Sie sind auf Seite 1von 95

Dr. Norman W.

Walker SJAJNO ZDRAVLJE

Dr. NORMAN W. WALKER

SJAJNO ZDRAVLJE

akovo, 2007.

Naziv izvornika T H E N A T U R A L WAY T O V I B R A N T HEALTH

Sadraj
Predgovor

Prvo poglavlje Drugo poglavlje Tree poglavlje

Strogo povjerljivo za vas!

. . . . 9

Zastoje sjajno zdravlje vano? . 11 Pogodite koliko mi je godina? Zdravo razmiljanje: pretpostavka sjajnog zdravlja. . 17 . 13

Njemaki izdava WALDTHAUSEN VERLAG, 2863 R I T T E R H U D E

etvrto poglavlje

Peto poglavlje esto poglavlje

Traite i nai ete! Na taj nain stjeete duevnu jakost

20

23

Sedmo poglavlje Osmo poglavlje

Vaem tijelu potrebna je panja. 27 Do sjajnog zdravlja pomou svjeih, sirovih sokova 31 37 39

Deveto poglavlje Deseto poglavlje Jedanaesto poglavlje

Zato svjei, sirovi sokovi? . . . Probava i izluivanje Dobro jutro! Kako je s vaim crijevima?

46

Dvanaesto poglavlje Trinaesto poglavlje

Prehrana i energija. E n c i m i . . . 54 Pravilna prehrana I. Ugljikohidrati 59

etrnaesto poglavlje

tetna prehrana. Neprirodni poroizvodi od bijelog brana Pravilna prehrana: II. Bjelanevine

66

Petnaesto poglavlje

74

esnaesto poglavlje

Pravilna prehrana: III. Masti i ulja 87 92 96 108 112 129 136 139 143 Epifiza 147 149 150 . 153 157 159 162

Sedamnaesto poglavlje Osamnaesto poglavlje Devetnaesto poglavlje Dvadeseto poglavlje Dvadeset i prvo

Kolesterol i masti Krv je va ivot! Napitci Endokrine lijezde poglavlje Hipotalamus

Predgovor
Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika za zdravlje i strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige bile su uzor mnogim lijeni cima, istraivaima i autorima. ak su i Harvey i Ma rilyn Diamond, autori bestselera "Sposoban za ivot" koristili iskustva dr. Walkera u svojim studijama o prehrani. Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao na veliko znaenje to ga sokovi od voa i povra ima ju za ovjekovo zdravlje. Svojim brojnim publikacija ma bitno je pridonio tome da se danas u svakom amerikom domainstvu piju velike koliine sokova. Naalost, u veini sluajeva radi se o pasteriziranim tvornikim sokovima, a ne o svjee pripremljenim domaim napitcima od voa i povra. Knjige dr. Walkera tako su temeljite i sadrajno bo gate da bi ih trebao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo do vlastita zdravlja. Stoga smo preveli i ti j e k o m 1990. i 1991. godine objavili itav niz njegovih knjiga. Evo najvanijih naslova: "Sjajno zdravlje" svjee salate odravaju vae zdravlje"

Dvadeset i drugo poglavlje Hipofiza Dvadeset i tree poglavlje Nadbubrene lijezde

Dvadeset i et\>rtopoglavlje titnjaa Dvadeset i peto poglavlje

Dvadeset i esto poglavlje

Timus (prsna lijezda)

Dvadeset i sedmo poglavlje Spolne lijezde Dvadeset i osmo poglavlje Prostata (predstojna lijezda)

Dvadeset i deveto poglavlje Spolne bolesti Trideseto poglavlje Trideset i prvo poglavlje Trideset i drugo poglavlje Odgovor na vau dvojbu. . . . Organsko povrtlarstvo Osnovni (jedva primjetni) elementi, morska voda, morska trava i alge Trideset i tree poglavlje Trideset i etvrto poglavlje Trideset i peto poglavlje Zdravlje i higijena D u e v n o zdravlje Kako ije, tako e i eti . . .

169 175 180 184

O autoru Literatura Predmetno kazalo

187 189 190

"Voda i vae zdravlje" "Svakodnevno

"Sokovi od svjeeg voa i povra" "Zdrava probava "Povratak bez zaepljenja " "I vi moete postati puno mladi" prirodi" tjelesne teine" "Samokontrola Prvo poglavlje

Svoju zadnju knjigu dr. Walker je napisao u 113. godini ivota. I poslije stotog roendana obavljao je poslove u kui i vrtu, te se j o uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestan svojih moi i sposobnosti sve do smrti u 116. godini. Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljivce. Danas slovi kao pretea svih zagovaratelja prirod nog i zdravog naina ivota. Manfred G. Langer

Strogo povjerljivo za vas!


Brzo, uurbano mijenjanje naina ivota ili ivot nih navika moe biti tetno. Sjajno zdravlje ne postie se preko noi. U ovoj knjizi otkrit ete tajanstvene snage koje mogu promijeniti va ivot, oplemeniti vau duhov nost, otvoriti vam nove vidike, obogatiti duu, te vas potaknuti i osposobiti za postizanje visokih ciljeva. Ova knjiga napisana je osobno za vas. Jedina m i j e elja pomoi vam u odravanju sjajnog zdravlja, u prepoznavanju ivotnih ciljeva, te u prihvaanju i ra zumijevanju svojih problema i svoje budunosti s ob zirom na zdravlje i svijet u kojem ivite. Ova knjiga ne eli biti nikakav skolastiki traktat koji se bavi znanstveno-tehnikim teorijama, obja njavajui ih pomou nebrojenih citata iz spisa drugih autora. Naprotiv, ova knjiga obrauje osnovna naela kojih sam se domogao zahvaljujui svojoj praksi i svom iskustvu, i koja su mi uvelike pomogla da se domognem sjajnog zdravlja i da to zdravlje sauvam.

A k o mi s ovom knjigom poe za rukom da posta nem vaim vodiem u istraivanju udesnog blaga du hovnih, duevnih i zdravstvenih vrijednosti, moj je cilj ostvaren. Pred vama su otvorene sve mogunosti, sva moja tajna, pruam vama priliku na nain da vam pomaem u traganju za istinom, a da pritom nikako i nita ne kri tiziram ili proklinjem. Knjiga nije nipoto zamiljena kao polemiki spis za raspravu. Meni je prije svega stalo da vam pokaem i dokaem kako se moete domoi sjajnog zdravlja, pod pretpostavkom da ste prepoznali stvarnost tog sna. D r u g o poglavlje

Zato je sjajno zdravlje vano?


Sjajno zdravlje je osnovna pretpostavka ivotnog blagostanja, punine i zadovoljstva. Dananji tempo ivota, pritisci sa svih strana i stal no utrkivanje s vremenom bilo je neto posve neshvat ljivo ovjeku koji je ivio poetkom 20. stoljea. Problem s kojim se danas suoavamo glasi: kako sauvati zdravlje i odravati tempo ivota o kakvom se prije sto godina nije moglo ni slutiti? Iako je danas sve "modernizirano" te vie ili manje racionalizirano, veina ljudi ipak nije sigurna u svoje zdravlje, ve jednostavno vjeruje da je zdrava, govo rei: "Eto, sa mnom je sve u redu, dobro se osjeam; nemam nikakvih posebnih tegoba". U stvarnosti postoji veliki jaz izmeu osjeaja d a j e "sa m n o m sve u redu", da "nemam nikakvih posebnih tegoba" i iskustva kako se uistinu postie sjajno zdravlje. Cesto sam se pitao koliko bi ljudi skonalo ivotom, kad bi odjednom ostali bez svih moguih na-

draajnih sredstava kao to su duhan, alkohol, limuna da, kava, lijekovi itd. Veina ljudi nema nikakve predodbe o tome s t o j e zapravo sjajno zdravlje: zdravlje koje ovjeku doslov ce daje osjeaj obilja ivota; koje ga ispunja neumor n o m energijom, bistroumnou i oduevljenjem. Gotovo je nemogue zamisliti kako je udesno biti sjajno zdrav, ako ovjek nema vlastitog iskustva o tome. Vrlo rijetko m o e m o naii na sjajno zdrava ovje ka, koji uistinu ivi puninu ivota, koji naprosto puca od oduevljenja i volje za ivotom, koji ima viak energije i ija vitalnost naprosto izbija iz njega kao ne iscrpno vrelo ivota. Jeste li vi jedan od tih sretnika? Biste li htjeli to postati? Vi to moete! Da biste p o stali sjajno zdravi, potrebno vam je znanje, "know how", odlunost i malo strpljenja. Uzmite sebe za svoj ivotni cilj: da budete savreno zdravi, ispunjeni ivotnom energijom i voljom za ivotom koja vas ini posve zadovoljnim. Vi to moete postii!

Tree poglavlje

Pogodite koliko mi je godina?


Dananje mlade generacije, openito uzevi, prera no postaju stare, pa se tako i ponaaju. Mi smo ivjeli u sasvim drugom vremenu! Mladii i djevojke jedva da se razlikuju po svom izgledu i vrlo je teko utvrditi njihovu starost. Neki od njih izgleda ju poput starih mukaraca i ena. Oito je da mlada generacija uope nije svjesna svoje starosti. Meutim, bez obzira na svoj izgled ini se da mlada generacija traga za nekim boljim ivotom. Na mene ostavlja dojam vrlo inteligentne generacije mladih ljudi koji tragaju za istinom na svakom mjestu. Zele odgovore na brojna pitanja. To me uistinu raduje. Kad je 1930. objavljena moja prva knjiga, uglavnom su je kupovali stariji ljudi, koji su oito bili zainteresirani za bolje zdravlje. Cini se da je sada rije o obrnutom trendu. Nedavno mi je pisala sedamnaestogodinja djevojka kako je sva sretna to je naila na moju knjigu "/ vi moete postati puno mlai", budui da bi sama htjela postati puno mlaa!

12

13

Svakodnevno dobivam pisma od mladih ljudi - inteli gentna, usreujua, oduevljena pisma u kojima mi piu da zaista visoko cijene moje knjige, da su zahval jujui tim knjigama zapoeli s posve novim nainom ivota. Moram s ponosom priznati da su ta pisma iznova pobudila u meni istraivaki polet - i poeo sam opet pisati! U sebi gajim najdublju elju da tim tragalakim mladim ljudima pruim onakvu pomo i vodstvo kak vi se od mene oekuju. Budui da mi nije mogue od govoriti na veinu pisama koje primam, nadam se da e upravo ova knjiga i ostale moje publikacije biti mladim ljudima nit vodilja na putu do postizanja sjaj nog zdravlja. Nemojte nikad nikome govoriti koliko vam je go dina! Kad ljudi saznaju koliko je godina na vaim leima, vi ste za njih obiljeeni brojem godina - i nema vam pomoi! Premda broj godina koje ste pro veli ili spiskali u svom materijalnom tijelu nema ni kakve veze s vaim ivotnim osjeanjem. Kako ivite i ime se odlikujete, ne mislei na godine - to je ono to vam omoguuje da ne budete stari ni u osamdese toj, ni u stotoj, pa ni u sto i nekoj godini. Za sebe mogu kazati da me broj godina uope ne zanima, odnosno da nisam svjestan svojih godina. Otkad sam postao odraslim ovjekom nikad vie ni sam imao osjeaj da postajem stariji, i mogu bez ikak ve zadrke kazati da se danas osjeam ivahnijim, 14

budnijim, paljivijim i oduevljenijim od bilo kojeg tridesetgodinjaka. Nikad ne mislim na roendane, pa ih naravno i ne slavim. Danas mogu rei da uivam svoje sjajno zdravlje. Ne sramim se j a v n o izjaviti: "Ljudi, ja ne znam za starost!" Da nije dobro odavati svoju kronoloku starost, najbolje m i j e potvrdio prijatelj iji sam glas snimao na magnetofon. On je nekoliko dana ranije dobio naoale. Za vrijeme snimanja ree mi: "Nikako da se priviknem na bifokalne lee (za dalekovidnost i krat kovidnost). Otiao sam k optiaru i naruio nove naoale. I znate to mije rekao? Budui da imate et rdeset godina, vi morate nositi bifokalne lee. Nisam vjerovao da mi zaista trebaju takve lee, ali on je ustrajao na svome, zato jer imam etrdeset godina." Zaista smijeno! To je jedan od osnovnih razloga zato izbjegavam govoriti o svojoj kronolokoj staro sti. Kamo god danas poli i ma gdje bili, bilo da traite posao, bilo da ste kod zubara, kod optiara ili lijenika ope prakse, uvijek ujete j e d n o te isto pitanje - koliko vam je godina - nakon ega vas dotina gospoda poh ranjuju u svoje ladice gdje ostajete do kraja ivota. Umjesto toga trebalo bi ponajprije obratiti panju na tjelesne, duevne i duhovne sposobnosti. Odluno se protivim svakoj analizi na tekuoj vrpci. 15

Ja u potpunosti raspolaem svojim snagama, osjeam se ivahno, ispunjen sam ivotnom energi j o m i voljom za stvaranjem. Koliko sam star? Ja ne znam za starost! etvrto poglavlje

Zdravo razmiljanje pretpostavka sjajnog zdravlja

"ovjek je onakav kakvim se osjea u svom srcu." Dr. Norman Vincent Peale donosi u III. knjizi svog djela "Stvaralaka pomo za svaki dan" razgovor to g a j e vodio s mladim crncem, vozaem taksija. "Kako se jutros osjeate?" pita mladi crnac dr. Pealea. Taj odgovori: "Sasvim dobro". nije "Sasvim dobro!" usklikne taksist. dovoljno." "Sasvim dobro

"Mislite?", odvrati mu dr. Peale i doda: "A kako se vi osjeate?" "Velianstveno", odgovori mu mladi crnac. "Meni je fantastino! U mojoj glavi nema nijedne nezdrave misli. Dobro mislim i osjeam se dobro." Dr. Peale navodi i sljedeu misao mladog taksista: "ovjek mora zdravo razmiljati i osjeati se zdravim. 16
17

Ja sam ve davno donio zakljuak da budem zdrav i iv." Dr. Peale nastavlja u istom poglavlju: "Uvijek e biti onih ljudi koji ne ele priznati da je zdravo razmi ljanje jamstvo vaeg zdravlja. Pogoeni nekom tego bom govore: 'Alija zaista imam problema'. Mi uope ne mislimo da su tjelesne potekoe nedune; mi samo tvrdima da se pomou zdravog, pozitivnog razmi ljanja moe u nama, kad mislimo da neto nije u redu, probuditi volja za ivotom i samoizljeenjem." U potpunosti se slaem s dr. Pealeom. Sto posto sam siguran u to da nain na koji izraavate svoje stanje djeluje na vas same, kao i na ljude kojima se obraate. Postojano me ohrabruje i ini vrlo zadovoljnim injenica kako ljudi reagiraju kad im na pitanje "Kako se osjeam?" odgovaram: "Fantastino!" Kod svakog, pa i najtmurnijeg ovjeka koji uje moj odgovor poja vi se na licu smijeak koji traje barem tako dugo dok smo zajedno.
v

shvaaju probleme dananjeg vremena. Posluit u se odlomcima iz njegova pisma: "Uproteklih nekoliko godina navela su me svjetska zbivanja na ozbiljno promiljanje. Putovali smo dil jem svijeta, boravili u razliitim gradovima i vidjeli mnoge stvari koje razaraju nae drutvo. ini se da ovjeanstvo zalazi sve dublje u slijepu ulicu. Stotina ma godina stara teorija "da je ovjek dobar" dobrano je porekla samu sebe. Cini se da svako novo rjeenje povlai za sobom jo vie problema; ljudi posvuda u svijetu trae smi sao i srhu ivota. Noeni tim mislima odluili smo ne to poduzeti - nautrb naih velikih snova. Mislili smo da bi trebalo neto mijenjati, i moda bi najbolje bilo da ponemo od sebe samih." Kakve li mudrosti i inteligencije u mlada, oenjena mukarca! To je j o jedna potvrda da mladi ljudi tragaju za taj nom isp injena ivota, za zdravim i smislenim ivo tom.

elite li sami osjetiti takvo ohrabrenje, pokuajte ljudima odgovarati. "Osjeam se fantastino!" I nastojte se doista tako osjeati. Vae tmurne misli smje sta e nestati! Kad sam jutros primio opirno pismo oenjenog ovjeka s kojim se ve due vrijeme nisam uo, po stao sam itekako svjestan jasnoe s kojom mladi ljudi 18
19

utrke? Ja sam tip konja za utrke i nikad nisam imao zdravstvenih tegoba." ja Peto poglavlje "Oprostite", usprotivio se, "pa to su prirodna stan kojima je ispostavljen svaki ovjek!"

Traite i nai ete!


Prije nekoliko mjeseci upoznao sam se s jednim uspjenim inenjerom. Bio je zaista uspjean. Odmje rio me svojim pogledom i obratio mi se sljedeim rijeima: "Doktore Walkeru, raduje me to sam vas upoznao, ali vi uope ne izgledate onako kako sam vas zami ljao!" "Ma nemojte", odvratim mu, "a kakvim ste me to zamiljali?" "Zamiljao sam vas dobro popunjenim i graanski zaobljenim ovjekom. Vae mravo tijelo nije ba naj bolji primjer vaeg nauavanju. Ja imam preko 120 kilograma, zdrav sam i jak, iza sebe nemam nijednog dana bolovanja. Sudei po vaem ugledu i veliini, vi biste trebali biti tezi od mene!" "Ah, ne", odvratih mu, "zar doista niste nikad imali glavobolju, vruicu, probavne smetnje, upalu ui ili jetrene tegobe? Jeste li ikad vidjeli masnog konja za
10

"Nije tono, niste u pravu", uskliknuo sam. "Kad biste smravili barem pedeset kilograma, ne bi vam dugo trebalo pa da zakljuite kako su ta 'prirodna stanja' naznake bolesnog tijela. Razmislite malo o tome." Dotinog gospodina sreo sam tjedan ili dva kasnije i jedva sam ga prepoznao. Priao mi je kako je poslije naeg rastanka krenuo u prvu knjiaru i pokupovao sve moje knjige te ih temeljito proitao. "Uvjerili ste me", ree mi. Poeo je najprije sa seri j o m ispiranja crijeva, a potom je postupno izbacivao sa svog jelovnika svu suvinu i nesvrhovitu hranu. Njegova tjelesna teina naglo je splasnula i vie nije patio od "prirodnih stanja kojima je ispostavljen svaki ovjek". Negdje u to vrijeme sa m n o m je voen razgovor na televiziji. Razgovor je vodila mlada ena, milozvuna glasa, koja je bila zapanjena injenicom da njezine prijateljice ne mogu shvatiti na koji nain bi moja me toda mogla doprinijeti njihovu zdravlju. Pitala me: "Kako lijeite glavobolju?" Odgovorio sam: "Ja ne znam za glavobolju". Rekla je da ona p o vremeno osjea glavobolju, ali da neke njezine prija teljice pate od glavobolje, pa su je zamolile da me pita 21

to im valja initi. Odgovorio sam da bih na njihovom mjestu i u njihovom sluaju najprije poduzeo temelji to ienje tijela, nakon ega e glavobolja nestati. U smislu poblieg objanjenja zanimljiva je slje dea vrlo srdana dopisnica koju sam primio: "Dragi dr. Walker, proitao sam vau knjigu 7 vi moete postati puno mladi'koja me neobino obrado vala. Menije sedamnaest godina i mislim da u sada zapoeti s posve novim nainom ivota. U najmanju ruku shvatio sam to znai biti mlad dok ne ostarim. Bio sam tek negdje na polovici knjige, a ve sam svo joj prijateljici s velikim oduevljenjem priao o njoj. Zamolila me da joj knjigu posudim im zavrim s itanjem. 1 evo, upravo sam zavrio s itanjem i jako mi je ao svojih vrnjaka koji ne posjeduju znanje o svome tijelu, znanje kojeg sam se netom domogao zahvaljujui Vaoj knjizi." elio bih naglasiti da se dragocjenost tih mladih ljudi, unato njihovoj dugoj kosi i izazovnom nainu odijevanja, naprosto ne moe rijeima izraziti. Svi oni trae istinu i vrlo zabrinuto razmiljaju to bi trebalo uiniti d a j e pronau. Strastveno se zauzimaju za sve ono to ivot ini zdravijim i boljim. Dolaze iz svih slojeva i zvanja. Postavljaju mudra pitanja - i zacijelo e ustrajati na odgovorima. esto poglavlje

Na taj nain stjeete duevnu jakost


Jeste li kada vidjeli bolesnog psa, bolesnu maku ili bolesno tele? Razmislite malo o tome kako ste za vrijeme bolesti bili frustrirani. Bolestan ovjek nije u stanju pravilno razmiljati! Je li vam jasno to znae rijei: nije u stan ju ispravno razmiljati? Razmiljanje i zdravlje idu ruku pod ruku. Ja to znam na temelju vlastitog isku stva. Piui o sjajnom zdravlju, ja zapravo obraujem temu za koju imam vrsti dokaz. Postoje brojne nijanse zdravlja. Poput osjeaja ko jeg izraavamo rijeima: "Pa, osjeam se prilino do bro." Ili poput osjeaja koji se moe izraziti ovim rijeima: "Bilo bi sasvim u redu, kad ne bih osjeao povremene bolove u svojim zglobovima". Netko drugi e moda kazati: "Upravo se vraam od lijenika koji je rekao da mi nita ne manjka.

22

23

Poelio sam da se nae na mom mjestu, da osjeti ono to ja osjeam, zacijelo bi promijenio svoje miljenje!" Ljudi koji se tako izraavaju doista su bolesni, samo to oni to ne znaju. Njima nedostaje ono to je nuno za postizanje sjajnog zdravlja! Vjerujete li da bi itko od tih ljudi samo na trenutak mogao na pitanje "Kako se osjea?" asno odgovoriti: "Fantastino"? Ne bi, to naprosto nije mogue, zato to je zbog loeg zdravlja u njihovom stanju svijesti dolo do duevne neuravnoteenosti. Vjerujete li da bi takav ovjek m o g a o posjedovati puninu duevnog i duhovnog ivota, da bi mogao svo je dane provoditi u duevnom miru i srei, kao to ih moe provoditi ovjek koji je svjestan svog zdravog ivota? Ne bi mogao, upravo zato j e r je dolo do naruene ravnotee u njegovoj svijesti. Takav ovjek nije u stanju koncentrirati se na pozitivnu razinu miljenja, zato j e r je njegova dua ispostavljena negativnim i razaralakim predodbama. Postoje m n o g e floskule koje su sadrajnije istinom negoli pjesnitvom, kao na primjer: "Jesi ono to jede." "Jesi ono to misli." "Star si - ili mlad - onoliko koliko se osjea sta rim ili mladim."
24

Korijeni tih citata seu duboko u sva podruja ivota - u vae osjeaje, u hranu koju jedete, u otpad ne tvari i njihovo izluivanje iz vaeg tijela. Moja dugogodinja iskustva i opaanja najbolji su dokaz d a j e mogue postii sjajno zdravlje - a zahva ljujui upravo svom sjajnom zdravlju mogu rasprav ljati zdravorazumski, snagom svoje due i uravno teene svijesti koja ovjeka uzdie na viu razinu razumijevanja, otvara mu nove vidike, poveava mo zapaanja i izotrava inteligenciju. Hrana i duevno stanje djeluju takoer ruku pod ruku. I najbolja hrana moe biti otrov za tijelo, ako za vrijeme jela u ovjeku prevladavaju negativni osjeaji. Osjea li se ovjek umorno, ljutito, zabrinu to, uplaeno, ljubomorno, ili se pak nalazi u nekom slinom stanju svijesti, ne bi smio ni jesti ni piti sve dok se ne sabere i smiri. Hranimo li svoje tijelo pod negativnim okolnostima, dolazi do reakcija koje se ne mogu predvidjeti. Posljedica takvog hranjenja je ne pravilna probava, a rezultat trovanje organizma. Meutim, ako za vrijeme jela prevladava sretna, radosna, vedra, sunana atmosfera, ovjek s lakoom prelazi preko sitnica koje bi ga inae mogle razljuti ti, a blagovanje i probavu doivljava kao neto ugodno i poeljno. Probavni trakt postaje vitalan i spreman za prihvat hrane, istovremeno postaju i organi izluivan ja spremni za prihvat otpadnih tvari koje se moraju izluiti, odnosno odstraniti iz tijela. To je najbolji mogui nain uzimanja hrane.
25

Ako ovjek uiva u jelu, svi njegovi osjeaji posta ju konstruktivni. Jaaju njegovu duu, a tijelo krijepe energijom i snagom. Neka svaki va obrok bude popraen milju: "Meni je stalo do sjajnog zdravlja i moram ga postii!" Smjeite se ili pucajte od smijeha! Najbolja pomo dobroj probavi na o v o m e svijetu jest ako svoju veeru ili neki drugi obrok uzimate zadovljni, radosni i nasmijeena lica.

S e d m o poglavlje

Vaem tijelu potrebna je panja


elite li najozbiljnije poduzeti nune korake u svrhu regeneriranja svog tijela, morate se najprije domoi svjesne spoznaje da upravo vi sami moete hranu uiniti poeljnom i slasnom, bez obzira na vrstu i kvalitetu ivenih namirnica iz kojih se sastoji. Osvrnete li se na ljude oko sebe, vidjet ete da ustrajavaju uglavnom na tetnim ivenim namirnica ma i napitcima, te ete se s pravom pitati kako ti ljudi uope mogu tako dugo ivjeti. Priznat ete da je egzistiranje ljudi koji se nimalo ne brinu za svoje tjelesne potrebe svojevrsno udo. Razlog njihova preivljavanja lei u dobroinstvu naeg Stvoritelja koji je ovjeje tijelo obdario obil j e m "ivotonosnih tvari" nunih za obnovu stanica i tkiva. Te ivotonosne tvari sastoje se iz molekula kao sastavnih dijelova stanica koje obnavljaju nae tijelo. Broj stanica u vaem tijelu je neizmjeran, a svaka stanica je svemir za sebe, svemir s ogromnom koliinom energije i snage. ivotna snaga u tim sicus-

26

27

nim stanicama omoguuje nam da budemo to to j e smo. Vae tijelo je kua u kojoj ivite. Mogli bismo ga usporediti s obiteljskim d o m o m u kojem obitavate. Vaem domu potrebno je redovno odravanje, u pro tivnom e krov prokinjavati, doi e do zaepljenja odvodnih kanala, u zidovima i podu ugnijezdit e se razna gamad, i da ne nabrajam dalje, stalno e se po javljivati neki novi nedostaci i potrebe za obnavljan jem. Tako je i s vaim tijelom. Svaka funkcija i djelat nost vaeg tijela, fizika, psihika ili duhovna, ovisi danju i nou o panji koju posveujete svome tijelu. Obratite, primjerice, pozornost djelovanju endok rinih lijezda. Tim je lijezdama za uinkovitost i istou njihova zajednikog djelovanja nuno potreb na harmonija - u protivnom e ta uinkovitost biti ograniena. Energija koja tim lijezdama s unutarnjim izluivanjem omoguuje nesmetan rad dolazi od mo lekula iz kojih su sastavljene te od molekula hrane koje dobivaju tijekom probave. Pravo znaenje endokrinih lijezda moi ete shvatiti tek kad postanete svjesni njihova udjela u sva koj funkciji i djelatnosti svog tijela. Vrsta i kvaliteta hrane od vitalnog su znaenja u svakom trenutku ivota. Hrana ne samo da obnavlja i Stvara nove stanice i tkiva od kojih je sastavljeno nae tijelo, ve ima izravnog udjela u procesima pomou
28

kojih se otpadne tvari - neprobavljene ivene namir nice - izluuju iz tijela te se na taj nain sprjeava nji hovo raspadanje u obliku vrenja i truljenja u tijelu. A k o bi otpadne, trule tvari, ostale u tijelu i poele se ondje nagomilavati, propala bi svaka mogunost za postizanje sjajnog zdravlja. Stoga je itekako vano i nuno posveivati panju hrani potrebnoj naem tijelu. Zahvaljujui pravilnoj prehrani, tijelo nas opskrbljuje obiljem psihike ener gije, snage i vitalnosti, ispunja nam duu i osjeaje ivotnom radou, pomae nam da ovladamo svojim ivotom, da budemo gospodari svoga tijela, a ne ob rnuto, kao s t o j e to sluaj kod ljudi koji se hrane po grenim i nepodnoljivim ivenim namirnicama. Kad je neka kua, izgraena od opeke, drveta ili nekog drugog materijala, do te mjere oteena da ne dolazi u obzir nikakva obnova, ona se mora sruiti i nadomjestiti novom kuom. Ali to nije sluaj s vaim tijelom. Ako svoje tijelo dovedete do toke oteenja "odakle nema vie po vratka", ne moete ga odbaciti ili pomou kupnje za mijeniti novim tijelom. Tijelo moe po svojoj vanjtini izgledati posve zdravo - ali ne smijete zaboraviti da njegovo raspa danje i unitavanje poinje iznutra. Kad jednom pri mijetite da nije sve u redu s vaim tijelom, moe esto biti ve prekasno za njegovo lijeenje ili obnavljanje. Tijelo moe biti nalik kui koja se po svom vanjskom
29

izgledu nalazi u solidnom, vrstom i dobrom stanju, a u stvarnosti njeni su podovi i zidovi dobrano naeti, tako da e se kua prije ili kasnije uruiti. N e k a vas vanjski izgled ne zavarava. I najljepi sat na svijetu nema nikakvu vrijednost, ako je opruga u njemu neispravna. Prekrasna, skupa jabuka moe vas grdno iznenaditi kad ju razreete i u njoj naete crve i trule. ovjeje tijelo nije u tom pogledu iznimka. Sam izgled nije nikakvo j a m s t v o zdravlja. Sjajno zdravlje je u biti zrcaljenje savrene harmonije koja se oituje u ispravnoj hrani svake lijezde i svakog orga na u tijelu, te u brinom odravanju istoe tijela. elim da ova knjige skrene vau pozornost na te inje nice i tako vas potakne da sami neto poduzmete za svoje zdravlje. O s m o poglavlje

Do sjajnog zdravlja pomou svjeih, sirovih sokova


Danas, dok pretipkavam ovaj rukopis, blagoslov ljen sam uistinu sjajnim zdravljem - ali nije uvijek bilo tako! Kad m i j e bilo oko pet godina, lijenik je re kao mojim roditeljima d a j e sve uinio s t o j e u njego voj moi, ali ne postoji ni najmanja ansa da u preivjeti sljedeu no. Zato mi dozvolite da se na ovom mjestu malice udaljim te vam ispriam neke od najvanijih epizoda iz svog ivota koje su itekako znaajne za temu koju obraujem u ovoj knjizi. Lijenik j e , dakle, rekao d a j e sa mnom gotovo! Naime, u petoj godini ivota teko sam se razbolio. Nikad nisam saznao o emu se zapravo radilo. One svijestio sam se i pao u komu. Kad sam otvorio oi, ugledao sam svog oca i svoju majku kako klee na koljenima uz moj krevet i mole se Bogu. Imao sam dojam da se moj otac zahvaljivao Bogu zato to im je

30

31

proteklih godina omoguio da me imaju u svojoj obi telji i zaklinjao je Boga da mi povrati ivot i podari zdravlje. Sjeam se da je moj otac zavravao svoje vapaje rijeima: "Oe nebeski, ako je tvoja volja..." Naravno da tada nisam mogao znali o emu se radilo i to bi sve to trebalo znaiti, ali te su se rijei usjekle tako dubo ku u moju svijest da su mi uvijek bile na pameti. Rekao sam tada: "Majko, ja sam edan". Kasnije mi je majka priala da su me nakon tih rijei oboje promatrali s velikim iznenaenjem i uenjem. Uz glasno jecanje donesoe mi topli napitak. udio sam se zato moja majka plae, kad m i j e puno bolje - bilo je to prvo suoenje s injenicom da mukarac ne moe razumjeti to ena osjea i zato neto ini! U svakom sluaju brzo sam ozdravio. Kad je slije deeg dana doao lijenik i ugledao me u pidami, kako stojim kraj prozora i gledam to se vani zbiva, premda nisam bio svjestan svoje okoline, ukipio se na vratima od silnog iznenaenja. esto mi je ta scena pred oima. Nadam se da vam je sada barem donekle jasno zato vjerujem u uda! Proivio sam djetinjstvo i mladost izloen rodi teljskoj brizi i vlastitoj panji roditelja da se ne prenapregnem. Moete zamisliti kako to izgleda. Bila je to moja prva borba za zdravlje. Nekoliko godina kasnije, napustivi roditeljski dom, otiao sam na godinji odmor u Belgiju. Jednog 32

jutra, dok sam lunjao po gradskom parku u Brusselu, naiao sam na scenu nezaboravne ljepote. Sunce je kroz drvored pinija obasjavalo poznatu, ogromnu far mu. Napravio sam nekoliko snimaka i, vrativi se u Englesku, razvio film. S velikim oduevljeni i uen j e m promatrao sam izraene fotografije. U meni se budio umjetnik! Vie nisam mogao spavati. Taj ivahni doivljaj potaknuo me da kupim list crtaeg papira, dovoljno velik za poveanje slike u omjeru otprilike trideset puta dvadesetipet centimeta ra. Kupio sam i tintu za crtanje, litografsko pero i povealo. Te noi, nakon veere, bacio sam se na posao i poeo u svojoj spavaoj sobi crtati sliku od sedam sati naveer do dva ili tri sata ujutro. I tako iz noi u no punih devet mjeseci, bez obzira na injenicu da sam najmanje pet dana u tjednu morao biti u uredu od de vet ujutro do pet poslijepodne. Taj gubitak poinka i sna nee mi natetiti - mislio sam u svom mlade nakom zanosu. Od samog poetka namjeravo sam dogotovljenu sliku pokloniti majci za roendan, to sam i uradio. Poslije njezine smrti uzeo sam tu sliku iz roditeljskog doma i poklonio je svojoj eni. Sada visi na zidu nae spavae sobe, iznad naih kunih orgulja. N o , to je tek poetak zgode. Bio sam tada ivana podrtina. Otprilike tri godine kasnije aktivno sam v o dio vlastito poduzee, kad me - takorei - iz vedra neba zaskoio slom ivaca. Moj osobni lijenik ree da su mi jetra teko oteena. Savjetovao mi je da za33

boravim na sve ugovorene poslove u Engleskoj, ako elim da mi se stanje popravi, i da otputujem u sjever nu Francusku gdje u, bio je uvjeren, nai neko seosko domainstvo koje e me hraniti povrem iz svog vrta. Pokupio sam svoje stvari, spakirao kovege, i ot putovao u Brittany na sjevernoj obali Francuske. Na kon nekoliko dana pronaao sam - zahvaljujui svom poznavanju francuskog jezika i tenom izgovoru doista jedan stariji francuski brani par na seoskom domainstvu u blizini Brittanya. Primili su me kao tu rista koji e tjedno plaati dva dolara za boravak i hra nu! Domaini su kroz tjedan jeli samo povre, uglavnom sirovo, i voe iz njihova vonjaka. Nedjel j o m bi zaklali koko ili patku koje su sami hranili. Jednog jutra upao sam sluajno u kuhinju i pozdra vio domaicu koja je gulila mrkvu za ruak. Kad sam malo bolje zagledao oguljenu mrkvu, primijetio sam kako je vlana nakon guljenja, premda nije bila u vodi. To me potaklo na razmiljanje. Poslije ruka zamolio sam je da mi dozvoli iupati nekoliko mrkvica koje u oguliti i, ako mi dozvoli, na ribati na kuhinjskom ribeu. Iupao sam, ogulio i na ribao est prilino velikih mrkvica, a polom sam kau procijedio kroz krpu za brisanje sua. Bilo je to moje prvo upoznavanje sa alicom izvrsnog soka od mrkve! Svaki dan pripremao bih sebi onoliko soka od mrkve koliko sam ga mogao popiti. Zajedno sa mnom rado su ga pili i moji domaini. 34

Moj engleski lijenik rekao mi je da e moje lijeenje prilino dugo potrajati, moda devet mjeseci ili ak godinu dana, pa da opet budem zdrav. Meutim, ja sam se vratio u Englesku nakon osam tje dana i odmah sam obavio pregled kod svog lijenika, na njegovo veliko iznenaenje i zaprepatenje. Nato se svodi to iskustvo? Ponajprije na to da sam sa svojim slabim, nezdra vim tijelom - doivio hendikep (nevolju). Kad sam se domogao znanja i primijenio to znanje, bio sam u stanju dovesti svoje tijelo do znatno boljeg zdravstve nog stanja. Nadalje, svodi se na injenicu da je moje tijelo zbog sve veeg nedostatka poinka i dovoljnog sna posve oslabilo i postalo rtvom ivanog sloma.

Spavanje i poinak

Tijekom godina sve me vie zaokupljala spoznaja o velikom broju patnji koje nije mogue svrstati u stere otipne sheme uobiajenih dijagnoza. Zahvaljujui dugogodinjim istraivanjima otkrio sam da je u devedeset posto sluajeva suuzronik tih patnji injenica da su ljudi svakodnevno u tolikoj mje ri obuzeti svojim poslovnim obvezama da naprosto ne nalaze nuno potrebno vrijeme za spavanje, bez ega tijelo ne moe, da nemaju vremena za poinak bez ko35

j e g a se ovjeji organizam polako ali sigurno narua va. Osnovna pravila za postizanje sjajnog zdravlja sa stoje se u tome da ovjek nae dovoljno vremena za spavanje i poinak, da umije prevladati brige, strah i slina negativna stanja, te da vodi brigu o pravilnoj prehrani i redovnom vanjskom i unutarnjem ienju tijela. Sokovi za zdravlje Moja bolest i odlazak u Francusku, na seosko domainstvo, pomogli su mi da otkrijem pravu vrijed nost sokova od svjeeg sirova povra i voa, ali i primjerenu metodu lijeenja, to mi je omoguilo da se domognem sjajnog zdravlja koje me godinama opskrbljuje neiscrpnom energijom, snagom i vitalnou. Pomou svojih studija o prirodnom lijeenju d o mogao sam se kljua za koliinsko utvrivanje mjera nuno potrebnih u postizanju i ouvanju sjajnog zdravlja pomou razliitih svjeih, sirovih sokova. vrsta hrana mora se za vrijeme probave razgraditi i otopiti. Samo na taj nain mogu se tijekom procesa probave molekule odvojiti od vlakana te pomou osmoze prodrijeti u stijenke crijeva. Odatle se krvlju prenose u jetru gdje se pretvaraju u hranjivu tvar po trebnu stanicama i tkivima tijela. Svjei, sirovi sokovi utedjet e probavnom proce su mnogo energije potrebne da se vrsta hrana tek do nekle otopi. vrsta hrana treba u prosjeku tri do pet sati probavnog rada, dok su sokovi probavljeni za ne koliko minuta, te ih tijelo moe takorei izravno pri mati. Osmoza je kemijska i fizika difuzija, prodiranje tvari u stijenke crijeva, gdje se vrsti ili poluvrsti sastavni dijelovi hranjivih tvari otapaju. 36

Deveto poglavlje

Zato svjei, sirovi sokovi?

Jedino u takvom, otopljenom stanju stastavni dije lovi hrane mogu preko stijenki crijeva doprijeti u sta nice i tkivo tijela. Krvlju se prenose dalje u jetru, gdje te tvari postaju hranjivim tvarima za stanice i tkiva. Sve vrste sastavnice hrane koje se ne mogu na taj nain otopiti debelo crijevo izluuje kao otpad. Nemojte sada prebrzo donijeti zakljuak da ovjek ne mora uzimati nikakvu vrstu hranu, ve moe iskljuivo ivjeti od sokova. To ne bi bilo ni logino ni razborito. Mi moramo uzimati obilne koliine svjee, sirove vrste hrane, prije svega u obliku povra, sala ta, voa, oraha, sjemenki i klica, budui da biljna vlak na - slikovito reeno - slue kao metla za crijeva. Na taj nain poveava se u debelom crijevu masa vlakana koja mu pomae pri izluivanju otpadnih tvari iz tije la. Ta je tema opirno obraena u mojoj knjizi "Sva kodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Sokove od svjeeg, sirovog povra i voa smatram bitnom nadopunom svakog obroka - i vanom pretpo stavkom za postizanje sjajnog zdravlja.

Deseto poglavlje

Probava i izluivanje
N e m a probave bez jela. Svi mi znamo da bez jela nema ivota. Meutim, nije ba svima j a s n o da otpadne tvari (ljaka), u sluaju da se ne mogu odstraniti iz tijela, mogu proizvesti toliko vrenje i truljenje u debelom crijevu, da gomilanje te "ljake" moe polako ali si gurno voditi u smrt, to se esto dogaa! Dakle, da ne j e d e m o , mi bismo umrli. A d a svoje ti jelo ne istimo, mogli bismo prerano umrijeti. Prema tome, uvijek bismo trebali imati u vidu obje injenice. Izluivanje neprobavljene hrane i ostalih otpadnih tvari iz tijela jednako je vano kao i sama pravilna probava i uzimanje hrane. Ja doista mislim da nema nita vanijeg, budui d a j e posljedica nagomilavanja otpadnih tvari i nedostatnog izluivanja neizbjena toksemija - trovanje krvi (vidi knjigu Dr. John H. Tilden: "Sve bolesti poinju s toksemijom"). Probava je proces od ivotne vanosti, zato jer tije lo upravo pomou tog procesa preuzima iz hrane naj-

38

39

potrebnije hranjive tvari. Ako hrana nije dobro probavljena, tijelo nije u stanju preuzeti iz nje sve hranjive tvari, prikraeno je za m n o g e hranjive tvari koje su mu potrebne, a jedan dio hrane propada. Otpadne tvari moraju se izluiti. U tu svrhu ovjek je opremljen vrlo uinkovitim "ureajem za proiavanje" - debelim crijevom. Taj ureaj moe biti uinkovit samo pod pretpostavkom da je u do brom stanju i da svoj posao obavlja primjereno dotinom tjelesnom ustrojstvu. Kako d u g o putuje hrana kroz tijelo? Probavni kanal (bez debelog crijeva) kroz koji hra na putuje dug je otprilike sedam i pol metara. To puto vanje od usta do zavrnog dijela debelog crijeva traje u prosjeku o tri do pet sati. Pokuajte prevaliti put od sedam i pol metara u vremenu od tri do pet sati i bit e vam posve jasno o kakvom se postupku radi.

Crte probavnog sustava

Hrana iz usta klizi niz jednjak i dolazi u eludac. "Vratar" kontrolira prelaenje hrane iz eluca u dvanaesnik gdje probavu preuzimaju u i sokovi guterae. Iz dvanaesnika dospijeva hrana u tanko crijevo, a iz tankog crijeva dospijeva u tekuem obliku u jetru. Probavljena hrana na stavlja put ii/.la/nim. poprenim i sihi/nim debelim crijevom kao otpadna tvar koju valja izluiti iz tijela.

40

41

Tako bi trebalo izgledati debelo crijevo u ovjeka

Uzlazno debelo crijevo zaepljeno stvrdnutom fekalnom m a s o m . Jedino u sredini primijeuje se sitan slobodan prolaz.

Apendix (Crvuljak)

Sto se dogaa, ako nema redovnog ispiranja crijeva?

To je prikaz donjeg dijela uzlaznog debelog crijeva. Vidi se crvuljak i povezujui kanali tankog i debelog crijeva, te poklopac debelog crijeva.

42

43

Tanko crijevo zavrava kod poklopca debelog cri jeva, odnosno na mjestu gdje poinje debelo crijevo. Probavua kaa, koja na tom mjestu naputa tanko cri jevo, dospijeva u debelo crijevo koje je u normalnim okolnostima dugo oko metar i pol. A k o je debelo cri jevo isto te funkcionira sasvim prirodno i normalno, potrajat e j o sat ili dva dok stolica doe do mara te bude izluena iz debelog crijeva.

zivamo slijepo crijevo, izboini neto veoj od ostalih depova debelog crijeva. Slijepo crijevo je prvi spremnik ostatka probave. Taj ostatak probave m o e se u slijepom crijevu zadravati due vremena. I upravo s tog vidika valja tu temu dublje prouiti. Tu se zapravo odluuje o na im tegobama, bolestima i patnjama s j e d n e , ili pak o dobrom zdravstvstvenom stanju s druge strane.

Sigurnosni ventil

Poklopac debelog crijeva je sigurnosni ventil. Na tom mjestu tanko crijevo prelazi u debelo crijevo. Poklopac se nalazi u predjelu desne prepone ili slabi ne. On kontrolira izlaznu brzinu probavile kae, a isto vremeno spreava svaku mogunost vraanja bilo koje tvari iz debelog u tanko crijevo. Sve dok taj "ventil" normalno radi, moemo do nekle biti sigurni d a j e probavili sustav u dobrom stan ju, ili barem u stanju koje nije previe poremeeno. Ako je debelo crijevo zaepljeno, pojavit e se odreeni problemi (vidi prethodnu sliku). Poklopac debelog crijeva opremljen je sigurno snim mehanizmom koji se automatski otvara za prih vaanje probavne kae iz tankog crijeva, ali se sam automatski i zatvara te ne doputa da se bilo koja tekua ili vrsta tvar vraa iz debelog u tanko crijevo. Poklopac debelog crijeva otvara se u izboini koju na

ienje debelog crijeva postie se pomou sprave za duboko klistiranje koja se moe kupiti u svakoj lje karni. Duboko klistiranje je metoda pomou koje moete izvriti ienje debelog crijeva kod kue. Jedanaesto poglavlje Postoje i drugi, daleko djelotvorniji postupci ienja, poznatiji kao pranje ili ispiranje debelog cri jeva - uglavnom je rije o istoj proceduri. Takva ispi ranja crijeva vre obino psihoterapeuti, kiropraktiari i lijenici koji zagovaraju prirodno lijeenje (naputke moete dobiti od Drutva za prirod no lijeenje). Iskustvo me pouilo da se najbolji rezultati dobrog zdravlja i uspjenog lijeenja postiu ako ponemo sa serijom ispiranja crijeva. To ima svoj smisao, naime, sve dok se u debelom crijevu zadravaju tvari koje proizvode otrov u crijevima i itavom tijelu, ne moe biti govora o "lijeenju", ve jedino o izazivanju lanane reakcije j o veih tegoba. Svakodnevno intenzivno bavljenje stanjem debe log crijeva mogli bismo nazvati svojevrsnim fanatiz mom, ali zdrav razum i inteligencija e se naalost i dalje morati itekako brinuti o problemima izluivanja. Ispiranja crijeva su u biti neto temeljitija klistiranja kod kojih e se primijeniti nekoliko litara vode, ali samo od pola do jedne litre odjedanput.

Dobro jutro! Kako je s vaim crijevima?


To je izvanredno pitanje koje moete postaviti sebi kad se ujutro probudite i osjeate se iscrpljeno, teko, potiteno, bezvoljno i loe. Takvo osjeanje najsigur niji je znak da s vaim crijevima neto nije u redu, da je dolo do poremeaja u izluivanju otpadnih tvari. Ta tromost najavljuje poetak trovanja, na to vas pri roda upozorava, kako biste pravovremeno odstranili uzroke i sprijeili kumulativno djelovanje bakterijalne trulei prije stvarnog trovanja. Glavobolje, prevelik umor i iscrpljenost esto su posljedice trovanja crijeva koje se iri itavim tijelom. Takve i sline smetnje obino nestanu nakon ienja debelog crijeva. ienje debelog crijeva je vrlo jednostavno, iako nije ba sasvim bezazleno. Ako nam je stalo do istin skog zdravlja, onda su sva ta dodatna optereenja ne to sasvim sporedno. Cilj je neto najuzvienije i najvanije - sjajno zdravlje.
46

47

Prikaz terapije pomou debelog crijeva

Kontrolu dolijevanja vode prilikom ispiranja crije va vri najee medicinska sestra. Pacijent lei opu ten na stolu koji je podeen za ispiranje crijeva. Jedno ispiranje traje od 45 do 60 minuta, to ovisi o samom stanju debelog crijeva. Zadravanje fekalne mase u debelom crijevu moe s vremenom dovesti do stvrdnjavanja te mase na stijenkama debelog crijeva te do sve veeg suavanja slobodnog prolaza, kao to je vidljivo na prethodnoj slici. Na slici se lijepo vide presjek debelog crijeva i zadebljane stijenke koje sve vie suavaju otvor kroz koji prolaze probavni ostaci hrane.

E v o kako radi debelo crijevo Stijenke debelog crijeva imaju vrlo vanu zadau, naime, te stijenke moraju istisnuti iz sebe svu rastop ljenu hranu te je pomou osmoze razaslati po itavom tijelu. Stvrdnuti dio stijenke nije u stanju izvriti tu zadau. rtva tako zaepljenog debelog crijeva moe dodue vie puta na dan imati urednu stolicu, ali to stanje nije normalno niti je znak dobrog zdravlja! Tu se u biti radi o vrlo opasnoj situaciji, budui da svakog trenutka moe doi do zaepljenja crijeva.

48

49

Zaepljeno debelo crijevo Kad j e d n o m doe do zaepljenja crijeva, obino se praksa naih kirurga sastoji u tome da pribjegavaju kolostomiji, odnosno operaciji s umjetnim izlazom iz crijeva, ne bi li na taj nain spasili pacijenta. U tom sluaju crijevo se otvara s vanjske strane. Pacijent e nakon te operacije sve dane svoga ivota vriti stolicu preko umjetne cijevi u kesicu koja visi o njegovu boku. Nije li bolje preduhitriti tu proceduru? Ja bih osobno radije umro, negoli ivio u takvim m u k a m a . Razmislite malo o tome i moda ete shvatiti da bi moje zadravanje na ovoj temi moglo j e d n o g dana spasiti va ivot, budui da sa zaepljenim crijevom ne biste mogli dugo ivjeti. Sjajno zdravlje primorava vas da glede izluivanja budete svjesni, paljivi i postojani, i po mogunosti, bez uzimanja lijekova i umjetnih sredstava.

Teko oteeno debelo crijevo

Normalno debelo crijevo


Depovi i miii te njihova povezanost s odreenim dijelovima tijela i odreenim bolestima

50

51

Ne postoji nijedno istilo ili laksativ koje napo sljetku ne bi bilo tetno. Zaepljenje se ne moe lijeiti laksativom. Laksativi nadrauju sluz u crijevi ma i crijeva uslijed tog nadraivanja pokuavaju lak sativ izluiti pri emu se izluuje i jedan dio otpadnih tvari. Meutim, to nadraivanje crijeva moe na kraju krajeva prerasti u veliki problem.
V

Vjebe za bolje funkcioniranje debelog crijeva Tjelesne vjebe su vrlo vane, zato j e r tijelo zah valjujui njima ostaje u dobroj formi i raspoloenju. Rad u vrtu, vonja biciklom, doging i etnje najbolje su vjebe izvan kue. U stanu se mogu primjenjivati sljedee vjebe: Nabavite jednu dasku, stoosamdeset centimetara dugu i etrdeset centimetara iroku. Poloite je j e d n i m krajem na pod a drugim na otprilike tridesetipet centi metara visoku stolicu, prekrijte je nekom plahtom, vuneneom dekom ili neim slinim. Legnite na tu dasku, podignite noge i koljena i pomiite noge kruno kao kod vonje biciklom. Ili legnite na pod, podignite stopala i noge i pok reite ih poput vjetrenjae ili vonje bicikla. Ili stavite jastuk na pod, poloite glavu na jastuk, taktovima dodirujte pod i pokreite tijelo vie puta gore-dolje, dok su vam koljena, stopala i ruke na podu. Takve vjebe ne jaaju samo vae debelo crijevo, ve itavo tijelo.

ienje debelog crijeva ulijevanjem vode je u biti najprirodniji postupak. U Evergladesu na Floridi vi dio sam kako aplje sa svojim dugim kljunovima uzi maju vodu iz potoka, zatim uguraju kljun u vlastiti mar, tako da je iz njega potekla voda s velikim koliinama fekalne mase. Rijeke u Indiji prepune su ptica koje na njihovim obalama vre ispiranje svojih crijeva. Da bi se tetne tvari odstranile iz tijela i omoguilo pravilno funkcioniranje debelog crijeva, vano je d n e v n o uzimati hranu koja u sebi sadri velike koliine svjeih sirovih sokova. Mjeavina soka od mrkve i pinata osobito je poeljna za to bolju peri staltiku, odnosno pranjenje crijeva. Mjeavine sokova od repe dobre su za funkcioni ranje jetre koja usko surauje s debelim crijevom. So kovima treba dnevno dodavati sirovo voe i povre, na taj nain debelo crijevo e biti opskrbljeno tvarima koje su mu potrebne.

52

53

Dvanaesto poglavlje

Ako se imalo razumijete u povrtlarstvo, onda vam nee biti teko shvatiti koliku njegu i kakvu prehranu treba povre, da bi moglo rasti i biti ubrano. Zanema rujemo li svoj vrt, ne pruamo li povru dovoljno nje ge, hrane i vode, ono e uvenuti, istrunuti i nestati. Ista je stvar i s vaim tijelom. Stanice vaeg tijela trebaju hranu da bi se mogle obnavljati. To znai da se svaka stanica koja prua ti jelu snagu i energiju istovremeno sama iscrpljuje te mora biti zamijenjena novom stanicom. Stanice imaju samo jednu jedinu mogunost prehranjivanja, naime, mogu se jedino hraniti onim to vi jedete i pijete. A k o su stanice vaeg tijela pravilno hranjene i ako se isrcpljene i neupotrebljive stanice pravilno izluuju iz tijela zajedno s otpadnim tvarima probave, vi imate dobre izglede za postizanje i ouvanje sjajnog zdrav lja, sve dok traje ta regeneracija ili obnova ivota.

Prehrana i energija. Encimi


Osnovni princip prehrane sastoji se u ostvarivanju energije. Ako je sve u redu, energija je rezultat pravil ne prehrane. Vae tijelo sastoji se iz nekoliko milijardi stanica koje tvore miie, od kojih je sastavljen svaki dio, sva ki organ, i svaka lijezda vaeg tijela. Ma koliko sitne bile te stanice, svaka pojedina sta nica sastavljena je od j o sitnijih dijelova. Milijuni tih "molekula" potrebni su za stvaranje svake pojedine stanice. Te molekule sastavljene su od atoma. I svaki pojedini atom je stvorenje svemira s ogromnom koliinom snage u svojoj jezgri. Atomi u vaem tijelu ne razlikuju se nimalo od ato ma koji dovode atomsku bombu do eksplozije. Ali ne bojte se! Nijedan atom vaeg tijela nee eksplodirati, iako posjeduje potencijalnu snagu i energiju u sebi. Kao to se u vaem tijelu kriju milijarde atoma, tako se kriju i u povru, salati, vou, orasima i sjemen kama.
54

O b n o v a ivota? Pod pojmom "regeneracija ili obnova ivota" ni poto ne podrazumijevam obnovu koja bi vrvjela i "ivjela" od liinki. Ja mislim da je jedino svjea, sirova hrana povre, voe, salate, orasi i sjemenke - ivotonosna hrana, zato jer je ispunjena elementima ivota koje poznajemo kao encime.
55

Encimi nisu nikakve "tvari" ili "supstancije". Encimi su naprosto naelo ivota u atomima i molekula ma. (Dva ili vie atoma koji se spajaju tvore molekulu). Prema tome, svaka stanica u strukturi biljke ispun jena je ivotom, poznatim kao encim. Encimi su zagonetni kao i sam ivot. Encimi pod nose vruinu do 45C. Iznad te temperature ugibaju. Oito je da svaki prehrambeni proizvod koji se zagri java, kuha ili pee, na temperaturi vioj od 45 C, do nosi smrt encimima, a to znai da se u tom sluaju hranimo mrtvom hranom. S druge strane, zamrzavan je prehrambenih proizvoda ispod nula stupnjeva ne kodi encimima.

Mene osobno ne zadovoljava puko preivljavanje. Ja elim sjajno zdravlje, elim biti pun snage i energi je. Za vrijeme pisanja ovog poglavlja telefonski me nazvala jedna od mojih prijateljica koja se prije krat kog vremena podvrgnula m o m programu ouvanja dobrog zdravlja. Nazvala me i rekla da su prethodne veeri napokon isprobali neke od salata koje sam opi sao u svojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" i da su zaista uivali u njima. Oko ponoi odluila je da e se i dalje pridravati mog programa, te da e zapoeti s ispiranjem crijeva. Rek la m i j e d a j e bila zapanjena vrstom i koliinom otpad nih tvari koje su tijekom ispiranja debelog crijeva izale iz tijela. Jutros se osjea ispunjena tolikom energijom d a j e naprosto osjetila potrebu da me nazo ve i sve mi to ispria. Prehrana i izluivanje otpadnih tvari iz tijela idu ruku pod ruku kod stvaranja energije zdravlja koja nas dariva jakou, snagom i vitalnou. Encimi u stanicama ovjejeg tijela nisu nita drukiji od encima u biljkama, i svaka molekula ovjejeg tijela posjeduje privlanu snagu prema odgovarujuoj molekuli biljaka. Ta magnetska pri u obzir kad odreene vlanost dolazi osobito

Zdravlje i vae oekivanje od ivota Da nije Stvoritelj glede naeg apetita bio dalekovi dan, ovjeanstvo bi ve davno izumrlo, budui da se danas hrani uglavnom peenom i kuhanom hranom. ovjeje tijelo je sreom opremljeno takvim obiljem stanica da je u stanju sve to preivjeti. To preivlja vanje ide dakako na raun sve kraeg ivotnog vijeka i brojnih oboljenja, koje su u jednakoj mjeri poljedica loe prehrane i nedostatnog izluivanja otpadnih tvari iz tijela.
56

molekule u ovjejem tijelu treba obnoviti. Tada m o 57

lckulc biljaka mogu najuinkovitije doprinijeti njiho voj obnovi i regeneraciji. Ta magnetska privlanost pohranjuje se na zagone tan nain u jetri, kao d a j e jetra neke vrste kompjutora kojim upravljaju endokrine lijezde. Molekularna povezanost stvara kemijske strukture koje podjednako ovise o encimima u biljnim stanica ma kao i o encimima tijela. To konstruktivno djelo vanje stanica i encima pokree uzimanje hrane. Poznavanje tog postupka znai prepoznavanje pra ve vrijednost sirove hrane za dobro zdravlje. ovjeje tijelo ini otprilike sedamdeset posto voda. Nikakva hrana ne moe se probiti kroz stijenke crijeva, odnosno ne moe biti primljena u tijelo, sve dok se pomou sokova za probavu ne obradi u probavnim kanalima u tekuinu. Svega sedam posto svih ele menata iz kojih se sastoji tijelo ine ugljikohidrati. Kao kemijske supstancije ugljikohidrati su sastavljeni od kroba i eera. U samoj strukturi tijela nema nimalo kroba, s t o j e sasvim razumljivo, budui da krob nije rastopiv u vodi i ne moe se pretvoriti u tekuinu. Tijelu je potrebno mnogo energije i napora da krob pretvori u eer. Ugljikohidrati imaju u tijelu oblik eera koji je ra stopiv, tako da ga tijelo moe u tekuem stanju to bolje iskoristiti. Meutim, ovjek mora biti upoznat s vrstama eera. 59

Trinaesto poglavlje

Pravilna prehrana I. Ugljikohidrati

Kemiari dijele eer na sljedee grupe: sirov ili nepreraen eer, eer od repe i kukuruza, te tvor niki proizveden eer koji je zbog visokih temperatu ra ostao bez ijednog ivog encima, zbog ega je vrlo opasna ivena namirnica koja teti tijelu. Probavnim procesom kroba i eera nastaje u tije lu glukoza (groani eer). Laktoza (mlijeni eer) sadrana je u mlijeku. ovjek treba imati uvid u te injenice i znati d a j e prirodni eer sadran u svim biljkama. Osim toga eer j e , vie ili manje, postao ivenom namirnicom pomou koje postaju ukusnije druge ivene namirni ce i njihove kombinacije.

a u biti su neprirodne. Izbjegavanje bijelog eera esto znatno umanjuje ili ak posve odstranjuje te te gobe. Da biste razumjeli i shvatili koliko je tetna primje na bijelog eera, mora vam biti jasno d a j e hrani koju ste unijeli u usta potrebno pet sati da stigne do tankog crijeva. Takav spori tempo potreban je da bi se tije kom probavnog procesa u crijevima mogao svaki dijeli hrane rastopiti i postati tekuinom, te bi molekule iz kojih se sastoji hrana mogle pomou osmoze prodrijeti kroz stijenke crijeva u krvotok i krvotokom do jetre. Vitamini, minerali i encimi u ivom, ne prezagrijanom medu, sastojci su koji nam najvie trebaju. Kri stalno isti med zagrijavanjem i obraivanjem gubi svoje vitalne tvari, ukljuujui i sam nektar. Takav med ne treba kupovati!

Med

Tijelu je potreban eer, ali nipoto rafinirani, tvor niki proizveden eer od repe ili kukuruza. Tijelu je potreban prirodni eer, jedino je takav eer savreno koristan: eer koji je sadran u povru i vou, ali i u medu. Probava komercijalnog, industrijskog bijelog eera ima tetno djelovanje na zube, eludac i crije va; prouzrouje smetnje u crijevima, dijabetes, rak, one tegobe, gnojenje, oboljenje zubnog mesa i ispa danje zublju. Bijeli eer osobito je tetan za ene, zato j e r pojaava menstrualne bolove i pogorava ner vozu i tegobe koje se openito smatraju "prirodnima",
60

eer i alkohol

Bijeli eer pretvara se na putovanju kroz eludac u tekuinu. U tekuem stanju nastavlja put kroz dvanaesnik u tanko crijevo. Zadri li se na tom putovanju kratko vrijeme, pretvara se u alkohol i glukozu. U tak vom stanju dolazi u jetru koja je sada preplavljena ve likom koliinom glukoze. 61

Budui da je u jetru dospjela prevelika koliina glukoze, jetra viak glukoze alje u krv, i tako krv p o staje zasiena prevelikom koliinom eera. Posljedi ca toga su problemi sa eerom u krvi. Kad sadraj glukoze u jetri prelazi dozvoljenu gra nicu, jetra pretvara glukozu u masne grudice. Poslje dica toga je takozvana masnoa jetre.

Rafinirani krob

to se kroba tie, kao to smo ve spomenuli, u strukturi naeg tijela ne postoji nijedan dijeli kroba. krob kao takav nije rastopiv. Pod krobom podrazu mijevam kuhano i preraeno zrnje i itarice te sve pre raene proizvode od brana. Ti se proizvodi ne mogu probaviti. Danas se kruh i svi proizvodi od kroba, koje m o e m o kupiti u naim trgovinama, proizvode uglav nom iz "finog" (rafiniranog) brana. Ljudi tu "finou" povezuju sa civiliziranou, do brim izgledom i ostalim prednostima. U bijelom bra nu je "proces rafiniranja" razorio doslovce sve to je imalo hranjivu vrijednost, pa tako i encime. Odstran jena je ili upropatena gotovo svaka ivotonosna tvar. Da bi smirili svoju savjest, mlinari dodaju branu um jetne proizvode i kemikalije, ne bi li ga na taj nain "oplemenili". Rafinirano bijelo brano je mrtva tvar. Jeste li ikad uli d a j e neki le postao "oplemenjen" i pretvorio se u neto drugo? ovjek naprosto nije u stanju poboljati prirodu tako to e ivotonosne tvari odstraniti iz ivenih na mirnica, nadomjestivi ih tvornikim proizvodima koji e takve ivene namirnice ponovno uiniti ivotonosnima. Proizvodi od bijelog brana - kruh, kolai, krekeri i tome slino - zacijelo nisu korisni i hranjivi. Stoga im 63

Tako postajete debeli Te masne grudice potom se odstranjuju iz jetre, budui da njihovo zadravanje u tom organu nema ni kakve svrhe. I to se dogaa? Upravo ono to ljudi ne bi eljeli! Te masne grudice preuzimaju miii u tijelu i one znatno oteavaju ovjekovo kretanje. Ako se masnoa nije nataloila u podbratku, ona se taloi na bokovima i trbuhu. To obino traje u prosjeku prvih trideset godina ivota, dok masne grudice posve ne izmijene struktu ru i oblik tijela pretvarajui ga u rtvu eerne bolesti, i u najboljem sluaju j o desetak godina, dok se ma snoa posve ne rastopi - u grobu. Neka to bude opomena mladom narataju! Pona ajte se poput mene. Ja u bijelom eeru vidim otrov i tako se prema njemu odnosim. N e m a mu mjesta u mo j i m tretmanima koji ovjeku j a m e sjajno zdravlje.

62

se ne smije pridavati nikakvo znaenje, ukoliko nam je doista stalo do sjajnog zdravlja.

Peenje Jo tetniji su peeni proizvodi od bijelog brana. Ako je hrana koja u sebi sadri krob peena, ona je osobito opasna. Zato? Zato s t o j e pregrijana masnoa posve neprobavljiva. Nadalje, krob prezasien mau ne mogu probavni sokovi temeljito obraditi - i to zbog takorei interesnog konflikta. Praktiki je ne mogue mastima prezasieni krob pretvoriti u eer. Pregrijana mast nije u dovoljnoj mjeri emulgirana (ra stopljena) da bi mogla biti na korist tijelu. Ta zdravstveno tetna kombinacija dovodi do stva ranja plinova u tijelu, iako trenutno prua osjeaj pu nine i zadovoljstva. Konani proizvodi neprobavljenih peenih ivenih namirnica jesu truljenje i vrenje hranjive kae kad dospije u debelo crijevo. Posljedice uzimanja takvih ivenih namirnica, kao to su peeni kolai, peeni krumpir i slino, ma nifestiraju se uasno smrdljivim plinovima i zaep ljenjem. Na poetku pisanja ove knjige nije mi bila namjera citirati druge autore, ali u svojoj biblioteci i m a m mali spis - evo ga na m o m stolu - koji je bio tiskan prije stopedesetipet godina, a odlino pristaje uz ovu temu. Uostalom, dobro je znati da su ljudi ve prije stopede64

setgodina bili svjesni opasnosti koje nastaju uziman j e m ivenih namirnica i konzumiranjem napitaka nimalo korisnih, pa ak vrlo tetnih za ovjeje tijelo. Stoga emo j e d n o poglavlje posvetiti izrazito tetnim ivenim namirnicama.

65

etrnaesto poglavlje

glo biti. To je dodue najjednostavnija argumentacija. I kao takva bila je dovoljna da onima koji bi se usudili predloiti neto to odudara od ustaljenog miljenja pribavi podsmijeh, pa ak kaznu i smrt, ak u sluaje vima kad su ti prijedlozi bili velik izazov samim pro goniteljima. Kad se otkria i izumi osuuju na tako glupav i ne primjeren nain, to samo oteava poboljanje i razvoj ovjeanstva. Dozvolite nam da preispitamo osnove svake nove ideje. Ako je rije o principijelnosti - ako je u novoj ideji sadrana istina - kakvih se posljedica trebamo pribojavati? Zar smo do te mjere sputavani starim predrasuda ma i praksom - koje najee utjelovljuju neistinu i ljudsku bijedu - da se moramo bojati istine i drhtati u strahu pred njom zato to bi nas mogla uiniti sretniji ma? vrsta, mineralna materija koja svojim taloenjem u tijelu prouzrouje okotalost, ukoenost zglobova i staraku nemo sastoji se uglavnom iz kalcijeva fosfa ta (kotane supstancije), kalcijeva karbonata (pozna tijeg kao vapno) i kalcijeva sulfata (gips), a povremeno i od magnezija i drugih minerala. Vidimo, dakle, da ve u najranijem razdoblju ov jekove egzistencije zapoinje proces uvrivanja koji se nastavlja bez prekida, sve dok se tijelo iz pomalo tekueg, elastinog i energinog stanja ne domogne
67

tetna prehrana. Neprirodni proizvodi od bijelog brana


Dok sam radio na ovom rukopisu, na m o m pisaem stolu nalazila se broura koju je Abel Haywood obja vio u Engleskoj davne 1845. U njoj je obraena tema nezdravih ivenih namirnica kao to su kruh, itarice itd. Naslov glasi: "Istraivanje uzroka prirodne smrti ili smrti uslijed starake nemoi, istraivanje koje razvija posve novu i sigurnu metodu odravanja aktivnog, zdravog ivota u izvanredno dugom ivotnom razdoblju." U toj brouri izmeu ostalog pie: "Ne reci da ivotni vijek ne bi mogao potrajati mnogo due od prosjenog trajanja dananje ovjeko ve egzistencije. To je itekako mogue. Slino se nekad govorilo da je nezamisliva vonja pomou pogona na paru, budui da su se do tada ljudi i njihova prtljaga prevozili samo koijama i konjima. Tvrditi da neega nema, ili nije bilo, jo uvijek ne znai da to ne bi mo66

vrstog, mineralnog, ukoenog, neaktivnog stanja koje zavrava smru. Djetinjstvo, mladost, zrele godi ne, visoka starost i staraka onemoalost nisu nita drugo do razliita stanja tijela ili stadiji procesa uvrivanja i okotavanja. Stoga se jedina tjelesna razlika izmeu starosti i mladosti oituje u veoj zbijenosti, vrstoi i ukoeno sti veeg dijela ovapnjene, mineralne supstancije.koja prodire u tkivo tijela. Sada se postavlja pitanje: to je uzrok ovapnjenja i stvaranja mineralnih tvari koje se skupljaju u orga nizmu? Danas uglavnom prevladava miljenje da su svi vrsti sastavni dijelovi tijela izgraeni od krvi i da se obnavljaju pomou krvi. U tom sluaju sve to sadri vrste supstancije potjee iz krvi. vrste tvari sadre kalcijev fosfat i kalcijev karbonat koji potjeu iz krvi u kojoj se, kao to smo ve spomenuli, ti mine rali nalaze u veim ili manjim koliinama. Krv se ob navlja pomou mlijenog soka sadranog u crijevnim limfnim sudovima, jer kad god se taj sok analizira u njemu se nalaze isti minerali kakvi se nalaze u krvi. Taj sok obnavlja se u hranjivoj kai, u krajnjem sluaju pomou jela i pia. Prema tome, hrana i napitci kojima se tijelo hrani, istovremeno je glavni izvor stvaranja fosfatne, mine ralne materije koja preko hranjive kae i soka u lim fnim sudovima crijeva dospijeva u krv te se s vremenom pohranjuje u tkivu, sluzi, krvnim sudovima
68

/ vrstim dijelovima tijela kao imbenik starenja, rake onemoalosti i "prirodne smrti".

sta

Kruh (iz bijelog brana) moe se s pravom smatrati pomonikom ivota, promatramo li ga u odnosu na koliinu hranjivih tvari koje sadri u sebi. Glede mi neralnih tvari mogli bismo ga takoer s pravom sma trati "pomonikom smrti". Izvorska voda sadri pomalo zastraujue koliine minerala. Provjereno je da voda osrednje kvalitete sadri toliko karbonata i ostalih fosfatnih tvari da bi ovjek koji dnevno popije prosjenu koliinu vode za etrdeset godina u svoje tijelo unio toliko tih tvari da bi se iz toga mogao oblikovati stup visine ovjeka iz vrstog krea ili mramora. Sadraj vapna u izvorskoj vodi tako je visok da koliina koju ovjek dnevno uzima moe biti dovoljna da prouzroi zaepljenje tijela, da povue za sobom staraku onemoalost i smrt mnogo prije nego to bi se postigla starost od dvadeset godina - kad ne bismo imali bubrege i ostale organe izluivanja koji izluuju ogromne koliine vapna. Pa ipak, ti organi izluuju samo jedan dio te mate rije. Recimo da se dnevno uzima deset dijelova te ma terije, tada bi osam do devet dijelova moglo biti izlueno, dok bi se jedna ili dvije desetine zadrale negdje u tijelu. Nastavlja li se taj proces iz dana u dan, iz godine u godinu, vrsta materija postaje sve zbije ni j om i vrom, te se tako aktivnost i jleksibilnost
69

djetinjstva gube u slabosti i ukoenosti koje se esto, mada pogreno, nazivaju "starou". Najbolji primjer mineralnog odlaganja ukruivanja moemo promatrati u obinom loncu za kuhanje aja ili loncu za kuhanje na paru. Svaka domaica zna da e posuda koja se stalno koristi vrlo brzo zadobiti na dnu i stijenkama stvrdnut, "ovapnjenjen ", kameni premaz. Poznato je da se tijekom dva naest mjeseci nakupi dva do dva i pol kilograma te tvari. itatelj se ne bi smio zavaravati milju da bi voda nakon dugog kuhanja u loncu za aj morala biti posve osloboena od vapna. Tono je da se kuhanjem vode gubi neto kalcijeva karbonata, ali to je uglav nom onaj dio koji nestaje zajedno s parom ili s ukuha vanjem. U to emo se uvjeriti ako vodu ispitamo neposredno prije kuhanja i poslije kuhanja. Utvreno je da voda sadri minerale neovisno o tome kako dugo se kuhala. Nita ne pomae ni filtriranje vode, jer se filtriranjem odstranjuje samo ono to pliva u vodi ili je mehaniki pomijeano s vodom, dok minerali o ko jima je ovdje rije ostaju u neizmjenjenom stanju. Zato je izvorska voda - ma kako bistra i prozirna bila ipak opterena opasnim koliinama vrste materije koja dovodi do zaepljenja i zato nije nimalo poeljna za unutarnju upotrebu, ili, najblae reeno, nije ba jako poeljna."

Bijelo brano - sluga smrti

Imajte na pameti da su naprijed citirani navodi na pisani i objavljeni prije stopedesetipet godina! Naz vavi kruh "slugom ivota", Abel Haywood nije se uputao u detalje, pa da objasni zato je bijeli kruh opasan i tetan za ovjeje tijelo. Penica sadri najveu koncentraciju kroba i upravo u toj koncentraciji krije se velika opasnost. Do sredine 19. stoljea nije postojalo nita slino dana njem "bijelom branu". Svako brano samljeveno u mlinu bilo je naprosto "puno" brano koje je sadrava lo sve prirodne hrnajive tvari. Maarska, tadanji najvei proizvoa brana u Europi, poela je primjenjivati strojeve opremljene valjcima koji su drobili zrna i razarali strukturu stani ca. Daljnji razvoj doveo je do proizvodnje finog bra na, iz kojeg su beki pekari pekli peciva poznata diljem svijeta, pa i danas kao "wiener Semmeln" ili beke emlje. Kao to to obino biva, Amerikanci su vrlo brzo uzeli stvar u svoje ruke, te poeli stvarati kapital iz eu ropske konoplje za pripremanje bekih specijaliteta. Tako je oko 1880. poela u Minnesoti cvasti ratarska proizvodnja penice i bijelog brana koje je iz godine u godinu bivalo sve neprirodnije. Kakvog li paradoksa i koje li anomalije - ovjean stvo je etiri tisue godina primjenjivalo puno zrnje

70 71

itarica, a onda je u civilizaciji nastupilo takozvano razdoblje napretka i prosvjetiteljstva koje je zatrlo svaki trag ivota u peninom zrnu, kad je rije o pro izvodnji brana! Prvi je na tu opasnost upozorio Sylvester Graham, zagovornik umjerenosti i zdrave prehrane. Rodio se 1784. a umro je 1851. Zauzimao se za primjenu punog peninog zrna, za grubo mljeveno brano iz kojega se pripremao kruh i ostali kolai. Njegov specijalitet, grahamov kruh, i danas je vrlo zapaen i traen. Upra vo jc zapanjujue itati izvjea lijenika kojima su upravljali razni interesni savezi, izvjea u kojima se prednost davala "finim" proizvodima od bijelog bra na te naglaavala njihova viestruka hranjiva vrijed nost - unato svim dokazima koji su to osporavali. Kad je u modu dola fina prerada brana, neki ugledni lijenici u Europi i Sjedinjenim amerikim dravama bili su estoko napadani i obasipani prokletstvom samo zato to su praksu denaturiziranja brana osudili kao korak unazad, u pogoranje ovjejeg zdravlja. A bili su itekako dalekovidni, njihove osude poka zale su se itekako istinitima! Vanjska ljuska zrna sadri neke najvanije vitami ne za odravanje zdravlja, na primjer biotin, ribofla vin i nikotinsku kiselinu, da s p o m e n e m o s a m o neke. Bez tih vitamina nema ispravne prehrane, a posljedice toga su zaepljenje i mnoge druge tegobe.
72

To su samo neke bolesti o kojima je definitivno do kazano da su posljedica uzimanja pretjeranog uzi manja denaturiziranih proizvoda od brana: proirenje srca, akutna anemija, nateene noge, uzetost. Rijei nisu dovoljne da bi se opisalo koliko je opasno uzi manje peenih ivenih namirnica pripremljenih iz denaturiziranog peninog brana. Takva hrana nipo to ne pripda prehrani ovjeka kojemu je stalo do sjaj nog zdravlja. Nemojte previdjeti injenicu da je za peenje po trebna temperatura od preko pedesetosam stupnjeva Celzijusa na kojoj ugibaju svi encimi. No, unato tome ima ljudi koji vjeruju da im je potrebno barem malo kruha. Ako svoju potrebu za kruhom povremeno zadovolje uzimanjem jedne ili dviju kriki kruha od punog zrna ili raenog kruha, nee time nanijeti sebi neku veliku tetu. Meutim, ovjek bi kod doruka trebao uzimati sirovo povre ili voe, koje nije kiselo, pa makar se ponekad sastojalo samo od j e d n o g ili dva lista celera. Puno zrnje ne treba kuhati. M o e se preko noi namakati u vruoj vodi (dvadesetidva stupnja Celziju sa), pri emu ne smije voda nikad zakipjeti. Kad zrna postanu dovoljno meka, tako da ih ovjek moe s uit k o m probaviti, ona su vrlo hranjiva, a mogu se zasla diti medom. Nikad se ne smiju zaslaivati eerom. U z m e m o li uz to nekoliko klica, to e svakako biti ite kako dobro i korisno.

73

Petnaesto poglavlje

Pravilna prehrana: II. Bjelanevine


Koliko bjelanevina nam je dnevno potrebno? Dje tetu u prvoj i drugoj godini ivota u odnosu na njego vu teinu potrebno je m n o g o vie bjelanevina nego odraslom ovjeku. Potreba za "bjelanevinama kao materijalom izgradnje tijela" kod djece je relativno vea, budui da se njihova tijela nalaze u procesu rasta i razvitka. Odraslom ovjeku j e , relativno gledajui, u odnosu na njegovu tjelesnu teinu potrebno m n o g o manje bjelanevina nego djetetu. Tijelu odraslog ovjeka nisu vie potrebne "bjelanevine kao materijal za iz gradnju". Odraslom ovjeku bjelanevine su potrebne j e d i n o kao materijal za obnovu. Potreba odraslog ov j e k a za bjelanevinama uglavnom se svodi na nadom jestak i odravanje. ovjek koji radi fiziki teak posao treba vie bje lanevina od ovjeka koji obavlja posao sjedei na
74

radnom mjestu. Zato ovjek koji obavlja fiziki teak posao obino jede vee koliine hrane. Prema j o uvi jek vaeim pravilima prehrane ovjeku koji obavlja fiziki teke poslove treba dvjesto do dvjestoitrideset grama bjelanevina, dok je ovjeku koji svoj posao obavlja sjedei potrebno svega stopetnaest grama bje lanevina, iako se u meuvremenu dolo do spoznaje da bi mu bilo dovoljno ezdeset do osamdeset grama. Prema najnovijim spoznajama ne treba nam dnevno vie od dvadeset do trideset grama bjelanevina. Odluujui faktor glede koliine bjelanevina lei u njihovoj vrsti i kakvoi. Ne smijemo previdjeti in jenicu da vei dio bjelanevina uzimamo zajedno s duikom kojeg stalno udiemo. Duik je osnovni ele ment u strukturi molekule bjelanevina. Ako je hrana koju j e d e m o prijatna i lako probavljiva, potrebne koliine bjelanvina mogu se kod ovjeka koji obav lja teke fizike poslove svesti na ezdeset do osam deset grama, a kod ovjeka koji na poslu sjedi na dvadeset ili trideset grama. Sljedei vrlo vaan faktor kod odreivanja potrebe za bjelaveinama jest ovjekovo zdravlje. Kod mno gih bolesti dolazi do gubitka tjelesnog tkiva. Taj nedo statak mora se za vrijeme oporavka nadoknaditi. Za vrijeme trajanja takvih bolesti i nakon ovjeko va oporavka probavni je sustav naravno znatno oslab ljen. Bjelanevine su u tom sluaju od velikog znaenja. ivene namirnice od mesa daleko su tee probavljive od ivenih namirnica koje se sastoje od
75

povra i voa. Probava ivotinjskih bjelanevina do vodi do stvaranja suvine mokrane kiseline. A kad je ve lome tako, probavni proces e biti znatno otean ako se, na primjer, bolesniku daje hrana od mesa. To e s a m o poveati prekomjerno stvaranje kiselina u ti jelu. Najbolje bjelanevine nalaze se u svjeim, sirovim sokovima od povra. Mjeavina sokova od mrkve, ce lera, perina i pinata - takozvani "kalijev sok" - naj bogatiji je izvor bjelanevina od svih lako probavljivih i lako asimilirajuih sokova od povra. Sokovi od cvjetae, kelja pupani, kelja, maslaka, kolerabe, poljske salate, perina, gaveza, pinata i broskve sadre razmjerno velike koliine bjelanevi na. Te sokove trebalo bi pomijeati sa sokom od mrkve i popiti. enjak sadri u sebi najvie bje lanevina.
V

Bjelanevine su sastavljene otprilike od dvadesetitri tvari, poznatijih pod nazivom aminokiseline. Sva ka pojedinana aminokiselina ima specijalno, karakteristino djelovanje. Najbolja analogija koju poznajem je usporedba aminokiselina sa svim funkci j a m a i aktivnostima koje se danonono odvijaju u ure du nekog nebodera. U toj visokoj zgradi svaka zamisliva radnja i zvanje doprinosi pravilnom fun kcioniranju i odravanju od najdonjih, podrumskih prostorija do jarbola za zastave na krovu nebodera. Isto se dogaa i s aminokiselinama u naem tijelu. Jedna aminokisleina igra, na primjer, odreenu ulogu u besprijekornom djelovanju nadbubrenih lijezda te pravilnom odravanju koe i kose. Druga je zaduena za pravilnu kontrakciju miia, te za strukturu i fun kcioniranje spolnih organa. Ta aminokiselina dri u ahu izopaenost stanica u tijelu. Neka druga ima ud jela u pravilnom funkcioniranju plua, u djelovanju srca i krvotoka. I tako redom. Svaka aminokiselina djeluje na ude san nain, a ja sam sve aminokiseline nabrojio u svo joj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Kod bjelanevina je najinteresantnija i od ivotne vanosti injenica da nijedna kao takva, sama po sebi, ne moe biti probavljena i asimilirana u ov j e k o v o m tijelu, bez obzira na aminokiseline od kojih je sastavljena i na to je li rije o ivotinjskim ili biljnim bjelanevinama.
77

Sto su bjelanevine? Bjelanevine posreduju naem tijelu i svim ivim organizmima graevni materijal za izgradnju tijela. Mirne due m o e m o to usporediti s ciglom i beton skim blokovima koji tvore strukturu neke graevine. Bjelanevine su organska tvar, tipina za ivotonosnu materiju, kakvu nalazimo u najrazliitijim oblici ma u ovjekovu tijelu, kao i u tijelima ivotinja i biljaka.
76

Tekue molekule aminokiselina dospijevaju po mou osmoze iz krvi u venu jetre koja povezuje tanko crijevo s jetrom. Zadaa jetre sastoji se u tome da ra stvori dijelove molekule i opet ih sastavi u posebnu vrstu aminokiselina koja je potrebna stanicama i tkivu tijela za regeneriranje i razmjenu stanica u svrhu to boljeg zdravlja. Jetra se ne obazire na savjete ili recepte proiz voaa ili dostavljaa "proizvoda od bjelanevina", ne pridrava se savjeta glede primjene tih proizvoda. Jetra nije osposobljena za itanje "uputa o uzimanju proizvoda", bez obzira na to jesu li te upute date usme no ili su otisnute na industrijski proizvedenim bje lanevinama.

kau, u hranu zasienu u veem ili manjem omjeru sli nom koje je ini spremnom za gutanje. Kad se hranjiva kaa proguta, ona kroz jednjak do spijeva u eludac. A ondje su ve eluane lijezde posve spremne za izluivanje solne kiseline i dezinfi ciranje svega to je sadrano u hrani. Slijedi nama kanje hranjive kae u solnoj kiselini. ivenim namirnicama bogatim ugljikohidratima potreban je alkalijski milje za ispravnu i savrenu pro bavu, ali prvo moraju biti dezinficirane u solnoj kiseli ni, k a k o se vrlo osjetljive sluzave stijenke crjeva ne bi ozlijedile infekcioznim tvarima. Uostalom, takva in fekcija moe znatno oteati uinkovitost alkalijskih probavnih sokova. S druge pak strane, bjelanevinama je potreban kiselinski milje u kojemu ih mogu temeljito obraditi probavni sokovi. Kad bjelanevine dospiju u eludac te budu dezinficirane solnom kiselinom, eluane li jezde izluuju poseban probavni sok za bjelanevine, takozvani encim pepsin, i tako zapoinje rastvaranje bjelanevina. tetne kemijske reakcije Uzimaju li se zajedno ugljikohidrati i bjelanevine, ugljikohidrati nee biti ispravno probavljeni, zato to su natopljeni kiselim pepsinom za rastvaranje bje lanevina. 79

Probava ide dalje!

Probava zapravo poinje onog trenutka kad izgled ili miris jela potakne endokrine lijezde na stvaranje probavnih sokova potrebih za pravilnu probavu. Ako je j e l o bilo oekivano i svidjelo se naim oima, en dokrine lijezde e biti potaknute osmijehom lica i mirisom hrane, oima i nosom, na aktiviranje lijezda slinovnica i probavnih organa. Hranu valja temeljito savakati, zato j e r se ivene namirnice moraju pretvoriti u dobru savakanu kau, a u tu svrhu slue zubi. vakanjem hrane pomou zubiju i mijeanjem sa slinom jelo se pretvara u hranjivu 78

Na isti nain ugljikohidrati remete probavu bje lanevina. Posljedica te nepodnosive kombinacije jest ta da ugljikohidrati podlijeu vrenju, a bjelanevine truljenju. Po naelu prirodnog kemijskog zakona tak va nepodnosiva kombinacija vrenja i truljenja neiz bjeno dovodi do stvaranja plinova, ne samo u elucu, ve i u crijevima i itavom tijelu. Sjajno zdravlje mogue je postii samo ako ovjek prilikom uzimanja hrane striktno izbjegava koncentri rane proizvode od eera i kroba te ako je njegov obrok ogranien samo na jednu te istu vrstu koncentri ranih bjelanevina. Na taj nain izbjegavaju se eluane tegobe, glavobolje itd. Ulje i voda ne mogu se mijeati, ba kao ni kiseline i alkalijske tvari. Te su stvari "inkompatibilne", ne podnosive i meusobno nespojive. Ugljikohidrati su alkalijske, a bjelanevine kiselinske supstancije. Ugljikohidrati podlijeu specitinim probavnim sokovima koji reagiraju u alkalijskom mil jeu pomou alkalijskih supstancija. Bjelanevine takoer podlijeu specifinom probavnom soku koji reagira u kiselinskom miljeu pomou kiselinskih sup stancija. Sasvim je prirodno i logino, na osnovi kiselinski bazinog kemijskog zakona, zakljuiti da kiselinske supstancije u alkalijskom miljeu ili alkalij ske supstancije u kiselinskom miljeu stvaraju nepod nosive kombinacije koje dovode do prekida probavnog procesa.
80

Probavni sustav

Hrana dospijeva u usta. putuje kroz jednjak i dolazi u eludac. Vra tar eluca regulira izlazak hrane iz eluca u dvanaesnik gdje tekuina ui i sok guterae nastavljaju probavni proces.
1/ dvanaesnika putuje hrana tankim crijevom koje rastopljenu liranu posre duje jetri: Sve Sto nije mogue probaviti dospijeva kao otpad u debelo crijevo odakle se izluuje kao i/.mel.

81

Prekid probave zbog nepodnosive kombinacije kiselinskih i alkalijskih tvari esto je suuzronik mno gih bolesti i patnji. U krajnjem sluaju, posljedica nedostatne probave zbog nepodnosivih kombinacija jesu vrenje i truljenje, osnovni uzroci toksemije (vidi "Tabela kombinacija ivenih namirnica" u knjizi "Fitnes za ivot" od Harvey i Marilyn Diamond). Postoji jasna granina crta izmeu prirodnih ugljikohidrata i bjelanevina te koncentriranih ugljikohidrata i bjelanevina. U prvu grupu svrstavamo krob i eer sadran u prirodnom stanju povra, salata, voa, oraha i sjemenki. U prirodnom stanju sadre u sebi da leko vei udio prirodne vode za razliku od ugljikohidrata brana, tvornikog eera i mesnih bjelanevina. Stoga se svi proizvodi od brana, kao to su kruh, kolai, krekeri, njoki i ostala dizana tijesta, smatraju koncentriranim proizvodima kroba. Slatkii i ivene namirnice koje se prave od eera, melase, si rupa i slinih dodataka smatraju se takoer koncentri ranim ugljikohidratima. Svi proizvodi od mesa govedina, teletina, kokoje meso, riblje meso i razni zamjenski proizvodi za meso koji se dobivaju iz bje lanevina od itarica i mahunarki, npr. iz soje itd. takoer su koncentrirane bjelanevine. Povre i voe, kao i sve vrste salata, sadre u sebi bjelanevine i ugljikohidrate. Nimalo nije teko uoiti razliku izmeu prirodnih i koncentriranih ugljikohidrata, ako znamo da sve bilj82

ke sadre u sebi i ugljikohidrate (u obliku prirodnog eera) i bjelanevine (u obliku koji je najprimjereniji ovjekovoj dobroj probavi), dok koncentrirani uglji kohidrati i bjelanevine zahtijevaju sloeniji probavni napor, ime probavnim organima pribavljaju veu na petost i optereenje. Evo nekih primjera kombinacije ivenih namirni ca koje ne bismo smjeli zajedno jesti: Kruh ili slatka peciva s jajima, sirom ili mesom svih moguih vrsta, pogotovo ako se uz to pije limu nada, zaeerena kava ili aj. Meso i krumpir s kruhom ili emljama, tortom ili kolaima, kavom, ajem ili limunadom. Ne dolaze u obzir ni juhe koje sadre u sebi brano ili tijesto s mljevenim mesom ili komadiima mesa. Jo je vea teta koja nastaje uzimanjem nadomje staka za meso, zato to su sokovi za obradu bje lanevina izazvani lanim mirisom mesa, a nisu pripremljeni za obradu koncentriranih bjelanevina. Budui da u tim zamjenskim ivenim namirnicama nema nikakvih bjelanevina, ti se sokovi okomljuju na "nadomjestak", koji se najee sastoji iz itarica ili soje i kroba. To ima za posljedicu neprobavljivost hrane, a zavrava naposljetku s toksemijom. Takvim ivenim namirnicama nema mjesta u prehrani koja bi trebala uroditi sjajnim zdravljem.

S3

Mokrana kiselina Osnovni razlog zato ne bismo smjeli jesti nikakvo meso ili - ako zbog uravnoteenosti svog tijela sma trate to potrebnim - zato bismo u najmanju ruku tre bali biti umjereni kod uzimanja mesa, jest stvaranje prekomjerne mokrane kiseline koja nastaje uslijed probave mesa i ostalih koncentriranih bjelanevina. Mokrana kiselina nastaje u tijelu kao posljedica miine aktivnosti. Pojaani rad miia urodit e unu tar j e d n o g ili dva sata pojaanim stvaranjem mok rane kiseline koja bi se u normalnim okolnostima trebala izluiti u urinu. Za vrijeme probavnog procesa mesnih preraevina - u kojemu se bjelanevine rastvaraju na sastavite di jelove, na aminokiseline - u tijelu se oslobaa toplina zbog koje se ovjek osjea j a k i m i punim energije. To doprinosi redovnom odravanju tjelesne temperature. Ali se ta toplina ne koristi za pruanje energije aktiv nim stanicama tijela. Ta energija se zapravo gubi i ovjeku je potrebno vie bjelanevina nego obino, kad redovno koristi sveukupnu potencijalnu energiju. Aminokiseline u mesu to ga ovjek blaguje nisu pri lagoene bjelanevinama tijela i one su praktiki la koumno potroene ili olako spiskane. Posljedica toga je dodatno stvaranje mokrane kiseline koja nastaje djelovanjem miia. 84

Mokranu kiselinu izluuju bubrezi, zato veina ljudi koji esto jedu velike koliine mesa ima pote koe s bubrezima. Prevelika koliina mokrane kiseli ne u urinu znai veliko optereenje za bubrege. Jedna od metoda prirode kako grijati tijelo jest sagorjevanje otpada u rastopiv pepeo koji se lako izluuje iz tijela. Taj pepeo naziva se mokraa. Mok raa je tvar koja se nikada ne pretvara u pijesak ili gris. Meutim, ako se u tijelu nalazi prevelika koliina mokrane kiseline, pogonsko gorivo tijela nema pra vilnog sagorjevanja, prilikom sagorjevanja stvara se pepeo ili "ljaka" koju nije mogue izluiti. Ta "lja ka" je mokrana kiselina koja u bubrezima stvara ka mence ili pijesak. Kamenci u unom mjehuru posljedica su pretjera nog uzimanja koncentrirane hrane od kroba. Ta hrana moe dovesti i do stvaranja kamenaca u bubrezima. Daljnja opasnost koja nastaje nagomilavanjem prevelike koliine mokrane kiseline u tijelu pogaa tkivo miia. Miii za vrijeme svog djelovanja ne samo da proizvode mokranu kiselinu, ve je istovre meno i apsorbiraju i pohranjuju, kad su bubrezi preop tereeni. Posljedica toga je stvaranje posve sitnih, otrih kristalia koji zadaju velike boli kod reume, neuritisa i drugih miinih oboljenja. Prestane li ovjek jesti meso, odzvonilo je svim na prijed navedenim nepogodama. Mnogi ljudi znaju da pola litre ili litra soka od svjee, sirove mrkve, cikle i 85

krastavaca pomae kod otapanja mokranih kristala. Mjeavina tog soka pokazala se korisnom i kod ublaavanja tegoba s jetrom i bubrezima. O tome se moete detaljnije informirati u mojoj knjizi "Svjei sokovi od voa i povra". A k o netko doista misli da mu je neophodno potreb no barem malo ivotinjskih bjelanevina, onda bi tre bao jesti svjeu ribu. Peenje ograniite na deset ili petnaest minuta dinstanja. Ribu nipoto ne pecite na masti. Prednost imaju morske ribe, a k o su svjee. Ribe iz rijeka ili ribnjaka su dodue podnosi ve, ukoli ko su rijeke i ribnjaci isti. Ali nemojte zaboraviti d a j e od "dozvoljenog" uvi jek puno bolja "totalna apstinencija"! U svojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" naveo sam na desetke pod noljivih kombinacija ivenih namirnica, koje su vrlo sitosne i ukusne. Ti se obroci baziraju na salatama kakve j e d e m o u svojim domovima. Meni osobno i mojoj obitelji ti su obroci pomogli da se d o m o g n e m o sjajnog zdravlja i pomau nam u odravanju takvog zdravlja.

esnaesto poglavlje

Pravilna prehrana: III. masti i ulja


Masti su nuno potrebne za odravanje redovnog funkcioniranja i radnji tijela te za uspostavljanje rav notee. U kemijskom smislu masti su spojevi gliccrina i jedne ili vie masnih kiselina. Masne kiseline sastav ljene su od elemenata ugljika, vodika i kisika. Masti se razvrstavaju u tri grupe: 1. Lagana ili biljna ulja: suncokretovo, sezamovo, buino, riino, orahovo, maslinovo, da navede mo samo najpoznatija. 2. Teka ili ivotinjska ulja. 3. vrste masti kao to su "palmitin" i njoj sline. Masti prilikom sagorjevanja stvaraju 125 posto vie energije od ugljikohidrata (eera) i bjelanevina. Masti imaju veliku ulogu u odravanju vitaminske uravnoteenosti tijela, u sebi sadre kao poeljnu rastopinu vitamine A, D, E i K. Pravilna ishrana e stoga

86

87

itekako uvaavali i primjenjivati ispravne vrste masti kao vaan izvor tih vitamina. Masti su ivotno vani sastojci stanica i tkiva u tije lu, ali samo ukoliko se radi o prirodnim mastima koje nisu izloene pretjeranoj vruini. Masti koje se probavnim procesima asimiliraju tre baju biti dovoljno glatke i "emulgirane" ili razri jeene. Masti pripremane na visokim temperaturama ne mogu se vie razrijediti. Nadalje, takve masti, kao i ivene namirnice ili proizvodi koji su njima zasieni (pommes frites), ne mogu se ispravno probaviti. Po sljedica toga jest gubitak hranjive vrijednosti ivenih namirnica i masti. I ne samo to, masnoom preza siena hrana na kraju krajeva, proavi kroz tanko cri j e v o i dospjevi u debelo crijevo, stvara ondje zaepljenje. Za razliku od pregrijanih i preraivanih masti, ulja u sirovim salatama vrlo brzo se razrjeuju i savreno oksidiraju tijekom probavnog procesa. Jedna od zadaa masti jest da podmazuju zglobove i konstrukciju kostiju ovjejeg tijela. Uzimanje veli kih koliina ivenih namirnica koje su pripremane, kuhane ili peene u vrelom ulju ili masti takoer d o prinosi alarmirajuem poveanju broja onih ljudi koji imaju potekoe i osjeaju bolove u zglobovima, npr. upalu zglobova. Ta je upala prouzroena isuivanjem masti koja slui za podmazivanje zglobova, kako bi bili glatki i pokretljivi. 88

Bezbrojni milijuni tona peenog mesa, kobasica, pilia, pom frita, kolaa itd. suuzronici su otrih, uasnih bolova u zglobovima, kojima nedostaje pri rodne masti. Sjajno zdravlje ne m o e se odrati uzi manjem ivenih namirnica koje se pripremaju na vrelom ulju ili vruoj masti.

Zaepljenje Zaepljenje je takoer posljedica uzimanja ivenih namirnica, pripremanih na vruoj masti i vrelom ulju, ili u vie puta uzastopno koritenom ulju. Tijelu je prirodna mast potrebna ponajprije za podma zivanje probavnog trakta, a potom za podmazivanje zglobova. ovjek kojemu nedostaje prirodna mast, ima velike potekoe s odstranjivanjem otpadnih tvari iz tijela. eljezo i natrij pripadaju onim elementima koji su nuno potrebni za dobivanje dovoljnih koliina kisika i ugljika u krvi pomou savrenog sagorijevanja ma snih kiselina. Ukoliko to sagorijevanje nije savreno, dolazi do pretjeranog skupljanja masnoe u tkivu obino ondje gdje je to najmanje poeljno! Takvo stanje remeti probavu, preuzimanje bjelanevina i ugljikohidrata, to dovodi do stvaranja m a s n o g tkiva. Prehrambenu vrijednost imaju j e d i n o hladno preana ulja. 89

Jedni te isti zakoni kemije vrijede za nau hranu i nae probavne procese. Da bi masti postale probavlji ve, moraju se rastvoriti u glicerin i sol ili u elemente masnih kiselina. Natrij i ostali alkalijski element, to ih proizvodi u, kao i probavni sokovi guterae, nuni su kod rastvaranja masnih kiselina, kod emulgiranja koje masnou ini glatkom. Na taj nain emulgirana hrana dospijeva u jetru gdje se apsorbira i pretvara ponovo u neutralnu mast. Kod svinjske masti, margarina i slinih tvornikih proizvoda, kao i kod masti i ulja grijanih na visokim temperaturama, hranjiva vrijednost je razorena, bez obzira na proturjena miljenja o tome. Avokado nam prua najbolju mast koju moemo priutiti svome tijelu. Orasi sadre obilne koliine do bre masti, a u razliitim koliinama dobru mast sadre i sve vrste povra.

temperatura na kojoj se to ulje rastvara. Slino se dogaa i kod drugih vrsta ulja. Budui da sada znate kako visoke temperature ra zaraju vrijednost svake masti, nadam se da ete ubu due izbjegavati sva jela od peenih ivenih namirnica.

Panja: margarin je neprobavljiv! Uvijek iznova sluamo tvrdnje d a j e margarin kao biljni proizvod daleko bolji od maslaca kao ivo tinjskog proizvoda. Meutim, injenica je da se mar garin tijekom proizvodnje izlae visokim tempera turama koje oteavaju stvaranje nemasnih vitamina u tijelu, ve je optereen raznim kemikalijama, bojama i drugim sastavnim tvarima koje ne bi smjeli unositi u svoje tijelo, ukoliko elite postii, odnosno odrati sjajno z avlje. Masti se dijele na zasiene i nezasiene. Ulja koja se dobivaju hladnim preanjem, ubrajamo u neza siene masti, masti koje u sebi sadre neznatne koliine kolesterola. Sve ivotinjske masti sadre u sebi kolesterol, budui da se sastoje uglavnom od zasienih masti.
r

Izbjegavajte peena jela! Blagovanjem peenih jela vi uskraujete svom tije lu uinkovitu probavu, budui da pregrijana mast oteava jetri izmjenu probavnih u hranjive. Temperatura ulja i masti koja se primjenjuje kod kuhanja kree se openito izmeu 180 i 320 stupnje va. Primijenjujete li, na primjer, kod peenja maslino vo ulje, ono se zagrijava do 180 stupnjeva, a to je
90

91

vezima, te na ribe s perajama i ljuskama. Ribe koje se hrane strvinama i morske pse treba izgbjegavati! U elji da vam u tome pomognem, nabrojit u ivene namirnice u kojima je sadraj nezasienih masnih kiselina daleko obilniji od sadraja zasienih masnih kiselina. Brojevi iza svake navedene ivene namirnice pokazuju koliko je sadraj nezasienih ma snih kiselina vei od sadraja zasienih masnih kiseli na. Avokado ima napr. 3,5 puta vie nezasienih masnih kiselina od zasienih.

Sedamnaesto poglavlje

Kolesterol i masti
Kolesterol je posve nepravedno postao tekom m o rom mnogih ljudi koji se pribojavaju da e zalogaj masti prouzroiti degenaraciju njihovih kivnih sudo va i tko zna to sve ne. A u biti kolesterol je potreban naem tijelu. Kod prehrane je itekako vano pravilno izabrati i koristiti masti, zato to postoje ivene namirnice s vrlo malim sadrajem zasienih masnih kiselina, te shodno tome s veim sadrajem nezasienih masnih kiselina. M o r a m o takoer znati da sve ivene namir nice sadre obje vrste masnih kiselina. Sve to mora mo uiniti odnosi se na pravilan izbor povra, voa, sjemenki i oraha, te na izbjegavanje ili ograniavanje ivenih namirnica ivotinjskog porijekla i pregrija nih masnoa, ponajvie na izbjegavanje ili ogra niavanje tvorniki proizvedenih masti. A k o neki ljudi misle da im je meso neophodno u prehrani, trebaju se koncentrirati prije svega na perad sa seljakog gospodarstva, perad koja se ne dri u ka92

Pomou ovog naputka moete izabrati poeljnu hranu te izbjegavati ivene namirnice koje sadre pretjeranu koliinu masne kiseline i previe kolestero la.
93

Za kolesterol vrijedi isto to i za svaku drugu hra njivu tvar, naime, uvijek valja paziti na izvor informa cije koja odreeni proizvod hvali i preporuuje. Na kraju krajeva vi trebate biti svjesni injenice da je tijelu potrebna odreena koliina masti, kako bi or ganizam mogao glatko funkcionirati. Tijelo mukarca koji ima npr. pedeset i pet do ezdeset kilograma sadri otprilike pet i pol do 7 i pol kilograma masti, ako se osjea u dobroj kondiciji, dok tijelo ene s istom ili priblino istom tjelesnom teinom sadri izmeu etrnaest i pol do esnaest i pol kilograma ma sti. Ta koliina masti od ivotne je vanosti. Ona slui kao rezerva hrane i stvara najdjelotvorniju koncentri ranu pogonsku snagu za odravanje normalne tjelesne temperature i energije koja nam daje snagu za bespri jekorno funkcioniranje i djelovanje u svakodnevnom ivotu. Kao izvor energije najbre djeluje, na primjer, ugljikohidrat eera u medu. Energija koju posreduje mast djeluje dodue neto sporije, ali mast posjeduje u usporedbi s ugljikohidratima dvostruki potencijal te shodno tome proizvodi dvaput vie topline, unato injenici da sporije "sagorijeva". Zbog svoje speci finosti, sporijeg sagorijevanja, mast je poeljnija u smislu zalihe i rezervnog sagorjevanja. Tijekom probavnog procesa sokovi guterae obrauju masti u hranu i ine ih prikladnima za poh94

ranjivanje i korisnu primjenu pomou rasporeivanja koje vri jetra. Meutim, ako su masti zagrijavane na temeperaturi iznad 52 stupnja, sokovi guterae ne mogu ih, ba kao ni ostale namirnice pripremane na tim temperaturama, temeljito obraditi, niti ih jetra moe primiti kao vrijednu hranjivu tvar.

nu, kako bi moglo normalno funkcionirati. Kao element sagorijevanja duik se u tijelu primjenjuje za sagorijevanje istroenih i mrtvih stanica i tkiva te za njihovo izluivanje. Osamnaesto poglavlje Mi m o e m o bez hrane j o danima, pa ak i tjedni ma normalno egzistirati i obavljati svoje svakodnevne poslove, a da ne umremo. Ali bez zraka ne moemo ivjeti due od nekoliko minuta. Krv preuzima duik, iz zraka koji udiemo, od plua i posreduje ga jetri. Jetra ga primjenjuje za ob novu i regeneraciju bjelanevina u itavom tijelu, ali i kao dopunu duiku kojega dobivamo preko hrane koju j e d e m o i pia koje pijemo. Udiemo li prljavi i zagaeni zrak, duik to ga inhaliramo oneien je razmjerno zagaenom zraku. Tako oneien duik prodire kao otrovna tvar u slanice i tkiva. Duik postaje otrovnom tvari ve u samom zagaenom zraku koji udiemo. Duik kao nositelj otrova u neistom zraku m n o g o je postojaniji i vri, odmah nakon udisaja dospijeva u jetru i tamo se obrauje, za razliku od duika to ga inhaliramo s hra nom te kola cijelim krvotokom od glave do nogu. Svi otrovi u udahnutom zraku dospijevaju naposljetku u podruje mozga gdje nanose odreena oteenja. Otrovi prodiru u sustav endokrinih lijezda u po druju mozga i oteavaju djelotvoran rad endokrinih lijezda u svakom pogledu. Ti se otrovi potom ire u druge dijelove tijela, sa svakom kapi krvi putuju kroz itav organizam. Srce razailje svakih dvadesetietiri
97

Krv je va ivot!
Vaa krv je va ivotni sok. Vaa krv je dobra poput zraka koji udiete, poput pia koje pijete, poput hrane koju jedete. Najvaniji element koji je potreban va em tijelu jest zrak. Zrak se sastoji priblino od sedamdeset i devet po sto duika i dvadesetijedan posto kisika. Duik i kisik su zacijelo najvaniji elementi uzajamnog djelovanja tijela i due. Duik je osnova aminokiselina, kamena temeljca bjelanevina iz kojih se sastoji svaka stanica i svako tkivo. Bez dovoljnih koliina duika vrlo brzo bi dolo do raspadanja tijela. Iako mi sa svim namirnicama koje j e d e m o uzima mo duik, ipak je zrak najpostojaniji izvor duika. Na ime, preko hrane bismo duik dobivali svega dva do tri puta na dan, ovisno o dnevnim obrocima, a iz zraka ga svojim udisanjem uzimamo postojano i bez preki da. Duik je ujedno ivotno vaan element nae preh rane. On omoguuje krvi da daje tijelu potrebnu lopli96

sata oko deset do jedanaest tisua litara krvi po cije lom tijelu. Nemojte zaboraviti da u tijelu i m a m o ukupno etiri i pol do pet litara zalihe krvi! Svaka k a p tekuine koju dobiva nae tijelo i svaki zalogaj hrane to ga unosimo u tijelo rastvara se za vrijeme probavnog procesa u tankom crijevu na svoje sastavne dijelove. Kad se j e d n o m hranjive molekule izdvoje iz probavne kae, one prodiru pomou osmo ze u stijenke crijeva i dospijevaju preko krvi, odnosno vena, najprije u jetru, zatim preko srca u sve ostale di jelove tijela. Prema tome, krv je zapravo ivotonosni prijenosnik hrane u tijelo, krv hrani stanice i tkivo tije la. Kisik koji inhaliramo i koji potom prelazi u krv p o vezuje se s elementom ugljika iz hrane koju j e d e m o i tvori ugljini dioksid (plin ugljine kiseline), koji se veim dijelom izluuje naim izdisajima. Ugljini dioksid je plin koji ima veu atomsku teinu od zraka i nije u mogunosti ii ukorak s disanjem. Nae li se ovjek u ozraju siromanom kisikom, a bogatom ug ljinim dioksidom, on e se uguiti. Kad bi u zraku ko j e g a udiemo bilo s a m o etrnast ili petnaest posto ugljinog dioksida, mi bismo mogli opstati na ivotu. Ugljik je jedan od glavnih sastavnih dijelova ugljikohidrata. Uzimanje pretjeranih koliina ivenih na mirnica koje obiluju ugljikohidratima uz vie ili manje konstantan nedostatak svjeeg, sirovog voa, salata i povra u obrocima prouzouje stanje koje na zivamo trovanje krobom. Takvo stanje posljedica je
98

velikih koliina ugljinog dioksida, a nastaje sagorjevanjem atoma ugljika u hrani koji se ne mogu potpuno izluiti. Rad srca ovisi o koliini ugljinog dioksida u krvi. Kad stavimo miie u pokret, oni proizvode ugljini dioksid. Taj ugljini dioksid preuzima krv i unutar de set sekundi, otkako je ugljini dioksid napustio miie, on utjee na bre klicanje srca. Zbog obilnog sadraja ugljika u ugljikohidratima moe doi do sranih tegoba, koje se pogoravaju raz mjerno poveanoj koliini ugljikohidrata u naim obrocima. Ako se ve jedu ugljikohidrati, trebalo bi ih uvijek jesti zajedno s jelima od svjee, sirove hrane.

Pretilost Pretila dama, koja je izabrala svoj kutak u restora nu, gdje se naslauje pecivom i kolaima, sama je od govorna za svoje srane tegobe. Ugodno popunjen djeak i punana curica, s koji ma se njihovi roditelji ponose kao uzorcima "najbo ljeg zdravlja", prenapunjeni su ugljikohidratima i na laze se na najboljem putu za dobivanje ove ili one te gobe koje obino prate takva tjelesna stanja. Uredna i ista krv osnovni je preduvjet sjajnog zdravlja.

99

Plua Plua se sastoje od priblino etiri stotine milijuna beskonano sitnih mjehuria nalik groanim bobica ma koji skupljaju zrak to ga udiemo i o d m a h ga po sreduju krvnim sudovima u neposrednoj blizini. Istovremeno uzimaju ti mjehurii iz krvi ugljini dioksid koji tijelo mora izluiti, a izluuje ga upravo pomou izdisanja. Otrovi u atmosferi mogli bi te mik roskopski siune zrane kanalie zaepiti. Vaa plua od ivotne su vanosti za vau krv, i o njima ovisi u kojoj mjeri ete biti uspjeni u svom po kuaju da se domognete sjajnog zdravlja. Udiete li zrak u nekom prostoru prepunom duhan skog dima, prijeti vam trovanje plua. Daleko najtetnija tvar duhanskog dima jest ugljini monoksid. Ugljini monoksid je molekula koja se sastoji iz jed nog atoma ugljika i j e d n o g atoma kisika, za razliku od ugljinog dioksida koji se sastoji od j e d n o g atoma ug ljika i dva atoma kisika. Uzima li se ugljini dioksid u pretjeranim koliinama, on znatno oteava disanje, dok pretjerane koliine ugljinog monoksida imaju smrtonosno djelovanje. Koliina od milijun estica zraka smije maksimalno sadravati pedeset estica ugljinog monoksida da bi se mogla udisati bez opa snosti. Duhanski dim koji sadri sedamdesetipel do devedeset estica ugljinog monoksida na milijun
100

estica zraka, ispunja prostor atmosferom koja j e d n o stavno truje ljudska stvorenja. Izbjegavajte puenje! Duhanski dim je aerostatiki plin koji sadri sve elemente osloboene sagorijevanjem duhana. Gotovo je zanemarivo ili posve nevano je li pua za vrijeme puenja inhalira taj dim ili ne. Sav dim iz usta i nosni ca truje zrak u dotinom prostoru. Nepua u prostoru ispunjenom duhanskim dimom ispostavljen je istom trovanju kao i pua. Takvo trovanje dovoljno je tetno za svakog odra slog ovjeka koji puenje opravdava pozivanjem na prirodno pravo za vlastitim opredjeljenjem. Naime, sasvim je neto drugo prisiljavati na udisanje otrov nog zraka ljude kojima se duhanski dim gadi ili su na njega alergini.

101

Prsni ko

Plua i pluni bronhi

102

103

Nakon j e d n o g predavanja prije nekoliko godina dola je k meni jedna sluateljica i rekla: "Dr. Walker, ja radim kao knjiniarka u jednom velikom poduzeu ovdje u gradu. Uredi su stalno pre puni duhanskog dima. Gotovo svi inovnici pue i ja se na svom poslu osjeam svakim danom sve jadnije, jer naprosto ne podnosim taj dim. to mije initi?" Savjetovao sam joj da se ali. Ako vodstvo podu zea bude trailo objanjenje, neka im jednostavno kae da joj je lijenik savjetovao rad u nezagaenom prostoru. "Ali", ona e, "ja radim od svoje dvadesetih pete godine u tom prostoru!" "Utoliko bolje", rekoh j o j . "Uinite to vam pred laem i vjerujem da ete biti vrlo iznanaeni." Sljedee veeri dola je nakon mog predavanja opet k meni. Sjajno je izgledala, bila je sva izvan sebe. Pomislio sam naravno da je napustila posao i nala neki novi. Naprotiv! Njezini poslodavci bih su toliko iznenaeni kad im je itala svoju albu da su smjesta izdali pismena nareenja da je ubudue zabranjeno puenje u uredima! Duhanski dim je bez daljnjega najpodmukliji i najnepoeljniji tetoin atmosfere. Pua nema nikakvu predodbu i ini se da uope ne primijeuje kakav se odvratan miris iri iz njegovih usta, njegova odijela, njegova tijela i njegove blizine. Puai su, bez iznimke, mukarci i ene, vrlo neobazrivi i beskrupolozni pojedinci.
104

Ukoliko ne razumijete to znai rije "beskrupolozau" - ta rije znai da "nisu ljudi od savjesti". Neki ljudi ive u iluziji d a j e dim cigara manje te tan od dima cigareta i da nije uzronik raka. To je veli ka zabluda. Uostalom, dim cigara mnogo je odvratniji i nepodnoljiviji od ostalog duhanskog dima. Duhan ima podmukli utjecaj na ovjeka. Mnogi su puili sve dok u njihovom grkljanu nije dolo do poja ve raka. Poli su na operaciju, izgubili sposobnost g o vora, postali tejelesno nemoni za ponovno puenje ali nisu pobijedili ovisnost o duhanu te se i dalje po stojano mue. teta koja se puenjem nanosi puaevim pluima i krvi, endokrinim lijezdama, lenoj modini itd. na prosto ne dopire do njegova duhanskim dimom za magljena ela. Trovanje puaeve krvi i sva ostala naruavanja njegova zdravlja, njegove duhovnosti i njegova ivotnog nadanja njega se naprosto ne tiu. Njemu je sasvim svejedno - sve do onog dana kad se d o m o g n e spoznaje da je doao do toke odakle vie nema povratka. Jo je besprincipijelnije i loije kad majka pui i tako ispostavlja svoje dijete degeneracji vlastite krvi i upropatavanju djetetova zdravlja. Osim toga, djeca su eksperti glede nasljedovanja. Kad vide svoje rodi telje da pue, oni u tome vide neku predodreenost glede nasljedovanja i pojaanog dokazivanja u opona anju svojih roditelja. Puenje je najoitije zataka105

vanje roditeljske dunosti, to je u najmanju ruku neto kriminalno. Poznajem mladog ovjeka koji ne pui. Oenio je mladu djevojku iz dobre obitelji, ne znajui da ona pui. Imaju dvoje prekrasne djece, i - kao to to obino b i v a - o n a je puila cigaretu za cigaretom. Tak va ena zagauje u obiteljskom domu duhanskim di m o m svaku prostoriju i sve stvari koje se nalaze u tim prostorijama. N e m a mjesta u kui gdje se ne bi osjeao trag duhanskog dima. ovjek je volio svoju enu i djecu iz sveg srca i bio je zbog duhanskog dima vrlo frustriran. Da sam ja na njegovom mjestu, ja bih se "u najboljoj namjeri" razveo od supruge i preuzeo skrbnitvo nad svojom djecom. Moj je otac puio za vrijeme mog djetinjstva. Mi slio sam tada da bi bilo sasvim u redu kad bih i sam inio isto ono to sam imao priliku svakog dana gleda ti u svojoj okolini. Jednog dana ukrao sam malenkost njegova duhana i savio cigaretu od novinskog papira. Vrlo brzo snala me oeva srdba i uza sve rune rijei dobio sam pravih batina. To me dovelo u nedoumicu, moda ipak nisam smio uzeti taj duhan, pomislio sam u sebi. Sljedei put zgnjeio sam nekoliko suhih du hanskih listova i ponovila se ista stvar. Posljedice su bile iste - od poetka do kraja. Ovdje m o r a m napomenuti d a j e moj otac bio pastor baptistike crkve. Nakon drugog dobivanja batina dugo sam razmiljao o tome je li puenje doista tetno za mene - neuko, nekolovano dijete koje je religiju

upijalo s prvom liicom tople hrane - dok je navjesti telju evanelja bilo doputeno da svoje tijelo truje i zagauje otrovom to g a j e meni strogo zabranjivao. Sve do dananjeg dana ne m o g u razrijeiti tu protur jenost! Moda e m o j e d n o g dana pronai odgovor.

107 106

Odande tee desnom stranom prsiju, od desne ruke i desne strane glave. Iz svih preostalih dijelova tijela limfa tee u mlijeni prsni tijek u gornjem prsnom kou. Devetnaesto poglavlje Izbjegavajte limunadu i napitke od coca-cole!

Napitci
Mi m o r a m o piti razne tekuine, kako bismo odrali ravnoteu vode u svom tijelu. Tijelo se satoji od ezdesetipet do sedamdeset posto vode. Otprilike etiri litre vode izlui se iz tijela u roku od dvadesetietiri sata kroz pore na koi, bubrege i ostale organe izluivanja. Da bismo odrali pravilnu uravno teenost vode, mora se taj gubitak vode nadoknaditi. Oko etiri litre vode u tijelu ini sastavni dio krvi i cirkulira pod pritiskom pumpanja srca. P o m o u tog pritiska ili pumpanja voda zajedno s krvlju dopire u siune krvne kapilare i prodire u prostor izmeu sta nica i tkiva tijela, pri emu se svaka stanica kupa u toj vodi. Ta vodenasta krv poznata je kao limfa. Tako s m o doli do krunog sustava limfe. Limfa cirkulira vlastitim krunim kanalima itavim tijelom. Ti kanali poznati su kao limfni sustav. Limfni sustav poinje na mjestu gdje se u mreu hvata limfna kapilara na kraju svakog krvnog suda. Limfni sudovi tjera ju limfu pomou jugularnih vena u srce i krvotok.
108

Jedna od zadaa limfe sastoji se u odstranjivanju otrovnih tvari iz krvi i drugih dijelova tijela. A k o vam je doista stalo do sjajnog zdravlja, imajte stalno na pa meti sljedee: sve to unosite u svoja usta, bilo jelo bilo pie, dospijeva naposljetku u krv gdje limfa od stranjuje otrove. Osim toga, strujanje limfe posvuda u vaem organizmu nastoji sprijeiti prodiranje otrov nih tvari i bakterija u krv. Kad se limfni sustav priblii pragu tolerancije gle de otrovnih i tetnih tvari, javljaju se otekline limfnih lijezda. Posljedice takvog stanja mogu se oitovati kao tumor, rak, elefantzizam, Hodkinova bolest, leu kemija i ostale patnje. Stoga se itekako isplati razmi ljati o zdravlju, kad pojedemo ili popijemo neto to nije ba preporuivo za nae tijelo. "Soft-drinks" naprosto se ne uklapaju u zdravo tije lo, a u bolesno j o manje. Imate li vi uope kakvu pre dodbu to se sve primjenjuje kod proizvodnje limunada, coca-cole i drugih napitaka? Ponajvie eer i ugljini dioksid. Pijete li takva pia, vi dodajete ugljini dioksid ionako obilnim koliinama, to dovo109

di do pojaane frekvencije vaeg srca i prijeti vam no vim nelagodama, unato vaem trenutnom dobrom raspoloenju. Ugljini dioksid koji se upotrebljava kod proizvod nje "soft-drinks" napitaka dobiva se proizvodnjom ka trana ili pomou reakcije vapna ili natrona i sumporne kiseline. Isto vrijedi i za "najii bijeli eer" u kome nema ni traga hranjive tvari, jer se obraduje na viso kim temepraturama i pomou sumporne kiseline. Fo sforna kiselina je takoer jedan od razarajuih sastojaka tih napitaka. Njihove boje, tako privlane naim oima, zaluuju na razum, j e r se u biti radi o proizvodima ugljena i katrana koji j a k o oteuju iona ko osjetljiv probavni sustav. I da zakljuimo: vrsto vjerujem da limunada i coca-cola nanose veliku tetu naem tijelu.

koja dopire u krv i organizam kroz stijenke eluca bez nuno potrebnog probavnog procesa. On dospijeva u podruje mozga gotovo istog trena kad smo ga popili, djelujui tetno na mozak i sustav endokrinih lijezda. Mlijeko nije po prirodi predvieno kao napitak za ovjeka. O n o je hrana za malu djecu i trebalo bi sluiti samo u tu svrhu. To je elementarna injenica, iako po stoje okolnosti u kojima se stvar mijenja. Kravlje mli jeko je u ljudskoj prehrani najee ivena namirnica koja stvara si uz. T a j e tema detaljno obraena u mojim knjigama "Svjei sokovi od voa i povra" i "Svakod nevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Uistinu korisni napitci jesu oni koji sadre u sebi obilje encima, a njihov izbor o g r a n i e n j e na sokove od svjeeg, sirovog povra i voa, te na ajeve od raz nih biljaka. Postoji na tisue i tisue biljaka koje stoje ovjeku na raspolaganje. One su istovremeno korisne i kon struktivne, j e d n o m rijei od neprocjenjive vrijednosti. Ne smiju se kuhati. Dovoljno je staviti ih u vodu ne to pliju od 15 stupnjeva, da bi se izvuklo iz njih ono naj bolje.

Pivo razara bubrege Pivo pridonosi degeneraciji bubrega. Englezi i Ni jemci prednjae u ispijanju piva. Zato nije udno to je Velika Britanija meu zemljama s najviom stopom bubrenih oboljenja meu civiliziranim narodima. Je dino je Njemaka ispred nje. Sjedinjene amerike drave nalaze se na najboljem putu da stignu Engleze i Nijemce. Alkohol je jedan od najgorih otrova za ovjeka tjelesno, duevno i duhovno. Alkohol je jedina tvar
110

111

dvjesto vrsta - svaka od njih pronai e bez zabune i nepogreivo svoje mjesto u podruju glave, eluca ili nonih prstiju. Dvadeseto poglavlje Obinom ovjeku nije ba lako shvatiti d a j e ener gija koja pokree lijezde na djelovanje zapravo sve mirska sila koju nije lako definirati, osnovni pokreta ivota i zbivanja posvuda u ovom naem svemiru. Epifiza je antena ili primatelj te svemirske energije ili sile koja se kod prodiranja u tijelo reducira na nape tost dostupnu i primjenjivu u dotinom tijelu, te sama prodire u svaku endokrinu lijezdu i u sve organe i di jelove tijela. To je najzagonetniji razlog zbog kojega ste u stanju drati na okupu tijelo, duu i duh, te iz go dine u godinu, desetljeima ivjeti onako kako ste na vikli. Ta svemirska ivotna sila vjena je i neunitiva, j e dino je tijelo podreeno unitenju, degeneraciji i ra spadanju - kad se vie ne m o e brinuti o nunim ivotonosnim tvarima koje stanice i tkiva iz kojih se sastoji regeneriraju i p o n o v n o oivljavaju.

Endokrine lijezde
Rndokrine lijezde su lijezde s unutarnjim izluivanjem, to znai da izluuju ili proizvode hor mone, ekstremno djelotvorne tvari koje se primjenju ju u neznatnim koliinama te pomou osmoze dopiru izravno kroz stijenke lijezda u krv. Tekuina tih hormona je doista tajanstvena, ali jed no je sigurno, bez njih nae tijelo ne bi moglo usposta viti ravnoteu i ne*bi moglo pravilno funkcionirati. Gotovo da nema djelatnosti tijela koja ne bi na bilo koji nain, izravno ili neizravno, ovisila o nazonosti hormona. Pravo je udo, kako su endokrine lijezde stalno djelotvorne, kako meusobno surauju, i na koji nain svoje hormone besprijekorno i na vrijeme alju u najudaljenije dijelove tijela. Zadivljujua je predodba o tome kako neznatna kap krvi biva okrijepljena h o r m o n o m koji se ba u pravi trenutak naao ondje gdje je najpotreniji. Uosta lom, ukae li se odjednom potreba za razliitim vrsta ma hormona - bilo d a j e rije o samo dvije vrste ili o
112

113

Vane lijezde i centri u podruju glave i vrata

Pod procesom degeneracije podrazumijevaju se naravno i drugi uzronici. Neke od njih imali smo pri liku upoznati. To su negativni osjeaji koji mogu zah vatiti i razoriti ovjeje tijelo.

Jetra
Jetra je najvea, najkompleksnija i najaktivnija en dokrina lijezda u vaem organizmu. Razmislite li malo dublje o velikom broju bolesti koje su izravno povezane s jetrom, bit e vam j a s n o kako su opasni poremeaji jetre do kojih dolazi ponajprije zbog ov j e k o v a nedovoljnog poznavanja tjelesnih funkcija. Neke od najpoznatijih patnji i tegoba, prouz roenih poremeajima jetre, jesu: zaepljenje, proljev, hemoroidi, uni kamenci, utica, bolesti ui, dijabe tes, depresija, pospanost, zlovolja, nervoza, abcesi, bradavice, skleroza jetre - da nabrojimo samo neke. Suoeiije s tom p o z a m a n o m listom katastrofa tre balo bi svakoga tko ita ove retke primorati na samo disciplinu, ispuniti ga eljom za postizanjem sjajnog zdravlja, natjerati ga da potrai to vie informacija o tome kako funkcionira ljudsko tijelo. Nakon toga tre bali biste svoje zdravlje shvatiti vrlo ozbiljno, svoj apetit i svoje osjeaje trebali biste disciplinirati, pod svaku cijenu odbaciti tetne i loe navike.

114

115

Izmjena tvari

Izmjena tvari podrazumijeva kemijske promjene u ivim stanicama koje osiguravaju energiju za ivotno vane procese i aktivnosti te asimiliraju novu materiju za obnavljanje istroenih dijelova. Izmjena tvari je pretvorba hranjivih sastojaka hra ne u jednostavne elemente regeneriranja stanica i tki va naeg tijela, opskrbljujui ih nuno potrebnom energijom za nae ivotne procese. Kad se izmjena tvari odnosi na ive, organske hranjive tvari, proces pretvorbe odvija se naravno bez ikakvog zastoja. Meutim, kad se encimi u hrani uni tavaju kuhanjem i doradom na previsokoj temperatu ri, hrana gubi svaku hranjivu vrijednost, a izmjena tvari koja se bavi koritenjem encima odvija se pod stresom i nepovoljnim uvjetima. I upravo pod takvim uvjetima razvija se toksemija (vidi knjigu Dr. John M-Tilden "Mit Toxamie fangen alle Krankheiten an / S toksemijom zapoinju sve bolesti"). Hrana bez ivih encima ne moe zadovoljiti izmje nu tvari bez odreenih kompenzatorskih mjera. U tom sluaju molekule dolinog podruja tijela budu prenapregnute, i mnogi atomi koji proizvode energiju, pogoeni tom prenapregnutou, ne m o g u se nadom jestiti i obnoviti, ve su osueni na propast. Takvo stanje m o e potrajati godinama. Meutim, dan konanog obrauna dolazi sasvim neoekivano, kad
116

se na ovjekovo veliko iznenaenje pojave bolesti prouzroene manjkavom prehranom. Sva hrana koju ovjek j e d e mora tijekom probavnog procesa postati tekua, atomi i molekule iz kojih se sastoji moraju se odijeliti u zasebne cjeline kako bi putem osmoze m o gli prodrijeti u stijenke crijeva i preko vratara eluca dospjeti u jetru. Pokuajte sebi predoiti kako su milijuni i milijuni atoma vlaknastih struktura iz kojih se sastoji hrana razdvojeni, a ipak ujednaeno pomijeani u oitom neredu, i kako se pro.vlae kroz beskonano sitne cijevice dok ne dospiju u jetru. Taj udesan postupak omoguen je zahvaljujui regulaciji i kontroli koju provode endokrine lijezde kod svake funkcije i ak tivnosti ovjejeg tijela, a osobito kod izmjene tvari. Svaka lijezda ima vlastito podruje rada u stanicama jetre. Unutarnje izluevine jetre djeluju na izmjenu ugljikohidrata, bjelanevina i masti koje dolaze iz tankog crijeva, rastvaraju se na sastavne dijelove i kao takvi zadovoljavaju potrebe tijela.

Kako jetra vri izmjenu kroba i eera

lako hrana mora proi kroz tanko crijevo dugo ot prilike est metara, prije nego to hranjive tvari dospi ju u jetru, obino se u ostatku hranjive mase koja naputa tanko i dospijeva u debelo crijevo nae j o
117

pokoja hranjiva tvar. Iako je zadaa debelog crijeva da izbaci iz tijela tvari kojima je tanko crijevo oduzelo hranjivu vrijednost, ipak se j o uvijek nae kakav zao stali djeli hranjivih tvari. Stoga je zadaa prvog dijela debelog crijeva da sve te ostatke hranjivih tvari pomou o s m o z e posreduje prema krvi koja e ih pre nijeti u jetru. Zatrovanost takvih hranjivih tvari dolazi osobito do izraaja kad se uslijed zaepljenja ili drugih pote koa s izluivanjem poinju skupljati u debelom crije vu zajedno s ostalim trulim otpadnim tvarima. Nije li nas Stvoritelj obdario predivnim, najudesnijim tije lom! Ugljikohidrati obuhvaaju krob i eer. Kad bi se krob kao takav domogao jetre, vrlo brzo bi doveo do zaepljenja. krob se obrauje ve slinom u ustima. To je prvi probavni proces u svrhu izmjene kroba u eer. Na kon toga na posao prianjaju probavni sokovi i tanko crijevo, sve dok se ne postigne izmjena kroba u eer. krob nije rastopiv u vodi, za razliku od eera. Ra stopljen eer dospijeva u jetru kroz stijenke crijeva i kroz ilu vratnicu. Kad dospije u jetru, stvara se glikogen koji ga pretvara u glukozu. Glikoza se pohranjuje u stanicama jetre, kako bi zadovoljila potrebe tijela za eerom i proizvodila to plinu i energiju. Glikogen vri zatim p o n o v n o izmjenu glukoze u onu vrstu eera koja je potrebna stanicama 118

i tkivima tijela, aljui ga putem krvi u venu jetre odakle se otprema na odreena mjesta. Ne optereujte svoje tijelo koncentriranim kro bom i koncentriranim eerom, ako se elite radovati sjajnom zdravlju!

Kako jetra vri izmjenu bjelanevina Bjelanevine su organske tvari koje se uglavnom sastoje iz elemenata ugljika, vodika, duika i kisika. Karakteristine su za ivu materiju i nalaze se u raz liitim oblicima u ljudima, ivotinjama i biljkama. Bjelanevine su glavni sastojak stanica i tkiva. U sebi sadre oko dvadesetitri razliite aminokiseline. Nijedna bjelanevina ili bilo koja aminokiselina ne dospijeva iz hrane koju smo pojeli neizmjenjena u cri j e v a i jetru. Svaka bjelanevina i sve aminokiseline rastvaraju se tijekom probavnog procesa na jednostavne mole kule iz kojih se sastoje. Ti elementarni dijelovi dospi jevaju u jetru kao pojedinani atomi i molekule. Jetra ih obrauje i pretvara u o n e aminokiseline i bje lanevine koje su najpotrebnije za regeneraciju i na domjestak istroenih stanica i tkiva u naem tijelu. Postoje tri izvora iz kojih jetra crpi materijal za nuno potrebnu obnovu aminokiselina i bjelanevina:
119

1. Iz bjelanevina od povra, salata, voa, oraha i sjemenki, te iz svjeih, sirovih sokova od voa i povra. 2. Iz koncentriranih bjelanevina mesa od ivoti nja, riba i ptica te iz koncentriranih "dopunskih ivenih namirnica". 3. Iz zraka koji udiemo. Prva dva izvora ne trebamo posebno objanjavati. Trei izvor, zrak, je ivim biima neto samo po sebi razumljivo, ali se openito ne smatra i ne cijeni kao iz vor bjelanevina. Zrak koji udiemo sadri u sebi ot prilike osamdeset posto duika i dvadeset posto kisika. Duik je jedan od najhitnijih sastavnica svih aminokiselina i bjelanevina. Kisik pomae pri disanju i predstavlja vanu sa stavnicu ljudske i ivotinjske tjelesne organiziranosti. Kisik proizvodi toplinu. Sve aminokiseline sastoje se iz duika, kisika, vodika i ugljika. Ugljik to ga dobi vamo pomou hrane potreban je kisiku koji udiemo. Tijelo ga zajedno s kisikom prima preko krvi i raspo reuje u sve svoje dijelove. Duik koji udiemo zajedno sa zrakom odlazi iz krvi u jetru gdje se rastvara na atome i molekule koji . potrebni za stvaranje aminokiselina i bjelanevina potrebnih stanicama i tkivima tijela. Pogreno je tvrditi kako bismo svoje tijelo morali opskrbljivati "gotovim bjelanevinama". O n o to je tijelu stvarno potrebmo jest materijal -- atomi i mole120

kule odreene vrste - pomou kojih se proizvodi vrsta bjelanevina potrebna stanicama i tkivima tijela za postizanje sjajnog zdravlja. to su zapravo gotove bjelanevine?

Gotove, savrene bjelanevine sadre u sebi sve aminokiseline. Takve gotove bjelanevine jetra ne bi fizioloki bila u stanju primiti. Takve se bjelanevine moraju rastvoriti u svoje sastavne dijelove, u aminoki seline koje se potom obrauju tijekom probave. Ako vam to nije posve j a s n o , zadrite se malo na svojoj nutrini i razmislite biste li vi pojeli ivo pile ili patku, fazana ili gusku? Vi to zacijelo ne biste uinili! Prvo biste ivotinju usmrtili i odrezali joj glavu. Za tim bi joj oerupali perje. Potom slijedi "obrada", od stranili biste iznutrice, razrezali je na poeljne komade za kuhanje i posluivanje, i kad se nae na stolu, neete je odjednom pojesti, ve zalogaj po zalo gaj. Jesam li u pravu? Ista stvar dogaa se i s bje lanevinama. Svaki komad mesa, svaka ivotinjska bjelanevina, svaka bjelanevina od riba ili peradi sa stoji se od aminokiselina, a svaka aminokiselina sa stavljena je od atoma i molekula u odreenom koliinskom omjeru. Va probavni sustav obrauje bjelanevine i ami nokiseline tako da one mogu dospjeti u svojim sastav nim dijelovima u jetru gdje se opet sastavljaju u
121

odreene vrste koje su upravo najpotrebnije stanica ma i tkivu tijela.

mogle dospjeti u jetru koja ih potom alje u sve dijelo ve tijela. Masti se stvaraju spajanjem odreenih kiselina s glicerinom. Rije je o kiselinama kisika, ugljika i vo dika. Doe li do neuravnoteenosti tih elemenata, ma sti e se kao masna tkiva zadravati u dijelovima tijela, upravo ondje gdje su po prirodi stvari najmanje poeljne. U djetinjstvu se ugodna popunjenost moe tolerira ti, ako je rije o prirodnom razvitku i dobroj rasporeenosti osnovnih elemenata, ako je djetetova prehrana primjerena njegovu uzrastu. Prevelike koliine masti mogu kod djeteta prouzroiti poveanje krajnika, titnjae i limfnih lijezda. Osim toga, takva djeca naginju pretjeranom stvaranju sluzi koja dovodi do prehlada i ostalih uobiajenih "djejih bolesti" (vidi knjigu Arnolda Ehreta, Ljekovita hrana bez sluzavosti). Kad jednom proe mladenako doba, pretjerana masnoa i bolest postaju praktiki j e d n o te isto. Debe li ljudi ne znaju s t o j e istinsko zdravlje, oni e s vre menom najvjerojatnije podlei upali plua, sranom ili modanom udaru, aterosklerozi ili nekim drugim smrtonosnim bolestima. ovjek bi s navrenih trideset godina trebao posto j a n o teiti za vitkou svog tijela. Taj cilj moe se po stii jedino prevladavanjem lijenosti i svladavanjem neumjerenosti u jelu i pilu. Bitne pretpostavke smanji123

Kako jetra vri izmjenu masti Kvantiteta i kvaliteta masti u naoj hrani i naem ti jelu za mnoge je ljude prilino velika zagonetka. Tema "mast" najraireniji je paradoks koji zbunjuje m n o g e ljude. Debeli ljudi ele smraviti, a mravi za dobiti koji kilogram vie. Takva je priroda ovjeka. Kakvu funkciju imaju masti u tijelu i koje posljedice mogu nastupiti, to nije ba uvijek lako predvidjeti. Netko moe nekoliko dana postiti i umjesto da iz gubi na teini, dobije koji kilogram vie, na svoje veli ko iznenaenje. S druge strane, neki mravko moe pojesti enormne koliine hrane, a da se to ne prim jeuje na njegovoj teini. Masti su u svojoj osnovi poveznice kiselina ije molekule se sastoje iz elemenata ugljika, kisika i vodi ka. Volumen i poredak tih triju elemenata vrijede za ivotinjske masti i masti u obliku lakog ili biljnog ulja. Izmjena masti u tijelu mogua je na isti nain kao i izmjena svih ostalih ivenih naimirnica, samo pod uvjetom da se rastvore na molekule i elemente iz kojih su sastavljene. Tijekom procesa izmjene masti se tope i rastvaraju na primarne elemente kiseline, kako bi
122

vanja tjelesne teine i postizanja eljene vitkosti jesu pokretljivost i umjerenost u pogledu vrste i koliine hrane koju j e d e m o . Dobro odravanje tijela trebalo bi poslije tridesete godine postati obvezujuom navikom koja e trajati do kraja ivota. Posveuje li ovjek svom tjelesnom stanju, svom uspravnom dranju, dolinu panju, on time zacijelo pridonosi eljenoj izdrljivosti i budno sti itavog organizma.

rada

endokrinih

lijezda,

to

povlai

za sobom

odreene tekoe kod same izmjene masnih tvari. Mast se zadrava u tijelu kao m a s n o tkivo, umjesto da svojim sagorijevanjem stvara tjelesnu energiju. Opseg hrane koja se uzima u pretjeranim koliinama ne mora uvijek imati za posljedicu pretilost. Mnogi mravi ljudi postali su upravo zato mravi, jer su jeli vie nego im je bilo potrebno, tako da su preopteretili proces probave i preuzimanje hranjivih tvari, znatno umanjivi njihovu uinkovitost.

Kako smraviti

Tajna i klju za postizanje sjanog zdravlja nalaze se u postojanoj umjerenosti u svakom pogledu! Opasno je uzimati lijekove za mravljenje, a isto je tako opasno uzimati bilo kakve preparate za dobivan je na tjelesnoj teini. Polazei od spoznaje da su takvi lijekovi u biti tetni, da remete proces izmjene tvari u tijelu, mi znamo da se njihovim uzimanjem nee ot kloniti uzrok, nego da u najboljem sluaju mogu po sluiti kao privremeni izlaz. Post

Prva mjera koju morate poduzeti, elite li smanjiti svoju tjelesnu teinu, jest temeljito ienje debelog crijeva pomou ispiranja. To je s a m o po sebi razumlji vo i logino, budui d a j e velik dio masnih tkiva po sljedica nagomilavanja otpadnih tvari u crijevima, to oteava probavni proces i pravilno izluivanje. Naravno da ne smijemo zanemarili injenicu da se suvine masti nagomilavaju pod silnim pritiskom na ih osjeaja. Osjeaji imaju velik utjecaj na endokrine lijezde, ali ne smijemo zaboraviti d a j e ovjek u stan ju kontrolirati svoje osjeaje. Ovladava li ovjek svo jim osjeajima, sve e lijezde biti spremne za suradnju i dobrovoljno reagiranje. Ukoliko se kontrola nad osjeajima kojim

sluajem izgubi, dolazi do poremeaja uravnoteenog


124

Umjesto lijekova, bilo da se na dobivanju tjelesne teine, podvrgnuti sebe kontroliranom nipoto ne smije trajati due od

radi o mravljenju ili m n o g o je pametnije programu posta. Post est ili sedam dana.
125

Svakodnevno ienje debelog crijeva za vrijeme posta nuno je radi spreavanja ponovnog uzimanja otrova za vrijeme tjelesne procedure ienja. Ukoli ko j e d n a kura posta nije bila dovoljna, moe se nasta viti s novom, ali tek nakon pauze od najmanje tri do etiri dana. Morate znati da post koji bi trajao vie od sedam dana moe u tijelu izazvati neeljeni uinak. To znai da se stanice tijela poinju meusobno prehranjivati, budui da im nedostaje ispravna, prirodna hrana. To bi moglo biti vrlo opasno. Za vrijeme posta ne bi se trebala jesti nikakva teka hrana, ali zato ovjek koji posti treba uzimati velike koliine vode ili razrijeene sokove od svjeeg i siro va voa. N a k o n zavrenog posta najmanje tri dana ne smije ovjek uzimati velike koliine teke hrane, zato stoje tijelo imalo priliku odmarati se i oputati za vri j e m e posta, tako da se ne moe odmah naviknuti na probavne djelatnosti. Najbolja hrana prvog i nekoliko narednih dana poslije zavrene kure posta jesu svjei, sirovi sokovi od povra i poneki svjei, sirovi plod voa. Nemojte se zaluivati "tablicama mravljenja"

neete nikad vidjeti na njivi kako vue za sobom plug. Ba kao to neete vidjeti konja za vuu ili oranje na hipodromu kako se takmii s ostalim trkaim konji ma. Isto vrijedi za ljude. Neki ljudi pucaju od nervoz ne napetosti i snage, dok su drugi istovremeno flegmatici, a moda i prave lijenine. Kad ovjek uspije dovesti pod kontrolu j e d n o i drugo, uinio je velik korak u smjeru postizanja sjajnog zdravlja. Na kraju krajeva, najvei teret ovjekove neobazrivosti glede uzimanja najbolje hrane u umjerenim koliinama pada na jetru. I upravo ete vi sami osjetiti svu patnju koja nastaje zbog nesposobnosti jetre da funkcionira to ispravnije i djelotvornije. Energija je najvaniji i najhitniji imbenik koji odrava pravilnu uravnoteenost tijela te nam tako omoguava bolji i bogatiji ivot. Osjeti li tijelo nedostatak energije, ono e taj nedostatak nadomjestiti oksidacijom masnoa pohranjenih u jetri. Razmislite li malo dublje o svemu to ste proitali na prethodnim stranicama, nee vam biti teko shvati ti svu sloenost funkcioniranja jetre tijekom probav nog procesa. Imate li na pameti izmjenu kroba i eera, stvaranje aminokiselina za dobivanje bje lanevina te pretvaranje masti u tekuinu - uvidjet ete da nije nikakvo udo to dolazi do oboljenja jetre ako tijelo ne dobiva ispravnu hranu. 127

koje su posvuda u modi. Na svijetu ne postoje dva ovjeka istih osobina, stoga vam nit vodilja mora uvi jek biti struktura tijela, njegova veliina i tjelesna graa. Konja koji slui za jahanje i konjske utrke 126

Najozbiljniju tetu nanose jetri alkohol i nikotin, pretjerane koliine mokrane kiseline, preobilni i preesti obroci od mesa, jela peena na ulju ili masti, te ivene namirnice u kojima ima previe kroba i eera. Najbolja specijalna hrana za jetru je med, koji se brzo pretvara u glikogen, zatim mijeani sokovi od si rove mrkve, cikle i krastavaca. To su glavni sastojci hrane potrebne jetri koji ovjeku j a m e sjajno zdravUe.

Dvadeset i prvo poglavlje

Hipotalamus
Va hipotalamus nije nikakva lijezda, ali nema lijezde u vaem tijelu koja ne bi bila izravno ili neiz ravno pod njegovim utjecajem, pod utjecajem njego vih mnogobrojnih i razliitih funkcija. Hipotalamus je jedan od najvanijih i najhitnijih arita ovjekova or ganizma. Spoznaja vrlo sloenih i u svim dijelovima tijela djelatnih funkcija hipotalamusa m o e ovjeka oslo boditi od mnogi strahovanja i frustracija. Posveuje li ovjek potrebama tijela nunu pozornost, te istovre meno ovladava svojom duom i osjeajima, on uveli ke doprinosi uravnoteenom djelovanju hipotala musa. Hipotalamus je u stvari sveanj vlakana i stanica u sreditu lubanje i srednjeg mozga. Njegovo djelovan je oituje se gotovo u svim funkcijama endokrinih li jezda. Oi, organi sluha, izmjena tvari, krvni tlak (i onaj gornji i onaj donji), izluivanje vode, uravno teenost vode u tijelu, odravanje temperature, apetit i

128 129

glad, fenomen spavanja, praktino svaka duevna, tje lesna i duhovna funkcija i aktivnost na bilo koji nain, izravno ili neizravno, pod utjecajem je ili kontrolom djelovanja hipotalamusa. Prolo je tek pedeset godina otkako se hipotalamusu poela posveivati posebna panja. Meutim, po druje njegovih zadaa toliko se proirilo, d a j e ovjek cijelo to vrijeme uspio otkriti tek najvanije aspekte njegova znaenja za na svakodnevni ivot. Mnoge aktivnosti hipotalamusa, pogotovo na podruju ovje kova duhovnog razvitka, bile su sve do nedavno neot krivene, samo zato jer nije bilo znanstvenika koji bi u ivotu duhovno nasluivali s one strane tejelesnog.

Endokrine lijezde

Elektrina snaga ivota


Da bismo mogli spoznati silan utjecaj hipotalamu sa, m o r a m o se posvetiti prouavanju epifize. Epifizu bismo mogli usporediti s radio antenom koja iz atmo sferskog okruenja hvata struju svemirske energije, struju koja djeluje poput elektrine struje kad dospije u tijelo. Svemirska energija je beskrajna, iskonska snaga koja proima itav svemir, koja odrava planete na njihovim krunim putanjama te djeluje izravno u samu sr svake pojedine stanice ovjejeg tijela.

131

130

Kao to se na stotine tisua volti elektrine energije iz neke ogromne hidrocentarale alje elektrovodovima do transformatora u neposrednoj blizini vae kue, tako svemirska energija dospijeva pod neopisivo viso kim n a p o n o m u epifizu, i zacijelo bi spalila itavo tije lo da nije pohranjena u transformator koji smanjuje visoku napetost svemirske energije do te mjere da m o e zadovoljiti potrebe svakog pojedinanog tijela. Transformator svemirske energije u srednjem mozgu poznat je pod nazivom talamus. Rije je o strukturi sive m a s e stanica i tkiva u srednjem mozgu koja skuplja energiju iz epifize, ublaava je i kontroli ra te na taj nain dovodi u sklad s tjelesnim, duevnim i duhovnim razvitkom i potrebama pojedinanog ov jeka. M n o g i ljudi kojima je taj postupak poznat oznauju epifizu kao ovjekovu duhovnu lijezdu. Hipotalamus se nalazi neposredno ispod talamusa i on je najgornji centar skupljanja ivotonosne svemir ske energije koja se u ovjejem tijelu manifestira kao ivotna snaga. Ta ivotna snaga alje se iz hipotala musa u sve dijelove tijela. Najvanija tekuina u tijelu je lena modina. Ta tekuina bavi se svemirskom energijom ili ivotnom snagom vie od bilo kojeg drugog dijela tijela, izuz m e m o li epifizu i talamus. Lena modina kola kral jenicom, ispunja onu jabuicu, podmazuje slune organe, u njoj se kupa svaki ivac naeg tijela. Svaka lijezda u tijelu ovisi o odnosu prema osjetljivom dje132

lovanju lene modine, a to osjetljivo djelovanje uk ljuuje u sebe i hipotalamus. Hipotalamus lei neposredno iznad hipofize te pomou spleta ivaca i krvnih sudova koji se ire od hipofize utjee ili kontrolira funkcije i aktivnosti nad bubrenih lijezda, titnjae, jetre, guterae, testisa kod mukaraca i jajnika kod ena. Hormoni koji pot jeu od razliitih lijezda aktiviraju se jedino zahval jujui utjecaju hipotalamusa. Bubrezi se uglavnom reguliraju pod hormonskim utjecajem hipotalamusa preko hipofize. M n o g e smet nje mokranih organa prouzroene su poremeajem hipotalamusa. Emocionalno uzbuenje ima neposredan uinak na hipotalamus i utjee na tlak krvi u itavom tijelu - a prije svega na srce. Onaj tko je toga svjestan rado e izai na zrak i nabrojiti do deset prije negoli progovori ili zapone s radom, kako bi zadrao normalan tlak i pruio krvotoku priliku normalnog funkcioniranja.

Jeste li osjetljivi na vruinu ili na hladnou? Hipotalamus je va najbolji termometar. Kao i sva ki drugi dio vaeg tijela i hipotalamus moe biti zah vaen tumorom ili nekim drugim oteenjem, ako ovjek zanemari unutarnju istou tijela te izbjegava uzimati dovoljne koliine sirove hrane. Razvije li se u hipotalamusu tumor ili neko drugo oteenje - to se
133

dodue vrlo rijetko dogaa - moe to dovesti do pore meaja temperaturnog ustroja tijela. Ako se ovjek brine o svom tijelu, i ako je rije o zdravom hipotalamusu, tada e hipotalamus aktivirati potrebne ivane mehanizme za odstranjivanje previ soke temperature pomou stimuliranja disanja, srane frekvencije i lene modine. A k o se temperatura krvi prekomjerno povisila, ovjek se poinje znojiti; na kon preznojavanja tjelesna temperatura se opet nor malizira i ovjek se osjea dobro. A k o je hladno, hipotalamus djeluje ograniavajue na isijavanje topline iz organizma, to ima za posljedi cu zadravanje topline u tijelu. I sama toplina proizvo di se u tijelu pomou hipotalamusa uslijed sagorjevanja tijekom izmjene tvari. U tome ima znaajnog udjela i lijezda titnjaa. Sva krv koja cir kulira tijelom prolazi kroz titnjau. Slijedom te inje nice tetne tvari u krvi ne zahvaaju samo titnjau, ve i sam hipotalamus. tetne tvari u krvi, zahvaljujui njenom cirkulira nju po itavom tijelu, dospijevaju u hipotalamus i mogu znatno nauditi tom dragocjenom termostatu te prouzroiti poremeaj u njegovu funkcioniranju. Te tetne tvari dospijevaju pomou krvi u hipotalamus iz debelog crijeva, kad zbog nagomilavanja otpadnih tvari doe do zaepljenja debelog crijeva. Da biste svoj hipotalamus uspjeli odrati u dobrom, snanom i energetskom stanju, pazite na to to jedete i vodite bri gu o tome da va sustav izluivanja bude ist.
134

Trebala bi nam itava knjiga da bismo barem u d o nekle razumljivom obliku prikazali viestruke zadae hipotalamusa. Naglaavam to zato da vam bude to ja snije od kolike je vanosti brino paziti na sve tjele sne, duevne i duhovne navike i stajalita, hoemo li da nam to sredite od ivotne vanosti u naem tijelu bude od pomoi u postizanju i ouvanju sjajnog zdravlja.

135

itavom tijelu od glave do nogu, kod djelovanja pora na koi koje se na vruini otvaraju a na hladnoi zat varaju. Dvadeset i drugo poglavlje Stranji reanj hipofize upravlja procesom opskrbljivanja vode u tijelu, izvanredno vanom dje latnou, ako znamo da se tijelo najveim dijelom sa stoji od vode. Ta djelatnost ukljuuje stalnu izmjenu vode izmeu krvi i tkiva. I zato mora voda u tijelu biti ista i zdrava. Zadaa hipofize je takoer da upravlja izluivan j e m vode preko bubrega. Kao regulatori temperature bubrezi su u vrijeme hladnoe aktivniji, jer se u tom sluaju zatvaraju pore na koi i onemoguava od stranjivanje topline kroz kou. S druge strane, na vruini se pore otvaraju kako bi se kroz njih odstranila suvina toplina. U tom sluaju dolazi do odgovarajue redukcije u radu bubrega. Hipofiza proizvodi nekoliko razliitih vrsta hor mona. Jedan od njih bavi se izmjenom masti i ugljikohidrata, ime omoguuje stvaranje glikogena za srani mii i ostale miie. Osim toga, utjee na rast kostiju i miia. Drugi potie stvaranje hormona nad bubrenih lijezda. Trei stimulira izluivanje i ra spodjelu hormona titnjae i ostalih itekako znaajnih i uinkovitih hormona. Kao najbolja hrana za hipofizu dosad su dokazane slijedee vrste povra: repa, mrkva, krastavci, celer i
136 137

Hipofiza
Hipofiza se satoji od tri pojedinana renja, a njo me u svemu upravlja, na nju utjee i njen rad kontroli ra hipotalamus. Podijeljena je na tri podruja: prednji, srednji i stranji i reanj. Srednji reanj hipofize je vrlo malen, u usporedbi s veliinom ostalih lijezda. Njegov utjecaj na ovjeka u neku je ruku presudan, budui da kod spolnog odno sa regulira izbacivanje sperme te izravno utjee na tip embrija u nastajanju. Reproducira uglavnom karakte ristike oca. Prednji reanj hipofize regulira izluivanje ili stva ranje hormona u titnjai, u nadbubrenim lijezda ma, u jetri, u mukim i enskim spolnim lijezdama, a regulira i stvaranje inzulina u guterai. Stranji reanj hipofize, koji je takoer pod veli kim utjecajem hipotalamusa, upravlja i regulira tjele snu temperaturu. Taj upravljaki mehanizam pravo je udo glede svoje sloenosti (kompleksnosti). On ima udjela kod temperature krvi, kod stvaranja znoja po

perin, pogotovo ako se uzimaju u obliku sokova, bilo pojedinano bilo mijeano. Svjee sezonsko voe takoer je vrlo dobro.

D v a d e s e t i tree p o g l a v l j e

Nadbubrene lijezde
Nadbubrene lijezde su dvije kape ili haube smjetene na samom vrhu lijevog i desnog bubrega. Njihova zadaa je takoer mnogostruka i vrlo vana. Nadbubrene lijezde upravljaju menstruacijom i djelovanjem spolnih lijezda. U nihovoj nadlenosti je takoer uspostavljanje ravnotee izmeu odreenih elemenata u tijelu, na primjer, izmeu kalcija, fosfora, klora i natrija - klor i natrij uglavnom kao sastavni di jelovi krvi. Te su lijezde nadlene i za odreene fun kcije organa vida, na primjer za priirenje zjenica. Nadbubrene lijezde imaju zajedno sa solarnim pleksusom, spletom ivaca u eluanom udubljen)u, presudnu ulogu glede stanja uzbuenosti i emocija. Budui da nadbubrene lijezde upravljaju odreenim funkcijama peristaltike, neispravnost nji hova djelovanja dovodi do poremeaja, nadraujuih stanja i velikih tegoba u probavnom sustavu. Pore meaj tih lijezda je nadalje odgovoran za tumore, za niski krvni tlak pa ak i za stresne greve. 139

S druge strane, nadbubrene lijezde stimuliraju miie i ivani sustav, a j e d n a k o tako obnavljaju strukturu stanica i tkiva. Pretjerana spolna aktivnost oteava i remeti stva ranje hormona i funkcije nadbubrenih lijezda. To tetno djeluje na itavo tijelo, poev od glave i mozga pa nadalje. Nadbubrene lijezde uistinu su rogovi ispunjeni hormonima. Proizvode preko pedeset razliitih vrsta i tipova hormona. Nita se u tijelu ne moe stvarati ili proizvoditi bez osnovnog materijala iz kojega se sa stoji neka tvar. U skladu s tom spoznajom nije teko zakljuiti da nije dovoljno tijelo osiguravati bilo kak vom hranom, ve ga treba osiguravati odravajuom (ivotonosnom) hranom koja se moe brzo probavili i tijekom probave izmijeniti. Nema te hrane koja bi ljudskom organizmu, a posebno endokrinim lijezda ma, bila primjerenija od svjeeg, sirovog povra, pri premljenog u obliku istih ili mijeanih sokova. Od velike je koristi za nadbubrene lijezde ako ovjek pije isti sok od mrkve ili mijeane sokove od mrkve, repe i kokosova oraha, ili od mrkve, salate glavatice i lucerne, ili od mrkve i perina. Posebno se preporuuju zeleni sokovi. Pripremaju se naravno od svjeeg, sirovog povra. Zrela papaja, koja je danas lako dostupna, takoer je vrlo korisno j e l o za pravilno odravanje uravnoteenog djelovanja nadbubrenih lijezda.
140

Svaka nadbubrena lijezda prekrivena je malom vreicom ili malom haubom koja se sastoji od dvaju razliitih slojeva. Unutarnji sloj je medulla (modi na), a izvanjski sloj je kortex (kora). Koliina krvi koja dnevno prolazi kroz medulu vea je od koliine u bilo kojoj drugoj lijezdi sline veliine, izuzev titnjae. Zadaa medulle je stvaranje hormona (adrenalina i noradrenalina), koje esto nazi vamo hormonima za sluajeve u nudi. Ti hormoni poveavaju krvni tlak, suzuju krvne sudove i ubrzava ju otkucaje srca, na primjer prilikom opasnosti ili stra ha. Hormon adrenalin potie odstranjivanje eera kroz jetru ime se poveava eer u krvi. Kortex je takoer od ivotne vanosti, hormoni kortexa omoguuju tijelu svladavati situacije kao to su intenzivna emocionalna uzbuenost i napetost miia, stresna i tegobna stanja i temperaturni ekstre mi. Umjetno stvaranje lijezdane kore poznato je kao kortison - jedan od najopasnijih lijekova koji se uzi ma za smirivanje poremeaja kakav je na primjer ar tritis, prije nego su dijagnosticirani uzroci pojave samog poremeaja. Hipofiza izluuje hormon pod nazivom A C T H skraenica za adeno-corticotropes hormon - koji ima izravan utjecaj na izluivanje hormona korteksa kod nadbubrenih lijezda. A k o se kortison uzima pogre141

no ili u zabludi, moe besprijekornu suradnju hipofize i nadbubrenih lijezda naruiti i prouzroiti ozbiljne poremeaje u tijelu, na primjer zadravanje vode u tkivu, to ima za posljedicu izblijedjele obraze, kakve su imali Brenjev i Pompidu pod stare dane. Uvijek iznova naglaavam kako je vano u svakom pogledu voditi bri iu o tjelesnom, duevnom i duhov nom stanju tijela. Propust ili zanemarivanje u bilo k o j e m pogledu dovodi naposljetku do katastrofe. Endokrine lijezde omoguavaju nam bogatiji ivot, ivot kakvim se postie i odrava sjajno zdravlje.

Dvadeset i etvrto poglavlje

titnjaa
titnjaa je, izuzmemo li jetru, najvea endokrina lijezda. To je lijezda koja upravlja ovjekovim tem peramentom, primjereno njogovoj konstituciji, priro di, karakteru, glasu, njegovim dobrim i loim osobinama. titnjaa se nalazi u vratu ispred i pokraj A d a m o v e jabuice. Ako znamo da svaka kap krvi u tijelu otprili ke svakih petnaest minuta prolazi kroz titnjau i da se iz te lijezde transportira u krv svaki dobar ili lo ele ment i svaka bakterija, nee nam biti teko shvatiti zato je titnjaa jedna od najutjecajnijih lijezda, kako na mladog tako i na starog ovjeka. Postoje dva elementa koji su neophodno potrebni za djelotvorno funkcioniranje titnjae - jod i cink. A k o ti elementi, ili samo jedan od njih, nisu u dovol jnim koliinama sadrani u hrani, ili ih uope nema, titnjaa ih ne moe uzimati iz krvi koja protjee kroz nju. To dovodi do lananih poremeaja koji znatno oteavaju ovjekovo blagostanje i najozbiljnije ugroavaju ostvarenje njegove elje za postizanjem i odravanjem sjajnog zdravlja.

142

143

titnjaa proizvodi hormon tiroksin, pri emu je znaajna uloga joda i cinka. Mikroskopski male koliine tiroksina preuzima krv tijekom svog protje canja kroz titnjau. Tiroksin regulira m n o g e tjelesne funkcije, na primjer izmjenu ugljikohidrata, oskrbljivanje tijela vodom, rad miia, ivaca i spolnih orga na. Izvanredno vana i ivotno nuna zadaa titnjae lei u njenom izmjeninom odnosu prema ostalim en dokrinim lijezdama, posebno prema hipofizi i nad bubrenim lijezdama. Nedostatak cinka i joda u organizmu dovodi do poremeaja u izmjeni masti to ima za posljedicu stvaranje masnog tkiva na mjestima gdje je to najmanje poeljno. Pretjerano stvaranje tiroksina u titnjai prouzrouje m n o g e smetnje, npr. greve, gubljenje teine, iscrpljenost, nervozu, nemir, razdraljivost, gubitak duevne i tjelesne snage, te povremene zastoje u re dovnoj izmjeni tvari. Sva ta stanja moe ovjek iz bjei, ako uzima dovoljne koliine morske trave, algi i cinka te pije sokove od svjeeg, sirovog voa i povra. U svakom sluaju najbolji rezultati postiu se, ako se ovjek podvrgne nizu ispiranja svojih crijeva. Vrijed nost i nunost ispiranja crijeva je tema koja u najman ju ruku zavrijeuje u redovnim vremenskim razmacima ovjekovu pozornost i brigu. Otrovi koji mogu nastati u debelom crijevu tijekom probave po staju upravo nevjerojatni ako smo propustili razmi ljati i posveivati se toj najvanijoj temi. 144

nu, kako bi moglo normalno funkcionirati. K a o element sagorijevanja duik se u tijelu primjenjuje za sagorijevanje istroenih i mrtvih stanica i tkiva te za njihovo izluivanje. Mi m o e m o bez hrane j o danima, pa ak i tjedni ma normalno egzistirati i obavljati svoje svakodnevne poslove, a da ne u m r e m o . Ali bez zraka ne m o e m o ivjeti due od nekoliko minuta. Krv preuzima duik, iz zraka koji udiemo, od plua i posreduje ga jetri. Jetra ga primjenjuje za o b novu i regeneraciju bjelanevina u itavom tijelu, ali i kao dopunu duiku kojega dobivamo preko hrane koju j e d e m o i pia koje pijemo. Udiemo li prljavi i zagaeni zrak, duik to ga inhaliramo oneien je razmjerno zagaenom zraku. Tako oneien duik prodire kao otrovna tvar u stanice i tkiva. Duik postaje otrovnom tvari ve u samom zagaenom zraku koji udiemo. Duik kao nositelj otrova u neistom zraku m n o g o je postojaniji i vri, o d m a h nakon udisaja dospijeva u jetru i tamo se obrauje, za razliku od duika to ga inhaliramo s hra n o m te kola cijelim krvotokom od glave do nogu. Svi otrovi u udahnutom zraku dospijevaju naposljetku u podruje mozga gdje nanose odreena oteenja. Otrovi prodiru u sustav endokrinih lijezda u p o druju mozga i oteavaju djelotvoran rad endokrinih lijezda u svakom pogledu. Ti se otrovi potom sire u druge dijelove tijela, sa svakom kapi krvi putuju kroz itav organizam. Srce razailje svakih dvadesetietiri
97

Devetnaesto poglavlje

Dvadeset i deveto poglavlje

Napitci
Mi m o r a m o piti razne tekuine, kako bismo odrali ravnoteu vode u svom tijelu. Tijelo se satoji od ezdesetipet do sedamdeset posto vode. Otprilike etiri litre vode izlui se iz tijela u roku od dvadesetietiri sata kroz pore na koi, bubrege i ostale organe izluivanja. Da bismo odrali pravilnu uravno teenost vode, mora se taj gubitak vode nadoknaditi. O k o etiri litre vode u tijelu ini sastavni dio krvi i cirkulira pod pritiskom pumpanja srca. Pomou tog pritiska ili pumpanja voda zajedno s krvlju dopire u siune krvne kapilare i prodire u prostor izmeu sta nica i tkiva tijela, pri emu se svaka stanica kupa u toj vodi. Ta vodenasta krv poznata je kao limfa. Tako smo doli do krunog sustava limfe. Limfa cirkulira vlastitim krunim kanalima itavim tijelom. Ti kanali poznati su kao limfni sustav. Limfni sustav poinje na mjestu gdje se u mreu hvata limfna kapilara na kraju svakog krvnog suda. Limfni sudovi tjera ju limfu pomou jugularnih vena u srce i krvotok.

Spolne bolesti
D o k piem o spolnim bolestima sjeam se j e d n o g iskustva koje sam doivio u ranoj mladosti. Radio sam u svom uredu. Jednog dana vratio se namjetenik, iji pisai stol je bio do mog s ruka i izgledao je kao da se doslovce borio s udovitem. Obraz mu je bio bijel poput plahte. Ree mi: "Walkeru, upravo sam po stao svjestan najstranije lekcije u svom ivotu. U toj i toj ulici upriliena je izloba votanih radova. Ako tvoj eludac moe svata podnijeti, preporuam ti da ode tamo i razgleda tu izlobu." To je naravno probudilo moju znatielju i ja sam za vrijeme podnevne pauze otiao na to mjesto. Izloba je bila upriliena u jednoj radnji iji prozori su bili ne prozirni, tako da se izvana nije moglo b a nita vidjeti. Platio sam ulaznicu i uao. Do zidova i nasred radnje, paralelno sa zidovima, bih su poredani stolovi. Na svakom stolu leala je re produkcija prirodne veliine razliitih dijelova ovjejeg tijela, a osobito su dolazili do izraaja m u ki i enski spolni organi. Najdublje su me pogodili 157

votani modeli bolesnih organa na kojima se vidjela pusto gonoreje i sifilisa. Vjerujte mi, bila je to lekcija dovoljno drastina za sav moj preostali ivotni vijek. Tisuu i tisuu puta razmiljao sam kasnije u ivo tu o tome kako bi bilo pouno da se takva izloba m o e upriliiti u svakoj koli! Promiskuitet bi nakon toga bio sasvim sigurno znatno suen. Na izlobi bi trebali prednjaiti oni izloci koji po kazuju unutranjost organa i napredovanje bolesti. Kod mukih dijelova tijela do izraaja dolazi zadravanje urina, postupno razaranje mokranog ka nala koji prolazi kroz prostatu te oteava izvravanje njene zadae. Razaranja se ire u mokrani mjehur i tijekom dvanaest mjeseci zahvaaju sluzavu kou mara te oteavaju rad mokranih organa te organa za odstranjivanje izmeta. S vremenom se bolest proiruje na oi, gdje prouzrouje sljepou, a kad prodre u krv, dovodi do oboljenja serozne koe i podmazivanja zglobova, tako da se zglobovi ukoe. Modeli enskih organa demonstrirah bi upeatljivo kako je teko dijagnosticirati prisutnost gonokoke, iako nije prolo mnogo vremena od zaraze. Postoje i brojne druge smetnje koje se ne svode samo na gonoreju ve i na druge uzronike. Neke od bolesti su atrtritis, bolesti organa vida koje ponekad dovode do posvemanjeg sljepila, kao i izobliena, kvrgava i gru ba koa. Ostale komplikacije, koje bi bile prikazane, odnosile bi se na otekle miie, degeneraciju plunih krila, upalu mozga, oteenja lene modine i otvrdnue sranog miia.
158

Trideseto poglavlje

Odgovor na vau dvojbu


ovjek je na poetku bio savren. Svemogui Bog stvorio je Adama "na svoju sliku", kao ivi hram Boga. Bog je stvorio Edenski vrt za Adama, gdje je ra slo drvee svakovrsnog voa - oima ugodnog i do brog za jelo. Bog ree A d a m u da smije ubirati i jesti voe sa svokog drveta, uz jednu iznimku. Bilo je to drvo koje je Bog nazvao "drvo spoznaje dobra i zla" i on ree Adamu: "Sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo!". Potom stvori Bog Evu, savrenu enu za A d a m a , i preda im Edenski vrt kao zaviaj. Eva poslua sotonu, avla u liku zmije, i ona s Ada m o m prekri Boju zapovijed. Ubrali su i jeli plod sa zabranjenog drveta. Posljedica toga bio je gubitak predivnog zaviaja. Od tog dogaaja ovjekova srea je ivot u bijedi! ovjeku je dana slobodna volja i on je bio svoj gospodin. Svemogui B o g postavio je pra vila, zakone i zapovijedi kao niti vodilje za ovjeka. O n e su ovjeku jamile blaenstvo, da je kojim 159

sluajem ivio u skaldu s njima, da nije bio neposlu an. ovjeanstvo se oito odluilo za nepridravanje Boje zapovijedi, to g a j e dovelo do sadanjeg kaosa u svijetu. Z n a m o d a j e i prvi, Adamov svijet bio stvo ren iz kaosa. elimo li stvoriti novi svijet, mi imamo za to sve preduvjete. Svatko od nas moe uiniti neto da se sadanje stanje nereda i nezakonitosti temeljito promijeni. Svatko mora poeti kod sebe samoga. Svaki ovjek ima tijelo koje je opremljeno snagom za borbu i sposobno je ovladavati svojim duevnim i tjelesnim djelatnostima. Dananji tempo pregazio nas je gotovo preko noi. Sati prolaze kao minute, mjeseci kao dani, ovjek se naprosto ne stigne zaustaviti, opustiti i svoju sada njost promatrati u svjetlu budunosti za kojom ezne. ovjek ne uspijeva usporiti korak, vie ne razmi lja o putu kojim kroi. Posljedica toga je trajno stanje duevne i tjelesne zahuktalosti. ovjek je ispostavljen sluajnostima svoje okoline i svom svakodnevnom radu. Takvom stanju moramo plaati danak u loem zdravlju, brigama, frustracijama i s njima povezanim negativnim odnosima koji dovode do prijevremene senilnosti, propadanja i posve nepotrebne prerane smrti. ovjeje tijelo sauvalo je u svojoj nutrini j o uvi jek sposobnost da se prilagodi prirodnom nainu ivo160

ta i prehrane, samo ako se ovjek potrudi i zauzme takvo duhovno stajalite da mu nee biti teko odbaci ti loe navike i ovladavati svojim apetitom. Zakoni prirode su vrlo jednostavni. Jedite uglavnom hranu u sirovom stanju, organsku hranu bez kemijskih dodata ka i otrovnih prskanja. Udiite svjei, isti zrak. Raz miljajte pozitivno i budite zahvalni s v e m o g u e m Bogu to vam je uspjelo otkriti ta osnovna naela, dok j o nije prekasno. Potrebno je mnogo zemlje da bi se mogla prehrani ti stoka, a j e d e m o li m e s o od goveda u naem tijelu skupljaju se prevelike koliine mokrane kiseline. ovjeku je potreban samo mali komadi zemlje na kojemu bi rasla salata, povre i voe potrebno za j e d nu obitelj. Hranjenje takvom hranom je najzdravije. Najbolje sredstvo zaslaivanja je med. Dvije ili tri konice dovoljne su da pele pokupe sav med na pov rini od nekoliko kilometara. Nijedno sredstvo za slaivanja ne moe se kao ivena namirnica usporeivati s medom. to se tie sjajnog zdravlja, rjeenje je vrlo j e d n o stavno. Ponite prouavati rijei Svetog pisma, osobi to paljivo itajte petu i estu glavu Ponovljenog zakona ili Pete Mojsijeve knjige. I sve to dosljedno provodite u svom ivotu i djelovanju.

161

Trideset i prvo poglavlje

Osnova organskog tla je raspoloivost ivih mine ralnih i kemisjkih elemenata za biljke. Ti elementi morali bi sadravati sebi svojstvene encime u njiho v o m aktivnom, obnavljajuem, nanovo stvarajuem obliku. Kao to graditelj neke kue ne m o e izgraditi kuu sve dok nema za to potreban materijal s kojim e gra diti, tako ne mogu ni biljke savreno rasti, ako im za vrijeme rasta nedostaju hranjive tvari, nuno potrebne za jaanje i razvitak korijena. Umjetne, kemijske tvari iz kojih nastaje umjetno gnojivo nemaju ni snage ni sposobnosti da tlo ispune ivotom. Njihova jedina svrha je ubrzavanje rasta bil j a k a ! Gliste i bakterije u tlu zaziru od takvih kemijskih supstancija. Stoga tlo ostaje prikraeno za najosnovniju pretpostavku koja je prema planu prirode nuno potrebna za organski rast biljaka. Te kemikalije "zat varaju" tlo, jer ga ine j a k o tvrdim. Biljke koje su rasle na organski obraenom tlu su najhranjivije. elite li u svom vrtu uzgajati biljke, m o rate imati na umu d a j e temeljito kompostirano tlo p o voljnije za kvalitetu biljaka od loe kompostiranog. Ljudi, ivotinje i biljke koji se hrane ivenim na mirnicama ubranim na dobro kompostiranom tlu, m o g u se prije i jae oduprijeti bolestima, ako nije ne to drugo posrijedi. Kad bi to bio jedini uzrok, svaki bi inteligentan ovjek, ako je u stanju, trebao u svom vrtu uzgajati s t o j e vie m o g u e biljaka za svoju obi163

Organsko vrtlarstvo
Rije organsko u odnosu na biljke, seljaka dvori ta i poljodjelstvo podrazumijeva bit svojstvenu ivim organizmima, neto to pripada ivim organizmima ili proizlazi iz takvih organizama. U biolokom pogledu organizmi su tvari ili supstancije koje nastaju da bi dalje pronosile znakove ivota, i to preko ivih organa koji samostalno djeluju, ali ovise j e d n i o drugima. Drukije reeno, svaka iva supstancija - ivotinja, biljka, bakterija itd. - jest organizam. Oito je da ne moe biti organsko neto to ne p o kazuje ili ne sadri u sebi ivot. Mi ne m o e m o isto v r e m e n o imati ivot i smrt, ali mrtva materija moe naravno oteavati izraavanje i aktivnosti ivota i ivih supstancija. U ranijim vremenima hrana kojom se ovjek hra nio bila je najveim dijelom vie ili manje prirodno organska. To znai da kemijska sredstva za gnojenje koja su razarala organske elemente u zemlji nisu bila openito prihvaena, njihova prodaja nije bila u modi. 162

telj, j e r bi se na taj nain mogla kontrolirati kvaliteta hrane. Ne treba mu velik komad zemlje na kojemu bi m o gao privrijediti svu hranu potrebnu tijekom godine svojoj obitelji organskim nainom obrade. Vrlo je vano imati u spremniku dovoljne koliine vode za zalijevanje. Da bi se na nekom tlu zaista moglo uzgajati biljke organskim nainom obrade, trebalo bi najprije ispuni ti dvije osnovne pretpostavke: 1. Gliste bi morale tlo prirodnim putem prozraiti i uiniti plodonosnim. 2. Tlo bi moralo sadravati velik broj ivih organi zama u obliku bakterija koje dograuju sastav tla rastvaranjem propalih, uvelih biljaka. Pod takvim uvjetima m o e korijen biljke prodrijeti dublje u zemlju te izvlaiti korist iz dubinskih eleme nata, to se kod komercijalnog gnojenja tla najee ne dogaa. ovjeje tijelo sastoji se od priblino pedeset i de vet mineralnih i kemijskih elemenata. Da bi se ispunio zakon regeneracije, nuno je potrebno da su ti elemen ti sadrani u hrani, a hrana bi te elemente u organskom obliku morala uzimati iz tla. esnaest elemenata nalazi se uvijek u salatama, povru, vou, orasima i sjemenkama, bez obzira na 164

injenicu da su neki sadrani u veem a neki u man j e m postotku svojih normalnih prednosti. Sposobnost ljudskog tijela da eventualni nedostatak nekih eleme nata nadomjesti do odreenog stupnja unutar vlastitih granica, omoguuje mu da izae na kraj i s loijom hranom, kakva se uglavnom danas jede. Kod ostala etrdeset i tri elementa radi se o tako neznatnim koliinama da ih biljke uzgajane na kemij ski obraenom tlu uope ne sadre ili sadre u nedo voljnim koliinama. Kad bi odstranjivanje j e d n o g takvog nedostatka bio jedini razlog, trebao bi svatko tko hranu privreuje organskom obradom tla to na svaki nain i dalje initi i razvijati u sebi osjeaj za to bolju kvalitetu hrane. Biljke koje rastu na organski kompostiranom tlu, prodiru svojim korijenjem dublje u zemlju gdje nailaze na praelemente. Kemijska sred stva za gnojenje "zatvaraju" tlo i spreavaju dublje prodiranje korijenja u zemlju gdje bi se mogli pronai praelemnti. Sve je to vrlo jednostavno, zato jer'je prirodno. Vano pitanje dananjeg vremena odnosi se na hra nu u naim prodavaonicama i supermarketima. Jeste li kada promatrah ljude kako gledaju u svoje papirie te na policama supermarteka izabiru povre i voe? P r o matrajte ih! Neki ljudi uzimaju pregrt ovoga, pregrt onoga, bez imalo razmiljanja, odobravanja ili osuivanja, trpaju sve u vreicu - i odlaze. Ti ljudi ne maju ni najmnanje predodbe o kvaliteti hrane koju kupuju i vjerojatno ih to nimalo ne zanima. 165

Pa ipak , ja sam s velikim zanimanjem promatrao kako su mladi ljudi, u iznenaujue velikom broju, uzimali sebi vremena te se brino pozabavili svojim izborom, kupujui najsvjeiju i najbolju kvalitetu. Krajnje je vrijeme da se domaice informiraju o tome to ini kvalitetu hrane. Kad ovjek kupuje hra nu, on na kraju krajeva ini to s j e d n i m jedinim ciljem i svrhom - da nahrani svoje tijelo. Hrana nije u biti hranjiva, ako joj nedostaju ivotonosni sastojci. Svaki ovjek eli sebi dobro zdravlje - sjajno zdravlje - i ako ne zna kako se ono postie, on nee biti u stanju usporiti degeneriranje stanica i tkiva ije posljedice su bolest i prijevremeno starenje. Za sadanje loe zdravstveno stanje i opasnu situa ciju prehrane suodgovorne su prije svega domaice, a ne samo proizvoai, prodavai, prekupci ili kupci. Svi ti ljudi, prekupci i prodavai, idu putem najman j e g otpora, kako bi uz najmanje ulaganja i niske tro kove ostvarili to vei profit. Isporuuju uvijek ono to se trai na tritu! Kad bi domaice masovno traile organski proizvedenu hranu, ta bi se hrana p o javila na tritu! To e se j e d n o g dana i ostvariti, nee proi m n o g o vremena, bit e to dan kad e za velik broj ljudi nastupiti sjajno zdravlje, ljudi koji nisu ima li nikakvu predodbu to im uistinu nedostaje. Proda vaonice e biti opskrbljene kvalitetnom hranom koja nam je uistinu potrebna. 166

Ve danas mogu se primijetiti zdravi i pozitivni uinci ili naela organske proizvodnje hrane na to se proteklih godina upozoravalo. Mnogi ljudi, mladi i stari, vraaju se natrag majici zemlji. Neki od njih iz vlae najveu moguu korist iz svega nekoliko kva drata svog vrta. Mnogi pretvaraju svoje travnjake u plodne vrtove. Pa ak i ljudi koji ive u stambenim blokovima, obrauju vrtne gredice na kojima uzgajaju razne vrste povra. Neki ljudi pretvaraju velike parce le (petnaest puta etrdesetipet metara) u zgdone i kori sne vrtove. Neki ostvaruju projekte velikih vrtova ili obiteljskih gospodarstava, usvajaju metode kompostiranja i organske proizvodnje hrane, to im omoguava da uz osiguravanje svoje vlastite obitelji vikovima tako proizvedene hrane osiguravaju i svoje susjede i prodavaonice. Ljudi koji stanuju u apartmanima ne moraju misliti da im je nedostupan bilo kakav vrt. Mogu zakupiti vrti u predgrau ili neobraenu zemlju i na njoj ure diti gredice s povrem i voem, te tako zadovoljiti po trebe za svjeom, organski proizvedenom hranom. Danas postoji novi nain ureenja vrtova kojemu se mnogi ljudi posveuju s veliki predanjem i oduev ljenjem. Taj je nain poznat kao "kuhinjsko vrtlar stvo" a sastoji se od klijanja klica iz neobraenog sjemena raznih vrsta. T a j e metoda poeljna za ljude koji nemaju nimalo zemlje za obradu. Rije je o
167

izvrsnoj metodi pomou koje se dobiva savrena, iva hrana kao dopuna svakodnevnim obrocima. Ta se tema obrauje u mojoj knjizi "Svakodnevno svjee sa late odravaju vae zdravlje" u poglavlju "Klice i sje me".

Trideset i drugo poglavlje

Osnovni elementi, morska voda, morska trava i alge


N e m a nijednog komadika zemlje na kontinental n o m tlu koji bi bio bogatiji ivotonosnim mineralnim i kemijskim elementima od ocenaskih dubina. Miliju nima godina kie i snijeg ispirale su gornje slojeve brda, dolina i polja te ih izravno ili neizravno odnosile na morsko dno. Od svih jestivih ivotinjskih bjelanevina ribe na ih rijeka, jezera i mora s perajama i ljuskama pripa daju ivenim namirnicama koje su za ljude najpoeljnije, ukoliko - pripazite na taj ukoliko - vi uope volite jesti takve ivene namirnice. Razlog tome je taj to se ribe raaju i ive u najhranjivijem, najzdravijem elementu na kugli ze maljskoj - u moru. Morska voda (to znai voda iz oceana, a ne iz jezera ili ribnjaka na kontinentu) sadri svih 59 elemenata iz kojih se sastoji ovjeje tijelo. 168 169

Ti se elementi sastoje iz esnaest takozvanih "krup nih" atomskih elemenata u biljkama i etrdeset i tri osnovna elementa, koji su najee jedva zamjetljivi, ali za zdravo odravanje ovjekova tijela od ivotne vanosti. Sljedea lista sadri tih 59 elemenata (esna est "krupnih" elemenata oznaeno je z n a k o m +). Aktinij Aluminij Argon Arsen Bakar + Barij Bor Brom Cezij Cer Cin Cink Cirkonij Duik + Erbij Fluor + Fosfor + Indij Iridij Itrij 170

Rutenij Samarij Selen Silicij + Skandij Srebro Stroncij Sumpor + Talij Tantal

Torij Tolij Ugljik + Uran Vodik + Vizmut Zlato eljezo + iva

Jod + Kalcij + Kalij + Kisik + Kobalt Klor + Krom Lantan Litij Magnezij + Mangan + Natrij + Neptunij Olovo Osmij Platin Plutonij Radij Renij Rubidij

Svi ti elementi sadrani su u ovjejem tijelu, pod pretpostavkom da je rije o posve zdravom ovjeku. Meutim, tko je posve zdrav? Zahtjevi dananjeg ci viliziranog ivota ne dozvoljavaju nijednom ovjeku postizanje sjajnog zdravlja, bez obzira na njegovu sta rosnu dob, radi li se o novoroenetu ili stogodinjaku, naprosto zato to dananji ovjek ide putem najmanjeg otpora glede jela, pia, svjeeg zraka i tje lesnih aktivnosti. Zdravo tijelo je po svojoj prirodi imuno na bolesti. Hrana prua naem ivotu tijelo i duu. Hrana bi tre bala tijelo opskrbljivati svim ivim elementima, p o trebnim za obnavljanje njegovih stanica i tkiva. A k o tijelo nije zdravo, radi se oito o nedostatku ili nepo stojanju regenerativnih elemenata u hrani, s t o j e uzrok svim bolestima koje se mogu pojaviti u tijelu. 171

Na prethodnim stranicama pokuali s m o dokazati da nijedna anorganski vrsta tvar ne moe tijekom probavnog procesa dospjeti u jetru ili proi kroz jetru kao neto to bi moglo biti regenerativno za stanice i tkivo tijela. Takvi minerali i kemijske tvari mogu se nai u svom specifinom i prirodnom stanju u zdra vom tlu, biljke ih mogu pretvoriti u kolidalne i tekue tvari koje kasnije prehranjuju nae tijelo. Svi minerali i kemijske tvari u morskoj vodi nalaze se ve u koloidalnom ili tekuem stanju. O n e su ondje do te mjere koncentrirane, i to na prirodan nain, d a j e ovjeku potrebna tek neznatna koliina, svega par kapi, da se aa soka od voa ili povra ispuni ivot n o m snagom i energijom. Na primjer, narane nisu danas vie tako dobre, kao to su bile prije dvadeset ili trideset godina, budui da u zemlji i zraku ima previe otrova. Ja sam nedavno kupio gajbu narani od jednog seljaka koji se s pra vom ponosi svojim uzgojem. Godinama ve kupujem narane kod njega, ali sam tijekom vremena primije tio da njihov okus poprima neku gorinu, koja se sve vie osjea, premda je inae kvaliteta voa izvrsna. Ako ai soka od narane dodamo etvrt ajne liice "katalina" - morske vode, okus i kvaliteta su znatno bolji i mi uivamo u izvrsnom napitku. U naoj kuhinji uvijek se nae pola litre "katalina"morske vode i svakom napitku dodajemo nekoliko kapi te vode - pa ak i istoj, destiliranoj vodi, ako je pijemo - te u sve nae salate i ostala jela.
172

Vi ne moete sebi zamisliti o kakvoj se neznatnoj koliini osnovnog elementa radi koja je potrebna tije lu da bude zdravo. Nekim dijelovima tijela potreban je samo jedan osnovni elemnt ili najvie dva. Na primjer, tekuini za podmazivanje zglobova, masnoj tvari u zglobovima, potreban je jedino vizmut. Vanjskom di jelu koe potreban je krom. Apendiksu je potreban erbij. Epifizi su potrebni iridij i litij. Kotanoj sri potrebni su eljezo i fosfor. Bubrezima su potrebni eljezo i neptunij. u n o m mjehuru potreban je neptunij. Lenoj modini potrebni su aktinij, brom, lantan, kisik, radij i uran. Krvotoku mozga potrebni su brom, kisik, platin, selen i talij. Popis dijelova tijela i njihovih funkcija za koje su potrebni osnovni elementi kako bi mogli besprijekor no raditi bio bi predugaak da bismo ga u ovom krat kom pregledu mogli u cijelosti objaviti. Nekoliko primjera koje smo naveli trebalo bi biti dovoljno da se vidi kako je vano opskrbljivati tijelo ovim neproc jenjivo vrijednim, jedva mjerljivim osnovnim ele mentima u svrhu postizanja sjajnog zdravlja. Morske biljke u obliku algi i morske trave doprino se ouvanju izvrsne tjelesne uravnoteenosti, i ako se u meuvremenu nita presudno ne zbiva, postojanom odravanju dobrog zdravstvenog stanja. Izluivanju otpadnih tvari iz tijela morate posveivati osobitu panju. Primijetite li bilo kakav znak da neto nije u
173

redu s izluivanjem, morate smjesta poduzeti tretman klistiranja i ispiranja crijeva. Nemojte dopustiti da vas u vezi s izluivanjem za vede misao kako bi ispiranje crijeva moglo biti tetno. Ne obazirite se na tvrdnju da ispiranje unitava floru bakterija u crijevima. Nema te flore u crijevima koja bi mogla egzistirati ili napredovati ako fekalna masa zaepi crijevne lijezde koje omoguavaju irenje flo re. ienjem ili ispiranjem debelog crijeva pomou ispijanja pola litre soka od mrkve i pinata mi p o m a e m o crijevnoj flori da se posve obnovi. U svojim istraivanjima doao sam do zakljuka da od svih 59 osnovnih elemenata jedino cink ima udjela gotovo u svakoj funkciji i aktivnosti ovjejeg tijela.

Trideset i tree poglavlje

Zdravlje i higijena
Za vrijeme parlamentarne rasprave o pitanjima j a v n o g zdravlja u Donjem domu engleskog parlamen ta, davne 1875. godine, engleski premijer Disraeli iz govorio je ove rijei: "Javno zdravlje je temelj sree svakog ovjeka i moi svake zemlje. Briga o javnom zdravlju prva je i osnovna dunost svakog dravnog dunosnika." Naoigled svom znanju glede higijene i istoe koje nam danas stoji na raspolaganju trebali bi, barem se tako moe pomiljati, znanstvenici problem bolesti otkrivati u njihovim korijenima, znai u unutranjosti ovjejeg tijela, a ne samo na njegovim vanjskim dije lovima. Sve u svemu, briga o istom, higijenskom stanju u gradovima i opinama doprinosi opadanju smrtnih sluajeva, meutim pojedinac je i dalje ispostavljen zaraznim bolestima svoje okoline, pogotovo ako je njegov probavni trakt magnet za parazite. Bez obzira s kojeg vidika pristupamo tom problemu, danas je

174

175

openito poznata stvar da nema hranjivijeg rasadnika zaraznih bakterija od ovjekova izmeta koji ima tem peraturu od tridesetisedam do tridesetiosam stupnjeva - dakle tjelesnu temperaturu. Budui d a j e tome tako, tvrdim da je sadraj ovjekova debelog crijeva prvo mjesto gdje valja traiti uzroke svake patnje i svake bolesti te se pobrinuti za ienje debelog crijeva, a ne za izrezivanje pojedinih njegovih dijelova. Nijedna bolest ne pada na ovjeka iz "vedra neba". Bolest je posljedica stalnog zanemarivanja osnovnih naela zdravlja i higijene, te pogrenog shvaanja ienja i ispravnog prehranjivanja organa za izluivanje. Openito se previa injenica da bakcili, bakterije i slini nametnici trebaju hranu za svoju egzistenciju. To su redom strvinari. Otpadne i raspadljive tvari u ovjejem tijelu plodno su tlo za njihovo irenje i raz mnoavanje. Uskratite li im hranu, oni e uginuti! Dri li ovjek svoje tijelo osloboeno od otpadnih tvari, nema u njemu niega ime bi se bakterije mogle hraniti. Zbog toga su osuene na uginue prije negoli se razmnoe i prouzroe probleme.

N a p u h a n o i s m e u r a n o debelo crijevo

176

177

Razmislite malo o sranim tegobama! Zastrau j u a je injenica da milijuni ljudi svake godine umiru zbog sranih tegoba. ovjeje srce je najudnovatija, najistrajnija, najneumornija sprava koja je ikad izum ljena. Jae je od bilo kojeg drugog dijela ovjejeg ti jela. Ono naprosto mora biti j a k o , j e r u svega pedeset godina moe ispumpati stoosamdeset milijuna litara krvi kroz tijelo, i to uz priblino sto tisua otkucaja na dan. Metuzalem, stari patrijarh, roen 3317. godine prije Krista, a umro 2. 348. godine prije Krista, sin E n o k a i pradjed Noe, imao je srce koje je za vrijeme njegovih 9 6 0 godina ivota ispumpalo 3420 milijuna litara krvi u krvotok njegova tijela. Naprosto je nezamislivo da je ovjeje tijelo do te mjere degenerirano da milijuni ljudi godinje prerano umiru zbog "sranih mana". K a o i mnogi drugi lijenici, koji odbacuju teoriju o degeneriranju srca u ranoj ivotnoj dobi, doao sam do spoznaje da su pro blemi sa srcem obino u tijesnoj vezi s rastvaranjem otpadnih tvari u debelom crijevu. Prije m n o g o godina poslovno sam upoznao ovje ka koji je bio svega godinu ili dvije stariji od mene. Bio je pravi prodrljivac i gurman, nijedna mu hrana nije bila dovoljno dobra (ili pripremljena u dovoljnim koliinama). R u g a o se m o m nainu ivota i hranjenja, zato s m o o tim temama esto ustro raspravljali i pro turjeili j e d a n drugome. Njegov struk odavao je - svo j o m nabreklou - njegov nain ivota. Kad sam naeo temu o ienju crijeva, on se silno razbjesnio,
178

dajui maha svom temperamentu. Meutim, ve je tada, prije etrdeset godina na njegovoj smrtovnici stajalo "koronarno zaepljenje". Ispravno i dosljedno ta bi ocjena morala ovako glasiti: "Zaepljenje crijeva i trule u crijevima". U m r o je zaista prerano, a ja sam danas, etrdeset godina kasnije, j o uvijek na ivom, budan i ivahan, paljiv i pun oduevljenja, zahvalan za sve spoznaje o njegovanju svog tijela. Promatrajte i prouavajte ilustraciju oteenog cri jeva. Ono je u usporedbi s mnogim drugim sluajevi ma, kao to je npr. crijevo na "Prikazu terapije pomou debelog crijeva" u 11. poglavlju, lake oteeno. Sjajno zdravlje je posljedica tijela koje je s unutar nje i vanjske strane isto i koje se ispravno hrani. Hi potalamus je u tom sluaju uravnoteen i pokazuje da su j e d n a k o tako uravnoteeni temperatura, volja i temperament koji se nalaze pod stalnom kontrolom.

179

njem zuba odstranili s m o simptom, a nipoto uzrok problema. A k o svoje tijelo istimo i pravilno hranimo, a k o iz bacujemo iz prehrane one ivene namirnice koje bi mogle dovesti do pogoranja stanja, ako dnevno jede mo sirovu hranu i pijemo sokove od svjeeg sirovog voa i povra, mi smo se dodue opredijelili za pola ganiju metodu koja nam p o m a e kod ublaavanja b o lova za koje smo vjerovali da ih nije mogue izdrati. To je zapravo jedini razborit put kojega sam pronaao u svrhu rjeavanja problema na zadovoljavajui nain. Bolovi koje vam nanose pritevi kazna su za grijehe koje ste poinili protiv svoga tijela. Znate li vi

Trideset i etvrto poglavlje Duevno zdravlje

Dosad sam u ovoj knjizi govorio uglavnom o tijelu i njegovim funkcijama. Meutim, htio bih progovoriti i o jednoj drugoj temi koja je posljednjih godina pobu dila veliko zanimanje, a to je duevno zdravlje. S t o j e u biti "duevno zdravlje"? To je neto suprot no od bolesne due i razuma koji, kako to obiavamo kazati, vie ne funkcionira normalno. Budui da ne moemo istovremeno biti zdravi i bo lesni, ne m o e m o posjedovati ni zdrav duh koji bi nor malno funkcionirao u bolesnom tijelu. Kad imamo neku odreenu bolest koja se lako identificira i dija gnosticira pod specijalnim nazivom, mi obino vjeru j e m o d a j e rije o bolesti odreenog dijela tijela, dok je ostatak tijela zdrav. To je velika zabluda. Ako je dio naeg tijela zhvaen odreenom boleu, cijelo je tije lo pogoeno tom boleu. Ako vam je potrebna obrada korijena zuba, to je samo upozoravajui signal da je tijelo preoptereeno otrovima (gnojem) te mu je potrebno ienje. Vae180

stoje to grijeh? To j e prijestup Boje za

povijedi. Kazna koju plaate za takav prijestup jest prokletstvo bolesti. Nakon svake akcije slijedi reakcija, i ponekad se reakcija toliko odugovlai, d a j e mi, kad j e d n o m na stupi, ne dovodimo vie u vezu s akcijom koja ju je izazvala. K a o to tijelo ne moete hraniti otpadnim tvarima i nadati se postizanju sjajnog zdravlja, tako ni duh ne moete hraniti otpadnim tvarima i oekivati zdrav, di namian duhovni ivot! Zdravlje poinje kod kue. A k o zdravi roditelji raaju zdravu djecu, ako svoju djecu pravilno odgaja ju i pouavaju, ako im posveuju svu svoju brigu i lju181

bav, ako ih hrane zdravom hranom, tada e u zdravom tijelu njihove djece biti zacijelo i zdrav duh. N a duh prihvaa sve to oko sebe vidimo i uje mo, to uimo i itamo. Kad je dijete dovoljno staro za pohaanje kole, roditelji moraju paziti ime e se prehranjivati njegov mlaahan i njean duh. Kad se djetetu dozvoli da raste poput tikve na njivi, bez po sebnog nadzora kod kue glede morala, obiaja, sa modiscipline i respekta pred pravima drugih ljudi, takvo dijete postat e duevnim bolesnikom u ivotu i jedva da e imati priliku radovati se dinaminom, du evnom zdravlju. Neovisno o starosti svi ljudi imaju sklonost opona ati ono to drugi ine, ta je tendencija osobito izraena kod djece. Djeca oponaaju sve to njihovi roditelji rade i govore, bilo dobro bilo loe. Kad bi s a m o jedna generacija roditelja odgojila tje lesno i duevno dinaminu, zdravu djecu, koja ne zna ju za bolesti, i kad bi ih izveli na put zdravog ivljenja - o kako brzo bi se ovaj bolestan svijet pretvorio u istinski raj zemaljski! Mi bismo morali postaviti uvara na vrata svog duha i dati mu stroge naputke i smjernice glede svega to navaljuje na ta vrata. Kad neto j e d n o m ue u nau duhovnost, mi s m o vrlo brzo skloni razmiljati o tome. Svaki je ovjek stvaralac u onoj mjeri u kojoj postojano oblikuje svoj budui ivot na temelju onoga to vidi, uje, ita, osjea i misli. Bog vam je dao slo182

bodnu volju. I rekao je da vas eka blaenstvo ako krenete putem dobra, ali i prokletstvo ako krenete pu tem zla. Na vama je da se opredijelite kojim ete pu tem kroiti kroz ivot. Zar se ne isplati sve poduzeti i krenuti pravim putem koji vam jami sjajno zdravlje i dobar ivot? Sjajno zdravlje ne podnosi nikakvo zavaravanje. Ili ga imamo, ili ga n e m a m o !

duevne bolesti, koje nas snau u kasnijem ivotu, biti unaprijed sprijeene, ako su roditelji svakodnevno po navljali tu lekciju svojoj djeci. Trideset i peto poglavlje to se tie sjajnog zdravlja, mnogo je bolje postii ga pomou ovladavanja svog apetita, nego ga tek prieljkivati i zavidjeti onima koji su ga postigli. Vla stito nastojanje je nuno. Sjajno zdravlje je posljedica stalne discipline. Di scipline u duhu i mislima, discipline u osjeajima, di scipline u zadovoljstvu i uivanju. Pri odabiru hrane takoer se podrazumijeva disci plina koja zahtijeva stalno promiljanje i panju. ovjeje tijelo napreduje i kod najjednostavnije hra ne. ivotna snaga u o n o m e to j e d e m o pobuuje ivot i razvitak u stanicama i tkivima tijela. Taj ivot je osnova dinaminog zdravlja. Uistinu dinamino zdravo tijelo nema nikakvih po treba za lijekovima, pogrenim sredstvima za uzbuivanje ili neto drugo to bi moglo zasmetati njegovim funkcijama i aktivnostima. A k o vi ijete u vae tijelo ispravnu hranu te istovremeno pazite na izluivanje otpadnih tvari, vi ete zacijelo eti sjajno zdravlje. Ako ste nauili istjerati iz svoje svijesti svu mrnju koja se u vaoj unutranjosti skupljala od roenja naovamo, ako ste nauili postojano ovladava ti svojim osjeajima - vi ne samo to ete posjedovati sjajno zdravlje, ve ete znati kako vam valja vladati

Kako ije tako e i eti


Neki je posjetitelj jednog dana razgledao zatvorske prostorije. Prolazio je pored nekog zatvorenika koji je sjedio na klupi i runo, s iglom i koncem, priivao neku zakrpu na svoje zatvoreniko odijelo. Zadri se s njime u razgovoru i nakon nekog vremena upita zat vorenika: "Vi ijete?" "Ne", odgovori zatvorenik. "Ja anjem!" (Igra rijei sew=iti i sow-eti; n e m a razlike u izgovoru). Kako to lijepo pristaje svemu u ivotu! to sijemo, to e m o i eti. Svako dobro djelo eka nagrada, svako loe djelo eka kazna. To je vjerojatno j e d n a od najtvrih i najteih lekcija koju m o r a m o uiti od naj ranijeg djetinjstva pa do kraja ivota. Kako sijemo, tako e m o i eti. Ta presudna injenica mora doprijeti do svijesti svakog odraslog djeteta. To osnovno naelo moraju roditelji djetetu iz dana u dan ponavljati kako bi se to dublje urezalo u svijest odraslog djeteta. Kao to kap vode m o e izdupsti kamen, mogu i brojne tjelesne i 184

185

svojim ivotom, i neete dopustiti da ivot ovlada vama. Dok ste mladi i neiskusni, vi ne elite sasluati i prihvatiti nikakav savjet od ljudi koji su stariji od vas. Imate osjeaj kao da biste morali sve sami iskusiti. Biti mlad i pun oduevljenja ve je samo po sebi velianstveno iskustvo, ali nije samo iskustvo potreb no za oblikovanje ivota i ivotnih prilika. Velika je pogreka vjerovati da se s a m o iskustvom mogu ispuniti misaone elje. Iskustvo znai istinski ivot u dogaanju, osobno ivljenje svega to se dogaa. Iskustvo znai sve to je ovjek proivio. Iskustvo ukljuuje u sebe sve to se zbiva, sve to s m o vidjeli i uli. Iskustvo je posljedica onoga to nam se dogodilo, iskustvo je naa reakcija na dogaanja i osjeaje. Iskustvo ukljuuje u sebe aktiv nosti kao to su obrazovanje, promatranje i osobno promiljanje, znanje, spremnost i praksu koja se iz svega toga razvija. Pusta elja ne znai nikakvo iskustvo. Nijedan zakljuak na temu iskustva ne moe biti primjereniji od ovoga: to si posijao, to e i eti!

O autoru
Dobro zdravlje nije ovisno o starosti. Dr. Norman W. Walker bavio se preko sedamdeset godina zdrav ljem i prehranom te je svojim istraivakim radom i ivotom najbolje dokazao da zdravlje i dugi ivot mogu ii ruku pod ruku. Tek danas otkrivaju neki napredni medicinari i strunjaci za prehranu istine koje je dr. Walker ve za svoga ivota poznavao i pisao o njima. Dr. Walker je sam bio ivotnim dokazom da se ispravnom prehra n o m , duevnom uravnnoteenou i higijenom moe postii znatno dui, zdraviji ivot. Program prehrane i zdravlja dr. Walkera jednostavan je i lako provediv. Ne temelji se na "udesnim dijetama" ili "revolucio narnim" pronalascima! Dr. Walker poeo se interesirati za zdraviji nain ivota ve na prekretnici 19. i 20. stoljea. U mladosti je sebe preopteretio i ozbiljno se razbolio. Budui da mu nikakve lijenike "vjetine" nisu pomogle, kre nuo je dr. Walker novim putem i postao ponovno zdrav. Od tog vremena bavi se. istraivanjem uzroka ovjekovih bolesti i zdravlja, ne bi li ljude privolio da ive urednije i due. Godine 1910. utemeljio je dr. Walker u N e w Yorku Norvvalk-laboratorij za prehranu i istraivanje koji je

186

187

pod njegovim vodstvom dao vane doprinose za dui, aktivan ivot. Njegov najvei doprinos bio je otkrie terapeutske vrijednosti sokova od voa i povra 1930. Od tog vremena u Sjedinjenim amerikim dravama, i mnogim drugim zemljama, gotovo su nezamisliva domainstva bez svjee pripremljenih sokova od voa i povra. (Na alost, danas se piju iskljuivo tvorniki sokovi, koji ovjeku nanose vie tete nego koristi). Dr. Walkerje svoja istraivanja vodio i bavio se pi sanjem o toj tematici sve do smrti u 116. godini ivota. Zadnju knjigu "Jednostavna kontrola teine" napisao je u svojoj 113. godini. Dr. Walker je nesumnjivo jedan od naiskusnijih i najproduktivnijih prehrambenih znanstvenika na svi jetu. Objavio je bezbroj priloga u novinama i asopisi ma, te napisao itav niz knjiga. U visokoj starosti dr. Walker je j e d n o m rekao: "Ja mogu uistinu izjaviti da nikad nisam bio svjestan svoje starosti. Od svojih zrelih godina nadalje nikad nisam imao osjeaj da sam stariji, i mogu bez svake zadrke kazati da se danas osjeam zivahnije nego kad mi je bilo 30 godina. Ja ne mislim na roendane, nikad ih nisam slavio. I danas mogu s najdubljim uvjerenjem kazati da se radujem sjajnom zdravlju. Nimalo se ne ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne znam za starost!"

Literatura
Bragg, dr. Paul C: "Wunder des Fastens / u d o posta" Carrel, Alexis: "Man the Unknown" Harvey i Marilyn Diamond: "Fit fiirs Leben / Fitnes za ivot", I. dio Harvey i Marilyn Diamond: "Fit fiirs Leben / Fitnes za ivot", II. dio Prof. Arnold Ehret: "Vom kranken zum gesunden Menschen durch Fasten / Od bolesnog do zdravog ovjeka pomou posta" Shelton, dr. Herbert M.: "Fasten kann Ihr Leben reten / Post moe spasiti va ivot" Dr. Norman W. Walker: "Erna'hrungsratschlage und Salatrezepte / Savjeti glede prehrane i recepti za sala te" Dr. Norman W. Walker: "Frische Gemiise- und Fruchtsafte / Svjei sokovi od voa i povra" Dr. Norman W. Walker: "Dickdarmtherapie /Tera pija debelog crijeva" (slikovni prikaz) "Endokrine Driisen / Endokrine lijezde" (slikovni prikaz) "FuBreflexzonentherapie/Terapija pomou nonog refleksa"

188

189

Duik 75, 96, 97, 119, 120, 170 Dvanaesnik 4 1 , 48, 61, 81

H
Hemoroidi 115 Higijena 6, 175 Hipofiza 6, 4 8 , 5 1 , 114, 136, 137,141 Hipotalamus 6, 114, 129, 130, 131, 132, 133, 134, 135, 136, 171 Hodkinova bolest 109 Hormoni 133, 140, 141 Hrana za jetru 128 Hranjive tvari 110, 116, 117, 163

Predmetno kazalo
A
ACHT 141 Adrenalin 141 Alge 146, 169 Alkohol 61, 110, 128 Aminokiseline 77, 84, 119, 120, 121 Anemija 73 Apendiks 4 1 , 5 1 , 8 1 , 173 Apetit 56, 115, 129, 161, 185 Artritis 141 Avokado 90, 93 Bubrezi 4 8 . 5 1 , 85, 86, 133, 137, 173

E
Elementi 6, 55, 89, 90, 96, 143, 163, 164, 169, 170, 171, 173 Embrij 136 Endokrine lijezde 6 , 5 8 , 7 8 , 112, 117, 124, 131, 142, 189 Energija 5, 28, 54, 8 4 , 9 4 , 113, 127, 130, 132, 148 Encimi 5, 54, 56, 57, 58, 61, 73, 116 Epitiza6, 113. 114, 131, 147. 148

c
Celer 73, 76, 137 Cigareta 105 Cink 143, 144, 170, 174

enjak 76 m a r 4 i , 4 2 , 4 8 , 5 1 , 8 1 , 177

I
Inzulin 136 Iscrpljenost 46, 144 Iskustvo 35, 47, 186 Ispiranje crijeva 4 7 , 4 9 , 174 Izluivanje 5, 25, 28, 39, 57, 79, 112, 119, 118, 124, 129, 136, 137, 141, 153, 154, 176, 185 Izluivanje vode 129 Izmjena tvari 116, 129

F
Fosfor 4 8 , 110, 139, 170, 173 Fosforna kiselina 110 Frustracija 129, 160 Funkcija razmnoavanja 154

B
Badem 93 Bakterije 149, 163, 176 Bakcili 176 Beke emlje 71 Bijeli eer 60, 61, 110 Bijelo brano 63, 71 Biotin 72 Bjelanevine 74, 75, 76, 7 7 , 7 9 , 80, 82, 84, 119, 121 Boje 32, 110, 147 Bolesti ui 115 Boje zapovijedi 160, 181 Bradavice 115 Brige 36

D
Debelo crijevo 3 8 , 4 1 , 4 2 , 4 3 , 4 4 , 4 8 , 49, 5 0 , 5 1 , 5 2 , 5 3 , 6 4 , 8 1 , 8 8 , 177 Deodorans 146 Depresija 115 Dijabetes 60, 115 Disanje 95, 98, 100, 101 Disciplina 185 Djeca 105, 123, 182 Djetinjstvo 32, 68 Domaice 166 Duhan 94, 100, 101, 104, 105, 106 Duhanski dim 100, 101, 104 Dua 24, 148

G
Gips 67 Glad 52, 130 Glavobolja 22 Glicerin 87, 90, 123 Glikogen 118, 128, 137 Glukoza 60 Gnojenje 60, 162, 165 Govedina 82 Graak 93 Guteraa 4 1 , 51, 81

J
Jetra 3 3 , 4 1 , 4 8 , 5 1 , 5 8 , 62, 78, 8 1 , 9 7 , 115, 117, 119, 121, 122 Jetrene tegobe 20 Jod 143, 144, 146, 162, 170, 192

190

191

K
Kalcij 48, 51, 67, 6 8 , 7 0 , 139, 170 Kalcijev fosfat 48, 68 Kalcijev karbonat 68 Kalcijev sulfat 48 Kalijev sok 76 Katran 110 Kava 31, 83, 78, 89, 92, 96, 97, 98, 99, 100, 104, 105, 108, 109, 111, 112, 118, 119, 120, 129, 133, 134, 136, 137, 139, 141, 143, 144, 146, 149 Kisik 87, 89, 96, 98, 100, 119, 120, 122, 123, 170, 173 Klice 168 Klistiranje 47 Klor 48, 139, 170 Koko 34, 82 Kolai 63, 64, 72, 82, 83, 99 Kolesterol 6 , 9 1 , 9 2 , 93, 94 Kombinacija ivenih namirnica 82, 86 Koronarno zaepljenje 179 Korteks 141 Kosti 158 Kotana sr 114 Krastavci 137 Kravlje mlijeko 111 Kruh 63, 66, 6 9 , 7 1 , 7 2 , 73. 82, 191 Krv 6, 3 7 , 3 8 , 39, 4 8 , 6 1 , 6 2 , 68, 77, 158, 173, 179

Krvni tlak 120, 139, 141 Krvotok 61, 77, 97, 108, 133, 173, 178 Kuhinjsko vrtlarstvo 167 Kukuruzno brano 93

Misli 17, 1 8 , 2 1 , 3 3 , 86, 151, 182 Mjehur 85, 153, 154,155, 158, 173 Mlijeko 111 Mlijene lijezde 150 Mlijeni eer 60 Mokrana kiselina 84, 85 Moral 70 Morska voda 169 Morska trava 170 Mozak 111 Mrkva 137 Mravljenje 125 Mukost 153

Odravanje tijela 124 Ogledalo eera u krvi Orah 38, 82, 92, 93, 120, 140, 153 Orasi 54, 55, 90, 93, 164 Osjeaji 25, 26, 115, 1 2 4 , 1 2 9 , 185 Osmoza 37 Osnovni elementi 173 Otpadne tvari 25, 29, 39, 40, 149 Ovisnost o duhanu 105

L
Laktoza 60 Lena modina 131, 132 Leukemija 109 Lijenost 123 Limunada 83, 109, 110 Limfni sustav 109

M
Magnezij 67, 170 Margarin 9 0 , 9 1 Maslac 91 Masline 93 Maslinovo ulje 90, 93 Masne kiseline 87, 93 Masno tkivo 125 Mast 64, 86, 87, 88, 89, 9 0 , 9 1 , 9 2 , 9 4 , 117, 122, 123, 124, 125, 127, 128, 134, 144 Med 60, 61, 73, 94, 128, 161 Melankolija 151 Menstruacija 150 Menstruacijske tegobe Meso 82, 8 3 , 9 4 , 8 5 , 9 2 , 161 Minerali 6 1 , 68, 70, 172 Mir 24 Miris tijela 146

P
Papaja 140 Parazit 175 Pecivo 99 Peenje 6 4 , 7 3 , 86 Peeni krumpir 64 Pepsin 79 Perad 92, 121 Perin 76, 137, 140 Pesimizam 151 Pistacije 93 Plua 77, 97, 100, 103, 123 Podmazivanje zglobova 88, 89, 173 Pospanost 115 Post 125, 126 Povre 34, 5 2 , 5 5 , 7 3 , 82, 151, 161, 165, 167 Prehlada 123 Pretilost 99, 125

N
Nadbubrene lijezde 139, 140 Naoale 15 Napetost 113, 127, 132, 141, 148 Napitci 7, 27, 68, 108, 111 Narane 172 Natrij 89, 90, 139 Nemir 144, 153 Nepua 101 Nervoza 115 Nesvjestica Neuritis 85 Nikotin 128

o
One tegobe 60

192

193

Proizvodi od brana 82 Promiskuitet 155, 158 Prostata 153, 154 Proso 93 Prit 181 Probava 8, 25, 39, 60, 7 6 , 7 8 Probavni sustav 44, 81, 110, 121 Proljev 115 Proirenje srca 73 Penica 71 Puenje 101, 104, 105, 106

Skleroza jetre 115 Slatkii 82 Slom ivaca 33 Soft-drinks 109, 110 Sokovi 7, 8, 36, 3 7 , 4 1 , 5 2 , 64, 76, 79, 80, 83, 86, 90, 94, 111, 118, 126, 128, 149, 188, 189 Sok od mrkve 140 Sokovi od povra 126 Spavanje 35, 36 Spolne bolesti 155, 157 Spolni nagon 153 Spolne lijezde 150 Srce 97, 108, 133, 178 Srane tegobe 99 Stolica 44 Strah 36, 67, 141, 153 Stres 116, 141 Suncokretovo ulje 93 Supermarketi 165

T
Talamus 132, 147 Tanko crijevo 4 1 , 4 4 , 61, 78, 88 Tekuina lene modine 117, 118 Tempo ivota 11 Timus (prsna lijezda) 149 Tiroksin 144 Tilden, dr. John H. 39 Tjelesna temperatura 134 Toksemija39, 116 Trovanje 25, 39, 98, 100, 101, 105 Trovanje krobom 98 Trule 30, 146, 179 Trule u crijevima 179 Tumor 109, 133, 139, 151

Uravnoteenost vode 108, 129 Urin 84. 85, 154, 158 Uzetost 73

V
Vapno 67 Vitalnost 1 2 , 2 9 Vitamini 61 Voe 34, 52, 55, 73, 82, 138, 151, 159, 161, 165, 167 Voda 7, 52, 59, 70, 73, 80, 108, 137,169 Vrenje 39, 64, 82 Vrste povra 90, 137, 163 Vrt 8. 5 3 , 5 5 , 159, 162, 163, 167

R
Rak 60, 105, 109 Rasadnik 176 Rast 76, 137, 149, 163, 164, 165 Razdraljivost 149, 151 Regeneracija 55 Riba 120, 121 Riboflavin 72 Ria 93

z
Zaepljenje 52, 6 4 , 7 2 , 82, 89, 115,155,179 Zaepljenje crijeva 179 Zobne pahuljice 93 Zrak 96, 97, 98, 100, 101, 120, 1 3 3 , 1 6 1 , 171, 172

U
Ubojite stanice 149 Ugljen 110 Ugljini dioksid 9 8 , 9 9 , 100, 109, 110 Ugljini monoksid 100 Ugljik 87, 89, 98, 99, 100, 119, 120, 123, 150, 171 Ugljikohidrati 59, 79, 80, 82, 94, 98, 99, 118 Ukoenost 67, 68, 70 Ulje 9 0 , 9 1 , 9 3 Umjerenost 72, 125 Umjetno gnojivo 163 Umor 46

eer 59, 60, 6 1 , 62, 64, 73, 80, 82, 94, 109, 117, 118, 119, 128, 141 eer od repe 60 eer u krvi 141 krob 59, 60, 6 3 , 64, 7 1 , 80, 82, 83, 85, 98, 117, 118, 127, 128 pinat 52, 76, 155, 174 titnjaa 134, 143, 144

s
Saflorovo ulje 93 Sagorjevanje 85, 89, 101, 125 Salate 38, 55, 57, 76, 77, 86, 111, 140, 168, 189 Senilnost 160 Sifilis 158 Sirova hrana 55 Sjeme 167, 168

z
ivotna snaga 27, 185

194

195

Autor ne daje medicinske savjete, bilo neposredno bilo posredno, niti odreuje dijetu kao oblik lijeenja neke bolesti bez savjetovanja s lijenikom. Strunjaci za prehranu i razni eksperti na podruju zdravlja i prehrane zastupaju razliita miljenja i stajalita. Stoga nije autorova namjera uspostavljati dijagnoze i propisivati nain lijeenja. Svrhovitost njegova djela sastoji se prvenstveno u pruanju informacija iz podruja zdravlja, te u podupiranju suradnje s vaim lijenikom glede ostvarivanja to boljeg zdravlja. Ukoliko budete autorove informacije primjenjivali bez konzultacije sa svojim lijenikom, znai da se opredjeljujete za samolijeenje - na to svakako imate pravo. Izdava i autor ne preuzimaju na sebe nikakvu odgovornost.