne kaem da su bili na mezaru. Bili su to kuama. U vrijeme predsjedavanja Starjeinstvom IZ-e Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije dr. Ahmeda SmajAhmedovi studenti. Iz ova dva primjera oito je koliko su ljudi imali poto- lovia, muslimani u Sloveniji uspjeli su u septembru 1979. vanje prema njemu, a koje nisu smjeli iskazati. Munira mi godine kupiti prvi objekat za potrebe IZ-e. Pri tome je je potvrdila ono to sam znala: koliko je u oima studena- mnogo pomogao dr. Ahmed Smajlovi. Bezbroj puta je ta uivao posebne simpatije. Bili su oduevljeni predava- dolazio u Ljubljanu tim povodom. Mnogo je vodio rauna njima, a jo vie porukama koje im je upuivao putem o adaptaciji kupljenog objekta, to se vidi iz dopisa br. predavanja. Studentima je dosta pomogao i stalno im je 3356/81, u kojem upozorava donatora za izradu fasade posuivao knjige. Dr. Ahmed Smajlovi puno je toga osta- na objektu da ista mora biti uraena po vaeim standarvio iza sebe i nakon njegove smrti napredovanje je zau- dima. Prilikom pregledavanja arhiva IZ-e naila sam na intestavljeno i nije toliko aktivno kao u njegovo vrijeme. Po shvaanju drugih (a i takvih je bilo naalost) dr. Smajlo- resantan detalj kada rahmetli Adil Begovi, kao predsjedvi nije ostavio iz sebe drugo do svoje supruge i bezbroj nik Odbora IZ-e Ljubljana, pie pismo jednom imamu s kojim dogovara njegov angaman u dematu Ljubljana. U tekstova i knjiga potpisanih njegovim imenom . jednom momentu kae da ipak nita nee uiniti bez Ahmeda, to nam govori o velikoj lojalnosti i potovanju VEZA DR. AHMEDA SMAJLOVIA SA SLOVENIJOM spram dr. Ahmeda Smajlovia. Po mojim podacima prva veza dr. Ahmeda Smajlovia sa Slovenijom bila je 1958. godine, kada dolazi sluiti voj- ZAKLJUAK ni rok u Ljubljanu. Tokom istraivanja eljela sam saznati vie, a prvenstveno detaljnije podatke o njegovom slueivot dr. Ahmeda Smajlovia, iako kratak, bio je veoma nju JNA u Ljubljani. Uputila sam se u Arhiv Republike Slo- bogat i zanimljiv. Potrudila sam se unijeti neke nove detavenije nadajui se da u dobiti bilo kakav podatak vezan lje u njegovu biografiju. Nadam se da je ovaj rad tek poza njegovo sluenje vojnog roka u Ljubljani. Kazali su mi etak istraivanja o ivotu i radu dr. Ahmeda Smajlovia. da Arhiv Republike Slovenije nema nikakvih dokumenata Bilo bi vrijedno prouiti i objaviti mnoge neotkrivene tajne o JNA. Zatim sam kontaktirala Ministarstvo odbrane Re- iz njegovog ivota. Sigurna sam da bismo iz svega toga publike Slovenije. Tu sam dobila informaciju da je u bivoj izvukli veliku pouku, a mnogi bi dobili pravu sliku o dr. dravi bilo pravilo da se svakih pet godina arhiv slao u Ahmedu Smajloviu. On zasluuje nau panju s obzirom Beograd. Stoga, Ministarstvo odbrane Republike Sloveni- na to koliko se rtvovao za muslimane u ovoj regiji. Posveje nema nikakvih podataka o sluenju vojnoga roka ne tio je svoj cijeli ivot islamu i muslimanima, obrazovanju i samo dr. Ahmeda Smajlovia, ve i svih ostalih koji su slu- prosvjeivanju. Istraivanje o radu i ivotu dr. Ahmeda ili vojsku u Sloveniji. Preporuili su mi da kontaktiram Smajlovia nije bilo jednostavno, jer ne postoji mnogo liVojnoistorijski institut u Beogradu. Prvo sam stupila u terature o tome. kontakt sa Ministarstvom inozemnih poslova Srbije, a zaIskoristila bih priliku i zahvalila se supruzi dr. Ahmeda tim i Vojnoistorijskim institutom. Uputila sam im molbu i Smajlovia, cijenjenoj Muniri Smajlovi. Sve vrijeme bila traila bilo kakve podatke vezano za sluenje vojnog roka mi je na raspolaganju i ponudila mnoge informacije koje dr. Ahmeda Smajlovia. Naalost, do danas nisam dobila nisam pronala u nijednom objavljenom lanku o njemu. odgovora. Nadam se da emo u narednim govorima o dr. Zahvaljujem se i prof. dr. Remziji Hadiefendi-Pari koja Ahmedu Smajloviu moi govoriti i o tom segmentu iz me je ohrabrila i pomogla prilikom pisanja maturskog ranjegove biografije. da, ali i poziva da sudjelujem na ovom Simpoziju. PosebPretpostavljam da se je dr. Ahmed Smajlovi upoznao no se zahvljujem vodstvu Islamske zajednice u Sloveniji sa slovenskim jezikom dok je sluio vojsku. Stoga je re- koje mi je omoguilo uvid u arhiv IZ-e Slovenije. Zahvaljudovno upisao prvu godinu Pravnog fakulteta u Ljubljani, jem se i svim ostalim koji su mi pomogli u pronalaenju akademske 1960./61. godine. Uspjeno je poloio prvu novih detalja iz ivota dr. Ahmeda Smajlovia. Pisati i gogodinu i upisao drugu godinu studija. Naalost, zbog ve- voriti o ovako velikom ovjeku bila mi je velika ast i zadooma strogog zakona o uvanju osobnih podataka u Repu- voljstvo! Ponosim se s injenicom da sam bila uenik koblici Sloveniji, nisam uspjela dobiti vie podataka od Prav- le koja nosi njegovo ime.

22

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

dr. Ahmed Smajlovi (1938. 1988.)

BEHAR 87-88

23

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

Iz kolskih dana (dr. A. Smajlovi, gornji red, prvi s desna)

24

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

Pisanje disertacije

BEHAR 87-88

25

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

Kua dr. Smajlovia, Isa-bega Ishakovia 3, Sarajevo

26

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

Sa skupinom uzvanika u posjeti kod Josipa Broza Tita

Ela Pori u biblioteci dr. Smajlovia

BEHAR 87-88

27

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

28

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

S jednog od mnogobrojnih radnih putovanja

BEHAR 87-88

29

IZLAGANJA

Uloga vjere u svakodnevnom ivotu

Pie: Lamija Alili, muallima, profesorica u Medresi

Allah d.. kae: Zato svoje lice ka vjeri svojoj okreni, kao pravovjerni Allahovoj prirodi, prema kojoj ljude stvori. Nema promjene onome to Allah stvori. To je vjera prava, ali to ne zna veina ljudi. (Er-Rum, 30).
Psihologija nam je ve odavno otkrila da ovjekova misao i vjerovanje formiraju njegovo ponaanje i osjeaj. S obzirom da unutranji ovjekov osjeaj biva klesan vjerom, jasno je da je vjerovanje ovjekova zvijezda vodilja ka prosvjetljenju i radosti. ovjek se sastoji od materije i due. Da bi mogao normalno ivjeti, ovjek je dobio zadatak da konstantno odrava ravnoteu izmeu due i tijela. Meutim, zbog razliitih okolnosti, u ovjeku prevladae potrebe tijela, a dua osta gladna, izgubljena i usamljena kako to Gospodar u suri Ed-Duha veli: I naao te je izgubljenog, pa te je uputio! Dakle, ukazala se velika potreba za vjerom, uputom, bez koje ovjek teko moe otkriti svoju ulogu i pronai smisao ivota. Korijen rijei vjera nalazimo jo kod starih Slavena koji su govorili virja. Talijani su opet govorili vierie. Korijen tih rijei nosi sljedee znaenje: drveni ili eljezni obru nabiti na drak srpa ili posude, kako ne bi dolo do pucanja. Pa kakve veze to znaenje ima sa onim to mi podrazumijevamo pod vjerom? Itekako ima! ovjek bez vjere, htio to priznati ili ne, biva slomljen, potiten, dezorijentiran, izgubljen, uvijek neega edan. Vjera je stvar ljudskog srca u kojem stanuje dobrota kao uvjet moralnog ivota koji se temelji na principu irenja dobra i suzbijanja zla. Poslanik Muhammed a.s je rekao: Vjera je savjetovanje, vjera je ponaanje. Rije koju Poslanik koristi kada navodi da je vjera savjetovanje u svome korijenu znai: uzeti dva komadia platna i sastaviti ih. Stoga bi, preokupacija ovjeka koji slijedi vjeru slobode i jednakosti svih ljudi bila spajanje rastavljenog, povezivanje srca. Vjera je samokontrola. A mi plaho volimo kontrolirati tua ponaannja. Kaemo: ja sve piem i pratim! Sve osim svojih djela! Jer toboe, kod nas je sve u redu! Umjesto da se pozabavimo revizijom svoga ivota, mi smo revizori drugih. Vjera je obraun sa samim sobom kod svake misli, rijei i djela. Pazite, vjera zabranjuje da se loa misao nastani u nama. Pa gdje tu onda ima mjesta terorizmu! Razmislimo o rjeima: Tko bude imao loe miljenje o bratu, ima loe miljenje o Gospodaru! Vjera je potom obraun sa svakom rijei! Ne zaboravimo da smo vlasnici svojih rijei dok ih ne izgovorimo! S jedne strane, vjera od ljudi zahtijeva da se udalje od nemorala, krae, lai, oholosti, strasti, materijalizma, nacionalizma, rasizma, netolerantnosti i svega onoga to vodi grijehu, a s druge strane, od njih trai da ojaaju duhovne vrijednosti i moralne vrline, prezirui silu, teror, mrnju, sumnju, uhoenje i osvete. Islam za izgradnju zdrave drutvene sredine i meuljudskih odnosa daje precizna objanjenja i uputstva te poziva ljude da prvi kontakt zaponu sa rijeima mira, odnosno selamom i da iskau ljubaznost i prijateljstvo ka sugovorniku. Jedna od uloga vjere jeste pomoi ovjeku da se pobrine za sebe i spozna koja je njegova uloga na ovome svijetu. Da odredi kategoriju kojoj pripada. Je li musliman ili pak mu'min, ili je muhsin dobroinitelj, ili je moda muttekija, onaj koji je stalno svjestan Allaha. Ili je najzad akir onaj koji je Bogu zahvalan na svakom stanju! Ili, jo nije nita od navedenog! Uloga vjere u svakodnevnom ivotu ogleda se i u dobroinstvu roditeljima, jer onaj tko ne brine za roditelje, ne voli nikoga; onaj tko njih ne potuje, ne moe potovati ni susjede; onaj tko ne prizna pravo roditeljima, ne moe priznavati pravo prijatelja. Vjera potie mlade da se ene i udaju, da imaju dosta djece, jer Poslanik kae da e se ponositi naom djecom na Danu suda. Uzvieni Allah kae: Nemojte ubijati djecu svoju iz straha od siromatva, jer Allah i Vas i njih hrani. (Kur'an, 5:152). Upravo vjera sprjeava puteve koji vode haramu. Kur'an kae: Nemojte initi nemoral ni javno ni tajno. Onaj koji ini nemoral unitava okolinu od koje ovisi duhovno zdravlje cijelog drutva. Vjera ui da je ubojstvo nevinog ovjeka ravno ubojstvu cijeloga svijeta, a da je spaavanje jednog ivota, ravno spaavanju istog. Vjerski imput je ...ne uzimati hakkove jetima, jer uzimanje prava siroeta, jedan je od najteih grijeha prema Bogu i prema ovjeku. Vjera nas ui da kad mjerimo, mjerimo pravedno, jer bez pravde drutvo je bolesno, a kada je drutvo bolesno onda nema sree pojedinca. Kada govorite govorite pravo, pa makar se radilo o vaem roaku, rijei su Kur'ana asnog. Ako ste potpisali ugovor, potujte njegovo slovo, jer nepoten ovjek nije nikome drag i nije nikuda pristao. U svakodnevnom ivotu nam valja posluati huk vjere koja nas ui da je vjera naih susjeda Boja volja; da je njihova sloboda nepovrediva; da je njihov imetak neotuivo pravo. Uloga vjere je da osvijesti ovjeka kako bi spoznao da se sloboda ne poklanja, ve osvaja, da se od straha ne bjei, ve se strah savladava vjerom u Boga i borbom za istinu i pravdu. Me-

30

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
u vjernicima ne smije biti osvete niti pohlepe, ne smije od toga imamo korist. Svaka ljubav trai portvovnost, biti izdaje. Svi se moramo drati jednog ueta oko kojeg ustrajnost, dareljivost i iskrenost, pa od tog zahtjeva ne ima mjesta za svakoga. Vjera podstie i trai povjerenje. odstupa ni vjera. U svom osjeanju za vjeru moramo biti Meuljudski odnosi se meu vjernicima grade, odravaju ustrajni, a dunost nam je buditi taj osjeaj rijeima i djei njeguju povjerenjem. Prijateljstvo se raa, njeguje i op- lom kod svakog muslimana. staje meu estitim insanima. S druge strane, islamska obveza nam je osuivanje svaPrava pobonost i odanost prema Bogu ispoljava se kog tko islamu i islamskoj zajednici nanosi tetu i nakon iskljuivo kroz korisnu drutvenu aktivnost. Islam trai da upozorenja. Pa makar to bili i ljudi od vjere! Takvi, bez obsvaki posao i svaka aktivnost poinje s Bojim imenom, i zira tko su, moraju biti ponieni, prezreni i odbaeni. da se preduzima u ime Njega. A to to ustvari znai? ZnaVjera nas ui da svaki pokuaj da se pod njezinom krini li to izgovoriti formulu Bismillah i nita vie? Mnogi za- kom ili krinkom njezina uenja uini bilo kakav grijeh, bilo ista tako misle i tako se ponaaju. Mnogi otvaraju i zatva- kakvo nevaljalstvo, kao i pokuaj prikazivanja da islam to raju duane izgovarajui Bismillah, iako tijekom itavog dozvoljava ili preporuuje, treba odluno osuivati i oddnevnog poslovanja nisu mislili na Boga i na obvezu koju bacivati. No, lahko je kazivati i savjete dijeliti. Ali kako ih su mu dali pri izgovaranju Bismille. Mislili su na osobni prihvatiti, osjetiti, razumjeti, primjenjivati i uskladiti sa interes, pa se nisu ustruavali, ako je to interes diktirao, da zakidaju, lau, pa ak i da se i ... mlade da se ene i udaju, da imaju dosta djece, krivo kunu. S Boijim imenom poinjati posao i u ime Njegovo ga raditi, ne znai nita jer Poslanik kae da e se ponositi naom djecom drugo nego rukovoditi se najplemenitijim na Danu suda. Uzvieni Allah kae: Nemojte pobudama i najuzvienijim motivima, isklju- ubijati djecu svoju iz straha od siromatva, jer ujui svaku sebinost, gramzivost, spekulativne i licemjerne namjere. I posebno isklju- Allah i Vas i njih hrani. (Kuran, 5:152). Upravo ujui zavist! Muhammed a.s. kae: Vjernik vjera sprjeava puteve koji vode haramu... Ne ima pet neprijatelja, a prvi mu je neprijatelj mogu, a da se ne zapitam: zato narodi ija je drugi vjernik koji zavidi! Danas, usprkos mnogim kolama i diplo- molitva ienje i koja je vezana za stalno praenje mama, usprkos stalnoj intenciji vjere da od- vremena nisu primjer istoe i tonosti? Zato goji i uvrsti, sve je vie nepouzdanih, nepo- narodi koji se trideset dana u godini liavaju hrane vjerljivih, nestabilnih i dvolinih ljudi. irokogrudnost i ljubaznost su zaboravljene osobi- i pia nisu postali primjer discipline? Kako im, ne. Ljudi bi moda eljeli znati koji su uzroci nakon 14 stoljea, ove ponekad surove i stroge takvog stanja. Glavni uzrok je to zaboravlja- prakse, istoa, tonost i disciplina nisu postali mo ugovor sa Allahom, a sve inimo da ojaamo veze sa ljudima, dok slabi naa veza sa druga priroda ili ak opsesija? Allahom. Jedan od znaajnih uzroka je i trend zadovoljavanja strasti na nedozvoljen nain. Iako nam je svojim nefsom, njegovim sloenim zahtjevima i eljama? Allah propisao dozvoljene naine udovoljavanja strasti- Kako ih uskladiti s krutim zakonima dunjalukog ivljenja ma, ljudi pribjegavaju izvanbranim odnosima, homosek- skrojenim po mjeri monih? esto moramo sebe pitati i sualizmu, pedofiliji i drugim nastranostima i devijacijama. provjeravati, obuzdavati moramo i koriti svoj nefs plahoItekako je dominantna elja za dokazivanjem i poloajem. viti. Ustrajnou u molitvama, u tevbama, u injenju doPostajemo robovi forme i teoretiziranja. Dua nam je ra- brih djela, s vrstim uzdanjem u svemilost Boiju, uspijespravljati, ralanjivati, biti u teoriji... a u praksi se slabo vaju bogobojazni obuzdavati strasti svoje i snaiti ruh svoj. I uspravni tako uspijevaju opstati u svijetu krutih dupokazujemo. Ne mogu, a da se ne zapitam: zato narodi ija je mo- njalukih zakona. Mudri Hasan el-Basri veli: ovjee, ne sastoji se vjerolitva ienje i koja je vezana za stalno praenje vremena nisu primjer istoe i tonosti? Zato narodi koji se tride- vanje u tome da se svijetu pokazuje vjernikom, a zavri set dana u godini liavaju hrane i pia nisu postali primjer sa pustim eljama. Istinsko je samo ono vjerovanje koje discipline? Kako im, nakon 14 stoljea, ove ponekad suro- se urezalo duboko u srcu i koje potvruje ovjekova dove i stroge prakse, istoa, tonost i disciplina nisu posta- bra djela. Uzmite pouku iz dobrih djela ljudskih, jer Allah li druga priroda ili ak opsesija? Naalost, svoju pripad- nije dao ni jednu rije, a da joj nije dao dobro djelo kao nost islamu shvaamo olako, jer zaboravljamo da od svo- potvrdu. Samo djelo pobija ili potvruje istinitost neijih je vjere moemo imati koristi samo ako se za njezine inte- rijei! Allah d.. kae: Zato svoje lice ka vjeri svojoj rese zalaemo na svakom koraku. Od islama moemo i okreni, kao pravovjerni Allahovoj prirodi, prema kojoj moramo imati sigurnu i trajnu korist samo onda kada po- ljude stvori. Nema promjene onome to Allah stvori. To stupamo po propisima to nam ih daje za svaku prilku. je vjera prava, ali to ne zna veina ljudi. (Er-Rum, 30). Drsko je od nas tvrditi da smo muslimani, a nai su po- Zavrit u s milju da ivot muslimana u njegovoj vjeri stupci potpuno protivni islamu. Vjeri treba biti odan uvi- nije put u daljinu, ivot vjernika je putovanje u visine, jek. I onda kada zbog te odanosti trpimo, kao i onda kada njegov ivot je uspinjanje!

BEHAR 87-88

31

IZLAGANJA

Religija u svakodnevnom ivotu

Pie: Jasminka Doma vot i onda kada ne prepoznajemo Boju providnost ima smisla, jer On jest smisao i planovi Gospoda su iznad svih naih ljudskih okvira i znanja. Slijedom toga i religija u svakodnevnom ivotu ukljuuje uvijek iznova pitanje: Tko sam Ja i koja je svrha mojeg ivota? Pitanje o tome, ne samo gdje pripadam nego i kome pripadam? Ovo nae 21. stoljee mnogi su najavljivali, puni nade, stoljeem duhovnosti, ali dogaaji oko nas, bilo oni koji dolaze iz podruja politike ili ponekad crkvenih, vjerskih i slinih sfera pokazuju naalost neto drugo. Da je tomu doista tako potvruju poesto i poruke koje dopiru do nas poput ove: idovi samo istrebljuju, muslimani provode dihad, a mi smo drukiji. Rije je o vrlo opasnom fundamentalizmu koji iskljuuje sve ono to podrazumijevamo pod svetosti dijaloga. U tom kontekstu rastuuie i zabrinjava i uputa pape Benedikta XVI, da se na Veliki Petak u liturgiju uvrsti molitva sa sljedeim rijeima: "Pomolimo se za idove. Da na Gospodin rasvijetli njihova srca kako bi spoznali Isusa Krista, Da je Bog elio da postoji samo jedna religija Spasitelja svih ljudi". To ukratko znai da neonda bi tako i bilo. Jednom davno Svemogui je katolici ne mogu pronai vlastitu istinu unudao ovjeku svoje zakone, rekao mu to je dobro i tar svoje vjere. To je porazno za ovo nae vrijeme, porazno i za ono to nazivamo kranto nije i da ljubav prema Njemu proizlazi iz sko idovskim dijalogom i potivanjem druodnosa ovjeka prema ovjeku koji ivei svoju gih religija, vjerovanja i uvjerenja, porazno za sadanjost ivi i svoju budunost. Podarena nam ono to podrazumijevamo pod vjerskom toje istina bez koje je sve bezvrijedno, i ne bismo se lerancijom. No, Onaj koji je Vjean jest i Prisutan. Promatra i promatrani nisu razdvojeni i trebali udaljavati od Izvora koji nam je dao odvojeni, u ovom naem svijetu nema nezavimogunost susreta i nikada nam nije obeao da snih dijelova. Svaki dio predstavlja cjelinu, jer sve je u Jednom, Jedan je u svemu. emo se u ivotu susretati samo sa sebi slinima. Da je Bog elio da postoji samo jedna relibude zadovoljan putnikom kojem na moru ivota nije la- gija onda bi tako i bilo. Jednom davno Svemogui je dao ko ni jednostavno ploviti. Ponekad jo samo tinja misao o ovjeku svoje zakone, rekao mu to je dobro i to nije i da korablji i onima u njoj koji su unato potopu, preivjeli. ljubav prema Njemu proizlazi iz odnosa ovjeka prema Tako se i ovjek naeg vremena odupire nevoljama, a vjer- ovjeku koji ivei svoju sadanjost ivi i svoju budunost. nik se i danas spaava arkom, no ne onom koja je izvan Podarena nam je istina bez koje je sve bezvrijedno, i ne njega nego u njemu. Ta korablja nije zapeaena vreme- bismo se trebali udaljavati od Izvora koji nam je dao monom i povijeu nego je bezvremena kao to je i Svemo- gunost susreta i nikada nam nije obeao da emo se u gui Vjean i u njenom sreditu i aritu je ljudska sposob- ivotu susretati samo sa sebi slinima. Unutar judaizma, nost dosezanja viih sfera duhovnosti u kojima se zrcali posebice se napominje vanost susreta sa strancem, druksmisao ivota svakog pojedinca. To je zapravo sposob- ijim, i ovjeka se ui da Bog vidi suze stranca koje mi nost pronalaenja u sebi snage koja dolazi iz neeg to ponekad ne vidimo. Rije je o razvijanju svjesnosti da u nadilazi ego, sebinost i preokupaciju samo svojim intere- svakome postoji onaj tamni kut due i da i njega treba sima. Rije je zapravo o duhovnoj inteligenciji koja pred- rasvijetliti kako bismo mogli i znali prihvatiti onog koji stavlja unutarnju mudrost, sposobnost razmiljanja i do- moli i vjeruje drugaije nego to mi sami vjerujemo. ivljavanja druge osobe pa i druge religije, izvan ustaljenih U imenu Boga, Elohim jest mnoina u kojoj smo svi okvira, jer uenje o drugom uvijek jest i uenje o sebi. obuhvaeni, a ne samo neki. Njegove rijei Ja jesam" nePrisutna je svijest o tome da nema sluajnosti i da na i- maju predznak, znak privilegiranosti, naprotiv svi pripaVeliki je broj ljudi koji sebe nazivaju vjernicima ili se barem tako izjanjavaju, bilo da je rije o nama koji ivimo na ovim prostorima ili u drugim zemljama. to nas povezuje ? Misao: " Ja vjerujem . Ali, u svakodnevnom ivotu nije velik broj onih koji odu korak dalje od toga. Svijest o tome nekako se istopi u dnevnim politikama, u svakodnevici bremenitoj razliitim brigama i problemima koja nije i bez predrasuda i zabluda. No, ako ovjek doista jest nastamba za Svjetlo onda ono u nama osvjetljava ono to je dobro, ali i ono to nije i ne doputa nam da pobjegnemo sami od sebe i kao u knjizi o proroku Danijelu bojimo se da ne bude prema onom izmjerio sam te i izvagao i naao te nelaganim". Svakoga dana vjernik u prvom redu mora preispitivati sam sebe, jer zna da je sve do asa svoje smrti pod ulivenim motrenjem". Mui ga i misao kako stii do kraja svog ovozemaljskog putovanja pa da Sveti, blagoslovljeno Njegovo Ime,

32

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
damo jednoj cjelini. Onakvi kakvi jesmo obuhvaeni smo svakoga dana nizom isprepletenih mogunosti u spoznaji djelovanja ivueg Boga u naem ivotu i ivotu ljudi koji nas okruuju. Na tom putu ovjek vjernik ne otima se i ne grabi za titulama, osobnim probicima i uskogrudnim interesima koji jedne uzvisuju, a druge poniavaju. Jer Bog, je Bog svakog ovjeka ili nijednog. Na svakom pojedincu, onom ije ime znamo kao i onom bezimenom, ogromna je odgovornost da svakoga dana, u svakom postupku i po svojim rijeima i djelima budemo sustvaratelji Gospoda, da budemo oni koji e tamo gdje se zateknemo iscjeljivati ovaj svijet koji je na zajedniki dom. Prepoznati mjesto na kojem nas Vjeni treba, najsavreniji je nain sluenja i Bogu i ovjeku. Sve ostalo, nitavno je u usporedbi s tom ljubavi. Slijedom toga , onaj koji uistinu jest vjernik pruat e i osjeati otpor prema svemu to je protiv Bojeg nauma i Njegovih zakona koji su vjeni. Rabin Moshe Leib je govorio: "Ljubav prema Bojim stvorenjima poinje time da se spozna bol i da se shvate potrebe drugih ljudi". Sve to nije dano izgubljeno je. Naime, moramo u sebi razvijati sposobnost da vidimo duu drugog ovjeka i da se pokuamo uivjeti u njegov ivot. Samo na taj nain moi emo pomoi potrebitome, a da ga ne povrijedimo. Na ivot pritom i nije drugo nego neprekidno ispravljanje, popravljanje, transformacija, svijest o neprekidnoj borbi izmeu onog Gore i ovog Dole. I kao u ratu, ponekad gubimo, ponekad dobivamo. I to vie eznemo biti duhovno savreniji, uvjeti koje Gospod stavlja pred nas, sve su zahtjevniji. Bitke su sve tee. Rije je o ratu koji ne prestaje. I tu se ponovno vraamo onom ulivenom motrenju. Jer, dok ovi nai zemaljski sudovi povremeno zasjedaju, onaj nebeski je uvijek tu. Istina je i to da nitko ne postaje pravednikom preko noi, no dane su mogunosti da putnik stigne do svog cilja na kojem e Onaj koji nas prati i oekuje znati kako i na koji nain smo koristili Njegove darove i rijei koje nam je ostavio kao znakove na putu u vremenu i nevremenu. Jednoga dana kada stignemo na cilj upitat emo sami sebe to smo uradili s poniznosti, molitvom srca, jesmo li ivjeli u tiini Njegove zatite i jesmo li proivjeli svoje putovanje u miru i svetosti. Upravo na ovom mjestu iz sjeanja izviru rijei pjesnika Konstatina Kavafija: Poeli da dug to bude put. Svitanja ljetnih neka bude mnogo kada e radosno i zadovoljno ulaziti u luke prvi put viene... Ali, ne pouruj nikakvo putovanje. Bolje je da mnogo godina traje i da kao starac pristane na otok, bogat onime to si na tom putu stekao". Sjeamo li se dana kada smo upitali Boga: Smijem li voljeti stranca? i Njegova odgovora: Ti vidi stranca Ja ne.

BEHAR 87-88

33

IZLAGANJA

Islamska zajednica u viziji dr. Ahmeda Smajlovia

Pie: mr. Aziz. ef. Hasanovi, profesor u Medresi

UVOD
Govoriti o dr. Ahmedu Smajloviu, a pri tome iskljuiti emocije koje ovjeka vezuju za duhovnu, intelektualnu ali i zaviajnu povezanost gotovo da je nemogue. Tim vie to je rije o ovjeku koji je proao sve golgote vremena i sustava u kome je djelovao. Najvie pogaa injenica da je rtva vlastite (Islamske) zajednice u kojoj pojedinci eljni moi i vlasti u Zajednici, a u nedostatku strunih sposobnosti uzimaju za partnera komunistiku vlast i time staju na put dobro osmiljenom i razraenom planu rada dr. Ahmeda Smajlovia predsjednika Starjeinstva Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije. No, bilo je kako je bilo. Taj dogaaj zasigurno je crna mrlja na Islamskoj zajednici i elnitvu Zajednice u to doba. Ovozemna sramota, a ahiretska kazna sigurna je svima koji su na bilo koji nain sudjelovali u unitenju dr. Ahmeda. Njegov lik, djelo i karizma koju je postigao meu bonjakom muslimanskom populacijom, i ire, neizbrisivi su u hodogramu Islamske zajednice BiH, bez obzira ako to kome nije odgovaralo.

Dr. Ahmed Smajlovi, bez sumnje, spada u red vizionara bonjakih muslimana. Za njega i rahmetli Husejna ozu moemo sigurno kazati da su bili VIZIONARI NAEGA DOBA.

INSTITUCIJE
Sve institucije Islamske zajednice bile su pod budnim okom Komunistike partije Jugoslavije. Rad na polju islama i zajednice bio je mukotrpan, tim vie to nikada niste znali tko je u sustavu zajednice plaenik obavjetajnih slubi. Prokazivanja i zatvaranja onih koji su imali svoj stav i vlastito miljenje u Islamskoj zajednici karakteristika su vremena u kojem je odrastao, kolovao se i radio dr. Ahmed Smajlovi. To stanje najbolje oslikava inenjer Teufik Velagi u radu Glavni nacionalni i vjerski problemi bosanskih Muslimana objavljenom u Osloboenju koje je izlazilo u Londonu 1968. On proziva vrh Islamske zajednice zbog suradnje s Partijom pa kae: Kemura je bez ikakvih nunih kvalifikacija doao na poloaj rejsa. Zapravo je stekao zasluge, one negativne. Odani je suradnik komunista i mnogi smatraju da je bio lan Partije. Kao Rejs nije nita drugo nego reklama reimu u prikazivanju vjerskih sloboda koje vladaju u domovini. Na drugoj strani djeluje tetoinski, koei i onemoguavajui vjerske tenje i djelovanje koje nie u narodu. Kad se ipak mora neto dozvoliti onda on svemu kumuje hvalei narodnu vlast.2 Kvalifikacija koju izrie Velagi odraz je mlado-muslimanske gnjevi, boli i patnje. Za sve to su pretrpjeli dijelom pripisuju vrhu Islamske zajednice. Od tada pa do skorijih dana odnosi izmeu Mladih muslimana i Islamske zajednice su napeti, vlada nepovjerenje, u najmanju ruku odnosi su bili hladni. Ogorenje na vjerske vlasti iz tog perioda i prozivke sline sadrine i taksativnog nabrajanja propusta koji se tada ine susreemo u Otvorenom pismu koje je 22.10.1966. godine uputio Alija Nametak rejsu Kemuri i jo na nekoliko adresa u strukturama vlasti. Pozivajui rejsa da raspie izbore za Sabor i novog rejsa, profesor Nametak zavrava ovako: Ovo to Vam ja kaem u ovom otvorenom pismu, ovo svi govore i jo vie mnogi muslimani intelektualci, svjetovna i vjerska ulema, a to dobro znaju i svi sugraani nae zemlje.3 Ne bih elio da na osnovu navedenih citata temeljite svoj sud i miljenje o rejsu Sulejman ef. Kemuri. O njegovom mandatu moe se govoriti i s jedne druge distance koja bi bila afirmativna i pozitivna. Najvie normativnih akata i propisa nastalo je u mandatu Sulejman ef. Kemu-

VIZIJA ISLAMSKE ZAJEDNICE

Mlad, perspektivan, prvi doktor islamskih znanosti u tadanjoj Jugoslaviji, nadahnut idejama Muhammeda Abduhua na kome je magistrirao 1970. godine u Kairu a doktorirao 1974. godine isto u Kairu, dr. Ahmed Smajlovi vraa se u svoju domovinu kako bi steeno znanje prenio na druge a istovremeno probao podii razinu organiziranosti Islamske zajednice u BiH. Sa pozicije efa kabineta reis-ul-uleme Sulejmana ef. Kemure (1975) uvia potrebe ali i sloenost rada i funkcioniranja Zajednice. Svojim idejama biva prepoznatljiv unutar Zajednice i iste godine biva izabran za predsjednika Starjeinstva Islamske zajednice u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji. Dolaskom na elo Islamske zajednice postavlja jasnu viziju koju moemo saeti u 5-I. (pet I). To je: ISLAM, INSTITUCIJE, INFRASTRUKTURA, INVESTICIJE I INOVACIJE

ISLAM
Islam je bio, jeste i ostat e univerzalna i trajna vrijednost muslimana. Za elnike zajednice poput dr. Ahmeda Smajlovia islam predstavlja misiju kojoj sve treba podrediti. Za realizaciju istinske misije islama nuno je imati pravu strategiju i viziju koja moe doi samo od osobe koja je vizionar. to je to vizionar? Rije vizionar je latinskog podrijetla, a oznaava osobu koja ima slike buduih dogaanja, osobu koja ima vrijedne zamisli, dalekosene planove ili plemenite ciljeve, katkada teko ostvarive.1

34

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
re. Model hutbe koju i danas prakticiramo nastala je na ukljuena u proces razvoja Islamske zajednice, odnosno, da je njeno prisustvo ponajvie izvanjsko, kao posjetioca njegovu inicijativu 1959. godine. Sve navedeno, a vie toga ne navedenog ima za cilj da odreenih predavanja, sveanosti i sl., to je samo po sebi nam ukae na poljuljali ugled Islamske zajednice i elnih apsurdno kada se zna kakvu i koliku ulogu ena mora odiljudi u Zajednici kojoj se dr. Ahmed Smajlovi stavlja na grati, jer je ona danas, sasvim sigurno, temeljni faktor raspolaganje i biva izabran za jednog od elnih ljudi. Kako obrazovanja pa i obrazovanja djeteta, te njena iskustva popraviti ugled Zajednice, zatiti je od nutarnjeg razara- mogu da budu dragocjena i u drugim oblastima. Meutim, bar po sadanjem stanju stvari, elje su ostanja, profilirati njezinu ulogu i znaaj u drutvu, kadrovski osnaiti institucije, sebe sauvati od zatvora, pitanja su s le samo elje jer vrlo malo podataka govori da se na tom kojima se susreo rahmetli dr. Ahmed Smajlovi. Prvi koraci u jaanju institucija bili su pro- Oito je da je ena veoma malo ili nikako gramska reforma Gazi Husrev-begove meukljuena u proces razvoja Islamske zajednice, drese te otvaranje Islamskog teolokog fakulteta kasnije Fakultet islamskih nauka i enske odnosno da je njeno prisustvo ponajvie medrese u Sarajevu. Otvaranjem ITF-a ostva- izvanjsko, kao posjetioca odreenih predavanja, ruju se decenijske elje svih muslimana sa sveanosti i sl., to je samo po sebi apsurdno ovih prostora jer je u periodu Austro-Ugarske vladavine na ovim prostorima egzistiralo vie kada se zna kakvu i koliku ulogu ena mora da visoko-obrazovnih zavoda: Mektebi Nuvab odigra, jer je ona danas, sasvim sigurno, temeljni (14.05.1887.), Daru-l-muallimin (16.05.1891.), faktor vaspitanja pa i obrazovanja djeteta, te Via islamska teoloka kola (1935./1936.). Datum 29. rujna 1977. godine jedan je od njena iskustva mogu da budu dragocjena i u svijetlih datuma hodograma Islamske zajedni- drugim oblastima. ce jer je ona institucionalno ojaala sa ITF-om, a svi koji su tome doprinijeli na elu sa dr. A. Smaj- planu neto znaajnije uradilo. Tu i tamo uvedena su preloviem predsjednikom Starjeinstva Islamske zajednice davanja za ene i to najvie uz Ramazan kada ena ostaje BiH, Hrvatske i Slovenije obiljeili su ovo razdoblje. Vjernici i dalje pasivni posmatra, i sve se na tome zavrava. Nasu prepoznali znaaj visoko obrazovne institucije i svojim ravno, a to se mora imati na umu, nije glavni uzrok u orvelikim prilozima utkali sebe i uvakufili u ITF. U znak za- ganima Islamske zajednice, odnosno slubenicima na tehvalnosti svim vakifima iznad 50.000 (pedeset tisua dina- renu koji bi trebali da se ovim pitanjem malo dublje pozara) dodijeljena je vakufnama, a imena uklesana na ploi bave. Velike tekoe predstavlja i sama ena zbog tradiciFakulteta. Oko 600 uzvanika i veliki broj delegacija iz cije- onalne njene ukorijenjenosti u dom i u porodicu, pogotolog arapsko-islamskog svijeta taj je dan proslavilo otvara- vu kada se radi o neto zaostalijim i patrijarhalno konzernje kue znanja i mudrosti u Sarajevu. Referati koji su se vativnijim sredinama. Uz to ene koje bi se na neki nain taj dan mogli uti poev od reisu-l-uleme H. Naima ef. mogle angairati, veinom su zaposlene, a uz posao moHadiabdia preko dr. Hamdije emerlia, Abdurahmana raju raditi i mnoge porodine obaveze, pa bi svaki dodatHukia, Husejn ef. oze do ejh Muhameda Ali Harekana, ni rad bio isuvie veliko optereenje. Meutim, glavni je izaslanika kralja Saudijske Arabije, ispunjeni su oduevlje- uzrok, po svemu sudei, to se na enu jo uvijek, sa anjem i posebnim estitkama na uspjehu dr. A. Smajloviu snim izuzecima, gleda na bie koje ne moe neto posebkoji je sve govore sa Bosanskog jezika direktno prevodio no doprinijeti i u onim djelatnostima koje su tradicionalno na Arapski, a govore s Arapskog prevodio na Bosanski je- muke. No, nadati se je da e se stanje umnogome izmizik. Fakultet postaje njegova preokupacija. Osobno se jeniti kada prva generacija svrenica Gazi Husrev-begove ukljuuje kao predava, ali i okuplja ekipu vrhunskih pre- medrese napusti kolske klupe i ode u razliite krajeve davaa a istovremeno vodi rauna o podmlatku. Mladi kao vjerski slubenici. Uz ene koje e se profesionalno studenti vrlo brzo postaju asistenti i oni danas ine okosni- baviti vjerskom djelatnou svakako e biti lake da i drucu intelektualnog miljea Islamske zajednice. Napominjem ge ene prihvate odreene poslove i to je najvanije samo neke od njih: akademik Enes Kari, prof.dr. Reid shvate smisao i svrhu sudjelovanja u njima.4 Iz mnogobrojnih zapisnika iz vremena dr. Smajlovia Hafizovi, Adnan Silajdi, Ismet Buatli i dr. Drugi vrlo znaajan projekt u mandatu dr. Smajlovia kao i velikog broja odranih govora jasno su potencirane jeste otvaranje enskog odjeljenja medrese. To je plod ve- jake institucije posebno odgojno obrazovne. Uspjean i likog nastojanja ukljuivanja ene u rad i aktivnosti Islam- djelotvoran rad Islamske zajednice bez cjelovitog vjerskog ske zajednice. U izvodu iz zapisnika sa sjednice Sabora obrazovanja ne da se ni zamisliti, sa svim njegovim komIslamske zajednice iz 1980. godine vidljiva je intencija dr. ponentama koje uvjetuju primjenu islamske misli. IslamSmajlovia za rjeavanje ovog pitanja. Donosimo dijelove sko obrazovni piramidalni oblik, od baze do vrha, mora toga zapisnika: Na dva posljednja zasjedanja Vrhovnog biti kompletan, kontinuiran i programski tako postavljen sabora posebno je akcentirana elja i namjera da se ena da i organizaciono i odgojno pedagoki mora odgovamuslimanka to vie i to potpunije ukljui u rad Islamske rati odreenim eljama i ciljevima. Svjesna ovih zakonitozajednice. Oito je, a to je na mnogim zvaninim skupovi- sti Islamska zajednica je od prvih dana njezinog izdvajanja ma posebno istaknuto, da je ena veoma malo ili nikako iz Osmanskog Carstva nastojala, skladno sa svojim eko-

BEHAR 87-88

35

IZLAGANJA
nomskim i drugim mogunostima, da organizira institucionalni odgoj i obrazovanje koji e zadovoljiti potrebe naeg podneblja uvijek vodei rauna o sintezi naprednog i islamskog. Iz takvog ozraja gradi se i Alaudin medresa u Pritini, uz velike potekoe s vlastima u Skoplju gradi se i medresa u Skoplju. Na tragovima ove vizije, danas Islamska zajednica ima: Karaduz-begovu medresu u Mostaru muko i ensko odjeljenje, Islamsku pedagoku akademiju u Mostaru, Eli Ibrahim- painu medresu muko, a od prole godine i ensko odjeljenje, medresu Demaludin auevi u Cazinu muko i ensko odjeljenje, medresu Osman ef. Reovi u Visokom muko i ensko odjeljenje, Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu muko i ensko odjeljenje, Gazi Isa begova medresa u Novom Pazaru muko i ensko odjeljenje, Behram begova medresa u Tuzli muko i ensko odjeljenje, medresa dr. Ahmed Smajlovi u Zagrebu kombinirano muko-ensko odjeljenje Fakultet islamskih nauka u Bihau, Zenici, Sarajevu i Novom Pazaru. Statistiki gledano, trenutno u navedenim medresama pohaa 2012 uenika razvrstani u 73 odjeljenja. Od toga je 1018 mukih i 994 djevojke. Na izvedbi nastavnog programa angairano je 223 profesora od toga 117 profesionalno, a 106 honorarno. Kako su medrese internatskog tipa, angairano je na poslovima odgajatelja 61 osoba. Ovome svemu dodajemo i usluno pratee osoblje (158 osoba). Iz svega navedenog vidljivo je da su 442 osobe angairane na odgojno obrazovnom procesu naih medresa. Pregled po fakultetima je sljedei: FIN-a u Sarajevu ima 342 studenta to redovno to izvanredno od toga je 73 djevojke, a to je 21,3%. Fakultet u Zenici ima 450 redovnih i izvanrednih studenata, od toga su 269 ene, a to je 59,7%. Fakultet u Bihau ima 154 studenta od toga 46 ena to je 29,8%. Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru ima 150 studenata od tog su 62 ene to je 41,3%. Ukupan broj studenata u okrilju Islamske zajednice danas je 1096, a od toga je ena 450 to je 41,05%.5 tima i odborima. Isti program provodi se i na opremanju mektebskih prostorija i osuvremenjivanju rada na vjerskoj pouci. U odlukama Vrhovnog sabora Islamske zajednice se kontinuirano u njegovom mandatu protee odluka: Nastojati da se vjerski ivot i rad u damiji osavremenjuje i koristi daleko vie za sve oblike islamske aktivnosti. U tu svrhu pri gradnji novih i adaptacijama postojeih damija i mesdida prostore i opremu prilagoavati potrebama demata.6 Statusno pitanje imama kao nosioca glavnih procesa unutar Islamske zajednice je bilo je vrlo sloeno. Imami s malim ili nikakvim plaama, plaama u naturi bez socijalnog i zdravstvenog osiguranja zateena su realnost s kojom se dr. Ahmed uhvatio u kotac. Sama ideja i elja da se to pitanje rijei kod imama je izazvala oduevljenje, a dr. Smajlovi je dobio naklonost svih imama. Na jednoj od sjednica Vrhovnog sabora njegovu prijedlogu usvojena je ova odluka: Odbori kao i starjeinstva duni su usklaivati line dohotke vjerskih i ostalih slubenika sa rastom trokova ivota. Posebno treba nagraivati one koje daju izvanredan doprinos u svome radu a one koji ne izvravaju svoje radne obaveze disciplinski goniti i kanjavati:7 Dr. Smajlovi po svojoj funkciji, ali i po vlastitom uvjerenju, izaao je iz okvira Bosne i Hercegovine. Njega e sigurno po mnogo emu pamtiti i dijaspora. Analizirajui izvode iz zapisnika koji su voeni pod njegovim presjedanjem, vidljiva je stalna i kontinuirana strateka briga o dijaspori. Tu je imao potporu viih organa Islamske zajednice, reis-ul-uleme i Vrhovnog sabora. Prvi slubeni kontakt Islamske zajednice sa Europom ostvaruje dr. Hamdija emerli i Husejn ef. ozo, a na poziv Vatikanskog Sekretarijata za nekrane koji se odrao od 19. do 21. 11. 1976. godine u Beu na temu O muslimanima u Europi. Tada je javno izloena problematika muslimana u Europi i uz potpunu podrku i solidarnost svih prisutnih prihvaeni su zakljuci: 1) da se muslimanima prue mogunosti uvanja i slobodnog obavljanja svoje vjere, 2) da imaju kole prilagoene njihovoj djeci s prouavanjem Kur'ana asnog, 3) da budu priznati kao religiozna zajednica s javnim pravom koje bi se konkretno ispoljile kroz mogunost djelovanja preko mass medija (radio i televizija), te da se omogui odgajanje muslimanske djece tamo gdje zakon priznaje religiozni odgoj kao i da im se priznaju sva ljudska prava kao i kod drugih graana. Sljedei korak kojeg je poduzela Islamska zajednica bilo je formiranje komisije koja e obii zapadnu Europu i snimiti stanje o broju i potrebama muslimana. Delegaciju su sainjavali Abdurahman Huki, Jeti Bajram i Tahsin Teufik. Oni su u periodu od 07. do 19.02. 1977. godine posjetili gradove Austrije i Njemake u kojima je koncentracija muslimana bila najvea. Izvjea s tih putovanja protkana su emocijama muslimana i posebnim zahvalama Islamskoj zajednici da se netko o njima brine. Zanimljiv je prijedlog Vrhovnom starjeinstvu kojeg podnosi imenovana komisija uz prioritet formiranja demata u dijaspori. On izgleda ovako: Salzburg, Linc, Be, Frankfurt, Krefeld, Minhen, tutgart, Hamburg, Berlin.

INFRASTRUKTURA I INVESTICIJE
Preuzimanjem dunosti predsjednika Starjeinstva Islamske zajednice za BiH, Hrvatsku i Sloveniju uvia veliki nedostatak infrastrukturnih resursa. Za uspjeno djelovanje Islamske zajednice neophodni su uz damije pratei objekti: mektebske uionice, uredski prostori, imamski stanovi, gasulhane, omladinski prostori. Potrebe takve vrste primjetne su u Bosni i Hercegovini, a posebno u zajednicama izvan Bosne i Hercegovine, Hrvatskoj, Sloveniji i cijeloj dijaspori. Djelatnici i namjetenici Islamske zajednice bili su najee podstanari jer je imovina Islamske zajednice bila nacionalizirana od strane tadanjih vlasti. Svjestan takve situacije, a i sama spoznaja da samo statusno zadovoljan djelatnik poluuje rezultate, daje maksimalan doprinos, dr. Ahmed Smajlovi kree u kupovinu stanova u Sarajevu koje dodjeljuje profesorima u Medresi, na Fakultetu, namjetenicima Starjeinstva. Takve i sline upute daje odborima i dematima na terenu kako bi najlake i najbre rijeili stambeno pitanje imama po dema-

36

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
U periodu od 21. do 26. 04. 1977. godine, reis-ul-ulema h. Naim Hadiabdi sa dr. Hamdijom emerliem i dr. Ahmedom Smajloviem boravili su slubeno u gradovima Zagrebu, Rijeci, Puli i Ljubljani. Iz pisanih tragova ove posjete vidljivi su sljedei podaci: na prostorima R Hrvatske i Slovenije tada je ivjelo oko 200000 muslimana s intencijom porasta posebno u industrijski razvijenim mjestima, postoje ve odbori u Rijeci, Puli, Sisku, Karlovcu i Ljubljani, a ispunjeni su uvjeti za formiranje odbora u Jesenicama, Kopru i Splitu, konstatirana je injenica da je dato zeleno svjetlo izgradnje Islamskog centra u Zagrebu, ali nie razine to jo osporavaju, a utvreno je zemljite za izgradnju Islamskog centra u Ljubljani, delegacija je imala susret s predsjednikom Komisije za odnose sa vjerskim zajednicama u Hrvatskoj g. Ivanom Lali kao i susret sa svim predsjednicima opina navedenih gradova. Od tada pa sve do kraja 1985 godine kroz odluke najviih organa Islamske zajednice protee se neka od vrlo vanih i znaajnih odluka za dijasporu. Ono to posebno istiem jeste apel i poziv svim organima Islamske zajednice da se ukljue u izgradnju Islamskog centra u Zagrebu. U cilju pregleda ove povijesne akcije donosimo odluke i preporuke vrhovnih vjerskih organa Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije: 1) Daleko veu brigu posvetiti unapreivanju vjerskog ivota u dijaspori, provoditi u djelo zakljuke savjetovanja od 17.03.1979. godine u Sarajevu, poduzimajui efikasne mjere da se sakupe vea sredstva za potrebe islamskih objekata u dijaspori. Budui da su pri kraju pripreme za poetak gradnje damije u Zagrebu, kao objekta ireg znaaja za cijelu dijasporu, pozivaju se svi odbori Islamske zajednice da se odazovu ovom zadatku i materijalno pomognu vjernicima iz svih naih krajeva koji ive u SR Hrvatskoj i SR Sloveniji, gdje su im mesdidi najpotrebniji.8 2) Pozivaju se svi odbori Islamske zajednice i vjerski slubenici da kontinuirano nastave s materijalnim pomaganjem dovrenja damije u Zagrebu, naroito oni koji nisu dali svoj doprinos.9 3) Vrhovni sabor izraava zadovoljstvo s izgradnjom medresa u Skoplju i Pritini kao i kompleksom damije u Zagrebu, te odaje puno priznanje svim pregaocima na tim poslovima. Ujedno Vrhovni sabor apelira na sve koji jo nisu poslali svoju pomo da to uine to prije.10 4) Vrhovni sabor apelira na sve organe Islamske zajednice da Odboru Islamske zajednice u Zagrebu ukau hitnu financijsku pomo u svrhu to breg dovrenja damije i njenog otvaranja.11 Pisani tragovi iz ovog perioda govore da je Starjeinstvo Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije u ovom periodu imalo (kontinuirano) neke toke prisutne na svim sjednicama koje su aplicirane i na Vrhovni sabor koji je objedinjavao Islamsku zajednicu u SFRJ. (Starjeinstvo Islamske zajednice Srbije, Starjeinstvo IZ Makedonije, Starjeinstvo IZ Crne Gore i Starjeinstvo IZ BiH, Hrvatske i Slovenije). To su: Izvjee o aktivnostima izmeu dvije sjednice i analiza uinka, Izgradnja zavoda i planiranje novih vjerskih objekata, Izvjee vjersko-prosvjetne komisije s analizama i komentarima te prijedlozima za poboljanje aktivnosti ene u vjerskom ivotu Zajednice, Usklaivanje normativnih akata, aktivnosti u dijaspori, Vakufi i modeli uvakufljavanja, permanentno usavravanje imama i vjerskih djelatnika i organa Islamske zajednice te statusno pitanje i standard imama, suradnja i jaanje jedinstva Islamske zajednice, izdavaka djelatnost, izvjetaj o radu ITF-a i GHB medrese. Svaka od nabrojanih tema moe se zasebno obraditi i iz njih sagledati istinsko stanje i probleme s kojima su se suoavali lanovi Starjeinstva na elu s dr. A. Smajlovi. Zavravajui ovo poglavlje elim istai da je u naznaenom periodu vidljivo strateko planiranje i jasno definiranje potrebe muslimana na ovim prostorima. Svakako da realizacija u svim sluajevima nije zavrena, ali je jasno definirana. Investiranje u naznaene projekte bilo je prioritet.

INOVACIJE
Sama rije inovacija u tom periodu, pa ak i danas njezin izriaj unutar vjere i vjerske organizacije, predstavlja nekakve 'bid'ate' novotarije na to su muslimani posebno osjetljivi. esto se posee i za hadiskim argumentima u kojima se 'bid'at' osuuje i prezire. No, ovdje treba istai da se ne radi o tome, ve je rije o novim misijskim oblicima djelovanja do tada nepoznatim u radu Islamske zajednice ili vrlo malo zastupljenim. Pokuava se primijeniti ono to se objektivno moe s obzirom na politiko okruenje. Navodim samo neke od redovnih modela u kojima se osobno ukljuio i sam dr. Ahmed Smajlovi, a isto je zahtijevao i od svih svojih suradnika. To su:

Redovna javna tribina

Svima koji su u tom periodu navraali u Sarajevo, nedjeljom poslije podne namaza u Begovoj damiji, predavanje je odrao dr. A. Smajlovi. Kako je ozvuenje prenosilo i izvan damije, moglo se primijetiti da je harem i ulica bila zakrena od posjetitelja. Bilo je ljudi koji su iz raznih krajeva BiH dolazili redovno da ga sluaju a esto su se organizirali i autobusi dematlija koji su eljni lijepe i aktualne rijei iz raznih krajeva BiH.

Vjerske sveanosti u funkciji misije islama

Sve sveanosti u Zajednici od akike preko mevluda, tevhida, denaza, raznih dova, mektebskih sveanosti, otvorenja damija i sl. imale su zadau da promoviraju univerzalne poruke islama i da jaaju islamsku svijest kod muslimana. Jasnim naputkom koji je upuen od strane Starjeinstva svim imamima dane su smjernice kako sve to staviti u slubu misije islama. Dr. Smajlovi se osobno angairao na tom polju i svi njegovi suradnici, profesori FINa i medrese. U izvjeu za 1981. godinu stoji da je dr. A. Smajlovi prisustvovao za proteklu godinu 1980. na 55 razliitih sveanosti.

BEHAR 87-88

37

IZLAGANJA
Promocija islama putem vlastitih medija
Preporod, Glasnik i Takvim su obogaeni mnogim zanimljivim sadrajima, neobraenim temama, raznim kompetentnim autorima, ali dr. Smajlovi osniva list Islamska misao kojoj biva i prvi urednik. To je revija za islamistiku, teologiju i informatiku. Osniva i Zbornik radova ITF-a. I Islamska misao i Zbornik daju mogunost naim najeminentnijim alimima da piu na razliite teme kojima e se islam pribliiti ovjeku, tom ovjeku kojem fali racionalno i intelektualno tumaenje islama. Ako danas analiziramo teme, autore i strukturu ovih izdanja vidjet emo da je rije zaista o pravom pristupu pribliavanja islama razumljivim jezikom, obinom ovjeku ali nita manje i intelektualcima. ter-disciplinarno. Tu injenicu temeljim na Islamskoj enciklopediji objavljenoj 2001. godine u Turskoj u kojoj se o dr. A. Smajloviu govori na pune dvije stranice sa svim referencama koje prate jednu enciklopediju.

ZAKLJUAK
Danas nakon dvadeset godina od preseljenja na ahiret dr. Smajlovia, moemo slobodno kazati da se jo nisu realizirale mnoge vizije i ideje Islamske zajednice na ovim prostorima koje je on postavio jo tada. Zasigurno da vizija Islamske zajednice koju je imao dr. Smajlovi moe i danas posluiti kao platforma u osmiljavanju pozitivnih koraka i djelovanja Islamske zajednice u budunosti. Otvaranje Islamskog centra u Zagrebu je doekao, ali jo nema Islamskog centra u Ljubljani nema ni po drugim veim mjestima Europe. Ako izuzmemo Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i Sloveniji ostale sve zajednice rade po istom modelu jo iz njegovog vremena. Dananji pokuaju muslimana Bonjaka u Njemakoj, Australiji, SAD, da se organiziraju kao Meihat, na tragu su vizije dr. Smajlovia. To je model odrivog integriranog opstanka u tim zemljama i putokaz drugim da krenu istim putem. Pozivajui se na svoju autohtonost, dobrom organizacijom najljepe se moe prezentirati islam i jaati zajednica. Pokuaji da se institucionalno prizna islam u Europi ne mogu se realizirati sve dok se zajednica ne uredi iznutra. Sve dok se to ne dogodi muslimansko pitanje u Europi nee biti rijeeno, a svoje vjerske potrebe zadovoljavat e po neuvjetnim podrumima, organizirani kao razni klubovi i udruge, a ne kao medlisi, demati i meihati. Odnos Islamske zajednice u BiH prema dr. Smajloviu, usuujem se rei je maehinski. Jedina institucija koja nosi njegovo ime je Zagrebaka medresa i Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlovi u Zagrebu. O njemu se niti pie niti govori niti, valorizira njegov rad. Mislim da ima toliko njegovih studenata danas, vrhunskih alima, koji bi o njemu mogli puno vie i kompetentnije rei od mene ali sam sretan da sam ivio u vremenu dr. Smajlovia i da danas mogu neto rei o njemu i njegovom bogatom ivotu. Hvale je vrijedan ovaj Simpozij koji svjedoi da Islamska zajednica u Hrvatskoj na elu sa uvaenim muftijom evkom ef. Omerbai zna vrednovati svaiji doprinos i zna se oduiti i ovjekovjeiti imena onih najzaslunijih. Nedvojbeno je da je dr. Ahmed Smajlovi jedan od najzaslunijih i da mu Islamska zajednica u Hrvatskoj zna uzvratiti.

Izdavaka djelatnost
Izdavaka djelatnost bukvalno je doivjela svoj procvat dolaskom dr. Smajlovia na elo Starjeinstva. Kako je potreba velika za pravim tivom Starjeinstvo se odluilo da izdaje mnoga izdanja koja su nastajala od naih autora ali isto tako i prevoena s raznih jezika, a najee s Arapskog. Da je rije o pravim izdanjima govori i injenica da se veina djela danas reprintira vie puta na naim prostorima.

Prevodilaka djelatnost
Dr. Smajlovi je veliku pozornost posvetio prevoenju. Svi koji su mogli prevoditi bili su angairani na tom polju u cilju da se to vie i to raznolikije iz svih krajeva svijeta iznese miljenja i stajalita na ovim prostorima. Osobno je mnogo prevodio s Arapskog i tako je nastalo preko 5000 stranica u 256 radova, ali je i Arapskoj javnosti pribliio djela Dervi i smrt i Hasanaginicu koje je preveo.

Struno ekipiranje radnih timova iz razliitih oblasti odlika je dr. A. Smajlovia

esto je ukljuivao i znanstvenike nemuslimane da piu o svojim postignuima koja su komplementarna s islamom i koja osvjetljavaju odreenu dimenziju islama kroz prizmu znanosti i nauke. Najee su to bili doktori lijenici koji su medicinski argumentirali propise islama.

Otvorenost u dijalogu s drugim konfesijama

Dr. Smajlovi je imao izotrenu dijaloku nit s predstavnicima drugih konfesija. Njegove govornike sposobnosti i vjetine plijenile su sve sluatelje bez obzira kojoj vjeri pripadali. Zagovarao je dijalog na ravnopravnoj osnovi i uvijek je polazio od prihvatljive platforme socijalistikog poretka, jedinstva i ravnopravnosti meu ljudima. Vjera je ono to srce uti. Poznavanje drugog i drugaijeg doivljavao je bogatstvom. elja da intelektualno parira svima u drutvu bila je njegova opsesija. To ga je ponukalo da poalje dr. Adnana Silajdia i dr. Reida Hafizovia da studiraju na KBF (Katolikom Bogoslovnom fakultetu) u Zagrebu. Dimenzije njegova djelovanja prelaze u internacionalno, inter-kluturalno, inter-religijsko, in-

BILJEKE:
1 Veliki kolski leksikon, kolska knjiga Naklada Leksikon, Zagreb, 2003. str. 1046. 2 Velagi, Teufik, Glavni nacionalni i vjerski problemi bosanskih Muslimana, Osloboenje, broj 195, London, 1968. 3 Isto 4 Glasnik Vrhovnog Islamskog starjeinstva u SFRJ, str. 177. 178. 5 Izvjetaj o radu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, godina 1427. 1428.h. /2007. Sarajevo, rebiu-l-ewel 1429.h. /mart 2008. 6 Glasnik Vrhovnog Islamskog Starjeinstva u SFRJ, god. 1980. str. 195. 7 Glasnik VIS u SFRJ, god. 1985. str. 309. 8 Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva u SFRJ, god. 1980. str. 195. 9 Isto, god. 1983. str. 603. 10 Isto, god. 1984. str. 257. 11 Isto, god. 1985. str. 196.

38

BEHAR 87-88

IZLAGANJA

Doprinos dr. Ahmeda Smajlovia znanosti akaida

Pie: Saudin ef. Subai (bivi uenik Medrese)

(Izvadak iz diplomskog rada, Fakultet Islamskih nauka, Sarajevo, 2004.)

Kada sam 1995. godine upisivao medresu u Zagrebu Poetkom 1975. godine dr. Ahmed Smajlovi se ukljukoja nosi ime Dr. Ahmed Smajlovi, nisam ni slutio da io u rad Islamske zajednice obnaajui dunost efa Kau jednog dana pisati diplomski rad o ovom velikom bineta reisul-uleme hadi Sulejman-efendije Kemure, a islamskom znastveniku. Zapravo, tada sam, kao softa, nedugo iza toga od strane Vrhovnog sabora Islamske zamalo znao o dr. Ahmedu Smajloviu. S vremenom, poelo jednice izabran je za predsjednika Starjeinstva Islamske me zanimati tko je ovaj ovjek i po emu je bio toliko velik zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije sa sjeda ga i danas mnogi pamte po veliini njegovih djela. ditem u Sarajevu. Na toj dunosti je ostao punih deset Mojim dolaksom na Fakultet islamskih znanosti u Sa- godina, unaprijedivi u tom razdoblju rad Islamske zajedrajevu moje interesiranje za dr. Smajlovia jo se vie in- nice na mnogim poljima djelatnosti. Nakon otvaranja tenziviralo, pogotovo zbog injenice da je on predavao na Islamskog teolokog fakulteta u Sarajevu 1977. godine, tom istom fakultetu i bio omiljen, meu studentima i me- za ije osnivanje je imao velikih zasluga, izabran je za vanu kolegama profesorima. U razgovorima s njegovim su- rednog profesora na predmetima Akaid i Islamska filozovremenicima i najbliim suradnicima te njegovim studen- fija i te je poslove obavljao uporedo s dunou predsjedtima koji su danas i sami profesori na Fakultetu, osjeao nika Starjeinstva. sam posebnu obvezu da dam svoj skromni doprinos u rasvjetljavanju ove velike islamske Kao i mnogi drugi bonjaki intelektualci i vjerski linosti. No, ve sam se u poetku susreo s ljudi i dr. Smajlovi je bio ucjenjivan i proganjan odreenim potekoama, zbog nemogunood strane tadanjeg komunistikog reima samo sti da doem do Smajlovievih djela, i zbog injenice da se na njegovu personu baca sje- zato to je promicao ideje islama i slobode me zaborava. Oito da je nekima stalo da se vjeroispovijesti. dr. Ahmed Smajlovi potpuno zaboravi i da ljudi nikada ne saznaju istinu o grandioznosti njegove liGodine 1985. potpuno se posveuje profesuri na Islamnosti. skom teolokom fakultetu. Studentima i ovom Fakultetu neDr. Ahmed Smajlovi je roen 17. lipnja 1938. godine potedno je davao sebe kao profesor, znanstveni radnik i peu Tokoljacima kod Srebrenice kao najmlae, sedmo dijete dagog. Nije samo vodio i odravao svoju katedru na potrebuglednog alima toga kraja Ali-efendije Smajlovia. Osnov- noj visini, nego je svestranim zalaganjem sudjelovao u podinu kolu je zavrio u Krnjiima (Srebrenica), zatim Gazi zanju, konsolidaciji i preoblikovanju cjelokupne znastvene fiziHusrev-begovu medresu u Sarajevu 1959. godine. Potom onomije ovog fakulteta i doprinosio njegovoj reputaciji. je studirao pravo u Ljubljani (Slovenija) i na kraju je od Za vrijeme predavanja bilo mu je stalo najvie do toga strane Vrhovnog starjeinstva Islamske zajednice bio upu- da svojim studentima probudi elju za pronicanjem u neen na studij islamskih znanosti na Sveuilite El-Azhar u izmjerne dubine vjere i islamskog naslijea. Godine 1986. Kairo 1962. godine. izabran je za redovnog profesora na toj jedinoj visokoNa ovom Sveuilitu studirao je arapski jezik i studij je kolskoj ustanovi Islamske zajednice. uspjeno okonao 1967. godine na Odsjeku za knjievnost U naponu snage, kada je najvie obeavao na polju i knjievnu kritiku, koji po El-Azharovom programu prua znanosti, islamskog rada i djelovanja, od posljedica sranajiri uvid u vie islamskih znanstvenih oblasti (arapskog nog udara, umro je 11. kolovoza 1988. godine u Sarajejezika, arapske knjievnosti, Kur'ana, filozofije i dr.). vu. Dr. Ahmed Smajlovi je bio jedan od zaslunijih ljudi Slijedee, 1968. godine, na istom Sveuilitu upisuje Bosne i Hercegovine XX. stoljea na polju islamskog rada. postdiplomski studij, te potom magistrira 1970. godine Imao je veliku energiju i takt u radu. To potvruje na tisuna temu Muhammed 'Abduhu i njegov utjecaj na moder- e odranih vazova i predavanja, svakodnevni obilasci nu knjievnu arapsku renesansu. Stepen doktora islam- demata i islamskih institucija na terenu, susreti s ljudima skih nauka, prvog na prostorima bive SFR Jugoslavije, iz krugova znanosti, vjere, kulture i umjetnosti, uea na stekao je 1974. godine odbranivi doktorsku tezu pod na- brojnim znastvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, naslovom Filozofija orijentalistike i njezin utjecaj na suvre- pisani i objavljeni mnogi radovi i knjige, te prijevodi sa menu arapsku knjievnost. arapskog na bosanski jezik i obrnuto.

BEHAR 87-88

39

IZLAGANJA
Dr. Ahmed Smajlovi je mnogo htio, mnogo zapoeo, ali el-Behija Ahmed ibn Tejmijje, Muhammed ibn 'Abdulvehmnogo i uradio. Njegova biografija govori o uzoritom ovje- hab i Muhammed ibn Ali es-Senusi. ku, muslimanu, znanstvenom radniku i nepokolebljivom Takoer je preveo Meunarodni kongres o islamskom islamskom borcu. Kada je stao na pozornicu vjerskog lidera radu, od Ebul-Da'fera et-Tahavija Tahavijev akaid, od bosanskih muslimana i Bonjaka te svojim vanrednim ora- Imama Ebul-Hasana el-E'arija Vjerovanje ehlus-sunneta, torskim sposobnostima zapalio ar vjere na ovoj balkanskoj ehlul-hadisa i ehlus-selefa, od Delaludina es-Sujutija Navjetrometini, poeli su skoro svakodnevni njegovi sudari s uka o osnovama vjere, od Imama Ahmeda ibn Hanbela Odgovor dehmijama i zindicima, od Imama Ahmeda ibn komunistikom vlau, politikom i ideologijom1. Kao i mnogi drugi bonjaki intelektualci i vjerski ljudi i Tejmijje Kitabu et-tevhid, od Imama Muhammeda ibn Judr. Smajlovi je bio ucjenjivan i proganjan od strane tada- sufa es-Senusija Ummul-barahin i mnoge druge. Na arapnjeg komunistikog reima samo zato to je promicao ideje ski je s bosanskog jezika preveo, zajedno sa dr. Huseinom islama i slobode vjeroispovijesti. Mnogi nai muslimanski i Abdullatifom, poznato djelo bosanskohercegovakog pisbonjaki intelektualci su prijevarama i ucjenama bili primo- ca Mee Selimovia Ed-Derviu vel-mevtu (Dervi i smrt) ravani davati kojekakve informacije i odlaziti na nekakve raz- koje je objavljeno u Kairu 1970. godine i u Tripoliju 1981. govore koji su imali za cilj inkriminiranje svega musliman- godine. Takoer je na arapski jezik preveo poznatu poeskog i bonjakog, jer je muslimansko i bonjako stanovni- mu Hasanaginicu. U njegovoj ostavtini ostalo je nekoliko tvo uvijek za reim predstavljalo stanovitu sigurnosnu pri- knjiga pripremljenih za tisak od kojih je najznaajnija Hijetnju. Dr. Ahmed Smajlovi je imao dosta neprijatelja u storijski razvoj akaidske nauke i njezini glavni predstavnici vlasti, ali i u samim redovima Islamske zajednice iji je jedan i Hrestomatija akaidskih tekstova. Svojim pregalakim radom dr. Ahmed Smajlovi je edio bio u direktnoj svezi s tadanjim reimom2. Od 1985. godine, do iznenadne smrti, dr. Ahmed Smajlo- lio oivjeti neke od klasinih obrazaca nekadanjih velikih, vi se posvetio svojim studentima koji ga se i danas rado sjeaju. Jedan od njih pripovjeda ka- Za relativno kratko vrijeme objavio je 260 radova ko ih je bilo stid izai pred svog dragog profeso- koji svojim obimom prelaze pet tisua stranica. ra, a da ne naue i ne pripreme se za ispit. Pria Njegovo najpoznatije i najobimnije djelo je se da je bio izvrstan pedagog i da je studente Felsefetul-istiraki ve eseruha fil-edebil-'arabijjiluio i prilikom polaganja ispita3. Mudrim i promiljenim koracima dr. Smaj- mu'asiri, objavljeno na arapskom jeziku. lovi je izbjegavao razapete zamke i nezaustavljivo iao naprijed. Zahvaljujui njegovom radu i inici- univerzalnih linosti, pomiriti politiku i znanost, pisanje i jativi, pokrenuta je mjesena revija za islamistiku, teologi- oratorstvo, rukovoenje i neposrednu djelatnost i sve to ju i vjersku informatiku pod naslovom Islamska misao, objediniti u svojoj linosti. U velikoj mjeri on je u tome kojoj je jedno vrijeme bio glavni urednik. Oko ovog lista uspijevao, a to je mogao postii zahvaljujui snazi i erudiokupila su se najbolja pera bonjakog i uope musliman- ciji njegovog duha i tjelesnoj kondiciji. Njegov znastveni skog naroda. Samo u ovom asopisu napisano je preko opus ugraen vrsto u temelje bosanskohercegovake i 50 obimnih radova i prijevoda iz akaida, islamske filozofi- svjetske islamologije i islamistike uvrstio ga je u red velikaje, islamske knjievnosti, tesavvufa i drugih oblasti. Tako- na ovih prostora i ire. U bosanskoj i muslimanskoj povier je jedan od pokretaa Zbornika radova Islamskog teo- jesti dr. Ahmed Smajlovi e ostati neprolazan i nazaobilokog fakulteta, u kome je takoer suraivao. Njegovi lazan zahvaljujui vrstini grae od koje je satkao svoje radovi su objavljivani i u drugim asopisima i publikacija- djelo i bogatsvo misli koje ono sadri. On predstavlja simbol stvaralakog rada znastvenika ma na bosanskom, arapskom i engleskom jeziku. Zapaeni su mu znastveni radovi u Glasniku Vrhovnog islamskog koji je cijeli svoj ivot uloio u otkrivanje, traganje, proustarjeinstva, u Preporodu islamskim informativnim no- avanje i nalaenje. On simbolizira univerzalnog islamvinama, u kojima je takoer bio urednik, te u Takvimu, skog borca kakav se jednom u sto godina raa. Njegova velika elja za islamskim radom ogleda se i u igodinjaku Udruenja Ilmijje Bosne i Hercegovine.4 Za relativno kratko vrijeme objavio je 260 radova koji njenici da je on jedan od nazaslunijih ljudi za izgradnju Zasvojim obimom prelaze pet tisua stranica. Njegovo najpo- grebake damije i Islamskog centra u Zagrebu. Takoer je znatije i najobimnije djelo je Felsefetul-istiraki ve eseruha posebno zasluan za organiziranje i kupnju mnogih vjerskih fil-edebil-'arabijjil-mu'asiri, objavljeno na arapskom jeziku. I objekata Islamske zajednice u Hrvatskoj, posebice mesdida danas je univerzitetski udbenik u svijetu. Na bosanski je- i prostorija u Splitu, Dubrovniku, Puli i dr. Neosporna je izik, izmeu ostalog, preveo je i objavio od dr. Mustafe Ma- njenica da je dr. Smajlovi ovim zaduio muslimane i Islamhmuda Dijalog s prijateljem, od Roe Garodija Islam, kultu- sku zajednicu u Hrvatskoj i oni su mu zbog toga zahvalni. Veliinu lika i djela dr. Smajlovia potvruje i injenica ra i socijalizam, od Ebu Vefa Taftazanija Filozofija Ihvanussafa i njihov doprinos islamskoj filozofskoj misli, od dr. da je on jedan od rijetkih bosanko-hercegovakih alima ija 'Abdulaziza Kamila Islam i rasna diskriminacija, od dr. Ibra- su biografija i ivotno djelo nali mjesta u kapitalnim biohima Makdura Islamko-arapski utjecaj na evropsku rene- grafskim djelima kao to je Ziriklijev Al-A'lam. Takoer, ime sansu na polju filozofije, Dijalog islamskih i evropskih nau- dr. Smajlovia se nalo i u Islamskoj enciklopediji koju je nika, od dr. Muhammeda Halefullaha Ahmeda Islamsko- 2001. godine izdao Meihat Republike Turske. Tu se na dviarapski utjecaj na evropsku renesansu, od dr. Muhammeda je stranice govori o ivotu i djelu dr. Ahmeda Smajlovia.

40

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
ZNANSTVENI OPUS DR. SMAJLOVIA
Moemo slobodno zakljuiti da je dr. Ahmed Smajlovi tijekom svoga ivota doista mnogo toga napisao i uradio. Iako je on meu svjetom bio poznat i kao vrstan va'iz, govornik i orator, njegovo pisano naslijee govori o ovjeku irokih nazora i iznimno velikog iluma. Dr. Ahmed Smajlovi napisao je stotine tekstova, znanstvenih eseja, komentara iz razliitih oblasti islamske znanosti, islamske kulture i civilizacije, tekstove o odnosima Istoka i Zapada, odnosa kranskog i muslimanskog svijeta. Takoer je pisao o fenomenu orijentalizma i njegovim reperkusijama na razvoj suvremenog islamskog miljenja, kako u svijetu tako i kod nas. O velikom znanstvenom opusu dr. Smajlovia najbolje svjedoe njegovi radovi, objavljeni u naoj domaoj, islamskoj periodici i u meunarodnim znanstvenim asopisima. Mi emo usmjeriti nau panju na autorska djela dr. Smajlovia iz oblasti akaida i islamske filozofije. Zato emo ih i krae predstaviti: slubenom glasilu Islamske zajednice i u reviji Islamska misao. Tematika ovih tekstova je prikaz velikana islamske misli i njihov doprinos islamskoj kulturi i civilizaciji7.

5. Muhammed Ibn Abdulvehhab8

Dr. Smajlovi Muhammeda Ibn Abdulvehhaba stavlja u grupu novostoljetnih tvoraca islamskog buenja ili reformatorstva u islamu9.

6. Abbas Mahmud el-Akkad i njegovo poimanje Allaha, d..10

U dananje vrijeme El-Akkad predstavlja, kako istie dr. Smajlovi, jednu od najinteresantnijih osoba za istraivae suvremene islamske misli. Ako tomu jo dodamo njegov buran znanstveni ivot, samoobrazovanje, podneblje i vrijeme kada je djelovao, onda je sigurno da se susreemo s jednom od naprivlanijih osoba naega doba, jer pred sobom imamo izuzetnog pjesnika, povjesniara, filozofa kritiara, akademika i znanstvenika dvadesetog stoljea. El-Akkad je iza sebe ostavio preko devedeset djela iz razliitih oblasti svoga interesiranja11.

1. Muhammed Abduhu ve eseruhu fin-nehdati'ledebiyyetil-hadiseti

Magistarska teza dr. Ahmeda Smajlovia na 140 stranica naslovljena Muhammed 'Abduhu i njegov utjecaj na modernu knjievnu arapsku renesansu. Disertacija nije objavljena. Primjerak ove disertacije se nalazi u njegovoj privatnoj biblioteci u Sarajevu iji je vlasnik njegova supruga Munira Smajlovi.

7. Muslims in Yugoslavia12 (Muslimani u Jugoslaviji)13 8. Vjerovjesnitvo i vjerovjesnici14 9. Fahrudin Er-Razi15

Dr. Smajlovi Fahrudina Er-Razija ubraja u obnovitelje islamske misli (mudeddidud-din) po hadisu Muhammeda, a.s., u kojem je rekao da e se svakih stotinu godina pojavljivati po jedan ovjek koji e svojim radom i zalaganjem zasluiti naziv obnovitelj vjere. Takoer, Smajlovi navodi broj od 119 do sada otkrivenih djela Er-Razija te da je njegovo djelo od povijesnog znaaja za cjelokupnu islamsku misao.

2. Felsefetul-istiraki ve eseruha fil-edebil'arabijjil-mu'asiri

Doktorska disertacija dr. Ahmeda Smajlovia pod nazivom Filozoija orijentalizma i njeni tragovi u suvremenoj arapskoj knjievnosti. Knjiga je na araspkom jeziku tiskana u Kairu 1980. godine i jo uvijek nije prevedena na bosanski jezik. Prijevod knjige se uskoro oekuje u izdanju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Mi u svojoj privatnoj biblioteci imamo primjerak ove disertacije do koje smo takoer doli uz velike mapore.

10. Maturidi povjesnost i aktuelnost njegove misli16

Kako istie dr. Smajlovi Imam Maturidi se ubraja u red velikih islamskih mislitelja akaida, zagovaratelja sunneta i branitelja erijata. Po dr. Smajloviu Imam Maturidi je jedan od velikana islamske akaidske misli koji ne samo da je tu misao obogatio, razradio i unaprijedio, nego ju je i inaugurirao u posebnu akaidsku kolu poznatu pod imenom Maturidijska akaidska kola, kojoj pripadaju svi muslimani hanefijskog pravca u fikhu, a meu njima svoje mjesto su nali i muslimani naih krajeva.

3. Historijski razvoj akaidske nauke i njezini glavni predstavnici5

Ovaj materijal dr. Smajlovia predstavlja zbir njegovih predavanja studnetima Islamskog teolokog fakulteta u vrijeme kada je on bio profesor akaida. Materijal je bio pripremljen za tisak. Ima 200 stranica A4 formata. Originalni rukopis nalazi se u njegovoj privatnoj biblioteci iji je vlasnik njegova supruga Munira Smajlovi koja ivi u Sarajevu. Materijal pripremljen za tisak nalazio se u Vjerskoprosvjetnoj slubi Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu6.

11. Djela Ebu Da'fera et-Tahavija ponovo u ii naunih interesa17

Uenjaci su naslijednici boijih poslanika, kako kae Muhammed, a.s. Stoga su se islamski mislioci nastojali potvrditi upravo na polju istraivanja imana (vjerovanja), objanjavajui ga, prenosei i utemeljivajui ga. Jedan od

4. Hrestomatija akaidskih tekstova

Ova hrestomatija akaidskih tekstova je u potpunosti objavljena. Tekstovi su objavljivani veinom u Glasniku,

BEHAR 87-88

41

IZLAGANJA
tih velikih uenjaka po dr. Smajloviu je svakako i Imam Ebu Da'fer Ahmed b. Selame el-Ezdi, el-Hanefi, et-Tahavi, ija je selefistika akaidska misao ponovo postala predmetom mnogih prouavanja, a Tahavijevo djelo ElAkidetut-Tahavijje je doivjelo mnoga nova otkrovenja privlaei tako muslimane naega vremena eljne da se upoznaju s istinskim islamskim vjerovanjem i njegovim temeljima.
3 Iz sjeanja njegovih suvremenika doznajemo da je dr. Smajlovi svake nedjelje iza podne-namaza drao predavanja u Begovoj damiji u Sarajevu. Pria se da je arija zastajala kako bi sluala predivne pouke i poruke tog izvrstnog vaiza. 4 Muharem Omerdi, Ibid. 5 U razgovoru s mr. Muharemom Omerdiem saznao sam da je jedini primjerak ovog rada bio pripremljen za tisak na ITF-u u Sarajevu. Odatle je taj primjerak otiao u ruke dr. Ismeta Kasumovia na recenziju. Meutim, nakon njegove smarti gubi se svaki trag ovom materijalu tako da on do dan danas nije vidio svjetlo dana. 6 Jedno poglavlje ovog djela je objavljeno: Akaid definicija, uzroci nastanka i discipline, Takvim, Rijaset IZ BiH, Sarajevo, 1998., str. 277-308. 7 Prijmerak pripremljen za tisak ima 140 stranica formata A4 i nalazi se u Vjersko-prosvjetnoj slubi Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu. Mi emo u redovima koji slijede rei poneto o svakom od ovih tekstova. 8 Glasnik, XXXIX/1976., br. 6, str. 580-592 9 Kako istie dr. Smajlovi Abdulvehhab je sve svoje snage usmjerio ka prvom principu vjere islama, prema ehadetu la ilahe illallah, kojem su pozivali svi boji poslanici, a zadatak Muhammeda, a.s., je bio da do kraja objasni i to prenese ljudima. Po Abdullvehhabu ono to je dovelo da islamski svijet skrene s pravog puta a ujedno u ruci ima knjigu kao to je Kuran je mnogobotvo ili politeizam. Po njemu muslimani su se sve vie okretali evijama, traei od njih pomo i potporu, sve je vie bilo turbeta koje su ljudi obilazili. Drugi razlog je bio zatvaranje vrata idtihada, carevala je imitacija, oponaanje ili taklid je zagospodarilo a slobodoumnost je guena svugdje gdje god je to bilo mogue. Muhammed Ibn Abdulvehhab je za ove probleme imao rjeenje, a to je potpuno i bezpogovorno vraanje kuransko-sunetskim naelima, otvaranje i oivljavanje idtihada. Po Abdulvehhabu, treba nauiti i usvojiti nekoliko osnovnih pitanja, a to su: upoznati Boga, d.., Muhammeda, a.s., i vjeru islam; raditi po islamu; pozivati u islam; biti strpljiv u tekoama na ovom putu. To su bili principi koje je zastupao i vrsto propagirao veliki islamski uenjak i reformator Muhammd Ibn Abdulvehhab. 10 Islamska misao, I/1979., br. 2, str. 14, 15 i 20 11 U ovom radu dr. Smajlovi pojanjava El-Akkadove pokuaje da ovjeku pomogne u razumijevanju Allaha, d.. jer je on smatrao da je ovjek uvijek okrenut, okupiran i naklonjen Bogu. Po Akkadu najvei problem dananjice je vjerovanje, ovjekovo negiranje Bojeg postojanja i autoriteta. To je i zbog toga, kako on istie, to su se neki ljudi previe oslonili na um vjerujui da e snagom njega nai odgovore na sva pitanja i rjeenje za sve probleme. Ljudi promatraju Allaha, d.. kao predmet, a ne kao Bie. Otuda Akkad zagovara apsolutnu individualnost Allaha, d.., koji predstavlja vrhunac ljudske spoznaje. Kod Akkada ez-zatijjatu je vrhunac savenstva u svako pogledu, kako i treba biti po dr. Smajloviu. 12 Journal-Institute of Muslim minority affairs, King Abdul-Aziz University, II, No. I, Jeddah, 1980., str. 132-144 13 Dr. Ahmed Smajlovi je za svoga ivota imao priliku i uestvovao na raznim strunim i znanstvenim seminarima i simpozijumima diljem arapsko-islamskog svijeta. Na tim skupovima iluma on je sretao mnoge islamske uenjake i prenosio im prikaz stanja islama i muslimana u tadanjoj SFRJ. Takav je i ovaj prikaz dr. Ahmeda Smajlovia o poloaju i stanju muslimana u tadanjoj Jugoslaviji. Tekst je objavljen u asopisu Instituta za manjinska pitanja muslimana, Sveuilite Kralj Abdul-Aziz, u Deddi, Kraljevina Saudijska Arabija, 1980. godine na 12 stranica. Tekst je objavljen na engleskom jeziku i preveden je i objavljen na bosanski jezik u Glasniku VIS-a XLI, br. 6, 1978. godine, strana 548 do 582. 14 Ovaj tekst predstavlja prikaz djela pod istoimenim naslovom od prof. Adema Abdullaha el-Elurija koje je izdano 1983. godine u izdanju nakladnike kue Vehbe u Kairu. Djelo je prikazano u nekoliko brojeva revije Islamska misao i prikazuje razmiljanja jednog od najznaajnijih i najplodnijih suvremenih nigerijskih islamskih znanstvenika. On u ovom djelu pokuava razmotriti i prezentirati jedno od najaktuelnijih pitanja cjelokupnog islamskog i moglo bi se s pravom rei orijentalistikog razmiljanja. Djelo je prevodio Ibrahim Omerdi, a fragmente je u Islamskoj misli prikazao na dr. Smajlovi. Islamska misao, VI/1984., br. 68, str. 8, 9 i 10 15 Islamska misao, VI/1984., br. 70, str. 3 i 4 16 Poslije prikaza ivota i djela Imama Maturidija, dr. Ahmed Smajlovi govori o njemu kao o jednom od trojice genijalnih islamskih istraivaa koji su djelovali na polju akaida. Glavna znanstvena preokupacija Imama Maturidija bila su akaidska pitanja i on je inio sve, kako istie Smajlovi, da sauva izvornost, istoi i

12. Temelji islamskog vjerovanja od Imama Ebu Da'fera et-Tahavija18

Prouavanjem Et-Tahavijevog djela i njegovih komentara, dolazi se do zakljuka da se radi o sistematiziranom i izvornom akaidskom djelu koje je proizalo iz autorovog promiljanja kur'ansko-sunnetskih odrednica vjerovanja i njegovog prezentiranja na temeljima osnivaa hanefijske tendencije.

13. Imam Ebu el-Hasan ibn Ismail el-E'ari19

Rijetka su imena u islamskoj povijesti koja zauzimaju takvo mjesto kakvo zauzima Imam E'ari. Po dr. Smajloviu Imam E'ari je neupitni Imam ehli-sunnetskog i demaatskog akaidskog uenja.

14. Osnovni dokazi islamskog vjerovanja20

U ovoj studiji objavljenoj u Zborniku Islamskog teolokog fakulteta dr. Smajlovi prvenstveno govori o ehadetu. Islamsko vjerovanje i islamsko postojanje se potvruju rijeima ehadeta

15. Imam Ahmed ibn Hanbel21

U plejadi velikih islamskih znanstvenika, imama i uenjaka Imam Ahmed b. Hanbel zauzima posebno mjesto, na podruju fikha i hadisa i u oblasti zuhda i tesavvufa, a posebno na polju akaida. Njegovo imamsko opredjeljenje, fikhska principijelnost i akaidsko uenje odigrali su, po dr. Smajloviu, odluujuu ulogu u ouvanju izvornosti ehlisunnetskog i dema'atskog vjerovanja, to nepobitno svjedoe povijest islama i povijest njegove misli.

16. Akaid definicija, uzroci nastanka i discipline22 BILJEKE:

1 2

Muharem Omerdi, Ibid Prof. dr. Jusufa Ramia u tekstu Bonjaci na El-Azheru, objavljenom u Glasniku, Rijaset, LIX/97., br. 1-2., str. 151-156., kae da je poetkom 1985. godine pokrenut postupak za smjenu dr. Ahmeda Smajlovia s poloaja predsjednika Starjeinstva Islamske zajednice. Dr. Rami tvrdi da se radi o montiranom procesu. Optuivali su dr. Smajlovia za garanciju Starjeinstva Islamske zajednice Odboru Islasmke zajednice Zagreb za dobivanje kredita za izgradnju damije u Zagrebu. Dr. Rami navodi injenicu da je garancija bila fiktivnog karaktera, jer nije bila potvrena od poslovne banke kod koje je Starjeinsvo dralo svoja sredstva. Druga optuba koju navodi dr. Rami jeste tiskanje doktorskih disertacija Ahmeda Smajlovia i Jusufa Ramia u Kairu. Sredstva jesu ila preko Starjeinstva, ali Starjeinsvo nije bilo optereeno tim trokovima. Trokove oko tiska ovih disertacija snosila je organizacija Rabita iz Mekke, kae dr. Rami.

42

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
navodi djela Imama Tahavija, posebno Tahavijev Akaid, koji se, kako kae, djelomino izuava na naem Islamskom teolokom fakultetu iako je tada po Smajloviu bio ponovo u ii znanstvenih interesiranja. Kasnije e dr. Smajlovi u narednom goditu Islamske misli donijeti i prijevod i komentar Tahavijevog Akaida, kako smo i naveli u njegovoj bibliografiji na kraju naega rada. Islamska misao, VII/1985., br. 77, str. 15-17 18 Govorei o djelu i doprinosu Imama Tahavija akaidskoj znanosti dr. Smajlovi istie da je on naveo est temelja islamskog a i svakog drugog vjerovanja. Da bi netko uope bio musliman, po Imamu Tahaviju, on mora pojedinano i zbirno vjerovati u ovih est temelja. O ovim temeljima svakako govori i Kuran a i Poslanik, a.s., u svojim hadisima. Prvi temelj i osnova je vjerovanje u tewhid Allahovo jedinstvo i kompletna islamska vjera zasniva se na ovom temnelju. Imam Tahavi tewhid grana na nekoliko grana, a to su: tewhidur-rububijjeti kategoriki vjerovati da je samo Allah Rabbul-alemin i nitko drugi; tewhidul-uluhijjeti kategoriki vjerovati da se samo Allahu moe klanjati i pokoravati; tewhidu esmaillahi ve sifatullahi kategoriki vjerovati da samo Allahu pripadaju svojstva savrenstva i istoe i da samo Allah ima potpuno savrena Imena. Nasuprot kategorikog vjerovanja u ove vrste tewhida, musliman po Tahaviju mora kategoriki poricati irk politeizam, koji takoer ima nekoliko vrsta: irku rububijjetu, irku uluhijjetu i irku esmaillahi ve sifatullahi. Na kraju ovoga rada dr. Smajlovi istie veliku zaslugu Imama Tahavija, velikog selefistikog znanstvenika, u zatiti muslimana od krivovjerja, grijeenja i zabluda. On je, neosporno, po dr. Smajloviu u ovome imao veliku ulogu. Islamska misao, VIII/1986., br. 85 i 86, str. 3-5 19 Znanosti je nauio kod itizalskog imama Dubbaija, koji mu je pomogao da izraste ne samo u jednog od najveih mislioca svoga doba, nego i da postane jedan od najveih islamskih teoretiara svih pokoljenja. Po rijeima dr. Smajlovia teko je proniknuti u prave razloge njegovog prelaska iz mutezilizma u ehli-sunnet i demaat, ali je taj prelazak snano utjecao na kasnije tokove islamske filozofske i akaidske misli. Navodei djela Imama Earija dr. Smajlovi navodi da mu njegovi uenici pripisuju vie od tri stotine djela, drugi mu pripisuju pedeset i pet, a uveni Ibn Asakir devedeset i devet djela teolokog i dijalektikog karaktera, koja je u najvie sluajeva pisao kao odgovore mutezilijama razotkrivajui tako njihova akaidska zastranjivanja. Dr. Smajlovi u ovom prikazu posebno istie neka od Imamovih djela, kao to su: El-Mudez, Kitab el-Lumma, Kitab Idah el-Burhan, El-Ibana an usuli dijana, El-Muhtazen, Maqalat el-islamijjin i druga. Islamska misao, IX/1987, br. 101 i 102, str. 13 i 14 20 Zbornik radova, ITF, Sarajevo, 1987., br. 2, str. 59-74 21 Islamska misao, IX/1987, br. 105 i 106, str. 14-18 22 Ovaj tekst predstavlja jedno poglavlje Smajlovievog djela Historijski razvoj akaidske nauke i njeni glavni predstavnici. Tekst je objavljen u Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH u 1998., str. 277-308. Tekst je pripremio mr. Muharem Omerdi.

originalnost islamskog vjerovanja. Na tom zadatku Maturidi se sukobio s mnogim sektama, posebice mutezilijama, keramijama, rafidijama i drugim. Imam Maturidi prouava mnoga akaidska djela, poduava druge osnovama islamskog uenja i vjerovanja, participira u znanstvenim dijalozima svoga vremena ubacujui se tako u arite znanstvenih rasprava, dijaloga i prouavanja, pratei sva misaona kretanja svoga vremena. Sve e ovo, kako kae dr. A. Smajlovi, omoguiti Maturidijevom geniju da napie djelo Kitabut-tewhid koje s pravom predstavlja temeljno djelo prouavanja maturidijske akaidske kole. Na kraju dr. Smajlovi istie da je Imam Maturidi bio ne samo racionalniji, nego i blii ehlisunnetskom i demaatskom vjerovanju islamskog poimanja imana od Imama Earija to je po njegovom miljenju i uoljivo i razumljivo. Islamska misao, VII/1985., br. 76, str. 13-18 17 U ovom tekstu dr. Smajlovi prvo govori o ivotu, misli i djelu Imama Tahavija (kako je on poznatiji kod nas pod ovim skraenim imenom, nap. autora.) napominjui kako je Imam Tahavi u svojom velikoj ei za znanosti uio pred tri stotine ejhova, muderrisa i predavaa. Kako istie dr. Smajlovi veliki znanstveni opus Tahavija, a posebice njegovo djelo Akidetut-Tahavijje, je okupirao panju i nekih naih alima poput u svjietu uvenog Hasan Kjafije El-Akhisarija Pruaka. Dr. Smajlovi potom

BEHAR 87-88

43

IZLAGANJA

ivotno djelo prof. dr. Ahmeda Smajlovia u trokutnom kontekstu suvremene Europe
Izmeu muslimanskog vala, kranske obnove i religije sekularizma
Pie: Ahmed Salihbegovi, novinar iz Zagreba rarhijskim razinama Katolike crkve, najbrojnije kranske denominacije u Europi i u svijetu, koje uvelike umrtvljuju entuzijazam te kongregacije i njezinog klera za produbljivanje ekumenizma i meuvjerskog dijaloga. Zato religija sekularizma? Zato jer je sekularnost, dakle samosvjesno svjetovnjatvo, sazreli laicitet - prvotno eznutljivi zov prevladavanja rigidnokonfesionalnih uskogrudnosti, prema svjetonazorskoj pluralizaciji i uzajamno plodnoj komplementarnosti slinih i razliitih miroljubivo koegzistirajuih odgovora na kljune izazove svijeta i ovjeka, uz autonomiju i naelnu jednakovrijednost gotovo svake verzije teizma, ali i agnosticizma, ateizma i vjerske ravnodunosti - poesto "ukrivo izrastao", razoaravajue zaivjevi kao nita drugo do jo jedna opsjena parareligijske netolerancije i hipokrizije. To ipak ne znai da i takav, s jedne strane moralno relativistiki a s druge eklezoidno zadrti pristup, moe ili treba jednostavno biti odbaen i zadrt, jer je i sa sekularizmom, kao i s npr. parlamentarnom demokracijom, razvijenim kapitalizmom, vladavinom prava ili centristikim liberalizmom, Zato religija sekularizma? Zato jer je potekoa u tome to je loe, ali najmanje loe sekularnost, dakle samosvjesno svjetovnjatvo, rjeenje do kojeg smo doli. sazreli laicitet prvotno eznutljivi zov Kako taj trokut kriptoreligijskog sekularizma, forsirane revitalizacije institucionalnog kranprevladavanja rigidnokonfesionalnih stva i muslimanske ekspanzije ili "infiltracije", jo i uskogrudnosti, prema svjetonazorskoj uvezati s vodeim motivom ovoga simpozija ipluralizaciji i uzajamno plodnoj votom i djelom dr. Ahmeda Smajlovia, pa i s obzirom na dodatnu potekou injenice da je ikomplementarnosti slinih i razliitih votni vijek rahmetli Smajlovia ve udaljavajua miroljubivo koegzistirajuih odgovora na prolost, dok se o mnogim izazovima navedena kljune izazove svijeta i ovjeka... tri djelomino kolidirajua fenomena suvremene Europe jo ne moe znati u kojem e smjeru krenu, zapadnu i sjevernu Europu promatraju kao privreme- nuti, s obzirom na to da i se dalje odvijaju, pa predvianja no rastuu, a potom stagnirajuu i opadajuu pojavu. mogu biti svakakva, od krajnje katastrofinih do romanZato kranska obnova? Zbog pokuaja katolike i ne- tino idealizirajuih? kih drugih vodeih Crkava da zaustave i preokrenu tenKako je ve u prvoj reenici naznaeno, mogue je to denciju sve praznijih bogomolja veinske europske vjero- pokuati uiniti i kroz nekoliko po neemu odredinih ako ispovjedi, i sve manjeg zanimanja za sveeniki poziv. Ta- ve ne i posve prijelomnih godina u ivotu prof. Smajlovikoer i zbog utjecaja emocionalno energinih i novano a, a koje su sada, u 2008. godini, u okvirima nae dekadpotentnih protestantskih i drugih kranskih pokreta, e- ne memotehnike, svaka na svoj nain jubilarne. Neka to sto s ishoditem u Americi, koji plodno tlo nalaze u dijelo- dakle budu najprije 1938., zatim 1958., potom 1978. i vima "stare" i (bive komunistike) "nove" Europe. Posljed- naposlijetku 1988. godina, dakle godita prije tono senje, ali i najvanije, zbog pojava na najviim i ostalim hije- dam, odnosno pet, te tri i na koncu dva desetljea. Predlaem da moju naslovnu temu o suvremenoj Europi izmeu muslimanskog vala, kranske obnove i religije sekularizma, sagledamo kroz prizmu i kontekst naslovne teme ovog simpozija, dakle i prema odrednicama ivotnog djela, svjetonazora uenja rahmetli Ahmeda Smajlovia, uz kratki komparativni uvid u nekoliko razdjelnikih, a sada jubilarnih godina u njegovu kratkom ali plodnom ivotu podrobno i zajedniki istraimo. Najprije, ukratko, o tri naslovna pojma. Zato muslimanski val? Muslimanski jer se radi o ljudima muslimanskog podrijetla, koji su esto ali ne uvijek muslimanske pripadnosti, to je tonije nego govoriti o islamskome, dakle o pojmu s vie duhovne, vjerske, svjetonazorske, a s manje demografske, migrantske i asimilacijske dimenzije. Zato val? Zato jer je tako vien u mnogim zabrinutim komentarima na Zapadu, i u ponekom euforinom osvrtu s useljenike strane, kao i stoga to neto smireniji analitiari cijeli trend masovne muslimanske imigracije u ju-

44

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
to se u tim godinama zbivalo s Ahmedom SmajloviZa osobu 1938. ameriki asopis Time izabrao je kraem, o emu emo podrobnije i vie zacijelo doznati iz jem te godine Adolfa Hitlera, to je bio ispravan odabir nekih drugih izlaganja na ovome skupu, pa stoga ovdje o najutjecajnijeg pojedinca na svijetu, jer su se nacistikom tome samo ukratko i u osnovnim obrisima? On se 17. lip- diktatoru svih mjeseci te godine sklanjali, udovoljavali nja 1938., dakle 18. rabbiul-ahira 1357., rodio u Tokolja- mu, molili ga za kompromis, davali mu ustupke, te prema cima kod Srebrenice u obitelji Aia-hanume i imama Alija- zlu pokazivali potovanje, a prema rtvama prezir i beefendije. Nakon osnovne kole u rodnome kraju, u selu zobzirnost kakve e pet i pol desetljea kasnije, sedam Krnjiima, upisuje sarajevsku Gazi Husrev-begovu medre- godina nakon smrti Ahmeda Smajlovia, bolno iskusiti i su, koju kao odlian uenik zavrava 1958. godine. Nakon njegova zaviajna Srebrenica ali i velik dio njegove domokoritenja vojnog roka za studiranje prvih dviju godina vine Bosne i Hercegovine. pravnih znanosti u Ljubljani i Beogradu, odlazi na studij Kao to 90-ih godina, pa sve do danas, zapadnoeuroparapskog jezika i knjievnosti pri znamenitoj kairskoj uni- ski i svjetski diplomati uglavnom nisu pokazivali prema verzi al-Azhar, povijesno najprestinijem sveuilitu arap- Bonjacima i uope muslimanima drugo do onoga to je skog, a u nekim razdobljima i muslimanskog dijela svijeta. u to vrijeme bez oklijevanja kao "bigotnost ukorijenjenu u Poslije magisterija i doktorata, a i uz voenje jugoslaven- europskom identitetu i povijest" osudio tadanji ameriki ske dopunske kole u Egiptu, gdje i predaje filozofiju, lo- senator a sadanji potpredsjednik SAD-a, estiti ameroirgiku i sociologiju, vraa se u Sarajevo i postaje profesorom akaida i islamske filozofije u sklopu Kao to 90-ih godina, pa sve do danas, novootvorenog Islamskog teolokog fakulteta zapadnoeuropski i svjetski diplomati uglavnom (dananjeg Fakulteta islamskih nauka). A to Ahmed Smajlovi ini godinu potom, nisu pokazivali prema Bonjacima i uope sedamdeset i osme, spomenute u uvodnom dije- muslimanima drugo do onoga to je u to lu ovog izlaganja? Ono u emu se najbolje moe vrijeme bez oklijevanja kao "bigotnost sublimirati njegov ivotni put, tenje njegovog rada i karijere, odnos prema sebi i drugima, vla- ukorijenjenu u europskom identitetu i povijest" stitoj i tuim zajednicama, njegovo neumorno osudio tadanji ameriki senator a sadanji prosvjetiteljstvo u otkrivanju, potvrivanju i slo- potpredsjednik SAD-a, estiti ameroirski lijevi bodnom razmatranju istine u raznim njezinim aspektima pokree asopis Islamska misao, koji liberal Joe Biden... e najprije ureivati on, zatim njegov roak i takoer divan ovjek, Mesud Hafizovi, kojeg sam imao ast ski lijevi liberal Joe Biden, tako i tijekom 1938. nije bilo i sreu poznavati, a koji je u meuvremenu i sam rano empatije i interesa za sudbinu austrijskih Roma, iji su popreselio na ahiret, te zatim jo neki umni ljudi, meu ko- gromi poeli odmah uz pripajanje Treem Reichu (Anscjima jo jedan estiti intelektualac, Enes Durmievi, ijim hluss). Podjednako je malo ili nimalo bilo i suuti i solidarse poznanstvom ponosim. nosti za njemake idove, koji su praskozorje holokausta Deset godina nakon pokretanja Islamske misli, 11. ko- osjetili u studenome te godine u "kristalnoj noi", a nije lovoza 1988., odnosno 27. zul-hideta 1408., Ahmed bilo germansko-romanske volje za pomo ni razmjerno Smajlovi, odnosno njegova dua za koju se s obzirom to malom ekom narodu, ija je domovina raskomadana o njemu znamo imamo pravo nadati, vjerovati i moliti da prvo oduzimanjem najire shvaenog sudetskog podruje "smirena, zadovoljna Gospodarom i On njome", napu- ja, a zatim i potpunom okupacijom, pa dok je Hermann ta dunjaluk, odnosno ovu dimenziju postojanja. Goering grmio da su esi "morbidna pigmejska rasa", briA to se navedenih godina dogaalo u ostalim po- tanski veleposlanik u Njemakoj, Nevile Henderson, nutdrujima naslovne teme ovoga izlaganja? U godini roe- kao je nacistima konzorcij za upravljanje znatnim dijelom nja Ahmeda, najmlaeg, sedmog djeteta u obitelji Smaj- Afrike, britanski premijer Chamberlain s gaenjem je lovi, dakle 1938. godini, vatikanska drava priznaje reim ignorirao preklinjanja pojedinih njemakih egzilanata u Francisca Franca u panjolskoj, nastao kroz faistiku po- tajnim misijama da se protiv Hitlera to prije stvori odlubunu protiv republike u kojoj je bilo socijaldemokratskih, an blok, a iz francuske vlade poieni su svi koji su se autonomistikih, regionalistikih, liberalnih, sekularnih, protivili dodvoravanju najgorim izdancima 20. stoljea. anarhistikih i donekle komunistikih tendencija, ali su Vrijedi ipak za tu, 1938. godinu, zabiljeiti nekolicinu ove posljednje nastale ponajprije kroz reakciju na franki- osoba koje su se tada rodile, te godite dolaska na ovaj stiku pobunu. Rat je Francovim trijumfom, za koji su svijet dijele s Ahmedom Smajloviem. Jedan od njih je Juizravnu ratnu pomo dali i Mussolini i Hitler ali i oklijeva- an Carlos, koji e kao panjolski kralj izvesti sljednicu nenje poslovino kukavikih i kalkulantskih velesila "slobod- kadanjeg andalukog sjaja ali i inkvizicijske reconquiste nog svijeta", dovren je tek idue godine, ali Sveta Stolica, iz sumraka post-frankizma prema svjetlima pluralizma, eto, nije htjela ekati, nego je odmah pokazala sklonost tolerancije i socijalnosti. reimu protkanom njezinim predstavnicima (i lanovima Drugi je Rudolf Nurejev, grandiozni baletan iji osobni Opusa Dei), reimu iji je pokli bio "Pobjeda ili smrt", a i porodini primjer oslikava kako mnogi europski musliija je pobjeda zapravo znaila smrt mnogima, poevi od mani, od ruskih Tatara nadalje, prolaze i kroz asimilaciju i slobode i prava na kritiku misao. postupno se, ak neosjetno, utapaju u veinski kranski

BEHAR 87-88

45

IZLAGANJA
kontekst, to je suprotno strahovima jedne i euforijama modernu tursku republiku, u kojoj su na smanjenom ozedruge strane o nekakvom nezaustavljivom islamskom tsu- mlju ostali gotovo samo muslimanski stanovnici, ali je u namiju koji bi trei put, ovaj put konano, da poklopi Eu- dravni ustroj strogo ugraeno odvajanje vjere od politiropu, nakon nekoliko stoljetnih pokuaja najprije "Sarace- ke pa i od mnogih drugih aspekata drutvenog ivota. Jo na" alias "Maura", a zatim seldukih i potom osmanskih danas je, na tragu zasada Kemalovih i njegovih bliskih suTuraka da to ostvare. radnika i nasljednika, Turska uz Francusku najradikalnije Trei je Kofi Annan, roen te 1938. godine u Gani, biv- sekularna drava Europe. No, u Ankari koju je glavnim oj engleskoj koloniji "Zlatnoj obali", iji kasniji dolazak na gradom proglasio Kemal, sada uspjeno vlada post-islamjesto glavnog tajnika UN-a e biti simbol postupne afir- mistika ili umjereno islamistika stranka Ak. To pravo macije prazaviaja svih nas, Afrike, te dodatnih iskoraka prema stvarnoj jednakosti svih ljudskih Za 1938., rodnu godinu prof. dr. Smajlovia, rasa i inih skupina. treba spomenuti jo dvije osobe koje su tada Na koncu, 1938. su roena i dva pojedinca koji e kasnije na prilino razliite naine biti po- preminule, a svaka su na svoj nain vane za vezani s tekom sudbinom Bosne i Hercegovine odnos muslimana prema samima sebi i prema 90-ih godina 20. stoljea. Jedan od njih je Martin ostatku svijeta. Jedan je bio alama Muhammed Bell a drugi je Wim Kok. Bell je profesionalno i korektno radio svoje izvjetaje za BBC i kasnije Ikbal, potomak kamirskih brahmina, veliki djelovao kao zastupnik u britanskom parlamen- mislilac, erudit i pisac indijskog potkontinenta, tu, iako je u novinarskom radu, moda i zbog saije su ideje ugraane u samostalnost me prirode javne radio-televizije, bio manje strastveno na strani rtava nego to je bio primjerice Pakistana do koje je dolo nepuno desetljee njegov 16 godina mlai kolega Aernout Van Lyn- kasnije. Drugi je Mustafa Kemal-paa, "otac den iz konkurentske privatne TV postaje Sky Turaka" (Ataturk), koji je posrnulu News. Kok je vodio nizozemsku vladu u vrijeme velikosrpskog genocida nad Bonjacima srebre- poluteokratsku monarhiju i hilafet "bolesnika nike regije, i sedam godina kasnije njegova je na Bosporu" pretvorio u modernu tursku vlada nedugo prije izbora podnijela ostavku kao republiku... odraz posredne moralne odgovornosti za nedjelovanje nizozemskih mirovnih postrojbi u tome podruju protiv Ratka Mladia i njegovih zlikovaca. Pri- islama na drutvenu afirmaciju, bez potrebe da parlament tom ne treba zaboraviti da je nizozemski zapovjednik ili sud slua damiju za svoje odluke, ali i da joj namee Karremaans nazdravio Mladiu na "pobjedi", da su neki njezine ideje, i bez obostrano riskantnog preplitanja osobholandski vojnici ispisivali rasistike i ovinistike uvrede ne ukorijenjenosti u jedan identitet i ireg drutvenog crna raun srebrenikih Bonjak(inj)a, ali i da su neki njihovi pljenja iz razliitih identitetnosti, zacijelo je na tragu i mikolege kasnije odbili primiti odlija za tu sramotnu epizo- sli dr. Smajlovia. du, umjesto ega su rekli da se stide svoje vojske i zemlje Druge od ovdje odabranih etiriju godina, 1958., bilo te svake godine tiho i sputenih glava dolaze na komemo- je obilje amerikih (Explorer 1, 3 i 4, Vanguard 1) i sovjetracije rtvama. skih (Sputnik 1, 2, 3) lansiranja i povrataka letjelica i sateTo je ta bolja strana ljudskosti u koju, i kod svojih bli- lita iz svemira, vie ili manje uspjenih, neke i s vrlo loim skih suradnika i kod pojedinih elnika tadanjeg jugoko- ishodom, a jo se grozniji dogaaj, ali s puno sree u velimunistikog reima, i kod suvjernika ili inovjeraca iz su- koj nesrei, zbio u Mars Bluffu, u amerikoj saveznoj drasjedstva i iz dalekih krajeva, Ahmed Smajlovi nikad nije vi Junoj Karolini, kada je bombarder B-47 tamo grekom prestajao vjerovati i pokuavati ju poticati, pa i kada je bio u letu ispustio atomsku bombu, no ipak nije dolo do nuizloen osporavanjima, progonima i sumnjienjima. A pri- klearne eksplozije. Sve to, meutim, kao i prvi prolazak tom je, savjesno predan svojim zadaama i uvjerenjima, neke podmornice (USS Nautilus) kroz more ispod Sjeverpribrano koraao sredinom staze, u emu je sliio svojem nog pola, kao i brzinski rekord lovakog zrakoplova oruvrnjaku, spomenutome bourbonsko-borbonskom kralju anih snaga SAD-a (F-104, letio 2.260 km na sat), bile su Juanu Carlosu Prvome. nove naznake rastuih moi dviju sila Sjevera Sjedinjenih Za 1938., rodnu godinu prof. dr. Smajlovia, treba Drava i Sovjetskog Saveza. spomenuti jo dvije osobe koje su tada preminule, a svaka Tome se donekle jo uvijek povremeno prikljuivala su na svoj nain vane za odnos muslimana prema sami- Europa, koja se pak i zapletala u nove ispade predrasuda ma sebi i prema ostatku svijeta. Jedan je bio alama Muha- i netolerancija, pa su se tako te godine u londonskom mmed Ikbal, potomak kamirskih brahmina, veliki misli- Notting Hillu, koji je naem narataju poznatiji po nedavlac, erudit i pisac indijskog potkontinenta, ije su ideje noj filmskoj romantinoj komediji, dogodili estoki meuugraane u samostalnost Pakistana do koje je dolo ne- rasni sukobi crnaca i bijelaca, a bilo je to, valja podsjetiti, puno desetljee kasnije. Drugi je Mustafa Kemal-paa, prije nego to su muslimanski useljenici postali pitanje na "otac Turaka" (Ataturk), koji je posrnulu poluteokratsku britanskom otoju. U nekoj je mjeri i smrt velikog austrijmonarhiju i hilafet "bolesnika na Bosporu" pretvorio u skog fiziara Wolfganga Ernsta Paulija, krajem te godine,

46

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
bila simbolini podsjetnik da su pred Europom jo mnogi uspjeti pokrenuti potencijalno najvaniji dogaaj u eklezislavni dani, ali i da je vrhunac njezine moi, kada je vlada- jalnoj povijesti u proteklih tisuu i pol godina Drugi vala svim drugim kontinentima i kada su na njezinu tlu po- tikanski koncil, iji e trogodinji rad kraju privesti kardiinjale znanstvene, tiskarske, industrijske i ostale revoluci- nal Giovanni Montini (papa Pavao VI.), a s toga rimskog je, ipak sve vie samo dio povijesti. sabora bit e pruena ruka pomirbe ne samo ostalim krU muslimanskome dijelu svijeta, te je 1958. godine anima (uz zagovor ekumenizma), nego i ostalim vjeraosnovana Teheranska politehnika, dananje Amir-Kabir ma i njihovim pripadnicima (kroz dijalog i inzistiranje na tehnoloko sveuilite, to je bila naznaka novog buenja podudarnostima a ne razlikama), ali i bezvjercima i necivilizacijske, inenjerske i kulturnjake samosvijesti drev- vjernicima. Bit e to i vrijeme suzbijanja latentnog i nikad ne Perzije i njezinih srodnica. U arapskom svijetu, u koji e posve nadienog iako neizgovorenog rasizma, eurocense uskoro potom na vrlo uspjeno kolovanje zaputiti trizma, socijalne neosjetljivosti, i povratak iskonskim vredmladi Ahmed Smajlovi, te su 1958. Tunis i Maroko pri- notama ranog kranstva, a to je trend koji naalost u stupili Arapskoj ligi, a zemlji koja je meu tim dvjema, nae doba iznova posustaje. Aliru, te se godine poela smijeiti skora neovisnost, iako A da e biti zlokobnih pokuaja i "izvana" da se ti pozito tada jo nije odmah bilo posve poznato, jer se na vlast tivni trendovi u najveoj grani kranstva i najorganizirau Parizu vratio Charles de Gaulle, da presjee gordijski nijoj velikoj svjetskoj religiji zaustave, pokazalo se i dva i vor "najvanije kolonije", koji ni dotadanja brutalna pol desetljea kasnije, kada je grozni turski terorist francuska represija nije znala raspetljati. Mehmet Ali Agca roen 1958. izvrio atentat na papu A i mnogi drugi dijelovi arapskog svijeta sliili su te Ivana Pavla II., koji je kao i njegov kratkotrajni ali vrlo do1958. onome to su i danas zona nestabilnosti, opre- bronamjerni prethodnik Ivan Pavao I., nastavljao u ponenih tenji i zapetljavanja u vazda sline kovitlace. Te su se emu kroiti plemenitom stazom kojom su ili Pavao VI. i godine Sirija i Egipat formalno objedinili u Ujedinjenu osobito Ivan XXIII. Arapsku Republiku, a Jordan i Irak ustrojili dvojnu ArapPa iako je Mehmet Ali Agca inio zla i u svojoj zemlji i sku Federaciju, no kada je u Iraku izvren prevrat i ubijeni za njih bivao osuen, iako u Rim nije iao ubiti papu Podotadanji poglavari, u Jordan na poziv amanskog mo- ljaka kao Turin ili musliman nego kao beutni ubojica narha dolaze britanski vojnici, dok su se u Libanonu, to koji je vjerojatno radio za sovjetski KGB (preko spominjae se i kasnije dogaati, iskrcali ameriki marinci. ne "bugarske veze"), te iako nije u tome zlodjelu uspio Izgledalo je te 1958. da komunizam nezaustavljivo (iako su komplikacije od zadobivene ozljede mogle kasnimarira. Dodue, Nikita Hruov koji se te godine okitio i je skratiti ivotni vijek Karola Wojtyle), jasno je da njegov titulom sovjetskog premijera nije uspio u ultimatumu da odvratni in nije koristio poboljanju odnosa islama i krse zapadni Berlin evakuira u est mjeseci, jer je naiao na anstva, muslimana i katolika, Turaka i Poljaka. odlunost ujedinjenog Zapada. No, Sovjeti su u Maarskoj zbog "veleizdaje" objesili Imru Nagya A i mnogi drugi dijelovi arapskog svijeta sliili (kojeg im je ranije izruila jugoslavenska diplomacija, kojoj se bio predao kao utoitu, ne slu- su te 1958. onome to su i danas zona tei da se prepustio povremeno huljskom rei- nestabilnosti, oprenih tenji i zapetljavanja u mu), a Castrovi pobunjenici nastavili su s uspjesi- vazda sline kovitlace. Te su se godine Sirija i ma na Kubi. Tako je i onim doajenima zapadnjakog elitnog mnijenja, poput Bertranda Russella, Egipat formalno objedinili u Ujedinjenu koji su se samo desetljee ranije bili zalagali ak i Arapsku Republiku, a Jordan i Irak ustrojili za preventivne nuklearne udare po SSSR-u, bilo dvojnu Arapsku Federaciju, no kada je u Iraku preostalo samo da te 1958. jo odlunije ali i podjednako neusliano zagovaraju potpuno nukle- izvren prevrat i ubijeni dotadanji poglavari, u arno razoruanje. Jordan na poziv amanskog monarha dolaze Vjerojatno djelomice i pod utjecajem tako na- britanski vojnici, dok su se u Libanonu, to e roguene "crvene opasnosti", ali zacijelo i na tragu najplemenitijih tendencija koje su u okrilju se i kasnije dogaati, iskrcali ameriki marinci. Crkve oduvijek postojale, makar preesto bile gurnute na marginu, poima te 1958. novi zaokret u vrhu Kako su preostala dva za ovu temu odabrana godita, rimske Kurije. Umire papa Pio XII., toliko konzervativan 1978. i 1988., razmjerno nedavna prolost i mnogi od nas poput prethodnika Pija XI. da nije uoavao ni faiste i na- ih pamte i iz vlastitog iskustva i kroz medije, o dogaajiciste kako divljaju po Europi, nego se vazda klonio samo ma iz njih, vanima za komparaciju s djelom i ivotom dr. nekakvih komunistikih, masonskih i slinih ugroza. Za Smajlovia, evo samo nekoliko kratkih natuknica, da ovaj njegovog nasljednika odabran je ve vremeni i vikom ve predugi rad ne bismo dodatno pretjerano irili. tjelesne mase zdravstveno optereeni kardinal Angelo Poneki europski iskoraci u 1978. godini bili su plod tuRoncalli, koji za svoje pontifsko ime odabire Ivan XXIII., a e milosti, a poneki vlastitog truda. Primjer prve skupine s pravom e biti zapamen kao "dobri papa". je to to je Vladimir Remek iz ehoslovake postao u SojOn e na samom vrhu goleme i precizno ustrojene cr- uzu-28 prvi dravljanin neke tree zemlje (mimo SSSR-a i kvene hijerarhije poivjeti samo pet godina, ali e dotad SAD-a) koji je putovao izvan Zemljine atmosfere, a primjer

BEHAR 87-88

47

IZLAGANJA
druge kategorije je raanje prve svjetske "bebe iz epruveKako se barem kroz knjievnost uvaju zatrti zaviaji i te", u Britaniji, te Volkswagenovo pokretanje proizvodnje kulture pokazuju i knjige I. B. Singera, koji je za prie o vlastitih automobila i u Sjedinjenim Dravama (drugi ta- poljskim akenazima te 1978. nagraen Nobelom za knjikav sluaj s vanamerikim tvrtkama, prvi je bio Rolls- evnost, a kako se dodvorava bivim kolonijalnim gospoRoyce). darima pokazao je te godine brak jordanskog kralja HuseEuropom je u to doba divljao terorizam i povremena ina s Lisom Halaby, koja se nazvala kraljica Nur, i bila jeddravna represija, ali bez (anti)muslimanskog predznaka: na od njegovih supruga "uvezenih" sa Zapada. U Smajloviu Italiji je otet i ubijen evoj zemlji, Jugoslavipremijer Aldo Moro, u ji, te je godine Josip U podrujima s muslimanskom veinom ili Sjevernoj Irskoj je otBroz Tito dobio funkcikriveno da vlasti ue- brojnim autohtonim manjinama nije ni 1978. ju doivotnog predstalo zlostavljaju poli- nedostajalo nereda i stradanja. Izraelska vojska sjednika, samo dvije tike zatvorenike, u godine prije isteka njeprodrla je na jug Libanona, a uskoro su se Parizu je ubijen komugove doivotnosti. Na nistiki elnik Henri Cu- rasprili izgledi arapsko-izraelskog mira i Zapadu se poela iriti riel (rodom iz Egipta, unato Nobelovoj nagradi koju su za sporazum nelagode zbog knjige talijansko-idovskog u kojoj je David Rorvik Egipta i idovske drave dobili Sadat i Begn. podrijetla). Da je jedtvrdio da se ve poinakost spolova raz- Etiopija i Somalija ratovale su u podruju nje eksperimentirati s mjerno nova pojava i Ogadena i Eritreje. ahov reim masakrirao je kloniranjem ljudi, to na Zapadu, koji se saje vjerojatni novi poliprosvjednike u Teheranu. Prevratniki general da dii time, pokazuje i gon za zloporabu znainjenica da je tek Zia ul Hak smaknuo je prethodnika, proglasio nosti. A u Rimu su te 1978., izborom Dianne predsjednikom Pakistana samog sebe i uveo godine bila ak trojica Feinstein, na elo nepapa nakon to je svoju verziju erijata, koja nije donijela kog grada u najmnopreminuo Pavao VI., goljudnijoj i najrazvije- stabilnost zemlji. Ubijen je u vojnom udaru i naslijedio ga je Ivan nijoj amerikoj save- predsjednik Afganistana, zemlje koja je tada Pavao I., ali poivio saznoj dravi, Kaliforniji, mo 33 dana, te je izaklizila prema sovjetskoj invaziji koja je uskoro dola ena. bran i Ivan Pavao II. Jo U podrujima s mu- uslijedila. Na elo Alira umjesto preminulog su to bila vremena kad slimanskom veinom Huari Bumedijena dolazi adli Bendedid, koji se uvao pozitivni duh ili brojnim autohtonim II. vatikanskog sabora, e dodatno birokratizirati dravu i nee uspjeti koji je u nae vrijeme manjinama nije ni 1978. nedostajalo nereda i suzbiti korupciju. ve zapostavljen. stradanja. Izraelska vojA 1988. godine Auska prodrla je na jug Libanona, a uskoro su se rasprili izgle- striju je potresala "afera Waldheim", primjer kako se Eurodi arapsko-izraelskog mira i unato Nobelovoj nagradi koju pejci rado uputaju u guranje nelagoda iz prolosti i vlastisu za sporazum Egipta i idovske drave dobili Sadat i Be- tih (su)odgovornosti "pod tepih", SSSR je prolazio kroz gn. Etiopija i Somalija ratovale su u podruju Ogadena i uznapredovalu "perestrojku" i "glasnost" koja e godinu Eritreje. ahov reim masakrirao je prosvjednike u Tehera- potom otpuhati Berlinski zid i oktroirane komunistike renu. Prevratniki general Zia ul Hak smaknuo je prethodnika, ime, a nedugo kasnije doi i do samog Kremlja te raspaproglasio predsjednikom Pakistana samog sebe i uveo svo- da Sovjetskog Saveza, uz popratne krvave rasplete u bivju verziju erijata, koja nije donijela stabilnost zemlji. Ubijen oj Jugoslaviji. Na palestinskim podrujima irila se intifaje u vojnom udaru i predsjednik Afganistana, zemlje koja je da, koja e dovesti do izraelsko-palestinskih pregovora i tada klizila prema sovjetskoj invaziji. Na elo Alira umjesto njihovog kolapsa svaki put kad je dogovor ve naizgled preminulog Huari Bumedijena dolazi adli Bendedid, koji posve nadomak. Iraki tiranin Sadam Husein ubijao je tie dodatno birokratizirati dravu i nee uspjeti suzbiti ko- sue Kurda u Halabdi i drugdje kemijskim orujem koje je rupciju. dobio i od Zapada i od Istoka za obuzdavanje Irana i ostaDa svaka zemlja, pa i drevna civilizacija, ima faze bizar- lih destabilizatora dogovora najveih sila. U Pakistanu je nih represija i rigidnosti, vidjelo se tih godina i u Kini, koja ubijen ijitski elnik Arif Husein Huseini, ime su dodatno se oporavljala od "kulturne revolucije" i 1978. ukinula za- pogorani odnosi sunita i ijita. Ultrakonzervativna katobranu djela skupine pisaca meu kojima su bili Aristotel, lika frakcija pod vodstvom francuskog reakcionara LefebShakespeare i Dickens. Neto junije, komunistiki Vijet- vrea bila se ogluila o upozorenja Vatikana te sama zarenam te godine vojnom intervencijom kree u obraun s dila etiri biskupa, zbog ega su izopeni, a danas, dva najgorim od svih komunistikih reima, crvenokmerskim u desetljea kasnije, novi papa prua im ruku pomirbe iako Kambodi, koji velikim silama nije smetao, kao to im ka- nisu promijenili svoja krajnje desniarska uvjerenja. Dok se snije barem neko vrijeme nee smetati miloevii, karadi- Crvena armija u to vrijeme povlai iz Afganistana, u drui i mladii. goj muslimanskoj zemlji s poetnim slovom A, Aliru, buk-

48

BEHAR 87-88

IZLAGANJA
ti krvavi rat najekstremnije i vrlo verzije islamista i podjed- takoer vrlo zabrinjavajuih pojava u evangelistikom nako netransparentne vojne vlasti, rat u kojem umjereni pokretu amerikih kranskih zajednica, katkad dobroislamisti ali i posve neduni civilni uzgrednici bivaju ubija- namjernih i ekologistiki usmjerenih ali ee iskljuujuni u tisuama. ih i netolerantnih. Pa dok je u Pakistanu te 1988. izabrana ena na vrh Dodatnu zabrinutost izazivaju naznake iz rimske Kuvlasti, Benazir Bhutto, englesko sveuilite Cambridge tek rije da se pod palicom pape Benedikta XVI., ranijeg karte godina doputa enama da studiraju u sklopu koleda dinala Josefa Ratzingera, zaotrava odnos prema nekaMagdalene, i to jo i tada izaziva ljutnih mukaraca, koji tolikom, nekranskom i osobito muslimanskom svijena predavanja dolaze s crnim florom. A kada je pet miliju- tu, uz odbacivanje kljunog iskoraka Drugog vatikanskog na ljudi u Bangladeu ostalo u udaru ciklona bez doma, koncila prema gleditu drugih religija da su najbolje ali nisu imali previe pomoi od razvijenih zemalja, kako ne- ne i jedine (dotadanja formulacija "Nema spasa osim muslimanskih tako i naftnim obiljem prebogatih nekih kroz Crkvu", bila je zamijenjena naizgled slinim ali zamuslimanskih, nominalno ak islamskih zemalja. Meu ohrabrujuim vijestima nekoga novog mo- ...u Europi ivi sve vie muslimana, kako gueg preporoda u muslimanskom dijelu svijeta bili su dovretak velebnog Sultan Mehmet Fatih autohtonih i onih koji vlastitom odabirom mosta u Istanbulu, jo jednoga koji preko Bospo- izaberu islam, tako ponajvie (u zapadnim ra povezuje Europu i Aziju, kao i kraj iransko-ira- zemljama) onih koji tu doseljavaju ili se u kog rata (ako iega dobrog moe biti nakon milijun nepotrebno poubijanih ljudi), a takoer i No- doseljenikim obiteljima raaju. Najvie ih je, i belova nagrada za knjievnost, koju te 1988. u postotku i u broju, u Francuskoj, gotovo est dobiva Nagib Mahfuz, pisac iz Egipta, zemlje u milijuna odnosno oko devet posto puanstva kojoj je Ahmed Smajlovi diplomirao, magistrite zemlje. Rauna se da ih je oko pet posto i rao i doktorirao. Danas, dva desetljea nakon to nas je Ahmed u Austriji (400 tisua) i Nizozemskoj (vie od Smajlovi napustio voljom Svevinjeg (ili prirod- 850 tisua), oko etiri posto u Njemakoj nim tijekom, za one koji u nadnaravno ne vjeruju), u Europi ivi sve vie muslimana, kako autoh- (3,3 milijuna), Belgiji (400 tisua), vicarskoj tonih i onih koji vlastitom odabirom izaberu (320 tisua) i vedskoj (360 tisua), te oko tri islam, tako ponajvie (u zapadnim zemljama) posto u Britaniji (1,7 milijuna) i panjolskoj onih koji tu doseljavaju ili se u doseljenikim obiteljima raaju. Najvie ih je, i u postotku i u bro- (1,35 milijuna). ju, u Francuskoj, gotovo est milijuna odnosno oko devet posto puanstva te zemlje. Rauna se da ih je pravo silno umjerenijim geslom "Potpuni je spas samo oko pet posto i u Austriji (400 tisua) i Nizozemskoj (vie kroz Crkvu"). od 850 tisua), oko etiri posto u Njemakoj (3,3 milijuI u idovskim i u kranskim i u muslimanskim krugona), Belgiji (400 tisua), vicarskoj (320 tisua) i vedskoj vima sve se ee zaboravlja i potcjenjuje vrijednost bo(360 tisua), te oko tri posto u Britaniji (1,7 milijuna) i anskih vrlina koje i ljudi trebaju slijediti, a o kojima sam panjolskoj (1,35 milijuna). Tome treba pridodati i oko osobno sluao jednu davnu propovijed sada ve pokojmilijun muslimana u Italiji, gdje se kao i drugdje grade nog katolikog sveenika Tomislava agija Bunia (sudidamije, to izaziva negodovanje dijela kranske veine. onika Drugog vatikanskog sabora), koji je u zagrebakoj Zazor od islama i muslimana, katkad uz pozivanje na ljud- crkvi Gospe lourdske zborio kako je "Bog u judaizmu skopravne i sigurnosne pobude, pokazuje se sve ee i pravda, u islamu milosre, u kranstvu ljubav". Sve nam prema dobrovoljnom pokrivanju enske kose, u Francu- te bitne znaajke trebaju i u dananjem vremenu u meskoj i Turskoj to se ini uz pozivanje na sekularizam, a u uljudskim odnosima, u suoavanju s izazovima klimatBavarskoj i Austriji uz pozivanje na katoliki identitet tih skih promjena, siromatva, predrasuda, najopasnijih bokrajeva s kojim da je to u nesuglasju. lesti i oruja, u borbi za opismenjavanje i bolje razumijeIslam i muslimani danas se poesto na Zapadu vezuju vanje. uz terorizam, ega nisu poteeni ni primjerice Bonjaci U svemu tome silno bi dragocjen bio rad dr. Ahmeda i ostali starosjedilaki muslimani iz bive Jugoslavije, ia- Smajlovia, njegovi tekstovi i govori, susreti i putovanja, ko su oni sami posljednjih godina rtve a ne poinitelji da nam i dalje moe pruati. Ali kako vie nije meu nasvakovrsnog terora. Muslimani, s druge strane, pod ra- ma, i nee se vratiti do Sudnjeg dana, a tada je prekasno stuim su utjecajem petrodolarno izdanog i pojedno- da uinimo svoj dio misije zbog koje smo tu (a koja nije u stavljujue zavodljivog vahabizma, i slinih svjetonazora mrnji i zlu nego u njihovoj negaciji), ostaje nam prouakoji od njih trae da eventualnu diskriminaciju i neprav- vati njegova djela, tragove njegovih misli, i truditi se i pode kojima su izloeni pretoe u mrnju prema krani- ticati da i ubudue, od danas nadalje, budu kolovani ali i ma, idovima i ostalim inovjercima, prema sekularizmu i kroz odgoj i meuljudske kontakte uzgajani takvi velikani, liberalizmu, prema svim drukijim tumaenjima i ivlje- skromni, marljivi i korisni svima dobronamjernima, blinjinjima islama. To je jo opasnija pojava od dugorono ma i daljnjima.

BEHAR 87-88

49

ZNANSTVENI RADOVI

Bonjaki1 identitet danas

Pie: prof. dr. sc. emso Tankovi, saborski zastupnik (profesor u Medresi)

1. Uvodne napomene
U ovom radu analizira se nacionalni, kulturni i religijski identitet bonjakog naroda u dravama bive dravne zajednice nakon njezina raspada, odcjepljenja i nastanka novih drava Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Povijesna je injenica da je u gotovo svim republikama bive SFR Jugoslavije egzistirao permanentan model destrukcije bonjakog naroda najee iskazivan kroz registre i popise stanovnitva. Gubitak politikog identiteta neumitno je vodio gubitku nacionalnog i kulturnog identiteta. Bonjaci su bivali prisiljeni opredjeljivati i pridodavati se korpusima drugih naroda. To opredjeljivanje neumitno je vodilo rasapu bonjakog bia tako da nisu bili rijetki sluajevi da Bonjak Srbin proziva Bonjaka Hrvata ili pak obratni sluaj za izdaju nacionalnog bia. Pri tome, vie su se trudili, dokazivati svoju vjernost srpstvu ili pak hrvatstvu no to su bili spremni graditi i njegovati svoja kulturna, nacionalna ili pak religijska obiljeja. Odgovor na upit Bonjaki identitet danas odnosi se samo na Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju. Popis stanovnitva nije obavljen u najnovijoj dravi nastaloj raspadom Jugoslavije Kosovu tako da nema vjerodostojnih pokazatelja o broju bonjake manjine u toj dravi. Isti je sluaj sa Bosnom i Hercegovinom kojoj takoer nedostaje popis stanovnitva. Osim toga, treba uoiti, da su Bonjaci u Bosni i Hercegovini temeljni konstitutivni narod, da su najbrojniji i da nemaju status manjinskog naroda poput Bonjaka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Nacionalni identitet u ovom radu definira se imenom Bonjak kod iskazivanja nacionalne pripadnosti prigodom popisa stanovnitva. Uporaba nekih drugih imena poput Musliman, Hercegovac, Krajinik, Goranin, Jugoslaven, Crnogorac, Srbin, Hrvat itd. smatramo nastavkom politike destrukcije bonjakog nacionalnog bia. U posebnu skupinu destrukcije naega nacionalnog identiteta ulaze i neki modaliteti poput Bonjak-Musliman, Bosanac itd. Premda se u posljednjim iskazima nacionalnog imena nalaze imena koja asociraju na pripadnost bonjakom nacionalnom biu, uporabu dodatnih nacionalnih indikatora smatramo nepotrebnim i, u konanici, samo slue dodatnoj igri oko naega nacionalnoga imena. Kulturni identitet definiramo imenom materinskog jezika prigodom popisa stanovnitva. Odgovor da je materinski jezik Bonjaka Bosanski jezik znai jasnu i nedvojbenu kulturoloku odrednicu koju su nam, u jednoj dugotrajnoj vremenskoj fazi destrukcije, drugi narodi uskraivali. Bonjaci2 su svoj jezik uvijek zvali bosanskim. U srednjem vijeku taj je jezik jedinstveno nazivan slavenskim,

ponekad ilirskim, a kasnije u pravilu bosanskim. Prvi poznati spomen bosanskog jezika nalazi se u jednom notarskom spisu grada Kotora iz 1436., to znai da je taj naziv i ranije morao biti u upotrebi. U opu upotrebu naziv bosanski jezik ulazi u XVII i XVIII stoljeu. Ime bosanskog jezika ima svoje autohtone bosanske korijene, dugu tradiciju i upravo je bosanski jezik bio i ostao temeljni izvor ne samo za na jezik nego i za jezike naih susjeda Crnogoraca, Hrvata i Srba. Oito su toga nai susjedi itekako svjesni tako da u popisima stanovnitva u Crnoj Gori i Hrvatskoj moe se uoiti nastavak destrukcije bonjakog kulturnog bia jer, u popisima stanovnitva, umjesto imena Bosanski jezik koriste pogrean naziv Bonjaki jezik. Naravno da ovakav pristup kreatora popisa stanovnitva u Crnoj Gori i Hrvatskoj ima jasan politiki3 predznak. Religijski identitet, barem na prvi pogled, je najmanje sporan. Iskazuje se imenom vjeroispovijedi kojoj odreeni pojedinac pripada. Povijesni prikaz gubitka politikog gospodstva i sukladno s time nacionalnog i kulturnog identiteta proizveli su nespornu injenicu da su pripadnici bonjakog naroda u Islamu imali neupitnu bazu obrane svih obiljeja koja su im drugi uporno uskraivali. Stoga je logino da je religijski identitet i pripadnost uzvienom dinu Islamu neupitna i barem sa stajalita popisa stanovnitva najmanje sporna. Popisi stanovnitva u dravama nastalim rasapom bive dravne zajednice to nedvojbeno potvruju.

2. Povijesna razmea destrukcije bonjakog nacionalnog bia

Suton Osmanskog imperija i austro-ugarska okupacije Bosne i Hercegovine 1878. pokreu dalju razgradnju bonjakog bia koju je davno ranije uoio na pjesnik Hevai Uskufi: u Pozivu na vjeru: Ja, Kauri, vami velju Hodte nami vi na viru. Po neviri to se kolju? Hodte ami vi na viru. Nismo vami mi zlotvori Bog nas jedan jer satvori, Budte Bogu bogodvori, Hodte nami vi na viru. Jedno udo razrodi se, Naopako jer hodi se, Ter na jedno navodi se. Hodte nami vi na viru. Moda niti jedan povjesniar nije na tako koncizan i nadasve jasan nain prikazao to se poinje dogaati u

50

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
Bosni i Hercegovini. Jedan narod koji odvajkada krasi raznolikost u vjerskom poimanju ivota polako ali sigurno poinje preuzimati politika obiljeja susjednih naroda. Uoavajui mogunost stvarnog sueljavanja pjesnik poziva na dogovor (Hodte nami vi na viru). I premda je u vrijeme austro-ugarske vlasti bilo jasnih pokuaja da se gradi bosanska samobitnost proces dekompozicije bonjakog naroda u srpstvo i hrvatstvo nezaustavljivo napreduje u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine. Dramatine promjene biljei Safvet-beg Baagi u svojoj uvenoj pjesmi Pjesma Bonjaku koju tiska u listu Bonjak 1891. godine: Zna Bonjae, nije davno bilo, Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta, Kad u naoj Bosni ponositoj, I junakoj zemlji Hercegovoj, Od Trebinja do Brodskijeh vrate, Nije bilo Srba ni Hrvata. A danas se kroz svoje hire, Oba stranca ko u svome ire. [...] Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago, Nae ime ponosno i drago. I premda ova pjesma ukazuje na stvarno stanje stvari u gotovo svim reimima ona nije imala pravo ivjeti u kolskoj literaturi jer je bila zabranjivana. Slijedi razdoblje trajne borbe za opstanak bonjakog identiteta ali istovremeno i vrijeme opredjeljivanja za srpsku odnosno hrvatsku opciju. Intelektualci srpske orijentacije napadaju intelektualce hrvatske orijentacije i obratno. I jedni i drugi vjeruju da su na pravoj strani a druge nazivlju izdajicama. Tako, bonjaki pjesnik hrvatskog predznaka Musa azim ati napada drugog Bonjaka krive orijentacije stihovima, JA SAM BONJAK!... (Izdajici Avdi S Karabegoviu) Ja sam Bonjak dian junak: Vjeran svetom domu svome, Vjeran slavi svojih djeda I narodu Bosanskome! Njegov ponos na mom srcu Ko amanet sveti stoji; Ponos koji nigdje ne da, da se Bonjak lava boji!... Majka me je Bonjakinja Zaklinjala svojim mlijekom, Za ast ove asne grude, Da proljevam krvcu r`jekom; () Abdulah Sidran4 1985. godine pie svoje remek djelo pjesmu Mora u kojem daje povijesni prikaz stradanja bonjakog naroda ta to radi, sine? Sanjam, majko. Sanjam, majko, kako pjevam, a ti me pita, u mome snu: ta to ini, sinko? O emu, u snu, pjeva, sine? Pjevam, majko, kako sam imao kuu. A sad nemam kue. O tome pjevam, majko. Kako sam, majko, imao glas, i jezik svoj imao. A sad ni glasa, ni jezika nemam. Glasom, koga nemam, u jeziku, koga nemam, o kui koju nemam, ja pjevam pjesmu, majko. Razdoblje Drugog svjetskog rata i ukljuivanje Bosne i Hercegovine u kvislinku tvorevinu Nezavisnu Dravu Hrvatsku jest takoer razdoblje u kojem sve bonjake vrijednosti postupno poprimaju protubonjaka obiljeja. U trenutku kada se Hrvatski sabor donio Uredbu o slubenom ukinuu imena Bosna javlja se pjesnik Enver olakovi koji u pjesmi Bosni izree osudu takvoga ina: (Povodom Uredbe o ukidanju slubenog naziva Bosna) Ubijaju te. Smrtnu ti izrekoe osudu. Tebe vie ne smije biti. I uspomenu valja ak kriti na tebe. O, Bosno moja, o, jado moja, o, zemljo moja, majko i nano i neno! Zemljo, ti crna oranice prhka iz koje nie snijetljivo klasje i nekad kad su opake sue stabljike krhke, ute, polusvele namjesto bujnih i zelenih uma kukuruza... Bez obzira na traginost nastanka te uredbe, pjesnik optimistiki zavrava pjesmu stihom Bosno iva, Bosno vjeno iva. Neki drugi pisci i pjesnici poput Mee Selimovia u svojim djelima ugrauju razmiljanja o Bosni i Bonjacima. U djelu Dervi i smrt Mea Selimovia kae: A mi nismo niiji, uvijek smo na nekoj medi, uvijek neiji miraz. Zar je onda udno to smo siromani? Stoljeima mi se traimo i prepoznajemo, uskoro neemo znati ni tko smo, zaboravljamo ve da neto i hoemo, drugi nam cine ast da idemo pod njihovom zastavom jer svoje nemamo, mame nas kad smo potrebni, a odbacuju kad odsluimo, najtuniji vilajet na svijetu, najnesretniji ljudi na svijetu, gubimo svoje lice, a tue ne moemo da primimo, otkinuti, a ne prihvaeni, strani svakome i onima iji smo rod, i onima koji nas u rod ne primaju. ivimo na razmedi svjetova, na granici naroda, svakome na udaru, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi historije, kao na grebenu. Sila nam je dosadila, i od nevolje smo stvorili vrlinu: postali smo pametni iz prkosa.

BEHAR 87-88

51

ZNANSTVENI RADOVI
U istom djelu nastavlja svoja razmiljanja, ta smo onda mi? Lude? Nesretnici? Najzamreniji ljudi na svijetu. Ni s kim historija nije napravila takvu alu kao s nama. Do juer smo bili ono to elimo danas da zaboravimo. Ali nismo postali ni neto drugo. Stali smo na pola puta, zabezeknuti. Ne moemo vie nikud. Otrgnuti smo, a nismo prihvaeni. Kao rukavac to ga je bujica odvojila od majke rijeke, i nema vie toka ni ua, suvie malen da bude jezero, suvie velik da ga zemlja upije. S nejasnim osjeanjem stida zbog porijekla, i krivice zbog otpadnitva, neemo da gledamo unazad, a nemamo kamo da gledamo unaprijed, zato zadravamo vrijeme, u strahu od ma kakvog rjeenja. Preziru nas i braca i doljaci, a mi se branimo ponosom i mrnjom. Htjeli smo da se sauvamo, a tako smo se izgubili, da vie ne znamo ni ta smo. Nesrea je to smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i neemo iz nje. A sve se placa, pa i ova ljubav. Zar smo mi sluajno ovako pretjerano mekani i pretjerano surovi, raznjeeni i tvrdi, veseli i tuni, spremni uvijek da iznenadimo svakoga, pa i sebe? Zar se sluajno zaklanjamo za ljubav, jedinu izvjesnost u ovoj neodreenosti? Zar bez razloga putamo da ivot prelazi preko nas, zar se bez razloga unitavamo, drukije nego email, ali isto tako sigurno. A zato to inimo? Zato to nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno onda svaka ast naoj ludosti. I doista Mea Selimovi bio je potpunoma u pravu. Bonjaci su na razliite naine uvali svoju samobitnost. U nekim povijesnim trenucima iznalazili su saveznike najee meu hrvatskim kulturnim miljeom koji je opet, iz svojih razloga, imao interesa graditi zajednitvo sa Bonjacima. Tako je bilo do devedesetih godina prologa stoljea kada su Bonjaci prijelomne trenutke doekali oblikovanjem svoje vlastite politike vizije5 i povratkom bonjakog6 imena u slubenu primjenu.
Narodna republika Makedonija Crna Gora FNR Jugoslavija Udio Bonjaka u narodnim republikama Ukupno 100.0 100.0 100.0 Srbi 0,9 63.5 15.5 Hrvati 0.1 21.1 2.8 Makedonci 95.0 3.6 Neopredijeljeni 4.0 34.4 78.1

Izvor: Stanovnitvo po narodnosti, knjiga IX, Dravni zavod za statistiku, Beograd, 1954. str. XVII.

3. Bonjaki identitet u zemljama nastalim raspadom SFR Jugoslavije

Raspad Jugoslavije i nastanak novih drava otvara brojna pitanja i dileme kako dalje graditi svoju nacionalnu, kulturnu i vjersku opstojnost u novim uvjetima. Svi popisi stanovnitva u bivoj dravnoj zajednici imali su, izmeu ostalog, jasan cilj: destruirati bonjako nacionalno bie i pridodati ga drugim nacionalnim korpusima. Za ilustraciju ovog fenomena posluit e nam tabela iz Popisa stanovnitva SFR Jugoslavije iz davne 1948. godine, dakle neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Tablica 1. Dekompozicija bonjakog nacionalnog bia prema popisu 1948. godine
Narodna republika Srbija Hrvatska Slovenija Bosna i Hercegovina Udio Bonjaka u narodnim republikama Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.0 Srbi 83.2 6.0 21.2 8.1 Hrvati 0.4 70.4 23.0 2.9 Makedonci Neopredijeljeni 16.4 23.6 55.8 89.0

Podaci Dravnog zavoda za statistiku u Beogradu nedvojbeno potvruju da je ak 15.5 % ukupnog bonjakog korpusa pridodano srpskom, 2.8 % hrvatskom i ak 3.6 % makedonskom nacionalnom biu. Takva je situacija bila u popisima provedenim 1953., i 1961. godine. Tek od 1971. godine Bonjaci se religijskim imenom (Muslimani) iskazuju kao zaseban narod. Ista se situacija ponavlja u popisima 1998. i 1991. godine. Ne ulazei u razmatranje uporabe imena Musliman kao nacionalne odrednice valja uoiti da se u to vrijeme javlja novi model destrukcije bonjakog nacionalnog bia sve veom primjenom imena Jugoslaven. Zanimljivo je da su najvei udjeli Jugoslavena zabiljeeni u bosansko-hercegovakim gradovima gdje Bonjaci ine zamjetnu7 veinu. Popisi stanovnitva u dravama nastalim raspadom SFR Jugoslavije odvijali su ovim redom: Hrvatska (2001. godina), Makedonija (2002. godina), Slovenija (2002. godina), Srbija (2002. godina) i Crna Gora (2003. godina). Na Kosovu i Bosni i Hercegovini nije bilo popisa stanovnitva tako da se danas moe govoriti samo na osnovu rezultata popisa iz 1991. godine ili na temelju vlastitih ili pak tuih procjena. U ovom radu daje se prikaz spomenutih popisa stanovnitva s naglaskom na politiki, kulturni i vjerski identitet temeljem Bonjaka u tim zemljama. Broj Bonjaka koji ive u dravama nastalim raspadom Jugoslavije iznosi oko 300 tisua. Najvie ih je u Srbiji 45.6 %, zatim slijedi Crna Gora s 21.2 % pripadnika bonjakog naroda itd. Najmanji broj bonjakog nacionalnog bia ivi u Makedoniji s 5.7 %. U tabeli 2 dajemo pojedinani prikaz broja Bonjaka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji i Kosovu. Tabela 2. Bonjaci u dravama bive SFR Jugoslavije
Drava SRBIJA CRNA GORA SLOVENIJA HRVATSKA MAKEDONIJA KOSOVO UKUPNO * Autorova procjena Godina popisa 2002. 2003. 2002. 2001. 2002. * U postotku 45.6 21.2 7.2 7.0 5.7 13.4 100.0 Broj Bonjaka 136087 63227 21542 20755 17018 40000 298629

U nastavku analizira se Za svaku dravu daje se tabelarni prikaz koji sadri slijedee podatke: Ukupni broj stanovnika jedne pojedine drave, Broj Bonjaka, Broj Muslimana, Broj Goranaca,

52

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
Broj Bosanaca, Broj Ostalih, Broj islamskih vjernika, Broj graana kojima je materinski jezik Bosanki jezik, Broj Bonjaka na 100 Muslimana, Udio Bonjaka u postotku u Ukupnom stanovnitvu zemlje, Udio Islamskih vjernika u Ukupnom stanovnitvu zemlje, Udio Bosanskog jezika meu Bonjacima, Stvarni broj Bonjaka (Bonjaci, Muslimani, Goranci, Bosanci zajedno) Stvarni udio Bonjaka u Ukupnom stanovnitvu zemlje u postotku. Uporaba pojedinih indikatora pokazuje nacionalnu, kulturni i religijski identitet bonjakog naroda u zemljama gdje ive kao manjinske zajednice. Nacionalni identitet mjeri se brojem Bonjaka iskazanih na popisu stanovnitva u odnosu na broj Bonjaka koji su koristili stari (i nepostojei) naziv Muslimani. Sutinski to je relativni broj koordinacije8 i rauna se uporabom formule: na 100 pripadnika bonjakog naroda svega 47 smatra svojim materinskim jezikom bosanski jezik. Oito je dolo do kratkog spoja meu Bonjacima Hrvatske koji se lako odriu svojih povijesnih odrednica bonjakog imena i imena svojega materinskog jezika. I konano religijski identitet iskazujemo brojem graana koji su svoju vjersku pripadnost iskazali islamskom vjeroispovijedi. Tabela 3. Bonjaki identitet u Hrvatskoj

HRVATSKA (popis 2001.) Ukupni broj stanovnika Bonjaci Muslimani Goranci Bosanci Ostali Broj islamskih vjernika Bosanski jezik Bonjaka na 100 Muslimana Udio Bonjaka u ukupnom stanovnitvu zemlje Udio islamskih vjernika u postotku Bosanski jezik meu Bonjacima Stvarni broj Bonjaka Stvarni udio Bonjaka u postotku
5. Bonjaci u Sloveniji (popis 2002.)
Popis stanovnitva proveden u Sloveniji 2002. godini pokazuje za nijansu jae iskazan nacionalni identitet u odnosu na Hrvatsku. Na 100 pripadnika naega naroda koji su se u Sloveniji pisali starim imenom Musliman dolazi dvostruko vei broj Bonjaka. Kulturni identitet Bonjaka pokazuje zadivljujue rezultate jer na 100 pripadnika bonjakog naroda dolazi ak 146 graana koji bosanski jezik nazivaju svojim materinskim jezikom. Ovaj svojevrsni statistiki paradoks valja pripisati bosanskim Srbima i bosanskim Hrvatima koji, u situaciji kada mogu sasvim slobodno iskazati svoju pripadnost Bosni i Hercegovini, jasno izrekli da im je materinski jezik bosanski jezik.

4 437 460 20 755 19 677 21 801 56 777 9 197 105 0.47 % 1.28 % 44.31% 40 432 0.91 %

Nacionalni identitet =

Bonjaci 100 Muslimani

Kulturni identitet mjeri se brojem graana koji su kao svoj materinski jezik iskazali Bosanskim jezikom u odnosu na broj pripadnika bonjakog naroda. U ovom sluaju takoer se koristi formula relativnog broja koordinacije koja glasi,

Kulturni identitet =

Bosanski jezik 100 Broj Bonjaka

Religijski identitet mjeri se brojem islamskih vjernika u popisima pojedinih zemalja. U kojoj mjeri su Bonjaci nositelji tog identiteta u ovom radu moe se samo fragmentarno nasluivati iz razloga to u gotovo svim zemljama egzistira vei broj naroda (Albanci, Turci, Romi, itd.) meu kojima takoer ima islamskih vjernika.

4. Bonjaci u Hrvatskoj (popis 2001.)

Prema popisu stanovnitva u Hrvatskoj je ivjelo 4437460 stanovnika od toga svega 20.755 Bonjaka, 19677 Muslimana i 21810 ostalih. U rubrici Ostali europski narodi bilo je cca 95 % pripadnika bonjakog naroda. Popis je znatno reducirao skoro sve nacionalne manjine a najvie srpsku, crnogorsku, bonjaku i slovensku manjinu. Samo kod dvije manjine, albanske i romske zabiljeeno je poveanje pripadnika tih manjina. Nacionalni identitet pripadnika bonjakog naroda je na izuzetno niskoj razini. Na 100 stanovnika koji su se koristili starim nazivom za nacionalnu identifikaciju Musliman dolazi svega 105 Bonjaka. Kulturni identitet Bonjaka u republici Hrvatskoj takoer ne zadovoljava jer, kako pokazuju podaci u tabeli 3,

BEHAR 87-88

53

ZNANSTVENI RADOVI
Tabela 4. Bonjaki identitet u Sloveniji
SLOVENIJA (popis 2002.) Ukupni broj stanovnika Bonjaci Muslimani Goranci Bosanci Ostali Broj islamskih vjernika Bosanski jezik Bonjaka na 100 Muslimana Udio Bonjaka u ukupnom stanovnitvu zemlje Udio islamskih vjernika u postotku Bosanski jezik meu Bonjacima Stvarni broj Bonjaka Stvarni udio Bonjaka u postotku 1 964 036 21 542 10 467 8 062 1 548 47 488 31 499 206 1.10 % 2.42 % 146.22 40 071 2.04 % Ukupni broj stanovnika Bonjaci Muslimani Goranci Bosanci Ostali Broj islamskih vjernika Bosanski jezik Bonjaka na 100 Muslimana Udio Bonjaka u ukupnom stanovnitvu zemlje Udio islamskih vjernika u postotku Bosanski jezik meu Bonjacima

Rezultat nije zadovoljavajui jer svega 50 % pripadnika naega naroda iskazuju bosanski jezik svojim materinskim jezikom. Tabela 6. Bonjaki identitet u Makedoniji
MAKEDONIJA (popis 2002.) 2 022 547 17 018 20 993 674 015 8 560 0,8 33,3 50,3

6. Bonjaci u Srbiji (popis 2002.)

Popis stanovnitva u Srbiji pokazuje da je nacionalni, kulturni i religijski identitet Bonjaka u toj zemlji nesporno najbolji. Prema tom popisu na 136087 Bonjaka dolazi svega 19503 Muslimana i 4581 Goranaca. Na 100 Muslimana dolazi skoro 700 Bonjaka to je daleko najbolje iskazani nacionalni identitet naega naroda u jednoj zemlji gdje ivimo kao manjinska zajednica. Jo je bolji rezultat iskazan kod kulturnog identiteta jer na 100 Bonjaka dolazi ak 99 graana koji svojim materinskim jezikom nazivaju bosanski jezik. Tabela 5. Bonjaki identitet u Srbiji
SRBIJA (popis 2002.) Ukupni broj stanovnika Bonjaci Muslimani Goranci Bosanci Ostali Broj islamskih vjernika Bosanski jezik Bonjaka na 100 Muslimana Udio Bonjaka u ukupnom stanovnitvu zemlje Udio islamskih vjernika u postotku Bosanski jezik meu Bonjacima Stvarni broj Bonjaka Stvarni udio Bonjaka u postotku 7 498 001 136 087 19 503 4 581 11 711 239 658 134 749 698 1.81 % 3,2 % 99.0 % 160 171 2.14 %

Stvarni broj Bonjaka Stvarni udio Bonjaka u postotku

8. Bonjaci u Crnoj Gori (popis 2003.)

Popisu stanovnitva u Crnoj Gori prethodila je strahovita kampanja snaga destrukcije koje su na svake naine nastojali destruirati bonjako nacionalno bie u toj zemlji. S druge pak strane niti nova crnogorska politika elita nije preputala Bonjacima da sami odrede model iskazivanja svojeg nacionalnog imena i materinskog jezika. Ovakav pristup jest svojevrsni paradoks jer je vie nego oito da su upravo pripadnici nacionalnih manjina Bonjaci, Albanci i Hrvati donijeli odluujue glasove neophodne za njezin mirni izlazak iz velikosrpskog zagrljaja. Paradoksalno ali istinito u Crnoj Gori su ustavno ravnopravno zastupljeni i Bonjaci i Muslimani kao i to da su ravnopravno u statistici iskazuju Bosanski jezik i Bonjaki jezik. Ovaj dualizam koji u crnogorskom ustavu ima svoje pisane temelje dugorono e optereivati pripadnike bonjakog nacionalnog bia u smjeru pune nacionalne i kulturne identifikacije. Tabela 7. Bonjaki identitet u Crnoj Gori
CRNA GORA (popis 2003.) Ukupni broj stanovnika Bonjaci Muslimani Goranci Bosanci Ostali Broj islamskih vjernika Bosanski1 jezik Bonjaka na 100 Muslimana Udio Bonjaka u ukupnom stanovnitvu zemlje Udio islamskih vjernika u postotku Bosanski jezik meu Bonjacima 620 145 48 184 24 625 6 346 110 034 34 078 196 7.77 % 17.74 % 70.72 %

7. Bonjaci u Makedoniji (popis 2002.)

Rezultat popis stanovnitva u Makedoniji ne omoguavaju nam cjelovitu analizu jer nedostaju podaci o graanima koji su svoju nacionalnu pripadnost iskazali starim nacionalnim imenom Musliman. Stoga moemo ostati samo na pokazatelju vezanom za kulturni identitet.

54

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
CRNA GORA (popis 2003.) Stvarni broj Bonjaka Stvarni udio Bonjaka u postotku 72 809 11.74 %

9. Umjesto zakljuka
Popisi stanovnitva nedvojbeno potvruju da je nacionalni, kulturni ali i religijski identitet pripadnika bonjakog naroda u dravama nastalim raspadom SFR Jugoslavije podloan mnogim faktorima meu kojima je autohtonost sasvim sigurno najznaajnijom odrednicom ponaanja prigodom popisa stanovnitva. U tom kontekstu najbolji rezultati nacionalnog i kulturnog identiteta zabiljeeni su u Srbiji gdje pripadnici naeg naroda ive stoljeima kao bonjaka zajednica. Zanimljiv se fenomen iskazao u popisu stanovnitva gdje je, vie no oito, znatan broj bosanskih Srba i bosanskih Hrvata svojim materinskim jezikom smatra bosanskim jezikom. Popisi stanovnitva u Makedoniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori potvruju snanu nacionalnu i kulturnu destrukciju bonjakog naroda koji ive u tim zemljama. Popisi stanovnitva u Hrvatskoj i Crnoj Gori pokazuju da unutar bonjakog nacionalnog bia ima snaga koje se opiru punoj afirmaciji naeg naroda s bonjakim predznakom. Pri tome ne mislimo na uobiajen postupak koji egzistira u svim sredinama gdje ive pojedine etnike ili pak religijske manjine a to je fenomen asimilacije. U sluaju Hrvatske i Crne Gore u pitanju su politike igre dale snaan ton ovakvim pokazateljima. Posebno valja uoiti rezultate popisa u Crnoj Gori i Hrvatskoj gdje su kreatori popisa pod svaku cijenu nastojali umanjiti broj pripadnika naega naroda. Odreene ustavne odrednice u crnogorskom ustavu mogu zabrinuti pripadnike naega naroda. Na isti nain su svojevremeno (1997. godine) i Bonjaci izbaeni iz preambule hrvatskog ustava. Paralelizam dvostrukog iskazivanja u Crnoj Gori i Hrvatskoj dosie takve razmjere koji bitno smanjuju manjinska prava koja im brojnou pripadaju. U tom kontekstu sve bonjake asocijacije ali i matina drava moraju objediniti sve snage da kako bi na valjan nain pripremili nae ljude na sljedei popis stanovnitva koji e biti 2011. godine.

BILJEKE:
Rad prezentiran na meunarodnom simpoziju u Zagrebu. Atif Purivatra je za potrebe Popisa stanovnitva u Hrvatskoj 2001. godine napisao lanak u kojem je pojasnio nacionalne, kulturne i religijske odrednice bonjakog naroda. 3 Dalibor Brozovi je jasno i javno izrekao tvrdnju da se ne smije dozvoliti uporaba imena bosanski nego iskljuivobonjaki jezik. Ova, sutinski, prijetnja govori o panici nekih ljudi koji oito ale za vremenima kada su nam dozvoljavali iskljuivo opredjeljivanje za hrvatsko ili srpsko nazivlje naega materinskog jezika. 4 Zanimljivo je istaknuti da je autor pjesme u svojem nastupu u Hrvatskoj televiziji kao gost Nedjeljom u 2 podvukao da mnogi ovu pjesmu vezuju za novije vrijeme, vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu 19921995. godine i velianstvenu obranu Bonjaka da ostanu ivjeti u svojoj domovini Bosni i Hercegovini. 5 26. svibnja 1990. godine utemeljena je Stranka demokratske akcije na elu sa Alijom Izetbegoviem kao njezinim prvim predsjednikom. 6 U okruenom Sarajevu Bonjaci su 1993. godine vratili u uporabu svoje povijesno ime Bonjak, Bonjaci. 7 Udio Jugoslavena u Tuzli, Mostaru, Banja Luci znatno je premaivao slinu opredijeljenost u gradovima izvan Bosne i Hercegovine. 8 Ovaj statistiki pokazatelj dobiva se stavljanjem u odnos dvije koordinirane veliine. U ovom sluaju koristi se formula Bonjaci/Muslimani pomnoeno sa 100. 9 Bosanski jezik broji 14172 a Bonjaki jezik ak 19906 graana. Sveukupno to iznosi 34078 osoba.
2 1

LITERATURA:
Imamovi, M. (1993) Osnovne historijske naznake bosansko-muslimanskog nacionalnog identiteta: Sarajevo Purivatra, A. (2000) Povodom popisa stanovnitva u Hrvatskoj: Zagreb Tankovi, . (1997) Bonjaci u Hrvatskoj: Sarajevo Tankovi, . (2000) O autohtonosti Bonjaka u Hrvatskoj: Zagreb Zulfikarpai, A. (1982) Sudbina muslimana u Hrvatskoj i Srbiji: Bosanski pogledi, Vol. VII, No 16-17. *** (2002) Popis puanstva Republike Hrvatske, 2001 *** (2005) Popis stanovnitva Crne Gore, 2003 *** (2004) Popis stanovnitva Republike Makedonije, 2002 *** (2003) Popis stanovnitva Republike Srbije, 2002 *** (2003) Popis stanovnitva Republike Slovenije, 2002

BEHAR 87-88

55

ZNANSTVENI RADOVI

Europski muslimani
Pie: dr. sc. Tarik Kulenovi, Institut za antropologiju Govoriti o islamu u Europi, pogotovo o muslimanima Europljanima, sugraanima drugih Europljana, na prvi je pogled zbunjujue. Mogu li uope pojmovi islam i Europa ii zajedno? U tradicionalnom poimanju europskog identiteta islam predstavlja susjeda, protivnika, prijetnju, rtvu, doseljenika..., no, ne i sastavnicu europskog identiteta. Muslimani su neki drugi, islam je religija drugih. Ako su i meu nama, tu su privremeno. Ako to privremeno razdoblje traje i 500-600 godina, nema veze. I dalje je privremeno. Logian zakljuak takvog naina razmiljanja je kako muslimani nisu Europljani, a njihova religija, islam, nije europska religija. No, danas muslimani ine izmeu 4 i 8% europske populacije i injenica su europske stvarnosti1. U tri europske drave2, Albaniji, Bosni i Kosovu, muslimani su apsolutna veina stanovnitva. U Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji postoje velike muslimanske populacije. U Europskoj Uniji3 muslimanske su populacije uglavnom posljedica globalizacije, ekonomskog razvitka Europe, ali i europske kolonizacije svijeta u 18. i 19. stoljeu. Znaajne muslimanske manjine u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemakoj podrijetlom su iz bivih europskih kolonija. Nekadanji dragulji u kruni britanskog i francuskog kolonijalnog carstva, Indija, Pakistan i Alir, postali su rezervoari ljudstva koje s vie ili manje uspjeha imigrira u Europsku Uniju, u nekadanje kolonijalne metropole emu su pridonijeli poznavanje jezika i viegeneracijske veze. Uz imigrante iz nekadanjih kolonija, imamo veliki imigracijski val Turaka u Europsku Uniju, veinom u Njemaku i germanofone zemlje. Nakon razdoblja ratova za prevlast u Podunavlju (15-18. stoljee), u 19. i 20. stoljeu njemako-turska suradnja intenzivira se, a saveznitvo u 1. svjetskom ratu i val gastarbajtera nakon 2. svjetskog rata su to potvrdili. Turci predstavljaju i poveznicu izmeu europskih naroda koji su primili islam. No, ne gastarbajteri, poput onih koji su ginuli po Zagorskoj magistrali jer bi zaspali za volanom, pokuavajui to prije doi kui. Balkanski su narodi primili islam u razdoblju ekspanzije i najvee slave osmanskih Turaka. Preko Turaka primili su islamsku kulturu i civilizaciju u razdoblju uspona Osmanskog carstva. Stoga nije udno to u nacionalnim mitologijama europskih muslimanskih naroda, vrijeme ekspanzije Osmanskog carstva predstavlja zlatno doba nacionalne povijesti. Narodna izreka glasi: Drumovi e poeljeti Turaka, a Turaka nee biti. Turci jesu otili, no islam, turska vjera, je ostao. Bosna, Sandak, Kosovo, Albanija, Makedonija i Bugarska, drave su i regije u kojima postoje znaajne populacije muslimana i tradicionalne islamske zajednice, koje su ujedno i jezgre europskih muslimanskih nacija i etnikih zajednica u Europi. Rije je o Albancima, Bonjacima, Torbeima/Pomacima, poljskim Tatarima, balkanskim Turcima, Romima i Goranima. Dananje nacije jugoistone Europe takoer su posljedica osmanske vladavine u tim prostorima. Naime, osmanski sustav milleta, u kojem je svaka vjerska zajednica tvorila zaseban millet, koji je imao upravnu autonomiju u unutarnjim poslovima, bio je osnov formiranja balkanskih nacija. Sporovi izmeu pripadnika razliitih milleta, rjeavali bi se na upravnom vrhu drave, u osobi sultana. Nacije nastale iz milleta moemo nazvati i vjeronacije. Koliko god se njihovi pripadnici pozivali na etniku ili kulturalnu autohtonost, primarni je kriterij nacionalnog okupljanja bila religijska pripadnost4. Tako su npr. katolici nacionalizirani u Hrvate, pravoslavni u Srbe, Bugare, Grke i Makedonce u koje su nacionalizirani i pravoslavni Vlasi i Cincari. Razdoblje razdvajanja poimanja islama od Turaka5 u Europi protezao se kroz 18., 19. i 20. stoljee. To je i vrijeme stvaranja nacija-drava, vrijeme u kojem se dominantne etno-religijske grupe transformiraju u nacije i za sebe trae odreeni teritorij. Prisustvo islama i muslimana u zemljama poput Hrvatske, Srbije, Bugarske, Grke i Rumunjske svelo se na minimum. Vjerski objekti, stambene zgrade, naselja i muslimanske populacije su unitavane i protjerivane. U tim procesima koriste se metode kasnije imenovane etnikim ienjem i genocidom, a rezultirali su raspadom Osmanskog carstva i stvaranjem nacija-drava na njegovom teritoriju. Tako su muslimani postali problem. I nakon velikih iseljenikih valova iz Bosne, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bugarske ostale su znaajne populacije muslimana, etnikih Slavena islamske vjere. Otuda i stoljetni pokuaji njihovog nacionaliziranja u Srbe, Hrvate i Bugare. Prisilno nacionaliziranje i protjerivanje muslimana, kao i otimanje teritorija nalazi se u temeljima srpskih ustanaka, Balkanskih ratova, 1. i 2.svjetskog rata na ovim prostorima, kao i u ratovima za jugoslavensko naslijee 1991. - 1999. godine. Rekompozicija stanovnitva uvjetovana ratovima i ekonomskim migracijama dovela je do toga da danas veina od oko 22 miliona europskih muslimana ivi u zemljama Europske Unije u kojima tradicionalno nije bilo muslimanskih populacija. U prvom desetljeu 21. stoljea, europsku muslimansku populaciju moemo svrstati u dvije skupine: 1. autohtoni europski muslimanski narodi, 2. imigranti i njihovi potomci u prvoj i drugoj generaciji. U prvoj su skupini europski narodi i etnike skupine koje ispovijedaju islam. Rije je o kolektivima koje islam ispovijedaju stoljeima i za koje je islam danas nacionalna religija. Albanci, Bonjaci, Pomaci/Torbei, Gorani, balkanski Turci, Tatari i Romi su narodi i etnike skupine koje ispovijedaju islam u Europi i smatramo ih autohtonim europskim populacijama. Njihovo postojanje ujedno ponitava tvrdnju o islamu kao neeuropskoj religiji.

56

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
U drugoj su skupini useljenike populacije. U njih ubrajamo Arape, Turke, Pakistance, muslimane iz subsaharske Afrike i s indijskog potkontinenta, kao i njihove potomke. Kod svih uoavamo tendenciju da se grupiraju prema etnikoj pripadnosti. Kako je to mogue kad je religija islama nadnacionalna? Islam jeste univerzalna, eksteritorijalna religija, otvorena za ljude oba spola i svih rasa, bez obzira na njihovo etniko podrijetlo. No, demati6 su veinom nacionalni. I u zemljama u kojima su svi muslimani imigranti, postoji tendencija da se muslimani okupljaju na nacionalnoj/etnikoj osnovi. Na takvo grupiranje utjeu zajedniki jezik i zemlja porijekla. U situacijama gdje je jedna etnika grupa dominantna, kao to su npr. Bonjaci u Hrvatskoj i Sloveniji ili Turci u Austriji i Njemakoj, zajednica se oblikuje prema obrascima oblikovanja religijske zajednice u matinim zemljama. Sredina u kojoj se stvara i ivi islamska zajednica takoe utjee na nju i zajednice poprimaju i odreene karakteristike dominantnih populacija u tim zemljama. Istovremeno, u imigrantskim se islamskim zajednicama odvija proces akulturacije i nove sinteze. Muslimani razliitog etnikog podrijetla, okupljeni u islamskim zajednicama, kreiraju novu potkulturu. Pogrdni naziv BBCP (British Born Confused Paki Zbunjeni Pakistanac roen u Britaniji) pokazatelj je tog novog narataja. Rije je o generaciji Britanaca pakistanskog etnikog podrijetla, iji su roditelji imigrirali u Veliku Britaniju. Kao roeni Britanci dijele osjeaj zaviaja sa svojim vrnjacima, etnikim Englezima., kotima, Velanima i Ircima. No, ne bivaju prihvaeni kao ravnopravni niti u zemlji roenja niti u zemlji podrijetla. Britanci europskog etnikog porijeklaa ne prihvaaju ih jer su fenotipski (tamnija boja koe, razliite crte lica) i kulturalno (obiteljski odgoj koji podraava tradicionalnu pakistansku obitelj) razliiti. Iako esto predmet stigme (rasistiki ispadi, napadi skinheada) BBCP su se generacijski uspjeli izdii tako da su neki njihovi pripadnici, poput pisca Hanifa Kureishia i glazbenih skupina Asian Dub Fundation i Fundamental, prihvaeni kao dio britanske mainstream kulture. Ulazak muslimana u visoku britansku kulturu obiljeili su i drugi dogaaji, poput pogibije britanske princeze Diane i njenog ljubavnika Dodija al-Fayeda. Da bi jedan musliman bio u intimnim odnosima s ljubimicom Britanije, majkom prijestolonasljednika trona, bilo je nezamislivo generaciju ranije. No, Muhammed al-Fayed, Dodijev otac, bio je vlasnik Harrodsa, jednog od najpoznatijih britanskih trgovakih lanaca i pripadnik britanske visoke klase. I druge zemlje Europske unije doivljavaju identitetsku transformacilu svojih muslimanskih populacija. Tako mlade muslimanke, srednjokolke, svoj mladenaki bunt iskazuju noenjem marama (hidaba), kao javne oznake njihovog identiteta. Neredi u parikim predgraima, ubojstvo nizozemskog reisera Thea van Gogha (2004.), teroristiki napadi na madridsku eljeznicu (2004.) i javni prijevoz u Londonu (2005.), samo su neki od iskaza promjene. Tijekom 2000-tih, ratovi u Afganistanu i Iraku radikalizirali su odnose i meu muslimanima i drugim populacijama diljem svijeta. Istovremeno su potaknuli samosvijest TABLICA 1: Muslimansko stanovnitvo u Europi7
Drava Albanija Austrija Belgija Bugarska BiH Crna Gora Danska Finska Francuska Grka Hrvatska Italija Kosovo Luxemburg Madarska Makedonija Nizozemska Njemaka Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Srbija5 panjolska vedska vicarska Velika Britanija UKUPNO: Stanovnitvo Ukupno 3 619 7781 8 102 600 10 192 240 8 487 417 3 922 205 620 1452 5 330 020 5 171 302 56 000 000 10 000 000 4 437 0003 56 778 031 1 900 000 435 000 10 043 000 2 038 5144 15 760 225 82 000 000 38 667 000 9 853 000 22 500 000 2 051 333 10 159 046 40 202 160 8 876 611 7 304 109 55 000 000 479 450 736 Muslimana 2 533 845 (70%) 300 000 (3,7%) 370 000 (3,6%) 1 110 295 (13%) 2 340 000 (59%) 110,034 (17.74%) 150 000 (2,81%) 20 000 (0,38%) 4 000 000 (7,1%) 5 000 000 (8,9%) 370 000 (3,7%) 56.777 (1.27%%) 700 000 (1,2%) 1 700 000(88-90%) 3 800 (0,87%) 20 000 - 30 000 (0,19-0,29%) 672 705 (33%) 695 600 (4,41%) 3 040 000 (3,7%) 15 000 (0,03%) 30 000 38 000 (0,30 -0,38%) 60 000 (0,26%) 49 231 (2.4%) 489 664 (4,82%) 300 000 - 400 000 (0,74-0,99%) 250 000 - 300 000 (2,81-3,37%) 310 000 (4,24%) 1 406 000 (2,55%) 21 102 951 22 270 951 (4,4-4,6%)

europskih muslimana. Procesi poput protesta za pravo da se nosi hidab u javnosti, kao i demonstracije izazvane karikaturama poslanika Muhammeda i izjavom pape Benedikta XVI o islamu kao religiji nasilja pokazale su sposobnost muslimana na skoro trenutnu, masovnu, mobilizaciju za obranu svojih prava i kulturalnih posebnosti. Ratobornost tj. spremnost muslimana da na uvrede i nasilje nad religijskim identitetom odgovore istom mje-

BEHAR 87-88

57

ZNANSTVENI RADOVI
rom, pokazala je kako se muslimani razlikuju od drugih europskih manjinskih religijskih zajednica spremnou na reakciju. Na taj su nain europski muslimani napravili iskorak u javnost iz medijske tiine. Dananjih oko 5% stanovnika Europe predstavlja znatno veu snagu nego to bi se zakljuilo iz njihovog broja. Iz Tablice 1 vidljivo je kako u Europi ivi 21-22 miliona muslimana. ive diljem kontinenta u manjim i veim zajednicama, u skoro svim europskim dravama. veni bili izloeni asimilaciji u bugarsku naciju (muslimanski Bugari), a kao muslimani bili su izloeni asimilaciji veinske muslimanske zajednice bugarskih Turaka. Ratovi za jugoslavensko naslijee dovrili su proces formiranja nacija na Balkanu, pa tako i muslimanskih nacija Bonjaka i Albanaca. Kao osnovna obiljeja moemo izdvojiti teritorijalnu ukorijenjenost, postojanje seoskih i gradskih naselja, kao i izgraenost osnovnih drutvenih institucija i obiajnog prava.

ETNIKE (STARE) ISLAMSKE ZAJEDNICE

Geografski smjetaj etnikih (starih) muslimanskih zajednica u Europi govori nam da su one veinom locirane u podrujima u kojima je vladalo Osmansko carstvo. Rije je o muslimanskim populacijama u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Albaniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Grkoj. Izuzetak od ovog obrasca je muslimanska populacija u Poljskoj. Nju ine etniki Tatari koji su naselili podruje velikog vojvodstva Litvanije u 14. stoljeu gdje u kontinuitetu ive do danas. Europa sa islamom ima dodira od samih poetaka te religije. Dapae, poslanik islama Muhammed, jo je za ivota uputio poslanicu bizantskom caru Herakliju traei od njega da prihvati islam. Arapi su vrlo rano opsjedali Konstantinopolis (674.-678., 717.-718.), no zidine ovog grada predstavljale su nepremostivu prepreku. Arapski val prodora islama u Europu svoj je vrhunac doivio osvajanjem Sicilije, June Italije i panjolske koja je preko 6 stoljea predstavljala vrhunac svjetske civilizacije. Rekonkvista i Kriarski ratovi koji su voeni od 11 do 15. stoljea imali su za cilj povratiti Junu Europu i Sjevernu Afriku pod kransku vlast koja je predstavljala temelj europskog identiteta. Novi vijek, uz pad Kordovskog kalifata i otkrie Amerike 1492. godine na povijesnu pozornicu dovodi novu silu: osmanske Turke. Carstvo koje su stvorili stoljeima za Europu simbolizira islam, a na svom se vrhuncu protezalo na tri kontinenta. Od pobjede na Mohakom polju 1526. godine, kada je osvojena Madarska i izvrena prva opsada Bea, do posljednje, jedanaeste, pod vodstvom velikog vezira Kara-Mustafe Koprolija 1683 godine koju je razbio poljski kralj Jan Sobjeski, Osmansko carstvo je predstavljalo ravnopravnog sudionika u europskim odmjeravanjima moi. Kroz 18. i 19. stoljee Osmansko se carstvo povlai iz Europe ostajui nakon Balkanskih ratova samo malim dijelom na Europskom kontinentu. U novostvorenim nacionalnim dravama, ostale su velike muslimanske populacije autohtonog stanovnitva iji se proces nacionaliziranja odvijao kroz 19. i 20. stoljee. One inzistiraju na svom zasebnom grupnom identitetu koji iskazuju i privatno i javno. Albanci i Bonjaci realiziraju se kao nacije i stvaraju nacionalne drave, dok etnike grupe poput Pomaka/ Torbea i Gorana uspijevaju obraniti svoj zasebni identitet suoeni s dva paralelna procesa asimilacije. Pomaci i Gorani predstavljaju dvostruku manjinu. Oni su manjina u odnosu na veinsku naciju u dravama u kojima ive, a manjina su i u odnosu na veinsku muslimansku populaciju. Bugarska je dobar primjer za to. Pomaci su, kao Sla-

IMIGRANTSKE ISLAMSKE ZAJEDNICE

Drugu skupinu muslimanskih zajednica u Europi ine zajednice nastale u zemljama Europe koje tradicionalno nisu imale muslimansku populaciju. Njih nazivamo imigrantskim islamskim zajednicama. One se nalaze u zemljama dananje Europske Unije, nekadanjoj zapadnoj i sjevernoj Europi. Pravci njihove imigracije slijede obrazac nekadanjih europskih kolonijalnih carstava. Tako pripadnici razliitih etnikih skupina tee ka imigraciji u nekadanje kolonijalne metropole. Tako Arapi, Indijci i Pakistanci useljavaju u Veliku Britaniju kao nekadanju kolonijalnu metropolu. Arapi i podsaharski narodi useljavaju u Francusku, a Turci migriraju ka sjevernoj Europi, u Njemaku i sjevernije zemlje. Migracijski pravci otvaraju se krajem 19. stoljea da bi se migracije intenzivirale poslije 1. i 2. svjetskog rata. Veliki gubici europskih radno sposobnih mukaraca u tim ratovima doveo je do pojaane potrebe za radnom snagom koja se zadovoljavala uvozom radnika iz nekadanjih kolonija i Turske. Prvi muslimani useljenici u dananju Europsku Uniju bili su radnici, trgovci i mornari i vojnici, uglavnom mukarci. Uvrivanjem ekonomskog statusa, za njima su slijedile obitelji ili su sklapali brakove s domaim stanovnitvom. Muslimani iz europskih kolonija sudjeluju u europskim ratovima, a ratvoi za kolonijalno osloboenje i lokalni ratovi koji su uslijedili nakon njih pridonijeli su priljevu imigranata iz muslimanskih zemalja u Europu. Kod imigranata, ekonomskih, politikih i ratnih, ostanak je uglavnom planiran kao privremen. No, ekonomska kriza 1970-ih godina i nova generacija, europskih muslimana privremeni boravak pretvaraju u trajni. Imigrantske zajednice su izrazito urbanog karaktera, nastaju i koncentriraju se u i oko velikih urbanih sredita. Otvaranje vjerskih objekata pomoglo je veoj koncentraciji muslimana nastanjenih oko njih. Tako nastaju cijele gradske etvrti Turaka, Pakistanaca, Arapa, muslimana... Narastanje muslimanskih populacija utjecalo je na stvaranje islamskih zajednica u zemljama poput Engleske, Francuske, Njemake, Nizozemske, Austrije... u kojima tradicionalno nije bilo muslimana. I otvorilo nove probleme. Prije svega rije je o pravnoj integraciji muslimana. Unutar toga javljaju se brojna pitanja socioekonomskog i sociokulturnog karaktera, zdravstvene i socijalne skrbi, kao i pitanja politike reprezentacije muslimana. Neki gradovi, npr. francuskih poput Pariza i gradova na Mediteranu poput Marseillessa imaju velike koncentracije musliamsnkog stanovnitva (neslubene su procjene da je u Marseillessu oko 10% stanovnitva muslimansko

58

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
arapskog podrijetla). Kako je uglavnom rije o imigrantima slabijeg obrazvnog statusa, njihov izbor rubnih dijelova velikih urbanih cjelina je logian. U velikim urbanim cjelinama vee su anse za nalaenje posla, a u naseljima na rubovima gradova nie su reije i trokovi ivota. islamske zajednice uoiti emo njegovo postojanje i u ruralnom i urbanom stanovnitvu to je pokazatelj njihove autohtonosti u europskom prostoru. Imigrantske (nove) islamske zajednice su izrazito urbanog karaktera. Nastaju u gradovima, iji su stanovnici njihovi lanovi. Gradska sredina diktira i naine njihove organizacije. Islamizam kao ideologija odgovara na njhove potrebe koje se ne zadovoljavaju na neki drugi nain. Humanitarni rad, briga o djeci i starijim osobama, izdavatvo, obrazovanje neki su od pravaca u kojima se razvijaju islamske zajednice u Europskoj Uniji. Tu je i meusobna pomo i potpora zajednice, kao i komunikacija. Poveanje stalno nastanjenih muslimana u Europi, ujedinjavanje obitelji i generacije njihovih potomaka muslimani roeni Europljani otvara brojna pitanja za budunost. Procjene su demografa da e do 2050. godine muslimani initi etvrtinu stanovnitva Europe. Takve procjene su pretjerane, no sve brojnija muslimanska populacija za sebe trai izjednaavanje u pravima s drugim graanima i religijama Europske Unije, kao i potivanje kulturalnih i ivotnih specifinosti muslimana. Odnos prema islamu i muslimanima svakako je veliki test za Europsku Uniju. Moe li Europa prihvatiti islam kao dio europskog identiteta, u kojoj e se mjeri muslimani prilagoditi injenici ivota u Europi, pokazati e vrijeme.

ETNICITET, RELIGIJA I IDENTITET

Mogu li muslimani uope izraavati etniki osjeaj ili je njima primaran religijski osjeaj? Gledajui europske muslimane primjeujemo kako je njima podjednako bitan i etniki i religijski osjeaj. Naime, kod imigrantskih islamskih zajednica religijska pripadnost je javno naglaenija. Etnika pripadnost je izraena u prenoenju i upranjavanju obrazaca ponaanja. Javno isticanje vjerske pripadnosti i vjerskih simbola upuuje na koritenje religije u borbi za politika prava. S druge strane pripadnost manjinskoj zajednici u Europi stoljeima razvija osjeaj sumnjiavosti kod veinskog stanovnitva neke drave. Pokolj katara* u Monsegiru (1244) i Bartolomejska no (24.8.1572.) samo su neki od primjera takve prakse. U 19. stoljeu kada se formira veina europskih nacija-drava manjine, poput katolika u Njemakoj, idova i protestanata u Francuskoj i Austro-Ugarskoj monarhiji bivaju sumnjivima jer se smatra kako njihova razliita religijska pripadnost ne moe osigurati potpunu lojalnost naciji-dravi. Tako je bilo upitno hoe li njemaki katolici kao prvu lojalnost izabrati odanost papi i rimokatolikoj crkvi ili njemakoj naciji? Protestantske, pravoslavne i muslimanske nacije imale su neto laki zadatak, jer su organizirane na nacionalnom principu, tj. Pripadnici nacije uglavnom su pripadnici iste religijske zajednice (crkve). Holokaust nad idovima i rasistika politika nacistikog Treeg Reicha prema nearijevskim narodima (Romi, idovi, Slaveni) naalost ne predstavlja iznimku ili devijaciju, ve vrhunac tradicionalnog europskog odnosa prema manjinama. Dualizam etnikog i religijskog identiteta prisutan je u svim svjetskim religijama. Kroz razrjeenje tog dualizma danas prolaze muslimani. To ne znai da se pitanje prvenstva etnikog ili religijskog identiteta nije javljalo ranije u povijesti. Rjeenje te dileme bilo je primjereno vremenima u kojima se javljala. Stoga je potrebno iznai rjeenje koje je primjereno vremenu u kojem ivimo. Danas, u moderno doba, svijet je organiziran u nacijedrave i svaki stanovnik planeta je, voljno ili prisilno, pripadnik neke nacije. Kasna moderna ili postmoderna, oivjela je pitanje identiteta i uinila javnim mnotvo identiteta koji su se skrivali iza suprotstavljenih identitetskih blokova moderne. Biti moderan ili biti tradicionalan? Biti ateista ili vjernik? U modernom dobu nije bilo mogue biti moderan i religiozan ili tradicionalan i ateista. U postmodernom svijetu u kojem ivimo takve su kombinacije naizgled nespojivih identiteta ne samo mogue nego i stvarne. Tako i muslimani Europljani ne samo da su mogui, nego su i dio nae stvarnosti. Kad govorimo o europskom islamskom identitetu, u analizi tog fenomena trebamo istai kako je rije o primarno urbanom fenomenu. Gledamo li etnike (stare)

BILJEKE:
1 Dostupni podaci govore kako muslimani ine 4,4 4,6 % stanovnitva Europe. Neslubene procjene govore kako je postotak muslimana u europskom stanovnitvu dvostruko vei. Toni podaci vjerovatno su negdje izmeu. 2 U razmatranju smo uzeli u obzir europske zemlje, lanice EU i ostale, osim Turske, Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. 3 Iznimka su Bugarska i Poljska koje imaju autohtone muslimanske populacije. U Bugarskoj je rije o priblino 1,1 milion Turaka i Pomaka/Torbea (muslimanskih Slavena), U Poljskoj je rije o populaciji Tatara (cc. 70000) koji su stalno nastanjeni u dananjoj Poljskoj od 14. stoljea. 4 Iako Hrvatska nije u cjelini bila pod vlau Osmanskog carstva, ukorijenjenost religijskog identiteta vidi se u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ideje Ante Starevia, njegov integralni hrvatski nacionalizam u kojem su bosanski muslimani cvijet hrvatskog plemstva, a srpska dinastija Nemanjia ustvari stara hrvatska dinastija nisu bile prihvaene u masama. Tek Stjepan Radi sa sintagmom Hrvat i katolik uspijeva pridobiti mase i pretvoriti ideju hrvatske nacije u masovni pokret. 5 U razdoblju 15-19. stoljee islam je bio poznat kao turska vjera, muslimani su automatski bili nazivani Turcima, a u narodnom govoru, prelazak na islam nazivan je poturivanje. 6 Demat je osnovna organizacijska jedinica islamske zajednice i predstavlja ekvivalent upe u Katolikoj crkvi. Demati su preteno nacionalni i teritorijalni. Demati se formiraju na teritoriju gdje ivi potreban broj vjernika. Kako esto na odreenom teritoriju ive pripadnici jedne etnike grupe i demati su sastavljeni od njih. Tako sastav demata nije uzrok nego posljedica teritorijalnog grupiranja jedne etnike skupine. 7 Podaci u tablici prikupljeni su iz razliitih izvora pri emu smo najvie koristili dostupne popise stanovnitva pojedinih zemalja i procjene iz statistikih godinjaka, CIA World Factbook i sline izvore. Kako su popisi i procjene stanovnitva po europskim zemljama raeni u rasponu od 2001. do 2008. godine, podatke treba uzeti ilustrativno 8 Procjena srpanj 2008., CIA World Factbook 9 Popis stanovnitva Crne Gore 2003. godine 10 Popis stanovnitva 2001. godine 11 Procjena 2006., CIA World Factbook 12 Procjena 2008., CIA World Factbook,

BEHAR 87-88

59

ZNANSTVENI RADOVI

Muslimani Hrvatske: Razlozi visokog stupnja drutvene afirmiranosti

Pie: mr. Senad Nani, profesor u Medresi i Islamskoj gimnaziji

UVOD
S obzirom na relativno maleno uee u hrvatskom stanovnitvu i injenicu ratnih sukoba s kraja 20. stoljea, muslimani Hrvatske privlae panju svojom neobino afirmiranom pozicijom muslimanske manjine u Europi. Zato, naime, unato hrvatskoj agresiji na muslimanski narod Bonjake u Bosni i Hercegovini 1993., okonanoj odlunim politikim i vojnim otporom te pritiskom hrvatskih, bosanskih i meunarodnih faktora, muslimani u Hrvatskoj imaju status znatno vieg stupnja ureenosti od drugih muslimanskih manjinskih zajednica u Europi? Zato tako mnogo muslimana u Hrvatskoj dostie razinu priznatih vrhunskih znanstvenika, umjetnika i drutvenih djelatnika? U vremenu izgradnje novog identiteta ujedinjene Europe, pitanje pozicije vjere i islama u novoj Europi postaje izazov, jer nas drutvena stvarnost upuuje na to.

STOLJEE PRIZNATOSTI ISLAMA KAO DRAVNE RELIGIJE

Islam je kao dravna religija priznat u Hrvatskoj jo 1916. kada je Sabor potvrdio odluku Austrougarske monarhije od 1912. godine. Nigdje drugdje u Europi, sve do druge polovice dvadesetog stoljea u panjolskoj i Belgiji, islam nije institucionaliziran kao religija. Od vremena priznanja, Islamska zajednica u Hrvatskoj ima institucionalizirani kontinuitet svog djelovanja. Njena jednost i identitet nikad poslije nisu ugroene kakvom paralelnom ili alternativnom islamskom institucijom, to je olakalo institucionalno djelovanje Islamske zajednice i u najteim trenucima 20. stoljea. Do priznanja islama dolo je zahvaljujui injenici austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. i aneksije 1906. ime su muslimani Bosne i Hercegovine postali prvi islamski entitet u modernom europskom drutvu. Osmansko carstvo nije poznavalo vrhovnu vjersku instituciju muslimana jer je politiko i vjersko bilo ujedinjeno u osobi Halife, odnosno, islamski propisi bili su dijelom opeg pravnog sustava. S druge strane, Austrougarska nije poznavala multikonfesionalnost na dravno-pravnoj razini, odnosno, pripadnost Katolikoj crkvi bila je ujedno i odrednica dravljanstva. Muslimani Bosne i Hercegovine stoga su borbu za svoju afirmaciju traili najprije u obliku vjerske afirmacije koja bi jamila stjecanje elementarnih graanskih prava uz ouvanje vjerskog identiteta. Kako je Bosna i Hercegovina nakon okupacije aneksijom 1906. ouvala svoje jedinstvo kao upravna jedinica, pristupilo se procesu vanom za sve tadanje i budue muslimane Europe, a to je priznanje islama kao dravne religije i osnivanje institucije za vjerske potrebe muslimana. Priznanjem je predvieno ureenje prema vjerozakonskom ustrojstvu u Bosni i Hercegovini koje nastavlja hanefijsku vjerozakonsku tradiciju Osmanskog carstva. Danas Islamska zajednica ima s Vladom Republike Hrvatske sklopljen Ugovor kojim se odreuje i dravna financijska potpora. Odreuje se obveza omoguavanja vjeronauka, koji se uspjeno provodi u brojnim kolama i medlisima jo od osamostaljena Hrvatske i gdje se broj polaznika ve broji u tisuama, kao i vojno, policijsko, bolniko i zatvorsko duobrinitvo. U okviru Islamske zajednice djeluje Muslimansko dobrotvorno drutvo Merhamet. 1993. osnovana je Zagrebaka medresa i reformira-

TEMELJNE STATISTIKE INJENICE MUSLIMANA HRVATSKE

Prema Popisu stanovnitva iz 2001. godine, Republika Hrvatska ima 4,437.460 stanovnika. Popis odreuje i religijsku pripadnost. Tako muslimana ima 56.777, to iznosi tek 1,28% ukupnog broja stanovnika. Muslimani su jedna od rijetkih statistikih kategorija koja u odnosu na Popis stanovnitva iz 1991. godine biljei rast. Tada je Republika Hrvatska imala 4,784.265 stanovnika, a muslimana je bilo 54.814, odnosno 1,15%. Intenzivan rast muslimani biljee kroz cijelo 20. stoljee, naroito u Zagrebu. 1919. u Hrvatskoj je popisano 3.145 muslimana sa stalnim boravkom, a 1931. popisano ih je 4.750. Muslimani danas ive u sva 122 grada u Hrvatskoj te na podruju 344 od ukupno 423 opine. U svim gradovima i opinama u etiri od dvadeset hrvatskih upanija popisani su graani kojima je vjera islam. Najvei broj muslimana nalazimo u industrijskim i kulturnim sreditima kao to su Zagreb, Rijeka, Sisak, Dubrovnik, Pula. Socijalne pokazatelje muslimana u Hrvatskoj nije mogue istraiti na osnovi Popisa jer su izvorni dokumenti javnosti nedostupni te nemamo vezu religijskih sa socijalnim pokazateljima. Ovo pitanje zasluuje posebno socioloko istraivanje.

60

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
na Islamska gimnazija Dr. Ahmed Smajlovi. U pripremi je osnivanje Fakulteta islamskih znanosti. ski i industrijski centar. Stoga uee gradskog te visokoobrazovanog i industrijskog stanovnitva u bonjakoj manjini u Hrvatskoj nadmauje hrvatski prosjek. Snaan planski razvoj industrije u Jugoslaviji dovodi do znaajne promjene u strukturi stanovnitva. Cilj jugoslavenskog vodstva bio je dostii industrijsku razinu koja se trebala nositi s politikim okrujem Europe i omoguiti uvjete za sliku vlasti radnike klase. Sve je vie bilo industrijskih radnika, to je pratilo i sve razvijenije i dostupnije kolstvo. Snaan industrijski razvoj u Jugoslaviji bio je oznaen i razlozima vie nego li je to bio sluaj u ostalim zemljama socijalistikog bloka. Sukob Tita sa Staljinom 1948. bio je na liniji imperijalnih interesa Sovjetskog Saveza koji je elio industriju socijalistikih zemalja specijalizirati u svega nekoliko polja, dok su Jugoslaveni vrsto stajali na poziciji ekonomske suverenosti i samodostatnosti, to je iziskivalo velika ulaganja u industrijski razvoj. Ova je odluka kasnije podrana i od strane zapadnih sila putem osiguranja odgovarajuih kreditnih linija. Stoga je znaajan priljev muslimana u Hrvatsku kao radne snage za velike potrebe industrije, naroito u krajeve gdje je industrijski razvoj jak, kao to je ukupna industrija u Zagrebu kao industrijskom sreditu Jugoslavije ili Sisak za potrebe tamonje eljezare i Rafinerije nafte i druge gradove kao to su Osijek, Dubrovnik, Karlovac te u ona sredita gdje je osim razvoja industrije potreba za radnom snagom bila uvjetovana i velikim demografskim poremeajima izazvanim iseljavanjem stanovnitva, naroito talijanskog. Tako se mnogo Bonjaka trajno naselilo u Rijeku i Pulu radei u tamonjim lukama, brodogradilitima i drugoj industriji te u Labin radei u kompleksu rudnika. Konstantan je priljev kvalificirane graevinske radne snage iz Bosne. Iako je vremenom osnovana veina fakulteta na Sarajevskom univerzitetu ime je priliv studentske muslimanske imigracije u Zagreb postupno opadao, veliko je uee visokoobrazovanog stanovnitva meu Bonjacima Hrvatske doprinijelo neobino znaajnom doprinosu Bonjaka hrvatskoj znanosti, umjetnosti i gospodarstvu to ukazuje na kulturni i znanstveni potencijal Bonjaka u Hrvatskoj i kulturoloku bliskost Bonjaka i Hrvata. Navest emo samo neke u javnosti najpoznatije djelatnike bonjakog porijekla kao to su osniva satirikog kazalita Kerempuh, knjievnik i redatelj Fadil Hadi, karikaturist Ismet Ico Voljevica, poznati dramski umjetnici Mustafa Nadarevi, Izet Hajdarhodi, Amir Bukvi, Zijad Grai, Semka Sokolovi Bertok, baletna prvakinja Almira Osmanovi, knjievnici Nusret Idrizovi, Fea ehovi, Enes Kievi, Ibrahim Kajan, Sead Begovi, Ervin Jahi, Tahir Mujii, jedan od osnivaa Fakulteta politikih znanosti i autor kapitalnih djela islamistike Nerkez Smailagi, lijenik Asim Kurjak, slikari Mersad Berber, Izet uzel, Munir i Fadil Vejzovi, profesori tehnikih znanosti Zijad Haznadar i Osman Mufti, sociolog religije Esad imi, Sulejman Maovi u polju socijalnog rada, novinar Hidajet Bievi, glazbeni umjetnici braa elo i Ibrica Jusi, Husein Hasanefendi i mnogi drugi. Zanimljiva je injenica da uope nema muslimana u hrvatskoj politikoj eliti toga doba, unato oitoj sposobnosti koju zajednica pokazuje u pojedinanim ostvarenji-

STOLJETNA TRADICIJA OBRAZOVNE I RADNE IMIGRACIJE

Po okupaciji Bosne i Hercegovine Bonjaci poinju intenzivnije naseljavati Hrvatsku ime se obnavlja viestoljetna povijesna prisutnost muslimana u Hrvatskoj iz srednjeg vijeka. Zapoinje proces doseljavanja Bonjaka u potrazi za visokim obrazovanjem i boljim poslovnim mogunostima to e predstavljati klju tradicije hrvatskih muslimana u nadolazeem 20. stoljeu i biti jednim od uzroka njihove drutvene afirmiranosti. Suvremena prisutnost muslimana u Hrvatskoj traje mnogo dulje od prisutnosti muslimana u zemljama zapadne Europe, pa je i stupanj integriranosti i institucionaliziranosti znatno vii. Muslimani Hrvatske odavno ne spadaju u kategoriju radne i obrazovne imigracije. Imajui u vidu tek vie od stoljea dugu obnovljenu prisutnost muslimana u Hrvatskoj, rije je o dinaminoj zajednici iji lanovi nisu vezani uz zemljinu imovinu ve ive od rada uz mjesto rada trajno naseljavajui nova podruja. Moe se zakljuiti kako su muslimani Hrvatske vie zastupljeni u gradskom stanovnitvu od hrvatskog prosjeka, to bi moglo upuivati na nadprosjeno industrijski i usluni karakter muslimanskog stanovnitva kao jedan od vjerojatnih faktora nadprosjene prisutnosti muslimana u drutvenom i kulturnom ivotu Hrvatske. Znaajnu ulogu odigrala je ekonomska imigracija, jer Zagreb je bio sredite industrijskog razvoja i meunarodne trgovine u Kraljevini Jugoslaviji. K tome, Zagreb je najstariji sveuilini centar junoslavenskih naroda. Sarajevo nije bilo suvremeni univerzitetski grad, pa je mnogo ljudi eljnih obrazovanja svoje visokokolsko obrazovanje postizalo u Zagrebu, gdje je velik broj i ostao zbog boljih mogunosti zapoljavanja, profesionalne i drutvene afirmacije. Alternativa studiju u Zagrebu u to je vrijeme bio samo Beograd, no Bonjaci su uvijek u znatno veem broju odlazili u Zagreb jer su taj grad doivljavali kao centar otpora srpskom unitaristikom jugoslavenstvu i sredinu gdje su bili prepoznati kao narodna zasebnost. O visokoj obrazovnoj strukturi muslimana Hrvatske tog doba govori podatak o popisu intelektualaca muslimana za potrebe Europskog kongresa muslimana u enevi 1933. gdje su pobrojana 72 visoko obrazovana ovjeka /1,51% posto tada ukupnog muslimanskog stanovnitva Hrvatske/. Muslimani sa znaajnim doprinosom razvoju hrvatske znanosti i umjetnosti u tom vremenu bili su dr. Ibrahim Rudi, akademski slikar Omer Mujadi, knjievnici Safvetbeg Baagi i Alija Nametak te Musa azim ati koji je djelovao jo u austrougarsko doba. Grad Zagreb, kao industrijsko i univerzitetsko sredite Jugoslavije u 20. stoljeu, nastavio je privlaiti velik broj muslimana u potrazi za visokim obrazovanjem te profesionalnom i drutvenom afirmacijom sve do dugo iza Drugog svjetskog rata kada Sarajevo, kao i drugi znaajni gradovi Bosne i Hercegovine, postaje razvijeni univerzitet-

BEHAR 87-88

61

ZNANSTVENI RADOVI
ma. Tu moda treba traiti dio odgovora za velik broj uspjenih pojedinaca u strunoj afirmaciji. Muslimani Hrvatske su mahom bili svjesni da ih unato proklamiranoj ideologiji politika elita nee propustiti do vrha jer sve to vrijeme nisu imali nikakav formalan ili neformalan lobi koji bi ih kao grupu proteirao. Stoga se snanije okreu onom od ega jedino mogu ivjeti, a to je kvaliteta pojedinanog rada kao jedino jamstvo drutvenog opstanka. Osjeaj da kao muslimani vjernici nee zadovoljiti partijske kriterije moralne podobnosti za imenovanja na viim razinama politikog odluivanja, vodio ih je k strunom usavravanju. Uee muslimana u visokoobrazovanoj i znanstvenoj populaciji Hrvatske viestruko nadmauje uee u ukupnom stanovnitvu. 75 sveuilinih djelatnika muslimana bilo je na Sveuilitu u Zagrebu prije posljednjeg rata. Dio ovih ljudi deklarirao se muslimanima, neki su i znaajno doprinijeli razvoju institucija muslimana i Bonjaka. Neki, s druge strane, nisu se eljeli tako izjanjavati niti uestvovati u radu navedenih institucija, no nikad nisu nijekali svoje porijeklo. tekla vrlo brzo i uz izvjetaje o masovnom prelasku na islam. Muslimani ubrzo postaju veina stanovnitva u mnogim sredinama Slavonije, posebno gradskim. Stoga nije bilo niti veeg naseljavanja ovog podruja osim Bonjacima, jer su, kao i u Bosni, sustav u dobrom dijelu odravali domai muslimani. U Lici i Dalmaciji nije bilo tako brojnog prelaska na islam kao u Slavoniji, te su muslimani u ovim pokrajinama bili manjina. Drutvene novine koje donosi osmanska uprava i pravo izuzetno su znaajne kada se gledaju kroz prizmu feudalizma u Europi toga doba. Osmanska uprava, slijedom islamskog prava utemeljenog Kur'anom i prvom republikom uspostavljenom Medinskom poveljom Muhammeda Bojeg poslanika, prepoznaje naelo slobode vjeroispovijesti i odgovarajua prava vjerskih zajednica. Za nae zemlje posebno je vano istai pravo Rimokatolike crkve putem franjevaca Bosne Srebrene definiranim uvenom Ahdnamom sultana Mehmeda Fatiha, ali i pravo Vatikana na imenovanje biskupa u osmanskoj carevini te pravima Srpske pravoslavne crkve. To su svakako zaeci kolektivnih politikih prava to e kasnije imati kljunog utjecaja na razvoj graanskog drutva u vrijeme austrougarske vlasti i konano na oblikovanje nacionalnih identiteta. Kako europska dravna tradicija nije poznavala naelo multi-konfesionalnosti do mjere da su graanska prava dodjeljivanja iskljuivo po upisu u dravnu religiju, u naem sluaju Katoliku crkvu, borba za politiko priznanje i afirmaciju muslimana Bosne i Hercegovine zapoetu austrijskom okupacijom Bosne krajem 19. stoljea postat e temelj procesa nacionalne afirmacije. Osmanski feudalizam imao je vano pravno ogranienje u usporedbi s europskim. Garantirao je, naime, seljaku minimum za ivot u obliku kue, okunice i broja grla to mu se nije moglo oduzeti niti u sluaju nemogunosti otplate duga. Moda su, izmeu ostalog, i tragovi tog ekonomsko-financijskog mentaliteta doprinijeli irokoj prihvaenosti socijalistikih gospodarskih vrijednosti u Hrvatskoj i Bosni u dvadesetom stoljeu i oblikovali izraajnije neraspoloenje prema naelima liberalnog kapitalizma koje danas svjedoimo. Vana je drutveno-politika injenica i pozicija jezika. Dok u Hrvatskoj traje viestoljetna borba za priznanje hrvatskog jezika, bosanski je jezik bio jedan od slubenih osmanskih jezika te je shodno tome slobodno koriten u svim institucijama drave u Bosni, dakle i u Slavoniji i Lici. Koliko je vano pravo na slobodnu upotrebu svog jezika u percepciji priznatosti vlastitog naroda od vlasti, ne treba naglaavati. Moda je i to doprinijelo odluci nacionalno preporodnog Ilirskog pokreta u 19. stoljeu da se za jezik junih Slavena odabere upravo ono narjeje koje je bilo meunarodno priznato kao jezik upotrebom u diplomaciji osmanskog dvora i Dubrovake republike, dakle bosanski jezik i hrvatski jezik u obliku kakav je bio koriten u Dubrovniku. Konano, najvii dravni upravitelji osmanskog carstva u vrijeme sultana Sulejmana Velianstvenog bila su tri velika vezira Mehmedpaa Sokolovi, Alipaa i Pertuvpaa, svi iz podruja ondanje Bosne, odnosno dananje Bosne ili Hrvatske. Mehmedpaa Sokolovi sluio je i sultane Selima i Murata i smatra se najboljim velikim vezirom u osmanskoj povijesti.

KULTURNA BLISKOST U ZAJEDNIKOM POVIJESNOM ISKUSTVU

Priblino dvije treine muslimana Hrvatske su Bonjaci, a ostali su uglavnom Albanci i Romi. Pregledom profesionalnih imenika i enciklopedijskih prirunika u Hrvatskoj vidi se da su Bonjaci drutveno znatno prisutniji od Albanaca i naroito Roma. Za razliku od drugih muslimanskih manjinskih i veinskih naroda i zajednica u Europi, Bonjaci su kulturno izuzetno bliski susjednim narodima. Jezik je praktino isti, porijeklo je zajedniko junoslavensko, a viestoljetno je povijesno iskustvo zajedniki ivot pod stranom imperijalnom upravom razliitih kulturnih krugova, osmanskom i austrougarskom. Kulturni fenomeni obaju kulturnih krugova, u veoj ili manjoj mjeri, ive i u bonjakom i hrvatskom narodu. 18. i 19. stoljee predstavljaju tek nasilni prekid bonjake i muslimanske prisutnosti u Hrvatskoj. U 16. i 17. stoljeu vei dio dananje istone i june Hrvatske bio je dijelom Bosanskog paaluka pod osmanskom upravom. Istoni i zapadni krani imali su zatiena vjerska prava i institucije koje su u modernom dobu znaajno utjecale na razvoj nacionalnih institucija i njihovih identiteta. U uvjetima navedene kulturne bliskosti, islam e postati najvanijom komponentom nacionalnog identiteta Bonjaka, za razliku od drugih muslimanskih naroda Europe, Turaka i Albanaca, iji se jezici i kulture znaajno razlikuju od susjednih. U osmanskim osvajanjima najveu ulogu imao je bosanski sandakbeg Gazi Husrevbeg, utemeljitelj najvanijih gradskih institucija Sarajeva putem vakufa, koji je u administraciju osvojenih podruja odmah upoljavao domae ljude to e imati znaajne posljedice na budunost suivota u naoj zemlji. Prvi suradnik bio mu je Muratbeg Tardi iz Dalmacije iji je brat tada bio ibenski biskup. S obzirom na sloenost vjerskog pitanja, odnosno uestalost poricanja prava vjeroispovjednih zajednica koje nisu rimokatolike, u Slavoniji je kao i u Bosni islamizacija

62

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
Najznaajniji osmanski gradovi na podruju Republike Hrvatske su Osijek i Poega, svaki sa vie tisua stanovnika, veinom muslimanskog. Brojne su graevine osmanske arhitekture krasile gradove na istoku i jugu dananje Hrvatske. Najznaajniji je bio, svakako, drveni most sultana Sulejmana Velianstvenog preko rijeke Drave u Osijeku, tada najvei u Europi, dug osam kilometara. Projektirao ga je uveni osmanski arhitekt Mimar Sinan, utemeljitelj klasinog osmanskog graditeljskog stila. Na podrujima Hrvatske pod osmanskom upravom bilo je 189 damija. Samo u Osijeku bilo je est damija, dok ih je u drugim veim gradovima bilo po tri. Izgraene su desetine medresa i mekteba, velik broj hammama, upravnih zgrada, trnica, mostova i putova. Ovaj period predstavlja snaan razvoj gradova i gradske kulture na cijelom podruju to najbolje ilustrira putopis uvenog osmanskog spisatelja Evlije elebija koji opisuje i brojne osmanske gradove s podruja tadanje Bosne, dananje Hrvatske. Takav razvoj trajno je utjecao na ljude toga prostora i njihovu kulturu. Austrijskom i mletakom okupacijom Slavonije, Like i Dalmacije krajem 17. i poetkom 18. stoljea gotovo svi muslimani su protjerani, a oni malobrojni preostali nasilno su kristijanizirani /sluaj Perui/. Svaki materijalni dokaz prisutnosti muslimana i osmanske vlasti su izbrisani. Svi objekti osmanskog graditeljstva su srueni. Preostala je samo Ibrahimpaina damija u akovu koja je preoblikovana u crkvu Sv. Jurja, sa sauvanom izvornom osnovnom konstrukcijom i kupolom. Pored akovake damije ostaci damija vidljivi su jo samo u Klisu i Drniu. Sauvano je turbe u Iloku, te nekoliko niana i tariha. Unato tome, sauvani su brojni toponimi, u gradovima i selima, kao i nazivi sela. Sauvani su brojni kulturni obrasci, jer nisu bili sustavno unitavani kao to je to bio sluaj s materijalnom civilizacijskom osmanskom prisutnou, od glazbe do odijevanja, od zanata i graditeljstva do povrtlarstva i voarstva. Mnogo se turcizama odralo u jeziku Slavonije i Like to pokazuje da su preivjeli i mnogi kulturni fenomeni koje te rijei imenuju. Tolerantnost prema drugaijem preivjela je i posebno je vidljiva kod starosjedilakog slavonskog stanovnitva. Dodatna je nevolja to je proces nacionalnog preporoda hrvatskog naroda, u uvjetima teke jezine diskriminacije shodne kulturnoj monolitnosti europskih reima toga doba, tekao u smjeru naglaska junoslavenske pripadnosti te romantiarskog mita o vjenoj borbi protiv Turaka koji su prikazivani u mnogo gorem svjetlu od drugih stranih vladara /Mleana, Ugara, Austrijanaca/. Pojam Turin prenesen je i na Bonjake, ime se naglaava i zloupotreba vjerskih razlika ovdanjih naroda. Ovo je ostavilo nepovoljnog traga na percepciju hrvatskog stanovnitva o muslimanima Bosne i gubitak svijesti o unitenju muslimanskog naroda Hrvatske krajem 17. stoljea. Hrvatska historiografija iz navedenih romantiarskoideolokih razloga sustavno je izbjegavala istraivanje svoje povijesti u periodu Osmanlija. Slino tome, Zagrebako sveuilite predstavlja rijedak nepovoljni izuzetak nacionalne sredinje visokokolske institucije u Europi gdje ne postoji odjel islamistike, arabistike i sve do nedavno turkologije ili povijesti osmanske uprave u Hrvatskoj. Jedina historiografski sustavna istraivanja osmanskih izvora referentnih za osmansku upravu u Hrvatskoj provodi posljednjih petnaestak godina prof. dr. Nenad Moaanin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ponovno zbliavanje naroda Hrvatske s muslimanima zapoinje muslimanskom imigracijom nakon austrijske okupacije i aneksije Bosne. Od tada, Hrvatska i Bosna u sastavu su istih drava gdje se obnavljaju i intenziviraju meusobni kulturni, politiki i gospodarski odnosi, unato promjenama reima kroz 20. stoljee. Obnovom dravnosti Bosne i Hercegovine u okviru socijalistike Jugoslavije i priznanje narodne posebnosti bosansko-hercegovakih muslimana, znaajno su doprinijeli uvrenju javne percepcije u Hrvatskoj i Jugoslaviji o autohtonosti, integriranosti i ravnopravnosti muslimana i Bonjaka. Afirmaciji muslimana u socijalistikoj Jugoslaviji sedamdesetih godina 20. stoljea dijelom je doprinijela i vana politika posebnost Jugoslavije u meunarodnim odnosima. Napustivi istoni blok jo 1948. Jugoslavija je poela graditi put protiv blokovske podjele i ovisnosti o imperijalnim ciljevima centara dvaju blokova. Postala je predvodnicom Pokreta nesvrstanih koji je okupljao najznaajniji dio zemalja takozvanog Treeg svijeta, meu kojima su bile i gotovo sve muslimanske zemlje svijeta. Ovo nije Jugoslaviji donijelo samo velik meunarodni politiki i moralni ugled, ve i znaajan utjecaj u meunarodnoj trgovini to je ojaalo industrijske kapacitete. Vrlo je znaajan bio industrijski izvoz Jugoslavije u muslimanske zemlje. Brojni su hrvatski ljudi radili na tim poslovima u muslimanskim zemljama gdje su se pribliili i tamonjoj kulturi. Sveuilita su otvorila vrata studentima nesvrstanih zemalja meu kojima su dominirali arapski studenti iz Palestine, Sudana, Libije i drugih zemalja. Mnogi od njih ostali su ivjeti u Hrvatskoj i drugim zemljama bive Jugoslavije afirmiravi se kao strunjaci i pribliivi domaem svijetu i svoju kulturu. Ova lijepa tradicija naalost unitena je uspostavom samostalnih drava gdje je, primjerice na Sveuilitu u Zagrebu, postavljen visok financijski kriterij za strane dravljane to je sve potencijalne strane studente otjeralo. Agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu zaustavlja i sve znaajnije ekonomske tokove, kako unutar zemalja bive Jugoslavije, tako i sav izvozni potencijal. Od ovog udara gubitka zajednikih ekonomskih entiteta i trita irom svijeta, zemlje bive Jugoslavije ne mogu se nikako oporaviti niti imaju objektivnog izgleda imalo se pribliiti predratnoj uspjenosti.

SUKLADNOST CILJEVA NACIONALNOG OSLOBOENJA

Razdoblje izmeu dva svjetska rata politiki obiljeava borba junoslavenskih naroda za afirmacijom u centralistikoj Kraljevini Jugoslaviji pod vlau srpske dinastije. Muslimani, naroito u Hrvatskoj, podravaju hrvatsku borbu za nacionalnom afirmacijom i preferiraju Zagreb u odnosu na Beograd kao sredinu gdje su dobrodoli i prepoznati kao suradnici u borbi za nacionalnom afirmacijom.

BEHAR 87-88

63

ZNANSTVENI RADOVI
Kako broj muslimana u Hrvatskoj i Zagrebu nije mogao predstavljati znaajniju grupaciju neposredno zanimljivu za politike stranke kao to je bila Jugoslavenska muslimanska organizacija, muslimani su u Hrvatskoj nastavili izgraivati svoju afirmaciju putem izgradnje vjerskih institucija kao i graanskih udruga koje su sve imale i dobre odnose i suradnju s Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom i vjerskim institucijama u Bosni i Hercegovini. Graanske udruge muslimana Hrvatske slijedile su stvarnost i interese hrvatskih muslimana. 1923. osnovano je Muslimansko kulturno drutvo Narodna uzdanica. Sarajevska uprava drutva znaajno je utjecala na profilaciju zagrebakog u smislu promicanja politikih i drutvenih ciljeva Jugoslavenske muslimanske organizacije koja je putem ovog drutva mogla slobodnije zagovarati autonomiju muslimana i sklonost hrvatskim nacionalnim ciljevima u borbi protiv srbijanske hegemonije. Negacija narodne posebnosti bosanskih muslimana i nedjeljivosti Bosne i Hercegovine kod dijela hrvatskih politikih snaga uzrokom je politikih sukoba s muslimanima, odnosno Bonjacima, koji su kulminirali uspostavom Banovine Hrvatske 1939. te ustakog reima 1941. godine kao i ratnim sukobom 1993. No Bonjaci su uvijek u veem dijelu hrvatskog naroda bili i ostali prepoznati i uvaeni kao prijateljska narodna zasebnost zahvaljujui i obnovi dananjih nacionalnih drava kao federalnih republika u socijalistikoj Jugoslaviji, iako se bonjaka nacionalnost priznaje tek sedamdesetih godina 20. stoljea i to pod kompromisnim imenom Musliman. Muslimani Hrvatske su agresiju na Hrvatsku doivjeli kao agresiju na svoju domovinu i svoj opstanak. U velikom broju pridruili su se obrani Hrvatske i to nekoliko puta veim ueem u oruanim snagama od uea u broju stanovnika. Vjerovali su da nita ne moe dovesti u pitanje prirodno saveznitvo Hrvata i Bonjaka u obrani Hrvatske i Bosne od agresije Jugoslavenske armije i etnikih paravojski. No ubrzo je postalo jasno da tadanji hrvatski reim nema namjeru neposredno pomagati Armiju Bosne i Hercegovine vrei pritisak prema unutranjem ureenju Bosne i Hercegovine ak ponegdje i suraujui s okupatorom u cilju sloma jedinstvene bosanske drave. Otpor takvoj politici u redovima vladajueg establimenta, naalost bio je nedovoljno jak da brzo promijeni stanje, ali je reakcija dananjeg predsjednika Stjepana Mesia koji je sa sumiljenicima napustio vlast zbog dravne politike prema privatizaciji nacionalnog dobra i prema Bosni i Hercegovini znaila poetak prevladavanja takvog stava i mogunost politike i kulturne reafirmacije muslimana i Bonjaka u Hrvatskoj. Politiku afirmaciju Bonjaka u Hrvatskoj zapoela je Stranka demokratske akcije Hrvatske, sestrinska bosansko-hercegovakoj matici, osnovana 1990. Stranka ima 14 ogranaka u Hrvatskoj u mjestima s veim brojem bonjakog stanovnitva. Njena borba tokom devedesetih godina 20. stoljea bila je usmjerena najprije ka kritici hrvatske dravne politike prema Bosni i Hercegovini ranih devedesetih, a potom borbi za priznavanje bonjakog naroda i njegovog punog manjinskog statusa. Ostvarena je participacija u nekoliko lokalnih skuptina /Labin, Raa, Gunja, Rijeka/ gdje su zastupnici Stranke uspjeli ui kroz manje ili vie uspjene koalicijske odnose s drugim hrvatskim strankama. Ostvareno je predstavljanje Bonjaka u Hrvatskom Saboru putem institucije manjinskog zastupnika pobjedama predsjednika Stranke emse Tankovia. Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod osnovano je 1991. Preporod, putem asopisa, izdavatva i kulturnih aktivnosti, nastoji afirmirati veliki potencijal kulturnog stvaralatva Bonjaka Hrvatske kao izvorne posebnosti u hrvatskoj kulturi gdje se viestrukim kulturnim iskustvom obogauje ukupna kulturna javnost novim vrijednostima. 1993. osnovana je Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske s ciljem borbe za zatitu prava graana bonjake nacionalnosti kao graana i kao manjinskog kolektiviteta. Bonjaka nacionalna zajednica osnovala je devet upanijskih organizacija i desetu Zagrebaku. U Hrvatskoj djeluje Udruga Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske, Sabor bonjakih asocijacija Hrvatske Sabah kao i niz lokalnih udruga i kulturnih drutava. Prema novoj manjinskoj regulativi usklaenoj s europskom manjinskom regulativom osnovana su Vijea nacionalnih manjina kao savjetodavna tijela lokalnoj samoupravi. Neovisno o institucijskom razvoju muslimana i Bonjaka, u novim se uvjetima u javnosti ponovo afirmiraju uspjeni pojedinci bonjakog porijekla, kao to su gradonaelnik Opatije Amir Muzur, poduzetnik Enver Morali, glumci Tarik Filipovi, Zlatan Zuhri i Amar Bukvi, kazalina redateljica Aida Bukvi, balerina Edina Pliani, rukometni reprezentativac Mirza Domba, glazbenici braa Ahmetaevi i Edo Maajka, novinarka Lamija Alekovi, nakladnici Uzeir Huskovi i Mustafa Cero. Pojedinci afirmirani prije rata uspijevaju unaprijediti svoj doprinos kao to su Osman Mufti, bivi ministar znanosti i bivi ambasador Hrvatske u Iranu, Hidajet Bievi, dravni tajnik za vanjske poslove, Esad Prohi i Izet Aganovi, savjetnici Predsjednika Republike Stjepana Mesia, i tako dalje.

PRIMARNA LITERATURA:
ELEBI Evlija, Putopis odlomci o jugoslavenskim zemljama, prijevod i komentar abanovi Hazim, Sarajevo: IRO Veselin Maslea, 1979, naslov izvornika: Evliya elebi Seyahatnames, Istanbul: 1896.-1900. HASANBEGOVI Zlatko, Muslimanska zajednica u Zagrebu 1918.-1945., neobjavljen magistarski rad, Zagreb: Sveuilite u Zagrebu Filozofski Fakultet, 2005. IMAMOVI Mustafa, Pravni poloaj i unutranji politiki razvitak Bosne i Hercegovine od 1878. do 1914., Sarajevo: Svjetlost, 1976. MOAANIN Nenad, Turska Hrvatska, Zagreb: Matica hrvatska, 1999. OMERBAI evko, Islam i muslimani u Hrvatskoj, Zagreb: Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, 1999. Stanovnitvo prema dravljanstvu, narodnosti, materinskom jeziku i vjeri, Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., Zagreb: Dravni zavod za statistiku, 2003.

64

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI

Od tradicije prema modernosti izazov razvoja islamskoga svijeta

Pie: dr. sc. Fahrudin Novali

Moderno drutvo nije ono koje ponitava prolost i vjerovanja, nego ono koje preobraava staro u moderno ne razarajui ga. Alain Touraine
SAETAK
Suvremeni islamski svijet je veoma difuzan, razliit i razjedinjen. Atribut 'islamski' u sintagmi 'islamski svijet' podrazumijeva, ponajprije, osebujnu kulturu i civilizaciju. Tijekom modernizacije Zapada islamski svijet je stagnirao. U najboljem sluaju je, postupno, napredovao. Spektar suvremenih drutava islamskoga svijeta veoma je raznovrstan od tradicionalnih do demokratskih. Tradicija i modernost mogu zajedno, ukoliko je moderniziranje autonomno djelo i ako se staro ne unitava, nego preobraava. Bez vlastite refleksivnosti i autonomne modernizacije islamski svijet i sve tzv. zemlje u razvoju, u uvjetima planetarne dominacije neoliberalizma i mondijalizacije zapadnog moderniteta, te u uvjetima islamskoga konzervativizma biti e osueni na siromatvo i nerazvijenost. Autonomnim moderniziranjem, islamski svijet e postati moniji i respektabilniji subjekt meunarodnih odnosa, to bi utjecalo i na prevladavanje islamskoga konzervativizma. Govorei openito, u islamskome svijetu sve je vie spoznaje da njegova budunost ovisi o ljudskim resursima, znanju, inovacijama, tednji, investicijama, institucionalnim promjenama koje potiu razvoj, a manje o prirodnim bogatstvima. U kojoj e se mjeri sadanje, vie ili manje, fragmentarno i povrno moderniziranje islamskoga svijeta u budunosti razviti u mnogostrano i respektabilno moderniziranje, pokazat e vrijeme. Kljune rijei: Islamski svijet, modernizacija, razvoj, tradicija.

Tradicija i modernost mogu, ali ne moraju biti iskljuive drutvene pojave. Od rigidne konzervativnosti prema modernosti, dug je i proturjean put na kojem se pojavljuju i izazovi razvoja. Pred tim izazovima nalazi se i suvremeni islamski svijet, koji je veoma difuzan, razliit i razjedinjen. Ne moe se ograniiti samo na zemlje sa islamskom veinom muslimanske i arapske zemlje, etnije i kulture. Arapski ili arabizirani narodi samo su manji dio njegove cjeline.1 Atribut 'islamski' u sintagmi 'islamski svijet' podrazumijeva, ponajprije, posebnu kulturu i civilizaciju, a manje kompaktnu zajednicu i religiju. 'Modernost' je odnos, prije svega, spram vremena, nova svijest o vremenu, kao i refleksivno stajalite spram vlastite pozicije u povijesti. Modernizacija znai usmjerenost na industrijalizaciju, urbanizaciju to na ekonomskoj razini podrazumijeva porast proizvodnje i potronje, porast pismenosti i obrazovanja, porast znanstvenih i tehnolokih postignua, porast imetka, socijalne pokretljivosti, sloenije i raznolikije strukture zaposlenosti, te medijskog i kulturnog rasta i razvoja. U konanici, sve to moralo bi na politikoj razini imati znaajne pomake u porastu izbo-

ra politikih alternativa i demokratskoga razvoja pojedinih drutava. U vrijeme modernizacije Zapada islamski svijet je stagnirao, u najboljem sluaju, postupno je napredovao. Nerkez Smailagi primjeuje da je cijela historija Islama, zapravo, borba izmeu sunne i bide, izmeu tradicije i inovacije (Smailagi, 2006a:18). Uzroci stagnacije islamskoga svijeta su meusobno uvjetovani unutranji i vanjski initelji rigidna konzervativnost, spoznajna pasivizacija, pohlepa, korupcija2, razjedinjenost i nesloga,3 posebice, vladajuih elita, te kolonijalna i neokolonijalna ekspanzija i hegemonija imperijalnih sila u islamskome svijetu4. Abasidski je kalifat propadao i pao kad su Mongoli 1256. razorili Bagdad (Russell, 2005:151). Smail Bali potsjea da se s rastuim utjecajem mistike, koja je poela jaati u 13. stoljeu, raspadom Abasidskoga Carstva, irila pesimistika filozofija (u: Leksikon..., 2005:177). Usto, i trijumf rigidne interpretacije islama u arapskome svijetu, zapaa Lino Veljak, rezultira marginalizacijom arapske sastavnice filozofije na Mediteranu, od koje se arapska filozofija nije oporavila do naih dana (Veljak,

BEHAR 87-88

65

ZNANSTVENI RADOVI
2007:526).5 O civilizacijskom zaostajanju islamskoga svijeta za Zapadom, Ziauddin Sardar kae: Naa nedavna prolost, dakle posljednja etiri stoljea, kao i naa sadanjost, priznajem, malo slue na ast islamskim idealima a jo manje odraavaju civilizaciju koja je neko odreivala brzinu napretka ovjeanstva (u: Sim, 2006:212). Krajem 18. stoljea slobodoumni pojedinci islamske provenijencije u Sredozemlju zastupali su ideje islamskoga reformizma i nastojali oponaati Zapad. U tome se, ponajvie, isticao Muhamed Ali potkralj Egipta. U 19. i 20. stoljeu glavni predstavnici islamskoga reformizma (modernizma, op. a.) bili su Muhamed Abduh i Raid Rida (Opi religijski leksikon, 2002). I Smailagi smatra da je XIX. stoljee vrijeme kada se zainje i oblikuje islamski modernizam... iji je temeljni princip paralelno evropskom protestantizmu sloboda ispitivanja tradicionalnih vrela i primjena moderne misli pri njihovom tumaenju, bez oslona na idejne konstrukcije prvotnih znalaca (Smailagi, 2006a:19). Na istom mjestu Smailagi pojanjava da se islamski modernizam pojavljuje, prije svega, kao potreba za novom spoznajom koja tek omoguuje da se islam nanovo protumai i potvrdi. Pritom islamski modernizam ima za cilj prevladati dvije jednostranosti islamskoga uenja i prakse tradicionalizam i mistiki intuitivizam.6 Islamski modernizam kao intelektualni pokret nije imao masovni uinak, jer se, preteito, ograniio na obrazovaniju mlade i srednju generaciju (Smailagi, 2006a:19). U tekstu koji slijedi razmotrit emo: doprinos islamske kulture svjetskoj kulturi; autonomna modernizacija islamskoga svijeta izazov njegova razvoja; modernizacija, promjena vrijednosti i demokratizacija potiu ljudski razvoj. Islamska civilizacija klasinoga razdoblja u svojim bitnim doprinosima i tvorbama, stvara se do kraja XIV. stoljea (Smailagi, 2006:12). Razmotrimo neke pojedinosti doprinosa islamske kulture, klasinoga razdoblja, svjetskoj kulturi, koje i danas mogu biti izazov modernizaciji islamskoga svijeta. Ponajprije, izazov okorjelim pripadnicima islamskoga tradicionalizma koji se licemjerno pozivaju na tradiciju, robuju islamskome fundamentalizmu i mistikom intuitivizmu, a ne tuju njezinu najvredniju kulturnu batinu. prevoditelja, osnovao je u Bagdadu 832. akademiju koju je nazvao Bayt al-hikma kola mudrosti (Corbin, 1977:28). Prema Ibn Khaldunu ova je akademija poetak cvjetanja arapske (islamske, op. a.) kulture. Prema Danielu Buanu najznaajnije prevodilako sredite bilo je u Toledu (Buan, 1985:321). U prevodilakim sreditima na latinski su se prevodila najznaajnija arapska znanstvena i filozofska literatura to je presudno utjecalo na bitni preporod srednovjekovne europske filozofije i znanosti. O tom svjedoi i Stjepan Antiohijski jedan od najranijih prevoditelja s arapskog. Prema vlastitoj izjavi nauio je arapski kako bi prouavao skrite tajne filozofije7 (Buan, 1985:321). I poslije kranske reconquiste u panjolskoj, prevodilake kole, poput toledanske, te brojni prevoditelji, poput Adelarda iz Batha, Hermana Dalmatinca, Michaela Scotta, Gerarda iz Cremone i drugih, znaajno su pridonijeli kontinuiranom transferu islamske kulture u Europu i spajanju mediteranske antike s europskim srednjim vijekom (Buan, 1985:321-322). Ako su u pravu oni koji kao bitni koordinatni sustav europske duhovnosti i kulture to je iz nje proizala prepoznaju batinu grke filozofije i semitsku objavu (to jest religijski monoteizam izraen u kranstvu), primjeuje Buan, onda valja rei da je islam prvi uspio izvesti sintezu tih dvaju elemenata mediteranske batine. U tom smislu moe se zajkljuiti da bez islama bez te sinteze koju je izveo kao jedna od velikih kultura na Mediteranu, ne bi bilo ni Evrope kakva se razvila crpei (batinu, op. a.) iz svoje mediteranske kolijevke (Buan, 1985:322). Ab Yusf ibn Ishq al-Kind, matematiar, astrolog i helenistiki inspirirani filozof, prenio je Aristotelovu kosmoloku teoriju i napisao najveu enciklopediju koju je poznavao svijet prije Zbirke teologije Tome Akvinskog. U vrijeme kada u Maroku halifa Ibn Nasir raspravlja sa Ibn Rudom o Aristotelu i Platonu, Garaudy primjeuje, prinevi Zapada ponose se time to ne znaju ni da itaju... U Kairu, Karavijunu i Fasu, kraljevske porodice daju neogranienu podrku knjievnosti, nauci i umjetnosti. Oko 980. godine Hugo Kabije povjerava svoga sina na vaspitanje sveteniku Derberu, (2. travnja 999. godine postao je papa, poznat kao Silvestar II., u: Tomaevi, 2003:107, op. a.), koji je studirao matematike znanosti na arapskom univerzitetu u Kordobi. U Kordobi je u to doba bio na vlasti Al Hakem, uenjak, ija e biblioteka brojati vie od 100.000 djela, dok nakon puna etiri stoljea francuski kralj arl V., prozvan mudracem, nee moi da sakupi ni 1.000 djela (Garodi, 1981:17-18). Nakon arapskih osvajanja i stvaranja kulturno-duhovnih uvjeta za renesansu, i ekonomija u osvojenim zemljama doivjela je znaajne promjene. O tome an Beran kae: Arapska ekspanzija je prouzrokovala istinsko oivljavanje svjetske ekonomije (u: Garodi, 1981:14). To potvruje i poznati talijanski orijentalist Francesco Gabrieli u poglavlju napisanom za kolektivno djelo The Legacy of Islam8: Utjecaj islama, osobito se oitovao u ekonomskim i drutvenim promjenama koje je izazvao (u: Buan, 1985:320). Glasovita tkaonica u Palermu snabdijevala je evropske kue vladarskom odjeom, prvi talijanski tekstilni obrtnici svoje su zanate dobili od muslimanskih zanatlija na Siciliji.

DOPRINOS ISLAMSKE KULTURE SVJETSKOJ KULTURI

irei se na podruja helenistike i perzijske kulture islam je naslijedio njihova dostignua, te upoznavao dostignua kineske, bizantske i indijske kulture. Prema Garaudyju, arapska ekspanzija je stvorila (kulturno-, op. a.) duhovne uslove za renesansu. Ona je bila ta koja je, prije svih, stvorila mogunost oivljavanja stare kulture, posebno helenistike (Garodi, 1981:16). Garaudy nas, saeto, potsjea na to oivljavanje (Garodi, 1981, 17-18). Skoro sva djela Platona, Aristotela, Galena, Ptolomeja, Euklida, Arhimeda, mehanika Herona, te poznato djelo Forme lijekova, prevedena su na arapski jezik do kraja 9. stoljea. Kulturno-duhovni doprinos islamske kulture obratu u europskoj kulturi ostvaren je posredstvom nekoliko prevodilakih sredita. Halifa al-Memn, angairajui skupinu

66

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
U 11. stoljeu, Ahmed Musa je pronaao geometrijski Po mnogim talijanskim gradovima vrlo su dugo radili orijentalni majstori, a tragovi i utjecaj istonjakog umjetni- i analitiki nain rjeavanja jednaina drugoga stupnja. U kog obrta vrlo su vidljivi u kasnijim razdobljima, naprimjer, 12. stoljeu njegovo je djelo prevedeno na nekoliko euu venecijanskom zlatarstvu, itd. (...) Arapi su bitno unapri- ropskih jezika, a europska sveuilita upotrebljavala su ga jedili poljoprivredu uvodei sustavno navodnjavanje, novi kao osnovnu i izvornu literaturu sve do 16. stoljea. Hasustav zemljinog posjeda i nove kulture limun, pamuk, san Marakei sastavio je prve logaritamske tablice i tablice eernu trsku i riu. U maurskoj panjolskoj rascvjetali su se tangentnih lukova 1229. godine... (Garodi, 1981:20). U kemiji mnogi termini, kao alkaloid, alkohol, alimpik, brojni novi obrti i industrija tekstil, lonarstvo, proizvodnja papira, svile, rafiniranje eera... Razvila se vrlo obimna aliksir... podsjeaju nas na doprinos Arapa europskoj i vanjska trgovina s Istokom i snana trgovaka sredozemna svjetskoj znanstvenoj batini. Arapski istraivai su otkrili metode destilacije, sublimacije, kristalizacije i kaogulacije, flota (Buan, 1985:320-321). Snaan razmah trgovine imao je za posljedicu do tada te proizvode kao to su putazijum, niador (salmijak, nevien razvoj gradova. Kordoba je bila jedinstven grad Eu- amonijev klorid, op. a.), duina kiselina, razlike izmeu rope i imala je milion i po stanovnika... U 15. stoljeu u Eu- kiselina i alkaloida,... (Garodi, 1981:21). Arapi su bili na prvom mjestu u medicini vie od pet ropi nije bilo grada ni blizu slina Granadi. Kada je pala u ruke panjolaca imala je pola milijuna stanovnika. Tada u stotina godina od 700. do 1200. godine. Ibn Razi je Europi nije bilo ni jednoga glavnoga grada koji bi imao po- napisao poznatu medicinsku enciklopediju. Samo u Enlovicu toga broja stanovnika, a Alhambra (El-Hamra), u Gra- gleskoj je, izmeu 1458. i 1866. godine, doivjela preko 40 izdanja. U Beu je tiskana 1520., u Frankfurtu 1588. nadi, je do danas ostala bez takmaca (Arslan, 1995:58). Islamska kultura nije samo oivljavala stare, zaborav- godine. Arapi su razvili i usavrili vakcinaciju protiv varioljene kulture. Ona je svojim velikim stvaralaikim djelom dala izvorni doprinos svjetskoj Po mnogim talijanskim gradovima vrlo su dugo kulturi u prirodnim i humanistikim znanostiradili orijentalni majstori, a tragovi i utjecaj ma, te u umjetnosti. Prirodne znanosti. Praktina i teorijska istonjakog umjetnikog obrta vrlo su vidljivi u otkria helenistikoga doba oplodila su novu kasnijim razdobljima, naprimjer, u venecijanskom islamsku kulturu i svakodnevni ivot ljudi. zlatarstvu, itd. (...) Arapi su bitno unaprijedili Znanja iz geografije postala su osnovnom i nunom ivotnom potrebom, osobito za one poljoprivredu uvodei sustavno navodnjavanje, koji su putovali pustinjom i plovili morem. novi sustav zemljinog posjeda i nove kulture Arapi su bili prvi koji su u svijetu osnovali limun, pamuk, eernu trsku i riu... Islamska opservatorije: u Semerkandu, Bagdadu, Damasku, Kairu, Kordobi... Jo oko 860. godine kultura nije samo oivljavala stare, zaboravljene Ahmed Al Fergali napisao je poznato djelo o kulture. Ona je svojim velikim stvaralaikim astronomiji koje e predstavljati osnovni nadjelom dala izvorni doprinos svjetskoj kulturi u uni izvor Evrope slijedeih sedam stotina godina (Garodi, 1981:18-19). Spoznaja da prirodnim i humanistikim znanostima, te u Zemlja ne miruje i da je okrugla, pojavila se i umjetnosti. u Indiji, a i u islamu ovoga razdoblja. Spisi uitelja Europe iz geografije najveeg geografa i karto- le, koju su poznavali perzijski ljekari. U farmaciji, Arapi su grafa srednjega vijeka al-Idrisija potvruju to otkrie. poznavali veliki broj medicinskoga bilja. Za lijeenje otvoOtkrie arapskih brojeva9 i nule, na kojima se temelji deci- renih rana upotrebljavali su pencilinov plijesan (kvaeve malni sustav, dovelo je do druge revolucije u matemati- gljivice, op.a.) i gljive kao meleme... (Garodi, 1981:21). kim znanostima poslije Feniana. Od imena arapskoga Potsjetimo da su arapski i berberski inenjeri zasluni matematiara iz 9. stoljea, Al-Khwarizmija (Al-Hvarizmi- za razvoj i upotrebu tehnologije navodnjavanja u obliku ja, op. a.), potjee naziv 'algoritam'; naziv 'algebra' dolazi acequias (kanala) u panjolskoj, koristei inovacije koje su iz njegovog djela Al-Jabr wa al-Muqabalah (Sen, prije primijenili u Srednjem istoku. To je omoguilo, prije 2007:74). vie od tisuu godina, uzgoj kultura, voa i povra i ispau Muslimanski su intelektualci, u tom razdoblju, bili me- ivotinja na onome to je prije bilo potpuno suho europu najodanijim iriteljima znanosti na svijetu, posebice sko tlo (Sen, 2007:75). diljem Europe. O tome Amartya Sen pie: Decimalni suRazvoj prirodnih znanosti i ekonomije utjecao je na rastav i neki rani rezultati u trigonometriji doli su iz Indije zvoj humanistikih znanosti i obratno. Potsjeamo samo do Europe ranih godina drugoga tisuljea, prenoeni na tri velikana islamske humanistike misli Ibn Sinu (Avikroz djela arapskih i iranskih matematiara. Isto tako la- cenu)/(980-1037), Ibn Rushda (Averroesa)/(1126-1198) i tinske verzije matematikih rezultata indijskih matemati- Ibn Khalduna (1332-1406). ara Aryabhate, Varahamihire i Brahmagubte, iz njihovih Ibn Sina filozof, pjesnik, prirodoznanstvenik, lijenik, rasprava na sanskrtu, nastalih izmeu 5. i 7. stoljea, po- predstavlja univerzalni um srednjega vijeka. Bibligrafija javili su se u Europi u dvije verzije: najprije su prevedeni sa mu biljei 242 naslova koja pokrivaju itavo podruje filosanskrta na arapski, a onda na latinski (Sen, 2007:75). zofije i znanosti koje su postojale u njegovo vrijeme. Svo-

BEHAR 87-88

67

ZNANSTVENI RADOVI
jim neortodoksnim stavovima izazivao je mrnju teologa. Znaajan je predstavnik arapskoga aristotelizma. Pokuao je uskladiti Platona s Aristotelom (Russell, 2005:151). U nekim svojim manjim djelima pribliava se i misticizmu, pokuavajui neoplatonizam spojiti sa islamskim vjerskim predodbama (Grli, 1982:28). Ono to su skolastiarilatinisti samo djelomino spoznali, odnosi se na monumentalno djelo if, koje ukljuuje logiku, fiziku i matematiku; ali konani cilj njegovih traenja trebao je biti,... ono to on sam naziva 'istonjakom filozofijom' (Corbin, 1977:187-188). O njegovu djelu Istona filozofija, od kojeg su sauvani samo dijelovi, A. M. Goichon pie: 'Njegova bi nam Istona filozofija razotkrtila nesumnjivo misao, koja je neobino bliska naoj renesansi' (u: Veljai, 1982:70). Ibn Sinaova teorija spoznaje, pod vidom ope teorije Hijerarhijskih inteligencija, predstavlja se kao angelologija u kojoj je zaetak kozmologije, i u kojoj je smjetena antropologija (Corbin, 1977:188). Avicena smatra da nema spoznaje bez kozmikoga aktivnog uma, koji je jedinstven u svih ljudi; niti bez osjetilnoga iskustva. Ibn Rushd ...najistaknutiji predstavnik onoga to se zove 'arapskom filozofijom', znaio je njezin vrhunac i njezin kraj (Corbin, 1977:260-261). Uz filozofiju prouava teologiju, pravne znanosti i medicinu. Ibn Rushdove rijei: O ljudi! Ne kaem da je znanost koju vi nazivate boanskom pogrena, no ja znam za ljudsku znanost, bile su karakteristine za njega i potaknule su tvrdnju da je otuda proizalo novo ovjeanstvo koje je procvalo u renesansi (Quadri) (Corbin, 1977:268). Ibn Rushd je jedan od najveih komentatora Aristotelovih djela s naglaskom na materijalistikoj orijentaciji, te jedan od osnivaa uenja o dvostrukoj istini, ija je intencija stanovita emancipacija znanosti davanje znanosti odreenoga stupnja autonomije i slobode od dominacije religije.10 Zato to se drao filozofskih stavova, umjesto da se zadovolji religijom, prognan je iz panjolske u Maroko (Russell, 2005:151). Njegovo uenje osudilo je Parisko sveuilite 1240. i papa Leon X., 1519. godine (Grli, 1982:28). Ibn Khalduna uenjaka, filozofa, pravnika, diplomata, vojnog zapovjednika, usporeuju s europskim velikanima renesanse. Povijesnu znanost shvaa kao samostalnu znanost iji predmet nije pripovijedanje dogaaja i ponaanje prineva, nego analiza, objanjenje i razumijevanje kultura i civilizacija. Smatra se jednim od osnivaa znanstvenoga shvatanja povijesti i sociologije. Otkriva raznovrsnost povijesnih razdoblja, dijalektiko shvaanje drutvenih pojava njihove uzrono-posljedine odnose, razvoj i nestanak. O ibn Khaldunu kao renesansnom misliocu i vizionaru, Garaudy kae: Kada ovjek Zapada ita Ibn Haldunovu 'Mukaddimu', on pred sobom jo u etrnaestom stoljeu vidi Dekarta i Monteskjea, koji su prestignuti za puna tri stoljea (Garodi, 1981:33). Prema Garaudyju, islamska kultura je cjelovitom razvoju drutva dodala i etiku dimenziju koja se zasnivala na: toleranciji, zatim racionalistiki elemenat koji se zasnivao na kritikom duhu i suprotstavljanju tiranistikom i dogmatskom ovinizmu. Zbog toga Engels tvrdi da su arapski mislioci daleke pretee francuskih enciklopedista iz osamnaestoga stoljea (Garodi, 1981:14). Raspravljajui o renesansi, u Dijalektici prirode, Engels pie: Romanski narodi imaju istu i slobodnu ideju uzetu od Arapa i zadojenu grkom filozofijom. Kasnije je ona sve vie jaala pripremajui na taj nain raanje materijalizma osamnaestog vijeka (u: Garodi, 1981:14). Islamska je umjetnost, zbog religijskoga svetonazora, osiromaena za dvije umjetnike grane slikarstvo i kiparstvo, ne ukljuujui u to ornamentiku. Meutim, islam se oduio bogatim i osebujnim graditeljstvom, te pjesnitvom. A pod utjecajem sredina u koje je islam doao bilo je i rijetkih slikarskih i kiparskih djela (islamski slikari znali su ih 'provercati', barem ilustrirajui stara djela) (Kale, 1981:157). Osim svjetovne arhitekture u islamu se razvila bogata arhitektura religijske namjene (damije, medrese, mektebi, grobne moeje). Damija predstavlja sredite gdje se susreu sve vrste islamske umjetnosti sve umjetnosti vode u damiju, a ona vodi na molitvu (Garaudy). Garaudy istie tri osnovna obiljeja islamske umjetnosti funkcionalnost, apstraktnost i jedinstvo izmeu vjerskog i svjetovnog elementa (Garodi, 1981: 24-27). Obzirom da sunitski islam zabranjuje prikazivanje ivotinjskoga i ljudskog lika, islamska umjetnost je u likovnim umjetnostima razvila prvenstveno arhitekturu i dekoraciju. Arhitektonski se kostur, u prvom redu, pokorava funkciji, a sve vrste dekoracije opet njemu. Geometrijska preokupacija islamske umjetnosti uvjetuju bogatstvo formi. Arapska rezbarija je osobena forma i isto islamska (E. Kuhnel). U ijitskom islamu, u kojem navedena zabrana nije stroga, razvilo se i figurativno slikarstvo u minijaturi i tapiseriji. Garaudy primjeuje da islamski umjetnik ne interpretira stvarnost bia i stvari... u njihovoj subjektivnoj individualnosti, ve kao slike, odnosno kopije. Na taj nain se arapska (islamska, op. a.) umjetnost odlikuje dvjema osnovnim karakteristikama: a) islam nije protiv slika, nego protiv idola; b) islam vie odreuje stil umjetnosti, nego njen predmet (Garodi, 1981:23). U islamskoj umjetnosti razlikuje se nekoliko stilova.11 Oni nose obiljeje kultura i civilizacija s kojom je islam dolazio u doticaj. Govorei o simbiozi islamske12 i lokalne kulture u zemljama koje su osvojili Arapi, unato njihovom mijeanju i snanom preplitanju, Garaudy smatra da su one sauvale svoju originalnost koja je postala temelj za buduu nacionalnu umjetnost i kulturu (Garodi, 1981:15). To potvruje i poznati panjolski pisac Blasko Ibanez u svom djelu U sjeni katedrale: U paniju renesansa nije dola sa Sjevera, sa varvarskim najezdama, ve sa Juga, sa arapskim osvajaima... Ova mlada i snana kultura nosila je sa sobom elemente indijske i perzijske tradicije, te mnogo usvojenog iz nepoznate Kine... panija je prije toga bila u okovima crkvenih vladara i ratobornog svetenstva. U gradovima u kojima su gospodarili nisu dirali kranske crkve niti idovske hramove. Od osmog do petnaestog stoljea nastala je najljepa i najbogatija kultura koju je Evropa imala u srednjem vijeku... sve vrste umjetnosti, nauke, industrije... Sa ... Istoka je dola svila, pamuk, limun, kafa, naranda, ipak, tepisi, tkanine, ifon (tanko bijelo platno, op. a.), rude, puderi i slino. Zahvaljujui Arapima, upoznati su... i metriko pjesnitvo... Grki filozofi, poslije dugog zaborava, ponovo su oivjeli (u: Garodi, 1981:15-16).13

68

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
Prijelaz islamske civilizacije i kulture u Europu nije bio samo preko panjolske. O tome Bedevi Abd Al Latif, rektor Sveuilita Al Azhar u Kairu, kae: Neki naunici smatraju da je arapska civilizacija prela u Evropu putem etiri kanala ili mosta: panija, Sicilija i Juna Italija, Bliski istok i krstaki ratovi (u Garodi, 1981:44). Zakljuimo, islam je apsorbirao 'glavne stvaralake snage' drevnih civilizacija i kultura, onog to se, primjeuje Enes Kari, kako bi kazao Tomas Man, u 'dubokom zdencu prolosti', naziva Stari svijet. Grka filozofija, babilonska astronomija i matematika, perzijska knjievnost, indijska samozatajnost, rimsko pravo..., sve je to, tvrdi Nerkez Smailagi, dobilo ansu opstanka u 'apsorpcionim snagama islama' (Kari, 2006:54). Vano je znati da mnogi doprinosi islamske kulture svjetskoj kulturi, nisu samo doprinosi arapskih i muslimanskih znanstvenika, filozofa, umjetnika, obrtnika, nego i doprinosi pripadnika drugih naroda i religija koji su ivjeli i radili u zemljama islamskoga svijeta. Europsko se novovjekovno prosvjetiteljstvo, posebice nakon renesansnih i humanistikih polazita, oslobaanjem od crkvenih te opih religioznih spona, pojavljuje kao razliito vrednovan proces sekularizacije. Danas dio islamskoga svijeta, smatra njemaki ministar unutranjih poslova Wolfgang Schuble, tek treba usvojiti prosvjetiteljstvo. Konano, i krani su vodili ratove sve dok ono nije zaivjelo (Metro express, 2007:6). Slaemo se da dio islamskoga svijeta tek treba usvojiti prosvjetiteljstvo, ali se ne slaemo s tvrdnjom da kranski svijet, i nakon zaivljavanja prosvjetiteljstva, ne vodi ratove. Naprotiv, mnogi su krani i nakon zaivljavanja prosvjetiteljstva do dananjih dana, optereeni predrasudama i pohlepom orijentirani na podinjavanje i hegemoniju vodili i vode, eksplicitne i implicitne, ratove sa svim oblicima i posljedicama irokoga spektra zloina, pljake i sveope ratne destrukcije. To su nepobitne povijesne injenice. Neznanje, nekritinost, povrnost, fragmentarnost, nerazlikovanje pojave i biti, optereenost predrasudama i mitovima, neobjektivnost, zatvorenost i nekomunikativnost samo su neki od uzroka nepotpune ili iskrivljene spoznaje i razumijevanja identiteta civilizacija i kultura, a u okviru njih i identiteta islamske civilizacije i kulture.14 Razliiti identiteti i oblici subjektivnosti uvjetuju i razliite naine moderniziranja. Spektar identiteta suvremenih drutava islamskoga svijeta veoma je raznovrstan od tradicionalnih do demokratskih. S obzirom da je odlika suvremene globalizacije i komprimiranje vremena sve se zbiva u sve kraem vremenu, u uvjetima neizbjene globalizacije, tko u islamskome svijetu ne eli stagnirati i nazadovati, autonomno moderniziranje mu postaje, ili moe postati, izazov razvoja. ra tzv. Treeg i etvrtog svijeta15, ukljuujui i islamski svijet, o zatiranju njihovih povijesnih korijena i iskonskih identiteta sadranih u vjeri, obiajima i tradicionalnom nainu ivota. Zapad tako uvruje svoje vrijednosti, a nezapadnjaka drutva suoavaju se sa izazovima novih vrijednosti. Govorei openito, svijet je sve moderniji i sve manje zapadnjaki (Huntington, 1997:103). Pritom, mo se premjeta sa Zapada prema nezapadnjakim civilizacijama i kulturama (Kina, Rusija, Indija, Brazil...) Razliiti oblici subjektivnosti kolektivni, tradicijski, kulturno-religijski, stratifikacijski jesu ono po emu se razlikuju drutveno-modernizacijski putovi. Modernost je jedna, a putovi modernizacije su razliiti (Touraine, 2007). Moderno drutvo, smatra Touraine, nije ono koje ponitava prolost i vjerovanja, nego ono koje preobraava staro u moderno ne razarajui ga. To je drutvo koje djeluje tako da je religija sve manje komunitarna vezanost, a sve vie obraanje savjesti drutvo koje dokida prisile i obogauje tokove subjektivnosti. Jedno od osnovnih obiljeja Hegelovog poimanja moderne polazi od misaone figure 'apsolutno samoodnoenje subjekta' koji je pomou svoje samosvijesti orjentiran na prevladavanje subjektnocentriranoga uma. Takvu strukturu samoodnoenja u modernom vremenu Hegel naziva subjektivnost (u: Habermas, 1988). Za njega je subjektivnost, ponajprije, princip modernoga svijeta, a objanjava ga 'slobodom' i 'refleksijom'. Iz tog principa objanjava nadmonost modernoga svijeta i njegovu kriznost. Prema Hegelu, izraz subjektivnost sadri, prije svega, etiri obiljeja: individualizam, pravo kritike, autonomija djelovanja i idealistika filozofija (u: Habermas, 1988:21-22). Nije najmodernije ono drutvo koje je u svemu ravnoduno prema religiji, niti ono drutvo koje je posve slobodno od svetoga.16 Najmodernije je ono drutvo, smatra Touraine, koje jaa istodobno postojanje osobnog subjekta i odupire se unitenju osobnih i kolektivnih identiteta (Touraine, 2007:245). Ideja je modernosti neodvojiva od ideje racionalizacije17, subjektivacije i demokracije. Racionalizacija je vezana za pojavu subjekta, koji je i zahtjev za slobodom i afirmacija osobne i kolektivne povijesti. Racionalizacija i subjektivacija dva su lica modernosti koja se pojavljuju u isto vrijeme, kao renesansa i reformacija, koje se vie nadopunjuju nego to proturjee jedna drugoj (Touraine, 2007:168). Tourainovo poimanje demokracije najsnanije je iskazano u tezi da subjekt, socijalni pokreti18 i demokracija ine neodvojive teme. Ustrajno izjednaavanje modernosti sa samom racionalizacijom, reducira Subjekt samo na Um s nakanom nametanja depersonalizacije. S takvom radikalnom redukcijom Subjekta izostaje dijalog izmeu Uma i Subjekta, a prvospomenuti postaje instrument moi. Pojedinac je subjekt smatra Touraine, samo po upravljanju vlastitim djelima, koja mu se odupiru (Touraine, 2007:172). Biti Subjekt znai biti odluno orijentiran na osvajanje slobode u stalnoj borbi protiv postojeega poretka, drutvenih determinizama i dominacije. Pojedinac koji se ne konstituira kao subjekt biti e konstituiran kao Sebstvo od centara moi koji odreuju i odobravaju njegove uloge. Pojmovi subjekta i aktera su nerazdvojni. Pojava subjekta... znai da pojedi-

AUTONOMNA MODERNIZACIJA ISLAMSKOGA SVIJETA IZAZOV NJEGOVA RAZVOJA

Zapadni, racionalistiki model modernizacije, s endogenim i kontinuiranim tijekom modernizacije, korjenito je uklanjao tradicionalna vjerovanja i oblike drutvene organizacije. Zato je opravdana zabrinutost autentinih kultu-

BEHAR 87-88

69

ZNANSTVENI RADOVI
nac, naprotiv, mora prepoznati u sebi i prisutnost Sebstva afganistanske pokrajine blizu Kabula zapovijedili da prei volju da bude subjekt subjekt je volja pojedinca da stanu gledati televiziju jer postaje emitiraju neislamske djeluje i da bude priznat kao akter (Touraine, 2007:170). programe. Ta je zapovijed posljednja u nizu zabrana koju A inteligencija, za koju Hegel kae da odreuje sadraj, su pobunjenici proglasili u podrujima koja kontroliraju. koji je isto tako njezin kao to je odreen kao bitkujui, Talibani su posljednjih mjeseci takoer upozorili djevojke jest volja (Hegel, 1987:400). Ali, akter nije netko tko u nekim podrujima junog i istonog Afganistana da ne djeluje u skladu s poloajem koji zauzima u drutvenoj idu u kolu (Talibani zabranili televiziju, 2008:21). Najorganizaciji, nego netko tko mijenja materijalno i pogo- ekstremniji fundamentalisti, biljei Huntington, bacaju tovo drutveno okruenje u kojem se nalazi, mijenjajui televizore u rijeke, zabranjuju rune satove i odbijaju stropodjelu rada, naine odluivanja, odnose dominacije ili jeve s unutranjim sagorijevanjem... 'Fanatizam', kako bi kulturne (vrijednosne, op. a.) orijentacije (Touraine, to rekao Toynbee, 'jednostavno nije odriva opcija' (u: 2007:170). Huntigton, 1997:97). Moemo zakljuiti: biti akter znai biti, pravovremeno, Kao suprotnost talibanskom i svakom fundamentalizsposoban i odluan upravljati raspoloivim izvorima moi i mu, spoznajnom pesimizmu i spoznajnoj pasivizaciji, navlastitim djelima s namjerom djelotvornog ostvarivanja vo- vodimo impresivan prizor prenoenja Averroesovog pelje u meusobno sloenim odnosima snaga otpora dru- pela u Kordobu, kojemu je prisustvovao i Ibn'Arab19. S gih subjekata, kao i unato otporu vlastitih djela. Zato do jedne strane, stajao je lijes, a s druge Averroesove knjige: subjektivacije dolazi kada Subjekt prodre u pojedinca, (ka- Paket knjiga kao protutea posmrtnim ostacima ovjeda volja pojedinca ovlada njime, op. a.), i preobrazi u ka! Da bismo shvatili potku misaonog i znanstvenog ivoodreenoj mjeri pojedinca u Subjekt (koji mijenja posto- ta tradicionalnog islamskog Istoka, kae Corbin, treba sauvati u sjeanju ovu sliku kao simbol njegovih tenji i jee drutveno stanje, op. a.) (Touraine, 2007:171). Sekularizacija religije je sastavni dio modernizacije, a opredjeljenja: 'Boanska znanost' odnosi pobjedu nad ini je proces rastvaranja, rastavljanja i raspadanja tradi- smru (Corbin, 1977:270). Sekularizacija islamskoga svijeta ne smije imati agresivconalne religije, ali istodobno kao postupak ponovnog slaganja, sastavljanja i stvaranja nove religije... Moderna na zapadnjaka obiljeja. Za razliku od ortodoksnoga isladrutva podjednako sekulariziraju religiju i oivljavaju je u ma, koji se zatvara u sebe, postoji liberalni islam, otvoren novim sadrajima (Mardei, 2007:436). Sekularizacija prema svijetu koji traga za novim perspektivama. Njegove se ne moe izbjei citira S. P. Huntington Daniela Pipesa pristae ne shvaaju uenost samo kao zbir 'mudrosti', nekoji smatra da suvremena znanost i tehnologija zahtije- go postavljaju nova pitanja svijetu i povijesti, preobraavavaju usvajanje misaonih procesa koji e ih pratiti; isto je i ju staro u moderno, prihvaaju izazove razvoja vlastitih s politikim institucijama... Tek kad muslimani izriito prihvate zapadnjaki model, bit e Sekularizacija islamskoga svijeta ne smije imati se u stanju tehnoloki unaprijediti i zatim ra- agresivna zapadnjaka obiljeja. Za razliku od zvijati (u: Huntington, 1998:97-98). Zapadnjaki je model modernizacije, u svemu, za ortodoksnoga islama, koji se zatvara u sebe, veliku veinu islamskoga svijeta neprihvatljiv. postoji liberalni islam, otvoren prema svijetu koji Akbar S. Ahmed, pakistanski znanstvenik i traga za novim perspektivama. profesor na Selwyn Collegeu, Sveuilita u Cambridgeu, istie da je tradicionalno orijentirani islam- drutava. Jedan od primjera sekulariziranja na dravnoj raski svijet iskljuiv prema razuzdanoj potroakoj kulturi zini je Republika Turska izgraena na naelu odvojenosti Zapada promiskuitetu, drogi, alkoholu; prema moder- religije od drave (laicizam) (Leksikon..., 2005:435).20 Minim zapadnim medijima zbog njihove moi, prodornosti sao osnivaa moderne Turske Kemala Mustafe Ataturka: njihovih razornih slika, zlobe i neprijateljstva prema isla- Znanost je najbolja ovjekova prijateljica u ivotu (Leksimu. Muslimani se boje izriit je Ahmed, da je din (reli- kon..., 2005:435), stoji na ulaznim vratima Sveuilita u gija) u opasnosti da bude sasvim podvrgnuta duniji (svije- Ankari, kao poticaj mladim naratajima.21 I u drugim dijelovima islamskoga svijeta u Indoneziji, tu) (Ahmed, 1999:39). Smail Bali potsjea da fundamentalistiki utemeljen Tunisu, Indiji, Aliru, (Maleziji, Ujedinjenim arapskim emiislam odbacuje misao i praksu povezanu sa sekularizaci- ratima,... op. a.), postupno i fragmentarno stvaraju se jom, primjerice, (odbacuje, op. a.) demokraciju i slobod- pretpostavke sekularizacije (Leksikon..., 2005:435). Za no oitovanje miljenja (Leksikon..., 2005:435). Orto- specifinu islamsku sekularizaciju angairaju se: na Zadoksni muslimanski konzervativci odbacuju prirodne, teh- padu kolovane, ali i pod snanim utjecajem islama oblinike, drutvene i humanistike znanosti, odbacuju kovane osobnosti kao to su Muhammad Talbi, Ali Meumjetnost, ak i zanatsku djelatnost, te robuju tradiciona- rad, Bassam Tibi, Hasan al-Hanafi, Muhammad Arkoun i lizmu. Vie tete islamu nanose oni koji rade i djeluju iz drugi (Leksikon..., 2005:435). Makar se tradicija, u sveneznanja ili fanatizma, nego tzv. nevjernici. Njihov rigidni mu, temeljito pokuala prikazati kao preobraena modervjerski tradicionalizam vodi ih u fundamentalizam. Fun- na svijest, podsjea S. Bali, ona se ne moe (u svemu, op. damentalizam se, suglasan je i Ernest Gellner, najbolje a.) zastupati u nae vrijeme (Leksikon..., 2005:435). Ali, moe razumjeti po onome to odbacuje (Gellner, moemo se sloiti s Baliem, u svemu, kada kae da smo 2000:11). Talibanski su pobunjenici stanovnicima jedne skloni vidjeti u sekularizaciji jednu ansu za budunost.

70

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
Sekularizacija ne znai areligioznost. To s njom povezano putanje i oslobaanje latentnih sila, koje drijemaju u masama vjernika, moe imati ljekovit uinak ne samo za islam, ve jednako tako i za sve druge religije (Leksikon..., 2005:435). Stoga je iznimno vrijedna panje opaska Tourainea da bi Europljani, zajedno s Turskom, trebali stvoriti novi model suradnje s islamskim svijetom, model koji bi bio razliit od ameriko-arapske solucije koja naglasak stavlja na zemlje koje u mnogim aspektima nikada nisu bile drave i nacije. Zato je veliki promaaj Europe to tako olako puta Tursku, umjesto da se posveti stvaranju novih odnosa izmeu Zapada i islamskih zemalja (Devi, 2008:35). Sekularizacija je mogua jedino, smatra Touraine, ako je rije o naciji. To je bio sluaj s Turskom,... Drugo, mnogo je lake ako je rije o zemlji koja nije bila kolonizirana, a Turska nije bila, dapae Turci su bili osvajai (u: Devi, 2008:35). Hoe li se procesi modernizacije u islamskome svijetu pojavljivati i u obliku zamiljanja nacije: nacionalne demokracije kao prepolovljene moderne? (U. Beck). Nacije se, citira U. Beck E. Gellnera, zamiljaju ondje gdje ih prije nije bilo (u:Beck, 2001:120). No to je zamiljanje nacije' (Benedict Anderson) egzemplaran proces, in utemeljenja ujedno modernog i protumodernog industrijskog drutva. Tu su se to su povjesniari uostalom dobro istraili proturjeja moderne i protumoderne demokracija i narod gotovo savreno spojili u modelu 'nacionalne demokracije', 'vladavine naroda', i jo i danas se spajaju. To umjetniko remek-djelo prepolovljene moderne danas se rastvara s globalizacijom (Beck, 2001:120-121). Danas kulture postaju osnovom nacije-drave, ali nacije-drave koje ih unato svemu transcendira (Eagleton, 2002:75). Crtica u pojmu 'nacija-drava' pozivajui se na Katea Sopera, pojanjava Eagleton, strogo oznaava vezu izmeu kulture i politike, etnikoga i proizvedenog (Eagleton, 2002:74). Koegzistencija nekoliko nacija unutar jedne drave nuan je uvjet civiliziranoga ivota poput koegzistencije ljudi u jednom drutvu. Tamo gdje se politike i nacionalne granice podudaraju smatra Pierre Trudeau, drutvo prestaje postojati, nacija se vraa na stanje koje odgovara stanju ovjeka koji se odrie odnosa s drugim ljudima (Trudeau, 1999:106). Kad je rije o autonomnoj sekularizaciji i modernizaciji islamskoga svijeta, slino Touraineu misli i Stuart Sim: No bar u teoriji, primjeuje Sim, islam bi se mogao prilagoditi tim vrednotama, samo to ta promjena mora proistei iz same njegove nutrine nju ne moe nametnuti Zapad, a da na sebe ne navue optubu za imperijalistiki fundamentalizam, ime bi samo dodao jo vie ulja na vatru opeg nepovjerenja, tu glavnu znaajku meusobnih odnosa tih dvaju svjetova (Sim, 2006:212). Realno je oekivati da e i tzv. islamsko bankarstvo postupno poticati autonomno moderniziranje islamskoga svijeta. Bankari iz Zaljeva, koji rade po islamskim financijskim principima, nadaju se da e afrika srednja klasa, posebice na muslimanskome sjeveru, okrenuti tzv. islamskim financijama, te da e kompanije sve ee trgovati tzv. islamskim obveznicama, poznatijim kao sukuk (Financijski safari, 2008:26). U 2007. godini u Keniji su izdane licence za rad dvjema islamskim bankama (Gulf African Bank i First Comunity Bank).22 Standard Bank South Africa za upravljanje sredstvima, vrijedna 45 milijardi dolara, sa sjeditem u Johanesburgu, osnovala je erijatski kapitalni fond namijenjen Africi... Fond, osnovan na neodreeno vrijeme, u Irskoj e uloiti u dionice u skladu sa erijatom irom Afrike... Fond ima za cilj ostvariti povrat izmeu 15 i 20 posto i ne namjerava naplaivati naknadu za usluge (erijatski kapitalni fond za Afriku, 2008:26). Graditeljstvo i nekretnine jesu poslovanje koje najbre napreduje. Bum graditeljstva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima otvorio je nesluene mogunosti bankarskome sektoru. Dubai Islamic Bank (DIB) pionir i lider u globalnoj oblasti islamskih financija, ustanovljena 1975. godine, prva je banka koja je usvojila islamske principe poslovanja i primjenjivala ih u cijelosti. To je prepoznao i ugledni Global Finance Magazine, te je u 2007. godini u podruju poslovanja sa stanovnitvom, proglasio Islamskom bankom godine (DIB lider u islamskim financijama, 2008:26). DIB je bila meu prvim bankama koje su prihvatile najnovije informacijske tehnologije u islamskom bankarstvu. Danas DIB klijentima nudi itav spektar mogunosti za upravljanje bankarskim transakcijama, ukljuujui Al Islami telefonsko bankarstvo, mobilno bankarstvo, internet bankarstvo... (DIB lider u islamskim financijama, 2008:26). Bez drutveno-ekonomske modernizacije islamskoga svijeta, bez promjene vrijednosnog sustava s naglaskom na 'ekspresivne vrijednosti', bez demokratizacije nema ni njegova razvoja.

MODERNIZACIJA, PROMJENA VRIJEDNOSTI I DEMOKRATIZACIJA POTIU LJUDSKI RAZVOJ

Modernost moemo shvatiti kao pluralnost njezinih razliitih oblika, ovisno o specifinostima tradicijskih i opekulturolokih obiljeja pojedinih zemalja, ukljuujui i zemlje islamskoga svijeta.23 Bez autonomne modernizacije islamskome bi svijetu bio nametnut podaniki oblik tzv. zavisnog kapitalizma oblik industrijalizacije koji poinje s onim granama industrije koje su se najkasnije razvile u sreditu kapitalistikoga svijeta, to bi zadovoljavalo interese i potrebe monih i bogatih zemalja. Autonomnost modernizacije podrazumijeva i autonomnost vrijednosnog sustava drutava koja se moderniziraju autonomiju vrijednosnog izbora pojedinaca, drutvenih skupina, institucija. Promjene vrijednosti uzrokuju i nain upravljanja drutvima, jer izazivaju ravnopravnost rodova, demokratske slobode, prava i nove potrebe ljudi. Ronald Inglehart i Christian Welzel, temeljem istraivanja iji su podaci prikupljeni od 1981. do 2001., provedenog u osamdeset jednoj zemlji koje obuhvaaju 85 posto svjetskog stanovnitva, pokazuju da su (1) drutvenoekonomska modernizacija, (2) kulturni pomak prema sve veem naglasku na ekspresivne vrednote i (3) demokratizacija, sastavnice jednog jedinog procesa: ljudskog razvitka (Inglehart i Welzel, 2007:18). Drutveno ekonomska modernizacija poveavajui materijalne, spoznajne i drutvene izvore ljudi, smanjuje vanj-

BEHAR 87-88

71

ZNANSTVENI RADOVI
ska ogranienja ovjekova izbora. To upuuje graane na orijentaciju i recepciju sindroma koji nazivamo 'ekspresivne vrijednosti' graanskih i politikih sloboda, ravnopravnost rodova i demokratski odgovornu vladu. Sve to zahtijeva uspostavljanje i razvijanje institucija koje su sposobne maksimirati autonomiju ovjekova izbora demokraciju. Na mikro razinama u takvim se uvjetima kulturni fenomen premjeta s razine kolektivne discipline na razinu individualne slobode s prilagodbe skupini na ljudsku raznolikost, s razine dravne vlasti na autonomiju pojedinca. To graane, dodatno, potie na orjentaciju i recepciju ekspresivnih vrijednosti. Demokratski dosljedna recepcija ekspresivnih vrijednosti pretvara modernizaciju u autonomni proces ljudskoga razvoja. Otvoren i uljuen dijalog izmeu zagovornika modernizacije i zagovornika rigidne konzervativnosti moe utjecati i na politike institucije koje potiu nastanak i razvoj ekspresivnih vrijednosti, a one potiu nastanak i razvoj demokratskih institucija. Kad je rije o odnosu liberalizma i demokracije, Touraine primjeuje: Liberalizam nije demokracija (Touraine, 2007:263-265). Touraine misli da demokracija ne jaa kad je politiko drutvo slabo i podreeno ekonomskim interesima ili zahtjevima (bogatih, op. a.) manjina. Kako moemo govoriti o demokraciji pita Touraine, kad je stvarna vlast u slubi bogatih manjina i na tetu siromane veine? U svim zemljama poveava se jaz izmeu 'ukljuenih' i 'iskljuenih', kako u zemljama gdje ukljueni ine 80% stanovnitva tako i u onima gdje ine samo 20 do 40%, kao to je podruje subsaharske Afrike ili andskih zemalja Latinske Amerike. isto liberalna koncepcija demokracije jednostavno je neprihvatljiva, iako treba priznati da endogeni razvoj omoguuje najvre temelje za demokraciju (Touraine, 2007:265).24 Razum i subjekt mogu biti u opreci, ali i ujedinjeni. Glavni initelj njihova ujedinjenja je socijalni pokret. Osim pokreta ena i ekolokih pokreta, povijesni akteri su mlade, imigranti, pripadnici manjina.25 Oni svojom upornom voljom nastoje promijeniti postojee drutveno stanje i tako se legitimitirati kao subjekti. Prema istraivannju Ingleharta i Welzela, unato globalizaciji svijeta kulturne tradicije ne nestaju, a ljudski razvoj je koncentriran na postindustrijska drutva, a u drutvima u razvoju (siromanim drutvima, op. a.) pojavljuje se jedino ako imaju odriv gospodarski rast... Vrijednosni sustavi tih drutava, (a njima pripada i velika veina drutava islamskoga svijeta, op. a.), i dalje nameu snana ogranienja ovjekovoj ekspresiji (Inglehart i Welzel, 2007:19). Prema rezultatima istraivanja, ne samo Ingleharta i Welzela, vrijednosti graana bogatih zemalja brzo se mijenjaju, a one u drutvima niskoga dohotka mijenjaju se mnogo sporije ili se uope ne mijenjaju.26 Drutveno-ekonomski razvoj ini snaan pomak na ekspresivne vrijednosti, a kulturna promjena je kljuna u prelasku s vrijednosti opstanka na ekspresivne vrijednosti koje utjeu i na prisutnost i na kvalitetu demokracije (Inglehart i Welzel, 2007:140). Ako je znanje mo, onda odriui se znanja, odriemo se i moi. Vie zaposlenih ne znai uvijek i vie proizvedenih roba i usluga. I vie uinkovita znanja proizvodi vie roba i usluga. Stoga svaka spoznajna pasivizacija i spoznajni pesimizam ravnoduan i iskljuujui odnos prema znanju, a to znai i prema moi suavaju mogunosti razvoja, osvajanja slobode, nezavisnosti, demokracije, suvereniteta. Sve vrijednosti koje se grade na tuoj moi nametnute su, diktirane i nadzirane vrijednosti, ili imaju velike izglede da takvima postanu. Meunarodni, nadnacionalni i nacionalnu subjekti koji izvoze znanje, najee su i najmoniji i najuspjeniji. Ratovi budunosti vodit e se ne samo zbog posjedovanja i nadzora teritorija, prirodnih resursa posebice izvora energije, hrane, pitke vode, nego i zbog nadzora nad znanjem.27 Conditio sine qua non strategije razvoja islamskoga svijeta je i nunost orjentacije na ekosocijalni model razvoja, to podrazumijeva i prospektivnu odgovornost odgovornost za budunost, a ne samo retrospektivnu odgovornost odgovornost za prolost. Klju za ubrzanje ekonomskoga razvoja ne nalazi se, prije svega, u iskoritavanju prirodnih izvora, u primanju i koritenju ekonomskoj pomoi, nego u obrazovanju i odgoju,28 u inovacijama, tednji, ulaganjima, institucionalnim promjenama koje potiu razvoj. To trebaju biti i obiljeja modernizacije islamskoga svijeta. E. Gellner smatra da Sluaj islama dokazuje kako je mogue razviti, ili barem razvijati modernu, primjerenim tehnolokim, obrazovnim te organizacijskim naelima opremljenu ekonomiju usporedno sa snanim, sveprisutnim i do kraja internaliziranim muslimanskim uvjerenjem i identifikacijom. Modernitet ne vodi nuno propadanju istunske i skripturalistike svjetske religije. Naprotiv, ini se, da bi joj mogao biti ak i naklonjen (Gellner, 2000:32). S druge strane Daniel Pipes29 primjeuje da modernizacija zahtijeva pozapadnjaenje (u: Huntigton, 1998:97). Svoju tvrdnju da je zapadnjaenje preduvjet modernizacije, Pipes obrazlae ukazivanjem na sukob izmeu islama i modernizacije u gospodarskim pitanjima, poput kamata, nasljednih zakona i sudjelovanja ena u radnoj snazi. Meutim, on potvrdno citira Maxine Rodinson kad kae da 'nema niega to bi uvjerljivo pokazalo da je muslimanska vjera sprijeila razvoj muslimanskoga svijeta prema modernome kapitalizmu (u: Huntington, 1998:102). Pipes svoju tezu o nesukobljavanju islama i modernizacije, u veini sluajeva, koji nisu gospodarske naravi, obrazlae ovako: Poboni muslimani mogu njegovati znanost, djelotvorno raditi u tvornicama ili se sluiti sloenim orujem. Modernizacija ne zahtijeva odreenu politiku ideologiju ili skup institucija: izbori, dravne granice, graansko udruivanje i ostala obiljeja zapadnjakoga ivota nisu nuni za gopsodarski rast. Kao vjera, islam zadovoljava poslovne ljude jednako kao i seljake. erijat nita ne govori o promjenama koje prate modernizaciju, poput pomaka od poljodjelstva na industriju, sa sela u grad ili od socijalne stabilnosti u socijalnu pokretljivost; on ne zabranjuje djelatnosti poput masovnoga obrazovanja, brzih komunikacija, novih oblika prijevoza ili zdravstva (u: Huntington, 1998:102). Da tradicija i modernost mogu zajedno, uvjerljiv je i primjer Japana. Japanski su reformatori, kritiki prihvaali od Europe i Sjedinjenih Amerikih Drava najbolja civiliza-

72

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
cijska postignua. Navodimo tekst koji je Emir ekib Arslan prenio iz asopisa Jurnal de Geneve: Japanci su, kroz jedva ezdeset godina, postali od srednjovjekovnog feudalnog naroda jedan od najveih naroda svijeta... Nema nikakve sumnje da je japanska vjera imala veliku ulogu u japanskoj politici... Savremeni Japanac se prilagodio svim savremenim ivotnim potrebama, ali je sauvao stalnu tenju obraanja svojoj prolosti... Japanci su prezirali putovanje u daleke zemlje i spreavali su ulazak stranaca u njihovu domovinu, ali to je savremeni napredak zbrisao... Rezultati su pred nama, ali je prolost Japancima svih slojeva i sada sveta i uzviena, jer oni u ovoj svetoj prolosti nalaze spoznaju svoje suvremene vrijednosti. Mi ih vidimo kako se bore najsavrenijim sredstvima moderne civilizacije, bez kojih u nae doba nema ivota, odbacujui svako okcidentaliziranje (zapadnjaenje, op. a.), samo zato to su svjesni da im nije potrebno... (u: Arslan, 1995:45-46). I u islamskome svijetu, osobito u 19. i 20. stoljeu, tijekom susreta islama sa zapadnjakim svjetovnim drutvom pojavljuju se tenje za poboljanjem postojeeg stanja tenje za reformom (ilhom). Glavni su predstavnici Muhamed Abduh i Raid Rida. Islamski reformisti nastoje zadrati dogmatski i bogotovni dio islama a prihvatiti modernu znanost i islamske drave prilagoditi svjetovnomu pravu. erijatsko pravo ostalo bi na podruju branoga, obiteljskog i nasljednog prava (Opi religijski leksikon, 2002:368). Sve to ukazuje na mogunost autonomne modernizacije islamskoga svijeta, ali kako se odnositi prema njezinim najjaim otporima prema okorjelim konzervativcima. O tome Emir ekib Arslan kae: Okorjeli konzervativac radi iz neznanja i fanatizma... Pripravio je teren neprijateljima islamske civilizacije da se protiv nje bore, navodei da je zaostalost u kojoj se nalazi islamski svijet plod islamske doktrine. Okorjeli konzervativac je uzrok siromatvu u koje su pali muslimani, jer je uinio islam samo vjerom onoga svijeta, a islam je, uistinu, vjera ovoga i onoga svijeta... Okorjeli konzeravativac je onaj koji je navijestio rat prirodnim, egzaktnim i filozofskim naukama, umjetnosti i zanatima, navodei da su to nauke nevjernika. Time je liio islam plodova tih nauka, prouzrokovao njegovim sljedbenicima siromatvo u kome se nalaze, i time im podrezao krila, jer su prirodne nauke one koje istrauju zemlju, a zemlja otvara svoje riznice samo onome koji je istrauje. Ako bismo cijelog ivota govorili samo o stvarima koje se odnose na onaj svijet, zemlja bi nam dobacila: 'Hajdete direktno na onaj svijet, jer kod mene za vas nema nita' (Arslan, 1995:49-50). Max Horkheimer i Theodor Adorno u Dijalektici prosvjetiteljstva piu: Vjera je,... unitena ukoliko bez prestanka ne istie svoju suprotnost ili podudaranje sa znanjem. Time to ovisi o ograniavanju znanja, vjera je i sama ograniena. ...objektivno priznavanje da onaj tko samo vjeruje, upravo time vie ne vjeruje. Neista je savjest njezina druga priroda (Horkheimer i Adorno, 1989:32-33). Protivnici modernizacije, pa i one autonomne, u islamskome svijetu ignoriraju i to da je u Kur,anu zapisano: Zaista, Allah nee promijeniti stanje jednoga naroda, sve dok taj narod ne promijeni sebe... Traite nauku, pa makar u Kini. Te poruke ukazuju i na nunost subjektivacije i spoznajne motivacije u islamskome svijetu. Potsjetimo li i na Muhamedovu izreku: Znanje je dunost i obveza svakoga muslimana shvaena u uem smislu, odnosi se samo na vjeru, a u irem smislu na sveukupno znanje, postoje i temeljne religijske pretpostavke za moderniziranje obrazovanja u islamskome svijetu. Obrazovanje je zapostavljeno i postalo znaajnim problemom, posebice u ruralnim dijelovima islamskoga svijeta. Zapostavljenost osnovnog obrazovanja, prije svega se odnosi na ensku populaciju. U dijelu svijeta koji se obino naziva 'zemlje u razvoju', nepismene su tri etvrtine ena starije od 25 godina. ene ine dvije treine ukupnog broja nepismenih u svijetu. Islam, kao sustav osebujne religije, civilizacije i kulture, stila ivota i svjetovne zajednice temelji se na konkretnim drutvenim normama i vrijednostima. Bez kvalitativnoga pomaka u razvoju tih normi i vrijednosti nema ni autonomne modernosti niti drutvenoga razvoja. A to je prava zajednica? 'Prava zajednica' je, primjeuje Vjeran Katunari zapravo, dosta stari ali nedovreni projekt budunosti, kojeg je Castells opisao terminom 'projektni identitet', oblik udruivanja i javnog djelovanja koji loe kvalitete postojeeg drutva zamjenjuje boljima (Katunari, 2003:314). 'Projektni identitet' u islamskome svijetu, kao i svaki drugi 'projektni identitet', razvija se iz aktualnoga 'identiteta otpora' kad subjekti obezvrijeeni i nezadovoljni logikom dominacije i umalosti u drutvu kao akteri, trae i preobraavaju sveukupnu drutvenu strukturu. Globalizacija i modernizacija ne mogu se izbjei. Oekivati je da e protivnici modernizacije u islamskome svijetu, tijekom vremena, slino kao na Zapadu u europskom visokom srednjem vijeku s kranskom crkvom kao integrativnom ustanovom u drutvu, prihvaati moderniziranje. Potsjeamo, tezu o mogunosti, prije svega, autonomnoga moderniziranja islamskoga svijeta zastupa vie autora. Navodimo neke od njih: A. Touraine, E. Gellner, D. Pipes, S. Huntington, E. . Arslan, M. Abduh, R. Rid, M. Ali, S. Sim, M. Talbi, A. Merad, B. Tibi, H. al-Hanafi, M. Arkoun, S. Bali, N. Smailagi... Nasuprot njima postoje i autori koji zastupaju stajalite monopoliziranja zapadnoga modela modernizacije. Meu najradikalnijima su A. Vamberij i H. Mejer. Kod A.Vamberija, prema H. Suiu, pojavljuju se duhovno militantne tvrdnje iz kojih izbija ak i mrnja prema istonim narodima koje on naziva 'azijatima'. Izuzev Japanaca, ni jedan od azijatskih naroda ne moe samostalno stupiti na put napretka i obnove. Azijati mogu postati kulturni samo pod direktnim utjecajem Evrope, smatra Vamberij (u, Sui, 1977:292-293). Hans Mejer je jo radikalniji. On tvrdi da ak postoji nepomirljivost izmeu istone i zapadne kulture, smatrajui da kranska kultura po svom duhu, protivrjei istonjakim, i da je nemogua njihova koegzistencija (Sui, 1977:293). Za razliku od njih, R. Inglehart i D. Oyserman u istraivanju individualizma, autonomije i samo-ekspresije s aspekta sindroma ljudskoga razvoja,30 kau: Ali mi ne nalazimo nepremostivu prepreku izmeu islamskih drutava i ostatka svijeta. Najrazvijenija od islamskih zemalja, Turska, sada je u prijelaznom stadiju zajedno s takvim ze-

BEHAR 87-88

73

ZNANSTVENI RADOVI
mljama kao to su Juna Afrika i Slovenija. Javnost... Irana iskazala je neoekivanu pro-demokratsku politiku kulturu na dva posljednja nacionalna izbora. Velika veina iranske javnosti glasovala je za reformski orjentirane vlade (Inglehart i Oyserman, Individualism, autonomy...:34). Govorei openito, nepremostive se prepreke izmeu islamskih drutava i ostatka svijeta postupno smanjuju, ili nestaju, i kad je rije o ravnopravnosti ena, odnosu prema seksualnim manjinama, pobaaju. Otvorenim i kritikim intersubjektivnim komunikativnim djelovanjem mogue je oslobaati razum brojnih zapreka i manipulacija politikih, ekonomskih, kulturnoduhovnih, administrativnih, te tako kriti put modernizaciji. Autonomnim moderniziranjem, koje podrazumijeva i selektivnu primjenu iskustava zapadnoga modela moderniziranja, islamski svijet e postati moniji i respektabilniji subjekt meunarodnih odnosa, to bi stvaralo pretpostavke i za njegovo planetarno uvaavanje, te prevladavanje vlastitoga religijskog konzervativizma antimodernizma. Pritom, prije svega, Zapad bogate i mone zemlje, moraju prestati podizati nove vidljive i nevidljive zidove kako bi zadrale navalu barbara u njihova elitistika carstva; moraju prestati prezirati i marginalizirati siromane zemlje, ukljuujui i zemlje islamskoga svijeta, a islamski svijet mora prestati demonizirati Zapad. U islamskome svijetu, iako postoje znaajne razlike, sve je vie spoznaje da njegova budunost ovisi o ljudskim resursima, znanju, inovacijama, tednji, investicijama, institucionalnim promjenama koje potiu razvoj, a manje o prirodnim bogatstvima. U kojoj e se mjeri sadanje, vie ili manje, fragmentarno i povrno moderniziranje islamskoga svijeta u budunosti razviti u mnogostrano i respektabilno moderniziranje, pokazat e vrijeme. Despot, Blaenka (1995): New age i Moderna, Zagreb, Hrvatsko filozofsko drutvo. Devi, Karmela (2008): Dolazi vrijeme rasta kulturalnih pokreta, razgovor s Alainom Touraineom, Jutarnji list, prilog Magazin, 8. oujka. (DIB lider u islamskim financijama (2008); Preporod, 12/878, 15. lipnja. Eagleton, Terry (2002): Ideja kulture, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk. Engdahl, F. William (2008): Stoljee rata 2 : tajni geopolitiki plan amerike Vlade, Zagreb, Detecta. Feri, Ivana (2007): Univerzalnost sadraja i strukture vrijednosti : podaci iz Hrvatske, Drutvena istraivanja, god. 16 (2007), br. 1-2 (87-88). Financijski safari (2008); Preporod, 12/878, 15. lipnja. Garodi, Roe (1981): Islam, kultura i socijalizam, Sarajevo, Starjeinstvo islamske zajednice u SR Bosni i Hercegocini, Hrvatskoj i Sloveniji. Gellner, Ernest (2000): Postmodernizam, razum i religija, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloko drutvo. Gibran, Kahlil (1994): Glas uitelja, Zagreb, Zagrebaka naklada. Grli, Danko (1982): Leksikon filozofa, drugo proireno izdanje, Zagreb, Naprijed. Habermas, Jrgen (1988): Filozofski diskurs moderne, Zagreb, Globus. Halder, Alois (2002): Filozofijski rjenik, suutemeljitelj Max Mller, novo preraeno izdanje, Zagreb, Naklada Juri. Haralambos, Michael; Holborn, Martin (2002): Sociologija: teme i perspektive, Zagreb, Golden marketing. Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (1987): Enciklopedija filozofijskih znanosti, 2. izdanje, Sarajevo, Veselin Maslea. Horkheimer, Max; Adorno, Theodor (1989): Dijalektika prosvjetiteljstva : filozofijski fragmenti, 2. izdanje, Sarajevo, Veselin Maslea Svjetlost. Huntington P. Samuel (1997): Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka, Zagreb, Izvori. Inglehart, Ronald; Welzel, Christian (2007): Modernizacija, kulturna promjena i demokracija : slijed ljudskog razvitka, Zagreb, Politika kultura. Inglehart, Ronald; Oyserman, Daphna: Individualism, autonomy and self-expression : the human development syndrome, sitemaker.umich.edu/daphna.oyserman/files/inglehartoyserman.pdf, 9. 10. 2008. Kalanj, Rade (1994): Modernost i napredak, Zagreb, Antibarbarus. Kalanj, Rade (2007): Pogovor, u: Touraine, Alain (2007): Kritika modernosti, Zagreb, Politika kultura. Kale, Eduard (1981): Povijest civilizacije, Zagreb, kolska knjiga. Kari, Enes (2006): Vraanje dostojanstva islamskom nauku, Behar, br. 76-77, god. XIV. Katunari, Vjeran (2003): Sporna zajednica : novije teorije o naciji i nacionalizmu, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloko drutvo. Khoury, Adel Theodor (2005): Islam, u: Leksikon temeljnih religijskih pojmova: idovstvo, kranstvo, islam

LITERATURA:
Agamben, Giorgio (2006): Homo sacer : suverena mo i goli ivot, Zagreb, Arkzin. Ahmed, S. Akbar (1999): Medijski Mongoli na kapijama Bagdada; u: Gardels, P. Nathan (ur.), (1999): Na kraju stoljea, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloko drutvo. Arslan, Emir ekib (1995): Zato su muslimani nazadovali, a drugi napredovali, Zagreb, Visoki saudijski komitet za pomo Bosni i Hercegovini. Beck, Ulrich (2001): Pronalaenje politikoga, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk. Beck, Ulrich (2004): Mo protiv moi u doba globalizacije, Zagreb, kolska knjiga. Buan, Daniel (1985): Islam i Mediteran; u: Zbornik Treeg programa radio Zagreba (1985), br. 12. Castells, Manuel (2002): Mo identiteta, svezak II., Zagreb, Golden marketing. Cifri, Ivan (2000): Moderno drutvo i svjetski etos : perspektive ovjekova naljea, Zagreb, Hrvatsko socioloko drutvo i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta. Corbin, Henry (1977): Historija islamske filozofije, I., Sarajevo, Veselin Maslea.

74

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
(2005); Zagreb, Svjetska konferencija religija za mir:Prometej. Kler, Miel (1975): Rat kome nema kraja : ameriko planiranje novih vijetnama, Beograd, Vojnoizdavaki zavod. Izvornik: Michael, T. Klare (1972): War without End, New York, Alfred A. Knopf. Krivak, Marijan (2000): Filozofijsko tematiziranje postmoderne, Zagreb, Hrvatsko filozofsko drutvo. Leksikon temeljnih religijskih pojmova: idovstvo, kranstvo, islam (2005); Zagreb, Svjetska konferencija religija za mir:Prometej. Lipovecki, il (1987): Doba praznine : ogledi o savremenom individualizmu, Novi Sad, Knjievna zajednica Novog Sada. Maalouf, Amin (2002): U ime identiteta : nasilje i potreba za pripadnou, Zagreb, Prometej. Mardei, eljko (2007): Rascjep u svetome, Zagreb, Kranska sadanjost. Metro express (2007), 12. sijenja. Mievi, Nenad (2008): Sirotinja na udaru globalnog zatopljenja, Novi list, prilog Pogled, 7. lipnja. Opi religijski leksikon (2002); Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krlea. Pai, arko (2005): Politika identiteta : kultura kao nova ideologija, Zagreb, Antibarbarus. Russell, Bertrand (2005): Mudrost Zapada, Split, Marjan tisak. Sen, Amartya (2007): Identitet i nasilje : iluzija sudbine, Zagreb, Poslovni dnevnik, MASMEDIA. Shahak, Israel ((2006): idovska povijest, idovska religija : tri bremenita tisuljea, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk. Sim, Stuart (2006): Svijet fundamentalizma : novo mrano doba dogme, Zagreb, Planetopija. Smailagi, Nerkez (2006): Klasina kultura islama : teologija, filozofija, znanost, knjiga I., Behar, br. 76-77, god. XIV ulomak iz istoimene knjige, vlastito izdanje, Zagreb 1973. Smailagi, Nerkez (2006a): Uvod u Kuran, Behar, br. 76-77, god. XIV ulomak iz knjige Uvod u Kuran, vlastito izdanje, Zagreb, 1976. Supek, Ivan (2003): Humanistika naela i demokratski principi, u: Prilogu: Suivot razliitosti, Novi list, 17. 10. 2003. Sui, Hasan (1977): Pogovor, u: Corbin Henry (1997): Historija islamske filozofije, I., Sarajevo, Veselin Maslea. arevi, Abdulah (1986): Pogovor, Samorazumijevanje ovjeka u modernom svijetu: kriza moderne i mogunost nove i kritike antropologije, u: Filozofija modernog doba : filozofska antropologija (1986), Sarajevo, Veselin Maslea. erijatski kapitalni fond za Afriku (2008); Preporod, 12/878, 15. lipnja. Talibani zabranili televiziju (2008); Veernji list, 14. svibnja. Todd, Emmanuel (2004): Kraj imperija: ogled o raspadu amerikog sustava, Zagreb, Masmedia. Tomaevi, Silvije (2003): Pape kroz povijest, Rijeka, Adami. Touraine, Alain (1995): Critique of modernity, Cambridge, Massachuttes USA; Oxford, UK, Basil Blackwell Limited. Touraine, Alain (2007): Kritika modernosti, Zagreb, Politika kultura. Trudeau, Pierre (1999): Protiv nacionalizma, u: Gardels, P. Nathan (ur.), (1999): Na kraju stoljea: razmiljanja velikih umova o svom vremenu, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloko drutvo. Veljai, edomil (1982): Filozofija istonih naroda, II, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske. Veljak, Lino (2007): O korijenima marginalizacije filozofije na Mediteranu, Zagreb, Filozofska istraivanja, 107, god. 27, sv. 3 (523-528).

BILJEKE:
1 Suvremeni islamski svijet obuhvaa pet (osnovnih, op. a.) kulturolokih zona: arapsku (arapske zemlje i narodi), tursku (Osmanlije, Azerbajdanci, Turkmeni i dr.), iransko-indijsku (Iran, Afganistan, Pakistan, Banglade, muslimani u Indiji), maleku (Malezija i Indonezija) i crno-afriku (Eritreja, Nigerija, Sudan i dr.) zonu (Opi religijski leksikon, 2002:373). Ne treba zaboraviti i znaajne dijelove islamskoga svijeta izvan navedenih kulturolokih zona u Europi, ostatku Azije, Sjevernoj Americi i Australiji. Neki od njih su se modernizirali i integrirali, neki asimilirali u drutva zemalja u kojima ive, a neki getoizirali i ine zajednice koje, vie ili manje, ive ili oponaaju tradicionalni nain ivota svojih predaka. 2 Pragmatino naelo imperijalnoga podinjavanja i dominacije bilo je poznato i Rimljanima, a prihvatila su ga mnoga sekularna carstva. Najbolje ga je opisao lord Cromer: Mi ne vladamo Egiptom, mi vladamo vladarima Egipta (Shahak, 2006:154).To se naelo ne odnosi samo na vladare, nego na svaku nacionalnu hijerarhiju njezine korumpirane politike, gospodarske, financijske, znanstvene i ine dunosnike. 3 Poslije smrti Muhamedova zeta Alija, 661. godine, islamski vjernici su se podijelili na sunite i ijite. Razjedinjenost i nesloga u islamskome svijetu, iji su uzroci brojni, a ne samo navedena podjela, traju sve do danas. 4 Osnovni vanjski uzroci stagnacije i opadanja islamske kulture bila su mongolska, turska i europskia imperijalna osvajanja. panjolsko i portugalsko osvajanje u Latinskoj Americi takoer su unitila najbolja umjetnika i humanistika ostvarenja Inka, Maja i njima slinih kultura. 5 Umjesto termina arapska filozofija, sve se vie upotrebljava termin islamska filozofija. I Henry Corbin, autor Historije islamske filozofije, govori o islamskoj filozofiji, a ne o arapskoj filozofiji, kako se to obino govorilo jo od poetka srednjega vijeka (Corbin, 1977:7). Takoer, mnogi islamski znanstvenici i islamolozi, najee, upotrebljavaju termin islamska kultura, a ne arapska kultura. Tako i Bint al atii u dijalogu s Rogerom Garaudyjem, povodom predavanja potonjeg na temu Doprinos islamske kulture svjetskoj kulturi, tijekom kojega je ponekad upotrebljavao termin arapska kultura, a ponekad islamska kultura, kae: elim ovdje da potvrdim da je ova kultura islamska i da je historija drugaije ne poznaje. Sami Arapi nisu poeli ostvarivati svoju ulogu u historiji prije pojave i dolaska islama (u: Garodi, 1981:53). 6 Prema tradicionalizmu smisao spoznaje nije istraivanje nepoznatoga, nego mehaniko skupljanje injenica znanog i o znanom spoznaja je dana ukupnost znanog, a ne promjenljiva i razvojna pojava. Na toj osnovi se razvio islamski fundamentalizam, koji je sprijeio intelektualnu radoznalost islamske filozofije u Srednjem vijeku, a svo znanje je stavio pod peat starih i novih autoriteta. Mistiki intuitivizam je idealizirao Islam. Svojim hijerohistorijskim alegorijskim vertikalama gubio je smisao za vitalno i opstojee. Islamski modernizam je nastojao tradicionalistiku disciplinu vjerovanja zamijeniti znanjem o Bogu, svijetu i ovjeku znanjem kojeg osigurava, nudi i razvija moderna znanost; a isto tako, mistiki subjektivni idealizam, koji nije lien snage ali ni iluzije utemeljivanjem jednog promiljajueg sistema. U tom smislu, islamski se modernizam, iako to nije doveo do kraja, pojavljuje kao svojevrsna sinteza znanosti i religije, razuma i vjere (Smailagi, 2006a:19).

BEHAR 87-88

75

ZNANSTVENI RADOVI
N. Daniel, The Arabs and Mediaeval Europe, London, 1979., 268 (u: Buan, 1985:321). 8 The Legacy of Islam, Oxford, 1974. (u: Buan, 1985:321). 9 Muslimanska je kultura niknula u Siriji, ali su joj sreditima uskoro postale Perzija i panjolska. U Siriji su Arapi naslijedili aristotelske tradicije kojima su bili skloni nestorijanci u vrijeme kad se ortodoksni katolicizam drao neoplatonskog uenja. ...U Perziji su muslimani upoznali indijsku matematiku i uveli arapske brojeve koji bi se zapravo trebali zvati indijski (Russell, 2005:151) 10 Meu pravcima suvremenoga tumaenja Kurana Smailagi navodi i komentar pakistanskog pisca Abu l-Kalam Azada iz 1930. godine koji se temelji na smionom traenju odgovora na pitanje o odnosu znanosti i religije mogunosti njihova miroljubivog supostojanja; a jednako se u njemu promilja ideja Univerzalne religije (Smailagi, 2006a:21). 11 To su omejidski stil, abasidski stil, selduki stil, mameluki stil, maurski stil, perzijsko-mongolski stil, sefevidski stil, mogulski stil, osmanlijski stil. Vie o njima i objektima koje ovjekovjeuju, vidjeti u: (Opi religijski leksikon, 2002:374). 12 Bez obzira da li se radilo o uzbekoj, perzijskoj, sirijskoj, egipatskoj, marokanskoj, andaluzijskoj, itd. (kulturi. op a.). 13 Drutveni sustav u panjolskoj, prije arapskih osvajanja, bio je utemeljen na ropstvu, otjelovljen u umalosti i letargiji koje su nametnule rimska i vizantijska vladavina (Garodi, 1981:14). 14 etiri su izvora islama: 1. kuranska objava (Kuran), 2. Muhamedove upute i praktini primjeri (suna), 3. jednoduna suglasnost velikih islamskih zakonoznanaca (idma), i 4. teoloko razmiljanje, logike prosudbe po analogiji (kijas) (Opi religijski leksikon, 2002:368). Islam razumije sebe kao kljunu toku u prorokoj povijesti, kao konani oblik objavljene religije, kao isti oblik monoteizma, ali i kao jedan sveobuhvatni model ivota koji sva podruja ivota ureuje prema religiozno autoriziranim naelima. Kao objavljena religija islam se posebice opredjeljuje za biblijsku tradiciju (Khoury, 2005:29). Islam predstavlja i vjeru i svjetovnu zajedncu i kulturu; a znai i jedinstvo svega toga (Kale, 1981:150). U klasino doba islama (IX-XI. st.) nastalo je vie teolokih kola (debarizam, kadarizam, murdijizam, mutezilizam, aarizam, maturidizam i gazalizam) sa svojim predstavnicima (Aari, Maturidi, Gazzali)... I danas su aarizam i maturidizam osnove slubene islamske teoloke izobrazbe. U XI. stoljeu te je dvije teoloke kole produbio Gazzali, a u XIX. st. muslimanski reformistiki teolozi nastoje to uenje prilagoditi novom vremenu (Opi religijski leksikon, 2002:370-372). 15 etvrti svijet je dio treeg svijeta integralna struktura prirode i kulture. Njegovo se znaenje moe prepoznati u: (1) prirodnim izvorima raznolikost biljnih i ivotinjskih vrsta, ekosustavi, genetski potencijali, (2) kulturnim izvorima znanjima i praktinim iskustvima autohtonih skupina stanovnika sjedinjenih s prirodom koje koriste i proizvode te izvore, i (3) odrivom jedinstvu prirodnog i kulturnog svijeta. Iskustva njegova jedinstva iznimno su vana za odrivi razvoj. Dugoroni profitni interes meunarodnih korporacija za prirodne izvore je raspolaganje etvrtim svijetom kao prirodnom osnovom za proizvodnju novih genskih manipuliranih proizvoda i njihovo patentiranje. Vie o etvrtom svijetu vidjeti u: (Cifri, 2000:193-207). 16 Za autonomnu modernizaciju islamskoga svijeta moe biti zanimljiv Habermasov pojam moderniziranja koji se, osim ostalih obiljeja odnosi i na oblikovanje nacionalnih identiteta; na proirenje politikih prava sudjelovanja, urbanih oblika ivota, formalne kolske izobrazbe; na sekulariziranje vrijednosti i normi itd. (Habermas, 1988:8). 17 Max Weberovo shvaanje racioanliziranja, naprimjer, nije samo proces profaniziranja zapadne kulture slabljenje i naputanje sakralnih sfera i orijentacija na profane sfere, nego ponajprije razvoj modernih drutava. 18 Touraineova zaokupljenost socijalnim pokretima prepoznaje se i u panji koju poklanja ulozi i znaaju ekolokih pokreta. Zbog fundamentalnosti njihovih ciljeva bilo bi ispravnije tretirati ih kao kulturne pokrete (Touraine, 2007). Tipovi socijalnih pokreta prema Giddensu: radniki pokreti, pokreti za slobodu govora/demokratski pokreti, mirovni pokreti, ekoloki pokreti (kontrakultura); (u: Haralambos i Holborn, 2002:646647). Ovi su pokreti postojali tijekom cijeloga modernog razdoblja. Radniki pokreti obiljeili su rano razdoblje modernosti, a mirovne i ekoloke pokrete, iji je cilj promicanje mira i ekoloke svijesti, Giddens svrstava u novije, jer postaju sve vaniji. 19 IbnArab (1165-1240) je u ranoj mladosti upoznao Averroesa (ibn Roshda)/(1126-1198). (...) zadnji decenij naeg XII. stoljea znai gra7

ninu liniju: s jedne strane, na kranskom Zapadu, razvijat e se aleksandrinizam i politiki averroesizam; s druge strane, na islamskom Istoku, posebno u Iranu, Suhrawardjeva teozofija svjetlosti, iji se utjecaj, potkripljen IbnArabjevim djelom nastavlja i do naih dana (Corbin, 1977:269). 20 Obzirom na geopolitiki poloaj Republike Turske kao sekularne drave i viegodinje lanice NATO-a, kompetentne europske institucije grijee s odgaanjem njezina prijema u Europsku uniju. Turska treba Europi i svijetu kao kozmopolitska drava bez imperijalnoga nacionalizma kao most preko kojega se susreu razliiti narodi, rase, religije, kulture. 21 Meutim, svaka znanost ne donosi dobro prirodi, ovjeku i ovjeanstvu. Tako se znanstvena racionalnost kao racionalni rigorizam najsnanije iskazuju u scijentizmu kao perfekcionistikom mitu znanstvene racionalnosti koji smatra da apsolutno i za sva vremena rjeava probleme ovjeka i ovjeanstva. U tom smislu antropocentriki svjetonazor i (ne) odgovornost postali su kulturno-duhovni izvor ekoloke krize. S njihovom pojavom i irenjem napredak sve vie postaje mit. 22 Strunjaci za islamske financije smatraju da bi Nigerija, u kojoj ivi oko 70 miliona muslimana i koja doivljava bankarski bum, mogla biti plodno tlo za islamsko bankarstvo, te istiu kako je sad najpotrebnije da banke u Africi donesu propis koji e biti referentna toka za poslovanje po islamskim principima (Financijski safari, 2008:26). 23 Iz raznolikoga kulturolokog supstrata suvremenoga islamskog svijeta pojavljuju se, ili se mogu pojaviti, etiri shvaanja odnosa tradicije i modernosti etiri vrijednosne orijentacije: ortodoksno-konzervativna (narcistiki opsjednuta tradicionalnim islamskim identitetom); indiferentnokonformistika (manje ili vie ravnoduna i prema tradiciji i prema modernosti); ciljno-racionalna (orijentirana na cjeloviti napredak i razvoj drutva) i dijalektiko-dijaloka vrijednosna orijentacija (orijentirana na dijalog izmeu Uma i Subjekta). U ovom radu autor nee eksplicirati navedene orijentacije. 24 Vie od milijardu ljudi u svijetu ivi s manje od jednog dolara dnevno; vie od trideset tisua djece umire svakoga dana zbog siromatva, a istodobno je oko tri stotine milijuna pretilih u svijetu koji muku mue s vikom kilograma. Prosjena Japanka ivi 84, a Bocvanka jedva 39 godina. 25 Emancipacija ena je mjera demokratizacije i emancipacije drutva u cjelini i nesumnjivo jedna od znaajnih pretpostavki modernizacije i razvoja islamskoga svijeta. U pitanju je prevladavanje patrijarhalnog centralizma prevladavanje paradigme reprodukcije i hijerarhijske dominacije patrijarhalnih vrijednosti.Takvi su procesi u islamskome svijetu fragmentarni i marginalni, a s moderniziranjem postali bi masovniji i uinkovitiji. Unato primjerima postojanja dijelova civilnoga drutva, znaajniji razvoj i nedostatak njegovih uinkovitih institucija nenadoknadiv je gubitak demokratskoga razvoja islamskog svijeta. 26 Vidjeti: Held, David, et al. (2003): Global Transformations : Politics, Economics and Culture, London: Polity. 27 William F. Engdahl u knjizi Stoljee rata 2: tajni geopolitiki plan amerike Vlade, otkriva da je Pentagon slubenu ameriku vojnu strategiju definirao kao doktrinu Dominacije punog spektra, koja meu osam prioriteta podrazumijeva djelovanje sa zemlje, iz svemira, iz meunarodnih voda, zranoga prostora i cyberspacea (Engdahl, 2008:56). Realne su i mogunosti oruanih sukoba gladnih i siromanih sa sitima i bogatim oko temeljnih dobara o kojima ovisi zdravlje i puka egzistencija. Vijee sigurnosti UN-a je krajem 2007. upozorilo na rizik graanskih ratova. Na West pointu ve ue o tome i pripremaju se (Mievi, 2008:19). 28 Prema stupnju obrazovanja, islamski je svijet veoma razliit. U pojedinim arapskim i muslimanskim zemljama, ili njihovim pojedinim dijelovima, stopa pismenosti je veoma niska, a u Maleziji je, primjerice, osobito visoka 88% u 2000. godini (Todd, 2004:44). 29 Pipes, Path of God, str. 197-198 (u: Huntington, 1998: 401). 30 Autori su se usredotoili na skup mjera vrijednosti preivljavanja/samo-ekspresije, zbog Anketa svjetskih vrijednosti i Anketa europskih vrijednosti koje su mjerene vrijednostima preivljavanja/samo-ekspresije u mnogostrukim vremenskim jedinicama tijekom 20 godina, od 1980-2000. Ove ankete obuhvaaju 80 drutava koja sadravaju gotovo 85 posto svjetske populacije (Inglehart i Oyserman, Individualism, autonomy and self-expression: the human development syndrome, sitemaker.umich.edu/daphna.oyserman/files/inglehartoyserman. pdf:4-5).

76

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI

Uloga islama u oblikovanju etnikog identiteta

Pie: prof. dr. Esad imi

Stvarni razlozi za vjerovanje u postojanje nacionalne zajednice veoma su razliiti i mogu se mijenjati u tijeku nacionalne historije. Gerth Mils
U definicijama etnikog identiteta ili etniciteta najvie ubaen sa strane i to je negativni identitet. Negativni se istiu tri elementa: odnos prema zajednikom porije- identitet postoji tamo gdje predodba o sebi lei veinom klu, koncept razliitosti i stav da je etnicitet relevantan na procjenama drugih, dok se pozitivni identitet gradi na samo ukoliko su dvije ili vie grupa ljudi ukljueni u isti samoodreivanju i manifestira se privrenou grupnim socijalni sistem. Zajedniko porijeklo moe da se odnosi nainima ponaanja i vrijednostima. Bartu su mnogi zana nacionalnost, kulturno naslijee, geografski region ili mjerili to je zanemario kulturni element ili odlike koje na genetsko porijeklo. Moe biti stvarno i provjerljivo ili mogu ukazati na etnike granice. Novije studije tee da navodno i lano. Koncept razliitosti podrazumijeva da izdvoje kulturne i socijalne aspekte etnikog identiteta. odreena grupa ljudi posjeduje neke osobine po kojima Tako Beuechler smatra da se etniki identitet ne moe se izdvaja od ostalih (jezik, obiaje, sistem vrijednosti itd.) objasniti kao zajedniki kulturni kontinuitet, s obzirom da Etniki identitet kao i identifikacija moe ego identitet nije dan ...postavlja pitanje kako se etniki identitet da se nastavi ak i ili uroen, ve se kada grupa izgubi odrava kroz mnoge generacije, odnosno kako se veinu svojih kulturstvarao psihosocijalnim procesima. To prenosi s generacije na generaciju. Kako se ovjek nih tradicija. U tom nije jedini niti najva- ne ravna i ne ivi po instinktu koji upravlja sluaju, kontinuitet niji identitet, ve sainterpersonalnih venjegovim postupcima u ivotu, njegovo se mo jedan od moguza, koji grupa uva, ih oblika socijalne ponaanje mora temeljiti na smjernicama i moe biti znaajniji identifikacije, pa ga, normama koje su nauene. za objanjenje etnisamim tim, ovjek kog identiteta nego moe razviti, ali i odbaciti. Prema F. Bartu, etniki identi- kontinuiteta u kulturnoj tradiciji. Sama manifestacija ettet predstavlja grupu kulturnih normi koje prihvaaju ili nikog identiteta ili solidarnosti zavisi od ekonomske, poodbacuju individue ije su grupe u dodiru, i to zbog pred- litike i socijalne situacije. nosti koju tom prilikom opaaju. On istie da za problem Jedan od problema etnikog identiteta je njegov konetniciteta najvaniji element predstavlja etnika granica. tinuitet. Naime, etniki identitet je njegov kontinuitet. Grupu definira etnika granica, a ne kulturni sadraj unu- Osoba moe da izabere tui identitet usvajajui simbole i tar tih granica. Ovakav stav, da etniki granice odvajaju ponaanje druge grupe. Motivi za takvu promjenu mogu kategorije etniki razliitih ljudi, razlikuje se od ranijih ide- biti razliiti, a Crohn ih dijeli na razdruujue i zdruujue. ja da etnicitet nuno ukljuuje jezike i kulturne razliito- Razdruujui motivi se javljaju u sluaju kada osoba eli da sti. Po Bartu, najvanija injenica je da se odri kontinui- napusti svoj etniki identitet radi socijalnog napredovanja rana dihotomija izmeu grupe i autsajdera, odnosno et- ili da bi izbjegla rasizam. Zdruujui motivi se javljaju kada niki granica. To odravanje granica zahtjeva situaciju osoba eli da usvoji odreeni identitet jer je on sam po sebi socijalnog kontakta izmeu osoba razliitih kultura. poeljan i ima dobre karakteristike. Na promjenu identiteta Za nastanak etnikog identiteta vana je samo-percep- najee utjeu oba motiva. Osim na individualnom planu, cija lanova grupe, a ona se stvara u socijalnoj sredini i to identitet se mijenja ili postepeno nestaje i na opem druu odnosu s opozicijom ili kontrastima (tj. uoavanjem ra- tvenom planu. To je posljedica djelovanja kulturne erozije zlika mi i oni). Drugim rijeima, etniki identitet je uvijek ili nestajanja mnogih obiaja koji su sluili kao simbol razlirezultat sila koje djeluju izmeu individualnoga i grupnog. kovanja neke grupe. Na slabljenju etnikog identiteta utjeTako etniki identitet lei na kontinuumu pozitivnih i ne- u i generacijske distance, migracije i asimilacijski procesi. gativnih polova: na pozitivnom polu identiteta zavisi vie Zbog toga se postavlja pitanje kako se etniki identitet odrod unutranjih koncepata ekskluzivnosti i od unutranjih ava kroz mnoge generacije, odnosno kako se prenosi s snaga i izvora, a na drugoj strani identitet lei na mini- generacije na generaciju. Kako se ovjek ne ravna i ne ivi malnoj ili nikakvoj unutranjoj identifikaciji i u osnovi je po instinktu koji upravlja njegovim postupcima u ivotu,

BEHAR 87-88

77

ZNANSTVENI RADOVI
njegovo se ponaanje mora temeljiti na smjernicama i normama koje su nauene. A da bi drutvo djelotvorno funkcioniralo norme moraju biti zajednike. Primjerice: nauenost i zajednitvo su dvije znaajke kulture, pa i religije. I kultura i religija su zajednika svojina grupe. Kultura i religija su u neprestanom stanju plime i oseke. To je nekad primjetno, a nekad burno. Pomak akcenta dogaa se uglavnom kod akcedentalnih aspekata kako religije tako i kulture. Ono bitno zadrava svoju relativnu stabilnost. Da li religiju treba optuivati za pasivnost ili je pak djelotvornije prouiti uvjete u kojima je sama religija bila potaknuta iznutra da prui podrku aktivitetu ili pasivitetu. Mitska forma religije i mistika je model ivljenja, ponaanja to ga ovjek usvaja socijetalno, a ne dobiva herediprimitivnijih kulturama prethistorije i u kulturama nae suvremenosti. Kult i kultura su etimologijski i funkcionalno povezani. I jedno i drugo svoje temelje imaju u svijetu numinoznog, svetog ili jo bolje sakralnog, organiziranog svetog ivota. Kulturan bi bio onaj kojega se treba, valja, i mora potivati, tovati i u konanici oboavati. U religiji je to uvijek svijet transcendentnog, onostranog, nadnaravnog, transmudanog ivota. Religije za sebe (uglavnom) i tvrde da su nadnaravnog, transcendentnog porijekla. U kulturi pak to se ne mora izriito tvrditi. No moe se implicite sadravati u samom poimanju i doivljavanju kulturnih sadraja. I kultura je, naime, u tom smislu transcendentnog porijekla ukoliko ju sam ovjek kao pojedinac nije kreirao nego ju je socijalizacijom prihvatio kao lan ljudskog drutva. Drutvo je sveto, a Nacionalna nepriznatost Bonjaka dijelom je pojedinac to nije. ovjek je po sebi i na izradoprinijela njihovom nedovoljnom sudjelovanju u van nain upuen na svijet transcendentnog i, nastoji li ovjekom biti, nuno mora tranivotu ireg drutva, ili u izvjesnim njegovim scendirati. Svoje transcendiranje ovjek vidovima. To se reflektiralo na politikom planu ostvaruje kako kroz religiozno ivljenje tako i kroz kulturno pripadanje i ponaanje. Ovo, tako to su oni bili objektivno nacionalno dakako, na osobit nain vrijedi za umjetnost, prikraeni. Njihovo zatvaranje na nacionalnom filozofiju i religiju, odnosno umjetniki, filoplanu odrazilo se u drutvenom, ekonomskom, zofijski i religiozni nain transcendiranja. I dok umjetnik ima osjeaj da on stvara svijet, kulturnom i politikom pogledu i bilo je nain homo religiosus moe misliti da je cijeli svijet njihove samoobrane, zbog koje su bili u nekim stvoren zbog njega i darovan u pravo njesegmentima drutva upueni na sporo mu. Stvarni razlozi za vjerovanje u postojanje prilagoavanje novim povijesnim tokovima. nacionalne zajednice veoma su razliiti i motarno-biologijski. To, nedvojbeno, na osobit nain vrijedi gu se mijenjati u toku nacionalne historije. Nacionalna upravo za kulturu. Ona je zacijelo u neprestanom stanju nepriznatost Bonjaka dijelom je doprinijela njihovom plime i oseke. Ponekad se i u kulturi i u religiji promjene nedovoljnom sudjelovanju u ivotu ireg drutva, ili u izdogaaju vrlo polagano, gotovo neprimjetno, ponekad vjesnim njegovim vidovima. To se reflektiralo na politivrlo brzo, burno, a pomak akcenta se dogaa uglavnom kom planu tako to su oni bili objektivno nacionalno prikod akcidentalnih aspekata kako religije tako i kulture. kraeni. Njihovo zatvaranje na nacionalnom planu odraOno srno, bitno i u kulturi i u religiji uglavnom zadrava zilo se u drutvenom, ekonomskom, kulturnom i politisvoju relativnu stabilnost, odolijevajui povijesnim pro- kom pogledu i bilo je nain njihove samoobrane, zbog mjenama. Naravno da ovakva obiljeja kulture i religije ne koje su bili u nekim segmentima drutva upueni na spoimpliciraju shvaanje ovjeka, pojedinca samo kao pasiv- ro prilagoavanje novim povijesnim tokovima. Drama nog primaoca kulturnih obrazaca i religijskih sustava. U Bonjaka, koja je time iznuena, potakla je neke knjievprocesu socijalizacije interioriziranja religijskih uvjerenja i nike da je umjetniki iskau i da, u granicama svoga vrekulturnih sadraja svaki je pojedinac aktivni inilac. On je mena, naslute njen rasplet. Izgleda da je Veljko Petrovi istodobno i akter i re-akter, a osnovni pojam sociologije snagom umjetnike imaginacije proniknuo u dubinu i depostaje sve vie interakcija. Kultura, a samim tim i religija likatnost dilema koje su se javljale i u individualnoj i u kao njezin integralni dio, umnogome odreuje kako la- grupnoj svijesti i mentalitetu ljudi ove nacije. Samo nekonovi drutva misle i osjeaju. Ona usmjerava njihovo po- liko fragmenata iz ove potresne i upeatljive umjetnike naanje i esto determinira njihov svjetonazor. Pripadnici proze prenijet e nas u vrijeme koje je ostalo daleko i drutva, odnosno lanovi istog kulturnog obrasca obino nepovratno za nama. U pripovijetci Dafer- beg Rizvanshvaaju kulturu kao neto samo po sebi razumljivo. Oni pai Veljko Petrovi opisuje muslimana-intelektualca esto postaje u tolikoj mjeri dio njih samih da nisu ni svje- koji se, nakon to je zavrio visoke kole u Beu, vraa u sni da postoji. Sarajevo. Njegova kulturna razina nadila je sredinu iz Jedan od bitnih momenata u religijskom sustavu je koje je potekao: obitelj je postala tijesna za njegov dusvakako kult bogotovlja. No, religija ili religioznost nika- hovni ivot, a socijalna sredina svojim asimilatorskim ko se ne moe svesti na taj svoj nesumnjivo znaajni mo- pretenzijama: prikrivenim ili otvorenim dovoljno ga je ment. Znailo bi to doista religiju i, pogotovo religioznost, inila odbojnim. I on je poeo da netedimice iznosi svoje reducirati i simplificirati. Ali ovaj moment kulta kao jav- dileme, svoju naputenost, svoju usamljenost, svoje ljudnog organizacijskog izraza religioznosti ne smije se ni za- ske tegobe. Kod nas se trai za linu sreu da se pripada postaviti niti podcijeniti. On je, uostalom, poznat i u naj- naciji. Moj otac je, valjda, mogao biti samo musliman.

78

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
Vjera mu je dala svu sadrinu i on je ivo osjeao zajedni- tako, mi ivimo u drutvu koje se u mnogo emu tek sada cu s milionima Muhamedovih sljedbenika i u toj se zajed- emancipiralo u graanskom smislu rijei: sve od formalnici i privrenosti dizao i gubio. Jer ovjek mora imati nih sloboda do uspostavljanja urbanih struktura. To, daneku misao, ideal, osjeanja u kojima se izgubi. Ali ja ne- kako, daje poseban peat i osobitosti meunacionalnim mam, osim vjere koja me ispunjava svega, nita drugo. odnosima u nas. Za razliku od Srba i Hrvata koji potiu iz Nemam nijednog prijatelja s kojim bi se u svemu sloio. dvije konfesije iste vjere, Bonjaci sadre jo izraeniju raJa samo imam elju da s drugima pjevam, da plaem s zliku na vjerskom planu: islam nije samo druga konfesija, drugima, s nepoznatima, zbog sree i nesree, uspjeha ili kao katolicizam i pravoslavlje, nego i druga religija. Razlineuspjeha, koji nisu ba neposredno moji osobni. Moja ka izmeu konfesije i religije koju ovdje podrazumijevamo neizvjesna i bespredmetna ljubav je dublja od ove vjere i znai ovo: religija pretpostavlja jedinstven model unutar ira od bosanskih granica. koga mogu postojati sekte koje prerastaju u posebne ...Ja eto, gospodine, tako propadam bez volje ...I tu- konfesije. roban sam i bijesan kao pas, i nezadovoljan sam sa soPoznato je da, uz katolicizam i pravoslavlje, idu i dva bom i sa svijetom... tako i ne znam zapravo iji sam i ko- samostalna opekulturalna modela, koji neposredno mome pripadam. Da se kae da budem Turin. Ne more ni gu utjecati na formiranje nacije. Onda je, ve samo po to. Jer se ne razumijem ni s majkom, ni sa enom, ni s daidama, ni s amidama. I je- Ako je tono da se nacija ne moe sam Turin i nisam, i va sam i nisam. Njih ja administrativno stvoriti, isto tako je tono da se ne mogu a vi mene ne moete... Gdje je njeno formiranje, njeno dovravanje u modernom izlaz? ...Ja nijesam bio nikada pravi Srbin ili Hr- smislu rijei ne moe administrativno sprijeiti. vat, htio sam samo silom da budem ali me Postoje naime procesi koji idu mimo naih oni nijesu nikada smatrali za pravog, za svog, formalnih, pravnih i drugih struktura i odredaba, pa sam naposljetku i sam uvidio da imaju koje treba pratiti, istraivati, razlagati i pravo. Zato? Evo objanjenja: objanjavati. ...I u redovima ja sam bio vrst, odluan i gotov na rtve. Ali, nasamo, zaronivi u sebe, ja sam esto sebi, razumljivo da je drugaiji religijski model (ovdje oriprezao od pustoi u srcu. Bojao sam se od sebe, nijesam jentalno islamski) bio osnovica drugaijem kulturnom imao nepokolebljivu vjeru u sebe. I to me je jako kinjilo, i modelu i time jo intenzivnije utjecao na nacionalnu sazato sam bjeao od sebe, hitao u drutvo da ojaam u mobitnost. Postoje sfere individualnog i drutvenog ivonjemu. Da li je stvarno u tom drutvu ojaao, da li se ta u kojem su sadrani elementi od znaajnog to poosjeao svoj? Mnogo je bilo tema koje smo mi, tedei se srednog to neposrednog utjecaja na javljanje i intenziviuzajamno, izbjegavali. O itavoj srpskoj prolosti nijesmo ranje etnike kohezije socijalnih grupa. To su, prije svega, rado govorili. Ako se spomenuo Kosovski boj, hajduke tip ekonomskog ivota, struktura ishrane, obiajno moborbe, petstoljetna muenitva i osloboenje Srbije, ja ralne norme, kultura stanovanja, stav prema enskom sam morao da se uivljavam kako bih doarao sebi odu- spolu, tretman generacijskih razlika, odnos prema sudjeevljenje i ono mi akcentovao sam obzirno, gotovo stra- lovanju u javnom ivotu itd. Ako je islamska religija ne ljivo. U guslarevim pjesmama o mejdanima i Azijatima, samo odnos prema transcedentnom (Bogu Allahu) neuivao sam iskreno samo kao estet. Dublje nisam saosje- go sistem sveukupnog ivota, to je izgleda nedvojbeno, ao s njima. No intelektualno sam prisvajao sve, i svjesno onda nije teko sagledati opseg i snagu utjecaja njenog u inio rtve. domenu uspostavljanja onih razlika koje su relevantne za Ako je tono da se nacija ne moe administrativno proces nacionalnog oblikovanja. Svedeno: kad je govor o stvoriti, isto tako je tono da se njeno formiranje, njeno Bonjacima, bitna razlika je potekla od religije koja je unidovravanje u modernom smislu rijei ne moe admini- jela nove elemente u civilizaciju i kulturu i mogla da postrativno sprijeiti. Postoje naime procesi koji idu mimo slui u zavisnosti od ponaanja njihovih sunarodnjaka naih formalnih, pravnih i drugih struktura i odredaba, kao vra osnova narodnosnog, a kasnije sve vie naciokoje treba pratiti, istraivati, razlagati i objanjavati. Crta nalnog diferenciranja. Ti razliiti elementi temelje se na koja nacionalno pitanje ini osobitim u naem drutvu sa- ne maloj udaljenosti u mnogim znaajnim tokama teodrana je, pored ostalog, u injenici da su socijalno po- lokog koncepta svijeta izmeu kranstva i islama. Uolitiki preokreti koji su se odigrali na naem tlu u bilo stalom, dovoljno je podsjetiti na neke od njih koji su vie kojoj oblasti i u bilo kojoj povijesnoj etapi ostali, naje- ili manje prisutni u naem domaem islamu. e, nedovreni: jedan preokret ostavljao je drugome u Premda je preuzeo neke elemente drugih religija, islam amanet pregrt vlastitih problema. To je sluaj i sa naom je ipak osobita religija i po teolokom uenju i po svojoj socijalistikom revolucijom, koja je imala sudbinu da rje- etici i po specifinoj strukturi svoje transcendencije. Pojam ava mnoge probleme i realizira programske elemente Boga je konzekventno monoteistiki i on podrazumijeva ranijih epoha, a prije svega graanske revolucije. Moe apsolutno transcendentno shvaanje boanstva. Ni u jedse to ilustrirati i ovim primjerima: ona je morala da rjeava noj drugoj religiji svijet i ovjek nisu toliko ovisni o Bogu agrarno pitanje, da odvoji dravu od crkve, i slino. Isto kao apsolutu, kao apsolutnoj moi. Islam, dakako, ne pri-

BEHAR 87-88

79

ZNANSTVENI RADOVI
hvaa mogunost inkarnaciji Boga, nego to smatra blasfemijom, degradacijom boanstva. U islamu ima znatno manje ostataka idolopoklonstva on ne trpi ulno predstavljanje Boga. (Ne bez razloga, mnogi u tome vide uzrok nedovoljnog razvitka islamskog slikarstva). Napokon, apsolutno transcendentno shvaanje Boga ne doputa tretiranje damije kao to je sluaj s crkvom kao doma Bojeg: ona je jednostavno mjesto okupljanja vjernika. Fundamentalno izvorite islama je dakako Kur'an, ali u toku je ponekad i izvan njega, u realnim povijesnim tokovima, koji idu mimo religioznog etosa. Premda je ponikao iz uih prilika arapskog svijeta, islam se javlja kao neka vrsta sintetikog faktora koji svojom univerzalnom etikom obuhvaa sve profete i sva ranija uenja. Islamska civilizacija je po svojoj genezi i po svom vremenskom razdoblju greno je te razlike okamenjavati, jednako kao to ih je tetno potpuno ignorirati. Jer, kako vidimo, u podruju meunacionalnih odnosa snano je prisutna tradicija, koja se s vremena na vrijeme iskazuje kao tradicionalizam. Povijest nas nije konzultirala o tome kako e situirati ulogu bilo kog inioca pa i religiju, u nacionalnom konstituiranju. Ona nas je u izvjesnom smislu ve dovela pred gotov in. A svaka svijest koja svoj sadraj crpi samo iz povijesti, dakle, koja nema interes za budunost, za nadilaenje vlastite ogranienosti, ima teoloki karakter., Ona polazi od principa: Mi smo ono to smo bili, a ne principa: Mi smo ono to emo biti. Inzistiranje na prolosti najbolji je indeks da se nacija zatvara. U svim revolucionarnim trenucima historije prevladava budunost, to nije sluajno. Npr. graanstvo svuda tamo gdje je bilo snanije, nije se koristilo religijom kao konstituenPoznato je da, uz katolicizam i pravoslavlje, idu i tom nacije. Naime, njemu je bilo znano da Crkva sa svojim teolokim dogmama, sa svodva samostalna opekulturalna modela, koji jom orijentacijom na ono to je bilo (jer Bog neposredno mogu utjecati na formiranje nacije. se objavio i rekao istinu kojoj se svako i zauOnda je, ve samo po sebi, razumljivo da je vijek mora povinovati) nije u tom trenutku bila na istoj strani sa graanstvom, kome su drugaiji religijski model (ovdje orijentalno se otvorile nove razvojne perspektive i koje je islamski) bio osnovica drugaijem kulturnom sa nadom gledalo u budunost. modelu i time jo intenzivnije utjecao na Islamska civilizacija utjecala je i na krane na prostoru Bosne i Hercegovine, kao to je nacionalnu samobitnost. kranska civilizacija utjecala na karakter Bomedijevalna civilizacija. Mnogi poznavaoci islama nalaze njaka. Evo kako o tome pie Nedim Filipovi: Nedostatak da je povijesna prednost njegova u tome to je on, za ra- jedne ili vie uglednije vjersko-crkvene organizacije sve tri zliku od europskog srednjeg vijeka, imao bogatu i razue- konfesije slabi i posebno i uzajamno poloaj svake od njih nu civilizaciju. Prvotno, islam je bio okrenut svom ishodi- u pogledu vezivanja njihovih pripadnika za jedno unutratu, traenju prekoraenja vremena u procesu ponovnog nje moralno vjersko uvjerenje i u pogledu stvaranja onog beskrajnog povratka u narod. Kada je, meutim, jednom posebnog medija utjecaja vjere na socijalno i politiko prevladala kao univerzalna ideja islamskog drutva u opredjeljenje pripadnika. Kada se ima u vidu teka prolost odreenim drutveno povijesnim uvjetima postala je bosanske kraljevine: njene unutranje borbe dinasta, veldominantna. Premda je misaono, znanstveno, umjetniko moa i plemikih grupacija, vjerske borbe izmeu katolika stvaranje bilo mnogovrsno, zahvaljujui religijskoj etici i bogumila, udari protiv bogumila, teak poloaj bosankoja je usmjeravala ovjeka prema suprahistoriji, kao jedi- skog seljatva... onda se moe shvatiti da se ta crkvena nenoj realnosti, ipak nije bilo renesanse, znatno se suzilo organiziranost sve tri konfesije... mogla u praksi ivota propodruje filozofskog koncepta svijeta... To sve izrasta iz voditi u injenicu da se osjeanje pripadnosti jednoj konfesloenog kompleksa socijalno povijesnih uvjeta koji su siji toliko istanjilo da je u njemu dominantan znaaj imao determinirali pojavu islamske mistike. Ona je, njegujui socijalno politiki moment opredjeljenja u tekuoj klasnoj i intuitivno doivljavanje svijeta, iznova poticala stremlje- politikoj borbi... Nepostojanje jedne jedinstvene, kompaknje ka bezvremenoj budunosti. Sve ovo e doi posebno tne i autoritativne crkve koja oliava moralnu, pa i politiku do izraaja na naem tlu, koje e jo vie suziti povijesne i drutvenu koheziju naroda u ideolokom postupku dovemogunosti islama, i u to vrijeme kada su se one poele lo je do toga da nijedna od konfesija, sama po sebi, ako se suavati i u njegovoj autentinoj postojbini. Tu, a ne prije izostavi pomo intervencija izvana, nije imala svoju stvarnu svega u injenici egzistiranja muslimanskog otoka u moru samostalnost kao organizirana vjerska snaga. Iako su prokranske Europe treba traiti razloge povijesne uspore- lazila stoljea, proizvodi duhovne kulture ukljuujui tu i nosti u javljanju nacionalne samosvijesti Bonjaka, bar manifestacije religioznog duha i religioznog kulta ipak su onoliko koliko je islam posluio kao relativno dovoljno i imali odreen, ogranien utjecaj. solidna osnova narodnosnog, odnosno nacionalnog obliKnjievnost na orijentalnim jezicima nije prelazila grakovanja Bonjaka. A svaka religija na ovom socijalno po- nicu obrazovane i privilegirane bonjake manjine. vijesnom prostoru odigrala je nemalu ulogu, jer se njena Tu je, izmeu ostalog, bila brana opa upotreba mateprisutnost izravno ili posredno, osjeala u svim ili gotovo rinjeg jezika kod bonjakih masa, koji je bio jezik naroda svim sferama drutva. uope, a ne samo Bonjaka. Proces europeizacije koji je Postojee razlike, kad je govor o Srbima, Hrvatima i kasnije zahvatio ove krajeve potencirao je unutar musliBonjacima, znatno su konfesionalno determinirane. Ute- manske etnike grupe izvornu junoslavensku kompomeljeni stav mogao bi se ukratko ovako formulirati: po- nentu i time doprinio nadrastanju etnikog pojma koji sve

80

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
vie transcendira povijesne, geografske i vjerske granice mo preobraavanja, teei zatvaranju kulturnog kruga Bosne i Hercegovine. Vrijeme austrougarske vladavine u forsiranom diferencijacijom, ne obazirui se na povijesnu BiH obiljeeno je zaetkom ruenja feudalnih struktura, a opomenu empirijske tradicije, koja uvijek nanovo svjedoi vrijeme formiranja kapitalistike drutvene formacije kao da ideju o poretku u dravi, drutvu, ako su represivni, faza niihovog negdje veeg, negdje manjeg temeljnog najprije zamjenjuje idejom o slobodi, dakle o ravnopravugroavanja. U okviru postojeih nacija raala se i postu- nosti i solidarnosti, koje uvijek stoje u teitu identiteta. pno jaala buroazija. Njoj je, kako znamo, ve sam eko- Valja primijetiti da identitet ne postoji sam za sebe i ne nomski interes nalagao da u svojim tenjama i poslovnim moe se definirati jednom zauvijek. Kultura, identitet i etpothvatima proiruje pa, tovie, i razgrauje nacionalne ninost ive i mijenjaju se, njihov kontinuitet ne znai i dravne granice nameui i vlastitu hegemoniju. U BiH okovanu istost ve dinamiku transformiranu osebujnost. se ne moe govoriti o razvijenoj buroaziji. Jer, ona nije Vjerojatno je najbolji nain fokusirati se na oitovanje koizlazila iz arijskih, sitno posjedovnih i seljako posjed- je se postavlja u formi: Tko sam ja? Ali se na ovo pitanje nikih okvira. To je izvan svake dvojbe vailo za sve tri ne moe nuno odgovoriti dajui ime i genealogiju kao nacije, ija je buroazija jo bila zainteresirana za prvobit- odgovor. to ini odgovor na ovo pitanje za nas je razunu akumulaciju. Tu se korijeni njena sklonost ka admini- mijevanje onoga to je od krucijalnog znaenja. Znati tko strativnim metodama skupljanja kapitala za kakve takve sam ja je vrsta poznavanja onoga to ja zastupam. Moj investicije, jednako kao to je na tome izrastala tenja ka identitet je definiran obavezama i prepoznavanjima koji privilegijama koje su svagda predstavljane kao interes na- osiguravaju okvir horizonta unutar kojeg ja pokuavam cionalnog razvoja. odrediti, od sluaja do sluaja, ono to se mora uraditi, ili Tu i takvu buroaziju ekonomski interes je silio da se ono to ja odbacujem ili mu se suprotstavljam. Drugim bori za vodstvo na nacionalnom planu. Stoga su sve bur- rijeima, to je horizont unutar kojega sam ja u stanju zaoazije triju nacija pokuavale da istaknu svoju povijesnu uzeti stajalite o neemu. nadmo po kojoj je svaka vrijednost stvorena u vlastitom Moja poetna teza je da postoji bliska povezanost iznacionalnom okrilju toboe izvornije i univerzalnije. U meu razliitih stanja identiteta ili onih koji neijem ivoskladu s tim, s jo vie ara i siline, svaka buroazija dovo- tu daju smisao. Netko bi to mogao rei na ovaj nain: dila je u pitanje vrijednosti stvorene u okviru druge i dru- poto se mi ne moemo drugaije orijentirati nego prema gih nacija. dobrome, i dakle, odrediti na relativni poloaj prema njeU mjeri u kojoj su njihovi kranski sunarodnjaci vie mu i tako odrediti smjernicu naeg ivota, mi moramo gravitirali svojim vjerskim odnosno nacionalnim centrima neizostavno shvaati na ivot u narativnoj formi, kao pi(Zagreb i Beograd) u toj mjeri su j Bonjaci svoju zdrue- tanje. Netko bi moda mogao krenuti od drugog stajalinost intenzivirali i produavali tako to su se zatvarali u svim ili gotovo svim drutvenim Ni u jednoj drugoj religiji svijet i ovjek nisu toliko sferama. A to je pak bio oblik samoobrane, ovisni o Bogu kao apsolutu, kao apsolutnoj moi. zatvaranja u demate, u kojima se esto bez dovoljno samosvijesti rtvovao bri napredak Islam, dakako, ne prihvaa mogunost inkarnaciji zarad posebnosti. Tako ih je nerijeeno naci- Boga, nego to smatra blasfemijom, degradacijom onalno pitanje, ak ni na razini graanskog boanstva. U islamu ima znatno manje ostataka drutva u bivoj Jugoslaviji, iznova bacalo u okrilje religije, koja je tada bila i jo je dugo idolopoklonstva on ne trpi ulno predstavljanje ostala surogat nacije. Danas postoji nemalo Boga. zanimanje za pitanje identiteta. Laici i znanstvenici se gotovo natjeu tko e rei neto posebno i ta jer mi smo odredili nae mjesto u odnosu prema dorazliito u pojanjenju pojma identitet. Npr. Manuel Ca- brome i odatle ne moemo postojati bez usmjerenosti na stells kae pod identitetom podrazumijeva proces stva- njega i nadalje moramo gledati na ivot kao na priu. Bez ranja smisla na temelju kulturnog atributa ili srodnog obzira iz kojeg kuta promatrali, ja vidim ova stanja kao niza kulturnih atributa kojima je dana prednost prema povezane strane iste stvarnosti, neizbjene strukturalne drugim izvorima smisla. Treba naglasiti da identitet ne- zahtjeve ljudskog djelovanja. Usporedo s mnogim oblicima u svakodnevnoj primjeni samo jedno znaenje. Zbog ma narativnosti idu nova razumijevanja drutva i oblika sloenosti njegove primjene susreemo se s razliitim zajednikog ivota. U suglasju sa slobodnim, neangairaoblicima pa govorimo o osobnom, pojedinanom, kolek- nim pojedincem, pogled na drutvo je stvoren konsenzutivnom, grupnom, nacionalnom, koroporacijskom i dru- som slobodnih pojedinaca i, sukladno ovome, stvoren je gim identitetima. pogled na drutvo sainjeno od nosilaca individualnih Identitet danas, spoznajno vie nego ikad, postaje prava. Ovo je moda jedna od najukorijenjenijih predstavsnano sredite otpora bilo kojem obliku unifikacije. Strah ki o drutvu koju je na povrinu izbacila moderna civilizaod nestanka vlastite kulture i njezine batine, pod bilo cija. kakvom, javnom ili tajnom izlikom, identian je strahu od Moderni identitet je nastao zbog promjena u samoraneprepoznatljivosti. Svaka unifikacija nastoji transcendi- zumijevanje povezanih sa irokim rasponom djelovanja rati razliitost, postati kreator neke nove drutveno kul- religijskih, politikih, ekonomskih, obiteljskih, intelekturne i historijske svijesti, upotrebljavajui raspoloivu tualnih, umjetnikih konvergirajui i snaei jedni dru-

BEHAR 87-88

81

ZNANSTVENI RADOVI
ge da bi stvorili identitet: djelovanja, npr. vjerske molitve ili rituala, duhovne discipline kao lana vjerske kongregacije ili samoispitivanja kao regeneracije, politike konsenzusa, obiteljskog ivota udruenog braka, odgoja novog djeteta (to se razvija od osamnaestog stoljea), umjetnike kreacije kao rezultata, zahtjeva za originalnou, razdvajanja i obrane privatnosti, trita i ugovora, ili dobrovoljnih udruga, kultiviranja i izraavanja osjeaja, napretka znanosti... Sve je ovo povezano sa etikim problemima. Mi se bavimo moralnim intencijama koje su neobino duboke, mone i univerzalne. One su toliko duboke da smo mi u iskuenju da razmiljamo o njima kao o onima ukorijenjenim u instinktu, nasuprot drugim moralnim reakcijama koje se u velikoj mjeri ine posljedicom odgoja i obrazovanja.Izgleda da postoji prirodni, uroeni osjeaj krivice da se izazove smrt ili povrijedi netko drugi, sklonost da se pritekne u pomo ozlijeenom ili onome u opasnosti. Kultura i odgoj mogu pomoi da se definiraju granice relevantnih drugih ali izgleda da oni ne tvore samo osnovnu reakciju. Zbog toga su mislioci osamnaestog stoljea, poglavito Rousseau, mogli vjerovati u prirodnu sklonost suosjeanja za druge. Ako bi ikada netko tako predloio, mi bi se odmah trebali zapitati to razlikuje one unutra od onih koji se nalaze vani. I mi bi se trebali usredotoiti na ovu karakteristiku razliitosti kako bi pokazali da to nema nita zajednikog sa nametnutim uvaavanjem. To je ono to mi radimo sa rasistima. Boja koe ili fizike osobitost nemaju nita zajednikog s onim ime ljudi izazivaju nae potovanje. Zapravo nijedna ontoloka pretpostavka nije u suglasnosti s ovim. Rasisti moraju tvrditi da su neke od kljunih moralnih osobina ljudskih bia genetski uvjetovane: da su neke rase manje inteligentne, manje sposobne da imaju visoku moralnu svijest, i slino. Logika argumenta ih primorava da trae uporite za svoju tvrdnju na terenu gdje su oni empirijski najslabiji. Logika itave ove rasprave uzima unutarnju deskripciju za ozbiljne opise predmeta naih moralnih odgovora iji su kriteriji neovisni od naih de facto reakcija. Moralnost, naravno, moe biti i esto jeste definirana isto kroz pojmove uvaavanja drugih. Ova kategorija morala je zamiljena da usmjerava upravo nae obveze prema drugim ljudima. Ali, ako usvojimo ovu definiciju, onda moramo dopustiti mogunost postojanja drugih oitanja iznad morala koja su od sredinjeg znaaja za nas, i koja uvode na scenu bitnu evaluaciju. To su pitanja o tome kako u ivjeti svoj ivot, a to se dotie pitanja koja vrsta ivota je vrijedna ivljenja, ili koja vrsta ivota bi ostvarila obeanje implicitno mojim osobnim talentima, ili zahtjevi nametnuti nekome s mojim mogunostima, ili to tvori bogat, smislen ivot nasuprot onome koje se tie sporednih stvari ili trivijalnosti. U najirem smislu, etnos podrazumijeva skup svih osobina koje jedan narod ine posebnim . Po irokogorovu etnos predstavlja grupu ljudi koji govore istim jezikom, a povezuju ih zajedniko porijeklo, obiaji, smisao ivota, tradicija koja ih odvaja od drugih slinih grupa. Acaves pak smatra da etniko treba definirati u smislu kulturnih etnosa grupe koja ima zajedniku genetiku ili jeziko, religijsko, nacionalno i socijalno porijeklo.

SAETAK
Za razliku od Hrvata i Srba koji potiu iz dvije konfesije iste vjere, muslimani sadre jo izraeniju razliku na vjerskom planu: islam nije samo druga konfesija, kao katolicizam i pravoslavlje, nego i druga religija. Razlika izmeu konfesije i religije koju ovdje podrazumijevamo znai ovo: religija pretpostavlja jedinstven model unutar koga mogu postojati sekte koje prerastaju u posebne konfesije. Poznato je da, uz katolicizam i pravoslavlje, idu i dva samostalna opekulturna modela, koji neposredno mogu utjecati na formiranje nacije. Onda je, ve samo po sebi, razumljivo da je drugaiji religijski model (ovdje orijentalno-islamski) bio osnovica drugaijem kulturnom modelu i time je jo intenzivnije utjecao i na nacionalnu samobitnost. Svedeno: kad je govor o Bonjacima, bitna razlika je potekla od religije koja je unijela nove elemente u civilizaciju i kulturu i mogla da poslui u zavisnosti od ponaanja njihovih sunarodnjaka kao vra osnova narodnosnog, a kasnije sve vie nacionalnog diferenciranja. Postojee razlike kad je govor o Srbima, Hrvatima i Bonjacima znatno su konfesionalno determinirane. Utemeljen stav mogao bi se ukratko ovako formulirati: pogreno je te razlike okamenjavati, jednako kao to ih je tetno potpuno ignorirati. Identitet danas spoznajno vie nego ikad postaje snano sredite otpora bilo kojem obliku unifikacije. Strah od nestanka vlastite kulture i njezine batine, pod bilo kakvom izlikom, identian je strahu od neprepoznatljivosti. Svaka unifikacija nastaje transcendirati razliitosti, postati kreator neke nove drutveno-kulturne i historijske svijesti, upotrebljavajui raspoloivu mo preobraavanja, teei zatvaranju kulturnog kruga forsiranom diferencijacijom, ne obazirui se na povijesnu opomenu empirijske tradicije, koja uvijek nanovo svjedoi da ideju o poretku, dravi, drutvu, ako su represivni, najprije zamjenjuje idejom o slobodi, dakle o ravnopravnosti i solidarnosti, koje uvijek stoje u teitu identiteta. ovjek je po sebi i na izravan nain svijet trancendentnog i, nastoji li ovjekom biti, nuno mora transcendirati. Svoje transcendiranje ovjek ostvaruje kako kroz religiozno ivljenje tako i kroz kulturno pripadanje i ponaanje. Ovo, dakako, na osobit nain vrijedi za umjetnost, filozofiju i religiju, odnosno umjetnika, filozofska i religiozna transcendiranja. I dok umjetnik ima osjeaj da on stvara svijet, homo religiosus moe misliti da je cijeli svijet stvoren zbog njega i darovan upravo njemu.

82

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI

Indijski muslimani: manjina izmeu marginalnosti i participacije

Pie: prof. dr. Ruica iak-Chand, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

SAETAK
Predmet razmatranja rada jest poloaj muslimanske zajednice, najvee manjinske religije u nezavisnoj Indiji i najvee manjine u svijetu s obzirom na ulogu muslimana/islama u podjeli Indijskog potkontinenta i nastanku Pakistana, te posljedice koje je dioba Potkontinenta ostavila na status danas muslimanske manjine u suvremenom indijskom drutvu. Temeljei se na nedavnom Izvjetaju vladinog komiteta o socioekonomskom i obrazovnom poloaju muslimanske zajednice u Indiji i drugim istraivanjima, tekst ukazuje na uzroke marginalnosti ove skupine ali i na paralelne pojave i procese vezane uz nastojanje ukljuivanja muslimana u tokove indijskoga drutva. Tekst se, takoer, rubno dotie i nekih specifinosti indijskog islama nastalih iz bliskog dodira s hinduizmom. Kako jedna obuhvatnija razrada teme uvelike nadilazi okvir ovoga rada, to treba rei da je namjera tek naznaiti neke (bitne) aspekte problema.

***
Indijski islam manjinska je religija na periferiji velike islamske tradicije. Osobito nakon podjele Indije, 1947., indijski islam postaje religija u dijaspori koja u suoavanju s hinduistikom veinom trai i brani svoj identitet. Naprotiv, u svojim puko-religijskim obiljeljima indijski islam rezultat je stoljea duge koegzistencije s hinduizmom. Ova obiljeja vidno razlikuju indijsku varijantu islama od islama drugih regija Bliskog i Srednjeg istoka. injenica da su indijski muslimani (iji se vladajui sloj sastojao od predstavnika turkijskih i drugih naroda iz Srednje Azije, zatim Iranaca, Afganistanaca, Arapa i domaih obraenika) politiki i vojno stoljeima nadzirali sredinje regije Indije prijeila je da njihov brojano manjinski status postane problem. Tek raspadom mogulskoga carstva i neuspjelom pobunom protiv Britanaca 1857. dolazi do krize identiteta vladajuega muslimanskog sloja koja se zaotrava konfrontacijom s engleskom kolonijalnom silom te s jednom vitalnom i na prilagodbu spremnom hinduistikom veinom (Schwerin, 1978: 308). Danas najvea indijska manjina, muslimanska zajednica, s gotovo 140 milijuna pripadnika (13,4% ukupnog stanovnitva), ujedno trea najbrojnija populacija muslimana u svijetu, poslije Indonezije i Pakistana, i druga najbrojnija skupina iita, (iza Irana), rijetko dobiva neku veu panju u medijima, bilo u Indiji ili ire. Ako, onda se radi

ili o viktimizaciji muslimana od strane hinduistikih nacionalista primjerice, Guarat (Gujarat), 2002., Mumbai (Bombay) izmeu 1992-1993. ili, ee, o islamskoj prijetnji indijskoj unutranjoj stabilnosti i sigurnosti na primjer, ekplozije bombi u trgovakom centru Delhija, u oujku 2008., bombaki napad na "vlak prijateljstva" ("Friendship Express") izmeu Delhija i Lahorea, 19. veljae 2007. ili, ranije, eksplozije vlakova u etvrtima Mumbai-a, u srpnju 2006. godine. Iako slubene vlasti ove napade pripisuju ekstremistikim organizacijama, s bazom u Kamiru, ili aktivnostima pakistanske tajne slube, meu obinim graanima ovi incidenti kumuliraju predodbe o indijskim muslimanima kao antinacionalnoj i prema indijskoj dravi neprijateljski raspoloenoj zajednici; no razlozi tome imaju svoje dublje povijesne korijene jo u 19. stoljeu, te napose u sukobima koji su doveli do podjele Indijskog potkontinenta na Indiju i Pakistan 1947. godine. Njima, dakako, pridonosi i dugogodinji secesionistiki pokret u Kamiru, podravan od strane Pakistana, zatim posebni ustupci indijskog Ustava Kamiru prema lanu 3701 (Parekh, 2006: 191), kao i protivljenje muslimana dugo oekivanoj reformi islamskoga zakonodavstva koje polazi od pretpostavke da je islamsko pravo (erijat) sastavni dio religije te da se jedna sekularna drava s nemuslimanskom vladom ne moe mijeati u vjerska prava muslimana (premda je i u susjednoj islamskoj dravi Pakistan jo poetkom 1960-ih reformirano tradicionalno obiteljsko pravo). Argumenti koji upuuju na neodrivost, ali i netonost, takva shvaanja nailaze na permanentno opiranje (ponajprije uleme), koje se objanjava ne samo vjersko-juristikim konzervativizmom ve i politiki obrambenim stavom manjine. Sada emo se krae osvrnuti na povijesnu pozadinu nastanka sukoba koji je doveo do traumatine diobe Potkontinenta a ije se posljedice do danas odraavaju na poloaj muslimanske manjine u Indiji (o tome opirnije v. iak-Chand, 2000: 435-469). Putem kapitalistikih oblika proizvodnje i modernih sredstava komunikacije britanski je kolonijalni kapitalizam ekonomski i administrativno ujedinio je Indiju i time manje ili vie onemoguio opstanak indijskoga feudalizma. No kako je takva transformacija indijskoga drutva bila prije svega motivirana interesima stranog kapitala i po svojim je obiljeljima i obujmu bila iskljuivo prilagoena potrebama stranih interesa, ostala je nepotpuna i u mnogoemu pogubna po razvitak Indije. Jer britanska je vlada

BEHAR 87-88

83

ZNANSTVENI RADOVI
u Indiji i dalje odravala feudalistike relikvije i openito, do dolaska Britanaca muslimani vladali Indijom te da im ta radi uvrenja svoje vlasti, podravala konzervativne sna- injenica daje historijsko i politiko znaenje koje uvelike ge drutva. Prije svega, podjela indijskog stanovnitva na premauje njihovu brojanu zastupljenost; odatle im s vjerske zajednice u 19. stoljeu kao i razdioba izmeu pravom, u politikoj raspodjeli moi pod britanskom upra"hinduistikog" i "muhamedanskog" zakonodavstva koja vom, pripada udio vei od razmjernoga. Britanci su pokaje svoju daljnju institucionalizaciju nala u popisu stanov- zali spremnost priznati muslimansku zajednicu u Indiji zanitva koji je ustvrdio hinduistiku "veinu" i muslimansku sebnim entitetom, pomoi muslimanima da zadre svoju "manjinu" ali i druge vjerske manjine (krani, budhisti, prednost u vladinim slubama, ukratko, omoguiti im zasikhi i drugi), to je kasnije postalo osnova izbornih, za- seban politiki prostor; zauzvrat, dakako, od muslimana stupnikih politika, dovela je do podijeljenosti indijskoga se oekivala aktivna potpora britanskoj upravi u Indiji. Kada je na Konvenciji Muslimanske lige 1940. u Lahodrutva u niz zasebnih entiteta u zemlji koja nikad ranije reu prihvaena rezolucija u kojoj se trailo osnivanje jedne nije na taj nain bila strukturirana oko vjerskih granica. Uvoenjem odvojenih izbornih tijela za razliite religij- ili vie muslimanskih drava na Potkontinentu, to je oznaske skupine, ponajprije za muslimane, kao i odvojeno za- ilo nepovratni pomak u prilog stvaranja Pakistana. I dok stupanje njihovih interesa u zakonodavnim skuptinama i je do tada Muslimanska liga (osnovana 1905.) imala sekudrugim politikim tijelima, britanski je reim usvojio poli- larni karakter, sada je islamu pripala uloga da po mnogotiku divide et impera to je ne samo sprijeavalo nacio- emu raznoliku muslimansku populaciju pripadnike nalno povezivanje Indijaca2 ve je otvorilo prostor za jaa- brojnih vjerskih kola i sekti, siromane i bogate, nepinje religijskih identiteta, proces koji je kako u svojoj idej- smene i obrazovane, Tamile, Bengalce, Pandabe i druge noj zamisli tako i u artikulaciji bio duboko razjedinjujui ujedini u jednu cjelinu. I premda su pojedini ugledni (prema Van der Veer, 1998: 19-20). Tako je isticanje drutvene i kulturne po- Namee se pitanje: u kojem je zapravo obliku sebnosti muslimana bio samo uvod u politiku borbu za stvaranje zasebne politike za- postojala muslimanska zajednica u 19. stoljeu jednice, pri emu se pozivalo na povijesnu u Indiji? Postojala je, dakako, zajednica teoriju da hindusi i muslimani ne dijele iste muslimanskih vjernika, ujedinjena zajednikim kulturne i religijske vrijednosti i stoga predstavljaju dvije odvojene zajednice/nacije. Sa vjerovanjem u proroka Muhameda, prihvaanjem stjecanjem nezavisnosti ova je teorija dovela Kurana kao izvora religijskog autoriteta te do nastanka Pakistana, domovine muslima- sudjelovanjem u zajednikom molitvenom na, prouzroivi golemu migraciju stanovnitva u oba smjera: iz Pakistana u Indiju te iz obredu; takoer, mnogi su indijski muslimani, Indije u Pakistan, premda je veliki dio musli- premda ne svi, slijedili erijat. manskoga stanovnitva ostao u Indiji. Namee se pitanje u kojem je zapravo obliku postojala muslimani govorili o stapanju islamskih i hinduistikih muslimanska zajednica u 19. stoljeu u Indiji. Postojala je, kulturnih struja i jedanaest stoljea zajednike povijesti, dakako, zajednica muslimanskih vjernika, ujedinjena za- ije sociokulturno naslijee jednako dijele hindusi i muslijednikim vjerovanjem u proroka Muhameda, prihvaa- mani, Jinnah, glavni arhitekt Pakistana, predstavljao je njem Kurana kao izvora religijskog autoriteta te sudjelo- islam i hinduizam kao dva odvojena drutvena poretka, vanjem u zajednikom molitvenom obredu; takoer, istiui da njihovi sljedbenici pripadaju dvjema potpuno mnogi su indijski muslimani, premda ne svi, slijedili eri- drugaijim civilizacijama, utemeljenim na meusobno sujat. No, na iroj razini zamjeivala se velika raznorodnost kobljavajuim idejama. Zbog tih je razloga bilo nezamislivjerovanja i vjerskih praksi, muslimani su govorili razliite vo da bi muslimani mogli ivjeti tek kao manjina u zemlji jezike i nisu se mogli pozivati na zajedniko porijeklo: ne- u kojoj dominiraju hindusi. Naprotiv, oni moraju stei vlaki su bili potomci osvajaa s Bliskog Istoka, iz Male Azije ili stitu dravu u kojoj e moi uspostaviti svoj ustavni poreMongolije, drugi, meutim, domai obraenici koji su za- dak i svoje zakone. drali brojne neislamske obiaje i obrede koji su ukazivali Raireno miljenje da teorija o dvije nacije i odatle na njihove indijske korijene. Stoga, ono to su Britanci pri nastala islamska ideologija Pakistana nije imala vrih prvom opem indijskom popisu stanovnitva 1881., ot- korijena meu muslimanskim masama i da je cijela ideja krili bio je geografski raspreni agregat muslimana Pakistana djelo nadolazee srednje klase muslimana, koja (19,7% ukupnog stanovnitva) koji nisu tvorili ni zasebni u jednoj ujedinjenoj Indiji nije vidjela mogunost vlastitog kolektiv ni bilo kakvu politiku, ekonomsku ili sociokultur- probitka u odnosu na obrazovaniju i brojem moniju klanu cjelinu (Ahmad, 1975; Pochhammer, 1981). su hindusa, tono je ako se zanemari utjecaj psiholokog Meutim, tijekom kasnog 19. i poetkom 20. stoljea momenta kod veeg dijela muslimanskog stanovnitva muslimanske elite u svojim naporima da se prilagode bri- to su ga ostavila stoljea muslimanske vladavine u Indiji. tanskom imperijalnom sustavu u Indiji i novim odnosima s Jer, ipak, za mnoge su muslimane islam i dravna mo drugim religijskim skupinama, nastojale su okupiti hete- bili istovjetni. Stoga, iako su muslimanski seljaci ivjeli u rogenu zajednicu muslimana pozivajui se, u to vrijeme, susjedstvu s hindusima, u njihovoj svijesti mogla je biti na simbole politike i historijske prirode. Isticalo se da su prisutna misao da muslimani ipak predstavljaju neto

84

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
drugo, neto bolje, jer su oni stvorili dravu i upravljali Indijom (Khalid, 1978: 276-278). Izbori u sijenju 1946. pokazali su se trijumfalnim za Muslimansku ligu; to, kao i Jinnahova nepopustljivost u pregovorima, koja se temeljila na izbornoj pobjedi, bili su glavni neposredni faktori podjele Indije. Je li onda Liga upravo "parolom" Pakistan privukla muslimanske mase, jer je ta predoba ponajbolje izraavala njihov osjeaj zasebnosti i elje za slobodom, odvojeno od sve napornije koegzistencije s veinskim hindusima, ili su uspjeh teritorijalnog razdvajanja nadahnuli religijski motivi (Dumont, 1970), teko je rei. Nije, zapravo, mogue iskljuiti bilo tradicionalne bilo moderne poticaje; naprotiv, sigurnije je pretpostaviti da su u pitanju bili meusobni utjecaji, s jedne strane, tradicionalnog drutva i historijskog naslijea i, s druge strane, britanske dominacije i modernih zapadnih ideja i normi. No uspjeh dokazivanja pretpostavke da je religija primarni inilac razlikovanja nacionalnog identiteta bio je (i ostao) prolazan, jer su se, osim sri islamskih simbola, svi ostali simboli pokazali razjedinjujuima. Pakistan, unato svojoj vjerskoj homogenosti, nije uspio izgraditi pravu pakistansku svijest. Regionalne kulture i njihovi jezici pokazali su se jaima od jedinstvene islamske, perzijskourdske kulture elite. Danas u Pakistanu dolazi do etnikih redefinicija. Pandabi, najbrojniji i s veim udjelom obrazovanog stanovnitva od ostalih etnikih skupina, najvre su etablirani u vojsci (85% vojnih snaga) i dravnoj administraciji. Oni su postali istinski muslimani za koje je stvoren Pakistan. Brojano i gospodarski slabije etnike skupine ne dijele ovo stajalite i nastoje iznova definirati svoje identitete, sada, meutim, kao Sindhi, Pathani, Baludi, naglaavajui, dakle, svoju etniku pripadnost i zahtijevajui ujedno pravedniju raspodjelu dobara. Takoer, teorija o dvije nacije mnogo je toga ostavila nerijeenim. Deseci milijuna muslimana prihvatili su pobjedu Kongresa i nastavili ivjeti u Indiji, i to u regijama s preteno hinduistikim stanovnitvom. Bilo je nejasno kako e Pakistan sluiti interesima onih koji su ostali u susjednoj zemlji; jednako je bilo slabo definirano kako e muslimanska/islamska drava integrirati hinduistiku manjinu unutar svojih granica.3 ipak vlada stanoviti osjeaj zajednike pripadnosti, pa je u tom smislu legitimno koristiti pojam "indijski muslimani". Antimuslimanska retorika, diskriminacija i zanemarivanje od strane vlasti pridonijela je kulturnoj zatvorenosti, ekonomskoj marginalnosti i, osobito, zaostajanju muslimana na podruju obrazovanja u odnosu na ostalo stanovnitvo Indije. Skoranjim objavljivanjem Izvjetaja o socijalnom, ekonomskom i obrazovnom statusu muslimanske zajednice u Indiji ("Social, Economic and Educational Status of the Muslim Community in India", A Report, Prime Minister's High Level Committee) u studenom 2006., http://minorityaffairs.gov.in/newsite/sachar/, tzv. Sachar izvjetaja nazvanom po predsjedniku specijalnog Komiteta, sucu Rajendri Sacharu, imenovanom od premijera Manmohan Singha sve je to postalo i slubeno znano. Izvjetaj, podijeljen u dvanaest poglavlja, na 425 stranica, iscrpno govori o stanju na podruju obrazovanja, zdrastva, zapoljavanja, infrastrukture, javnih programa i drugih sektora. Komitet je, naime, imao zadatak to obuhvatnije "snimiti" ivotne uvjete i opu situaciju muslimanske zajednice na podruju itave Indije. Politika motivacija bila je jasna: golema i nezadovoljna muslimanska manjina najvea u svijetu predstavlja znaajan sigurnosni izazov ali i vaan glasaki rezevoar iju je potporu Kongresna stranka krajem osamdesetih prologa stoljea izgubila. No razlozi vaniji od politikih bili su oni razvojne prirode zemlje; naime, brza transformacija indijske ekonomije zahtijeva nove i efikasnije oblike upravljanja, bolju infrastrukturu i uinkovitije koritenje golemih resursa znanja, vjetina, openito ljudskog potencijala. Muslimani, generalno uzevi, nisu (jo) postali dio indijskoga ekonomskog booma; stoga je zadaa specijalno imenovanog Komiteta bila prikupiti i sistematizirati podatke i spoznaje o muslimanskoj zajednici kako bi vlada mogla pokrenuti inicijative koje e efikasnije ukljuiti muslimane u mainstream indijskoga drutva. Istraivanje koje je Komitet proveo meu muslimanskom populacijom pokazalo se, kako u svojem metodolokom pristupu tako i obuhvatnosti problematike, iznimno temeljitim, ali i duboko uznemirujuim u dokumentaciji koja svjedoi o desetljeima sistematskog zanemarivanja zajednice u raznim domenama socioekonomskog i politikog ivota zemlje. Stereotipi hinduistike desnice o muslimanima kao "privilegiranoj manjini" koja se, izmeu ostaloga, protivi kontroli raanja i tako eli ponovno dominirati indijskim drutvom opovrga poglavlje u Izvjetaju koje govori o demografskim kretanjima, ukazujui da iako je stupanj fertiliteta meu muslimanima neto vii od prosjenoga u poredbi s drugim skupinama, on biljei lagani pad tijekom posljednjeg desetljea. Osim toga, postoji oigledna korelacija izmeu fertiliteta i razine obrazovanja; openito nia obrazovna razina meu muslimanima, a posebno meu enama, objanjava iskazane razlike. Izvjetaj zakljuuje da ako se u muslimanskoj populaciji i dalje zadri sadanja stopa fertiliteta, muslimani e do 2050. dosegnuti najvie 19 posto ukupnoga stanovnitva Indije. Najoitiji primjer diskriminacije muslimana prisutan je, prema navodima Izvjetaja, u domeni obrazovanja i eko-

***
Zbog podjele Indije tamonji su muslimani platili visoku cijenu u kulturnom i politikom, pa i gospodarskom pogledu. Dok je zajednica hindusa ostala fiziki netaknuta, muslimanska je doivjela razdiobu naprije u dvije, a od 1971. u tri drave: Pakistan, Banglade i Indiju. Muslimani u nezavisnoj Indiji pojavili su se kao nova zajednica; njihov poloaj nije nimalo slian onome prije nezavisnosti. Kako teorija o dvije nacije vie nije na snazi, muslimani u Indiji suoeni su s dilemom u vezi sa svojom novom ulogom u zemlji njihov politiki identitet tek se treba vre uspostaviti. Poznavaoci i istraivai indijskih drutvenih prilika znaju da muslimani vrlo mjeovita populacija, kako u pogledu jezika, unutarreligijske pa i politike orijentacije i klasne pripadnosti u veini spadaju meu najmarginalnije i najsiromanije indijske slojeve. No unato njihove velike raznolinosti, meu muslimanima

BEHAR 87-88

85

ZNANSTVENI RADOVI
nomskog statusa. Jer, premda su muslimani urbanizirani- suprotno, kako smo ranije konstatirali). Istraivanje vladija skupina u odnosu na druge, stupanj njihove pismenosti nog Komiteta takoer je ustvrdilo da su muslimani, osim nalazi se ispod prosjeka, uestalost prekida kolovanja to dijele stanovito zajedniko iskustvo marginalnosti, najvia je meu svim usporedivim skupinama, a broj go- vidno podijeljeni du klasa pa i kasta (zbog bliskog dodira dina provedenih u kolama najnii u zemlji. Meu studen- s kulturom hindusa i hinduistikih obraenika na islam). tima koji su diplomirali na vodeim indijskim sveuilitima Izvjetaj govori o tri diferencirana drutvena sloja i katei visokim kolama samo je jedan, od pedeset studenata, gorije zanimanja meu muslimanima: arafi (plemstvo), musliman, brojka mnogo nia od one bilo koje druge gru- iji se vii drutveni status temelji na njihovom arapskom pe stanovnitva, ukljuujui pripadnike bivih "nedodirlji- porijeklu; adlafi, preteno obraenici, drutveno i gospovih". U tom se kontekstu namee nunost modernizacije darski bliski pripadnicima niih klasa/kasta i, konano, armedresa; pored tradicionalnoga vjerskog obrazovanja, zali, po svojem su opem socioekonomskom poloaju koje i danas prevladava, drugi kolski predmeti, iz po- jednaki s bivim "nedodirljivima" unutar hinduistikoga druja prirodnih i drutvenih znanosti, matematika i in- stratificiranog poretka (Hansen, 2007: 51). Potonje dvije formatika te hindski i engleski jezik, pored urdskog (jezika kategorije, dakle, muslimani koji potjeu iz niih kasta isnastave), moraju postati dio redovnog curriculuma musli- punjavaju time uvjete za ukljuivanje u vladine programe manskih kola. afirmativne akcije odnosno za stjecanje prava na rezervaMuslimani danas ive u gotovo svim dijelovima Indije, ciju mjesta u obrazovnim institucijama i dravnim slubaipak, s najviim postotkom u ukupnom stanovnitvu u dr- ma, te odgovarajuu politiku zastupljenost u zakonoavi Dammu i Kamir (67.0%), zatim na istoku zemlje, u davnim tijelima Indije; te su mogunosti u pravilu bile Assamu (30.9%) i Zapadnom Bengalu (25.2%), na jugu, u dostupne samo deprivilegiranim zajednicama hindusa (i Kerali (24.7%) te na sjeveru Indije, u Uttar Pradeu (18.5%) jednom broju neobudhista i pripadnika sikhske manjine, i Biharu (16.5%) (Census 2001; http://en.wikipedia.org/wiki/Islam_in_India). Muslimani Osim u nekoliko indijskih saveznih drava, gdje su openito obrazovaniji, urbaniji, bolje inte- muslimani ine vie od etvrtine stanovnitva, i u grirani i ekonomski napredniji u zapadnim i kojima su na vlasti lijevo orijentirane stranke junim indijskim dravama negoli u dravama na sjeveru i istoku zemlje. Razlog tome (prije svega Zapadni Bengal i Kerala), stupanj djelomice lei u diobi Indije 1947., kad je zapoljavanja muslimana u javnom sektoru rijetko imunija i obrazovanija muslimanska populadostie deset posto. cija migrirala na sjever, u Pakistan, ili na istok, u Banglade (tada Istoni Pakistan). Prosjena stopa pi- obraenika iz niih kasta). injenica da vie od polovine smenosti meu muslimanima u Indiji iznosi, prema cen- indijskih muslimana pripada upravo tim skupinama izazusu 2001., 59.1 posto; kod ena 50.1 posto. Najviu sto- zvala je meu konzervativnijim slojevima islamske zajedpu pismenosti, 89.4%, biljei Kerala, koja ve desetljei- nice prilian otpor. Preporuke izvjetaja Komiteta da se ma, na razini itave drave, ima najviu stopu pismenosti potonjim podskupinama treba omoguiti pristup spome(95-100%) zahvaljujui upornosti komunistikih vlasti na nutim vladinim programima pokrenule su brojne kontroprovedbi programa opismenjavanja stanovnitva u toj verzne reakcije i rasprave meu raznim skupinama. Kako junoindijskoj dravi. Prema cenzusu iz 2001. prosjek pi- je bilo za predvidjeti, hinduistiki nacionalisti ocijenili su smenosti na razini Indije iznosio je 65.38 posto (India Izvjetaj antinacionalnim i neistinitim i optuili predsjed2003., A Reference Annual, str. 98). nika Komiteta, R. Sachara, da "brine o teroristima".4 PoliIzvjetaj Komiteta ustvrdio je nadalje injenicu da se ve- tiki voe hindusa niih kasta i bivih "nedodirljivih", kojiina muslimana zapoljava u malom i neformalnom podu- ma ustavna prava na stjecanje diskriminatorne nadoknazetnitvu, slijedei u pravilu svoje tradicionalne zanate (tka- de u obrazovanju i zapoljavanju, zbog viestoljetne drunje, izrada tepiha, sitna mehanika i sl.). Opa ekonomska tvene i ekonomske diskriminacije, znae samu bit njihove introverzija koja prevladava meu muslimanima ima za po- politike svijesti i borbe za ravnopravnost, pokazali su sljedicu niska oekivanja mladih u sektorima formalnog suzdranost naspram moguega dijeljenja pogodnosti zapoljavanja, to dodatno doprinosi slaboj "vidljivosti" za- afirmativne akcije s muslimanima. Istodobno, vano je istaknuti da upravo izmeu tih zajednice. Osim u nekoliko indijskih saveznih drava, gdje muslimani ine vie od etvrtine stanovnitva, i u kojima su jednica i preteito siromanijih kategorija muslimana u nona vlasti lijevo orijentirane stranke (prije svega Zapadni vije vrijeme sve ee dolazi do politikog povezivanja. NaBengal i Kerala), stupanj zapoljavanja muslimana u jav- ime, jo od indijske nezavisnosti, muslimani su se, s obzinom sektoru rijetko dostie deset posto. U veini regija taj rom na svoj specifian manjinski poloaj, morali oslanjati je postotak ak nii od pet posto i muslimani redovito zau- na vanjske saveznike, to su dugo vremena i inili, vezujui zimaju nie poloaje ili zanimanja (nii slubenici ili fiziki se uz Kongres, ali su time postali i ovisni o Kongresnoj radnici). U diplomaciji, visokoj dravnoj administraciji, na stranci. Danas muslimani ee nalaze oslonac u politikim viim poloajima u policiji, vojsci, financijama, predstavlje- saveznitvima sa zajednicama s kojima u indijskom drutvu dijele slinu sudbinu, za razliku od veza s Kongresnom ni su sa svega dva posto zaposlenih. Muslimani se obino doivljavaju i tretiraju kao jedin- strankom koja je s muslimanima rijetko nalazila stvarni zastvena, monolitna, zajednica (premda stvarnost govori jedniki jezik. Takoer se neko vrijeme zamijeuje proces

86

BEHAR 87-88

ZNANSTVENI RADOVI
meugrupnog povezivanja i horizontalne solidarnosti muslimana unutar zajednice, za razliku od donedavno naglaska na sigurnosti i vertikalnom usponu (Alam, 2000). Ovaj zaokret u procesu islamizacije sukladan je slinim pojavama i pokretima meu niim kastama koje se udruuju u kastinske organizacije i slino, kao muslimani, uspostavljaju horizontalnu solidarnost umjesto ranije statusne mobilnosti u okviru sustava. Pozadina obiju ovih procesa strukturalno je, ini se, identina. Ona, naime, proizlazi iz spoznaje da se u demokratski zasnovanom drutvu mo i statusna pokretljivost lake stjeu unutarnjom konsolidacijom i unutargrupnom mobilizacijom negoli ostajanjem u tradicionalnim strukturama, koje ionako zastarijevaju s novim drutvenopolitikim kretanjima. Takav e razvoj vjerojatno pogodovati i politikom ujedinjavanju muslimana u Indiji, ali bitno drugaijeg obiljeja i okolnosti od onih etrdesetih godina prologa stoljea. Tada, naime, muslimansko pitanje nije bilo postavljeno kao manjinsko ve kao pitanje druge nacije koja zahtijeva svoju zasebnu dravu. Ova promjena konteksta i uvjeta od povijesnog je znaenja jer muslimani danas dijele interese, rekli smo, sline onima koji prevladaju meu drugim marginaliziranim grupama u raznim dijelovima Indije, a to je potreba za stjecanjem priznanja i ravnopravnosti (Alam, 2000: 148). Valja jo dodati, uzimajui u razmatranje iri kontekst Indijskog potkontinenta, da je "rjeenje" muslimanskog problema usko vezano uz nadilaenje negativnog naslijea podjele Potkontinenta. Neprijateljski indijsko-pakistanski odnosi, kao i suptilno izjednaavanje muslimana sa sjeanjima na traumu diobe, prijee da injenica podjele preraste u povijesnu, ve uvijek iznova biva oivljavana silama sukobljavanja. No bez obzira na spomenute novije tendencije drutvenoga i politikog razvoja i s time povezane promjene stavova i ponaanja muslimana, izvjetaj Sachar komiteta nedvosmisleno upozorava na injenicu da je kulturna, ekonomska i politika izolacija muslimana prije svega odgovor te zajednice na desetljea sistematskog iskljuivanja iz irih drutvenih tokova, a ne neka "priroena" introvertiranost muslimana. Ostaje stoga otvorenim pitanje mogu li se, i na koji nain, preporuke Izvjetaja prenijeti u praktine politike; moe li se od sadanje vlade oekivati da predloene mjere za stvaranje zajednikih javnih prostora, mjeovitih susjedstava i kola i openito mjeovitog obrazovanja, implementira u skoroj budunosti? Jedno novije istraivanje hindu-muslimanskih odnosa A. Varshneyja ("Ethnic Conflict and Civic Life", 2002) pokazalo je, usporeujui odabrane sluajeve gradova u Indiji Kozhikode i Surata u Guaratu da tamo gdje su hindusi i muslimani, unato utjecaja Muslimanske lige u Kozhikodeu i dominaciji Bharatiya Janata hinduistike stranke u Suratu, povezani vrstim poslovnim vezama ali i svakodnevnim susjedskim i slinim socijalnim sponama, ne dolazi do nasilnih sukoba. Naprotiv, u gradovima (npr. Ahmedabad u Guaratu ili Aligarh u Uttar Pradeu), gdje ne postoje slini poslovni niti socijalni kontakti, muslimani su u pravilu getoizirani. Stoga, put od priznavanja i potivanja identiteta zajednice do nasilja meu razliitim zajednicama proizlazi iz netrpeljivosti prema drugome a njezin uzrok, zakljuuje autor studije, lei ponajprije u meusobnom nepoznavanju, to govori u prilog predloenih preporuka Komiteta, naime, o potrebi izgradnje zajednikih mjeovitih prostora, civilnih udruga i drugih slinih socijalnih veza izmeu hindusa i muslimana odnosno razliitih etnoreligijskih zajednica. U tom kontekstu spomenut emo dravu Bihar, na sjeveru Indije, koja godinama biljei niski broj incidenata izmeu dviju zajednica, dobrim dijelom zbog toga to su se politike u Biharu, uspostavom politikog saveznitva izmeu niih kasta hindusa i marginaliziranih muslimana, bitno promijenile. Inae, po mnogoemu neslavan, Bihar je prva sjeverna drava Indije, koja ve neko vrijeme zorno ilustrira ono to odavno predstavlja politiki zakon juga Indije. Naime, to su utjecajnije politike niih kasta to je manja vjerojatnost izbijanja hindu-muslimanskog nasilja; odnosi meusobne suradnje izmeu hindusa i muslimana traju, primjerice, ve desetljeima u Tamil Naduu i Kerali. Osobito u Kerali,5 muslimani su (nekih dvadeset posto ukupnog stanovnitva), zahvaljujui politikoj snazi svoje glavne stranke, Muslimanske lige, stekli razne povlastice. Pa, ipak, u Kerali nije praktiki nikada dolo do izbijanja nasilja izmeu dviju zajednica, jer Malayali, veinsko stanovnitvo Kerale, vezuje aktivnosti Muslimanske lige samo s onim politikama koje se tiu muslimana kao manjinske zajednice (Varshney, 2002). Ovakav odnos navodi na drugi mogui, i vaan, zakljuak; kako utjecaj politika deprivilegiranih kasta u Uttar Pradeu, najvee drave indijske federacije (160 milijuna), raste to bi se, unekoliko i povijesno uvjetovana, sklonost prema politikama etnoreligijskog ukljuivanja/iskljuivanja u tom dijelu Indije mogla poeti mijenjati. Zakljuno moemo ponoviti da je vano muslimane vidjeti ne kao homogen vjerski kolektiv, ve po mnogo emu raznorodan i slojevit segment drutva, razliitoga politikog, ekonomskog i kulturnog iskustva. Iz tih je razloga dvojbeno koliko je zapravo mogue inzistirati na nekom njihovom iskljuivo muslimanskom identitetu, zanemarujui sve ostalo, ukljuujui i sekularne okvire u kojima ive. Jer unato openito veoj urbanizaciji muslimana veliki postotak njih (nekih 60 posto) vezan je za ivot na selu, preteno kao radnici bezemljai ili mali farmeri, obrtnici ili trgovci, a njihova socijalna stratifikacija i interesi, kako je reeno, manje su ili vie identini s onima drugih itelja. Zato njihove povijesti i suvremena iskustva treba staviti u "indijsko okruenje", a ne u odnos sa "svijetom islama", koji je ionako prilino udaljen od imaginacije veine muslimana, upozoriti na oblike njihova pragmatinog angamana u drutvenim, politikim i ekonomskim procesima te na one pojave koje promiu ili zaustavljaju taj proces. U vrijeme kada neki na Zapadu govore o "zelenoj opasnosti", a drugi se pridruuju viziji budunosti S. Huntingtona u smislu "sukoba civilizacija", vano je iznova pogledati na poloaj muslimana u suvremenoj Indiji i na njihove odnose s veinskim hindusima; nuno je ispitati "moderno" razumijevanje islama, sudjelovanje muslimana u demokratskim procesima i njihovu podrku sekularnoj dravi i drutvu (Hasan, 1997).

BEHAR 87-88

87

ZNANSTVENI RADOVI
LITERATURA
Ahmad, Imtiaz. "The Social Structure of Muslim Communities in South Asia", u: D. Rothermund (ur.) Islam in Southern Asia. Wiesbaden: Franz Steiner Verlag, 1975, str. 61-75. Alam, Javeed (2000). "A Minority Moves into Another Millennium", u: R. Thapar (ed.). INDIA: Another Millennium. New Delhi London New York: Penguin Books, str. 135-151. iak-Chand, Ruica (2000). "Uloga religije u oblikovanju etnikog identiteta: islam i muslimani na Indijskom potkontinentu", u: E. auevi, Z. Matii, B. Merlin i M. dralovi (ur.). Trava od srca: Hrvatske Indije II. Zagreb: Hrvatsko filoloko drutvo Filozofski fakultet, str. 435-469. Dumont, Louis. Religion/Politics and History in India. Paris: Mouton Ed., 1970. Hansen, Thomas, Blom (2007). "The India that does not shine", ISIM REVIEW (International Institute for the study of islam in the modern world), Leiden, no. 19, str. 50-51. Hasan, Mushirul. Legacy of a Divided Nation: Indias Muslims since Independence. London: Hurst & Co., 1997. Huntington, Samuel, P. The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order. New York: Simon & Schuster, 1996. INDIA 2003: A Reference Annual, (ed.) Research, Reference and Training Division, Publications Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India, New Delhi. Khalid, Duran. Pakistan und Bangladesh, u: Werner Ende i Udo Steinbach (ur.) Der Islam in der Gegenwart. Munchen: Verlag C. H. Beck, 1978, str. 274-307. Lannoy, R. The Speaking Tree. London: Oxford University Press, 1971. Osella, Filippo&Caroline (2007). "Muslim Entrepreneurs between India and the Gulf", ISIM REVIEW, Leiden, no. 19, str. 8-9. Parekh, Bhikhu. Rethinking Multiculturalism: Cultural Diversity and Political Theory. New York: Palgrave Macmillan, 2006. Pochhammer, Wilhelm von. Indias Road to Nationhood: A Political History of the Subcontinent. New DelhiBombay-Calcutta: Allied Publishers, 1981. Schwerin, Kerin. Indien, u: Werner Ende i Udo Steinbach (ur.) Der Islam in der Gegenwart. Munchen: Verlag C. H. Beck, 1978, 307-314. Topalovi, Duko (2000). "Kamir rtva geopolitike", u: E. auevi, Z. Matii, M. dralovi i B. Merlin (ur.). Trava od srca: Hrvatske Indije II. Zagreb: Hrvatsko filoloko drutvo Filozofski fakultet, str. 471-494. Van der Veer, Peter. Religious Nationalism: Hindus and Muslims in India. Delhi: Oxford Univ. Press, 1998. Varshney, Ashutosh. Ethnic Conflict and Civic Life: Hindus and Muslims in India. New Delhi: Oxford Univ. Press, 2002.
drave zabranjuje pravo na useljenje odnosno kupnju zemlje u Kamiru (Parekh, 2006: ibid.). Inae, problem Kamira otvoren je britanskim kolonijalnim povlaenjem i podjelom Indijskog potkontinenta u kolovozu 1947. godine. Stvaranje Indije i Pakistana (Zapadnog i Istonog) rezultiralo je i s preko 14 milijuna izbjeglica te podjelom Bengala, Pandaba (Punjaba) i drugih podruja. Kneevinama koje su graniile s buduom indijsko-pakistanskom granicom ostavljena je mogunost opredjeljenja izmeu dviju novih drava. Iako su muslimani u Kamiru bili veinsko stanovnitvo, kamirski maharada Hari Singh pristupio je Indiji u listopadu 1947., to je dovelo do prvoga indijsko-pakistanskog rata, nakon kojeg je uslijedila teritorijalna podjela. Prije podjele u Kamiru je (tada ukupne povrine 223,054 km2) ivjelo neto vie od 4 milijuna stanovnika (prema popisu iz 1941.), od ega 77% muslimana, naseljenih uglavnom na sjeveru Kamira i u Kamirskoj dolini, te oko 20% hindusa, preteno naseljenih u Dammuu (Jammu), dok su ostalo stanovnitvo sainjavali sikhi, budhisti i drugi (prema Topalovi, 2000: 474). 2 Naslijee muslimanske vlasti u Indiji bila je podjela zemlje u dvije vjerske zajednice, hinduse i muslimane. Uspostavljanje britanske uprave nad tim zajednicama dovelo je do toga, da je svaka nastojala prvo istaknuti vlastiti identitet u borbi protiv strane dominacije. Prvotni uvjet za postizanje tog identiteta zahtijevao je odvojenu reafirmaciju vjerskog jedinstva, jer niti jedna od zajednica nije jo bila politiki organizirana. Ishod unutranje konfrontacije bio je taj da se manjinska vjerska zajednica muslimana nala suoena s opasnou da bude potisnuta od pluralistike zajednice hindusa (v. Lannoy, 1971: 252). 3 Jedan od najtraginijih i najozbiljnijih sporova izmeu Indije i Pakistana bila je razmjena stanovnitva u uvjetima golemih tenzija. Zapoevi poetkom 1947. bila je to najvea migracija u novijoj povijesti u kojoj je sudjelovalo vie od 14 milijuna ljudi s obje strane nove granice. Praktiki svi pripadnici sikhske i hinduistike zajednice, nastanjeni u dananjem Pakistanu, izabrali su migrirati u Indiju. Istovremeno, velika veina muslimana iz istonog Pandaba opredijelila se za Pakistan. Razmjenu stanovnitva popratilo je masovno nasilje u kojem je ivot izgubilo blizu 500 tisua ljudi. Unato toga pitanje vjerskih manjina nije bilo rijeeno ni u jednoj dravi; oko etrdeset milijuna musliamna ostalo je u Indiji, a deset milijuna hindusa u tadanjem Istonom Pakistanu. 4 Neki smatraju da je jaanje hinduistike nacionalistike struje reakcija na muslimanski fundamentalizam. injenica je, meutim, da u Indiji nije bilo organiziranoga muslimanskog politikog pokreta zadnjih ezdeset godina, sve od vremena diobe Indije. Najvea organizacija muslimana u Indiji, kao i u Pakistanu i Bangladeu, je transnacionalna Tablighi Jamaat, ije se povijesno sredite nalazi u blizini sufi svetita Hazrat Naizamud Din u New Delhiju, koja prije svega naglaava vanost kultiviranja vjerskog morala meu muslimanima. No istina je da je indijska muslimanska inteligencija, prepoznavi opasnost od komunalne polarizacije indijskog drutva i u pokuaju da zaustavi takav razvoj, osnovala vie nevladinih organizacija (ukljuujui i Sveindijski odbor muslimanskoga personalnog prava, 1972.) koje su nastojale okupiti nerijetko suprotstavljene strane unutar muslimanske zajednice. Bio je to pokuaj da se muslimani ujedine u obrani svoga kulturnog identiteta, ali i u obrani sekularnih temelja indijskog Ustava koje su nacionalistiki orijentirani hindusi poeli dovoditi u pitanje. Jedna od strategija potiskivanja muslimanske kulture unutar indijskoga drutva sastojala se od konverzije historijskih damija simbola muslimanskoga kulturnog identiteta u hramove, to se nerijetko toleriralo od strane lokalnih, pa ak, i sredinjih uprava vlasti. 5 Muslimanski poduzetnici iz Kerale u prvim su redovima indijske post-liberalne ekonomije. Ovi poslovni ljudi, zainteresirani za progres cijele zajednice, aktivno su ukljueni u razne udruge, kole, trgovake organizacije pa i politiku. Njihova orijentacija prema modernizaciji drutvenih praksi u muslimanskoj zajednici osobito u sferi obrazovanja povezana je s nastojanjima stvaranja muslimanske modernosti. Za muslimane Kerale migracija u zemlje Zaljeva predstavlja uspjeno povezivanje islama s modernim tehnologijama i modernim poslovanjem. Neboderi Dubaia, uljne rafinerije Kuwaita ili bogatstvo Riyadha demonstriraju kako znanost i suvremena tehnologija ne moraju biti suprotstavljeni islamu ve, naprotiv, mogu stvoriti materijalna dobra i ojaati religiju. Njihovo im iskustvo ukazuje da uspjeh na globalnom tritu trai vie od tradicionalne poslovne pronicljivosti; zahtijeva znanje i vjetine vezane uz nove tehnologije koje se danas mogu stei u novim, modernim, muslimanskim kolama i koledima Kerale; u tom smislu, materijalni napredak i vjerska reforma postaju meusobno isprepleteni pokazatelji modernosti (prema Osella, 2007:8-9).

BILJEKE:
1

Prihvativi injenicu kulturne jedinstvenosti drave Kamir i njezina nastojanja da ouva svoj identitet indijski je Ustav lanom 370 omoguio Kamiru dodatnu zakonsku zatitu koja indijskim graanima izvan te granine

88

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

Dr. Ahmed Smajlovi kao sudionik na jednoj od konferencija

BEHAR 87-88

89

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

Dr. Ahmed Smajlovi u Jajcu

Ulomak iz korespodencije

90

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

Slijeva na desno: Salim abi, Murat Omanovi, Sead Mufti, Ahmed Smajlovi; Zagreb

Dr. Ahmed Smajlagi, Prusac

BEHAR 87-88

91

DR. A. SMAJLOVI: FOTODOKUMENTACIJA

Mezar dr. Ahmeda Smajlovia (1938. 1988.)

Bila je zima i te noi padao je snijeg. Ujutro sam poeljela otii na njegov mezar, jednostavno osjetila sam tu potrebu. Kada sam dola na mezarje, pribojala sam se da neu moi nai i prepoznati Ahmedov mezar od tolikog snijega. Ila sam putem i zagledala jedan mezar koji je bio oien i put doveden do njega. Bio je to njegov mezar. Ko je to uradio ni dan danas ne znam. Jednom drugom prilikom kada sam otila na mezar, primijetila sam grupu ljudi koji su stajali kod njegovog mezara. Pomalo me je bilo strah pribliiti se, jer nisam znala tko su. Kada sam stigla do mezara, grupa mladih ljudi zastala je, iznenadili su se mom dolasku. Zamolili su me da nikom ne kaem da su bili na mezaru. Bili su to Ahmedovi studenti. (Munira Smajlovi)

92

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

Islam i Zapad
Pie: dr. Ahmed Smajlovi Interes za meusobno upoznavanje Istoka i Zapada bio je jedan od najpoticajnijih faktora njihovih historijskih odnosa, nesporazuma i susreta. Podsjetimo se u tom pogledu samo na povijest njihovih meusobnih veza prije pojave islama i odmah emo primijetiti koliko su one bile sloene, i isprepletene i korisne. Dolaskom islama pojavio se na ovom planu jo jedan veoma znaajan, ali ne i najznaajniji faktor koji je svojom snagom, razvojem, uenjem, vjerom, kulturom i doprinosom prerastao tokom etrnaestog stoljea u mjerilo ovih, pa i svjetskih odnosa, kretanja i razvoja uope. Bilo je u tome svemu i pokuaja da se zapadni i islamski svijet bolje zblie, vie upoznaju i dublje razumiju. U tom pogledu odrano je do sada nekoliko znaajnih meusobnih dijaloga, koji su doprinijeli veem razumijevanju i boljem upoznavanju, a moglo bi se rei ak i nadilaenju nekih historijskih naslaga nerazumijevanja i podbadanja. Mora se priznati da su u tom pogledu oba svijeta uinila znaajne korake naprijed i nadati se je da u perspektivi uine jo vie, to bi svakako pomoglo da ire gledamo na ovjeka i njegove tenje ka miru, slobodi, ravnopravnosti, razumijevanju, pravdi, jednakosti i svemu to je dobro za ovjeka i korisno za sve ljude svijeta. Nema potrebe da ovdje nabrajamo posebno dijaloge koji su se do sada odrali izmeu islamskih i zapadnih vjerskih uenjaka na tlu Evrope ili na prostorima nekih arapskih i islamskih zemalja. ini mi se da je u tom pravcu obaveza svakog ovjeka da u granicama svojih mogunosti doprinese to je mogue vie, jer samo razumijevanje, potovanje i uvaavanje meu ljudima, narodima, uenjima, vjerama, jezicima i kulturama dovodi do onoga emu svaki poten ovjek bez obzira na njegovo opredjeljenje i uvjerenje tei, a to su mir, sloboda i pravda. Veliki broj mislilaca stekao je dojam da se razvoj meusobnog uvaavanja, meusobnog potovanja i meusobnog okoritavanja moe najbolje razviti ako se organizira i osnuje neka meunarodna organizacija, koja bi pored postojeih meunarodnih nastojanja doprinijela da se izreeni principi to je mogue bolje razviju na relaciji odnosa izmeu islamskog i zapadnog svijeta, pa i izmeu islamskih i zapadnih razmiljanja, kultura, uenja i poimanja svijeta, prirode drutva, ovjeka i miljenja. Jedno od takvih velikih nastojanja je i osnivanje Meunarodne kulturne organizacije Islam i zapad sa sjeditem u enevi. drugih eksperata zapadnog i islamskog svijeta koji su nakon niza odranih sastanaka u Kembridu, Veneciji i Parizu, odluili oktobra 1979. godine da se osnuje jedna ovakva meunarodna organizacija koja e u osnovi imati za cilj razvijanje meunarodne suradnje, razumijevanja i pomaganja izmeu islamskog i zapadnog svijeta. Ova organizacija shodno svojim osnovnim normativima ne moe se baviti nikakvom politikom, vjerskom, teolokom ili nekom drugom djelatnou, niti moe da brani neku odreenu ideologiju, religiju, politiku, kulturu ili filozofiju. A ona ima iskljuivo kulturoloki cilj koji se ogleda u poboljanju i unapreivanju uzajamnog potovanja, upoznavanja i sporazumijevanja izmeu dva velika svijeta islamskog i zapadnog. Nesporna je injenica da je ovo veliki i zamaan zadatak u dananjem vremenu, a moglo bi se s pravom rei i najbitniji u ovom dobu. Prirodno je, da pojam kulture treba ovdje shvatiti u najirem smislu rijei, odnosno treba ga uzeti i poimati kao skup principa razmiljanja, reakcije i ponaanja. Istina, ima i drugih organizacija koje u tom pravcu djeluju kao to je npr. sluaj sa UNESCOM te pokuajem otvaranja, organiziranja i ostvarivanja evropsko-arapskog dijaloga, ili dijaloga sjever jug, pa i dijaloga zavijenih i nerazvijenih, a potom i dijaloga izmeu dva velika politika bloka sovjetskog i amerikog, pa i niz drugih pokuaja u tom pravcu koji vie imaju za cilj jednu odreenu tendenciju, ideologiju, korist i uenje, izuzimajui ovdje narodno UNESCO, iji su principi poznati, a u kojima je u naoj islamskoj tampi, a posebno i svakako u dnevnoj naoj tampi mnogo pisano, raspravljano i objavljivano. Uzevi u cjelinu u obzir ovaj najnoviji pokuaj izmeu islamskog i zapadnog svijeta mora se rei da je on svakako dobro zamiljen, da treba da donese znaajnu korist i da pobolja uzajamno razumijevanje, potovanje i uvaavanje spomenuta dva svijeta. Pored toga, ovaj pokuaj ima za cilj da potvrdi nunost povezivanja meu narodima i narodnostima spomenuta dva svijeta te podizanja njihove svijesti o nunosti meunarodne suradnje i uvaavanja. Ostvarujui zacrtana nastojanja, postigao bi se cilj koegzistencije izmeu dvije velike kulture koje obuhvaaju veliki broj stanovnitva svijeta iji su odnosi ako se gleda od pojave islama do danas dugotrajni i koji su u svakom sluaju obogatili ne samo narode i narodnosti dvaju podruja, nego su istovremeno i doprinijeli svjetskoj kulturi, razmiljanju i razvijanju. U tom pogledu ova nova nastojanja koja bi se ogledala u organiziranju predavanja, dijaloga i susreta izmeu dvaju svjetova, islamskog i zapadnog, te ostvarivanju zajednikog programa koji bi imao za cilj lektorizaciju udbenika historije, kulture i religije, a posebno u obrazovnim procesima, te izbacivanja iz spomenutih udbenika svega onoga to vodi nerazumijevanju, bilo bi u svakom sluaju veliki doprinos poboljanju

NASTANAK I CILJ MEUNARODNE ORGANIZACIJE ISLAM I ZAPAD

Spomenuta meunarodna organizacija nastala je kao plod etverogodinjeg dogovaranja, rada i savjetovanja velikog broja strunjaka, diplomata, naunika, politiara, kulturologa, teologa, mislilaca, pedagoga, ekonomista i

BEHAR 87-88

93

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

meusobnog povjerenja i uvaavanja. Doda li se tome i izbor pojedinih djela za prevoenje sa i na jezike dviju velikih kultura, islamske i zapadne, onda je sigurno da bi doprinos ove organizacije bio neprocjenljiv u odnosu na perspektive odnosa izmeu spomenuta dva svijeta i njihovih razmiljanja. Svakako, da tomu treba pridodati i razmjenu putovanja studenata, uenika, radnika razliitih islamskih i zapadnih drutvenih slojeva u razliita podruja islamskog i zapadnog svijeta, a posebno naunika, diplomata, teologa i svih drugih, to bi u svakom sluaju doprinijelo da se za jedno kratko vrijeme prevladaju tekoe nerazumijevanja i nepovjerenja. Svakako se treba pitati da li smo u mogunosti da se razlike pojedinih zemalja dvaju svjetova brzo rjeavaju na svim frontovima i podrujima ljudskog angairanja, a isto tako neminovno je i pitanje da li smo u mogunosti da nadvladati egoistike pobude ovjeka i da jednom zauvijek shvatimo da je bogatstvo ovoga svijeta istovremeno bogatstvo i svakog njegovog stanovnika, a ne pojedinaca ili grupa koji su se sloili na eksploataciju i izrabljivanje. Nadii ove uskogrudnosti je neminovan imperativ naega vremena i ostvarivanja sree ovjeka na ovoj planeti, i to ne bijelog ili crnog ovjeka, ve svih ljudi bez obzira Jedno od najznaajnijih razmatranja koje je navedena organizacija uzela sebi u zadatak jeste prezentiranje svijetu islamske teorije i poimanja prava ovjeka, jer se dolo do zakljuka da zapadni svijet i pored postojanja velikog broja naunika Zapada koji prouavaju islam i njegovu kulturu, a zatim hiljadugodinja tradicija razmiljanja orijentalista, jo uvijek je malo upoznala zapadni svijet o svemu onome ime islamski narodi i narodnosti raspolau i to sve posjeduju. Tome svemu treba dodati jo i tenju svijeta za ouvanjem velikog kulturnog nasljea kako u pogledu damija, medresa, putova, bolnica i drugih arhitektonskih cjelina koje slue kao svjetionici potvrujui to je sve islamska misao i kultura dala ovjeanstvu, a to je u najvie sluajeva bilo na Zapadu podcjenjivano i zaboravljano.

TO NAM POKAZUJE DOSADANJI RAD OVE MEUNARODNE ORGANIZACIJE

Jedan od svojih najznaajnijih sastanaka ova meunarodna organizacija odrala je polovinom oktobra 1981. na kojem je prisustvovao veliki broj islamskih i zapadnih uenjaka, mislilaca i kulturologa. Meu njima bio je i znaajan broj teologa i s jedne i s druSvakako se treba pitati da li smo u mogunosti da ge strane. Na spomenutom sastanku koji je odran u Parizu podneseno je nekoliko izvjese razlike pojedinih zemalja dvaju svjetova brzo taja, izmeu kojih se moe posebno izdvojiti rjeavaju na svim frontovima i podrujima izvjetaj generalnog sekretara Meunarodne ljudskog angairanja... u evropskim udbenicima, organizacije Islam i Zapad, prof. Dr Marsela Bozara, koji je inae poznat kao veliki oriu kojima se uvrijeilo toliko negativnog koje se jentalista i jedan od najgovorljivijih ljudi u prenosi uenicima svih uzrasta i svih nivoa Evropi za zbliavanje dva velika svijeta, njihoobrazovanja, koji zatim nose kroz cio ivot sasvim vih kultura, uenja i pogleda. Iz uvodnog izlaganja tadanjeg predsjednika spomenute orpogrenu sliku o islamu i onome to je on donio, ganizacije prof. Marufa Dvalibija vidi se da je ali ne samo to, nego i o muslimanima i njihovim u osnovi cilj spomenutog zasjedanja bio ponarodima i narodnostima stavljanje kulturolokog dijaloga izmeu dvaju svjetova na osnovama uzajamnog potona njihovu boju, jezik, vjeru, uvjerenje ili opredjeljenje. U vanja slobodoumnosti i uvaavanja. Isto tako ukazano je tom pravcu spomenuta meunarodna organizacija eli da odnosi izmeu islamskog i zapadnog svijeta traju blizu dati svojim radom doprinose irenju spoznaje izmeu dva petnaest stoljea, i da se u tim odnosima zbivalo svega i svijeta, a isto tako i da se koristi jedinstvenou islamske svata, ali da je bilo i takvih momenata koji podsjeaju na vizije kako u odnosu na vjerovanje, tako i u odnosu meu- ono to je najljepe u ovjeku i emu svaki ovjek tei. Bilo sobnog uvaavanja. irenje spoznaje diprinijelo bi da se i je i takvih vremena kada je dominirao kolonijalizam koji je jedan i drugi svijet obogate najpozitivnijim tekovinama doprinio pogoravanju, pa ak i prekidanju uzajamnog koje su dale njihove kulture i ostavile ovjeanstvu u ema- potovanja i uvaavanja i koji je imao u osnovi za cilj ponet i nasljee. Pored toga, elja je da se proiri meusob- djarmljivanje, eksploataciju i izrabljivanje. Prirodno je da u no komuniciranje dviju kultura i dvaju svjetova kako u takvim uslovima nije moglo doi do jednog kreativnog pogledu prevoza, tako i u pogledu komunikacije i infor- dijaloga i uvaavanja. matike. Pored toga, pita se svakako, to se moe dopriniGledajui sa dananjeg aspekta, svi smo duni, rekao jeti na unapreenju proizvodnje, idustrijalizacije i proi- je Davalibi, da nadiemo uskogrudost, neprijateljstvo i zvodnih odnosa u oba svijeta, a posebno u nerazvijenim jednostranost. Onda kad budemo prekoraili prag iskljuzemljama koje su sve vie izloene pritiscima razvijenih ivosti i kad budemo ovo poimanje ostavili za svojim leizemalja i njihovih nezajaljivih tenji. Poljoprivreda, zdrav- ma, sigurno je da e doi do boljeg razumijevanja i uvaastvo, obrazovanje, izgradnja, arhitektura, kolovanje, opi- vanja. Na istom zasjedanju govorio je i Alan Boher, posmenjavanje i druga neposredna pitanja koja su u vezi sa znati francuski javni radnik, koji je u svojoj rijei iznio unapreenjem i podizanjem ovjekovog standarda, nepo- osnovne tenje sporazumijevanja i meusobnog uvaavasredna su pitanja koja su uzeta u rad od strane spomenu- nja. Takoer je govorio i an Pjer Farkat, koji je posebno te organizacije. ukazao, izmeu ostalog, da u Francuskoj ivi i znaajan

94

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

broj muslimana i da islam dolazi na drugo mjesto po bro- ne zna za nadovjeka, jer se postavlja u odnosu na ljude ju pripadnika u ovoj zemlji, a isto tako, i po broju vjernika kao ravnopravna misao, vjera i uenje. Daleko bi nas odkoji uvaavaju i potuju principe svoje vjere. Prirodno je, velo, naglasio je on, ako bismo ovdje iznosili sve to je ukazao je on da se pribliavanje izmeu islamskog i za- islamska misao doprinijela Evropi, odnosno itavom zapadnog svijeta podie na nivo najviih interesa oba svije- padnom svijetu, ili kad bismo govorili o Tomi Akvinskom i ta, a posebno ako imamo u vidu i odgovarajue principe Ibn Rudu, a nekmoli i o drugim misliocima i veliinama solidarnosti, slobodoumnosti i ravnopravnosti koji gleda- jednog i drugog svijeta i njihovih kultura. ju na ovjeka kao ovjeka bez razlike na njegovo vjerovaOno to je jako vano u ovom momentu jeste da mi s nje i na njegovo uvjerenje. Posebno izlaganje bilo je ono pravom vjerujemo da islam, a ne treba se tome uditi, Marsela Bozara, koji je ukazao na niz pitanja koja se tiu moe u znaajnim granicama da povrati svetost pouavaislamskog i zapadnog svijeta, kao i na to to konkretno nja Zapada, jer je on taj koji se do naih dana odrao na spomenuta meunarodna organizacija treba da uini u nivou svetosti koje su neophodne za ovjeka i njegov odtom pogledu kako bi doprinijela potovanju onih principa nos prema jednom Bogu. Isto tako, on raspolae jo uvikojima svi teimo i kao naunici, a isto tako i kao ljudi. jek za nas nedokuivim socijalnim i etikim sistemom, od Znaajno je i to da je u svom izlaganju profesor Bozar ega moemo mnogo da nauimo. Zatim, islam nije samo iznio esencijalna pitanja koja zahtijevaju da uu u priori- otvaranje prema svetom, nego on predstavlja razuman tetna razmatranja spomenute organizacije. Nije zabora- proces uklapanja svetog u sva podruja egzistirajueg. Ne vio ukazati na to koliko je propusta zapadni svijet uinio treba zaboraviti ukazati ovdje i na rije Habiba atija, koji u odnosu na islam, a posebno kod prouavanja njegove je u svom izvanrednom ekspozeu iznio osnovne tendencikulture, misli, vjere, i filozofije. Nije zaboravio ukazati ni je potrebe zapadnog i islamskog svijeta u ovim odnosima, na one mislioce, odnosno orijentaliste, koji su u spome- te ukazao na uenje Kur' ana, poimanje Ernesta Renana te nutim prouavanjima pristupili objektivno i razumno. Tra- na takoer pogreno poimanje da se islam irio sabljom, io je, prije svega, da je neophodno razmotriti obrazovnu literaturu, odnosno udbeniku, Mi vjerujemo u veliinu Zapada. Onog Zapada koja se upotrebljava na svim nivoima obrazovanja kako u islamskom tako i u zapadnom kojeg je izgradila kransko-idovska misao, od svijetu. Na nekoliko primjera potvrdio je da srednjeg vijeka pa naovamo. Vjerujemo u njegove se u tom pravcu mora izvriti jedno general- etike principe i socijalne zasade, vjerujemo isto no proiavanje, a posebno u evropskim udbenicima, u kojima se uvrijeilo toliko ne- tako, i u njegovu kulturu, kao i u njegovo gativnog koje se prenosi uenicima svih uzra- arhitektonsko bogatstvo ...islam ne zna za sta i svih nivoa obrazovanja, koji zatim nose nadovjeka, jer se postavlja u odnosu na ljude kroz cio ivot sasvim pogrenu sliku o islamu i onome to je on donio, ali ne samo to, nego kao ravnopravna misao, vjera i uenje i o muslimanima i njihovim narodima i narodnostima. to je uvrijeeno u Evropi koja zaboravlja na ono to je Pored izloenog, bila je zapaena i rije prof. Fransisa ona inila prema Muhamedu, alejhi-s-selamu, islamu i Lamana, koji je u svom izlaganju izmeu ostalog rekao:Mi Kur'anu, pa i njihovim pripadnicima irom arapskog i vjerujemo u veliinu Zapada. Onog Zapada kojeg je izgra- islamskog svijeta. Islam, prema njegovom razmiljanju, dila kransko-idovska misao, od srednjeg vijeka pa nao- znai istinsko predavanje Allahu, a time znai i mir, i ljuvamo. Vjerujemo u njegove etike principe i socijalne za- bav. Zar onda nije vrijeme da se zapadni svijet u odnosu sade, vjerujemo isto tako, i u njegovu kulturu, kao i u na islam i njegove narode pojavi sa razumljivom logikom njegovo arhitektonsko bogatstvo i smatramo da on kao i pravdom i da ponese odgovornost za koju, kako kae takav moe da ide naprijed i da doprinese i drugima. Ali, on, nema potrebe da je posebno ovdje obrazlaemo? mi takoer vjerujemo i u bogatstvo u duhovnosti islama. U daljem razmatranju pita se generalni sekretar KonfeOne duhovnosti koja se u njemu manifestira u svim nje- rencije islamskih zemalja gospodin Habib ati, obraajui govim podrujima, a u koju zapadni svijet jo nije u pot- se skupu, zapitao se kada je to arapski ili islamski svijet punosti prodro, koju nije do kraja shvatio i koju nije pot- uinio nasilje nad idovima, u kom momentu povijesti. puno obuhvatio. Znajui sve to, nuno je pribliavanje Kako je Evropa prema njima postupila u svojoj povijesti, u ova dva svijeta i njihovo bolje razumijevanje. I jedno i dru- vrijeme inkvizicije, za vrijeme pojedinih ratova u Evropi, a go, siguran sam, rekao je on, obogatilo bi ovjeanstvo i da i ne spominjemo zloine Drugog svjetskog rata, a kako usreilo ovjeka i njegov svijet koji su danas izloeni razli- taj isti zapadni svijet zajedno sa cionizmom postupa preitim kolebanjima i promjenama. Mi moramo imati u vidu ma arapskim i islamskim narodima i narodnostima danas? da, to se tie islama, on raspolae originalnom kulturom, Nismo, kae gosp. ati, neprijatelji judaizma, odnosno imisli i civilizacijom, da islam predstavlja kolu svetosti i da dovstva, koje obuhvaa znaajne duhovne vrijednosti, koislam isto tako raspolae poveljom univerzalnog karakte- je zavreuju svako potovanje i uvaavanje, a nekmoli to ra u odnosu na ovjeka, njegova prava, njegovu misao i zajedno s naim vrijednostima oni ine zajedniko bogatnjegovu slobodu. Istina, islam se odlikuje i nizom drugih stvo koje moe da doprinese, kao to je to inilo i u prokarakteristika, a ono to je posebno znaajno jeste da on losti, obogaivanju ljudskog duha, kulture i misli.

BEHAR 87-88

95

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

PLAN I PROGRAM RADA MEUNARODNE ORGANIZACIJEISLAM I ZAPAD
Uspostavljanje meunarodne organizacije za izdavaku djelatnost koja e proizlaziti iz ove meunarodne organizacije, a koja e imati zadatak da vodi rauna da se u jednom i u drugom svijetu, odnosno islamskom i zapadnom, objavljuje ono to e doprinositi boljem upoznavanju vjerovanja i razmiljanja naroda i narodnosti zapadnog i islamskog svijeta. U tom pogledu, posebno je naglaeno, treba voditi rauna o istinskom upoznavanju sa islamom, zatim izabirati djela za prevoenje i da, to se tie islamskog vjerovanja, treba uzimati ona djela iji su autori, muslimani. Takoer je zakljueno da se raspravi pitanje poimanja suvremenosti i gledanje islama na ova razmiljanja. Svakako da u ovom pravcu nije zaboravljena ni islamska knjievnost koju treba predstaviti Zapadu, ali,

Ova organizacija stavila je sebi u zadatak da planski i programski pokua uraditi slijedee: Da izvri pregled historijskih djela i udbenika i da pobolja pedagoko-obrazovno gledanje i doprinoenje u pogledu meusobnog razumijevanja i uvaavanja izmeu islamskog i zapadnog svijeta. Ako bi samo ovaj program uzeli u obzir i ako bi se on samo djelomino ostvario, bio bi to veliki doprinos veem razumijevanju i uvaavanju nego to bi se danas moglo pretpostaviti. U tom pravcu zacrtano je da se uini znaajan korak na revidiranju udbenika smatrajui da takvo revidiranje mora da bude meunarodnog karaktera i da zahvati mnogobrojne narode, drave i narodnosti, zatim da to treba da bude praktine priro- ...islam nije samo otvaranje prema svetom, nego de i uzajamnog djelovanja te da za poetak on predstavlja razuman proces uklapanja svetog treba da se svede prije svega na srednjokol- u sva podruja egzistirajueg ... na jednom od sko obrazovanje, kao i da se ovaj zahvat izvri u periodu od pet godina. Pored toga, ovaj ko- dijaloga ove organizacije odranom u tokholmu rak treba da bude koordiniran izmeu razlii- raspravljalo o monoteizmu, upravljanju, tih institucija i obrazovnih sistema. Isto tako, oboavanju, obrazovanju, zabranjenom i treba u tom pogledu donijeti razliite preporuke i zakljuke koji bi se proveli u djelo i pre- dozvoljenom, pravdi i nasilju, reformatorskim zentirali nadlenim organima obrazovanja, iz- tendencijama, izgubljenosti i nemiru ovjeka u davanja udbenika i pedagokog sistema. Na naem suvremenom svijetu kraju, u tom pravcu treba se osloniti na eksperte i strunjake, a isto tako i na meunarodne organiza- isto tako, i kranska knjievnost, odnosno zapadna koju cije koje na ovom podruju imaju znaajno iskustvo i iji je treba prezentirati islamskom svijetu Posebno je ukazano autoritet u meunarodnom obrazovnom sistemu i komu- da treba iriti znaajna djela kako u zapadnom tako i u niciranju neosporan. islamskom svijetu, te da treba pripremati prevoenje tih Osjea se potreba za sveobuhvatnim zahvaanjem na- djela ne samo sa arapskog jezika na francuski i engleski i uke i tehnologije u islamskom i zapadnom svijetu, u tom obratno, nego i sa jezika razliitih naroda i narodnosti, jer pogledu se mora voditi rauna o svemu onome to je i- je nezamislivo da dananji ovjek ne moe na svom jeziku sto, a isto tako i o svemu onome to je natruhlo. Mora se da doe do prijevoda Biblije ili Kur' ana, zatim pojedinih znati da postoji kriza svijesti to se tie naunog gledanja velikih djela iz razliitih kultura, misli i civilizacija. na Zapad, a isto tako da postoje konkretni pokuaji za Uz to, preporueno je da se narodi i narodnosti oba oivotvorenjem islamskog duha u islamskom svijetu, to svijeta, islamskog i zapadnog, upoznaju to je mogue je svakako za suvremene naune i tehnoloke tokove zna- bolje o utjecajima i njihovim kretanjima jedne i druge ciajno. Posebno treba naglasiti da se na jednom od dijalo- vilizacije u odnosu na njih same. Posebno je naglaeno da ga ove organizacije odranom u tokholmu raspravljalo o se povede vie rauna oko obrazovanja mladih narataja monoteizmu, upravljanju, oboavanju, obrazovanju, za- putem informacija i razmjenom informativnih tokova, jer branjenom i dozvoljenom, pravdi i nasilju, reformator- je suvremeni intelektualac, a i obino obrazovan ovjek, skim tendencijama, izgubljenosti i nemiru ovjeka u na- duan da prati tokove zbivanja u svijetu pa i kulturnih, em suvremenom svijetu. Na ovom planu predvieno je obrazovnih i misaonih uenja. Uza sve to, mora se povesti da se odri simpozij o pitanjima problema spoznaje i eti- daleko vea briga o uvanju i zatiti kulturnih bogatstava ke, zatim problem ljudskog stanovanja i okoline, onda i naslijea svih naroda i narodnosti islamskog i zapadnog zdravstva i medicine, vjerovanja i oboavanja, razvoju po- svijeta, kao prezentiranje cjelokupnoj svjetskoj, kulturnoj, ljoprivrede i nekih drugih pitanja koja se tiu poimanja obrazovnoj i pismenoj javnosti. Iznad svega ovoga, u sri dozvoljenog i zabranjenog sa islamskog stanovita. Odr- stoji ovjek i njegovo bie koje je neoborivo i iju linost avanje godinjih naunih savjetovanja, simpozija i susre- mora uvaavati i potovati svako, jer se radi o onoj svetota koji e biti otvoreni pred sredstvima javnog informira- sti koja je nepovredivo sa stajalita svih razmiljanja, kulnja i komuniciranja. Ovdje je posebno ukazano kako na tura i poimanja. Nadati se je, da e ova organizacija dovjersku tako i na opu dnevnu tampu. I jedna i druga, po prinijeti jo veem razumijevanju, pribliavanju i uzajaovom razmiljanju, treba vie da vode rauna o meusob- mnom uvaavanju ne samo izmeu naroda i narodnostinom upoznavanju i prezentiranju pogleda, kulture i svije- ma islamskog i zapadnog svijeta nego meu svim ljudima ta drugog svijeta, odnosno ono to je nuno za bolje upo- koji ive na ovoj naoj putujuoj planeti. znavanje i uvaavanje izmeu kultura, vjera, uenja i civi(Islamska misao, decembar 1982.) lizacije.

96

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

Filozofsko razmiljanje u islamu

Pie: dr. Ahmed Smajlovi Djelo pod ovim naslovom (u originalu Et-tefkiru-I-felsefii fi-I-islami), iji je autor poznati islamski suvremeni mislilac, istraiva i uenjak, prof. dr. Abdulhalim Mahmud, prvi put je izalo 1964. godine, u izdanju poznate kairske izdavake kue Maktebetu-I-Anglu-Imasrijjeti. Sadrano na oko 445 stranica, podijeljeno u dva podjednaka dijela, pokazuje uistinu izvanredni napor ovog poznatoga islamskog suvremenog istraivaa. Ti maksimalni napori su uloeni da bi nam se pruili rasponi filozofskog razmiljanja u islamu, a moglo bi se rei i razmiljanja o samom islamu od strane poznatih imena iz islamske filozofije koja su dala ne samo veliki doprinos islamskoj filozofskoj misli nego i ija su filozofska istraivanja dala nezamjenjiv doprinos i opoj filozofskoj batini. Ovo djelo tei da istinski prezentira islamsku filozofsku misao od prvih poetaka pojavljivanja islama pa do pred kraj devetnaestog i poetka dvadesetog vijeka, odnosno do Demaludina Afganije, njegovoga mjesta, njegovih revolucionarnih novovjekovnih razmiljanja i buntovne misli protiv kolonijalizma, kolonijalistikog misionarstva, ugnjetavanja, nasrtaja i svega drugog to poniava ljudsku linost, njegovo bie i slobodoumnost. Koliko e ovaj uvaeni alim, bivi ejhul-Azhar, ministar, profesor, pedagog, dekan Teolokog fakulteta univerziteta Al-Azhara, generalni sekretar Akademije islamskih nauka i predava islamskih znanosti na razliitim katedrama svjetskih univerziteta, a posebno islamske filozofije i tesavufa, uspjeti da ostvari svoju zamisao i da nam prezentira islamsko filozofsko razmiljanje, od prvih objavljenih rijei Muhammedu a. s., koje obavezuju na prouavanje, meditiranje, istraivanje i pronicanje u sutinu objektivnog i introspekcijskog svijeta, odnosno alemu--ehadeta, a isto tako i alemuI-gajba, najbolje emo vidjeti na kraju ove rezimirane analize i predstave naslovljenog djela. U uvodu Abdulhalim Mahmud daje nekoliko znaajnih napomena koje se prije svega odnose na tekoe istraivakog poduhvata, najvie stoga to se islamska filozofska misao grana u vie svojih pravaca i da je skoro nemogue obuhvatiti je sa svih eljenih aspekata. Stoga e posebno naglasiti da je za razumijevanje istinskoga filozofskog razmiljanja u islamu neophodno upoznati se sa drutveno-historijskim prilikama u kojima je nastala ova misao, a posebno onaj njen dio koji nam govori o osnovnim filozofskim pitanjima, interesima i problemima. S obzirom na to, postavie se pitanje i samog odnosa sa Kur' anom, pristupa Kur anu i problema koji su vjerskog karaktera, ali su istovremeno u neposrednoj vezi s filozofijom. Naglaavajui da e nastojati razgraniiti aktualne povijesne determinante i same vremenske tokove da doe do fun- damentalnih odrednica prvih filozofskih razmiljanja predislamskih Arapa i onih koji su se suoavajui sa Kur' anom, s njegovom vizijom ovjeka i svijeta, takoer suoili i s razliitim vjerskim, filozofskim, i drugim uenjima. Sam autor e naglasiti da eli izuiti filozofsku tendenciju u razmiljanjima pojedinih islamskih mislilaca kao to su: Kindi, Farabi, Sina i Gazali i da e, idui tim tokom, prei na zapadno islamsko podruje istraujui istu tendenciju Ibni Bada, Ibni Tufejla i Ibn Ruda, a istovremeno da e ponovo vratiti islamski istok i nakon Gazalija razmotriti filozofske tendencije do Demaludina Afganije. Koliko se vidi, ovo je jedan zamano postavljen nacrt, koji je teko ostvariti u jednom ivotnom dobu, makar to bio istraiva i mislilac, profila prof. dr. Abdulhalima Mahmuda i njegovog, s pravom treba rei, neogranienog sabura, i naunog entuzijazma. Nastojao je predoiti opservacije novoga duha koji e se pojaviti sa Kurani-Kerimom i sa Sunnetom Resulullaha a. s. Interesantno je da e, bez obzira koliko e istinski prezentirati ova dva nova fenomena u filozofskom razmiljanju uope, ostaviti ih po strani, smatrajui da svaki od njih imaju svoje posebne filozofske nedokuivosti i filozofska dosegnua, pa se tim dvjema filozofijama nije opirnije pozabavio u naslovljenom djelu. Istina, nalazimo i drugo opravdanje za koje prof. Dr Abdulhalim Mahmud istie da su ova dva spomenuta islamska izvora rezultat boanskog i nadljudskog, to nam dokazuje itav redoslijed fenomena koji su uslijedili kao rezultat neposrednoga kur anskosunnetskog iskustva, potvrenog u stvarnosti Muhameda a. s. Doba, a isto tako kroz djela velikih ljudi kao to su: Omer ibn El-Hatab, Halid ibn El-Velid, a i da ne govorimo o ostalim velikanima poput: Hanife, Malika, afije, Hambela, Earije, Tejmije, Afganije, Abduhua i mnogih drugih. Uz takva razmiljanja autor e naglasiti i ona razmiljanja koja su nastala kao plod posebnih opservacija islamskoga uenja, u ije su fundamente svoje misaone uzidali moi uvenih itizalskih teoretiara ijjijski, haridijski, ismailiski i zejdijski alimi, kao i svi tovatelji islamske misli i njenoga poimanja svijeta, ovjeka, drutva, spoznaje i ostalog. U ovim uvodnim napomenama autor e se posebno zadrati na ehristanijevom razmiljanju, od klasika, Mustafe Abdurazika, od modernih. Interesantno je da e se u jednom momentu zapitati da li je mogue pisati o imenu bez imana, pa e sam naglasiti da e, uz potovanje svih naunih mjerila, nastojati koliko god je to mogue da pie kao musliman koji se ponosi islamom i koji e nastojati da za mjerila valorizacije svega to istrauje uzeti upravo ono emu je podredio sebe, svoj ivot i svoju misao, a to je islam. Za to e nai i opravdanje u tome to islam obavezuje da se miljenja i opredjeljenja drugih uenja, filozofija i vjera, prouavaju i izlau strogo onako kako su ih dali njihovi osnivai, i nosioci, bez obzira da li su njihova razmiljanja u suglasnosti sa istraivakim poduhvatima ili ne. U tom pogledu i sam je Kur' an najbolji primjer, jer je bez zabaurivanja, ili izvrtanja otvoreno i jasno do krajnjih

BEHAR 87-88

97

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

preciznosti iznosio principe vjerovanja, poimanja Boga produhovljeno. Od pripadnika ovog vjerovanja se trai da d. ., svijeta, poslanstva i ovjeka, iznosio takoer i pri- se preda Onome kome su se predali zemlja, vjetar, planigovore murika, kjafira i svih onih koji su nastojali da na ne, kia i sve drugo to postoji u objektivnom svijetu. Tebilo koji nain ospore i opovrgnu kur ansko-sunnetsku koer se istie, preko razmiljanja uvenog Zejdb. Amra misao. Pored toga, autor e takvu ideju nai i u samom Ibni Nufejla, da se jedino moe traiti pomo od onoga islamskom filozofskom razmiljanju i to kod posebno to- kome se uticao i od koga je traio pomo sam Ibrahim a. vanog filozofa, imama i mislioca, Gazalije, koji je u svojim s. okreui se Kjabi, ovaj predislamski mislilac, pjesnik i istraivanjima insistirao na obavezi da se miljenja i stavo- retorik, naglaava da u njenom susjedstvu ini sedu, klavi i suprotnih tendencija iznesu na najbolji mogui nain i njajui se Tvorcu jedinome kome se sve klanja. da se prezentiraju na najvjerodostojnijim osnovama, Daleko bi nas odvelo cjelovito razmatranje tekstova upravo onako kako to ine stvaraoci i nosioci tih razmi- ovog predislamskog mislioca, ali je oito da je u njemu i te ljanja i pogleda. Na tim osnovama i on e u ovom djelu kako bilo naglaeno filozofsko razmiljanje o tajni odakle pokuati da nam, bez i najmanje pristrasnosti, istinski je ovaj svijet i mi na njemu, kuda sve ovo oko nas i mi sami prezentira filozofsko razmiljanje u islamu i o islamu. To idemo i, na kraju, zato je svijet ovakav i kakvo je mjesto e uiniti samo do Gazalijnog doba, jer svoj zamani na- nas kao ljudi na njemu. Promatrajui makro-kozmos, i miuni projekt nije uspio ostvariti u toku svoga uistinu bo- kro-kozmos, navedeni predislamski mislilac u zanosu se gatog ali i kratkog ivota. Isto tako e nastojati da odredi granice relacija izmeu islam- Kur'an bez zabaurivanja, ili izvrtanja otvoreno i ske filozofije, s jedne strane, i drugi islamskih jasno do krajnjih preciznosti iznosio principe znanosti, a posebno filozofije islamskoga vjerovanja, poimanja Boga d. ., svijeta, prava i tesavufa. Nee zaboraviti naglasiti da mnogi smatraju da su filozofija kao filozofija poslanstva i ovjeka, iznosio takoer i prigovore i filozofija kao nauka, kao predmeti istraiva- murika, kjafira i svih onih koji su nastojali da na nja, veoma teki i da je meu mnogobrojnim bilo koji nain ospore i opovrgnu kur anskoistraivaima ukorijenjeno miljenje, da su to doprinijeli mnogi filozofi, jer su svoja filozof- sunnetsku misao ska razmiljanja nastojali da obuku u to sloenije izraajno ruho. Pored njih bilo je i onih filozofskih pita kome da se klanja, jednom Bogu, ili hiljadama boanistraivaa koji nisu vodili dovoljno rauna o jezinim mo- stava kojima se veliki broj njegovih sugraana pokorava. gunostima, lingvistikim pravilima, knjievnim izraaji- Da li da se klanja Latu, Uzatu, Habelu, ili drugim razliito ma, pa je vrlo esto i iz tog stanovita jezik filozofije, ili imenovanim mnogobrojnim boanstvima idolatrijskih bolje rei jezik filozofija, postao sloen i zamren. Ukazu- vjernika i rtvenika, ili da prikloni svoje lice jednom jedijui na ove probleme, Abdulhalim Mahmud je sebi uzeo u nom Gospodaru svega postojeeg, koji prata, u ijoj je zadatak da u ovom djelu, a takav je sluaj i u ostalim nje- vlasti sve i koji predstavlja izvorite svega postojeeg i utogovim djelima, svoju misao izloi jednostavnim rjenikom ite svega nestajueg. Tragajui za uputom ovaj prei da najsloenija filozofska meditiranja uini pristupanim dislamski mislilac obraa se i svojim sugraanima, koji prii razumljivim. S pravom se moe rei da je u tom pogledu padaju idovstvu i kranstvu, traei od njih odreena ne samo uspjean nego i nenadmaan. razrjeenja. Ne mogavi ih dobiti, u najmanju ruku onakva Zavravajui uvodna razmatranja u ovom djelu, Abdul- kakva je sam elio, uzvikuje: Boe, ja sam u Ibrahimovoj halim Mahmud e ukazati i na kolonijalistike i neokoloni- vjeri. O ovom predislanskom pjesniku i retoriku, suvremejalistike tendencije koje od davnina optuuju mislioce ni islamski istraiva dr. Taha Husein, govori izabranim riistonih naroda da su po prirodi stvari manje kulturno jeima, predstavljajui ga kao njenog i blagog ovjeka, moni i na kulturolokom podruju siromani. Nepobitno osjeajnog i otroumnog mislioca, iskrenog i spremnog za je i da su historiari islamske filozofije i te kako pod utje- vjerovanje, odlunog i nepokolebljivog u razraunavanjicajem ovakvog razmiljanja. Dalje, on argumentirano os- ma s nakaradnostima prolosti, aktivnog skeptika u odnoporava tvrdnje da je islamska filozofija imitatorska i da je su na idolatrijsko razmiljanje, angairanog mislioca u trasamo puki prijevod grke filozofije. S tog aspekta, Abdul- enju istinite vjere i uenja. Abdulhalim Mahmud navodi halim Mahmud e s posebnom eljom pristupiti rasvjetlja- jo jedno uveno predislamsko pjesniko ime, Umeja b. vanju pitanja originalnosti islamskog filozofiranja i filo- Ebi Salta, o kome ak i autor poznatog enciklopedijskog zofskog razmiljanja kod muslimana. Prvo dio naslovlje- djela El-Agani, navodi niz podataka izmeu kojih i to da je nog i razmatranog djela ima sedam poglavlja i obuhvaa ovaj pjesnik itao, pobonjaki se oblaio i da je isticao da oko dvije stotine stranica. U prvom poglavlju Abdulhalim pripada Ibrahimovoj i Ismailovoj i hanifistikoj vjeri, da je Mahmud razmatra klimu u kojoj je nastao i pojavio se zabranio alkohol i odrekao se njegove upotrebe i da ga je islam, ukazujui opirno na tendenciju hanifija, odnosno muila vlastita skepsa u pogledu idola i klanjanja njegovih hunefaa, koji su po svojim opim misaonim opredjeljenji- sunarodnjaka njima. Kad bi se izvrila jedna kompletna ma pripadali Ibrahimovom a. s. vjerovanju i razmiljanju. analiza pjesnikog razmiljanja spomenutoga predislamAutor nam prezentira nekoliko tekstova koji upravo na skog knjievnika, moglo bi se jasno doi do zakljuka da je najbolji nain oslikavaju njihovo uenje, koje se, s pravom, on bio nepokolebljiv hanifistiki vjernik i da je istinski primoe nazvati da je religijski monoteistiko, i da je etiko i padao Ibrahimovom a. s. vjerovanju.

98

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

To nam pokazuje njegova razmiljanja o raju i paklu, o nagradi i kazni, o nebesima i zemlji, pa ak i o nekim drugim isto vjerskim pitanjima i poimanjima. Istina, knjievno nasljee koje nam je ostavio ni jednim znaajnim dijelom nije sauvano, ali ono to nam je u tom pogledu sabrao i sakupio prof. ulc, govori o nepokolebljivosti uvjerenja ovog predislamskog mislioca. Uostalom, mnogo toga nam isto tako prenosi i islamska enciklopedija koja nam daje i znaajne podatke o njegovom filozofskom i pjesnikom razmiljanju. Pored ovakvih originalnih razmiljanja predislamskih mislilaca i njihove enje za dosezanjem istinskog vjerovanja, susreemo se i s onim razmiljanjima koja se pojavljuju u krilu idovstva i kranstva, ija su uenja bila i te kako rasprostranjena na podrujima Arapskog poluotoka, a u znatnoj mjeri i u samoj Mekki i Medini, (odnosno, Jesribu). O tim pitanjima Abdulhalim Mahmud govori podrobno, i znalaki. Ako tim razmiljanjima dodamo i razmiljanja jednog od autora poznate mualake Zuhejra b. Ebi Sulme, o ratu, miru i moralu, Bogu, obraunu i o mnogim drugim pitanjima, onda emo uistinu doi do zakljuka da bi se morali sloiti s razmiljanjima naslovljenog djela da bi ovakva prouavanja morala ispraviti jedno ukorijenjeno poimanje u svim sredinama i predislamskim Arapima, njihovom ponaanju, meusobnim odnosima i njihovom ivotu. U tim relacijama prof. Abdulhalim Mahmud donosi ne samo izvorne tekstove islamskih klasika nego i modernih istraivaa. Istina, Kur'an na jedan vrhunaravan nain prezentira takve odnose i oslikava njihovo manifestiranje. Ono to bi se moglo zakljuiti na osnovu razmiljanja prof. Abdulhalima Mahmuda u ovom prvom poglavlju jeste to da, i pored dosadanjih istraivanja, treba uiniti nove dodatne velike napore za jo jednim potpunijim i vjerodostojnim otkrivanjem ivota predislamskog ovjeka; tako emo se i uvjeriti da razmiljanja tog ovjeka nisu bila toliko na niskom nivou, kao to nam to esto eli predoiti dosadanje istraivanje. Istina, bilo je i onih nastranih elementa koji, kao to je to sluaj kod svih naroda, povijest i kultura ne mogu predstavljati sutinsko izraavanje ili odraz misaonih kretanja jedne odreene sredine. U tom pogledu, Abdulhalim Mahmud u ovom poglavlju uspijeva doarati postojeu klimu i razmiljanja njenih nosilaca koji e se suoiti s novim izazovom, ne samo sa svijetom oko sebe i sa svim onim to je u samim njima, nego i sa sasvim novim to e se pojaviti na obzorjima ljudske povijesti, njenog potvrivanja i ljudskog kretanja uope. Kur'an ne samo da revitalizira ranije objavljena vjerovanja, poevi od Adema a. s. pa preko svih ostalih Boijih izaslanika spomenutih u Kur'anu, nego je doao i sa besprijekornom vjerom punom istote, ljubavi i vjere u jednog jedinog Boga d.. stvoritelja alemul-ehadeta i alemul-gajba. Razmatranja koja nam Abdulhalim Mahmud daje u drugom poglavlju o Kur'anu izuzetno su ista i karakteristina, to oliava jednu istinsku naunu proniciljivost. Teko bi bilo iznositi sve tematske cjeline o kojima Abdulhalim Mahmud govori, osvrui se i na miljenja pojedinih orijentalistikih istraivaa i islamskih mislilaca. Ono to bismo posebno eljeli da naglasimo ovdje jeste vrijednost islamske da ve, o kojoj Abdulhalim Mahmud govori sa naglaenim uvaavanjem. Sredstva kojim se islamska da va slui da uputi tadanjeg ovjeka upravo su ona koja govore o izuzetnoj samoodgovornosti ljudskog bia, istovremeno, o tolerantnosti koja je s pravom se moe rei, besprimjerna u povijesti. Islamska da va, kao jedinstvenost povijesnog zbivanja, govori o da vama Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa i Isaa a.s. Na kraju, to je poziv vjerovanja u Boga d. ., poziv koji je otjelovljen u povijesnim akcijama svih Boijih poslanika, meu njima i Muhameda a. s. Potvrda istinitosti islamskoga uenja u odnosu na vjerovanje u Boga d. ., te vjerovanja u drugi svijet i obaveze dobroga djela sutinske su napomene u ovom dijelu. Autor djela nee tako lako proi ni pored prigovora i suprotstavljanja tadanjeg ovjeka islamskih pogleda. Stoga e ukazati na otvorenost dijaloga i proniciljivost arapskog duha u razmatranjima koja su od sutinskog znaaja za fundamentalna islamska poimanja, a osobito pitanje postojanja Boga d. ., pitanje Njegove jednoe, znanja koje je neophodno ovjeku za spoznaju Boga d.., a istovremeno i poimanja Boijeg sveznanja uope, te otkrivanja Boijih atributa koji su u Kur'anu karakteristino navedeni. Pored tih misaonih ukljetavanja izmeu stare predislamske prakse i nove nadolazee, kur'anske ideje i kur'anskog poimanja Boga d. ., nadaje se i problem bea sa, odnosno ovjekovog proivljavanja nakon smrti. O tom pitanju je Kuran ponudio takva razmiljanja koja ovjeku prezentiraju i vjerovanje u Boga d. ., i u Boije izaslanike i, istovremeno, u posmrtni ivot, u kome e svako od ljudskih bia poloiti raune za svako od svojih djela. Abdulhalim Mahmud predoava kur'anska svjedoanstva o kijametu i govori o vjerovanjima predislamskih Arapa i nastranostima razliitih vjerovanja. Prilazei, sa posebnim islamskim uvaavanjem, judaizmu i kranstvu, Abdulhalim Mahmud e nam dati jedan posve originalni pristup ovom problemu u islamskim istraivanjima. Nakon toga, e nastojati da shodno kur'anskim odreivanjima precizira i odredi, ne samo poimanje boanstva uope, nego i istinitog vjerovanja u Boga d. ., Predislamski ovjek se u sueljavanju sa Kur'anom nije mogao ba tako jednostavno pomiriti sa kur'anskim vienjem svijeta, spoznaje i ovjeka. Imajui to u vidu, Abdulhalim Mahmud je pripadnicima islama, ponudio niz razliitih pitanja koja se odnose kako na Kur' an tako i na duu, sudbinu, vjenost, vjerovanje u Boga d.., a onda i pitanja o imanu, islamu, ishanu i Konanom asu. Poznati orijentalistiki istraiva, profesor De Bor, u svom djelu Historija filozofije u islamu govori nam kako je Kur'an doao s vjerom za muslimane, da nije doao sa nekakvim teorijama i da su prihvaeni principi koje je on nametnuo za ponaanje ali njim ne i novo vjerovanje. Ovakva razmatranja jednog uvaenog orijentalistikog istraivaa su udna. Abdulhalim Mahmud na to dodaje: tano je da je Kur an doao sa vjerom za muslimane, ali je isto tako i to da je donio nove poglede, propise i istinski novo vjerovanje, koje je nepokolebljiva u odnosima na poimanje Boga d. . i mjesto u ljudskom ivotu. Nepotrebno je ova pitanja na ovom mjestu posebno opirno razmatrati, jer su ona vie za detaljnija nauna istraivanja. Nepobitno je injenica, a to nam govori i zavrni kur'anski ajet u cjelokupnom sistemu objav-

BEHAR 87-88

99

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

ljivanja, da je sa islamom dola usavrena i konana objavljena vjera, blagodat ljudima i da je Bog d. ., dajui ovu vjeru ljudima i ovim svjetovima dao im u stvari istinski i najveu nagradu i najveu blagodat, odnosno uputu za rad, ivot, vjerovanje, bogobojaznost i ponaanje. U treem poglavlju prvoga dijela svoga djela Abdulhalim Mahmud razmatra problem frakcija i vjerskih razmimoilaenja. Na ovom mjestu veoma opirno razmatra hadis Muhameda a. s., koji govori o pojavi frakcija meu njegovim umetom. Interesantno je da e Abdulhalim Mahmud posvetiti ovom hadisu znaajnu panju, opovri mnoga miljenja oko ovoga hadisa, nastala od njegove pojave do naih dana, iznosei i miljenja pojedinih islamskih i orijentalistikih istraivaa, i osvrui se na stavove, pojedinih mislilaca kao to su ehristani, zatim Muhamed Abduhu, Ibn Haldum, Earija itd. Svoje miljenje u tom pogledu iznio je govorei o ijijama i haridijama, kao i nekim poznatim islamskim frakcijama. Istina, nee zaboraviti da, i pored razlika koje postoje meu njima, s jedne strane i ehli Sunneta, s druge strne, ukae i na mogunosti veeg razumijevanja, obavezu pribliavanja meu frakcijama i njihovog boljeg meusobnog uvaavanja. Pretresajui razliite stavove islamskih i orijentalistikih uenjaka, kao i frakcijskih ideologa, Abdulhalim Mahmud je ovo sloeno pitanje kako islamske filozofije, tako i islamskog prava i nauke o vjerovanju razluio do te mjere da e svakom itaocu njegovog djela biti sasvim jasno da su ova razilaenja u islamskim istraivanjima, i pored insistiranja i u filozofiji i znanosti nanijela velike tete islamskom filozofskom razmiljanju, a i muslimanima kao pripadnicima Kur'ana i Sunneta... Sasvim je stoga jasno da se moe nadati spasu samo ona tendencija koja se zasniva na Kuranu i Sunnetu, odnosno tendencija koja je trasirala prave putove za isto islamsko vjerovanje, razmiljanje i angairanje. U etvrtom e poglavlju opirno razmotriti selefistiki pravac i iznijeti nam u kakvom su poloaju i duhovnom bogatstvu ivjeli muslimani u revelacijskom periodu, vohja, uivajui u rijeima Resulullaha a.s., i slijedei njegova kuranska uputstva. Nisu zaobieni ni ashaba stavovi o nekim pitanjima. To e uiniti ne samo zbog njihovog istinskog pristupa Kur'anu i Sunnetu nego i zbog enje za vlastitim pribliavanjem idealima i primjerima prvih muslimana, odnosno ashaba Muhameda a. s. Naveo je i vie ajeta koji govore o karakteristinim razmiljanjima Muhameda a.s., drugovima. Potom je raspravljao o sutinskom razmatranju islamske apologetike, te o pojavi ove znanosti i uticajima koji su se odrazili na njena kretanja i njenu povijest. Selefistika vienja problema determinizma i indeterminizma, kao i kur'anska razrjeavanja ovog sloenog pitanja, pomogla su nam da daleko bolje razumijemo filozofska razmatranja koja nam ovaj uvaeni autor prezentira. Posebno su navedeni pristupi Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alije, etvorice prvih halifa, poznatih hulefairaidin, zatim pitanje Boijih atributa s posebnim naglaskom na poimanja ovoga problema od strane nosioca frakcijskih uenja. Selefistika tendencija se odrava u jednom iskrenom pristupu tadanjeg ovjeka islamu i prihvaanja kur'anskog spoznavanja i upuivanja. Razliiti stavovi oko tumaenja pojedinih kur'anskih ajeta daju istinsku prednost selefistikom razmiljanju, njegovom poimanju i prihvaanju islamskih istina i propisa. Polazei od tog stanovita, prof. Abdulhalim Mahmud, ini nam se sagledava i jedan veoma aktualan suvremeni islamski problem koji se sastoji u tome da li je, koliko je i kako li je mogue modernizirati islam, ili je on kao objavljena vjera od Boga d. ., moderniji i suvremeniji od ovakvih i slinih tendencija. Da li je, mogue da dananji musliman i muslimanka istinski priu islamu i priblie se njegovom uenju, odnosno prihvate njegovo vjerovanje i propise onako kako su to inili prvi muslimani i muslimanke. No, o tom problemu, treba pisati opirno i sa drugih polazita, a posebno zbog sve veeg aktualiziranja kako islamskog vjerovanja tako i njegovog uenja u suvremenom svijetu. Na ovom podruju autor e zavriti sa pitanjem razmatranja nekih zapadnih mislilaca o problemu metafizike u islamskoj misli uope. Iznosei razliita miljenja: Malikovo, afijino, Hambelovo i drugih, zatim Volterovo, Bekelovo i Bihnerovo, zavrie se jasnim stavom da je selefistika tendencija ipak istinski put ka spasu, razumijevanju i miru. Prelazei na peto poglavlje prouavanja filozofskog razmiljanja u islamu, Abdulhalim Mahmud nastoji da nam prezentira ovakva razmiljanja u doba ashaba. Sasvim je razumljivo to e najprije panju posvetiti razmiljanju o Bogu d. ., jer i sam Kur'an s kojim su se ashabi susreli ovom pitanju posveuje izuzetnu panju. Ovo sloeno pitanje je od najstarijega doba pa do naih dana, a vjerujemo da e to i ubudue, zaokupljati ljudsku misao, bez obzira na to na koji su se nain pojedini mislioci, filozofi i istraivai opredjeljivali i zauzimali svoje stavove. Vjerujui da je Kur'an kao i Sunnet dao u cijelosti razrjeenje ovog pitanja, autor je u svom razmiljanju do kraja odreen i jasan. To je i razumljivo, on kao ubjeeni musliman vjeruje da je Kur'an u tom pogledu konana rije, a da sunnet Muhammeda a. s., slui kao komentar i objanjenje pojedinih kur'anskih stavova. To nam najbolje postaje jasno kad ova razmatranja usporedimo s narednim autorovim prouavanjem na ovom podruju, kao to je sluaj u pogledu razmiljanja ashaba u fikhskim, odnosno pravnim pitanjima, gdje nam autor daje stavove ashaba o idithadu (odnosno, diligencije), te njihovim idithadskim tendencijama i istovremeno, pokuajima racionalistikog prelaenja nastalim pitanjima islamskoga prava, koja su vezanakoliko za obredoslavlje, te odreivanje meusobnih ljudskih odnosa i konkretnih ponaanja. Autor nam navodi i nekoliko veoma karakteristina primjera i njihova razrjeavanja od strane pojedinih ashaba. Navedeni su primjeri iz vremena bolesti Muhameda a.s., zatim stavovi ashaba o pitanju mladoga vojskovoe, osamnaestogodinjaka Usame b. Zejda, kome je Muhammed a. s., povjerio rukovoenje vojskom na kratko vrijeme prije nego to e ga zatei odlazak s ovoga svijeta. Uz to, dolaze i ona pitanja koja se odnose na vienje ashaba o sutini njegove smrti i pokuaja poreenja njegovoga umiranja sa kur anskim stavom uzdizanja Isa a.s., slijede pitanja koja se odnose na sahranu samoga Muhammeda a.s., putom sloeno pitanje i, moda najvie izazivajue,

100

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

razilaenja po imamu i imamologiji. Doi e do unih rasprava, i razilaenja u odnosu na borbu protiv onih koji su se ustegli od davanja zekjata, odnosno od izvravanja jedne od neprikosnovenih zapovjedi Kur'ana. Ako se tome doda razmiljanja ashaba i u pravcu odreivanja Ebu Bekra, svoga velikog suputnika Omer b. Hataba za halifa i rasprave koje su nastale povodom toga, te pitanje koje se odnosi na uru, odnosno dogovor, tek tada se moe sagledati koliko su razmiljanja ashaba bila slobodoumna, fundamentalna i originalna. Zavravajui ovo poglavlje, prof. Abulhalim Mahmud e sva dosadanja razmatranja na ovom podruju rezimirati i svesti na dvije osnovne tendencije: prva je razilaenje u pitanjima imaneta i druga je razilaenje u pitanjima pojedinih osnova pristupanja islamskom uenju. Stoga je sasvim razumljivo da e u sljedeem, estom poglavlju u ovom dijelu svoga djela Abdulhalim Mahmud raspraviti pitanje razilaenja u pitanjima imaneta i naslijeivanja Resulullaha a. s., poslije njegove smrti, odnosno pokuae da nam rasvjetli poimanje imaneta u islamskom uenju i poimanje rukovoenja umetom u islamskom razmiljanju. Data su izvorna razmiljanja iizma, kao i nastanka ove frakcije u islamskom uenju. Najvanije je da se autor nee zadovoljiti samo sa stavovima i miljenjima islamskih istraivaa, bilo klasinih ili modernih, nego e iznijeti i stavove pojedinih orijentalistikih istraivaa, kao to su: Filhauzen i Dozi. Svoj stav je temeljio na izvornim tekstovima, a istovremeno i originalno pristupajui analizi izabranih tekstova. Znaajno je i to da e na jednom uvaiti stav dr. Taha Husejna, koji u jednom od svojih djela naglaava: da su kojim sluajem muslimani poslije smrti Muhammeda a. s., rekli da je h. Alija bio najblii Muhammedu a. s., od ostalih, da ga je uvijek zamjenjivao, da mu je bio blizak i po krvi i po razmiljanju, da je otac njegovih unuka, nosilac njegove zastave i da je imao posebno mjesto kod Resulullaha a. s., ono mjesto koje je imao Harum kod Musa a. s., pa da su izabrali h. Aliju za nasljednika Muhammeda a. s., ne bi se udaljili, a niti bi iskrivili injenino stanje tadanje situacije islamskog drutva. Abdulhalim Mahmud, ini nam se, ima puno razumijevanje za ovakav stav jednog od velikih suvremenika islamske misli. Osvrui se na ova razmiljanja, dr. Abdulhalim Mahmud kae da to ne bi bilo nimalo udno, jer su svi ashabi, poevi od Ebu Bekra, preko Omera, te Osmana i ostalih, uvaavali, cijenili i potovali h. Aliju, dodaje dr. Abdulhalim Mahmud, kada su se ve ashabi odluili da Resulullaha a. s., naslijedi Ebu Bekr, kao prvi halifa, ne znai li to da su imali i svoje razloge za zauzimanjem takvoga stava. Nesporno je da su njihovi stavovi bili u tom pogledu ispravni. Bilo kako bilo, opredjeljenje ashaba u tim momentima je za dr. Abdulhalim Mahmuda sasvim autoritativno i za svakog drugog iskrenog mumina i muminku treba takvo da bude. Pogibija h. Alije rjeito govori o prevlasti ovosvjetskih nagona i gledanja kod tadanjih ljudi i tada su kako kae i sam Abdulhalim Mahmud, pobjedili interesi ovog svijeta. Tako je bilo kod prilinog broja muslimana u to vrijeme. Ali, to ni u kom sluaju ne znai da nije bilo i onih pripadnika islama koji su nauili da je ovaj svijet kratkotrajan i prolazan i da se treba posvetiti istinitosti, i potenom prolasku preko ovoga svijeta, nosei u srcu i u dui vjeru i nepobitni susret sa ahiretom i neizbjeni izlazak pred Boga Jedinoga koji sve nadvladava. Ostaviemo razmatranja Abdulhalima Mahmuda o frakcijama iizma, bez obzira o kojima od njih bilo rijei, jer je to pitanje koliko filozofskog toliko i akaidskog karaktera, pa bi nas interna razmatranja ak unutar samih iijskih frakcija mogla nepotrebno odvesti daleko. Razmatranja profesora dr. Abdulhalima Mahmuda mogu se rezimirati u jednoj reinici. A to je da su njegovi zauzeti stavovi u potpunom skladu sa fundamentalnim islamskim zasadama. Onda nije ni udo, to e ova razmatranja zavriti s ubjeenjem da je vrijeme dovoljan svjedok, koje e vratiti iijske tendencije i uputiti ih u okrilja sunnetskih istinitosti. Slina razmatranja se odnose i na Haridije, njihove razliite tendencije, izvore njihovog uenja, rasprave i dijaloge koji su vodili sa h. Alijom, te upute ovog islamskog velikana date njihovim voama, misliocima i ideolozima. Uz to e autor pokuati da nam priblii neka njihova shvaanja i u odnosu na iistike tendencije i u odnosu na sunnetske okvire. Dokumentirajui svoja razmiljanja sa najvjerodostojnijim izvorima islamskog prouavanja ovih pitanja, govorei nam i o Murdijama, a posebno o vienjima historiara religija ove frakcije i njenoga ponaanja i mjesta cjelokupnog islamskog miljea. Autor uvia bliskost Murdija s frakcijskom tendencijom Junusija, a potom i izvjesnu bliskost sa shvaanjima Ebu Hanife i njegovih uenika. Junusije, po njemu ne predstavlja istinsku i potpunu islamsku tendenciju iridaa. Pored toga, dat e nam nekoliko stihova poznatog murdijskog pjesnika Sabita Kutne, koji nam u svojim stihovima govori o islamu i muslimanima, o grijehu i irku, o jednoi Boga d. ., bogobojaznosti, kratkotrajnosti ovosvjetskih slasti, o determi- nizmu i indeterminizmu, o Haridijama, o Aliji i Osmanu, i na kraju, o sveznanju Boga d. ., i nekim Njegovim apsolutnim atributima i kur'anskim poimanjima Njegovoga Bia. S obzirom da se sva ovakva i slina razmatranja nalaze rasprostrta po izvornim islamskim djelima, to nam autor ostavlja mogunost da se na njih obratimo i da prouavana pitanja zahvatimo jo cjelovitije i obuhvatnije. Uostalom, to i govori o njegovoj dosljednosti i naunosti u verifikaciji vlastitih razmiljanja i vienja. Mogunosti koju ostavlja itaocu u tom pogledu dane su ne samo ukazivanjem na pojedine tekstove i stranice izvornika iz islamskih i orijentalistikih djela nego i davanjem neophodnih uputa u istraivanju i razumijevanju ovoga tek naetoga misaonog bogatstva i u nasljee islamske kulture i uenja. Posljednje poglavlje u prvom dijelu filozofskog razmiljanja u islamu je sasvim razlono posveeno razilaenju unutar islamskih tendencija u nekim osnovnim pitanjima islamskog uenja. Tu ponajprije dolazi pitanje slobode ovjeka, i istovremeno, odreenja. Iz razmatranja Abdulhalima Mahmuda stjee se dojam da su Omejevii, na elu sa Muavijom, iskoristili pitanje debra u vlastite politike ciljeve i to se tie postupaka prema svojih neprijateljima i to se tie opeg politikog kretanja svoga vremena. Autor je u tom pogledu, oito, pronikao u sutinu psihologije tadanjih nosioca islamske uprave. Pored tog, Abdulha-

BEHAR 87-88

101

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

lim Mahmud e paralelno dati razmiljanje velikog broja islamskih uenjaka koji se odnose na slobodoumnost i ovjekovu slobodu volje. Sloenost ovih problema najbolje e se uoiti kroz razmiljanja Gajlan Dimikija, zatim Dad b. Durhema, Duhem b. Sahvana, Hasana El-Basrije i drugih mislioca koje Abdulhalim Mahmud, spominje tek uzgred. Zavravajui opirna razmatranja, koja se odnose na spomenuta sloena filozofska i akaidska pitanja islamske misli, on se Kur' anom obraa Bogu d. ., da sauva muminska srca od zabluda, ispraznih rasprava i da mu pomogne da zauzme istinske stavove i uputi ga na put Kur'ana i Sunneta, kao i sve pripadnika islama i ehadeta. Drugi dio ovoga djela dr Abdulhalim Mahmud zapoinje s poglavljem o filozofiji, o izrazu El-felsefetu, kao i o odnosu i relacijama izmeu ove jedinstvene znanosti, tesavufa i fikha. Govorei o izrazu filozofije, nastoji da usporedi dimenzije znaenjske, ovoga izraza sa izrazom el-hikmetu, o kojemu govori Kur'an. U pouavanju ovog pitanja ukazao je na miljenja pojedinih islamskih i neislamskih istraivaa i mislioca i posebno se zadrao na Sininom poimanju izraza el-hikmetu. Ibn Sina u ovoj djelu, Risalettu-t-tabiijat, govori o teorijskoj mudrosti i praktinoj mudrosti, zatim da se svaka od njih moe svesti na tri vrste, pa se prva, praktina mudrost, ogleda u graanskoj, odnosno drutvenoj mudrosti, zatim domainskoj, odnosno kunoj ili porodinoj i na kraju, etikoj ili moralnoj mudrosti. Ibn Sina, dalje, objanjava na sebi svojstven nain, za redom sve tri tendencije poimanja izraza el-Hikmetu-I-amelijetu. Isto e to uiniti s teorijskom mudrou, odnosno sa el-Hikmetu-Inazarijetu, gdje e govoriti o prirodnoj mudrosti, matematikoj, teolokoj ili metafizikoj mudrosti. Ova pitanja, oslanjajui se na Avicenino miljenje, Abdulhalim Mahmud donosi u cijelosti, ali naglaava da ovakva i slina razmatranja ne daju ba u potpunosti do kraja precizan smisao znaenja el-Hikmet-ul-, za koju Bog d. ., u Kur'anu kae da je dao veliko dobro onome koga je ovom blagodati podario. Dr Abdulhalim Mahmud pominje, i Sokrata, Platona, Aristotela, kao to u tumaenju ovog termina navodi i velike islamske lingviste u ijem enciklopedijskim rjenicima pokuava pronai razrjeenja izraza el-Hikmetu-I, da razgranii njegov smisao sa sementikom termina Enu-buventu, odnosno, u prijevodu, s poslanstvom. U svojim slijedeim razmatranjima dr. Abdulhalim Mahmud se zadrava na sutinskim razgraniavanjima ovih izraza, predoavajui i stavove pojedinih grkih, islamskih i savremenih filozofskih razmiljanja, te i razliite filozoteke tendencije filozofa. Posebno e se zadrati na Platonovom razmiljanju. S obzirom na bliskost, mogli bismo ga u nekoliko smatrati i neoplotonistom. Istina, spomenue iza toga i veliki autoritet iz islamske filozofije, Ibn Tufejla, i njegovu filozofsku priu Haju b. Jakzan. O njoj e govoriti s posebnim zanosom, u jednom drugom svom filozofskom razmatranju i prouavanju spomenutog islamskog filozofa. Neto slino e uiniti i sa navoenjem Gazalijinog miljenja u djelima El-munkizu mine-d-dalali i Tehafutu- I-felasifeti. Tek onda e dati svoju definiciju filozofije i rezultata njenih bavljenjem, a to je el hikmeta. Takvo razmatranje pokazuje supstitivnost filozofskog razmiljanja i islamsku pronicljivost ovog islamskog suvremenika. U novom, drugom poglavlju razmatra pitanje koje je kamen spoticanja suavremenoga islamskog filozofskog razmatranja. Najprije, to je pitanje islamske filozofije na relaciji originalnost i imitacije. U razmatranju ovoga sloenoga filozofskog problema, Abdulhalim Mahmud e nam najprije govoriti o filozofskim pitanjima koja su nastala unutar islamskog filozofskog razmiljanja u islamskim sredinama prije perioda prevoenja i susretanja islamske filozofske misli s razmiljanjima grkih, aleksandrijskih i drugih istraivaa. Potom je iznio ona pitanja koja govore o razliitim filozofskim tendencijama poniklim u islamskim sredinama od samog poetka raanja islamskog fenomena i njegovog potvrivanja u stvarnosti. Interesanto je, da e pronai tendenciju materijalizma i materijalistikih mislilaca, koji e u okriljima islamske slobodoumnosti svojim radovima obogaivati ne samo islamsku kulturu i islamska razmiljanja, nego i drugu islamsku filozofsku tendenciju naglaenu u racionalistikim istraivakim pokuajima u islamu koji pokuavaju razrijeiti sutinska filozofska pitanja koja se odnose na kozmos, metafiziku, etiku, ovaj svijet, zagrobni ivot, um, dokaze, logiku i drugo. Istovremeno e obje ove filozofske tendencije potpomagati i obogaivati treu islamsku filozofsku tendenciju koja se karakterizira posebnom duhovnom osebujnou i koja e izuzetno obogatiti islamska filozofska razmiljanja. Malo koja filozofija se moe ponositi s tolikim nasljeem, bogatstvom, osobitou i originalnostima kao to to, uistinu moe islamska filozofija. Dr. Abdulhalim Mahmud e se zadrati na prouavanjima svih ovih tendencija. Tako je, pretei naznaeno pitanje ukazati na nedosljednosti historiara islamske filozofije i njihova odstupanja od ispravne metodologije pristupa ovom problemu. Metoda koja je, po Abdulhalim Mahmudu, ispravna jeste da se u prouavanju islamske filozofije ide postupno, korak po korak, uporedo s kretanjem islamske misli, i to bez ikakve pristrasnosti naspram neke odreene ideje i razmiljanja. Naalost, veliki broj istraivaa islamske filozofije su upravo bili pristrani u tom pogledu. Posebno je takav sluaj na Zapadu, gdje se otilo toliko daleko u iskrivljivanju predstave o islamskoj filozofiji, te se tvrdi da je ona imitacija grke filozofije ili da grka filozofija u potpunosti pisana arapskim slovima i na arapskom jeziku. U tom se pravcu posebno odlikuje Santilana koji je smatrao, iako je predavao ovaj predmet na engleskom univerzitetu, da su islamske znanosti od samoga svoga poetka zasnovane na grkim znanostima, grkim razmiljanjima, pa ak i grkim zabludama. Koliko su ovakva razmiljanja bliska istini i naunoj zasnovanosti, najbolje je potvrdilo vrijeme, ne se samo iz Santilaninih dana nego i naeg doba. U tom pogledu slian stav je jo ranije zauzeo i uveni Ernest Renan, a onda i Leon Gotje. Ovi istraivai i njihovi istomiljenici otili su toliko daleko, da prave diskriminatorsku razliku izmeu simitskih i ariskih razmiljanja. Raspravljajui o tim pitanjima, Abdulhalim Mahmud zauzima jasne stavove i povlai liniju izmeu objektivnog i naunog, s jedne, te subjektivnog i jednostranog, s druge strane. Navodei niz primjera iz povijesti, kulture i iskustva, kao i razvoja islamskih znanosti meu kojima i islamske filozofije, potvruje raspadanje takvih teorija, zasno-

102

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

vanih na kolonijalistikim i neokolonijalistikim postavkama koja u sebi nemaju nikakve naune niti logike zasnovanosti. Razmiljanje islamskih filozofa: Kindija, Ibn Sine, kao i drugih u tome pravcu bit e svakako istinsko, analitiko i logiko. Nakon razmatranja ovakvih stavova, Abdulhalim Mahmud ukazuje na tendenciju koja nas vodi ka objektivnosti i naunosti, ili je bolje rei, pravednom razmatranju ovog pitanja. Ukazuje na miljenja Muhameda Igbala i Briffalta. Briffalt u svom djelu Izgradnja ovjeanstva (Making of Humanity) gdje tvrdi da je dolo do jednog revolucionarnog misaonog previranja i izgraivanja ne samo evropske naune i filozofske misli nego i cjelokupnoga zapadnog i kulturnog misaonog uspona na temeljima istinskog islamskog razmiljanja. Za to se mogu nai dokazi i u velikom broju ostalih razmiljanja kako u Evropi tako i u drugim dijelovima suvremenog svijeta. Razgraniavajui nametnute probleme originalnosti i imitatorstva u sljedeem, treem, poglavlju dr. Abdulhalim Mahmud daje jednu izvanrednu analizu jednog posebnog doprinosa islamske misli, a to je pitanje prevodii velikana ljudske povijesti ostalo do dan-danas zapretano u praini ljudskog nehata i jednostranosti. Mnogi e rei: da, to je prolost. Da, tono. Ali, pitamo se, kakva bi bila naa sadanjost da nije bilo jedne takve duhovne karike koja je povezala ope ljudsko razmiljanje tadanjeg svijeta i dala nove poticaje za ostvarivanje svega onog do ega smo danas doli. Abdulhalim Mahmud se u etvrtom poglavlju ovog dijela suoava s uvenim El-Kindijem. I ovdje e on imati svoj vlastiti pristup. Da bi nam pokazao s kakvim se misliocem susreemo, najprije donosi jedan izvorni tekst ovog islamskog filozofa i mislioca, a onda izdvaja nekoliko razmiljanja pojedinih islamskih i orijentalistikih istraivaa, koje e nam potvrditi kakvo on svoje mjesto zauzima ne samo u islamskom filozofskom razmiljanju, nego i ire. ElKind se i kao filozof i kao uenjak, a onda kao prevodilac i istraiva, potvrdio sa svojim izvanrednim misaonim opusom, koji broji preko 250 djela. Posebno e pristupiti prouavanju Kindijeve teorije spoznaje. Osjetilna spoznaja, zatim racionalna, te iluministika, govori o osebujnosti spoznajne teorije u Kindijevim filozofskim razmiljanjima. Svaka nauka ima pored opih metodolokih osnova i svoju vlastitu metodologiju. To e i sam Kindi ukazaKur'an ne samo da revitalizira ranije objavljena ti na osnovama pojedinih vlastitih analiza nevjerovanja, poevi od Adema a. s. pa preko svih kih kur'anskih ajeta, to e ak dovesti i do teostalih Boijih izaslanika spomenutih u Kur'anu, orije suprotnosti, koja e ga, po nekima uiniti, nego je doao i sa besprijekornom vjerom punom filozofom Arapa, po drugima filozofom islaa po treima filozofom i jednog i istote, ljubavi i vjere u jednog jedinog Boga d.., ma,najveem broju razmiljanja, dre drugog; po ga drustvoritelja alemul-ehadeta i alemul-gajba. gim uiteljem poslije Aristotela. S obzirom da je Kindi u svojim razmiljanjima govorio o smilake djelatnosti islamskog ovjeka, mislioca i istraivaa. slu filozofije, zatim obavezi njenoga istraivanja, te o njeOva djelatnost najbolje govori o tome koliko je nosilac nom odnosu s vjerom, to e nam Abdulhalim Mahmud preKur'ana i Sunneta bio otvorenog duha naspram svih kul- zentirati ljubav prema mudrosti, kao nastojanje za umrtvtura, filozofija, uenja, religija, iskustava i dostignua. ljivanjem negativnih ljudskih poriva, nagona i zabluda, a cilj Muslimani su slijedili sunnetski princip da je el-hikmetu filozofije e se odrediti kao put dolaenja do otkrivanja istiizgubljeno bogatstvo svakoga mumina i muminke, pa su na, ili do saznanja procesa i fenomena. obavezni da ga uzmu gdje god ga pronau, to znai da Nakon razmatranja objektivnog svijeta, El-Kandi e posu duni da se koriste svim dostignuima i iskustvima, kuati da pronikne u sutinu egzistencije uope, to prof. svih ljudi svijeta, bez obzira kojoj historiji, uenju, vjeri, dr. Abdulhalim Mahmud izvanredno interpretira. Svijet je ideologiji i filozofiji pripadali. Prevodilaka djelatnost e nastao i nije oduvijek za uvijek. Oduvijek je zauvijek, je saupravo potvrditi koliko je islamski ovjek teio ka spozna- mo jedan jedini, Bogatstava d. ., koji se sa islamskog staji, suradnji i upoznavanju, ali istovremeno i s kolikim je jalita poima kao apsolutno jedinstvo s apsolutnim sveznauvaavanjem pristupao iskustvima i doprinosima svih lju- njem, voljom, moi, odnosno nita Mu nije ravno, niti Mu di, makar to bili i grki mnogoboci. Ova utemeljenja do- je ita slino. Posebno pitanje jeste etikoga karaktera, koprinijela su da islamska filozofija razmilja u okvirima vla- me e ne samo El-Kindi, nego i sam Abdulhalim Mahmud stitih dimenzija, nego da te dimenzije proiri obzorjima i posvetiti izuzetnu panju. Pitanje kako da ovjek usavri vidicima svih kultura, poevi od Kine i Indije, preko Perzi- sebe, svoju narav, oplemeni svoje ponaanje i da zavoli sve je i Fenikije, Babilona i Egipta, preko Aleksandrije i svih ljude, a uz njih: mudrost, estitost i moralnost kod El-Kindrugih i tadanjih i dananjih kola i tendencija. To je do- dija, kao i ostalih islamskih filozofa, jeste jedno od sutinkaz ne samo elastinosti i tolerantnosti nego i hrabrost i skih pitanja i zadaa filozofskog istraivanja. Nasuprot svim uvjerenosti da se islamska misao ne boji takvih tokova, i vrijednostima duha i osjeaja postoje i oni ljudski porivi koprije i u nae vrijeme. I ne samo to, islamska filozofska ji u sukobu s etikim vrijednostima umrtvljuju istinski ljudrazmiljanja s prevodilakom djelatnou su dokazala da sku maniru i duh. Mudrost je u svemu da se pronau je istinsko samo ono duhovno bogatstvo koje se u susre- putovi kao u stvarnosti i praksi oivotvoriti ono to je tanju s drugim obogauje, i istovremeno revitalizira, daju- najplemenitije i to je najljudskije, nadmaiti sve negativnoi i svojim originalnim pristupima nove impulse sveopem sti, amoralnosti i neljudskosti. Na mnogim podrujima svoljudskom duhovnom obogaivanju i izgraivanju. ga razmiljanja El-Kindi je islamski mislilac i istraiva na Koliko bi samo ovjeanstvo bilo siromanije da nije bilo relacijama istinske originalnosti, ali istovremeno i ugledaovakvih nastojanja islamskog ovjeka i koliko bi djela, misli nja na uvene grke mislioce, posebno na Platona i Aristo-

BEHAR 87-88

103

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

tela. No, u svemu tome, El-Kindi e ostati vjeran Kur' anu i njegovim obavezama, kao i islamu, koji je iznad svega uvaavao i za koga se zna da nije nikad elio dati neko miljenje, registrirati neku misao, ili utemeljiti neku ideju koja bi makar i izdaleka stajala naspram, islamskog poimanja kako svijeta i ovjeka, tako isto spoznaje i iskustva. Ali i pored svega, moramo se ovdje sloiti i s akademikom Muhamedom El-behijem koji u jednom svom djelu, i pored odavanja priznanja El-Kindiju i ostalim islamskim misliocima, da ni Kindijevo ni djela drugih islamskih mislilaca o Bogu d. . ne moe da nam poslui kao krajnji autoritet u istinskom, kur' ansko- sunnetskom razmiljanju o Boijem Biu, Njegovim atributima i svedritelju kako alemul-ehadeta tako i alemuI-gajba. Sljedee razmatranje bie razmatranja o El-Farabiju. I ovdje e Abdulhalim Mahmud Prii s istim pristupom, razgraniavajui neke pojedinosti koje se odnose koliko na mjesto ovog islamskog mislioca u opem filozofskom islamskom razmiljanju toliko i kod pojedinih naroda, zatim njegova istraivanja i prouavanja filozofije, te njegovog ivota, njegove muzike obdarenosti i jedinstvenog poznavanja jezika. Na tim podrujima Farabija e uvijek ostati zaljubljenik pronicanja u sutinu pojave i fenomena drugih filozofskih razmiljanja. Njegova djela ostat e historijsko svjedoanstvo neograniene ljubavi prema ovjeku i drutvu, a isto tako i njegovoj enji prema slobodi, miru, progresu i ravnopravnosti. U tom pogledu, Abdulhalim Mahmud daje analizu Farabijevog kapitalnog djela koje govori o drutvu i njegovom razvoju. Bilo bi neoekivano u svakom sluaju da on zaboravi prezentirati Farabijevo poimanje Boga d. . i atribute Njegovih imena, istovremeno tu su pitanja pristupa spoznavanju Boga d. ., potom kako je dolo do nastanka svijeta, u koje kategorije spada objektivni svijet, te poloaj i mjesto Boijeg poslanika, a onda atributi vladara, odnosno rukovodioca drutvom, te ostvarenje sree i njeno spoznavanje. U svim tim oblastima, Farabija predstavlja jedinstveno ime svoga vremena, podneblja cjelokupnoga tadanjeg ljudskog razmiljanja. Novo razmatranje Abdulhalima Mahmuda bie o Ibni Sini koji, kako i sam naglaava, zauzima posebno mjesto u svjetskoj misli i na Istoku i na Zapadu. Prenosei opirnije njegovu biografiju, ukazao je na pokuaje velikog broja istraivaa i naunika da proniknu u ivot i djelo ovog svjetskog enciklopedika, medicinara, sufije, naunika i filozofa. Veoma je interesantno to e Abdulhalim Mahmud ukazati na to da je obini puk poimao Ibn Sinu, a kako su to uinili uenjaci i njegovi suvremenici, kasnije i istraivai. Istakao je i ona razmiljanja koja su karakteristina kao oponirajua velika Sininoj filozofskoj linosti. Posebno e ukazati na teoriju sree i zadovoljstva, koju je Ibn Sina razradio do krajnjih misaonih granica. Razraujui odreene tekstove iz originalnih Sininih djela objanjava kako je Sina poimao racionalnu a kako osjetilnu slast, te to je sutina slasti i zadovoljstva a to gorine i bola. Na tim temeljima potvruje koliko je Ibn Sina ujedno bio naklonjen i racionalizmu. Abdulhalim Mahmud nee preskoiti da ukae, i na to da ovaj veliki islamski mislilac ponekad znao i opustiti uz pokoji gutljaj lijepoga vina uz aarobne poglede ljepotica svih vrsta i doba. I ovo nam pokazuje koliko je Abdulhalim Mahmud u ovakvim razmatranjima bio objektivan, dosljedan i principijelan. Isto tako, izdvojt e razmiljanja Ibn Sine o tesavufu. O ovom pitanju i Sininom razmiljanju, prof Abdulhalim Mahmud e napisati i posebno djelo, jer je, po njemu, Ibn Sina bio i ostao jedan od najveih sufija ne samo svoga doba, nego i svih vremena. Abdulhalim Mahmud, dakle, otkriva i jednog novog Ibn Sina. O politikim razmiljanjima Ibn Sine i njegovom politikom usponu rekao je veoma malo i u ovom i u drugim djelima. Posljednje poglavlje drugog dijela ovog Abdulhalimovog djela jest razmatranje o Gazaliji. Inae, Abdulhalim je veliki dio svog ivota posvetio prouavanju i Prezentiranju Gazalijinog djela. Ono to je interesantno jest to da mu u ovom djelu posveuje mali broj stranica. Istina, uinio je to daleko ire u drugim svojim djelima, gdje je prouio Gazaliju i njegovu misao kao rijetki istraivai prije njega u povijesti islamskog filozofskog istraivanja. Gazalijin doprinos na polju filozofskog islamskog istraivanja zauzima izuzetno mjesto, ne samo po broju i obimu djela, nego i po tematici, po filozofskoj pronicljivosti, metodologijskoj odreenosti i utjecaju koji je uinio i na klasinu islamsku filozofsku misao i na suvremena islamska filozofska istraivanja. Govoriti o tome bilo bi prilino teko, a ini nam se da je to osjetio i sam profesor Abdulhalim Mahmud, jer je za razliku od prouavanja Kindija, Farabija i Sine, na ovom mjestu Gazaliju prouio daleko krae. I pored tog, valjda, zbog izvanrednog poznavanja Gazalijine misli i filozofskog opusa, uspijeva razluiti bitna Gazalijina razmiljanja od njegovih sekundarnih meditiranja i poimanja. U tome svemu, Gazalija je dao jednu novu viziju antropologijske filozofije. ini nam se da e se Abdulhalim Mahmud nai upravo na tim obzorjima Gazalijine misli i u sagledavanju cjelokupnog Gazalijinog misoanog opusa ovom velikom islamskom misliocu te odrediti posebno mjesto Hadet-I-islami. Zavravajui ova razmatranja o jednom znaajnom djelu suvremene islamske misli, posebno islamskog filozofskog istraivanja i razmiljanja, nadaje se nekoliko pitanja, ona bi se mogla svesti na sljedee: koliko je profesor dr. Abdulhalim Mahmud uspio da ostvari svoj postavljeni plan na ovom istraivakom podruju, zatim koliko je uistinu njegov doprinos novom prezentiranju islamskog filozofskog razmiljanja i valorizaciji dosadanjih istraivanja na ovom podruju i koliko ima onih istraivaa koji su njime potaknuti, krenuli u nova istraivanja i nova razmiljanja o islamskoj filozofiji, njenoj povijesti i doprinosu. U svakom sluaju, moe se s pravom rei, da Abdulhalim Mahmud nije uspio da ostvari svoj zacrtani projekt, jer su ga ivot, obaveze i smrt preduhitrili u tom pogledu. Meutim, ostaje nepobitna injenica da je od prvih njegovih predavanja na pojedinim fakultetima, hiljadugodinjeg univerziteta AlAzhar, a zatim od izlaska ovog djela pa do smrti, i do dandanas pod njegovim dojmom ostalo nekoliko timova istraivaa, koji su izrasli u istinske kritiare islamske filozofske misli. Uloga ovog poznatoga islamskog giganta suvremene islamske misli bila je izuzetno velika i neprocjenjiva. (Islamska misao, oktobar 1983.)

104

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

Demaluddin Afganija (1839.-1897.)

Pie: dr. Ahmed Smajlovi

Osamdeset peta godina od smrti velikog islamskog mislioca, mudtehida i borca za dostojanstvo ovjeka i slobodu njegova uma.
Pogledamo li za trenutak suvremeni islamski svijet, odmah emo zapaziti da se on nalazi u jednom burnom kretanju i previranju. Veina teoretiara danas smatra da se ovaj svijet naeg doba nalazi na raskru putova koji ga vode u sigurniju i islamskiju budunost koja je prejudicirana samim njegovim pripadnitvom progresivno-univerzalnoj i racionalno-objektivnoj ideologiji na osnovama Kur' ana. Imperijalistike sile sa svojim kolonijalistikim pretenzijama, smatrajui islam i njegove narode svojim glavnim i najopasnijim neprijateljima, upotrebljavaju najsvirepija sredstava u svojim samrtnikim nastojanjima da zaustave zahuktali progresivni pokret islamskog svijeta, pokret koji ga sigurno vodi potpunoj nezavisnosti opem jedinstvu i ponovnoj ekonomskoj samostalnosti. Meutim, injenica je, taj se proces ne moe zaustaviti ili unititi, jer on sam po sebi predstavlja dijalektiko-historijsku nunost opeg razvoja. On se u izvjesnoj mjeri moe samo usporiti ili ubrzati. Imperijalizam, kolonijalizam, cionizam, neokolonijalizam i njihove jo uvijek veoma jake snage, zaslijepljene gramzivou, profiterstvom i vojnom moi, ne prezaju ni od ega u ime ouvanja ili preuzimanja pozicija eksploatatora i povlatenih klasa. Oni ele pod bilo koju cijenu i sa bilo kojim sredstvima razoriti sva pozitivna stremljenja ovih naroda za osloboenjem od tuinskog utjecaja, podvojiti ih i otrgnuti od njihove glavne snage, od islama. Prie o nekoj komunistikoj ili imperijalistikoj infiltraciji, o kojoj neki politiari, ideolozi i dogmatiari trube na sva usta, slue samo kao zastor iza kojeg se pripremaju i ine najsvirepija kolonijalistika, gusarska i faistika zvjerstva kojima se natapa zemlja krvlju ugnjetenih i nevinih ljudskih rtava. To nam najbolje svjedoe dogaaji koji su se zbivali unazad nekoliko godina irom svijeta, a koji se i danas zbivaju u jo svirepijoj formi. Ali, i pored svega toga, ini nam se da su islamski narodi, u toj tekoj i grevitoj borbi: biti ili ne biti, jo ranije poeli da pronalaze sami sebe i odreuju svoje pravo mjesto u povijesti. Jer, injenice nam, u prvom redu, govore da su se ovi narodi istinski trgnuli i probudili iz dubokog, dugovjekovnog sna, koji im je donio zaostalost, neznanje, siromatvo, podinjenost, i opu razjedinjenost. I, imajui sve ovo u vidu sa sigurnou moemo rei da se ovi narodi trenutno nalaze u najteem i najsloenijem periodu svoje historije. Kako i zato? Poslije vievjekovne zlatne historije i svjetlosnog uspona na svim poljima ljudske djelatnosti i doprinosa svjetskoj misli uope, islamske narode je zadesila teka tragedija stagnacije, neznanja, umalosti i rascjepkanosti koje su dole kao odraz krstakih i barbarskih a zatim i kolonijalistikih invazija od kojih je svaka na svoj nain bila rezultat paklenih planova, kako bi ovi, nekad blistavi narodi i uitelji svijeta, definitivno izgubili svaki znaaj i postali igraka u rukama svirepih gusarskih pretenzija i nezajaljivih kolonijalistikih ambicija. Vrhunac zla i nesree za sve narode bila je svakako kolonijalistika invazija zapadnih zemalja koje su ih unitavale duhovno, moralno, politiki, kulturno i ekonomski, i to na svaki mogui nain i svim raspoloivim sredstvima. Ali, kao za udo, u toj tami strane dominacije, koja se poput kuge spustila kako nad drugim azijsko-afrikim, tako i nad arapsko-islamskim narodima, od osamnaestog vijeka na ovamo javlja se nekoliko svjetskih likova, ideologa, prosvjetitelja i reformatora u arapsko-islamskom svijetu, koji su teili da provedu vjersku, politiku, ekonomsku, socijalnu, ustavnu i druge vrste reformi koje su, svaka u svom domenu imale u osnovi pravi progresivni i revolucionarni karakter. Bila je to itava plejada islamista, poevi ranije od Ibni Tejmijje, a zatim preko Muhammed Adbul Vehaba, Senusije, evkanija, Ahmed efika, vie poznatog pod imenom Midhat-pae, Demaluddin Afganija, Abdurahman Kevakibije, Muhamed Abduhua, Reid Ridasa, Ahmed Arabije, Mustafe Kamila, Saad Zaglula, Mahije, Hajrudin Tumusija Ibrahim Baisa, Ali Mubareka, Muhamed Ikbala, Hasan El Benne, te u najnovije vrijeme Muhamed El Behija, Muhamed El Gazalije, Malik En-Nebija, te njihovih uitelja Mustafe Abdurrazika, Meragije i eltuta. Osvrui se jednom prilikom na ulogu, doprinos i znaaj spomenutih ljudi, uveni Gamal Abdunnaser je kazao da: podizanju svijesti naroda doprinosi i pojava snanih linosti ije uroene sposobnosti utiu na njihove due koje sadre vjerovanje i iskrenost to njihova velika srca osjeaju prema ljudima, ublaavajui njihove nedae, bolove i tekoe. Ove linosti predstavljaju istinske reformatore koji su, nosei zastavu, branili pogaena i oskrnavljena ljudska prava, a i sami su doivljavali teka iskuenja koja su im prireivali izdajnici. Ali, putovi kojima su oni marirali, ruei pred sobom svoje i narodne neprijatelje, osvjetljavalo im je njihovo vjerovanje to je imalo za posljedicu da se njihovo djelo irilo, a svijest ljudi podizala. Ovo se ostvarilo zahvaljujui upravo njihovom istinskom vjerovanju, beskompromisnoj privrenosti i nepokolebljivoj odlunosti .

BEHAR 87-88

105

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

Neki od gore navedenih velikana postavili su svoj program rada u borbi protiv kolonijalizma i drugih drutvenih zala i poroka na izrazito islamskoj osnovi, buenju vjerskog duha i vraanju Kur'anu i Sunnetu, osnovnim izvorima islamske doktrine uope. Takvi pokreti bili su vehabistiki u Hidazu, senusijski u Sjevernoj Africi, mehdijevski u Sudanu i neki drugi. Meutim, bilo je pokreta te vrste kao to su kadijanizam i ahmedizam koji su po svojoj svrsi bili i ostali negativni i tetni. Drugi, reformatori i borci arapsko-islamskog svijeta bacili su glavno teite svoje borbe i svog rada na neko drugo podruje djelatnosti, smatrajui ga prioritetom kao to je sluaj sa Midhat-paom u Turskoj, Ahmed Arabijem u Egiptu i drugdje. Meutim, u svim tim previranjima u arapsko-islamskom svijetu, ranije i sada, posebno znaajno mjesto zauzima pokret iji je ideolog bio i revolucionar DEMALUDDIN AFGANIJA (1839.-1897.) On je svojom ideolokom snagom i revolucionarnom odlunou prosvjetiteljsko-islamskog duha uspio da iz dubokog sna, zaostalosti, neznanja i politike umalosti uzdrma i probudi itav islamski svijet. U modernoj historiji islamskog svijeta i historiji revolucionarnog pokreta uope, Afganiji nesumnjivo pripada posebno mjesto. On stoji na elu itave jedne plejade reformatora koja se moe ponositi da je nastavila rad Ebu Zerra Al Gaffarija, Ibn Hazma, Hamid El Gazalije, Ibn Tejmijje i drugih. Nije onda nikakvo udo to Afganiju mnogi smatraju i nazivaju Lenjinom arapsko-islamskog svijeta, jer je bio prvi ovjek Istoka koji je u devetnaestom vijeku snagom iskrenog islamiste i revolucionarnog prosvjetitelja digao svoj glas protiv kolonijalistikog jarma i svih drugih drutvenih zala i poroka na Istoku, borei se nepokolebljivo za islam i njegov univerzalno-kozmopolitski humanizam koji je inspiracija i platforma za vlastitu emancipaciju i preporod, a takoer i za koegzistenciju i suradnju sa svim drugim progresivnim slobodoljubivim narodima svijeta. listika Britanija, kao i druge izrabljivake zemlje, meu kojima i caristika Rusija. Osnovna tenja Afganija bila je da se muslimani itavog svijeta ugledaju na linost Muhammeda a.s., da zbace okove i stegu koji su im kroz historiju nametnuli neprijatelji ovjeanstva, a kolonijalizam posebno. Njegovo pravo islamsko gledanje na Isa a. s. i shvaanje njegove misije uinilo je to da su Afganija potovali i cijenili na Zapadu koliko i na Istoku. ak i njegovi neprijatelji, ideolozi kolonijalistike politike i neprijatelji islama i njegovih naroda, kao to su Reman, Salzberi, Gladstom i drugi, ostali su nijemi pred Afganijevim rijeima: Ako u vaim oima Istoku ne pripada nikakva ast i zasluga u doprinosu kulturi ovjeanstva, zar mu nije dovoljna ast i zasluga to to se vi i itav Zapad klanjate ovjeku koga je dao i rodio Istok, a to je Isa a.s.?

AFGANIJEV RAD
Svojim izvanrednim obrazovanjem, a zatim putovanjima u Indiju, Iran, Irak, Hidaz, Egipat, Tursku, Francusku, Englesku, Njemaku, Rusiju i drugdje, Afganija je iza sebe ostavljao trag i opomenu. Putovanja su mu omoguila da upozna politike, ekonomske, socijalne, prosvjetne, vjerske i druge prilike islamskih i drugih naroda. To mu je pomoglo da sagleda sr problema i slabost naroda Istoka, a arapskoislamskih posebno. Pored svega toga, on je na ovim putovanjima uspio da iskristalizira vlastita ideoloka shvaanja o mnogim drutvenim i drugim pitanjima i problemima. Ovom svom radu Afganija je posvetio itavog sebe i sve svoje mogunosti. On e sve probleme Istoka i njegovih naroda gledati kroz prizmu utvrene vlastite politike, afirmacije, jedinstva, nacionalnosti i principa vjere. Zato ga esto vidimo da govori i raspravlja o problemu nacionalnog jedinstva Istoka i svih njegovih naroda. Sam kae da je njegova domovina itav Istok i arapsko-islamski svijet. Afganijeva kola bit e njegova putovanja na kojima e sijati svoje progresivne ideje u borbi za slobodu i samostalnost svih naroda. Tako e njegov dolazak u Egipat 1869. godine ostaviti najdublje tragove u modernoj historiji politikog, kulturnog, knjievnog, vjerskog i drugog ivota u Egiptu. Njegov susret s velikim brojem studenata najveeg islamskog sveuilita Al-Azhar pronijet e i zasijati ideje sve islamsko revolucionarnog pokreta irom islamskog svijeta. Najdublji trag u historiji moderne islamske misli ostavit e Afganijevo poznanstvo s mladim Egipaninom, tadanjim studentom Al-Azhara, Muhamedom Abduhuom (1849.1905.) koji e neposredno poslije toga postati najvei pobornik progresivnih ideja i koji e ostaviti najsnaniji trag u historiji islamske misli uope. Njih dvojica e poslije progonstva, zbog uea u Ahmed Arabijevoj, u krvi uguenoj revoluciji, nastaviti zajedniki rad u Parizu gdje e osnovati poznati asopis Al-Urvetul-Vuska koji postaje glavno revolucionarno glasilo njihove zajednike borbe. Osim toga, historija ni u kom sluaju ne moe zaboraviti njihov veliki doprinos u rasplamsavanja Arabijeve revolucije od 1882. godine koja je u osnovi bila uperena protiv engleskog okupatora i domaih korupcionaa i izdajnika. Afganijev rad i borba bili su univerzalnog karaktera, jer su, za razliku od dotad poznatih pokreta, bili usmjereni na politiku, ekonomsku, socijalnu i kulturnu reformu, kao i

AFGANIJEV IVOT I KOLOVANJE

Afganija je roen 1839. godine u selu Saad Abudu u Afganistanu. Nakon djetinjstva odlazi s ocem u Kabul gdje zapoinje i zavrava osnovno i srednje obrazovanje, a potom nastavlja daljnje kolovanje u Indiji. Prvi kolski dani i godine pokazali su da mladi Afganija posjeduje izvanredne sposobnosti. Uio je arapski jezik i knjievnost, islamskopravne znanosti, logiku, filozofiju, tesavvuf, tefsir, hadis i drugo, a kada je otiao u Indiju na kolovanje, bavio se izuavanjem matematike i klasine medicine. Uio je na osnovnim izvorima islamsko filozofske misli, uzimajui najvie od Ibn Ruda, Gazalije i Ibni Tejmije. Pravilno shvaanje Muhamedove a. s. Misije, kao i osnovnih islamskih izvora: Kur'ana i Sunneta, uinilo je Afganiju pravim revolucionarom i reformatorom devetnaestog vijeka arapsko-islamskog svijeta uope. On e biti ta linost koja e potresti temelje velike imperije nad kojom sunce nije zalazilo. kolski i ivotni put stvorit e od ovog mladog i nadarenog muslimana istinskog prosvjetitelja i prvog borca za puna prava i nezavisnost naroda Istoka koji je u to vrijeme stenjao pod teretom jarma krvoednog zapadnog kolonijalizma. On e prerasti u putujuu ivu revolucionarnu baklju arapsko islamskog svijeta od koje e strepiti kolonija-

106

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

na oivljavanje pravog islamskog duha i vraanja osnovnim izvorima: Kur'anu i Sunnetu. U svakom sluaju to je najsvestraniji i istovremeno najprogresivniji pokret u modernoj historiji druge polovine devetnaestog stoljea Istoka i islamskog svijeta. Za irenje politikog i kulturno-vjerskog preporoda Afganija se pridravao strogo postavljenog programa i plana rada koji se sastojao u slijedeem: 1. Da usmenim javnim predavanjima i otvorenim raspravama po kolama, klubovima, udruenjima i kafanama priblie i objasne to veem broju ljudi svrhu i tendencije svoga rada, svoje borbe i pravog shvaanja islamskoideoloke osnove i filozofske doktrine 2. Da pismenim javnim raspravama putem tampe i broura raskrinka u javnosti zavjere i intrige kolonizatora i drugih neprijatelja i izrabljivaa naroda, kao i da tim putem ublai pravna, filozofska i druga razmimoilaenja izmeu islamskih teoretiara raznih ideolokih frakcija; Da oivi ogromno kulturno, nauno, filozofsko, knjievno i drugo nasljee islamskog svijeta, kako bi se mlade generacije uvjerile da su njihova starija pokoljenja ostavila veliko kulturno bogatstvo u emanet ovjeanstvu i da su bili veliki knjievnici, filozofi, teoretiari, naunici, historiari, dravnici, politiari, uenjaci, vojnici itd. U svom radu Afganija nikad nije prezao da otvoreno istupi i jasno i u lice kae to misli: kako ruskom caru, iranskom ahu, turskom sultanu, tako i svakom drugom, ma tko on bio i ma koji poloaj zauzimao. Kada su mu britanski politiari ponudili da ga postave za sultana u Sudanu ironino i s podsmijehom upitao je lorda Salzberija, Gladstona i druge: Od kada vi stekoste svojinsko pravo nad Sudanom, pa da moete postavljati njegovom narodu koga vi hoete i elite za sultana?. O njegovoj otrini i revolucionarnoj nepokolebljivosti i odlunosti dovoljno jasno govore i stavovi koje je iznio u Indiji, Egiptu, Turskoj, Francuskoj i drugim zemljama. Kada mu se prilikom boravka u Indiji obratila grupa javnih radnika, politiara i drugih uglednih ljudi, meu kojima je bilo i muslimana, traei njegovo miljenje o mogunostima Indije za osloboenje od britanskog kolonijalistikog jarma, on im je odgovorio: Da ste muhe koliko vas je, sve Engleze to god ih je, mogli biste natjerati u ocean!. Upoznavajui prilike i poloaj felaha u Egiptu obratio im se jednom prilikom ovako:Fellahu! Kao to svojom motikom i krampom razara zemlju i natapa je svojim znojem i krvlju radei za eksploatatora i izrabljivaa, tako svojom motikom i krampom razori prsa svoga nasilnika i ugnjetaa. Kratko reeno, Afganiju po otrini njegove revolucionarnosti i nepokolebljivosti moemo usporediti sa Robespjerom, po dubini i privrenosti revolucionarnoj islamskoj ideologiji sa Maroom u francuskoj buroaskoj revoluciji, po snazi i moi utjecaja pokretanja masa sa Trockijem, po snazi, odlunosti, organiziranosti i nesalomljivosti sa Lenjinom u Velikoj oktobarskoj proleterskoj revoluciji, po ideolokoj i historijskoj ulozi u buenju arapsko-islamskog svijeta sa francuskim prosvjetiteljima Volterom, an ak Rusoom i drugima. Pokuavajui da pridobije tadanju caristiku Rusiju za borbu islamskih naroda protiv zapadnog kolonijalizma, otiao je u Rusiju i oko etiri godine boravio u Petrogradu. Tada je otkrio kako bezobzirna caristika politika ove zemlje ugnjetava, eksploatira i unitava milione muslimana na jugu zemlje. I ovdje je digao svoj glas protiv nasilja, ugnjetavanja i porobljavanja, to je u znatnoj mjeri olakalo poloaj tadanjih muslimana u ovoj zemlji. Poznato je da je od tadanje vlade traio, izmeu ostalog, da dozvoli muslimanima da tampaju Kur'an kao i neke druge vjerske knjige. uvi za takve Afganijeve zahtjeve, ruski car elio ga je vidjeti i razgovarati s njim. Imajui pretenzije na Iran, car se najprije interesirao za razloge Afganijevog razilaenja s tadanjim iranskim ahom. Izlaui razloge svoga razilaenja, Afganija je objasnio ruskom caru to se sve radi u Iranu, kakva se nasilja ine i kakva bezakonitost vlada u toj zemlji! Osjeajui da je to i samom njemu lekcija, car mu je rekao:Mislim da je ah u pravu, jer kako se neki vladar moe pomiriti i zadovoljiti s tim da njegovom dravom upravljaju zemljoradnici, bezemljai i radnici? Tvrdi se da mu je tada Afganija objanjavao to sve eka vladare kada se poigraju sa sudbinom masa, a onda je dodao: Velianstvo, vjerujem da je bolje za vladarsko prijestolje da mu budu milioni podanika prijatelji, nego da mu budu neprijatelji, traei priliku da ga srue i gajei u sebi mrnju prema njemu, nastojei da ga unite. Sudbina Afganija i ovdje kao i u drugim zemljama bila je ista: protjerivanje iz zemlje! Sreom, nitko od tih silnika nije se usudio da mu tada skine glavu. Bio je revolucionar i mislilac koga su se bojali i od koga su strepili mnogi njegovi neprijatelji. Sve ovo jasno nam govori da je u novovjekovnoj povijesti razmiljanja protiv porobljavanja, eksploatacije i ugnjetavanja naroda teko nai nekoga tko bi mogao stati usporedno s ovim revolucionarom, mudtehidom i uenjakom?! Meutim, iznad svega toga, Afganija je bio i ostao nepokolebljivi musliman, koji je itav svoj ivot i rad podario borbi za osnovna prirodna i politika prava i potpunu nezavisnost svih naroda Istoka i islamskog svijeta, bez obzira na njihovu klasnu, socijalnu, rasnu, religijsku i drugu pripadnost, uzimajui u svemu ovome islam kao neoborivu ideoloku platformu. Govorei jednom prilikom o svojoj misiji, radu i zadai, Afganija je rekao:Sabrao sam razbacanu misao i sakupio ratrkano poimanje, a onda pogledao na Istok i njegove narode, pa me zaustavio Afganistan iju sam zemlju najprije dodirnuo svojim tijelom, zatim Indija gdje sam se obrazovao, onda Iran po prirodi susjedstva i srodstva, potom Arabijski poluotok: od Hidaza kolijevke Objave, preko Jemena i njegovih brda, pa Nedda, Iraka i Bagdada, njegovog Haruna i Memuna, te ama, odnosno Damaska i njegovih Omejida, Andaluzije i njene kulture, promatrajui na to su spali i doli njihovi narodi. Istok! Odluio sam da svoj um posvetim dijagnozi njegovih bolesti i pronalaenju lijeka za njih. Pronaao sam da su njegove najopasnije i najsmrtonosnije bolesti razjedinjenost i pocijepanost njegovih naroda, podijeljenost njihovog miljenja, njihovo razilaenje o jedinstvu i njihovo jedinstvo u razilaenju, pa sam radio na jedinstvu njihove rijei, borei se svim svojim biem za to i upozoravajui ih na opasnost koja ih okruuje i koja im prijeti od strane Zapada.

AFGANIJEVA FILOZOFIJA
Neemo se opirnije zadravati na analizi Afganijeve filozofije. Ona svoje korijene vue iz osnovnih islamskih izvora: Kur'ana i Sunneta. Po Afganijevom filozofskom gledanju

BEHAR 87-88

107

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

Kur'an predstavlja osnovni i glavni izbor svakog vjerskog, ideolokog, politikog, pravnog i drugog rada. Objektivno-racionalistiko gledanje na svijet, nauku, kao i na ope filozofske probleme, ne moe nas dovesti do suprotnosti izmeu spoznaje i razuma, s jedne strane i Kur'ana, s druge strane. Idtihad je slobodan i potpuno otvoren svakome onom koji ispunjava erijatsko-pravne uslove za to. Vrata idtihada po Afganijevom shvaanju nikad nisu bila zatvorena u islamu, niti to uope mogu biti jer sam Kur' an na vie mjesta obavezuje ovjeka na upotrebu razuma i trai od njega nauno-istraivaki rad. Islam, kako kae Afganija, predstavlja univerzalnu ideologiju koja po svojoj naravi i prirodi predstavlja objektivno i nauno racionalno gledanje ovjeka na prirodu, ljudsko drutvo i miljenje. Ova svoja shvaanja Afganija je izloio sa zapadnim i drugim ideolozima kao E. Renanom i drugima, kao i u svojim radovima koje objavljivao, a posebno u poznatoj filozofskoj raspravi: El-Reddu ala el-Eehrijjin u kojoj on raspravlja o tri osnovna pitanja i problema: o drutvenoj ulozi i mjestu religije, njenoj uslovljenosti i njenoj opoj drutvenoj nunosti o ateizmu i njegovim filozofskim smjerovima u historiji filozofije, kao i o ateizmu i njegovoj ideoloko-filozofskoj pojavi uope; o islamu kao filozofiji i religiji, njegovim osnovama i njegovoj univerzalnosti To je rezime ove Afganijeve veoma znaajne filozofske studije, koja, naalost nije dobila zasluenu panju teoretiara islamske filozofije. Sline sree bila je i njegova linost kojoj, istini za volju, nije dano zaslueno mjesto u historiji radnikog pokreta kako Istoka, tako i arapskoislamskim zemljama. Najnoviji pokuaj uinjeni su u Egiptu ) i Libanu ) Prof. dr. Zeki Nedib Mahmud, teoretiar filozofije logikog pozitivizma, u svom najnovijem djelu Vidhetu Nazar (izilom 1967. godine) smatra Afganija, pored Sokrata, Platona i Gazalije, za najveeg revolucionarnog prosvjetitelja u historiji ljudske misli i njegovih progresivnih tenji uope, a E. Renan jo ranije kae: ... dok razgovaram sa Afganijem i gledam u njega, ini mi se kao da razgovaram sa filozofima Ibn Rudom i Ibn Sinaom. Nama se ini, da mu je dovoljno asti i slave to to je u modernoj historiji Istoka i arapsko-islamskog svijeta prvi digao svoj revolucionarni glas protiv kolonijalistikog ugnjetavanja, traei slobodu, ravnopravnost i nezavisnost za sve narode. Rezultat Afganijeva rada i prosvjetiteljske uloge bit e taj da e nastati poznata progresivna islamistiko-humanistika kola kojoj e u prvom redu pripadati poznati islamisti: Muhamed Abduhu, Abdurahman Kevakibija, Reid Rida, Muhamed Ikbal, Mustafa Abdurrazik, Mahmud eltut i drugi, a od naih, po mom miljenju, ovoj koli s pravom pripada Demaludin auevi. Prilikom proslave Muhamedovog a.s. roenja, mevluda, 1971. godine na Al-Azharu, Husejn E-afii, tadanji potpredsjednik Egipta, podsjeajui prisutne na poimanje Afganija, kazao je slijedee: Prisjeajui se i podsjeajui vas, elim ovom prilikom da ukaem na primjer jednog velikog islamskog uenjaka i revolucionara Demaluddin Afganiju. Kada je bio protjeran iz Egipta u Tursku zbog svog iskrenog i snanog pozivanja islama, pa kada ga je primio sultan Abdul Hamid, halifa muslimana toga vremena, osjeajui strahopotovanje prema njemu i bojei se da Afganija ne otkrije istinu i o njegovoj vladavini, obratio mu se rijeima:O ejhu! Zato npr. ne ide u Japan da poziva njegov narod u islam, jer njegov narod traga za pravom vjerom? Onda mu je ovaj uenjak i revolucionar odgovorio, upitavi ga: Da li da idem u Japan i pozivam njegov narod u islam onakav kakav je islam, ili da njegov narod pozivam u islam onakav kakav je u islamskim zemljama? Sultan se zaudio ovakvom smjelom pitanju i odgovoru, pa mu se opet obratio: O ejhu! Kai mi razliku o kojoj si malo as govorio i reci mi neto u vezi toga i pozivanja japanskog naroda u islam! Afganija mu odgovori: Ako bi japanski narod pozivao u islam onakav kakav je islam, rekao bi mi: idi ti, ovjee pa pozivaj svoj narod na te principe, pa ako on to bude prihvatio, onda doi i pozivaj nas na ovu vjeru, a ako bi ga pozivao na islam onakav kakav se primjenjuje u naim zemljama, onda bi mi sigurno rekao da japanski narod nema nikakve potrebe za takvom vjerom i da je za njega bolje da ostane bez takve vjere!

AFGANIJEVA SMRT
Poslije bogatog revolucionarno-ideolokog rada, islamista Afganija je umro 9. marta 1897. godine u Istambulu. Tada je materijalna strana njegova ivota bila zavrena. Ostao je da ivi samo duh velikog reformatora i borca za slobodu i nezavisnost porobljenih naroda. Neki tvrde da je otrovan od strane Abdul Hamidovih tajnih agenata. Nama se ini da je ovo tvrenje tendenciozno, jer su se sline vijesti pojavile i prilikom smrti Abdurrahman Kevakibije, Muhamed Abduhua i drugih. Oni Afganijevi rukopisi koji su naeni poslije njegove smrti naalost uniteni su, iako je sigurno da su sa teorijskofilozofskog stanovita predstavljali veliku i znaajnu vrijednost. Sahranjen je u Istambulu. Njegov grob bio je potonuo u zaborav, ali ga je godine 1926. otkrio poznati orijentalista i veliki prijatelj muslimana arls Koren, koji mu je podigao i spomenik. Godine 1944. u vrtologu Drugog svjetskog rata Afganijevi ostaci prebaeni su iz Turske u Afganistan. Meutim, ma gdje bili njegovi posmrtni ostaci, njegov duh ostat e kao svijetli uzor svim kasnijim pokoljenjima arapsko-islamskog svijeta, pokazujui im putove i raskra koji vode u bolju, perspektivniju i islamskiju budunost ). Rei sve o Afganiji kao islamisti, ideologu, prosvjetitelju, filozofu i revolucionaru jedne veoma znaajne historijske epohe vrlo je teko u ovako ogranienom prostoru. Naa dunost je bila da ovaj svijetli lik iz druge polovine devetnaestog stoljea arapsko-islamskog svijeta predstavimo i da se podsjetimo na znaaj i ulogu koju je ovaj veliki borac odigrao u razvoju i progresivnosti moderne islamske filozofske etike i oslobodilake misli, nadajui se da e njegov lik ostati i dalje poticaj i ponos svim islamskim naratajima koji e u Afganijevoj privrenosti Kur'anu i Sunnetu nai uzor i snagu za dalje i jo vee oovjeenje, za jo vee ljudske slobode. Demaluddin Afganija kao visoki islamski alim sigurno pripada onoj grupi ljudi o kojoj Allah d. . govori u Kur'anu, u poglavlju Al-Ahzab, ajet 23: Meu pravovjernim ima tako iskrenih ljudi koji su vjerni obavezi to su je Bogu d. . dali. Neki izmeu njih ispunili su svoju obavezu, a drugi oekuju da je ispune. Oni su oni koji nita ne mijenjaju. (Islamska misao, januar 1982.)

108

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

Mahmud Ebu-I-Fajd El-Menufi: Filozofija islama

Prikaz knjige, s arapskog preveo Seid Smajki, Starjeinstvo Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo 1983. str. 148
Pie: dr. Ahmed Smajlovi

poimanje filozofije, zatim pojedinih njenih teorija i razliitosti njenih metoda. Pokuat e da odgovori na pitanje uzroka ljudskoga filozofiranja kao i nekih definicija filozofije, filozofa i filozofiranja. Rezimirat e nam govor o idealistikoj i materijalistikoj tendenciji u filozofiji, a zatim e pruiti jednu krau analizu osnivaa renesansne filozofije i njenog doprinosa. Svim ovim pitanjima prii e analitiki i kritiki s osvrtom na predmet filozofije i prirodnost ljudskog osjeanja ka filozofiranju. Nee zaboraviti da ukae i na teoloka pristupanja filozofskom podruju sa kritikim osvrtom na pojedina poimanja teolokih uenja naspram razliitih filozofskih tendencija. Govorit e takoer o razvoju filozofije i njenih pravaca. Zatim e uslijediti opirnije prouavanje grke filozofije, njenih filozofa, pojedinih grkih kola koje su nam manje vie poznate. Isto tako e uiniti i sa rimskom filozofijom, zatim Plotinom i neoplatonistikom kolom. Nakon toga e prei na istraivanje skolastike filozofije. Dat e jedno lijepo poglavlje o nominalizmu i realizmu. Ono to je karakteristiko za ovo njegovo djelo jest to to e idui ovakvim redoslijedom dati Ono to je karakteristiko za ovo njegovo historijsko mjesto islamskoj filozofiji, slamskom djelo jest to to e idui ovakvim redoslijedom filozofskom razvoju, zatim naglasiti neke islamdati historijsko mjesto islamskoj filozofiji, ske mislioce i kritiki se osvrnuti na njihova filozofska razmiljanja. Dodat e i podruje na kojem slamskom filozofskom razvoju, zatim naglasiti su svi islamski mislioci isprobali svoje filozofske neke islamske mislioce i kritiki se osvrnuti na mogunosti i svoje umne snage i sposobnosti. njihova filozofska razmiljanja ...Za razliku od Pored opirnijeg istraivanja islamske filozofije i islamskih filozofa na istoku, prouit e i islamske mnogih filozofskih istraivaa, El-Menufi e filozofe na Zapadu, a posebno u Andaluziji. Naposvetiti posebno poglavlje samom ovjeku, a kon toga, prei e na renesansnu filozofiju, a onzatim spoznaji due, logici, vrijednostima, etici da e opirnije prouiti novovjekovnu filozofiju sa svim njenim tendencijama i glavnim nosiocipolitologije i zavrit e svoja razmatranja s ma do naih dana. Poslije ovakvog istraivanja, rezimiranjem svoga vienja filozofije, njenih koje pomae posebno onima koji se tek uvode u tendencijama i osnovnih rezultata filozofskog filozofsko istraivanje, slijedi kritika nekih filozofskih tendencija filozofije iz pojedinih vremena istraivanja. kao i filozofskih razmiljanja pojedinih filozofa. hidi-t-tahkiki fi zilali--eriati ve rihabi-I-hakikati i na Nakon toga, El-Menufi daje ire poglavlje o svom vlastikraju Esma-ul-husna. Djelo Tehafutu-I-feisefeti (De- tom poimanju filozofije, a posebno svoga promatranja strukcija filozofije) prvi put je objavljeno 1967. godine u podruja spoznavanja Allah d. ., kozmosa i ovjeka, Bejrutu i predstavlja jedan od suvremenih pristupa istrai- gdje e utvrditi da je spoznaja hrana srcu, svjetlo umu, i vanju filozofskog podruja u njegovoj jedinstvenoj cjelini. uitak osjetilima. U ovom djelu El-Menufi zapoinje svoja razmiljanja i U ovom cjelokupnom filozofsko promatranju El-Meistraivanja s Grkom filozofijom, ali prije toga podastire nufi e pored ostalog izdvojiti i posebno prouiti problem

Djelo Filozofija islama objavljeno je prvi put u proljee 1966. godine u Kairu od strane Vrhovnog savjeta za islamska pitanja koji je svoju raznovrsnu izdavaku djelatnost obogatio i ovim vrijednim ostvarenjem. Autor djela je poznati islamski uenjak i mislilac profesor Mahmud Ebu-I-Fejd el-Menufi koji je svojim radovima iz oblasti islamistike, filozofije, sufizma i etike pobudio veliku zainteresiranost meu irokom italakom publikom, pa i univerzitetskom omladinom. Profesor El-Menufi poznat je kao zagovara pribliavanja vjere, filozofije i nauke koja po njegovom shvaanju imaju isti zadatak, cilj i svrhu. U tom smislu pokrenuo je i enciklopediju za spomenuta tri nauna podruja traei najljepe niti njihovog zbliavanja, razumijevanja i meusobnog dopunjavanja. Autor to uspijeva ostvariti na jednostavan, koncizan i pristupaan nain. Meu poznatija djela profesora El-Menufija spadaju Fehafutu-I-felsefeti zatim Kitabu-I-vudud, onda Kitabu mealimi tariki elallahi te Bidaetu tariki ila meha-

BEHAR 87-88

109

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

uzronosti, odnosno problem uzroka i posljedice, da bi dao tri znaajna dokaza izmeu kojih izdvaja matematiki dokaz, prirodni dokaz i ljudski. Za razliku od mnogih filozofskih istraivaa, El-Menufi e posvetiti posebno poglavlje samom ovjeku, a zatim spoznaji due, logici, vrijednostima, etici politologije i zavrit e svoja razmatranja s rezimiranjem svoga vienja filozofije, njenih tendencijama i osnovnih rezultata filozofskog istraivanja. Promatrajui spomenuto djelo profesora El-Menufija objektivno, nauno i logiki moe se s pravom zakljuiti da njegovom djelu nedostaje nekoliko osnovnih karakteristika i filozofskih promatranja. Prva i osnovna zamjerka koja se moe uputiti ovakvom razmatranja je ta to profesor El-Menufi zaobilazi povijest filozofije dugu nekoliko hiljada godina, a koja se mora traiti na podrujima kineskog razmiljanja, indijskog pronicanja, iranskog meditiranja, egipatskog poimanja, fenikog, babilonskog i nekih drugih ozbiljnih razmiljanja koja se s punim pravom mogu uvrstiti u prava filozofska razmatranja osnovnih poimanja ovjestavlja danas u svijetu misli, kulture, filozofije, knjievnosti, umjetnosti i svega onog to proizlazi kao plod ovjekovog razmiljanja, spoznavanja i otkrivanja. Drugi nedostatak koji bi mogli da pripiemo profesoru El-Menufiju jest to to nam na oko 400 stranica filozofije od grkih poetaka do danas ne daje ak ni osnovnu selektivnu literaturu, ni izvore po kojima bi ga naunici, istraivai, pa i ljubitelji filozofije mogli pratiti da se jo vie okoriste njegovim, uistinu, plodnim filozofskim razmiljanjem i bogatim prezentiranjem filozofskog razmiljanja ovjeanstva. Trei prigovor koji moemo uputiti profesoru El-Menufiju za ovo djelo jest to to nam i pored svoje briljantne obrade filozofskih razmiljanja ne daje odgovor na pitanje to je praktino osnovni autoritet u ovjekovom razmiljanju i filozofiranju, a osim toga, ak i zapostavlja ovo pitanje, jer pojedini misle da su to vrijednosti, drugi, da su to pojedini filozofi, trei da je to materija, etvrti da je to priroda, a neki da je to ljudski um. Mnogi misle da je to svijet oko nas, a velik broj spekulira s nekim drugim prolaznim autoritetima koji ...nedostatak koji bi mogli da pripiemo mogu biti razliitog karaktera, ali se uglavnom mogu svesti na dva: apsolutni i relativni. profesoru El-Menufiju jest to to nam na oko Apsolutni koji moemo stalno prouavati, ot400 stranica filozofije od grkih poetaka do krivati i spoznavati, ali nikada ne moemo danas ne daje ak ni osnovnu selektivnu doi do kraja, jer se s obzirom na sveobuhvatnost istog ljudski vidici stalno proiruju i literaturu, ni izvore po kojima bi ga naunici, idu do u nedogled i beskonanost. Relativni istraivai, pa i ljubitelji filozofije mogli pratiti autoritet je po naem miljenju kratkotrajan, da se jo vie okoriste njegovim, uistinu, promjenjiv i ogranien, a koji moemo ne samo spoznavati, otkrivati i prouavati nego plodnim filozofskim razmiljanjem i bogatim takoer i spoznati, otkriti i prouiti. I pored prezentiranjem filozofskog razmiljanja ovih nedostataka moemo ipak naglasiti da ovjeanstva ...on ne daje odgovor na pitanje to djelo predstavlja jedan vrlo pozitivan doprinos razmatranjima filozofije u arapsko-islamje praktino osnovni autoritet u ovjekovom skom svijetu, pa i ire. razmiljanju i filozofiranju ...Djelo je po osnovnim Drugo djelo profesora El-Menufija Kitarazmiljanjima sufistikog karaktera i ima za bu-I-vudud po naem miljenju predstavlja nastavak filozofskog razmiljanja ovog suvretendenciju da pomogne najmlaima... menog islamskog istraivaa mislioca i uekova bia i pokuaja da se shvati svijet oko sebe, vlastito njaka. Djelo je, kako kae sam autor u podnaslovu, istrapostojanje, svijet svoga umovanja i spoznavanja. ivanje poimanja Allaha d. ., prirode i ovjeka. Protjee U tom pogledu, s pravom moemo rei da je put filo- u pokuaju pronalaenja odgovora na osnovna filozofska zofskog razmiljanja iao od velikih istonih kultura, naro- pitanja: odakle smo doli, zato smo stvoreni i kuda ideda, civilizacija i promiljanja na kojima su ak i veliki uite- mo? Djelo ima 350 stranica, a izdano je u Kairu. Sadri 13 lji filozofije, Grci, uili i stvarali svoja filozofska poimanja, velikih poglavlja koja su dalje razdijeljena na pod poglavsvoje kole i svoja spoznavanja. Isto tako moramo shvatiti lja u kojima razmatra osnovna pitanja egzistencije, razine da su se u jednom historijskom momentu pomraenja egzistencije, faktore nastanka, samo postojanje, zatim ljudskog umovanja, kako u Grkoj tako i u pojedinim dru- svijet nunosti i svijet mogunosti, svijet sile, ivota i volje, gim dijelovima Evrope, filozofska razmiljanja vratila u uzrok postojanja i posljedice postojanja stvari i misli i rasvoje matine zemlje, na vlastito ognjite i svoje materin- zloge njihovog postojanja, stanja i forme postojanja, masko podneblje. Tamo ih je susrela islamska filozofija i terijalizam i idealizam, nauni pristup i injenice egzistiraislamsko umovanje koje je shodno Kuransko-sunnetskim nja, uvjete uzronosti, materiju, silu zakone, um, a onda razmiljanjima shvatilo da sve to je lijepo, vrijedno i razu- svijet injenica, potom filozofskih pravaca i tendencije fimno predstavlja neprocjenljivo bogatstvo svakog Mumi- lozofa u razmiljanjima o osnovama postojanja, neoplana i Muminke koji su duni da ih preuzmu, valoriziraju i tonizam i oni koji su se naslonili na ovaj filozofski pravac, obogate novim saznanjima; prezentiraju ih na dar ovje- pad materijalizma, idealizma i dualizma, odnos izmeu anstvu kao to su to uinili spaavajui veliko filozofsko, duha i tijela, stvari i uma. misaono i civilizacijsko nasljee od kojeg se ak i sama Potom razmatra Kantovu kolu i njegov kritiki idealiEvropa digla na noge i postala ono to jest i ono to pred- zam, pitanje jedinstva u filozofiji, postojanje i nepostojanje,

110

BEHAR 87-88

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

nunost nauke i filozofije, novo nauno vjerovanje, pristranost uenjaka, Bie i kako Ga spoznati, istinitost egzistencije i razliku izmeu pojavnog i nepojavnog, odnos izmeu Allahovog Bia i Njegovih atributa, apsolutno Boje Bie, Allahove atribute i njihov odnos s prirodom i Kozmosom, Allahovu volju i njeno mjesto u odnosu na postojanje i nestajanje, determinizam i indeterminizam, uzrok i cilj egzistencije, podruja spoznavanja i odnos izmeu poimanja ovjeka i stvarnosti, uzrok uzroka i cilj ciljeva, postojanje Allaha d.., osnovu svakog drugog postojanja, svijetlost kao osnovu postojanja, materijalni kozmos i svijet, darvinizam i tendenciju razvoja, kako je napisana pria postanka, kako osjetila registriraju svijet oko nas, Allah svjetlo svakog postojanja i svega postojeeg, Kozmos u oima moderne nauke, nadrastanje materijalistikog razmiljanja, savrenstvo uzroka, zablude materijalista, idealista i realista, inkarnacija, apsolutnost Allaha, dijalog sa uenjacima, materijalistima, ateistima i idealistima u pogledu postojanja Allaha d. ., ovjek, ovjek i meleki, ovjek i dua, jedinstvo ljudskog bia, izvor spoznaje, nauka o spoznaji, etika, sociologija, vrijednosti, vjera, filozofija i nauka. Zavravajui razmatranja, profesor El-Menufi daje nam nekoliko svojih objanjenja cjelokupnog promatranja u ovom djelu. Iz reenog sadraja se vidi da ovo djelo uistinu predstavlja jedan znaajan doprinos ne samo filozofskom istraivanju nego i akaidolokom izuavanju, a posebno razmatranju odnosa izmeu vjerovanja, filozofije i spoznavanja. to se tie primjedbe i kritikog osvrta na ovo djelo, mogli bismo s pravom rei da mu mu je osnovni nedostatak to, to nam ne daje izvore i literaturu za ovako kapitalno djelo, kako filozofskog, tako i akaidolokog izuavanja. Slijedei djelo na koje elimo ovdje ukazati Putokazi na putu ka Allahu d.., praktino je pripremljeno za odrasle i to upravo one koji jo nisu naistu kojoj filozofiji, vjeri i uenju pripadaju. El-Menufi pokuava da im sa ovim djelom pomogne da pronau svoj istinski put i da se, shodno Kuranskim maksimama i zabrane prisiljavanja u vjerovanju, slobode opredjeljenja u tom pogledu i uvaavanje svaijeg ubjeenja, opredjele i da odrede sami sebe. Posljednje djelo koje imamo na raspolaganju jeste Poetak puta ka metodama ostvarenja u okriljima eriata i istina. Djelo nam obrauje jedinstvo Allaha, zatim odreenje, polaganje rauna, istinski put, pokornost i nepokornost, pokajanja kao prvi korak na putu ka Allahu d.. Ispravnost vlastitog izbora, provjera ove ispravnosti, put ka Allahu d.., usavravanje ponaanja, moral uenika, koristi zikra. Djelo je kako se vidi po ovim osnovnim razmiljanjima sufistikog karaktera i ima za tendenciju da pomogne najmlaima, a i svim ostalim uzrastima kako da stignu do bogobojaznosti, odnosno do imana, islama i ihsana, to je po razmiljanjima profesora El-Menufija najvanije ostvarenja i potvrda svrhe ovjekovog postojanja, njegovoga razmiljanja, vjerovanja i egzistiranja uopte. I na kraju, objavljivanjem djela Filozofija islama vjerujemo da e se, koliko-toliko, osvijetliti do sada, na naem podruju, rijetko prouavano polje islamske nauke. (Islamska misao, april 1983.)

Islam, kultura i socijalizam

Prikaz knjige Roea Garodija: Islam, kultura i socijalizam, Sarajevo, Starjeinstvo islamske zajednice u SR Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, 1981.
Pie: dr. Ahmed Smajlovi Roe Garodi spada danas u red najpoznatijih marksistikih mislilaca. Stoga vjerujemo da je, s jedne strane kao originalan i izvanredan dijalektiar, i s druge strane, kao jedan od najpozitivnijih promatraa jugoslavenske samoupravne prakse, dobro poznat naoj javnosti. Meutim, sigurno je i to da je malo onih koji znaju da se ovaj mislilac, primjenjujui dijalektiko-materijalistiku metodu u svom naunom radu, ve preko trideset godina bavi prouavanjem islamologije, njene filozofije i civilizacije, tragajui za njihovim doprinosom svjetskom progresu, kulturi i razvoju, a naroito njihovom utjecaju na raanje znaajnih idejnih kretanja u Evropi, kao to su humanizam, renesansa, racionalizam, prosvjetiteljstvo, materijalizam i drugo. Oni su, po njegovom shvaanju, na izvjestan nain njihov revolucionarni proizvod. Imajui u vidu njegovo nauno-objektivno, historijsko-dijalektiko i kritiko-filozofsko sagledavanje uloge i doprinosa svjetskoj civilizaciji i kulturi, urednitvo najpoznatijeg kairskog lista Al-Ahram, iji je glavni i odgovorni urednik bio svjetskoj javnosti poznati novinar i komentator Muhamed Husejn-Hejkel, pozvalo je Garodija da posjeti Egipat i odri nekoliko predavanja za javne radnike, knjievnike, uenjake, islamologe i diplomatske predstavnike. Odazivajui se pozivu, on je boravio u Kairu krajem 1969. godine i tom je prilikom, pored ostalog, odrao i dva vrlo zapaena predavanja: Utjecaj islamske civilizacije na svjetsku kulturu i Socijalizam i islam. Ova predavanja dola su upravo u vrijeme kada se na Zapadu vodila estoka kampanja protiv muslimana, njihove naune misli, duhovne snage i njihovog stvarnog historijskog-kulturnog mjesta i doprinosa ovjeanstvu. Poslije ovih predavanja voen je otvoren dijalog s Garodijem. U tom dijalogu Sudjelovali su: dr. Lebib ukajr, tadanji predsjednik Narodne skuptine Egipta, dr. Bedevi Abd Al Lafif, rektor Univerziteta Al Azhar, dr. Abd Al Aziz Al Kamil, tada ministar vakufa i pitanja Al Azhara, dr. Bint Al atii, profesor Univeziteta Ajn ems, inae vrlo poznata islamistkinja, i dr. Kamil Husejn, lijenik i knjievnik. Garodijevo mjesto u filozofskim krugovima, zatim vanost izloenih pitanja, originalnost stavova i nauno sagledavanje tretiranih problema obavezuju nas na objavljivanje ovog, a potom i drugog njegovog znaajnog doprinosa na polju orijentalistike misli, kako bismo jo jednom potvrdili vanost i znaaj uloge koju je islam imao, a koju e sigurno imati i u perspektivi, u duhovno-naunom i kulturno-umjetnikom razvoju ovjeanstva. Vano

BEHAR 87-88

111

DR. A. SMAJLOVI: IZ OSTAVTINE

je napomenuti da Garodi u svom filozofsko-islamolokom istraivanju dolazi do revolucionarnog naunog otkria: da musliman moe doi do naunog socijalizma putem vlastite tradicije i to dijalektikog racionalizma Ibn Ruda, historijskog materijalizma Ibn Halduna i revolucionarnog utopizma Karamita. Ova tri originalna izvora islamske filozofije mogu, po njegovom miljenju, da doprinesu razvoju socijalizma i dadnu mu jo univerzalniji i humanistikiji smisao. elei da itaoci dobiju to potpuniju sliku i dou do to objektivnijeg shvatanja naunih problema koje Garodi tretira u svom predavanju Uticaj arapske civilizacije na svjetsku kulturu, osjeamo se dunim da prenesemo rijei spomenutih islamskih teoretiara: dr. Lebib ukajra, dr. Bedevi Abd Al Latifa, dr. Abd Al Aziza Kamila, dr. Bint Al atii, i dr. Kamila Husejna, a zatim i samog Garodija, koji otvoreno priznaje da su svi ovi uinili toliko da on sam dobije potpuniju i jasniju predstavu o islamu. Nadamo se zato da objavljivanje ovog naunog razgovora jo vie potvrditi vrijednost bogatog kulturnog islamskog naslijea koje jo uvijek eka, kako u nasao, proiriti njegove vidike, dopuniti njegove izvore, produbiti njegovu naunu, filozofsku i revolucionarnu misao. U ovom razmatranju Garodi iznosi nekoliko novih injenica koje objanjavaju brzu islamsku ekspanziju, potvruje ih primjerima uzetim iz evropske i arapske povijesti, zatim prelazi na moderno doba, objanjava osnove islamske progresivnosti, ukazuje na doprinos novovjekovnih islamskih teoretiara, obrazlae ulogu islama u nacionalno-revolucionarnim i oslobodilakim progresivnim pokretima arapsko-islamskih naroda, smatrajui da ova konstruktivna islamska tendencija, zahtjeva od marksistikih teoretiara da ponovo sagledaju historijsku ulogu religije i uticaj njenog fenomena na razvoj ovjeka i drutva. Ali, najvanije od svega toga, kako kae poznati savremeni islamski mislilac Muhamed El-Gazali, jeste to to Garodi priznaje da je upravo islam bio taj koji je upalio i nosio baklju novovjekovnog duhovnog-kulturnog buenja i revolucionarne borbe arapsko-islamskih naroda protiv kolonijalizma i ugnjetavanja, zbog ega se historijski i ne moe rei da je islam opijum naroda, ve, naprotiv, da je bio i ostao njegova najjaa pokretaka snaga u Iz kratkog uvoda Garodijeva predavanja Uticaj borbi za svoja vlastita i prirodna prava. Dakle, islamske civilizacije na svjetsku kulturu, italac se on je bio mobilizator svakog progresivnog kreupoznao s jednim od najpoznatijih savremenih tanja drutva, a posebno to moe biti onda kad markstitikih mislilaca, njegovim tridesetogodinjim se, koliko-toliko, otkrije potencijalni smisao Kuranskog duha koji se krije iza njegovih misli, prouavanjem islamologije, njene filozofije i rijei i simbola. civilizacije, njihovim doprinosom svjetskom Poslije ovog, kao i prvog razmatranja, voen je otvoren dijalog s Garodijem. U dijalogu su progresu, kulturi i razvoju, i napokon Garodijevom uestvovali dr. Abdul-Aziz Kamil, tada ministar metodom naunog, filozofskog i islamolokog vakufa i pitanja Al Azhara, Halid Muhjiddin, poistraivanja, koja ga je dovela do novih naunih znati javni i politiki radnik, Kemal Rifat, dobro poznat naoj politikoj i kulturnoj javnosti, dr. otkria i rezultata. Kamil Husejn, ljekar i knjievnik i dr. Lebib uim tako i u mnogim drugim krajevima svijeta, da ugleda kajr, tadanji predsjednik Narodne skuptine Egipta. Pratei Garodijevo predavanje ISLAM I SOCIJALIZAM, svjetlo i zauzme svoje pravo nauno mjesto. Iz kratkog uvoda Garodijeva predavanja Uticaj islam- italac je lako uoio s koliko tekim naunim, filozofskim i ske civilizacije na svjetsku kulturu, italac se upoznao s teorijskim pitanjima se suoio ovaj savremeni teoretiar, jednim od najpoznatijih savremenih markstitikih mislilaca, filozof i humanista. Meutim, bojei se da tretirani problemi ne budu jednjegovim tridesetogodinjim prouavanjem islamologije, njene filozofije i civilizacije, njihovim doprinosom svjet- nostrano shvaeni, predoavamo im konstruktivne dijaloskom progresu, kulturi i razvoju, i napokon Garodijevom ge maloas spomenutih islamskih naunika Egipta koji su metodom naunog, filozofskog i islamolokog istraivanja, nauno, otvoreno, tolerantno i objektivno osvijetlili mnoga pitanja koja su bila konfuzna i kod samog Garodija, koja ga je dovela do novih naunih otkria i rezultata. italac je istovremeno mogao uoiti i osnovne razloge ko- kome je nedostajalo jo nekoliko smjelih koraka pa da se ji su nas naveli na objavljivanje Garodijevih predavanja koji- nae na relacijama islamskog shvatanja humanizma koma je kategoriki potvrdio historijsku vanost i ulogu koju je me, po naem miljenju, pripada budunost, u kojoj e islam imao, a koju e sigurno imati i u budunosti u opem moi nai mjesta samo one ideologije koje, prije svega, razvoju ljudske misli, to je doprinijelo da prvi rad, kako kae gledaju na ovjeka, a ne na ovjeka kao nosioca ovog ili dr Bedevi Abd El-Latif, tadanji rektor Univerziteta Al Azhar, onog drutvenog obiljeja, pripadnika ove ili one drutvebude:Preobilat podacima i novim mislima; zbog ega treba ne klase , ili lana jedne ili druge drutvene grupacije i sl. Gledajui objektivno na stvari sve se vie stie dojam da da ga cijenimo i kao muslimani i kao ljudi, jer predstavlja originalan dokumenat i znaajno svjedoanstvo jedne tako islam moe imati, to priznaje i poznati savremeni historiar renomirane naune linosti kao to je linost teoretiara i fi- Arnold Tojinbi, historijski veoma znaajan i konstruktivan utilozofa Garodija. Meutim, ovdje treba ukazati i na neke i- caj na savremena progresivna i humanistika kretanja u svijenjenice koje se neposredno odnose na Garodijevo predava- tu, a to je oita pojava u dananjim svjetskim pomjeranjima. nje Islam i socijalizam, koje, po naem miljenju, treba da doprinesu jo dubljem sagledavanju uloge islama u stvaranju BILJEKE: ireg humanistikog pogleda na svijet, drutvo i miljenje, i 1 Oba predavanja, sa dijalozima, objavljena su u Al Ahramovom mjekoje e ak i naunom socijalizmu moi dati altruistikiji smi- seniku Et-Tali a 1970. godine.

112

BEHAR 87-88

ZAVRNA RIJE

Zavrna rije Muftije evke ef. Omerbaia

1. Iskoristili smo 21. obljetnicu radnog otvorenja Zagrebake damije da jo jednom potvrdimo da je njeno otvorenje za muslimane Zagreba i Hrvatske bilo od izuzetnog znaaja i vanosti. Od malobrojne, anonimne Islamske zajednice zatvorene u skuene prostore u Tomaievoj ulici br. 12, ona postaje poznata i priznata i koja u relativno kratkom vremenu postie krupne rezultate. 2. Iskoristili smo tunu 20. obljetnicu smrti dr. Ahmeda Smajlovia da mu odamo duno priznanje i zahvalu za sve to je inio za tadanju dijasporu. On je u muslimane u Hrvatskoj vjerovao i zato ih podravao u njihovim nastojanjima da budu sami sebi krojai svoje sudbine. Imao je pravo jer je Zajednica za nepunih 30 godina postigla to je drugima trebalo mnogo vie. Iako u Islamskoj zajednici na ovim prostorima nije uobiajeno da se prireuju komemoracije kao to je ova, mi smo smatrali da je nuno ne zaboraviti njegove napore i sjeati ga se hatmom i dovama kod Svevinjega. 3. Na Simpoziju je bilo govora i o naoj Zajednici u Hrvatskoj. Nema dileme da je put koji je ona odabrala bio ispravan. Moramo i dalje nastojati biti otvoreni prema vjernicima, ali i prema svima drugima. Otvorenost i transparentnost nae Zajednice garancija je uspjeha. 4. Govoreno je i o odnosu islama prema drugim religijama. Predstavnici islama u svojim susretima s predstavnicima drugih religija stalno govore o potrebi meusobne suradnje u rjeavanju zajednikih pitanja i problema i sueljavanja u zajednikim izazovima. Ni jedna religija nije u stanju rijeiti probleme samostalno, nego zajedno s drugima i u tomu vidimo potrebu zajednikog djelovanja. Sukobljavanje religija moe donijeti velike probleme, ako ne i propast. 5. Obveza Islamske zajednice prema mladima, i obratno, spomenuta je tijekom ovoga Simpozija. Na tom polju Islamska zajednica e koristiti iskustva drugih vjerskih zajednica, ali i sama e stvarati svoje osobno iskustvo, kako bi pomogla mladima da preuzmu odgovornost voenja i rada u Zajednici. 6. Nacionalno pitanje muslimana u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve vie zaokuplja i Islamsku zajednicu. Mi elimo dio dosadanjih obveza prenijeti na nacionalne i kulturne asocijacije muslimana razliitih etnikih opredjelenja. U tom smislu Islamska zajednica ostaje u obvezi suraivati s tim asocijacijama na rjeavanju toga vrlo vanog pitanja naih vjernika. 7. Ovaj Simpozij je pokazao da je Islamska zajednica u Hrvatskoj narasla u tolikoj mjeri da posjeduje kadrove koji su u stanju organizirati i ovako sloene skupove kao to je ovaj Simpozij. U ime Islamske zajednice u Hrvatskoj odajemo duno priznanje i zahvalu organizacionom odboru na elu s dr. Remzijom Hadiefendi-Pari na uloenom umijeu i naporima. 8. Posebnu zahvalnost iskazujemo naim prijateljima sa strane koji su se odazvali naem pozivu i svojim izvjeima i radovima pripomogli uspjehu Simpozija. 9. Brojna nazonost sluatelja dokaz je da je bilo zanimljivo pratiti referente, pa Vam se najsrdanije zahvaljujemo. 10. Zbog svega gore izloenog vrijedilo je organizirati ovaj skup. Molim Svevinjega da svima nama ovaj trud upie u nagradu.

BEHAR 87-88

113

PROGRAM SIMPOZIJA
UESNICI SIMPOZIJA: Rijei dobrodolice: Predsjednica Organizacionog odbora prof. dr. Remzija Hadiefendi-Pari Predsjednik Meihata IZ u Hrvatskoj muftija evko ef. Omerbai Glavni imam hafiz Aziz ef. Alili REFERATI: 1. Murat Hadismajlovi, ravnatelj Medrese: Zagrebaka medresa s ponosom nosi ime dr. Ahmeda Smajlovia 2. Ela Pori, muallima Novi detalji za biografiju dr. Ahmeda Smajlovia 3. Adnan Omanovi, pravnik Uloga dr. Ahmeda Smajlovia u realizaciji ideje izgradnje Islamskog centra u Zagrebu 4. mr. Aziz ef. Hasanovi Islamska zajednica u viziji dr. Ahmeda Smajlovia (briga za vjerske potrebe muslimana na Balkanu) 5. Vahid ef. Hadi, imam Zaslugom dr. Ahmeda Smajlovia otvoren je mesdid u Splitu (prezentacija) 6. Vahid ef. Hadi Izlaganje 7. Esad ef. Jukan, imam Zaslugom dr. Ahmeda Smajlovia otvoren je mesdid u Puli 8. Mevludi ef. Arslani, prof. Jo neprevedena doktorska disertacija dr. Ahmeda Smajlovia: "Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na suvremenu arapsku knjievnost" (obranjena 1974. na Al-Azharu u Kairu) 9. Saudin ef. Subai, imam Doprinos doktora Ahmeda Smajlovia znanosti akaida 10. Avdo Imirovi, prof. Muslimanski identitet danas 11. Lamija Alili, prof. Uloga vjere u svakodnevnom ivotu 12. Mirza ef. Mei, prof. Izazovi sa kojima se suoavaju mladi u ouvanju vjerskih vrijednosti 13. Adnan Demirovi Muslimanska mlade u Hrvatskoj 14. Dr. Tarik Kulenovi "Stare" i "nove" islamske zajednice u Europi 15. Ahmed Salihbegovi, novinar Suvremena Europa izmeu kranske obnove, muslimanskog vala i religije sekularizma 16. Dr. Fahrudin Novali Od tradicije prema modernosti izazovi razvoja islamskog svijeta 17. Dr. Ruica iak-Chand Indijski islam 18. Dr. Esad imi Uloga islama u oblikovanju etnikog identiteta 19. Mr. Senad Nani Razlozi visokog stupnja kulturne integriranosti Bonjaka-muslimana 20. Dr. emso Tankovi Suvremeni bonjaki identitet 21. Dr. Jasminka Doma Religija u svakodnevnom ivotu 22. Mr. Mahira Tankovi Uloga ene u oblikovanju islamskog identiteta obitelji ZATVARANJE SIMPOZIJA: Zavrna rije muftija evko ef. Omerbai

114

BEHAR 87-88

POVIJESNA PJESMARICA

U posjetu Zagrebakoj damiji

Odem ti ja brajko u Zagreb da vidim tu ljepotu, tu modernu damiju. Kako ja tako i mnogi mumini ovih dana koji idu u Zagreb da vide tu lijepu damiju. Mnogi su mi priali da se ima ta i vidjeti i halal mu vjera k'o je onakvu zamisli i napravi. Tako putujemo mi vozom i doosmo na zagrebaki kolodvor i ja velim taksisti: Ako znate gdje je, vozite me pred novu, zagrebaku damiju. A taksist poslovan i promuuran ovjek, zna sve i gdje je i kakva je damija, pa me dovede uz priu o damiji pred sam objekat. Odavno zainteresiran, posmatram. Ah, Boe, kako je velika, pa kako je bijela i lijepa, k'o iz bajke, sva u mramoru. Mislim i posmatram okolinu, pa vidim velika katedrala die se na jednom kraju Zagreba, a na drugom ponosno pokraj Save stoji damija. Kau, neki su htjeli, da se damija zove centar, a zato centar kad mumini vole da bude damija i njima to bolje zvui. Damija je uvijek bila islamska i za mumine! A u Zagrebu ima, kau, dosta mumina, pa napravie damiju i hoe u njoj da klanjaju i da ue djecu na vjerskoj pouci. Damija je dosta luksuzno napravljena, a ja mislim, pa neka, i imam je bogatstvo u duhovnom smislu, a i mumini su duhovno bogati, pa onda to upravo pae uz luksuznu damiju. Dooh pred damijski portal i posmatram sav je uokviren sa La ilahe illellah, ah kako uzviene rijei, tu na ulazu, ba tako i treba, samo daj Boe, da te rijei budu i u srcima naim i u srcima svih onih koji posjeuju i obilaze ovaj Boiji hram, pa onda sav trud i uloen novac nee biti uzaludan. Kako su lijepi ti ukrasi na vratima damije i kako su umjetniki oblikovani kao da je Mersad Berber sudjelovao u njihovoj izradi. Posmatram i divim se tim finim lukovima koji se savijaju svuda od kupola prema munari, inei tako jednu divnu harmoniju, punine ivota i imana. Mislim i doe mi da kliknem: O, Boe, kako si velik i uzvien, kad stvori ovjeka tako nadarena, da sve ovo osmisli i realizira. Moje impresije zaustavie se pred adrvanom na damijskoj terasi i gledam kako je zaista divno umjetniki oblikovan, tako da nam doarava neko malo jezerce u prirodi sa puno rukavaca potoia, koji se skladno slijevaju u moderne slavine iz kojih e mumini uzimati abdest, istei se pred namaz i osvjeavati se za ljetnih vruina. Posmatram onu lijepu kupolu, koja podsjea na dvije polutke tek razrezane lubenice, a istovremeno simboliziraju i dvije strane globusa, od kojih jedna izrasta daleko sa istoka, a druga uranja tamo negdje na zapadu, pa tada rekoh spontano: Allahu ekber! A munara sa dva erefeta, ovako vitka i visoka, pa to je posebna impresija, ba ovdje u Posavlju, i meni se ini kao da stremi nekud visoko i ponosno, u jedno uzvieno treperenje, tamo negdje u transcendentalne duhovne dimenzije i relacije. Gledam ove mramorne damijske ploe kako bljete djevianskom njenou i bjelinom, pa zanose pogled istoom i ljepotom. Oko damije terasa, pa se moe lijepo okruiti i zagledati te divne linije eksterijera koje se uklapaju u prelijepi ambijent ove ravnice oko Save, oblinjeg mosta kod Zaprua i lijepog naselja, prvog damijskog komiluka. Zatim, damijska dvorana za namaz, pa to je zaista poseban doivljaj za promatraa, njene dimenzije pune bjeline, koje se prepliu s bojama tepiha, inei uzvien umjetniki dojam. Gledam moderni mihrab, pa urs i mimber, sve to ukraeno sa lijepim levhama, lusterima i drugim ukrasima u drvetu i bakru, to prua veoma lijep dojam na posjetioca. Neko ree: ovo je objekt budunosti u kome e se duhovno nadahnjivati mumini u 21. vijeku. Na kraju, povrno smo pogledali i druge damijske prostore i divili se njihovoj ljepoti i namjeni. Posebno me se dojmila prostrana abdesthana, smjetena u velikom holu i opremljena najsuvremenijim potrebama i namjenama. Neposredno uz nju su i suvremene kupaonice, koje su sastavni dio ovakvog objekta i namjene. Posebno su me impresionirale velike i svijetle mektebske prostorije, koje su zamiljene da obuhvate svu djecu za vjersku pouku. Uz damiju su sagraeni i imamski stanovi, musafirhane i moderne imare. U sklopu damijskih prostorija skladno se sjedinjuju elementi evropske i orijentalne arhitekture, kako kod interijera, tako isto i kod eksterijera. Mislim da se tu veoma uspjeno dopunjuju nijanse arapske, perzijske, turske i panjolske graevinske umjetnosti, utkane u ovu nau dananju i evropsku arhitekturu. Dematlije ove lijepe damije su Zagrepani, koji su se tu naselili prije stotinjak godina iz svih krajeva Jugoslavije i formirae svoj demat i mesdid prije vie od 50 godina. Ovu damiju su poeli praviti prije pet godina sa mnogo truda i zalaganja svih dematlija i materijalne pomoi svih ljudi plemenita srca i imana. Eto, damija je ve zavrena, a ureuje se i njena okolina, pa se nadamo da e uskoro biti otvorena. Zavravajui posjetu ovom lijepom Bojem hramu i udaljavajui se od njega gledam iz daljine kako se damijske siluete utapaju u veernje rumenilo nebeskog svoda i rijeke Save. Adem-Idris

BEHAR 87-88

115

BERIET RIJEI

Ahmed Smajlovi Kairo AL-AZHAR, VELIKA ISLAMSKA TVRAVA Doprinijeti dobro, a otkloniti zlo to je upravo sa islamskog stanovnitva misija i velika zadaa kojoj ovjek treba da se posveti, a to je cilj i namjera velike tvrave islamske misli u divnom gradu sa preko hiljadu minareta.
GLASNIK VRHOVNOG ISLAMSKOG STARJEINSTVA U SFRJ,1966.g. Broj 3-4, Sarajevo mart-april, XXIX, strana 114.

KDBH PREPOROD