PROMJENE TOPONIMA SELA RADOIA IZ 1386.

GODINE
Kreimir KUI Zagreb UDK 949.75:528(497.5 Radoi) Izvorni znanstveni lanak

Primljeno: 10. IV. 1998.

Autor u radu daje prikaz zabiljebi toponima sela Radoia s posebnim osvrtom na imena zabiljeena u opisu granica iz 1386. godine. Ova skupina posluila je za uzorak na temelju kojeg je prikazan obim i razlog njihovih promjena. One su bile uzrokovane turskim pustoenjima, tj. ubijanjem i protjerivanjem veine starosjedilakog puanstva. Unato svemu pokazuje se da je veina toponima ostala nepromijenjena do naih dana. To je potvreno rekognisciranjem na terenu provedenim u suradnji sa domaim puanstvom. U drugom dijelu su zapisi mikrotoponima napravljeni prema mletakom katastru iz 1711. god. Oni su potekli iz vlasnikog odnosa koji je tom prigodom utvren. I tu se pokazalo da su imena njiva, ograda i gajeva ostala i nakon 300 godina nepromijenjena i zapamena.

Radoi je selo smjeteno je na junom rubu Zagore,1 prostora danas podijeljenog izmeu upanija ibenske i Splitsko-dalmatinske. Nalazi se u prodolini protegnutoj izmeu dva reda brda, junog vieg i sjevernog nieg. Burna prolost ostavila je mnotvo uspomena na puanstvo koje je neko nastanjivalo Radoi, a meu njima su mjestopisna imena najbolji pokazatelj njihovog podrijetla, a isto tako i utjecaja kojima su bili podvrgnuti. Nema u Radoiu kamenih natpisa, ni latininih, ni glagoljikih, ni onih na bosanici - njegovi natpisi su mjesni toponimi. Ali ipak, zahvaljujui blizini Klisa i Trogira dvaju vjekovno sueljenih sredita, postoje sauvani podaci iz starijih razdoblja, te moemo napraviti usporedni prikaz tih imena, iz ega daljom raslambom moemo izvui niz zakljuaka.

U 11. stoljeu, pri kraju samostalne hrvatske drave Zagora je stekla status upanije. Ona se dijelila na manja podruja, a jedno od njih je nosilo ime Dubrave. Selo Radoi je bilo na samom jugoistonom dijelu tog prostora. Vidi: Ivan LUCI, Povijesna svjedoanstva o Trogiru, Split, 1979., prijevod J. Stipii, 505, 608. Zagora je stekla svoje ime zahvaljujui svojoj zemljopisnoj osobini, ona se naime sterala za Gorom. A koja je to Gora, da se zakljuiti ako znamo gdje je bilo teite stare hrvatske drave. Utvrda Knin i plodna polja uokolo, te prostor do Zadra i dananjeg Sinja inili su jezgru. Prema tome, gledano iz Knina, Gora je bila dan-anji Mose, tj. srednjovjekovna Petrova gora, a kraj iza nje je naa Zagora. Usp. kod: Branimir GUI, Starohrvatsko naseljenje Ravnih kotara, Radovi IJAZU u Zadru, 18, Zadar, 1971., 163.

79

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

Radoi je odmah po dolasku Slavena bio naseljen, da bi kasnijom doseobom Hrvata doao u ruke skupini didia koji su kao vladajui sloj vodili glavnu rije u upravljanju selom.2 Zacijelo je ostalo i neto starosjedilakog stanovnitva, ono je meutim bilo potisnuto na rubne i manje plodne susjedne predjele gdje je brzo stopljeno sa novopridolom veinom.3 Dakle, od sredine 7. stoljea selo Radoi je predstavljalo hrvatsko naselje. Ime je dobilo po obitelji koja je potjecala od nekog Radoa, a kad je dolo do ustaljivanja imena, ne moe se sa sigurnou rei.4 O skoro potpunoj preteitosti hrvatskog ivlja tog prostora govore i stara imena okolnih mjesta: Prgomet, Zbii, Trolokve, Uble, Koruca, itd.5 Isprava kralja Zvonimira od 16. travnja 1078. god.6 prvi je pisani spomen sela, ali na alost iz nje se ne moe izvui nikakav toponim, osim spominjanja sela kao utvrde. Slijede je: isprava kralja Bele IV od 22. studenog 1251. god.,7 presuda pape Grgura X. od 11. rujna 1274.,8 te jedan navod iz trogirskih notarskih spisa

2 3

6 7 8

Miroslav PERA, Poljiki statut, Split, 1988., 148-151. Pavao TEKAVI, O kriterijima stratifikacije i regionalne diferencijacije jugoslavenskog romanstva u svjetlu toponomastike, Onomastica Jugoslavica, 6, Zagreb, 1976., 35. - ...U valovima seobe naroda romansko je stanovnitvo veinom nestalo, a ono to se spasilo nalo je utoite dijelom u Italiji (naroito iz zapadnih krajeva balkanskolatinske aree), dijelom u balkanskim planinama (odakle e kasnije nastati jedna komponenta u etnogenezi Rumunja), a dijelom - i to najveim - u romanskim gradovima i otocima istonojadranske obale. Sve su to, dakako, poznate injenice, kao to je poznato i to da mnogobrojni toponimi, u prvom redu na primorju, ali i u unutranjosti, svjedoe da je dodira izmeu Slavena i Romana bilo odmah u poetku srednjega vijeka, a i kasnije. Pritom je predromansko porijeklo uglavnom irelevantno... Suprotno miljenje ima Miroslav PERA u svom radu Toponimija Mosora i Kozjaka (Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXV, Split, 1981., 269). Pozivanje na Skokov navod, kojeg ovaj opet nekritiki prenosi od senjskog kapetana Gapara Raaba, nije ispravno jer je ime Radoi starije od prvih pismenih spomena vlake nazonosti u ovim krajevima. Gapar Raab ih, 1580. god., kao pravi uskok, naziva Vlasima samo zato jer oni "... in ainen yeden aufpott mit den Thrggen ziehen..." Vidi: Radoslav LOPAI, Spomenici hrvatske krajine, I, Zagreb, 1884., 94. Puno blie istini je hrvatsko, tj. slavensko podrijetlo imena Radoi, zato jer ta i tome slina imena nalazimo posvuda po bivim i sadanjim slavenskim prostorima, gdje nikad nije bilo Vlaha. Npr.: Reinhold TRAUTMANN, Die Slavischen Ortsnamen Mecklenburgs und Holsteins, Abhandlungen der schsischen Akademie der Wissenschaften zu Leipzig, 45/3, Berlin, 1950., 125. - ...Radun (...) Raduzceviz (...) *Radokovici; Hana SKALOV, Topograficka mapa zem Obodrico a Veletu - Luticu ve svetle mstnch jmen, Vznik a potky Slovanu, V, Praha, 1965., 63. - ...Radoovici (...) Radoevici (...) Radoov (...) Radin. Bolje tumaenje ima Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika 12, Zagreb, 1936., 929. u kom se navodi: ...Radoi, topogr. ime po imenu porodice...To potkrepljuje primjer iz zadarske okolice. Vidi: Stjepan ANTOLJAK, Zadarski katastik 15. stoljea, Starine, 42, Zagreb, 1949., 398. - ...Rados Radossich... P. SKOK, Etimoloki..., III, 39. - ...prga - jelo od prena sirka kao pura, od toga sintagma prgu metati, u kotao, na vatru...; Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, 22, Zagreb, 1975., 646. - ...Zbije < Zbitje (n. nom. verb od zbiti); zbii (malen zbitak, ostatak); P. Skok, Etimoloki..., III, 533. - ...Uble < bao, jama kao bunar... LUCI, 1979., 505. Tadija SMIIKLAS, Codex diplomaticus, IV, Zagreb, 1906., 465. - ...Radesech...; Josip BARBARI, Josip KOLANOVI, ibenski diplomatarij, ibenik, 1986., 14, 15. - ...Radoxich... SMIIKLAS, Codex diplomaticus, VI, Zagreb, 1908., 84.

80

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

datiran 7. kolovoza 1282. god.9 Iz 14. stoljea su spomeni od 11. oujka 1353.,10 11. veljae 1358.11 i 23. kolovoza 1358. god.12 Tek 19. travnja 1386. godine13 nailazimo na niz toponima, tako da moemo sastaviti krialjku pomou koje emo lake pojmiti razmjere promjene imena tijekom vremena. Ve tih nekoliko primjera potvruje uobiajenu sroenost hrvatskog ivlja s tlom i ivim svijetom koji ga okruuje.14 Teko je kazati koliki je bio kontinuitet naseljenja sela od 7. do 14. stoljea jer nemamo podataka o tome koliko se provala Mongola, 1242. god., i epidemija kuge, 1348. god. osjetilo u selu. Znamo, meutim, da se je jedan dio puanstva odselio u Trogir, i to ba sloj didia.15 Ostali su ivjeli pod sve veim pritiskom Vlaha koji su malo-pomalo postajali sve nazoniji na tom prostoru.16 Na prijelazu iz 15. u 16. st. Turci su bili glavni uzronik posvemanjeg unitenja ili odlaska starih Radoiana u Katela i dalje.17 Neko vrijeme vladao je vakuum, da bi se krajem tridesetih godina 16. stoljea turska vlast i stvarno uvrstila.18 Unato tome tek 1550. god. nailazimo na prve stalne stanovnike Radoia - dvije kranske kue i jednu muslimansku.19 Poznato je da su potomci onih izbjeglih Radoiana iz Katela, dolazili i obraivali zemlje koje su im zacijelo nekad pripadale.20 Samo se tako moe objasniti da je ime Dobra lokva zamijenjeno turskim prijevodom Lutvija. Velika je vjerojatnost da je upravo onaj musliman Alija napravio tu preinaku, tako da su svi kasniji doljaci prihvatili i prenosili novo ime. Razlog to kasnije ne nalazimo stalno nastanjene muslimane u selu moda lei u injenici da je strah od uskoka bio jai od koristi u obradi zemlje. Krani su
9 10 11 12 13 14 15 16 17

18 19 20

Miho BARADA, Trogirski spomenici, II/1, Zagreb, 1951., 223. - ...Radochich... SMIIKLAS, Codex diplomaticus, XII, Zagreb, 1914., 162. - ...in villa Radoxico... SMIIKLAS, CD, XII, 453, 454. - ...Radosich... SMIIKLAS, CD, XII, 505. - ...Radosich... Stjepan GUNJAA/ Jakov STIPII, CD, XVII, Zagreb, 1981., 19, 20. - ...Radosich... TRAUTMANN, 1950., 15, 16, 17, 18. LUCI, 1979., 495. LUCI, 1979., 622-625. O stanju koje je vladalo dosta je prelistati Sanudov Diarj. Vidi: Marino SANUDO, Diarj, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, V, Zagreb, 1859., 3 - (1496.) ...150 cavali Turchi haviano corso im planitie Tragurij et menato via 37 anime tre morti vechij et do puti...; 17 - (1498.) ...250 cavali de Turchi (...) a una villa nostra chiamata Stintichi (...) et menono via 150 anime...; 18 - (1499.) ...Turchi haveano corco a una villa di quel teritorio chiamata Slifno e menato via 74 anime...; 62 - e prese et meno via anime da 30 in 40...; 93 - (1500.) ...certa coraria fata su quel conta per Turchi ano preso 50 anime...; 400 cavali de Turchi (...) preso 40 anime... Dalje u Arkiv...,VI, Zagreb, 1863., 188 - (1501) ... e avisato Turchi e per venir a depopular le ville...; 235 - (1503.) ... zercha 200 Turcheschi (...) dipredono anime zercha 36...; i dalje. Pavao ANDREIS, Povijest grada Trogira, I, Split, 1977., 213; Fehim D. SPAHO, Jedan turski popis Sinja i Vrlike iz 1604. godine, Acta hist. oeconom. Iugosl., 12, Zagreb, 1985., 22. Fehim D. SPAHO, Splitsko zalee u prvim turskim popisima, Acta historico-oeconomica Iugosl., 13, Zagreb, 1986., 70. Vjeko OMAI, Povijest Katela, Split, 1986., 150; Vjeko OMAI, Prilog poznavanju teakog pokreta u Dalmaciji, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, 7, Split, 1969., 170. - ... nota che or Castellani arano anche terre di l da monti, massime quelli di C. Vecchio Radosich...

81

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

pak ostajali unato svim ratnim i drugim opasnostima. Unato protjerivanjima od strane klikih, sinjskih i drugih muslimana,21 najkasnije od 1630. u Radoiu ivi obitelj Vlastelica. Njeni su lanovi jedini mogli predati stara imena novim doseljenicima s kraja 17. i poetka 18. stoljea. Novo puanstvo i novi vlasnici zemljinih estica raznolikog zemljopisnog podrijetla daju im i svoja imena.22 Ona su od tada skoro nepromijenjena, izuzev manjih cjelina koje dobijaju imena i tijekom posljednjih desetljea 20. stoljea.23 Vano je pritom napomenuti da je to samo dio postojee toponimije jer skoro svaka i najmanja estica ima svoje ime. Tako npr. oko zaseoka Kuia postoje zemlje: Zakua, Draica, Vinogradina, Vrta', Grabarje, Vrtline, Kamenice, itd. Da bi se olakao rad, toponime sam podijelio u etiri skupine: brdske, poljske, vodne i toponime naseobinskih imena. Oronime sam podijelio na brdske i poljske, pozivajui se na smjernice kazivaa koji su tono znali to je u polju, a to u strani.
GODINA SPOMINJANJA I OBLIK PISANJA TOPONIMA POLAZEI OD POPISA IZ 1386. 1078. 1386.24 1470.25 1540./1569.26 1550./1579.27 1996. Radosichy Radosich Radossich Radosich Radoi Radoi Malaz Malaka Grabrova Arapovaa Ladic Ladine Laditzie Ledenica (Dol) Latinski (Kraljevi)28 Ubal Ubal Uble Sagoriza Zagorizane/Divoievi Divojevii chi Susel Zuzegl uel uelj Triloque Triloque Triloque Triloque/Trolokve Trolokve Golubiza Golubinka Opor Opor Opor Opor Opor Dobra loqua Lutvija Gluetuna Plitvina Gay -

21 22 23 24 25 26 27 28

Vjeko OMAI, Mletako tursko razgranienje na trogirskom prostoru nakon Ciparskog i Kandijskog rata i njegove posljedice, Muzej grada Trogira, I, Trogir, 1971., 45. Dobar primjer za to su novodoseljene obitelji Mili, Kelam i Zoraja koje nisu izvorno radoke. Npr. prigodom razdiobe zemljita izmeu nasljednika. S. GUNJAA/ J. STIPII, CD, XVII, 19, 20. Vjeko OMAI, Opremanje galije suprakomita Jakova Andreisa godine 1470., P.o. Fiskoviev zbornik, II, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 22, Split, 1980., 94, 99, 104. Stjepan GUNJAA, Izbor iz djela, Split, 1991., 290. U ovom stupcu imena Zagorizane/Divoievichi i Triloque su iz: LOPAI, 1884., 83 (10. svibnja 1579.), a ostala imena iz: SPAHO, 1986., 70, 71 (1550. god.). Mogui preostatak imena sela uklopljen u dvolanu toponomastiku sintagmu.

82

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

POPIS MJESTOPISNIH BRDSKIH IMENA RADOIA POINJE OD DOLINE ARAPOVAE PA NASTAVLJA PREMA ZAPADU ARAPOVAA - ime koje nosi prodolina koja se sputa sjevernom, osojnom padinom Kozjaka od prijevoja Malaka do zaseoka Podmalaka. Na tom se mjestu prodolina iri i prelazi u Radoko polje. Ime joj na prvi pogled nije lako objanjivo. To bi trebao biti etnonim, tj. moralo bi potjecati od imena pripadnika arapskog naroda. Meutim, ako poznajemo hrvatsko epsko pjesnitvo, vidjet emo da su ime Arap dobivali oni pripadnici muslimana, protivnika kranskih junaka, koji su bili crnije puti.29 Podrijetlo tom obiaju je u injenici to su u sklopu turske vojske djelovali potomci etnikih Turaka, kojima se za razliku od ostalih muslimana nadijevao imen Arapi. Radoka Arapovaa nosi ime po jednom takvom muslimanu, a zahvaljujui sauvanim starim zapisima, znamo i njegovo ime. Radi se, naime, o Ahmetu Perkoviu, jednom od turskih razbojnika koji su doekivali i pljakali trgovce na njihovu putu u Zagoru nakon Kandijskog rata (1645.-1669. god.).30 Njegova zlodjela nisu ostala nekanjena jer se uskoro namjerio na junakoga Doanina Petra Radia, zvanog are, koji ga je pogubio u dvoboju.31 Iz ovoga ujedno vidimo da ime potjee iz turskog razdoblja, jer je potisnulo staro srednjovjekovno ime Grabrova.32 MALAKA - ime koje nosi prijevoj (477 m), najnia visinska toka izmeu junih vrhova kozjakog primorskog grebena. Preko prijevoja je od davnina prolazio konjski put kao najlaka veza izmeu Zagore i Katela, a sadanja cesta ima istu zadau. Nekada se na tom mjestu nalazilo seoce Malac, koje je nestalo u turskim ratovima, i jo jedino ime prijevoja uva uspomenu na nj.33 Stotinjak metara istono nalazila se straarska kula s ograenim dvoritem podignuta prije 6. oujka 1518. god.34

29 30

31

32 33 34

Stjepan GRI, Sinjske narodne pjesme, Split, 1929. Marko PEROJEVI, Iz spisa starinskih u obitelji Dragazzo u Trogiru, Bullettino di archeologia e storia dalmata, XXVII, Split, 1904., - ... Piero machin fu bastonato in la vale di Malaz sul confine del Turcho da Hamet Percouich,... Andrija KAI MIOI, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Zagreb, 1942., 507 ... Radi Petar jedan se zovie silni are pridivkom se pie: (...) On pogubi Amet zulumara, a ufati Musu Zekijia ... LUI, 798 - ... zvanog Radoi koje lei na istonoj strani uz suhozide Malca i Grabrova jarka koji se nalazi izmeu Ladika i Radoia ... LUI, 798 - ... uz suhozide Malca...; Vjeko OMAI, Topografija Katelanskog polja (dalje TKP), Split, 1978., 139. Kula se prvobitno nazivala prema vrhu Biranj. Vidi: ANDREIS, 1977., 210 - ...s trae Katela (...) Biranske...; Vjeko OMAI, Sporovi oko gajeva na podruju trogirskih Katela do sredine XVII stoljea, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, 6, Split, 1967., 79, 80 - ... guardiola sul monte ...

83

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

BARTULIINI DOII - ime koje nosi par ponikava na sjevernoj, osojnoj strani ispod vrha Orljak. Ime su dobili prema starim vlasnicima tih doia, staroseljskoj obitelji Bartulica. RAVNA VLAKA - ime koje nosi predjel zapadno od Arapovae, nadmorske visine oko 330 m. Ime je dobila prema obliku vlake, obradive povrine, dugoljastog, uskog oblika, este u naem primorju. BOVOVA GREDA - ime Bovova greda35 nosi predjel na sjevernoj padini Kozjaka, iznad zaseoka Podmalaka. Ta je krka pojava svoje ime dobila po katelanskoj obitelji Buovac, podrijetlom iz zapadne Hercegovine.36 DUBOKA DRAGA ILI BOVOVA DRAGA- ime Duboka draga nosi dolina koja se nalazi ispod vrha Orljaka na sjevernoj, osojnoj padini Kozjaka i kod zaseoka Milii prelazi u Radoko polje. Ime "Duboka" potaknuto je oblikom udoline jako usjeene u obronak brda. ORLJAK ime koje nosi prvi od niza vrhova zapadno od Malake. Ime mu potjee od ptice grabljivice orla koji se gnijezdio po junim prisojnim hridinama. Spominje se u jednom sporu oko razgranienja 15. oujka 1623. god.37 ULJANI UMAC - ime Uljani Umac nosi glavica u junom nizu uzvisina izmeu Orljaka i elinke. KLAINA - ime koje nosi predjel sjeverno od Uljanog Umca. Nastalo je vjerojatno prema vapnenici, pei za pravljenje vapna, tj. klaki koja se nalazila na tom mjestu. ULJANA DRAGA - ime Uljana draga nosi dolina sjeverno od Klaine i spojena s Lupeicom prelazi kod Milia u Radoko polje. Ime je potaknuto imenom Uljanog umca jer draga poinje ispod njega. LUPEICA - ime koje nosi dolina zapadno od Uljane drage i spojena s njom prelazi kod Milia u Radoko polje. ELINKA - ime koje nosi predjel zapadno od Uljanog Umca. Ime je nastalo prema obliku vrha brda, koje izgleda kao elo. KULINA - ime koje nosi predjel u junom nizu uzvisina izmeu Uljanog Umca i Crnog kruga. Ime je nastalo od straarske pogranine kule na staroj mletako-turskoj granici. Iz kule se nadzirala staza koja je tuda vodila iz Radoia u Katela.38 SKLOP - ime Sklop nosi dolina zapadno od Lupeice, ispod Kuline na osojnoj strani brda i kod Milia prelazi u Radoko polje. RASOJE - ime koje nosi najvii, juni dio doline Sklopa, razgranat u tri dolinice, pa je prema tome i dobila ime.
35

Buovac je etnik od mjesta Buhovo. Dijalektom uzrokovano ispadanje glasa "h" stvorilo je zijev koji je uklonjen saimanjem. Dakle; Buhoveva Buoveva Bovova. 36 Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav (...) Anno MDCCXI, 15. l. - ...Zuane Buouaz d C. Vo....; Vjeko OMAI, Povijest Katela (dalje PK), Split, 1986., 205 - 1680. god.; Ahmed S. ALII, Litica pod turskom vlau u 15. i 16. stoljeu, Glasnik zemaljskog muzeja, n. s. 24-25, Sarajevo, 1970., 98, 101, 103, 104, 106, 108. 37 Vjeko OMAI, 1967., 79, 80 - ...Orliach... 38 Spominje se kod razgranienja 1574. god. kao ... un castello distrutt ... Vidi: OMAI, 1971., 14.

84

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

MARIA KOSA - ime koje nosi strmi brdski greben izmeu doline Kunice i Sklopa. Ime je dobila prema nadimku "Marii" koji nosi jedan ogranak obitelji Brali. KUNICA - ime koje nosi dolina zapadno od Sklopa, koja kod zaseoka Bralia prelazi u Radoko polje. Ime je dobila prema umskoj zvjerci kuni, koja je, vjerojatno, bilo dosta u njoj. STRANJIK - ime Stranjik nosi mala kosa zapadno od Maria kose. DUJAA - ime Dujaa nosi dolina zapadno od Kunice na sjeveroistonoj padini Opora. Izmeu zaseoka Gagii i Bralii prelazi u Radoko polje. TANKA KOSA - ime Tanka kosa nosi kosa zapadno od Stranjika. Ime je dobila prema izgledu kose, jer je prema susjednoj Debeloj kosi mnogo ua. TANKA DRAGA - ime Tanka draga nosi dolina zapadno od Dujae, na sjeveroistonoj padini Opora. Ime je takoer dobila prema izgledu drage. DEBELA KOSA - ime Debela kosa nosi kosa zapadno od Tanke kose. Imen je nastao prema izgledu kose. LUINA - ime Luina nosi dolina zapadno od Tanke drage, na sjeveroistonoj padini Opora. Kod zaseoka Veljaa prelazi u Radoko polje. Ime je dobila prema gustoj umi ili, bolje reeno, visokoj ikari koja ju je prekrivala. DRAICE - ime Draice nosi razgranati najvii dio doline Luine, sjeveroistono od vrha Opora, Crnog kruga. VEINICA - ime Veinica nosi kosa zapadno od Debele kose na sjevernoj padini Opora. CRNI KRUG - Ime Crni krug nosi najvii (647 m) vrh Opora, brda u sklopu junog niza uzvisina. Ime "Crni" je dobio od starohrvatskog pretkranskog kultnog mjesta, a na samom vrhu vide se ruevine. Spominje se kod mletako-turskog razgranienja 1574. god.39 Moda ga navodi par godina ranije i Camotio.40 OPOR - Ime Opor nosi brdo, zapadni dio junog niza uzvisina.41 MALA LUINA - ime Mala luina nosi dolina zapadno od Luine, na sjevernoj strani Opora. Kod zaseoka Kelama prelazi u Radoko polje.

39 40

OMAI, 1971., 14. - ...un Castello detto Crihuch... G. F. CAMOTIO, Isole famose, 1571., Hrvatski dravni arhiv Zagreb, 1485. DXIV 40 - A-7; Tamo doslovno stoji M. Cornierusi. Ime oznaava brdo na kojem je s istone strane podignuta nekakva graevina. Sa zapadne strane je kula estinj (Cestun castello), a jugoistono od brda nalazi se Katel Novi (Cipico nuovo). Pratei poredak utvrda, dolazimo do zakljuka da bi ta graevina bila kula na Crnom krugu. 41 Ime Opor kao ime sela prvi put se spominje 1216. god. Drugi put se kod opisa radokih mea navodi kao brdo: ... sve do jame zvane Golubica, do vrha brda zvanog Opor na sjeveru, do vrha brda koje se nalazi izmeu trogirske opine i reenog sela Radoi"... Vidi: LUI, 1979., 118, 798. Trei put ga nalazimo 23. veljae 1397. kod razgranienja posjeda Splitske nadbiskupije. Vidi: CD, XVIII, 186, 264 - ...dicti montis Oppor... etvrti put se spominje 1550. god. Vidi: SPAHO, 1986., 70. Peti put je navedeno 1630. god., a selo nastanjuje Vid Vlaji. Vidi: OMAI, 1971., 42. Te iste Vlajie nalazimo i u Zemljiniku iz 1711. god., ali s pridjevkom "Bota". Vidi: Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav (...) Anno MDCCXI, 17. l. - ...Mattio Vlaicich q. Zuane d(ett)o Botta....; Od njega vode podrijetlo svi Botii.

85

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

BILUKI GAJ - ime Biluki gaj nosi dolina zapadno od Male luine na sjevernoj strani Opora. Zapadno od Kelama prelazi u Radoko polje. Ime je dobio po obiteljima Bilua, koje su posjedovale gaj.42 ANUA - ime koje nosi kosa zapadno od Veinice, na sjevernoj strani Opora. Ime je dobila po turskoj rijei za vrstu zdjele, posude.43 PILIPOVA DRAGA - ime Pilipova draga nosi dolina zapadno od Bilukog gaja na sjevernoj padini Opora. Kod predjela Gradine prelazi u Radoko polje. Ime je, vjerojatno, dobila po vlasniku drage. KINGALUA - ime Kingalua nosi kosa zapadno od anue, na sjevernoj strani Opora.44 GALIA DRAGA - ime Galia draga nosi dolina zapadno od Pilipove drage, na sjevernoj padini Opora. Iznad zaseoka kopljanaca spaja se sa Todragom i prelazi u Radoko polje. Ime je dobila po vlasnicima iz zaseoka Galii. OPORI - ime Opori nosi kosa zapadno od Kingalue, na sjevernoj padini Opora. Ime je nastalo od umanjenice imena brda Opor.45 KIELJ - ime Kielj nosi kosa zapadno od Oporia, na sjeverozapadnoj strani Opora. Ime je potaknuto oblikom kose koja je jako nagnuta. TODRAGA (TANKA DRAGA) (navedeno) ime koje nosi dolina zapadno od Galia drage. Razlog dvojnosti imena za istu dragu lei u injenici to je Todragom imenuju stanovnici zaselaka Veljaa, Gagia, Bralia, itd., jer oni ve imaju u svojoj blizini Tanku dragu, a Tankom dragom je imenaju kopljanci. Prema pukom tumaenju ime je nastalo od pokazne zamjenice "ta" i imenice draga.46 ERCEGOVA DRAGA - ime Ercegova draga nosi dolina zapadno od Todrage. Ime je dobila po izumrloj obitelji Erceg.47 PLOE - ime Ploe nosi predjel jugozapadno od zaseoka kopljanci, a sjeverno od kose Jasen. JASEN - ime Jasen nosi kosa zapadno od Oporia, a jugozapadno od zaseoka kopljanci. GOMILE - ime Gomile nosi predjel juno od kose Jasen, podno vrha Umca. Ime je dobio prema gomilama koje se nalaze na njemu. UMAC - ime Umac nosi vrh u junom nizu uzvisina, istono od vrha iroka. KOPLJANEVA DRAGA - ime kopljaneva draga nosi strma dolina koja se sputa sjevernom, osojnom padinom Opora, zapadno od Todrage i kod zaseoka kopljanci prelazi u Radoko polje.

42 43 44 45 46 47

Prezime Bilu prvi puta nalazimo u Zemljiniku iz 1711. god. Vidi: Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav (...) Anno MDCCXI, 14. l. KALJI, 1989., 162. Zanimljivo je da neki seljani imenaju tu kosu Cingalua. Usporedi sa: Ostrog - Ostroi, V. Omai, TKP, 118. Prema rijeima Jakova kopljanca-Biete. Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav (...) Anno MDCCXI, 14. l.

86

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

KUIA KOSA (POLICA) - ime Kuia kosa (polica) nosi kosa zapadno od kose Jasen, a juno od zaseoka Kuii. KUIA DRAGA - ime Kuia draga nosi dolina zapadno od kopljaneve drage, koja kod zaseoka Kuia prelazi u Radoko polje. LONAREVA KOSA - ime Lonareva kosa nosi kosa zapadno od Kuia kose, juno od zaseoka Lonari. IROKA - ime iroka nosi vrh u junom nizu uzvisina, sjeverozapadno od vrha Crnog kruga, a juno od zaseoka Lonari. LONAREVA DRAGA - ime Lonareva draga nosi dolina zapadno od Kuia drage, koja kod zaseoka Lonari prelazi u Radoko polje. RASOJE - ime Rasoje nosi najvii razgranati dio Lonareve drage, sjeverno od vrha iroke. GLJENJAA - ime Gljenjaa nosi kosa zapadno od Lonareve kose. Ime je dobila prema mjestu gdje se pravio drveni ugljen. KARINA KOSA - ime karina kosa nosi kosa juno od zaseoka karii, na sjeverozapadnoj padini Opora. KARINA DRAGA - ime karina draga nosi dolina jugozapadno od zaseoka karia. TORINE - ime Torine nosi predjel sjeverozapadno od vrha iroka, na padini Opora. Ime je dobio po ruevinama pastirskih nastambi, pojata. PASIKE - ime Pasike nosi najvii, juni dio Tople drage, sjeverozapadno od vrha iroke. Ime je dobio prema nainu dobijanja obradivog tla krenjem. TOPLA DRAGA - ime Topla draga nosi dolina zapadno od karia drage na sjeverozapadnoj padini Opora. Tu je 9. kolovoza 1680. godine turski razbojnik Hasan-beg doekao i ubio Pavu Baria i Silvestra Sarajinova reenog Sanu iz Katel Lukia, te ih opljakao.48 DRAGE - ime Drage nose dolinice sjeverno od Tople drage, a jugoistono od Papia briga. BRIGOVI - ime Brigovi nosi predjel jugozapadno od zaseoka irlii, a istono od Papia briga. VINITE - ime Vinite nosi predjel sjeverno od Brigova, a zapadno od zaseoka irlii. Ime je dobila prema mjestu gdje vinova loza dobro raa. PAPIA BRIG - ime Papia brig nosi uzvisina na zapadnoj strani Radokog polja preko koje se protee granica sa selom Prgometom. Ime je dobila prema prezimenu obitelji Papi koja nastanjuje istoimeni zaselak u Prgometu.49 IRLIA OGRADE - ime irlia ograde nosi predjel sjeverozapadno od zaseoka irlii, a jugozapadno od bunara uelj. DONJE OGRADE - ime Donje ograde nosi predjel zapadno od irlia ograda, oko jame Golubinke.
48 49

PEROJEVI, 1904., 3. Moe li se pratiti kontinuitet imena od 16. st. povezujui ga sa obitelji Popovi koji se tu spominju; primjerice, 1530. god.: Emil LASZOWSKI, Monumenta Habsburgica, I, Zagreb, 1914., 456, 457 i 1677. god.: Stipan ZLATOVI, Franovci drave Presvetog Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji, Zagreb, 1888., 143, ostaje dvojbeno. U svakom sluaju spada u skupinu imena nastalih u turskom razdoblju.

87

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

UELJSKA KOSA - ime ueljska kosa nosi kosa sjeverno od bunara uelj. PETROVAC - ime Petrovac nosi onia uzvisina istono od zaseoka irlia. Ime je dobila u 16. stoljeu po Petru Ivaniu koji je ivio u blizini uelja, a bila je u sklopu njegova posjeda.50 Dakle spada u skupinu imena nastalih u turskom razdoblju. KOVEG - ime Koveg nosi onia uzvisina istono od vrha Petrovac preko koje vodi cesta za Trolokve. GLAVICA - ime koje nosi onia uzvisina jugoistono od predjela Koveg, a istono od ceste Radoi - Trolokve. BATINOVE OGRADE - ime Batinove ograde nosi predjel sjeverozapadno od zaseoka Barai. PRISOJE - ime Prisoje nosi cjelokupni prostor june padine sjevernog niza uzvisina. Ime je dobio zbog toga to je padina okrenuta prema suncu, tj. "pri suncu". GRADINA - ime Gradina nosi brdo, najzapadniji dio sjevernog niza uzvisina. Ime je dobilo po prastaroj suhozidnoj utvrdi iji su ostaci vidljivi na vrhu brda. Na tom se vrhu susreu mee sela Radoia, Ubala, Trolokava i Bogdanovia (negdanjeg Sratoka). Brdo se spominje, ali bez naznake imena, u opisu granica Radoia iz 14. stoljea. Zanimljivo je to je u toj ispravi navedeno da selo Sratok ne dopire do te toke, nego selo Zagoriani (sadanji Divojevii).51 Druga posebnost je navoenje imena Tepljuv za isto brdo. Vjerojatno mu je to drugo ime nadjenuo ivalj iz Ubala, to nije udno, jer se u dosta sluajeva susreu dva imena za isti mjestopisni pojam. UA - ime ua nosi predjel sjeverno od zaseoka Striaci. STRIAKOVA STRANA - ime Striakova strana nosi predjel juno od Striakova Umca, a istono od zaseoka Striaci. STRIAKOV UMAC - ime Striakov Umac nosi kosa jugoistono od vrha Gradine (brdske), a sjeveroistono od zaseoka Striaci. KLAINE - ime Klaine nosi predjel zapadno od Dragievca, na mei prema Ublima. Ime je dobio od vapnenice, pei za vapno. Mogue je da je to ona vapnenica koju su podigli Turci 1593. god. kad su namjeravali graditi utvrdu za suzbijanje uskokih prodora.52 DRAGIEVAC - ime Dragievac nosi predjel zapadno od Golog briga. Ime je dobio od staroseljske obitelji Dragiev.53 CRLJENI GRMI - ime Crljeni grmi nosi predjel jugozapadno od Golog briga, a sjeverno od zaseoka Kozlice. GALIA DRAGA - ime Galia draga nosi dolina istono od zaseoka Kozlice. GOLI BRIG - ime Goli brig nosi uzvisina zapadno od Golobrda, u sjevernom nizu uzvisina.

50 51

Vidi: SPAHO, 1986., 70 - ... Mezra uel, pripada Petrovoj gori (...) Petar, sin Ivanov ... LUI, 1979., 798 - ...do vrha brda koje se nalazi izmeu Ubala, Zagorice i Radoia na zapadu... 52 NOVAK, Mletaka uputstva i izvjetaji, V, Zagreb, 1966., 64 - ...fornaci per calcine nel loco di Vble... 53 OMAI, 1986., 205.

88

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

NINEVIA GORA - ime Ninevia gora nosi dolina sjeverozapadno od zaseoka Ninevia. Ime gora je ovdje u znaenju "mlada uma". BARIINA DRAGA - ime Bariina draga nosi dolina zapadno od Ninevia gore. GALIA OGRADA - ime Galia ograda nosi predjel istono od zaseoka Kozlice. KOZLIIN UMAC - ime Kozliin Umac nosi kosa zapadno od Ninevia grede, a istonio od zaseoka Kozlice. NINEVIA GREDA - ime Ninevia greda nosi kosa istono od Kozliinog Umca. KOSA - ime Kosa nosi predjel sjeverno od zaseoka Ninevii. LJUT KUERA - ime Ljut Kuera nosi vii dio kose zapadno od kose Smrdelj. OKAPINA - ime koje nosi nii dio kose zapadno od Sklopa. Ime je dobila po vodi to se tu cijedi, kapa. BARIINA ili STRIEVIA DRAGA - ime Bariina ili Strievia draga nosi dolina juno od Golobrda, a zapadno od Bliznice. SMRDELJ - ime Smrdelj nosi gornji dio kose iznad Sklopa. GOLOBRDO - ime Golobrdo nosi jedna od uzvisina u sjevernom nizu brda koja omeuju Radoi, a nalazi se iznad zaseoka Ninevii. Ime dobilo po izgledu uzvisine bez ikakvog rastlinja. SKLOP - ime Sklop nosi kosa zapadno od Antesorine grede. BLIZNICA - ime Bliznica nosi dolina zapadno od Dujae. Kod zaseoka Vlastelice prelazi u Radoko polje. Ime je dobila po istoimenoj lokvi koja ima dvojni oblik. ANTESORINA GREDA - ime Antesorina greda nosi kosa istono od Sklopa, a iznad zaseoka Vlastelice. Ime je dobila po nadimku jedne obitelji Vlastelica - Antesore. KOSICA - ime Kosica nosi kosa zapadno od Pandina kuka. DUJAA - ime Dujaa nosi dolina zapadno od Subaine draice. PANDIN KUK - ime Pandin kuk nosi kosa zapadno od Mokrog doca, a sjeverno od zaseoka Pande. SUBAINA DRAICA - ime Subaina draica nosi dolina sjeverno od Mokrog doca, a jugozapadno od vrha estine grede. Ime je dobila prema turskoj rijei za seoskog utjerivaa poreza.54 MOKRI DOLAC - ime Mokri dolac nosi dolina zapadno od Vuje drage, a juno od estine grede. ESTINA GREDA - ime estina greda nosi uzvisina u sjevernom nizu brda, sjeverno od zaseoka Pande. este je prezime jedne izumrle obitelji iz Ubala. VUJA DRAGA - ime Vuja draga nosi dolina juno od Kosovice. Kod zaseoka Rajia prelazi u Radoko polje. KOSOVICA - ime Kosovica nosi predjel na istonoj padini brda estine grede. Ime je dobila po ptici kosu, tj. kosovici. Prvi put se navodi na zemljovidu trogirske okolice koji je izradio Camotio 1571. god.55 Mogue da je iz predturskog razdoblja.
54

KALJI, 1989., 572 - ... tur. subasi; Gligor STANOJEVI, Prirunik o krajinama u Dalmaciji iz 1783., Istorijski institut, Miscellanea, 14, Beograd, 1985., 43 - ... subasse della publica decima ... 55 G. F. CAMOTIO, nav. izv.

89

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

PRALINA DRAGA - ime Pralina draga nosi dolina sjeverozapadno od Krive drage. Ime je dobila po prezimenu staroseljske obitelji Pralija, njenim starim vlasnicima.56 KEVINA DUBRAVA - ime Kevina dubrava nosi predjel sjeverno od Krive drage, oko ceste za Uble. Ime je dobila po vlasniku iz obitelji Kevo. VLAKE - ime Vlake nosi kosa sjeverno od Kapine. KRIVA DRAGA - ime Kriva draga nosi dolina jugozapadno od zaseoka Kapetanovia. KAPINA - ime Kapina nosi kosa sjeverozapadno od Sklopa. Ime dobila po vodi koja se tu cijedi, kapa. TANKA DRAICA - ime koje draica nosi dolinica zapadno od Kovaeve drage. BUNARI - ime Bunari nosi predjel juno od Kapetanovia gradine. KAPITANOVIA GRADINA - ime Kapitanovia gradina nosi vrh u sjevernom nizu uzvisina, jugoistono od zaseoka Kapitanovii. SKLOP - ime Sklop nosi kosa zapadno od Kovaeve drage. KOVAEVA DRAGA - ime Kovaeva draga nosi dolina sjeveroistono od Barievice. BARIEVICA - ime Barievica nosi predjel juno od Kovaeve drage, a sjeverno od Rajia ograda. Ime je dobila po novljanskoj obitelji Bari.57 CRNI UMAC - ime Crni umac nosi vrh sjeverozapadno od vrha Klobuine. UNJEVAA - ime unjevaa nosi dolina zapadno od Klobuine. GRUBIIA TORINA - ime Grubiia torina nosi predjel sjeverozapadno od Klobuine. Ime je dobila po obitelji Grubii iz Koruaca.58 KLOBUINA - ime Klobuina nosi najistoniji vrh u sjevernom nizu uzvisina. Ime je dobio po tome jer slii klobuku, tj. vrsti pokrivala za glavu. GREBINE - ime Grebine nosi predjel istono od vrha Klobuine. Ime je dobio od grobova koji se tu nalaze. BRISTOVCI - ime Bristovci nosi predjel sjeveroistono od Klobuine. Ime je dobio od stabla brijesta. KOZARICE - ime Kozarice nosi dolina jugoistono od Klobuine, a jugozapadno od Bristovaca. MARTINOVAC - ime Martinovac nosi predjel sjeverozapadno od Ledina,a jugoistono od Lopara. LEDINE - ime Ledine nosi predjel juno od Muenice, a sjeverno od Latinskog Kraljevia. LATINSKI KRALJEVI - ime koji nosi glavica istono od Velikog Kraljevca, a iznad Ledina. Ime izgleda razumljivo, ali bi moglo upuivati i na ime nestalog sela Ladine koje se nalazilo oko predjela Kraljevci, istono od Arapovae. Prvi se put spominje kod opisa radokih granica u 14. st., drugi put kod odreivanja veslaa za trogirsku galiju iz 1470. god. Trei spomen naselja je iz 1550. god. Selo je nestalo u turskim ratovima krajem 16. ili
56 57

PAZ, Cattastico..., 15. l. - ...Zuane Pralia da C. Vo... OMAI, 1986., 369. 58 Vidi: Danica BOI-BUANI, Prilog poznavanju stanovnitva i antroponima muko-leevake Zagore, akavska ri, 2, Split, 1988., 55 - ... Koruca (...) Grubii Grgo ...

90

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

sredinom 17. stoljea, te je njegov prostor razdijeljen izmeu Radoia, Vuevice i Katel Lukia. Mogue je da je etvrti, posljednji put navedeno u mletakom zemljiniku iz 1711. god.59 Ako je sve to tono, onda je to predtursko ime. LOPARI - ime Lopari nosi predjel juno od Barovita, a sjeverno od vrha Veliki Kraljevac. BAROVITA - ime Barovita nosi predjel juno od puta za Vuevicu, a istono od Paljevina. VELIKI KRALJEVAC - ime koje nosi vii vrh (388 m) na predjelu Kraljevci. MALI KRALJEVAC - ime Mali Kraljevac nosi nii vrh na predjelu Kraljevci. PALJEVINE - ime Paljevine nosi predjel sjeverno od Jurkove draice. JURKOVA DRAICA - ime Jurkova draica nosi dolinica istono od Kevine jame, pored puta za Vuevicu. KRALJEVCI - ime Kraljevci nosi predjel istono od doline Arapovae, a sjeverno od predjela Birnjae. Ime bi moglo vui podrijetlo od injenice to je spomenuta dolina (kasnije imenovana Arapovaa) sve do dolaska Turaka dijelila selo Radoi - obiteljski posjed Cega od sela Ladika/Ladina - klikog, tj. kraljevskog posjeda. Prema tome tu su nekad ivjeli kraljevski podanici.60 BIRNJAA - ime Birnjaa nosi predjel oko istoimene lokve, juno od Kraljevaca, a istono od Arapovae. VOLUNJSKA TORINA - ime Volunjska torina nosi predjel istono od Birnjae. PLOE - ime Ploe nosi predjel sjeverno od Volunjske torine. BIRNJAC - ime Birnjac nosi najistoniji vrh (562 m) u junom nizu uzvisina. Ime je izvedeno od imena susjednog vrha Birnja, koje se spominje 20. kolovoza 1397. god.61 Nakon toga ime je nosilo jedno selo oko 1540. god.62 JURANKUA - ime Jurankua nosi predjel istono od Arapovae, a zapadno od Kraljevaca. Ime je dobio prema staroseljskoj obitelji Jurankovi.63 UMCI - ime Umci nosi predjel istono od zaseoka Podmalaka. DEKEZ - ime Dekez nosi predjel jugoistono od zaseoka Bejo, oko ceste za Uble. BARIINA GLAVICA - ime Bariina glavica nosi uzvisina sjeverno od zaseoka Bariia. GRADINA - ime Gradina nosi najvia (302 m) uzvisina u Radokom polju. Ime je vjerojatno dobila po ruevinama utvrde iji bi se prvi spomen mogao nai u Zvonimirovoj

59

60 61 62 63

LUI, nav. dj., 798 - ... Grabrova jarka koji se nalazi izmeu Ladika i Radoia ...; Vjeko OMAI, Opremanje galije suprakomita J. Andreisa 1470. g., P.o. Fiskoviev zbornik II, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 22., Split, 1980. 94; SPAHO, 1986., 70; U mletakom katastru iz 1711. god. za mjesto Koruca navodi se: ... Antonio Liubich da Ledeniza ... i ... Zuane Liubich da Ledenize ... Vidi: PAZ, Ristretto della villa di Coruseca, 11. l. OMAI, 1980., 94. CD, XVIII, Zagreb, 1990., 262 - ... terra Sancti Ioannis de Biran ... Stjepan GUNJAA, Izbor iz djela, Split, 1991., 290 - ... la villa Biragan ... OMAI, 1986., 205.

91

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

darovnici iz 1078. god.64 Oko petsto godina kasnije, 1593. i Turci su na istom mjestu namjeravali podii neku kulu, ali to nisu ostvarili.65 REBINJAK - ime Rebinjak nosi predjel sjeverno od Sv. Jure. Ime je dobio prema ptici jarebici koja se susree na tom prostoru. SVETI JURE - ime Sveti Jure nosi breuljak (282 m) otprilike u sredini Radokog polja na ijem je vrhu seosko groblje i istoimena crkva izgraena 1890. god. Ona je naslijedila starije zdanje podignuto vjerojatno poetkom 14. st.,66 a srueno od Turaka za vrijeme Kandijskog rata (1645.-1669.), moda upravo kod povlaenja Turaka s opsade Splita 1657. god.67 OSOJE - ime Osoje nosi predjel sjeverno od Bariine glavice. POPIS MJESTOPISNOG POLJSKOG NAZIVLJA RADOIA POINJE OD DOLINE DRAGE PA NASTAVLJA PREMA ZAPADU KARIUE - ime kariue nosi krajnji jugoistoni dio Radokog polja kod zaseoka Podmalaka, tamo gdje zavrava dolina Arapovaa. Ime su dobile po obitelji karica iz Katel Starog.68 DRAGA - ime Draga nosi dio Radokog polja kod zaseoka Podmalaka, zapadno od kariua. MAMUE - ime Mamue nose njive sjeverno od zaseoka Bralia. Ime su dobile po obitelji Mami iz Katel tafilia kojoj su njive nekad pripadale.69 DOCI - ime Doci nosi dio polja izmeu lokve Trnovae, puta do Sv. Jure i ceste Podmalaka - Galii. VULIN VRTA - ime Vulin vrta nosi dio polja podno sastavnice dolina Dujae i Kunice, jugozapadno od zaseoka Bralii. POLINOVAC - ime Polinovac nosi dio polja izmeu zaseoka Bralia i Gagia. Naziv predjela je nastao od naziva bunara, a njegovo ime od mletakog oblika imena Pavao Polo. Tako se, naime, zvao jedan pripadnik obitelji Cipiko koji je vjerojatno bio vlasnik tog bunara.70 Ime prelazi na naselje oko bunara, to se vidi iz mletako-turskog

64 65 66 67 68 69 70

Muzej hrvatskih arheolokih spomenika Split, Arheoloki muzej Zagreb, Kralj Zvonimir, 1990., 21 - ... tota monitione castri Albona, Radosichy et Smine ... NOVAK, 1966., 64 - ... due torri, l'una uicina alla Campagna de Radossich ... ANDREIS, 1977., 312. Franjo DIFNIK, Povijest Kandijskog rata u Dalmaciji, prijevod Smiljana i Duko Kekemet, Split, 1986., 243. Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav, Anno MDCCXI, Ristretto della villa di Radosich, 14. l., ... Paulo Scariza d C.Vo ... Mamii se spominju u Spisku nadarbenika beneficija S. Ivana od Birnja iz 1688. god. Vidi: OMAI, 1986., 206. OMAI, 1971., 45; Hrvatski biografski leksikon, 2, Zagreb, 1989., 674.

92

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

razgranienja 1540., tj. 1569. god.71 Kasnije je Polinovac uzurpirao musliman Osman Slavii,72 da bi osloboenjem Radoia od Turaka, tu zemlju dobio Staroseljanin Ivan Terzi za zasluge u ratu.73 DOCI - ime Doci nosi dio polja sjeverno od Polinovca, a zapadno od puta za zaselak Bralie. JAMINE - ime Jamine nosi dio polja sjeverno od Dolaca, a zapadno od puta za Bralie. LIVODE ili LUKE- ime Livode nosi dio polja podno Sv. Jure, a sjeverno od ceste Podmalaka - Galii. PODVORNICE - ime Podvornice nosi dio polja sjeverno od zaseoka Gagii, a zapadno od Jamina. PRIKE - ime Prike nosi dio polja sjeverno od Podvornica. DUGOSOVE - ime Dugosove nosi dio polja sjeverno od Prika, a jugozapadno od Livoda. Naziv dolazi od oblika stabala ije se deblo rava, pa moe posluiti za pridravanje neega. TAVNICA - ime Tavnica nosi dio polja sjeverozapadno od zaseoka Gagii. Naziv dolazi od tamne boje tla. KRUKOVICE - ime Krukovice nosi dio polja sjeverno od Tavnica, a zapadno od Podvornica. Naziv dolazi od stabla divlje kruke, koje je bilo na tom predjelu. MRKIOLUE - ime Mrkiolue nose njive sjeverno od predjela Krukovice. Ime su dobile po obitelji Markiol iz Katel tafilia kojoj su njive neko pripadale.74 MRAVLJAE - ime Mravljae nosi dio polja sjeverno od Mrkiolua, a zapadno od Dugosova. Naziv je potekao od mrava. LATISKE NJIVE - ime Latiske njive nosi dio polja sjeverno od Mravljaa. Naziv proizlazi iz injenice to je taj dio polja pripadao trogirskoj biskupiji, a sve to je bilo u Primorju nazivalo se "latinsko". PODLUTVIJA - ime Podlutvija nosi dio polja sjeverno od Latiskih njiva, a juno od lokve Lutvije. GRADINE - ime Gradine nosi dio polja istono od zaseoka kopljanci, podno kose Kingalue. Naziv dolazi od dviju gradina koje se nalaze na kosama Opora iznad polja. GRMI - ime Grmi nosi dio polja zapadno od Mrkiolua, a sjeveroistono od Gradina. DUGOSOVE - ime Dugosove nosi dio polja zapadno od Podlutvije, a sjeverno od Grma.

71

GUNJAA, 1991, 299, - ... la villa Polimonazo ...; Arhiv HAZU, rkp. II. b. 53., Sopra Li Confini in Dalmazia, 1569. (1540.). Gunjai nije bila poznata pozicija spomenutog sela, ali nema sumnje da je to ba Polinovac uzevi u obzir redoslijed navoenja u ispravi. 72 OMAI, 1971., 45. 73 OMAI, 1986., 210. 74 Markioli se spominju u Spisku nadarbenika beneficija S. Ivana od Birnja iz 1688. god. Vidi: OMAI, 1986., 206.

93

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

SULOKVINA - ime Sulokvina nosi dio polja izmeu cesta za Trolokve i irlie, sjeverno od Dugosova. DUBRAVE - ime Dubrave nosi dio polja istono od zaseoka kopljanci, a sjeverno od Gradina. ERCEGUE - ime Ercegue nose njive istono od zaseoka kopljanci. Ime su dobile po izumrloj obitelji Erceg koja je prema prvom mletakom Zemljiniku iz 1711. god. bila vlasnik te zemlje.75 DOCI - ime Doci nosi dio polja sjeverno od Ercegua. RIVINA - ime Rivina nosi dio polja sjeverno od Dolaca, a istono od bunara Plitvine. STUPINE - ime Stupine nosi dio polja sjeverno od Rivine i ceste za irlie. Naziv dolazi po oznakama granice u obliku stupova. Kad su u drugoj polovici 13. st. plemenitai Cege zapoeli parnicu sa didiima sela, navoeni su kao vlasnici polovice Radoia. Mogue je da je ta granica bila oznaena stupovima slino oznaci izmeu trogirskih i splitskih Katela.76 VIIEVKA - ime Viievka nosi dio polja zapadno od Stupina. Naziv dolazi od katelanske obitelji Vii.77 IKARUE - ime ikarue nose njive sjeverno od zaseoka kopljanci. Ime su 1689. god. dobile po Ivanu ikari, junakom Novljaninu koji se istakao u protuturskim ratovima, pa je kao nagradu od mletake vlasti dobio veliku zemlju od 60 vriti (oko 46000 m2), nekada uzurpiranu od muslimana Mustafe Barakovia, koji je otuda bio protjerao stare Radoiane.78 BUNARINE - ime Bunarine nosi dio polja sjeverno od zaseoka Lonari, a zapadno od zaseoka Kuii. JAMINE - ime Jamine nosi dio polja sjeverno od zaseoka Kuii. VELIKE NJIVE - ime Velike njive nosi dio polja sjeverno od Bunarina. KAMENJE - ime Kamenje nosi dio polja sjeverno od Jamina, a juno od ceste za irlie. NIUE - ime Niue nosi dio polja sjeverno od Velikih njiva, a lijevo od ceste za irlie. STRIAKUE - ime Striakue nosi dio polja zapadno od Velikih njiva, a istono od zaseoka karo. Ime su dobile po obitelji Striak koji su vlasnici tih zemalja. KARINA LJUT - ime karina ljut nosi predjel zapadno od zaseoka karo. USPLAVCI - ime Usplavci nosi predjel sjeverno od zaseoka kopljanci, a sjeveroistono od karine ljuti. LUNINA GORA - ime Lunina gora nosi predjel sjeveroistono od Usplavaka. Naziv dolazi od prezimena obitelji Luni - ogranka irlia.

75

Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav (...) Anno MDCCXI, 14. l., ... Marco Ercegh q. Pietro ... 76 LUCI, 1979., 495. 77 OMAI, 1986., 206, 369. 78 OMAI, 1971., 45. - ... Mustafa Baracovich s' intruso (...) nelle possesion di Zorzi Dobromanovich, Illia Suhnovich, Michiel Zaraobrezovich, Piero Vlaich morlachi, che habbitavano la detta Villa ...

94

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

DAREUE - ime Dareue nose njive juno od zaseoka irlia. Ime su dobile po obitelji Deres, kojoj su njive neko pripadale, to se vidi po Zemljiniku iz 1711. god.79 KULINUE - ime Kulinue nose njive juno od zaseoka irlia. Ime su dobile po obitelji Kulin iz Katel Starog, starim vlasnicima reene zemlje.80 BILINI DOCI - ime Bilini doci nosi predjel zapadno od bunar uelj, sjeverozapadno od zaseoka irlii. KRINA - ime Krina nosi dio polja sjeverno od zaseoka irlii. Naziv dolazi od krenja radi dobivanja obradiva tla. ARAJI - ime araji nosi dio polja istono od zaseoka irlia. Naziv dolazi, prema pukom tumaenju, od neke djevojke udate u zaseok arije (Trolokve) koja je te njive donijela kao miraz. DUGE NJIVE - ime Duge njive nosi dio polja sjeverno od araja. BARJACI - ime Barjaci nosi dio polja sjeverno od Dugih njiva, a istono od Krine. Naziv dolazi od turske rijei bayrak zastava.81 RUPE - ime Rupe nosi dio polja sjeverno od Krina i Barjaka. GREDA - ime Greda nosi predjel sjeverno od Rupa, a juno od Kovega. SELINE - ime Seline nosi predjel istono od Grede, a juno od Kovega. BOROVINA - ime Borovina nosi predjel sjeverno od Kovega, a zapadno od puta za zaseok Barae. DRAICE - ime Draice nosi predjel zapadno od Baraa, a istono od ceste za Trolokve. BABINE NJIVE - ime Babine njive nosi dio polja juno od zaseoka Striaka, a istono od puta za Barae. PODVORNICE - ime Podvornice nosi predjel juno od Babinih njiva. KOSA - ime Kosa nosi predjel juno od Podvornica, a sjeverno od uzvisine Glavica. STRIAKOVA SELINA - ime Striakova selina nosi predjel istono od zaseoka Striaci. BELJINICE - ime Beljinice nosi dio polja juno od Striakove seline. LIVODE - ime Livode nosi dio polja jugozapadno od Beljinica, a jugoistono od Podvornica. OBALE - ime Obale nosi dio polja juno od Livoda, a sjeveroistono od Kose. DOCI - ime Doci nosi dio polja jugoistono od Obala, a sjeverozapadno od zaseoka Kozlice. NAPLAVCI - ime Naplavci nosi dio polja jugoistono od Kose, a jugozapadno od Dolaca. Naziv dolazi od nanosa zemlje koju voda naplavljuje prilikom jakih kia. REBRINE - ime Rebrine nosi predjel zapadno od uzvisine Glavice, a jugoistono od Selina. Naziv dolazi od nekoliko usporednih kamenih rebara koji se proteu na tom predjelu.

79

Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav (...) Anno MDCCXI, 14. l., ... Illia Deres q. Vido ... 80 Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav (...) Anno MDCCXI, 15. l., ... Zorzi Culin, da C. V(ecchi)o... 81 KALJI, 1989., 113.

95

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

LUKE - ime Luke nosi dio polja juno od uzvisine Glavice, oko puta za Trlokve. GRMI - ime Grmi nosi dio polja jugoistono od Luka. LOKVA - ime Lokva nosi dio polja istono od Luka, a juno od Naplavaka. NIINICA - ime Niinica nosi dio polja jugoistono od Lokve, a istono od Grma. KOZLIKUA - ime Kozlikua nosi dio polja jugozapadno od Niinice, a sjeveroistono od Stupina. Naziv dolazi od obitelji Kozlica. BOROVITA - ime Borovita nosi dio polja istono od Kozlikue, a juno od Niinice. PODVORNICE - ime Podvornice nosi predjel juno od Borovita, a sjeverno od zaseoka Galii. DOCI - ime Doci nosi predjel zapadno od zaseoka Galia, a sjeverno od Sulokvine. RUDINE - ime Doci nosi predjel jugoistono od Podvornica. GRABOVAC - ime Grabovac nosi udolina sjeverozapadno od brijega Gradine (poljske), a istono od Rudina. Poetkom 17. stoljea uzurpirao ju je musliman Osman Slavii, a nakon osloboenja data je na uivanje Ivanu Terziu 1680. god.82 SINOKOI - ime Sinokoi nosi dio polja istono od Niinica, a sjeveroistono od Borovita. Naziv dolazi od namjene tog predjela za konju sijena. DRAICE - ime Draice nosi predjel zapadno od zaeoka Ninevia, a sjeverno od Sinokoa. PODINE - ime Podine nosi predjel sjeverno od Draica. OGRADE - ime Ograde nosi predjel sjeverozapadno od Podina. VLAKE - ime Vlake nosi predjel sjeverno od Ograda, a juno od zaseoka Kozlica. GALIA OGRADA - ime Galia ograda nosi predjel sajeveroistono od Podina i istono od Ograda. SELINA - ime Selina nosi predjel istono od Galia ograda, a sjeverozapadno od zaseoka Ninevia. VLAINE - ime Vlaine nosi predjel istono od Sinokoa, a juno od zaseoka Ninevii. LJUT - ime Ljut nosi predjel juno od Vlaina. Naziv dolazi od oblika krke povrine. PEINE - ime Peine nosi predjel juno od Ljuti, a sjeverno od uzvisine Gradine (poljske). Naziv dolazi od peina koje se nalaze na tom prostoru. PLITVINA - ime Plitvina nosi dio polja izmeu uzvisina Gradine i Sv. Jure. KREVINE - ime Krevine nosi dio polja sjeveroistono od zaseoka Ninevii. ZELENIKA - ime Zelenika nosi predjel istono od zaseoka Ninevii, a sjeveroistono od zaseoka Vlastelice. ISPOD STRANE - ime Ispod strane nosi predjel istono od Zelenike, a sjeveroistono od zaseoka Vlastelice. GRABOVCI - ime Grabovci nosi dio polja istono od Peina KRSTAE - ime Krstae nosi dio polja istono od Grabovaca, a sjeverno od bunara Piteta.

82

OMAI, 1986., 210.

96

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

LUINE OGRADE - ime Luine ograde nosi dio polja sjeveroistono od Krstaa, a jugoistono od zaseoka Vlastelica. BARIN DOLAC - ime Barin Dolac nosi dio polja istono od Krstaa, a juno od zaseoka Pande. DOCI - ime Doci nosi dio polja zapadno od puta za zaselak Rajii. NJIVE - ime Njive nosi dio polja jugoistono od Dolaca. BEJINE NJIVE - ime Bejine njive nosi dio polja juno od Njiva, a sjeverno od zaseoka Bejo. POD - ime Pod nosi predjel istono od Kevine jame. KR - ime Kr nosi predjel istono od Poda, a sjeverno od puta za Vuevicu. RAJIA OGRADE - ime Rajia ograde nosi predjel sjeveroistono od Kra i sjeverno od puta za Vuevicu. SOVINICA - ime Sovinica nosi predjel jugoistono od Rajia ograde. Ime je dobio po lukikoj obitelji Savin.83 PERAGINICA - ime Peraginica nosi predjel istono od Sovinice. Ime je dobio po lukikoj obitelji Peraga.84 MUENICA - ime koje nosi predjel juno od Peraginice, i juno od puta za Vuevicu. POLJE - ime Polje nosi predjel istono od Muenice. NOVAKOVO - ime Novakovo nosi predjel juno od Polja, na lukikoj strani mee. Ime je dobio po vlasnicima, lukikoj obitelji Novak.85 KOKINICE - ime kokinice nosi predjel juno od Novakova, na lukikoj strani mee. Ime je dobio po vlasnicima, lukikoj obitelji koko.86 POPIS MJESTOPISNIH IMENA ZA VODE RADOIA POINJE OD LOKVE TRNOVAE I NASTAVLJA PREMA ZAPADU TRNOVAA - ime Trnovaa nosi lokva jugoistono od Sv. Jure, s desne strane puta. POLINOVAC - ime Polinovac nosi bunar na predjelu Polinovac.87 LUTVIJA - ime Lutvija nosi lokva jugozapadno od Gradine (poljske), pored kolske zgrade. Ime dolazi od arapskog, tj. muslimanskog imena Lutvo. Po tome se moe kazati da je ono turskog podrijetla; meutim, iza njega se krije prijevod starog hrvatskog imena lokve koji glasi Dobra lokva,88 to je ostalo zabiljeeno u ispravama iz 14. stoljea.89
83 84 85 86 87 88

OMAI, 1986., 368. OMAI, 1986., 368. OMAI, 1986., 239. OMAI, 1986., 239. Isto kao i kod opisa predjela Polinovac u prethodnom poglavlju. Pod imenom Lutvija krije se staro ime lokve, Dobra lokva. Ime Lutvija je turcizam kojim je prevedeno staro ime lokve. Vidi: KALJI, 1989., 436 - Ltfija, Ltvija, hipok. Ltfo, Ltvo (ar.) musl. muko ime. < tur. Lutfi, muko ime, "Dobroudni" < ar. lutf "dobroudan" (ar. lutf "dobrota" + ar. - perz. adj. suf. - ).

97

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

PLITVINA - ime Plitvina nosi lokva na raskriju puteva za zaseoke kopljance i Kuie. Po nekim pokazateljima ime potjee iz 14. stoljea.90 UELJ - ime uelj oznaava lokvu i bunare u udolini sjeverno od zaseoka irlii. Prvi put se spominje kao ime breuljka u opisu granica sela iz 14. st.,91 drugi put ga susreemo kao ime zaseoka u turskom zemljiniku iz 1550. god.92 NINEVIA BUNARI - ime Ninevia bunari nosi nekoliko bunara oko puta za zaselak Ninevie. STIPIINI BUNARI - ime Stipiini bunari nosi nekoliko bunara oko puta za zaselak Stipice. BLIZNICA - ime Bliznica nosi lokva na sjeveroistonoj strani doline Bliznice, blizu mee prema Ublima. PITETI - ime Piteti nosi lokva i bunari preteno s june strane ceste za Trolokve. JARETINA - ime Jaretina nosi lokva istono od Kevine jame, pored puta za Vuevicu. BIRNJAA - ime Birnjaa nosi lokva i izvor na osojnoj padini Kozjaka na predjelu Birnjaa. Spominje se 1574. god.93 CRLJENKA - ime Crljenka nosi lokva jugoistono od vrha Klobuine. Ime dolazi od crvene boje zemlje, tj. crljenice koja je okruuje. POPIS MJESTOPISNIH IMENA ZASELAKA RADOIA POINJE OD ZASEOKA PODMALAKE PA NASTAVLJA PREMA ZAPADU PODMALAKA - ime Podmalaka nosi zaselak kod odvojka dupoljske ceste od ceste za Leevicu. Nastavaju ga obitelji prezimena Brali. RADII - ime Radii nosi zaselak 1000 m zapadno od Podmalake. ZORAJE - ime Zoraje nosi zaselak odmah uz Radie. MILII - ime Milii nosi zaselak 200 m juno od Radia. BARIII - ime Bariii nosi zaselak 500 m sjeverozapadno od Podmalake. BRALII - ime Bralii nosi zaselak 500 m zapadno od Radia. Spominju se 1753. god.94

89 90

91 92 93 94

LUCI, 1979., 799. LUCI, 1979., 799. Pod imenom "Gluetuna" ne moe se otkriti nijedan dananji toponim, pa jedino ostaje da nagaamo to se krije iza toga. Postoji mogunost da je grekom krivo transkribirano ime lokve Plitvine koja se nalazi kod raskrija puteva za zaseoke kopljance i Kuie. LUCI, n. dj., 798. SPAHO, 1986., 70. OMAI, 1971., 14 - ... sorgente di Biran ... Danica BOI-BUANI, Prilog poznavanju stanovnitva i antroponima muko-leevike Zagore, akavska ri, 2, Split, 1988., 59.

98

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

GAGII - ime Gagii nosi zaselak 700 m zapadno od Bralia. Ranije su se prezivali Bilu. Prvi spomen Bilua je iz 1711. god.95 VELJAE - ime Veljae nosi zaselak 400 m jugozapadno od Gagia. Prvi spomen je iz 1711. god.96 KELAMI - ime Kelami nosi zaselak 500 m zapadno od Gagia. KOPLJANCI - ime kopljanci nosi zaselak 2100 m sjeverozapadno od Gagia. Prvi spomen je iz 1711. god.97 KUII - ime Kuii nosi zaselak 750 m sjeverozapadno od kopljanaca. Spominju se 1753. god.98 LONARI - ime Lonari nosi zaselak 300 m jugozapadno od Kuia. Spominju se 1753. god.99 KARII - ime karii nosi zaselak 600 m sjeverozapadno od Lonara. Prvi spomen je iz 1711. god.100 IRLII - ime irlii nosi zaselak 1000 m sjeverno od karia. Prvi spomen je iz 1711. god.101 BARAI - ime Barai nosi zaselak 2100 m sjeveroistono od irlia. Prvi spomen je iz 1711. god.102 STRIACI - ime Striaci nosi zaselak 100 m istono od Baraa. KOZLICE - ime Kozlice nosi zaselak 1000 m jugoistono od Striaka. Spominju se 1753. god.103 GALII - ime Galii nosi zaselak 2000 m juno od Kozlica. Prvi spomen je iz 1711. god.104 NINEVII - ime Ninevii nosi zaselak 1400 m jugoistono od Kozlica. Prvi spomen je iz 1711. god.105 VLASTELICE - ime Vlastelice nosi zaselak 500 m istono od Ninevia. To je najstarije pismeno potvreno sadanje prezime u selu Radoiu. Spominje se prvi put 1630. godine.106

95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106

Povijesni arhiv Zadar, Zbirka katastara, Cattastico del Terretorio di Trav, 14. l. PAZ, nav. izv., 4. l. PAZ, nav. izv., 14. l. BOI-BUANI, 1988., 59. BOI-BUANI, 1988., 59. PAZ, nav. izv. 15. l. PAZ, nav. izv., 14. l. PAZ, nav. izv., 15. l. BOI-BUANI, 1988., 59. PAZ, nav. izv., 14. l. PAZ, nav. izv., 15. l. OMAI, 1971., 45.

99

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

TENDERE - ime Tendere nosi zaselak 500 m juno od Vlastelica. Spominju se 1753. god.107 STIPICE - ime Stipice nosi zaselak 1000 m juno od Vlastelica. LATRII - ime Latrii nosi zaselak 750 m jugoistono od Stipica. BEJII - ime Bejii nosi zaselak 450 m jugoistono od Latria nazvan prema obitelji Bejo. ALMII - ime Almii nosi dio zaseoka Bejo. PANDE - ime Pande nosi zaselak 1000 m jugoistono od Vlastelica. RAJII - ime Rajii nosi zaselak 500 m jugoistono od Panda. Prvi spomen je iz 1711. god.108 KEVII - ime Kevii nosi zaselak 200 m jugoistono od Rajia. KAPETANOVII - ime Kapetanovii nosi zaselak 1600 m istono od Rajia, i 3300 m sjeveroistono od Podmalake.

107 108

BOI-BUANI, 1988., 59. PAZ, nav. izv., 14. l.

100

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

BROJ

IME I PREZIME VLASNIKA PREMA ZAPISU IZ 1711. GOD.109 o 1. Ant. Vlastinicich q. Michiel, K.a Fran.o Vlastinisich q. Marco, Paulo Vlastinisich q. Martin, Pietro Vlastinisich de Paulo 2. 3. 4. Vicenzo Bartolosich d C.Vo., Zuane Bartolosich d C.Vo. 5. 6. 7. Ant.o Bilus q. Zuane, Bortolo Bilus d C.Vechio., Marco Bilus q. Zorzi, Nadal Bilus q. Mattio, Vicenzo Bilus K.a B. d C.No., Vicenzo Bilus d C.Vo., Zorzi Bilus q. Tomaso 8. Zuane Buouaz d C.Vo. 9. Zuane Cicarina d C.No. 10. Illia Deres q. Vido 11. 12. Marco Girlich q. Illia Zuane Girlich q. Illia 13. Marco Ercegh q. Pietro 14. Saua Galich q. Michiel, Todero Galich q. Zorzi 15. Greg.o Grubisich q. Visco Giacomo Grubisich q. Mattio110 16. 17. 18. 19. Antonio Couaceuich d C.Vetturi111

IME TOPONIMA ZABILJEENO 1997. GOD. Antesorina* greda

Barievica Bariina glavica Bartuliini doii Batinove ograde Bejine njive Biluki gaj

Bovova greda ikarue Dareue Dragievac irlia ograda Ercegue Galia draga Grubiia torina Jurankua Kapetanovia gradina Kevina dubrava Kovaeva draga

109 110

PAZ, Cattastico del Terretorio di Trav, Ristretto della villa di Radosich, (...) Anno MDCCXI, 14., 15. l. Navedeni se spominju kao vlasnici u Korucima. Vidi: PAZ, Cattastico del Terretorio di Trav, Ristretto della villa di Corvscea, (...) Anno MDCCXI, 11. l.

101

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

20. 21. 22. Zorzi Culin d C.Vo. 23. 24. 25. 26. 27. 28. Martin Ragich d Ogorie** 29. 30. Zuane Ninceuich q. Pietro 31. 32. 33. Antonio Papich q. Duiam, Mattio Papich q. Illia, Simon Papich q. Michiel112 34. 35. 36. 37. 38. Zuane Pralia d C.Vo. 39. Cap.o Ant.o Raicich da Ogorie, Marco Raicich de Zuane, Nicol Raicich de Lorenzo, Zuane Raicich 40. Michiel Sauich d C.Vecchio113 41. Girolamo Striceuich da Vble, Luca Striceuich d Vble, Pietro Striceuich d Vble, Stefano Striceuich d Vble, Vucadin Striceuich d Vble 42. 43. 44. Paulo Scariza d C.Vo.,
111

Kozliin umac Kuia kosa Kulinue Lonareva kosa Luine ograde Lunina gora Mamue Maria kosa Martinovac Mrkiolue Ninevia gora Novakovo Pandin kuk Papia brig Peraginica Petrovac Pilipova draga Polinovac Pralina draga Rajia ograde

Sovinica Strievia draga

Striakue estina greda kariue

Navedeni se spominje kao vlasnik u Donjoj Vuevici. Vidi: PAZ, Cattastico del Terretorio di Trav, Ristretto della villa di Vvcivizza, (...) Anno MDCCXI, 13. l. 112 Navedeni se spominju kao vlasnici u Prgometu. Vidi: PAZ, Cattastico del Terretorio di Trav, Ristretto della villa di Labin, e Contrade, con loco d.to Babbloqua, (...) Anno MDCCXI, 16., 17. l. 113 Navedeni se spominje kao vlasnik u Donjoj Vuevici. Vidi: PAZ, Cattastico del Terretorio di Trav, Ristretto della villa di Vvcivizza, (...) Anno MDCCXI, 13. l.

102

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

Vicenzo Scariza d C.Vo., Zuane Scariza d C.No. 45. Zorzi Scariza q. Pietro, 46. Pietro Scochin d C.V.ri 47. Vido Scoplianich q. Mattio 48.

karina kosa kokinice kopljaneva draga Viievka

* - Antesora je nadimak obitelji Vlastelica, ** - Nije sigurno je li po navedenom Martinu predjel dobio ime. Odmah uoavamo da jedan dio toponima zabiljeenih 1997. nema adekvatan par u zapisu iz 1711. god. To tumaimo kasnijom promjenom vlasnikog stanja i stvaranjem novih prezimena.114

114

BOI-BUANI, 1988., 59.

103

K. Kui, Promjene toponima sela Radoia iz 1386. godine, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-104.

Kreimir Kui: DIE VERNDERUNGEN DES NAMENS DES DORFES RADOI AUS DEM JAHRE 1386. Zusammenfassung Radoi ist ein Dorf am Rande des Dalmatinischen Zagoras mittelalterlichen kroatischen Gaus. Das erste Schrifterwhnen der Siedlung ist vom 16. April 1078, und weiter wurde es durch eine Reihe der mittelalterlichen Urkunden angefhrt. Am wertvollsten ist die Dorfmarkbeschreibung vom Jahr 1386, in der man einige Toponyme finden kann. Diese Flurnamen machen Ausgangsgruppe der zufolge eine Tabelle von dem geschichtlichen Namensnderungsgrade hergestellt wird. Die nderungen wurden von trkischen Vervstungen, dh., von der Ttung und Vertreibung der Alteingesessenen verursacht. Bei all dem, und der letzten Einwanderung, die zwischen den J. 1684-1699 ereignet hat, sind die Toponyme grtenteils unverndert bis auf den heutigen Tag geblieben. Das wurde durch eine Rekogniszierung an Ort und Stelle und durch Zusammenarbeit mit den Einheimischen bekrftigt. Eine Sondergruppe sind die Namen die von Besitzernamen aus venezianischen Flurbuch vom J. 1711 stammen her. Man sieht daraus da, drei Hundert Jahren nach diese Mikrotoponyme (Acker-, Hain- und Waldnamen) im Gedchtnis behalten geblieben.

Kreimir Kui: CHANGES OF THE VILLAGE OF RADOI TOPONYM SINCE 1386 Summary The author describes the written down toponyms of the village of Radoi placing a special emphasis on the names registered in the description of the border in 1386. This set of names serves as the sample on the basis of which he shows the extent and the reasons for their changes. These were caused by Turkish destruction, that is, by the murder and banishment of the majority of the old inhabitants. In spite of everything it is shown that the majority of toponyms has remained unchanged to our own times. This is confirmed by reconnaissance on the locale which was done in cooperation with local inhabitants. The second part brings the recordings of microtoponyms taken from the 1711 Venetian cadastre. They derive from the ownership relations which were established at the time. This evidence also confirms the finding that the names of fields, enclosures and copses have remained unchanged and memorized even after 300 years.

104