Neven Jovi Indoeuropljani i eneolit

Bakreno doba ili eneolit se javlja na podru ju Europe oko 4000 god.pr.n.e.. U tom razdoblju se odvijaju velike seobe stepskih i indoeuropskih naroda iz prostora Euroazije te naknadnim prodorima iz srednje i zapadne Europe koji su uni tili neoliti ku kulturu. Glavno oblije je tog razdoblja je po etak obrade metala kao to su bakar i zlato za izradu nakita, oru ja te oru a. Nosioci kultura su imali poljoprivredno i djelomi no sto arsko-nomadsko obilje je tj. bavili su se lovom, ali samo kao nadopunom prehrane. 6000 god.pr.n.e. zajednice ratara zapo inju proces irenja na Balkan kroz sjevernu Gr ku. Sa sobom nose svoju kulturu koja e kroz idu ih 2000 godina biti u stalnom razvoju. Pred kraj tog razdoblja dolazi do dodira s skupinama koje dolaze s prostora oko Kaspijskog jezera te Crnog mora. Ti su narodi koje poznajemo pod zajedni kim nazivom Indoeuropljani postavili temelje indoeuropskih jezika u jugoisto noj Europi. Neki povjesni ari kao to je Marija Gimbutas smatraju da su Indoeuropljani reorganizirali cijelo podru je dana nje Europe po svom na inu ivota te tehnologijama. O jeziku ,,Stare Europe'' tj. prostoru prije dolaska Indoeuropljana malo se toga zna. Jedino postoji pretpostavka da je na predmetima iz jugoisto ne Europe te Anatolije prikazan tzv. ,,jezik Boginje'' kojemu je Marija Gimbutas dala naziv. Taj jezik govori o bitno druk ijem obliku dru tva. Ono to povezuje Indoeuropljane je jezik iji se izvornik govori na prostoru Euroazije prije otprilike 4000 god.pr.n.e.. Po tom izvorniku preci Indoeuropljana se nazivaju Protoindoeuropljani koji su postojali negdje oko 4500-2500 god.pr.n.e.. Njihovom pradomovinom, gdje su se oni formirali kao skupina, se smatra jamnokurganska oblast. Marija Gimbustas je podijelila seobe Indoeuropljana na tri vala od kojih su u prvom (44004200 pr.n.e.) manje skupine konjanika prodrle do donjeg Dunava, Panonije te Makedonije. Drugi val (3400-3200 pr.n.e.) zahva a ve i dio sredi nje Europe do sredi nje Italije te rijeke Labe te Anatoliju u Turskoj. Taj val je ostavio dubok trag na kulturama s prostora Hrvatske koje u spomenuti u nastavku. Tre i val (3000-2800 pr.n.e.) zahva a sjevernije i zapadnije (Nizozemska, ju na Skandinvija, Irska) te sjeveroisto ne (Baltik, Bjelorusija i sredi nja Rusija) dijelove Europe. Kulture eneolita su: Lasinjska (4. tis.pr.n.e.), koja je nastala pod utjecajem kasne sopotske, vin anske te len elske kulture na ve em prostoru sjeverne Hrvatske. Na in ivota uglavnom vjeran kasno-neoliti kim tradicijama. Postoji nekoliko tipova naselja kao to su zemuni ki te sojeni ki. Najzastupljenije posu e su vr i alica s jednom ru kom te zdjele na cilindri noj ili trbu astoj nozi. Retz-gajarska (4. tis.pr.n.e.), nastala u sjeverozapadnoj Hratskoj za vrijeme kasne lasinjske kulture od kojih je poprimila ve inu obilje ja. Zbog dodira s drugim kulturama razlikujemo dva tipa a to su vi nji ki u Hrvatskom Zagorju te hrnjeva ki u zapadnoj Slavoniji. Bodrokerezturska (4. tis.pr.n.e.) se razvijala istodobno s lasinjskom, ali samo na nekim nalazi tima u isto noj Slavoniji i Srijemu. Karakteristi ni su lonci za mlijeko s u icama uz rub posude te plosni idoli-aplike od zlatnog lima koji se pojavljuju na prostoru od Karpata do Crnog mora. Badenska je stigla na prostor kasne vin anske te sopotske kulture u 4. tisu lje u pr.n.e.. Nosioci kulture sa sobom su donijeli kola na etiri kota a te ponovo naselili konja. Po eli su primjenjivati tehniku proizvodnje alkohola od fermentiranih itarica ili mlijeka to potvr uje est nalaz setova

vr eva i alica s jednom ru kom te vretenastih amfora s uskim otvorom koje su mogle slu iti za fermentaciju. Zbog specijalizacije unutar zajednice dolazi do izdvajanja slojeva dru tva. Kostola ka kultura nastaje krajem 4. te po etkom 3. tisu lje a pr.n.e. u isto noj Slavoniji pred kraj Badenske kulture. Karakteristi na su obilje ja alice s visokom trakastom ru kom te brazdasto urezivanje i ubadanje. Vu edolska je najreprezentativnija kultura na tlu Hrvatske. Ra irila se u tre em tisu lje u pr.n.e. na slavonsko-srijemskom prostoru potkraj eneolitika pod utjecajem kostola ke kulture. Dalje se iri na prostore sredi nje te jugoisto ne Europe zbog potrebe za bakrom. Stil gradnje naselja isti je kao i u neolitu s jednom ili dvije prostorije u ku i. Postojalo je mnogo tipova posu a a neki su od njih soljenke, lice te zdjele i vr evi to upu uje na visok ivotni standard. Pomo u idola od gline mogu e je rekonstruirati no nju Vu edolaca koja se razlikovala po boji,stilu te oblicima. Dva najpoznatija nalaza na lokalitetu Vu edol su terina s prikazom 9 sunaca a iznad njih 4 polja koja predstaljaju zvije e Oriona te vu edolska golubica-posuda za teku inu u obliku ptice, vjerojatno za spremanje halucinogenih tvari. Ne zna se to no je li posuda predstavlja lik golubice ili jarebice. Osim jednodjelnih kalupa za izradu metalni predmeta prona eni su i dvodjelni koji su omogu ili serijsku proizvodnju te lak e mije anje bakra s drugim metalima to predstavlja uvod u novo metalno doba, bron ano doba.

Literatura:
E. HER AK, Drevne seobe, Zagreb, 2005., str. 125-137 J. P. MALLORY, Indoeuropljani, Zagreb, 2006., str. 7-9, 299-312, 337-341 Pretpovijesna zbirka vodi , Arheolo ki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2004., str. 35-47 Stotinu hrvatskih arheolo kih nalazi ta, Zagreb, 2006., str. 300-301