You are on page 1of 18

Krivini postupak dobija svoj ivot od kriminalistike.

Primjena kriminalistikih zvanja ne prestaje otkrivanjem krivinog djela i njegovog izvrioca, ta aktivnost se nastavlja i u toku kivinog postupka kada se u procesnopravne okvire mora uklopiti konkretni kriminalistiki sadraj. Znai veza izmeu krivinog procesnog prava i kriminalistike se ogleda u tome to se procesnim normama odreuje pravni okvir za preduzimanje procesnih radnji, a kriminalistika materijalni i redni sadraj tim istim krivinoprocesnim radnjama. Kriminalistika se dijeli: 1.kriminalistiku taktiku 2.kriminalistiku tehniku 3.kriminalistiku metodiku Kriminalistika taktika- bavi se istraivanjem i razrjeavanjem okolnosti krivinog djela i otkrivanjem izvrioca tog djela. Kriminalistika tehnika- prikuplja i istrauje metode razliitih egzaktnih nauka radi njihove upotrebe u svrhe kriminalistikog istraivanja. Ta saznanja koriste se u traseologiji (otkrivanje tragova krivinog djela) i identifikaciji (identifikaciji osobe pomou otisaka prstiju, fotografija). Kriminalistika metodika- pripada kriminalistikoj taktici i usmjerena je na prilagoavanje taktikih pravila posebnim specifinostima odreenih krivinih djela. Takoe postoje i: 1. heuristika kriminalistika- otkrivaka kriminalistika ona je usmjerena na metode otkrivanja krivinih djela postavljanjem hipoteze o nainu njegovog izvrenja kao stvarnog dogaaja. 2. silogistika kriminalistika- dokazna kriminalistika o njoj se moe govoriti kao o kriminalistici krivinog postupka. Ova kriminalistika pristupa krivinom djelu kao dogaaju u realnosti drutvenih zbivanja te kao predmetu krivinog postupka.

O kriminalistici se govori kao o preventivnoj i represivnoj djelatnosti u borbi protiv kriminaliteta.

POJAM, PREDMET, METODE I ZADAA KRIMINALISTIKE Kriminalistika je nauka koja se bavi najvie suzbijanjem i sprjeavanjem kriminaliteta. Zadaci kriminaliistike su preduzimanje preventivnih i represivnih mjera u cilju spreavanja i suzbijanja kriminaliteta. U definiciji kriminalistike uoavaju se tri stvari: 1) otkrivanje,istraivanje i rasvjetljavanje KD, 2) Otkrivanje, identifikacija i hvatanje izvrioca KD, 3) Pronalaenje, fiksiranje i obezbjeenje dokaza. Podjela kriminalistike: 1) Kriminalistika taktika ( se bavi pojavnim oblicima KD, nainom njihovog izvrenja/motivima i ciljevima zbog kojih nastaju, strunim zanimanjima, vjeinama, kriminalistikim sklonostima, nainu ivota i psihologijom izvrioca KD), 2) Kriminalistika tehnika (bavi se iznalaenjem, prilagoavanjem, usavravanjem i primjenom najpogodnijih metoda i sredstava iz oblasti prirodnih i tehnikih nauka) i 3) Kriminalistika metodika (posebna taktika - ima za cilj primjenu metoda i sredstava kriminalistike taktike i tehnike na odreenu vrstu KD). Predmet i zadaci kriminalistike: 1) pronalaenje najefikasnijih svojih i koritenjem drugih nauka metoda u cilju otkrivanja KD i njegovih izvrioca, 2) Pronalaenje, prikupljanje i obezbjeenjne dokaza o KD kao i krivici lica, 3) usavravanje i koritenje najsavremenijih metoda pri poduzimanju pojedinih mjera i radnji istranog karaktera, 4) prikupljanje, ,evidentiranje i prouavanje naina vrenja KD, 5) izuavanje i ukazivanje na metodu i sredstva koja se mogu primijeniti u cilju sprjeavanja kriminaliteta za dui vremenski period.

KRIMINALISTIKO TAKTIKA NAELA 1) NAELO ZAKONITOSTI Ovo naelo znai da se nadlena tijela represije u svom radu na suzbijanju kriminaliteta moraju strogo i dosljedno pridravati slova i duha pozitivnih zakonskih odredbi. Povredom ovog naela mogu biti ugroena najznaajnija ljudska prava i slobode predviene ustavom. 2) NAELO ISTINE Prilikom otkrivanja i dokazivanja postojanja krivinih djela i njihovih uinitelja nadlena tijela represije duna su istinito i potpuno utvrditi relevantno injenino stanje, kako bi se u postupku mogla donijeti to objektivnija odluka. 3) NAELO OBJEKTIVNOSTI Ovo naelo je usko vezano za sa naelom zakonitosti i istine. Objektivnost je uvjet za utvrivanje istine i ona mora biti prisutna od momenta preduzimanja sluaja do same presude. Kriminalista ne bi smio da unosi u sopstveni rad nita subjektivno i lino. Ovdje vai staro pravilo: istinu moe saznati samo onaj koji ju i sam potuje.

4) NAELO PLANIRANJA I METODINOSTI POSTUPANJA Bez planiranja i sistematinog postupanja kriminalistima prijeti opasnost od brojnih greaka. Metodinost u radu i planiranje operativno-taktikih mjera i radnji uslov je za sistematsko postupanje svakog kriminaliste. Ve prva saznanja i indicije o izvrenom KD, njihovo provjeravanje i stvaranjne verzija o djelu i uiniocu mora se odvijati na osnovu logiki sainjenog i razraenog plana. Obino se ne zna koje injenice treba eliminisati, koje zadrati, koje su beznaajne a koje kljune. Izlaz iz ovakve situacije mogue je nai samo u planiranju operativnog rada, a kostur svakog planiranja ine zlatna pitanja kriminalistike. 5) NAELO OPERATIVNOSTI I BRZINE Operativnost podrazumijeva poznavanje stanja, prilika, kriminalnih arita, pojavnih oblika vrenja krivinih djela na odreenom podruju itd. Brzim (pravovremenim) poduzimanjem mjera i radnji (neformalnih i formalnih) omoguava se i olakava utvrivanje postojanja KD, njegovih modaliteta , uinitelja itd. Kriminalisti moraju imati brz, siguran i dobar refleks, sposobnost brzog odluivanja i ostvarivanja odluka, ,koja mora biti smiljena. Treba imati u vidu da brzina nije isto to i brzopletost. Koji put ovisno o taktikoj situaciji treba znati i strpljivo ekati. Brza i pravilna odluka, dinaminost i operativnost u radu daju najvie garancija za siguran uspjeh. U okviru ovog naela imamo podnaelo iznenaenja. Iznenaditi nekog znai poduzeti takve mjere i radnje koje on nije oekivao i u vrijeme kad se nije nadao, odnosno na mjestu koje nije mogao predvidjeti, na nain da ga takva djelatnost u potpunosti zbuni, ,okira i onemogui za daljni otpor, borbu ili bilo kakav oblik suprotstavljanja u datoj situaciji. 6) NAELO BLAGOVREMENOSTI Ovo naelo podrazumijeva da se operativne mjere i radnje policije i anticipirane radnje dokazivanja moraju poduzeti odmah kad je nastala potreba za njihovim provoenjnem, tj. kada se oekujeda se mogu postii najoptimalniji rezultati, uinkovitost i korisnost u kriminalistikom smislu. 7) NAELO SRAZMJERNOSTI Ovo naelo zahtijeva od kriminaliste da svaku mjeru i radnju poduzimaju u zakonom odreenim okvirima uz voenje rauna o neophodnosti i srazmjernosti primijenjene mjere ili radnje. Drugim rijeima, djelatnost tijela postupka mora biti srazmjerna eljenom cilju. 8) NAELO UVANJA TAJNE ILI DISKRECIJE Ovo naelo se primarno odnosi na uvanje slubene tajne. Operativno-taktike mjere i radnje policije mogu biti javne i tajne. Meutim preuranjeno objavljivanjje podataka moe oteati ili paralizirati rad tijela postupka i bitno oteeati prikupljanje, osiguranje, izvoenje i provjeru dokaza. Diskrecija onemoguava poduzimanjje osvetnikog ina u bilo kojem smislu. uvanje tajne je profesionalna obaveza normirana pravnim propisima, ali i etikim standardima tijela postupka, te ovo naelo treba biti prepreka tzv curenju informacija iz tijela postupka. Svakako ovo naelo podrazumijeva i to da o slubenim stvarima ne treba razgovarati sa ukuanima i prijateljima, kako ni sa kolegama koje ne rade na konkretnom sluaju.

9) NAELO JEDINSTVENOG RUKOVOENJA Ovo naelo zahtijeva da rad na istraivanju tekih i sloenih KD koji zahtijeva angairanje veeg broja djelatnika i sredstava bude organiziran iz jednog centra tako da njime rukovodi tab. Vaan je kolektivan rad uz nunu podjelu rada. 10) NAELO KOORDINACIJE I SARADNJE Ovo naelo vodi rauna o tome da kriminalitet nije ogranien samo na jedno mjesto ili podruje, i zove se jo jedinstvena akcija svih kriminalistikih snaga. Ovdje se radi o saradnji meu tijelima krivine represije koja omoguava koordinirano djelovanje u situacijama kada je to potrebno, a manifestira se kroz razmjenu informacija. Ova saradnja osobito dolazi do izraaja u okviru preventivne djelatnosti. U okviru ovog naela postoji i podnaelo meunarodne saradnje u borbi protiv kriminaliteta (Interpol, Europol..) 11) NAELO KRITIKE I SAMOKRITIKE Svaki kriminalistiki rad poinje sa sumnjanjem. Sumnjati znai vie i drugaije pretpostavljati nego to to pokazuje vanjski prividni izgled neke situacije. Kriminalisti moraju svaki dan vjebati sposobnost kritikog i samokritikog naina razmiljanja. Kritiki odnos prema samom sebi, drugim sudionicima u postupku, prema dokazima, i sl. ini rad kriminalista plodnim. Olako prihvatanje pojedinih verzija bez njihove temeljnje i kritike analize i ocjene vodi zabludama koje mogu imati vrlo tetne posljedice. 12) NAELO LOJALNOG PRIKUPLJANJA DOKAZA Prikupljanje dokaza na nain koji je u skladu sa izvjesnim etikim postulatima i standardima koji se odnose na osumnjienika ili okrivljenikova prava u postupku. 13) NAELO POTPUNOSTI Ovo naelo upuuje da u toku postupka treba obuhvatiti sve dokazne injenice (dokaze). 14) NAELO TAKTIKO TEHNIKE SLOBODE Pri odabiru neformalne mjere i radnje ili formalne procesne radnje, ulogu igra i ponaanje uinitelja prije, u toku i nakon uinjenja KD. Kriminalista mora odabrati ona prinudna i dokazna sredstva koja dovode do uspjeha, a dozirat e prinudna sredstva i pronai sve radnje dokaznog karaktera koji onemoguavaju prikrivanje istine i predstavlja u konkretnoj situaciji najmanje mogue zadiranje u osobna prava subjekta postupka. Ovo naelo u osnovi znai da operativno taktike i tehnike mjere i radnje kao i istrane radnje trebaju biti planirane u stvarnoj srazmjeri sa znaenjem izvrenog KD, taktikim ciljem i ocjenom situacije.

15) NAELO TEMELJITOSTI I UPORNOSTI Znai da treba otkrivati i osiguravati sve dokazne informacije i poduzimati mjere i radnje temeljito, strpljivo i uporno, ali ne tvrdoglavo. Predstavlja planiranje radnji mjera ije izvrenje treba dovesti do kraja. Sprijeava javljanje tamne brojke kriminaliteta.

16) NAELO HUMANOSTI Temelji se na injenici da i u okviru operativnih i krivino procesnih odnosa treba do krajnjih mogunosti potovati ljudska prava i slobode. Niti jedan prijestupnik ulaskom u kanjivu zonu ne gubi ravo na ovjean odnos. Treba voditi osjeaj za pravdu i istinu, pravnu sigurnost, to trai od slubenih lica hladnokrvnost, strpljivost i potovanje svakog ovjeka. 17) NAELO STRUNOSTI I SPECIJALNOSTI Da bi se savremeni kriminalisti mogli uspjeno suprotstaviti savremenim pojavnim oblicima kriminaliteta, moraju se stalno struno usavravati. Metode i sredstva koja se koriste u borbi protiv savremenog kriminaliteta moraju se stalno prilagoavati najraznovrsnijim oblicima kriminaliteta, odnosno kriminalcima koji u svom radu koriste savremena i sofisticirana sredstva i mjere. 18) NAELO EKONOMINOSTI Osnovni elementi naela ekonominosti: brzo provoenje postupka, zabrana primjene svega to se u postupku ne javlja kao potrebno, nanoenje to manje tete, kod manje znaajnih sluajeva teiti kao pojednostavljenju postupka, odbacivanje dokazne informacije (ukoliko nije povezana sa sa sluajem, ako nije neophodna, ako se ne moe pribaviti, ako je sporna i ako nema ozbiljnu dokaznu vrijednost), to jeftinije i krae provoenje postupka.

MEUNARODNA KRIMINALISTIKA SARADNJA Nijedna zemlja nije poteena KD koja sadre elemente inostranosti. Savremena sredstva veze i transporta omoguavaju kriminalcima da brzo prelaze iz jednog mjesta u drugo i da na taj nain izbjegnu hvatanje, odnosno otkrivanje. Meunarodna plicijska saradnja na suzbijanju kriminaliteta postaje nuna, a nju neophodnom ini i pojava terorizma. Nuno je da ova saradnja bude osloboena formalnosti, uz koritenje najbrih sredstava komuniciranja i uz punu operativnost i mobilnost otkrivanja one zemlje u kojoj se kriminalac nalazi. INTERPOL Organi policije najintenzivniju meunarodnu saradnju u spreavanju i suzbijanju kriminaliteta ostvaruju putem INTERPOLA-a.i on do 2004. godine okuplja 182 zemlje lanice. Rukovodea i radna tijela Interpola su: Generalna skuptina, Izvrni komitet, Generalni sekretar i Generalni sekretarijat (struni organ koji omoguava stalno funkcionisanje organizacije), Nacionalni centralni biro NCB i Savjetnici(kolegijum sastavljen od strunih saradnika naunih radnika koje predlae Generalni sekretarijat, a prihvata Generalna skuptina sa mandatom od tri godine.) Generalni sekretarijat je globalni koordinator kriminalistike saradnje u suprotstavljanju kriminalitetu, putem koga se omoguava razmjena policijskih podataka, odnosno njihova obrada, analiza i uvanje. Teite saradnje je na suzbijanju kriminalnih organizacija i zloupotreba narkotika, finansijskog i hightech kriminala, terorizma, trgovini ljudima, kao i traganje za licima za kojima su raspisane meunarodne potjernice. Za komunikaciju se koriste engleski, francuski, panski i arapski jezici kao slubeni.

Generalna skuptina bira Izvrni komitet(13 lanova)te imenuje Generalnog sekretara(rukovodi generalnim sekretarijatom). Nacionalni centralni(NCB) biro su kriminalistike slube koje na nacionalnom planu drave lanice odreuju kao permanentnu taku podrke meunarodnoj saradnji iz oblasti policije, te on obezbjeuje veze sa drugim policijskim organima u svojoj zemlji, sa NCB drugih zemalja i Generalnim sekretarijatom Interpola. Posredstvom Interpola raspisuju se sljedee vrste potjernica, koje se uobiajeno diferenciraju prema boji koja takve akte karakterie: a) Crvene potjernice izdaje Generalni sekretarijat na bazi vaeeg nacionalnog naloga za lienjem slobode odreenog lica i u sutini znae zahtjev strane drave da lice bude lieno slobode radi extradicije. Veliki broj zemalja priznaje crvenu potjernicu kao dovoljan osnov za lienje slobode i stavljanje traene osobe u privremeni extradicioni pritvor, pod uslovom da trae sve potrebne informacije. Rok vanosti crvene potjernice je 5 godina, u sluaju da nisu urodile plodom provjeravaju se ili produuju. b) Plave potjernice- izdaju se sa ciljem prikupljanja informacija identitetu neke osobe, sudskih informacija, informacija o kriminalnim aktivnostima odreenog lica i/ili da se odreena osoba locira, odnosno utvrdi mjesto njejnog boravka. esto prethoode crvenim, a u sluaju da se izda nalog za lienje slobode odreenog lica na koje se odnosi ova potjernica, mijenja se u crvenu. c) Zelene potjernice- sadre obavjetenja o kriminalnim aktivnostima nekih osoba. Da bi se izdala ova potjernica, potrebna je informacija o takvim aktivnostima iz najmanje tri razliite drave, sa izuzetkom informacija koje se tiu pedofilije, ilegalne trgovine i sl. d) ute potjernice odnose se na nestale osobe, osobe koje nisu u stanju da se same identifikuju ili djecu rtve roditeljskih otmica. e) Crvene potjernice odnose se na neidentifikovana mrtva tijela. f) Narandaste potjerniceukazuju na mogue prijetnje, odnosno opasnosti od skrivenog oruja i raznih naprava koje mogu povrijediti ovjeka.(Pismo bomba, explozivne tane, olovka pitolj, prikriveno oruje..) Nastojanja Interpola usmjerena su na intenzivnu i pravovremenu razmjenu informacija, pri emu se moraju koristiti prednosti tehnolokog napretka kako bi se ova razmjena to vie ubrzala. U nadlenosti Generalnog sekretarijata su relativno dobro opremljene evidencije sa podacima o meunarodnim kriminalcima,a uvedena je i elektronska obrada podataka. Tako u okviru Interpola postoje sljedee elektronske baze podataka: 1) lica, odnosno raspisanih potjernica, 2) ukradenih/izgubljenih putnih isprava, ,3) ukradenih motornih vozila, 4) DNK baze, 5) baze otisaka prstiju, 6) kradenih umjetnikih djela i 7) djeje pornografije. EUROPOL Za jedinstvenu i homogenu teritoriju kao to je Europa, nuno je postojanje policijske organizacije meudravng karaktera, kakvu ulogu ima EUROPOL. Zvanini jezici: engleski, francuski i njemaki. Na elu Europola nalazi se direktor, a pored njega postoji i Upravni odbor (u njemu se nalazi po jedan 6

predstavnik iz Ministarstva unutranjih poslova svake drave lanice; i njime predsjedava zemlja koja je istovremeno i predsjedava EU), Oficiri za vezu i Nacionalne jedinice(svaka drava lanica je duna odrediti najmanje jedno tijelo koje treba da djeluje kako nacionalna jedinica za datu dravu). Ciljevi postavljeni pred nacionanalne jedinice su: 1) stvaranje zajednike nacionalne baze podataka u saradnji sa svim policijskim i sudskim organima i odjeljenjima ukljuenim u borbi protiv trgovine drogom i dr.oblika organizovanog kriminala i/ili omoguavanje efikasnog koritenja postojeih baza podataka; 2) olakati operativne aktivnosti istranih organa tako to e im obezbjediti najaktuelnije obavjetajne podatke; 3) stvaranje jednog nacionalnog centralnog kontakta za razmjenu informacija na meunarodnom nivou. Dunost je svakog oficira za vezu da zastupa interese svoje nacionalne jedinice unutar Europola, pa se zbog toga na njih primjenjuje nacionalno pravo drave iz koje dolazi. Glavne dunsti oficira za vezu ili evropskih oficira za vezu (ELO), koje su zvanino poznate su: 1) da obezbijede Europolu informacije i obavjetajne podatke do kojih su dole nacionalne jedinice 2) da informacije iz Europola proslijeuju nacionalnim jedinicama, 3) da obezbjeuju informacije i daju savjete pri analizi informacija vezanih za datu dravu.

NAINI SAZNANJA ZA PRIPREMANJE ILI POSTOJANJE KRIVINOG DJELA Sljedei su naini saznanja: prijave o nestalim osobama, samoprijava, javni pogovori, ,povjerljive osobe, anonimne i pseudonimne prijave, vlastita aktivnost policije, prijave graana i pravnih osoba, indicijalne injenice, otkrivanje lea i ljudskih ostataka; te masovni mediji. 1. PRIJAVE O NESTALIM OSOBAMA Prilikom zaprimanja prijave, prikupljaju se osnovni podaci: ko je izvrio djavu o nestanku osobe, identifikacijski podaci o nestaloj osobi, lini opis i fotografija, vrijeme i mjesto zadnjeg vienja i pod kojim okolnostima, ,psihofiziko stanje nestale osobe, mogua mjesta odlaska nestale osobe (familija, prijatelji, kafii), da li je bilo ranijih odlazaka, porodine prilike, mogu motiv i dr. Nakon zaprimljenih poetnih podataka obavlja se procjena okolnosti nestanka osobe, tj. pokusava se utvrditi jel nestanak rizian ili ne, suprotan ranijem ponaanju te dali postoje mogunosti da je nad njom izvreno neko drugo krivino djelo (otmica, sexualni delikt). Posebnu panju treba posvetiti ukoliko je nestala osoba maloljetnik. Jedan od problema koji se deava u ovakvim sluajevima je taj to porodica u iekivanju da se lice vrati, kasno prijavi nestanak, tako da su proli dragocjeni dani zbog ega se gubi na efikasnosti u pronalasku lica. U situacijama kada je le pronaen, a nije utvren identitet osobe, treba biti uporan u traganju za identitetom koristei evidencije nestalih lica. Od identifikacije lea polazi i metodika otkrivanja, razjanjavanja i dokazivanja ubistva(ako se radi o nasilnoj smrti). 2. SAMOPRIJAVA Mogue je da se osobe same prijave kao poinitelj ili sauesnik KD. Tri su situacije mogue: 1) gdje je samoprijava istinita (osobe koje su djelo izvrile u afektu ili iz nehata, dok se jo nalazi pod psihikim djelovanjnem KD), 2) gdje je samoprijava nesvjesno neistinita(samoprijavitelj ivi u zabludi) i 3) gdje je 7

samoprijava lana (objektivno i subjektivno neistinita taktiki potez da se cijeli postupak usmjeri u pogrenom pravcu, npr. da se tee djelo prikrije lakim). 3. JAVNI POGOVOR Prenoenje vijesti (fama est), tj.okolo krui glas o nekom krivinom djelui i/ili odreenim osobama kao izvriocu tog djela, a ne zna se da li je vijest tana i od koga potie. Neovisno o istinitosti ili neistinitosti vijesti koja se iri po javnim pogovorima, tijela represije, prvenstveno policija je duna poduzeti odgovarajue mjere kako u pravcu pronalaenja izvora glasina, tako i u pravcu provjera sadraja vijesti koje krue. Ta vijest je za njih znak da reaguju, dosta je teko nai izvor javnog pogovora. 4. POVJERLJIVE OSOBE est izvor saznanja o postojanju KD i izvrioca su povjerljive osobe informatori. U irem smislu informator je kriminalistiko taktini zbir kategorija osoba kojima se policija, povremeno ili stalno, ali uvijek tajno, koristi za dobijanje informacija koje su kriminalistiki vane, a odnose se na planirana ili poinjena KD, njihve izvrioce, sudionike u djelu i sl. U uem smislu informator je svaka osoba koja je spremna prikrivenom (tajnom)saradnjom s policijom ili drugim tijelima represije angaovati se na otkrivanju, objanjenju i sprjeavanju KD. 5. ANONIMNE I PSEUDONIMNE PRIJAVE Anonimne prijave su bez oznake podnositelja prijave (bez potpisa, linih podataka i sl.). Pseudonimne prijave su prijave na kojima se nalaze podaci ili potpis lanog prijavitelja. Najee je pisano rukom, mainski ili u obliku raunarskog ispisa a Moe se raditi i o usmenim prijavama podnesenim putem telefona. Ove prijave imaju svoj znaaj zbog svog sadraja, a ne bezimenosti. Sadaj moe biti taan, djelomino taan i laan. Moraju se odmah provjeriti, a ukoliko se ustanovi da se radi o istinitoj ili djelimino istinitoj prijavi, traga se za prijaviteljem. Motivi su razliiti za ovakve prijave, npr.zatita prijatelja, samookrivljavanje(kompromis izmeu prikrivanjja i tenje za priznanjem), ili npr.odugovlaenje postupka koji je u toku. Otkrivanje autora je posebno oteano kad se radi o prijavama sastavljenim izrezivanjem slova i brojeva iz novina, i sl. 6. VLASTITA AKTIVNOST POLICIJE Kad su u pitanju preventivne mjere tu mislimo na sve vrste obavjestavanja o raznim drutveno-opasnim pojavama, uzrocima i posljedicama tih pojava, i sl. takoer tu spadaju mjere nadzora, ,posmatranje rada i kretanja lica iz kriminalnog miljea i lica asocijalnog ponaanja, zatim svakodnevna patrolna djelatnost, zasjede, racija i sl. neke od ovih aktivnosti policije pored preventivne zadae moe da ima i represivni karakter. U sluajevima kada policija u toku obavljanja svojih poslova zapazi da je dolo do izvrenja KD, izvijestit e o tome najkraim putem operativni centar koji e iskordinirati aktivnosti dr.policijskih odjela i njega samog. 7. PRIJAVE GRAANA I PRAVNIH OSOBA Graani imaju pravo prema ZKP-u FBiH prijaviti krivino djelo. Rije je o moralnoj obavezi graana. To direktno proizlazi iz odredbe u istom stavu gdje se predvia dunost prijavljivanja kada neprijavljivanje KD predstavlja KD. Rije je o tzv.obaveznoj krivinoj prijavi. Prijavu mogu podnijeti djeca i maloljetnici 8

i odrasle osobe, s tim da se komuniciraju skrbnici za djecu i maloljetnike. Potrebno je utvrditi i motive prijavljivanja, i kad god je to mogue treba izai na mjesto dogaaja i paljivo provjeriti da li se navodi u prijavi slau sa zateenim stanjem na mjestu dogaaja. Iskaz dan na mjestu dogaaja je vjerodostojan iskaz i kao takav u pravilu bi trebao biti vjerodostojniji. 8. INDICIJALNE INJENICE Kao jedan od naina za pokretanje predkrivinog postupka je otkrivanjje odreenih indicijalnih injenica, koje ukazuju npr. na postojanje ubistva. Tako npr. pronae se na nekom mjestu krvava mrlja ili pak okrvavljeno i ostavljeno odijelo ili se u noi uje vrisak, pucnjjava, povici u pomo itd. 9. OTKRIVANJJE LEA ILI LJUDSKIH OSTATAKA Veoma est nain saznanja za ubistvo je otkrivanje lea i ljudskih ostataka, ime zapoinje predkrivini postupak. Neke od situacija gdje se sve moe otkriti: 1) Le ili ljudski ostatci pronaeni u kui koja ne pripada ubijenom licu, ili na nekom drugm mjestu, a ubijeni je tu doao sluajno, il je namamljen u zasjedu te se od strane izvrioca nastoji onemoguiti utvrivanje identiteta. 2) Le ili ljudski ostatci pronaeni u stanu rtve, je situacija kda se obino ne postavlja pitanje identiteta, ve se treba usmjeriti na pitanje da li se radi o ubistvu ili je u pitanju neki drugi uzrok smrti. 3) Le ili ljudski ostatci pronaeni u kui koja nije ni stan rtve,a ni mjesto izvrenja djela ve je le donijet u tu prostoriju poslije izvrenja ubistva. Ovakva situacija moe zakomplicirati otkrivanje izvrioca, jer se ne zna ni mjesto izvrenjna, a esto predstavlja problem i identifikacije rtve. Danas je esta upotreba DNK analize radi identifikacije u sluaju kada se pronau samo dijelovi lea. 10. MASOVNI MEDIJI Nerijetko osobe iz kriminalnog miljea, osobito organizovanog kriminala koriste masovne medije za slanje poruka zakamufliranih u razne oblike reklama, ponuda, lanaka, oglasa i sl. Savremene policije, kao i obavjetajne slube imaju posebne jedinice ili odjele za obavezno praenje masovnih medija. Nerijetko su poruke kriminalaca kodirane, pa je potrebno sprovesti svojevrsno dekodiranje.

OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RADNJE SPREAVANJA I SUZBIJANJA KRIMINALITETA Ove mjere i radnje se mogu podijeliti na one koje se preduzimaju prije izvrenog KD, s ciljem spreavanja i na one kje se preduzimaju nakon izvrenja KD, radi rasvjetljavanja i otkrivanja uinioca. Radnje spreavanja KD su preventivne ili preventivno represivne i one su ope operativno tehnike mjere i radnje, te njih po pravilu preduzima, ovlatena slubena osoba samostalno u odnosu na neka predelikatna stanja ili potencijalne izvrioce KD, a u okviru kriminalistike kontrole.

OPE OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RADNJE PREVENTIVNOG REPRESIVNOG KARAKTERA

KRIMINALISTIKA PROVJERA Kriminalistika provjera je opa operativno taktika mjera i radnja iji je zadatak da utvrdi istinitost (osnovanost) prikupljenih (saznatih) injenica (indicija, osnova sumnje) koje ukazuju na odreeno KD, njegovog uinioca, ili druge okolnosti znaajne za rasvjetljavanje KD i odreenu kriminalnu djelatnost. Indicije ili podaci iju osnovanost treba provjerom potvrditi, odbaciti ili djelimino dopunit mogu biti razliitog stepena vjerovatnoe, manje ili vie logine i realne, dobijene i prikupljene iz razliitih izvora. Provjera se nalazi u osnovi mnogobrojnih operativno taktikih mjera i radnji, kako opih tako i istranih: zasjeda, racija, liavanje slobode, pretresanje i dr. A) Vrste provjera U osnovi, u okvirima kriminalistike razlikuju se slijedee vrste provjera: 1. Ovlatena slubena osoba provjere vri po: a) sopstvenoj inicijativi; i b) zahtjevu drugih subjekata; 2.Prema predmetu provjere se odnose na: a) lice; i b) objekat; 3.Prema nainu vrenja provjere mogu biti: a) otvorene (javne); i b) konspirativne (tajne). Provjere koje se odnose na pojedine objekte tiu se prvenstveno onih objekata na kojima se ee vre KD ili ispoljavaju socijalnopatoloke pojave, pa kao takvi imaju znaaj kriminogenih objekata.

PRIKUPLJANJE OBAVJETENJA Osnovi sumnje postoje ako ovlateno slubeno lice je saznalo da postoji vjerovatnost uinjenja KD. Pri tome je za postojanje osnova sumnje irelevantno da li se zna da je odreena osoba sumnjiva da je uinila KD ili je ta osoba nepoznata. Ovakav pojam osnova sumnje treba razlikovati od osnovane sumnje kao vieg stupnja sumnje. Znai, za postojanje osnova sumnjne da je uinjeno KD trai se manji stepen izvjesnosti nego za postojanje osnovane sumnje potrebne za pokretanje krivinog postupka. U cilju uspjenog izvravanja navedenih zadataka ovlatenim slubenim licima je data i mogunost traenja potrebnih izvjetaja od graana. Rije je o neformalnom razgovoru koji nije ureen pravnim propisima. Traenje potrebnih obavjetenja od graana zapravo je prikupljanje dokaza u spoznajnom (operativnom) smislu iskazima osoba i njihovo istodobno osiguranje. Ovo je operativno taktika djelatnost koju ovlatena slubena lica mogu poduzimati samoinicijativno, metodino i prema unaprijed napravljenom planu. Ova obaveza ovlatenih slubenih lica pretpostavlja prije svega obavezu pronalaenja osoba koje mogu dati potrebne relevantne obavjesti. Znai, rije je o tzv.personalnim izvorima informacija i ako budu informacije uzete u propisanoj formi, mogu imati dokazni karakter. U kriminalistikim obradama npr.ubistva razlikujemo 3 osnovna pravca prema kojima se usmjerava prikupljanje obavjesti od graana i to: a) strategija obrade rtve, b) strategija identifikacije i prikupljanja obavjesti od svjedoka; i c) strategija obrade izvrioca.

10

Svaki razgovor zahtjeva svoj individualni pristup, al osnovna struktura razgovora se sastoji od slijedeih elemenata: 1) planiranja i pripreme razgovora, 2) uvoda u razgovor, 3) obrade tematskih cjelina, ,4) zavretka razgovora; i 5) procjene.

A) Planiranje i priprema razgovora Plan razgovora je nedjeljiv od plana kriminalistike obrade vezane za krivini dogaaj. On pretpostavlja dobro poznavanje detalja o predmetu. U toku priprema razgovora vri se analiziranje injeninog fonda, donosi se plan razgovora, osigurava mjesto za razgovor, osiguravaju se injenice koje treba predoiti. Po Markoviu (1972), da bi se razgovor mogao uspjeno provesti potrebno je da se imaju na umu: 1)Stvarni elementi (a to su mjesto, vrijeme i poznavanje predmeta), 2)Elementi psiholoke prirode (po emu nije dovoljno da kriminalista poznaje ljude nego je poeljno daje u stanju da ih nadmai. Jer ako se eli saznati ta ljudi misle, treba da se zna kako oni ive iz razloga to razliiti ljudi razliito reaguju na teehniku razgovora. Od adekvatne tehnike zavisi i uspjeh.), 3)Elementi taktike prirode (nadovezuju se na prethodna dva, i zajedno ine cjelinu taktike ispitivanja.) Mjesto za voenje razgvora sa osobom koja je osumnjiena, u pravilu je u slubenim prostorijama, gdje postoje nuni uslovi za nesmetan rad. Izuzetak su vrue situacije kada nema izbora. Mnogi su razlozi zbog ega je to preporuljivo: osamljenost, diskrecija, uvid u razne spise, nemogunost bijega, ,posebna prostorija za razgovore.. B) Uvod u razgovor Ovdje je najvaniji prvi utisak, a to se u psihologiji zove halo efekat. To je ocjenjivanje pojedinih karakteristika neke osobe u skladu sa opim dojmom te iste osobe. Ako posmatra nema dobro miljenjje i nekoj osobi, sklon je mnoge njene karakteristike ocijeniti negativno i obratno, pa se tu mogu desiti greke. Da bise takve pogreke otklonile treba se pridravati pravila da postupamo sa graanima onako kako bismo voljeli eljeli da se ponaaju sa nama, ,ili lanovima nae porodice, prijateljima. Po nekima prve 3 minute odluujue su za uspjeh ili neuspjeh, naeta je tema o sugovorniku koja ga ini vanim, i nakon toga slijedi objanjavanje prava koja graanin ima shodno ZKP-u. C) Obrada tematskih cjelina Nastup je leeran i prijateljski, cilj ove faze je potaknuti osobu da pria o dogaaju to je detaljnije mogue, hronoloim redom, koritenjem otvorenih pitanja koja su kratka i precizna. Kada je rije o tematskim cjelinama misli se na elemente koji u konanici ine dogaaj. Tako kao teme mogu da se pojave: verbalni sukob prije ubistva, prisutnost na mjestu dogaaja, oruje , rttva, osumnjieni itd. Obrada tematski cjelina kod kooperativnog razgovora obavlja se tako to se ispitaniku objasne okviri tematskih cjelina o kojoj se razgovara, ppotom opisivanje teme do granica sjeanja ispitanika. Kod nekooperativnog razgovra, otkrivaju se injenice koje pobijaju izjavu ispitanika, ako se pretpostavlja da osoba daje pogrene odgovore ili preuuje vane injenice. Tada ju je potrebno potaknuti na saradnju, jer jer moe ii i do te mjere da osoba odbija bilo kakav razgovor.

11

D) Zavretak razgovora 1)Procjena dobijenih informacija (ispitiva s epita kakav su uinak nve informacije ostvarile na cjelokupnu kriminalistiku obradu, o kakvims e informacijama radi, ta treba dodatno poduzeti); 2)Sagledavanje dokaznih injenica (u ovom dijelu injenice mogu biti afirmativne i povezati osobu sa ubistvom ili je razrijeiti sumnje); 3)Procjena sposobnosti ispitivaa (bilo bi dobro kada bi se iskustva do kojih se dolo u toku razgovora zapiu, da bi ukoliko je dolo do greke, izbjeglo da se one ponove ili ako se dolo do novih spoznaja, iste metode i taktike mogle primijeniti u narednim sluajevima.)

SPECIJALNE OPSERVACIJE Specijalna opservaija je kriminalistiko-taktika radnja tajnog prikupljanja informacija metodom linog zapaanja. Sastoji se u tajnom osmatranju, nadziranju i izvianju odreenih lica, vozila objekata i/ili prostorija u cilju ostvarivanja uvida i prikupljanja informacija o kriminalnom stanju, aktivnostima i identitetu nadziranih. A) Operativno osmatranje i izvianje Operativno osmatranje i izvianje objekata i prostora poduzima se, prije svega po saznanju da se na odreenom lokalitetu vre KD. Pored toga, ovaj vid specijalne opservacije obavezno se preduzima kada je oneophodno izvriti pripreme za poduzimanje kriinalistikih i istranih radnji kao to su pretresanje, ,hapenje, racija i zasjeda. B) Stacionirano osmatranje i nadziranje Stacionirano osmatranje i nadziranje lica, objekata ili prostora gdje se vri kriminalna djelatnost obavlja se iz prethodno odabrane i dobro pripremljene osmatrake baze. Odreeni objekat ili prostor se osmatra kada postoje indicije da e se vriti kriminalna djelatnost. Opservacijom je mogue uoiti i identifikovati uinioce KD, ,vrijeme KD, nain uinjenja te stepen organziranosti kriminalaca, te se sve moe dokumentovati fotografisanjem, videkamerom i tonskim snimanjem ime se praktiki vri priprema za druge radnje.

LEGITIMISANJE Legitimisanje je operativno taktika mjera i radnja koju preduzimaju ovlatena slubena lica koja imaju za cilj utvrivanje identiteta neke osobe. Utvrivanje identiteta osobe vri se uvidom u osobne isprave, primarno linu kartu. Kada ovlatena slubena osoba naie na sumnjivu ili nepoznatu osobu(zna se desiti da se meu legitimisanim licima nalaze izvrioci ili pomagai KD), potrebno je pored legitimisanja da saini i izvjetaj o legitimisanju koji se unosi u evidenciju legitimisanih osoba. Kod promatranja i uzimanja linog opisa najvanije je da se obrati odgovarajua panjja na osobne znakove i dr.karakteristine detalje, npr.na odjeu, prtljagu i sl.

12

UTVRIVANJE IDENTITETA Utvrivanje identiteta je operativno taktika i tehnika djelatnost koja se preduzima uvijek kada se pojavi sumnja u identite odreenog fizikog lica. Svojstva po kojima se fiziko lice razlikuje od drugog lica se mogu svrstati u 3 kategorije: 1) pravna svojstva (lino ime i prezime, ime oca i majke, dravljanstvo, brano stanje, prebivalite i slino promjenjivo tokom ivota), 2) Faktika svojstva (dan, mjesec i godina roenja, nacionalnost, matini broj, svojstva koja su nepromijenjiva), 3) Fizika svojstva (tjelesna svojstva i pol. Lini opis, otisci prstiju..) Kriminalistiki razlozi nalau da se utvrivanje identiteta lica mora obavezno utvrditi u slijedeim sluajevima: 1)kada se lice liava slobode, 2) za lice protiv kojeg se podnosi krivina prijava, 3)u odnosu na dravljane kada ih strane policije deportuju, 4) u odnosu na stran edravljane koji izvre KD, ili ako je protiv njih izreena zatitna mjera protjerivanja iz zemlje, ili udaljavanja teritorija drave, 5)kada lice uskrauje davanje podataka o svom identitetu, ili o sebi daje lane podatke, 6) kada postoji sumnja da je lina isprava falsifikovana, 7) u odnosu na lice koje zbog psihofizikih nedostataka nije u stanju da o sebi prui podatke, a ne posjeduje line isprave, 8) identitet se obavezno utvruje i u odnosu na le iji identitet nije poznat. Postoje 3 osnovna naina kriminalistike identifikacije osoba: 1) evidencijska (putem raspoloivih evidencija), 2) istrana (npr.putem prepoznavanja po fotografiji), 3) expertizna (putem vjetaenja). Danas posebnu ulogu ima i utvrivanje identiteta osoba pomou DNK analize. No u sluajevima kada se pronae le, identifikacija je sloen zadatak (identifikaciju mrtve osobe moemo podijeliti na: 1. Potvrivanju identiteta poznatih mrtvaca i 2. Identifikaciju nepoznatih) i neophodna je obdukcija.

KRIMINALISTIKA KONTROLA Kriminalistika kontrola je trajno, ,neprekidno i sustavno prodiranje i nadziranje tzv.kriminalnih sredina ili potencijalnih kriminlanih sredina ili pojedinaca koji su ve poznati kriminalci ili potencijalni kriminalci. Rije je o sustavu svih operativno-taktikih mjera i radnji kojima se ovlatena slubena lica informiraju o delinkvenciji i delikventima, drutveno opasnim fenomenima, uzrocima i posljedicama tih stanja i pojava, kriminogenim i viktimogenim faktorima i sredinama itd. Postoje dva oblika kriminalistike kontrole: opa i specijalna tzv.linijska kriminalistika kontrola.

A) Opa ili operativna kriminaliistika kontrola Je sistem operativno taktikih mjera i radnji putem kojih ovlatena slubena osoba smiljeno i planski dolaze do saznanja o kriminalnim aktivnostima, aritima i sredinama, kao pojavi koja jo nije evidentirana i konkretizirana u obliku prijavljenih kriminalnih dogaaja. Cilj (zadaa)ope kontrole je spreavanje i otkrivanje kriminalne djelatnosti i svih oblika ugroavajja ljudi, imovine i javnog reda i mira. 13

B) Specijalna linijska, ,posebna kriminalistika kontrola Je vii oblik kriminalistike kontrole koji se temelji na analitikoj procjeni i primjeni svojevrsnih metoda i sredstava kontrole po posebno struno obuenim policajcima u odnosu na odreenu vrstu kriminalnog ponaanja, opasnih stanja, kategorija osoba i kriminalnih arita. U ovoj kontroli ostvaruje se vii stepen analitike obrade, izvode se procjene ugroenosti odreenih objekata, sredina, arita i sl., izrauju se akcijski programi i operativni planovi kontrole itd. Operativno analitiku obradu kod ove kontrole ne smije i ne moe vriti administrativno osoblje, nego iskusni operativci specijalisti (vea ili manja grupa). U odnosu na kriminalistiku obradu, kontrola je vremenski gledano trajnija. Preko nje je ovlatena slubena osona oi i ui drutva.

OPE OPERATIVNO TAKTIKE MJERE I RADNJE REPRESIVNOG KARAKTERA POTRANA DJELATNOST A) Pojam potrane djelatnosti i potranih radnji Potrana djelatnost predstavlja sistem operativno taktikih i tehnikih mjera i radnji koje neposredno preduzimaju policija, po naredbi drugih organa ili samoinicijativno, s ciljem pronalaenja odreenih lica i predmeta koji jesu ili mogu biti u vezi sa KD, odnosno radi potpunog utvrivanjna identiteta lica i leeva, ukoliko ga nije bilo mogue utvrditi na drugi nain. Potrana djelatnost samo dio operativne kriminalistike obrade i kao takva, ona se, poost delictum, preduzima radi: pronalaenja onih uinilaca KD koja su u bjekstvu ili im se ne zna prebivalite, utvrivanje svih relevantnih identifikacionih obiljeja uinilaca KD, pronalaenje nestalih lica ako postoje sumnje da je do njihovog nestanka dolo usljed KD, pronalaenja predmeta koji su u vezi sa KD odnosno prikupljanja obavjetenja o njima, utvrivanje identiteta neidentifikovanih leeva ukoliko postoje osnovi sumnje da je do smrti dolo usljed KD. B) Traganje za nestalim osobama Javnost osobito uznemiri nestanci djece. U radu policije osjea se razlika u postupku po prijavi o nestanku djece, od prijava o nestanku punoljetne osobe. Najvei dio nestalih osoba se vraa ili ih se pronalazi ive i zdrave, dodue nekada u loem psihofizikom stanju zbog izgladnjelosti, zlostavljanja, , pretrpljneoh straha i sl. To je jedan od razloga da policija nekan ne zapoinje odmah (pravovremeno)s mjerama traganja, jer se eka pojavljivanje netsale osobe, to nerijetko ima kobne posljedice za nestale osobe. C) Zato nestaju osobe? Nesree, rtve prirodnih nepogodam radi ucjene, bjekstvo od porodice, ,nesretna ljubav, dugovi, loe ocjene u kolli, zbog nekih uinjenih KD, kao rtve KD ...

14

D) Vrijeme saznanja za nestanak osoba U pravilu bliske osobe nestalim osobama prijavljuju njihov nestanak im posumnjaju da je rije o nestanku. Naalost ponekad razapeti izmeu nade i straha odlau as prijavljivanja, ekaju povratak, pa tako svako kanjenje u prijavljivanju oteava uspjeno traganje. E) Naini saznanja Nain saznanja je najee podnoenje prijave (dojave) o nestanku odreene osobe, koja moe biti uinjena osobno putem telefona, usmenimn putem i dr.tehnikim nainima. Mogu biti anonimne i pseudonimne, a moe se saznati u putem medija, oglasa u novinama itd. F) Zaprimanje prijava o nestanku osoba Nerijetko su prijavitelji u asu podnoenja prijave o nestanku osoba uzbueni, zabrinuti ak i u pancici, osobito kada je rije o iznenadnim nestancima kji indiciraju na mogunost postojanja nekog KD, ili kada su nestala djeca. U takvim situacijama, oni koji zaprimaju prijave ne smiju podlei emocionalnoj sugestiji koja esto zrai iz uzbueng prijavitelja. Moraju ostati hladnokrvni, a da ne ostave dojam da su ravnoduni. Treba prikupiti to vie informacija o nestaloj osobi, vremenu i nainu nestanka, eventualnim razlozima, itd.. Vanu ulogu ponekad igraju podaci o porodinoj situaciji i postojanje odreenog razloga za bijeg od kue. Posebnu ulogu imaju elementi osobnog opisa kao to su : visina, razvijenost, oblik lica, kosa, oi, nos, ui, ,usta, osobiti lini znaci i ostali elementi opisa (odjea, obua, i dr.) . G) Procjena situacije Prilikom procjenjivanja situacije s taktikog aspekta treba uivijek voditi rauna o svim relevantnim okolnostima koje zahtijevaju poduzimanje mjera policijskog traganja. Nekada e biti potrebno u proces procjenjivanjna ukljuiti i pitanja iz politikog, socijalnog, privrednog i psiholokog podruja. Trebat e uzet u obzir i stavove i ponaanje naroda i reakcije masovnih medija. Podrka javnosti i masovnih medija moe bitno pomoi i pridonijeti uspjenosti traganja. H) Postupanje po prijavi o nestanku Kod svakog nestanka trai se hitnost postupanja, ,energino, svestrano i intenzivno postupanje, ,te sveobuhvatnost u radu od samog poetka. Treba se uvati opasne zamke i polaziti od pretpostavke da se veina osoba iji je nestanak prijavljen, kad-tad konano vraa. Protuzakonito je i neprofesionalno postupanje da se eka nekoliko dana, da se vidi da li e se osoba vratiti, a tek tada pristupiti obradi sluaja u vezi sa nestankom osobe i to esto rutinski po ustaljenoj abloni za sve nestankeza to nema osnova. I) Lane prijave o nestanku osoba O lanoj prijavi o nestanku osoba govori se kad prijavitelj zna da osoba iji nestanak prijavljuje nije nestala, i vezuje se za prikrivanje KD nerijetko ubistva. Kriminalist koji zaprima prijavu o nestanku osobe, treba naunom analizom unutar kompleksa podataka iz prijave procijeniti, ,dakle postaviti teoriju nestanka u konkretnom sluaju, u smislu da li je rije o lanoj prijavi kojom treba prikriti neko KD ili skrenuti istragu u krivom pravcu ili je rije o stvarnom nestanku.

15

J) Kada se obustavlja traganje za nestalom osobom Traganjje za nestalom osobom smije se obustaviti onda kada je ona naena ili je sa sigurnou utvreno da je mrtva, odnosno kada je nedvojbeno utvreno gdje se nalazi. Ako prijatelji, rodbina i poznanici kau da im se nestala osoba javila telefonom, pismom ili nekako dr.to nije dovoljan razlog za obustavu traganja, nego za daljne provjere. TAKTIKA LIENJA SLOBODE OSUMNJIENE OSOBE Ako postoje osnovi sumnje da je lice uinilo KD i ako postoji ma koji zakonski razlog za pritvor, nadleni organ moe osobu liiti slobode. Nije pravilo, ,ali lienju slobode zna prethoditi dovoenje, kao mjera prisile za osiguranje prisutnosti optuenog i uspjeno voenje krivinog postupka, koja je laka mjera od lienja slobode. Vano je da ovlateno slubeno lice biljei sve poduzete aktivnosti tokom i nakon hapenja, odnosno sve dok nije osumnjieni sproveden u slubene prostorije. A kada je osumnjieni nedostupan za njim se raspisuje lokalna potraga gdje se dostavlja i fotografija traene osobe. TAKTIKA PRIKUPLJANJA OBAVJETENJA OD OSUMNJIENIH LICA POLIGRAFSKIM ISPITIVANJEM Svi poligrafi standardne konstrukcije koji se koriste u kriminalistike svrhe utemeljeni su na instrumentalnoj kontroli fiziolokih podruja kardiovaskularnog sistema, disanja i elektrine provodljivosti koe. Za poigrafsko ispitivanje, osumnjjienik treba da da svoj pristanak (pismeni) za testiranje, treba da je punoljetan, da je tjelesno i duevno zdrav, i da nije suvie star, odnosno, da ga nije zahvatila starosna senilnost. Poligrafski se ne mogu ispitivati ene u trudnoi. Poligrafski ispitiva ne provodi samo poligrafsko ispitivanje nego vodi i informativne razgovore i intervjue sa ispitanikom prije, tokom i nakon poligrafskog testiranja. On mora vladati kriminalistikim i pravnim znanjima i trai se posebna specijalizacija. Poligraf nije dokaz u krivinom postupku, ali je od velike koristi za utvrivanje istine, eliminacije nevinih lica i vaan putokaz u pronalaenju materijalnih dokaza. Kriterij za koritenje poligrafa treba biti sloenost i kompliciranost u razjanjavanju kriminalnog dogaaja. ZASJEDA Zasjeda je organizovana kriminalsitiko-taktika radnja koja se sastoji u tajnom osmatranju i nadziranju prostora ili objekata radi otkrivanja i hapenja uinilaca KD. Za uspjenost zasjede bitno se pridravati kriminalistikih naela brzine, iznenaenja i konspirativnosti. Zasjeda moe imati istovremeno represivni i preventivni karakter, s tim da je konspirativnost i iznenaenje sutina zasjede. Najea KD za koja se koriste zasjeda: trgovina ljudima, falsifikovanje novca i dokumenata, prostitucija, trgovina orujem.. kad je rije o preventivnoj zasjedi, onda se radi o procjeni mjesta gdje se planira uiniti KD. Cilj je da se sprijei uinjenje KD, a da se kriminalci uhapse. Nakon izvrene zasjede poduzimaju se i druge kriminalistike i istrane radnje, kao to su hapenje, pretresanje lica i objekata, privoenje, obavljanje informativnog razgovora...

16

UPOTREBA SPECIJALNO DRESIRANIH PASA ulo sluha psa je 3 puta osjetljivije od ovjeijeg. Psi se mogu osposobiti za sljedee namjere: tragai, zatitni psi, psi uvari, psi za vezu i sanitetski psi. Npr. psi tragai mogu posluiti u traganju lica, leeva, ali i nekih predmeta KD kao to su droga i eksploziv. to se tie pojedinih droga, slubeni psi se najbre mogu dresirati za pronalazak kanabisa i opijuma, dok je za pronalaz heroina, morfina i kokaina potrebna dugotrajnija dresura. Tako hai, na koji su najosjetljiviji, mogu otkriti ako je svjee zakopan i na dubini od 30 centimetara u zemlji. PRAENJE Praenje predstavlja operativnu taktiku mjeru i radnju koja se sastoji u tajnom slijeenjju odreenih lica u kretanju, kao i u neprimjetnom posmatranju tih lica, u cilju zapaanja i registrovanjja svih okolnosti koje su znaajne za razjanjavanje konkretnog krivinog sluaja. Praenjem se najee ostvaruju sljedei ciljevi: prikupljanje osnovnih podataka o osobi koja je objekt praenjna, utvrivanje identiteta sumnjivih osoba bez legitimisanja, upoznavanje okolline u kojoj osumnjienik ivi i djeluje, otkrivanje tajnih skrovita i sklonita, utvrivanje eventualnih priprema osumnjjienih ili drugih lica za izvrenje novog KD, hvatanje poinilaca prilikom izvrenjja KD... Postoji vie vrsta praenja: Prema subjektu koji ga realizuje : 1) praenje od strane ovlatenih slubenih lica, i 2) praenje od strane dobronamjernih graana ili saradnika policije, to je rijetko Prema nainu na koji se vri: 1) praenje pjeaenjem, i 2) praenje korienjem nekog prevoznog sredstva. Prema prostoru u kome se preduzima: 1) praenje u otvorenom, i 2) u zatvorenom prostoru. Praenje se obustavlja kada je ostvarena svrha njegovog preduzimanja, kao i u situacijama kada je uoeno od strane praenog lica, mada se tada moe po potrebi i nastaviti, ali nakon proteka odreenog vremena i na drugaiji, manje uoljiv nain i uz ispravljanje greke koje su eventualno napravljene tokom realizacije prvobitnog zapoetog praenja. Nakon obavljenog praenja, obavezno se pravi detaljan slubeni izvjetaj, koji se ilustruje odreenim kriminalistiko-tehnikim prilozima fotodokumentacijom ili video materijalom.

RACIJA Racija predstavlja munjevitu policijsku akciju, kojom se preduzima opsena blokada odreenih veih prostora i povrina, radi identifikovanja svih lica zateenih na tom prostoru, te liavanja slobode pronaenih osumnjienih, ili odreene kategorije lica(prostitutke, verceri..). Racija se najee usmjerava, kao vid masovnog reagovanja ovlatenih slubenih lica, protiv neodreenih ili nepoznatih uinilaca, ali za koje postoji osnovi ili osnovana sumnja da su dio poznate kriminalne grupacije. Racija se preduzima na osnovu prijem aobavjetenja da se na odreenom mjestu redovno ili esto ili u neko uobiajeno vrijeme, skupljaju ili nalaze traene osobe. Bitno je da se za sprovoenjje racije, izabere 17

vrijeme kada je vjerovatno da su sva traena lica, ili veina njih, na okupu. Sva zateena lica se legitimiu, a osobe koje se zadravaju i liavaju slobode su: Poimenino odreena lica, osobe koje ne posjeduju line isprave ili se te isprave ine sumnjivim odnosno falsifikovanim, zateeni uinioci iz navike i profesionalci, osobe koje nelegalno posjeduju vatreno oruje, lica koja posjeduju sredstva izvrenja kD, skitnice, lani prosjaci, prostitutke za koje se sumnja da su povezani sa izvrenjem nekog KD, sva druga lica za koja se osnovano sumnja da su izvrioci li sauesnici u izvrenju nekog KD. Tzv. faktorom iznenaenja se postie paraliziranje prijestupnika, koji se u najveoj mjeri onemoguuje u pruanju otpora. Racija se po pravilu kombinuje sa pretresanjem sumnjivih lica, uz identifikaciju (legitimisanjem) svih zateenih graana. Graanima se iz pravno-etikih razloga, uvijek mora u kratkim crtama, prije poetka legitimisanja i eventualnog pretresa, saoptiti razlog preduzimanja akcije, ime se ne samo potuju pravo i sloboda ljudi, ve se odrava mir i kontrola, a sve operativne radnje vre bez zastoja. Kriminalistika taktika preporuuje i da uspjene rezultate racija treba redovno objavljivati u interesu prevencije, u lokalnim sredstvima javnog informisanja (jaa se povjerenje stanovnitva u akcije ovlatenih slubenih lica, a istovremeno se efektno upozoravaju i ine nesigurnim svi potencijalni delinkventi).

18