1.

Koji su uvjeti da znanost bude znanost?

Da ima svoj predmet, metodologiju istraivanja, terminologiju i odobrenje drugih znanosti.

2.

to je predmet filozofije, sociologije,psihologije, antropologije, ekonomije, povijesti i dr.znanosti?

Filozofije- prouavanje opih i fundamentalnih problema glede postojanja, znanja, moralnih sudova, uma i jezika. Rije filozofija je porijeklom iz antike Grke philosophia to znai ljubav prema znanju, ljubav prema mudrosti. Sociologije- prouavanje drutva i ljudskog ponaanja oblikovanog kolektivnim ivotom. Doslovni prijevod je znanost o drutvu. Psihologije- ljudsko ponaanje. Antropologije- prouavanje ovjeanstva, jezika , kulture, fiziologije, umjetnikih predmeta. Ekonomije- kako drutvo koristi oskudne resurse da bi proizvelo vrijedne robe i kako bi ih raspodijelilo razliitim ljudima. Povijesti- ljudska prolost. Pedagogije- odgoj i obrazovanje.

3.

to je metodologija pedagogijskih istraivanja?

To je nain primjene metoda znanstvenog istraivanja u pedagogiji a odnosi se na temeljna pitanja bitna za istraivanje odgoja i obrazovanja. Takvima su: istraivake paradigme, vrste istraivanja u odgoju i obrazovanju, tijek istraivanja, postupci i instrumenti istraivanja, analiza podataka i primjena rezultata.

4.

to povezuje pedagogiju s filozofijom, sociologijom, psihologijom? Predmet prouavanja je ovjek.

5.

to ini sustav odgoja i obrazovanja jedne zemlje?

Predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolski odgoj i obrazovanje, srednjokolski odgoj i obrazovanje, visokokolskiodgoj i obrazovanje, poslijediplomski studiji. Nacionalni kurikulum.

6.

U emu se razlikuju odgojno-obrazovni sustavi zemalja?

U opem i obveznom obrazovanju, poetku obveznog obrazovanja (dob djeteta), nastavnim planovima i programima, nacionalnim kurikulumima..

7.

to utjee na promjene u sustavu odgoja i obrazovanja?

Razvoj i potrebe drutva, primjerenost, praktina svrsishodnost, jedinstvo teorije i prakse...

8.

Zato je vano cjeloivotno uenje? to osigurava vertikalno, a to horizontalno obrazovanje?

Cjeloivotno uenje je vano zbog potrebe stalnog (permanentnog) obrazovanja ovjeka u dananjem drutvu, stalnog usvajanja novih spoznaja i vjetina. Vertikalno obrazovanje osigurava konstantan napredak u obrazovanju te obrazovanje odraslih uz rad, iz rada i na radu. Horizontalno obrazovanje osigurava prohodnost u obrazovanju te formalno, neformalno i informalno obrazovanje.

9.

Kako se ostvaruje cjeloivotno uenje? to je obrazovanje uz/iz/na radu?

Cjeloivotno uenje ostvaruje se stjecanjem i osuvremenjivanjem svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predkole do razdoblja nakon umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje e omoguiti graanima prilagodbu drutvu znanja i aktivnom sudjelovanju u svim sferama drutvenog i gospodarskog ivota te na taj nain utjecanje na vlastitu budunost. U kontekstu cjeloivotnog obrazovanja uvaavaju se svi oblici obrazovanja: formalno obrazovanje (npr. teaj na fakultetu), neformalno obrazovanje (npr. usavravanje vjetina potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, meugeneracijsko uenje (razmjena znanja u obitelji, meu prijateljima). Obrazovanje uz/iz/na radu je povratno dodatno obrazovanje odraslih paralelno uz rad, obrazovanje i uenje iz rada koji obavlja i obrazovanje u sklopu rada, pri radu tj. na radu koji odrasli obavlja.

10.

Na kojim vrijednostima se temelji sustav odgoja i obrazovanja u BiH?

Tolerancija, jednakost,solidarnost, znanje, autonomija, mir, identitet.

11.

Kojim vrijednostima tee suvremeni sustavi odgoja i obrazovanja?

Znanju, solidaranosti, identitetu, odgovornosti. 2.

1.

to determinira ciljeve odgoja i obrazovanja?

Drutvo i kultura i vrijednosti kojima drutvo tei.

2.

Navedite podruja linosti? znanje sposobnosti stavovi

Spoznajno ili kognitivno Emocionalno ili afektivno Voljno ili konativno -

3.

to je karakter?

Karakter je skup osobina linosti. 4. Koja je razlika izmeu opeg i strunog obrazovanja?

Ope obrazovanje osposobljava za ope, temeljne kompetencije, a struno za struno usmjerene kompetencije.

5.

Koji imbenici ostvaruju odgoj i obrazovanje?

Obitelj, predkolske ustanove, kole ( osnovna, srednja, umjetnika, strukovna, glazbena, privatna, javna...), kina, kazalita i dr. kulturne ustanove, televizija, radio, tisak, mediji, internet...

6.

Koji imbenici ostvaruju formalno obrazovanje?

Formalno obrazovanje ostvaruju kole, oznaava djelatnost koja se izvodi prema programima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta radi stjecanja strunog znanja, vjetina i sposobnosti. Nakon zavretka takvog programa polaznici dobivaju javnu ispravu.

7.

Metode odgoja i obrazovanja; sredstva odgoja i obrazovanja?

Metode: pouavanje (objanjavanje, razgovor, predavanje, referat...), uvjeravanje ( izraajno itanje, dramatizacija, interpretacija, vrednovanje- stavova, radnih uinaka...), navikavanje ( vjebanje, navikavanje) i spreavanje ( preventivno i korigirajue, predusretanje, skretanje, zamjena motiva, prisiljavanje, preodgajanje). Sredstva: Sredstva usmjeravanja ( savjet, primjer, stvaranje ideala, dnevni red, igra, rad i kulturna razonoda). Sredstva poticanja ( priznanje, pohvala, nagrada, obeanje, natjecanje). Sredstva spreavanja ( nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev, kazna).

8.

to su naela u odgojno-obrazovnom radu? Navedi najvanija naela!

Naela su principi koji odreuju odgojno-obrazovni rad i kojih je se neophodno pridravati pri radu. Najvanija naela su: aktivnost, interes, postupnost, sustavnost, primjerenost, individualizacija, ekonominost, svrsishodnost, usmjerenost, pozitivna orjentacija, socijalizacija, jedinstvenost, dosljednost, zornost, jedinstvo teorije i prakse.

9.

Koje znaenje ima ECTS?

European Credit Transfer System ( Europski sustav prijenosa kredita) 1 kredit (ECTS) = 25 do 30 sati rada To je sustav bodovanja kojim se prikazuje koeficijent studentskog optereenja. Jedan bod oznaava odreeni broj radnih sati (25-30) studenta koji ukljuuju nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. Bodovni sustav polazi od toga da se svaki oblik nastave, u sklopu postojeih kolegija, posebno boduje, ispituje i ocjenjuje.

10.

Koje su razine visokokolskog obrazovanja prema bolonjskom procesu?

Preddiplomski studiji, diplomski studiji i poslijediplomski studiji. Svaka razina studija mora biti u skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), s tim da se jednom godinom studija stjee 60 bodova.

11.

Koja je razlika izmeu sveuilita i veleuilita?

Sveuilite je ustanova koja osniva i provodi sveuiline studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja u veem broju polja te interdisciplinarne studije kao autnomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetnikih akademija i odjela. Dakako, sveuilite moe provoditi i strune studije. Veleuilite je ustanova koja, za razliku od sveuilita, izvodi samo strune studije, a moe izvoditi i specijalistike diplomske strune studije.

12.

to je specifinost starih, a to novih obrazovnih sustava?

Starih- sadrajna usmjerenost, a novih usmjerenost na kompetencije.

III

1. Znaenje termina kurikulum!

Kurikulum odgojno obrazovni tijek je pedagoki pojam koji obuhvaa definirane ciljeve i sadraje uenja, metode, situacije i strategije, te naune evaluacije 2. Zato nacionalni, zato okvirni, zato kurikulum? Nacionalni jer se odnosi na sve graane, okvirni jer okvirno odreuje predkolski odgoj, opi odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u osnovnoj koli te opi odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u srednjoj koli, a kurikulum jer predstavlja odgojno obrazovni tijek.

3. Koje promjene donosi kurikulumski pristup u sustavima odgoja i obrazovanja? Kurikulumski pristup se temelji na kompetencijama uenika. Da bi se osigurao cjelovit razvoj uenika, suvremeni nacionalni kurikulumi primjenjuju holistiki pristup u izboru i organizaciji odgojno-obrazovnih sadraja s naglaskom na multidisciplinarnosti, kao i nainu njihova uspjenoga integriranja (interdisciplinarnosti). Uvode se novi i aktualiziraju tradicionalni naini i oblici uenja (istraivaka nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, multimedijska nastava, bonus nastava, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadraja prema naelima meupredmente korelacije, problemsko uenje, uenje u parovima (tandemsko uenje), uenje u skupinama i sl. 4. Kome i emu slui nacionalni kurikulum? Nacionalni okvirni kurikulum prije svega slui: - odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima, ravnateljima, - uenicima i roditeljima , odraslim polaznicima ukljuenima u obrazovanje, - lokalnoj zajednici, agencijama, udrugama, vladi, socijalnim partnerima, politikim strankama, drutvenim asocijacijama, - svim graanima Republike Hrvatske. -za izradbu niza kurikulumskih dokumenata, prirunika, broura, uputnika. 5. Koje su sastavnice nacionalnog kurikuluma? Temeljne sastavnice Nacionalnoga okvirnog kurikuluma jesu: - jasne odgojno-obrazovne vrijednosti ( znanje, zdravlja, - odgojno obrazovni ciljevi kompetencije ( skup znanja, vjetine, sposobnosti i stavova ) - odgojno-obrazovni sadraji ( nastavni plan i program, syllabus, kurikulum) - naela odgojno-obrazovnog rada - organizacija odgojno-obrazovnog rada - metode i sredstva odgojno-obrazovnog rada - vrjednovanje i samovrjednovanje postignua uenika i kole. 6. Kojim vrijednostima se tei u suvremenim nacionalnim kurikulumima? Nacionalni okvirni kurikulum osobitu pozornost daje sljedeim vrijednostima: znanju, solidarnosti, identitetu i odgovornosti. 7. to znai sintagma drutvo znanja? Drutvo znanja znai: znanje je postalo temeljna proizvodna snaga u drutvu i glavni uvjet uspjenosti. Znanje kao vrijednost, obrazovanje kao djelatnost i uenje kao proces, postali su temeljni pokreta razvoja hrvatskoga drutva -gospodarstvo temeljeno na znanju, cjeloivotno obrazovanje u suvremenom drutvu 8. Zato se tei produljenju opeg obrazovanja? Produljeni opi odgoj i obrazovanje ( sa 14 na 16 godina) omoguuje cjelovitiji razvoj intelektualnih, tjelesnih, estetskih, drutvenih, moralnih i duhovnih sposobnosti uenika. S produljenjem opeg odgoja i obrazovanja stvara se, takoer, pretpostavka za smanjenje ranog ispadanja uenika iz redovitog sustava odgoja i obrazovanja iskljuenostdrop-out 9. to su integrativni sadraji? To su meupredmetne tematske cjeline koje se proteu kroz sve dijelove ili se programiraju kao posebni moduli u dijelu kolskog kurikuluma. One su vane jer omoguuju uenicima da odreene pojave sagledavaju s razliitih stajalita te da uvide i istrauju veze izmeu nastavnih predmeta, tj. sadraja koji ue u razliitim predmetima i podrujima. Npr: obrazovanje za poduzetnitvo, uiti kako uiti, osobni i socijalni razvoj, informacijsko-komunikacijska kultura, zdravlje, sigurnost i zatita okolia, graanski odgoj, ljudska prava i prava djece i sl. 10. Na to se odnosi vrjednovanje i samovrjednovanje u kurikulumskom pristupu? Vrjednovanje se odnosi jednako i na proces uenja kao i na njegove rezultat. Vanjsko vrjednovanje podrazumijeva vrjednovanje svih kurikulumskih sastavnica te ukljuenost svih nositelja odgojnoobrazovnog rada kao i svih sudionika i korisnika odgoja i obrazovanja. Oblici vanjskog vrjednovanja su dravna matura i nacionalni ispiti. Samovrjednovanje ima informativnu vrijednost koja zahvaa individualne i subjektivne okolnosti s obzirom na pojedinca, sredinu i ivotne okolnosti u kojima kola i uenici obitavaju. 11. U nacionalnom kurikulumu treba razlikovati: zajedniki, za sve kole obvezni dio kurikuluma (kurikulumska jezgra) i posebni dio, kolski kurikulum izraen za konkretnu kolu

kolski kurikulum onaj je dio kurikuluma koji izrauju kole radi zadovoljavanja specifinih potreba uenika i sredine u kojoj se nalazi kola, i time kola definira vlastiti profil. Nacionalni okvirni kurikulum odreuje to uenik odreene dobi moe i treba znati i za to moe i treba biti osposobljen tijekom jednog razvojnog ciklusa Nacionalni kurikulum je sredinji nacionalni odgojno-obrazovni dokument koji jasno postavlja naela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima tei njihov obrazovni sustav. On je razvojan, promjenjiv, inovativan, holistiki i usmjeren je na kvalitetu. 12. Koje su temeljne kompetencije koje dijete/uenik treba stei/razviti? - komunikacija na materinskom jeziku - komunikacija na stranim jezicima - matematika kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji - digitalna kompetencija - uiti kako uiti - socijalna i graanska kompetencija - inicijativnost i poduzetnost - kulturna svijest i izraavanje IV

1. to je kompetencija? Kompetencija je skup znanja, vjetina, sposobnosti i stavova koja rezultira kvalifikacijom. To je mjerodavnost za obavljanje odreene djelatnosti.

2. Navedite vrijednosti kojima se tei u suvremenim sustavima odgoja i obrazovanja? Znanju, solidaranosti, identitetu, odgovornosti.

3.

Koja su naela suvremenih nacionalnih kurikuluma? Njihova znaenja!

Visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve, jednakost obrazovnih ansi za sve, obveznost opeg obrazovanja, vertikalna i horizontalna prohodnost, ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav, znanstvena utemeljenost, potivanje ljudskih prava te prava djece, kompetentnost i profesionalna etika, demokratinost, autonomija kole, pedagoki i kolski pluralizam, europska dimenzija obrazovanja.

1.

to ini strukturu NOK-a odnosno strukovnog kurikuluma?

kolski kurikulum .Obrazovni standard kvalifikacije ( jednako optereenje uenika s dozvoljenom djelominom programskom razlikom na nacionalnoj razini). Jezgrovni kurikulum ( odnosi se na sve uenike, jednak je i obvezan za sve uenike,iskazuje se minimalnim optereenjem uenika). Diferencirani kurikulum (izborni predmet izborom uenika postaje obvezni i ubraja se u obrazovni standard).

2.

Na to se odnosi optereenje uenika/studenta?

Odnosi se na : Jezgrovni kurikulum (strukovni kurikulumi imaju svoju jezgru koja proizilazi iz kvalifikacije) Diferencirani kurikulum ( izborni nastavni predmeti i moduli za djecu s tekoama ) kolski kurikulum ( fakultativni nastavni predmeti i moduli i druge ponude kole uenicima, te dijelovi strukovnih programa)

3.

Zato produljenje opeg obrazovanja?

Produljenjem opeg odgoja i obrazovanja osigurava se svakom ueniku stjecanje temeljnih znanja, sposobnosti i vjetina ( znanstvena istraivanja pokazuju da 14-ogodinjak ne moe imati dovoljno razvijene temeljne kompetencije potrebne za cjeloivotno uenje i zapoljavanje u uvjetima promjenjivog trita rada).

4.

to je dravna matura i koje su prednosti dravne mature?

To je jednak ispit za sve uenike, provodi se za sve uenike u isto vrijeme, a omoguuje dobivanje usporedivih rezultata o znanju uenika na nacionalnoj razini, omoguuje vertikalnu prohodnost.

5.

Znaenje i znaaj izbornog nastavnog predmeta, fakultativnog nastavnog predmeta i domaeg rada?

Izborni nastavni predmet se bira u izboru od najmanje dva ponuena predmeta na nacionalnoj/ kolskoj razini, dio je diferenciranog kurikuluma, kad se izabere postaje obvezni predmet, ocjenjuje se brojanom ocjenom, ulazi u prosjek ocjena za opi uspjeh i unosi se u svjedodbu. Fakultativni nastavni predmet bira se iz ponude nastavnih predmeta/ modula u kolskom kurikulumu, da bi imao status fakultativnog predmet ne treba imati alternativni predmet, nego predstavlja jedinstvenu ponudu, dio je kolskog kurikuluma, kad se izabere postaje obvezni predmet, ocjenjuje se brojanom ili opisnom ocjenom, ne ulazi u prosjek ocjena za opi uspjeh i unosi se u dodatak svjedodbi. Domai rad je samostalno uenikovo uenje kod kue ili u koli ( cjelodnevni boravak), moe biti skupni, vano je znati to se ocjenjuje, odreeno optereenje uenika prilagoeno je razvojnoj dobi uenika, sastavnica je sveukupnog uenikovog angaamana/ optereenja u nacionalnom i kolskom kurikulumu, ne moe biti zahtjevnijiod maksimalno propisanog optereenja, ocjenjuje se brojani ili opisno, slui nastavniku za praenje uenikovog rada i napredovanja, povezan je s dopunskom i dodatnom nastavom.

6.

to je ECTS? to je ECVET?

European Credit Transfer System ( Europski sustav prijenosa kredita) 1 kredit (ECTS) = 25 do 30 sati rada To je sustav bodovanja kojim se prikazuje koeficijent studentskog optereenja. Jedan bod oznaava odreeni broj radnih sati (25-30) studenta koji ukljuuju nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. Bodovni sustav polazi od toga da se svaki oblik nastave, u sklopu postojeih kolegija, posebno boduje, ispituje i ocjenjuje. ECVET ( Europen Credit Transfer System for vocational education and traning) je Europski sustav prijenosa kredita u strukovnom obrazovanju izraava optereenje uenika ( vremensko razdoblje za usvajanje znanja, savladavanje vjetina, stjecanje sposobnosti, interiorizaciju stavova. 1 kredit (ECVET) = 25 do 30 sati rada

7.

to je vertikalna, a to horizontalana prohodnost?

Vertikalna prohodnost osigurava konstantan napredak u obrazovanju. Horizontalna prohodnost u obrazovanju omoguava prelazak izmeu obrazovnih smjerova.

8. Koja su odgojno-obrazovna podruja za stjecanje temeljnih kompetencija? Koje biste nastavne predmete/ module pridruili ili kreirali za svako odgojno- obrazovno podruje? Odgojno- obrazovna podruja : jezino- komunikacijsko; drutveno- humanistiko; matematiko- prirodoslovno; tehniko- tehnologijsko; tjelesno- zdravstveno; umjetniko; praktini rad i dizajniranje.

9.

Koje meupredmetne teme (interdisciplinarni sadraji) su predviene NOK-om?

Poduzetnitvo; uiti kako uiti; osobni i socijalni razvoj; informacijsko-komunikacijska kultura; zdravlje, sigurnost i zatita okolia; graanski odgoj.

10.

Tko su djeca/ uenici s posebnim potrebama?

To su djeca/ uenici s tekoama u mentalnom i/ ili tjelesnom razvoju.

#Sustav odgoja i obrazovanja: Predkolski odgoj i obrazovanje; osnovnokolski; srednjokolski; visokokolski odgoj i obrazovanje; poslijediplomski studiji. Kvalifikacijska struktura: VI- via kola; VII- visoka kola, fakultet; VII 1- specijalizacije; VII 2- magisteriji; VIII- doktorati #Obrazovanje jo uvijek pati od loe prakse utemeljene na nepotpunim istraivanjima i nesposobnosti da se jasno razmjenjuju otkria koja opovrgavaju stare mitove #Nacionalni okvirni kurikulum odreuje to uenik odreene dobi moe i treba znati i za to moe i treba biti osposobljen tijekom jednog razvojnog ciklusa (koji nije strogo vremenski odreen razzdobljem od jedne nastavne godine) #Kurikulumski ciklusi : odgojno- obrazovna razvojna razdoblja uenika, obuhvaaju nekoliko godina kolovanja tijekom odreene odgojno-obrazovne razine, imaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno oekivanja to uenik u odreenom razvojnom ciklusu moe i treba postii. #Naela srednjokolskog odgoja i obrazovanja: obveznost zavravanja srednjokolskog kurikuluma,, partnerstvo s gospodarstvom, ispitivanje obrazovnih potreba na tritu rada, vertikalna i horizontalna prohodnost, programska diferencijacija i i ndividualizacija, planska, programska i organizacijska fleksibilnost, samostalnost kola i cjeloivotno uenje. #Ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua prema odgojno- obrazovnim podrujima : Vrjednovanje se jednako odnosi na proces uenja kao i na njegove rezultate, vrjednovanje uenikovih aktivnosti i rezultata treba biti u funkciji osposobljavanja za samovrjednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steenim kompetencijama te o vanosti stalnog uenja, vrjednovanje uenikovih aktivnosti i rezultata treba pridonijeti stjecanju pozitivne slike o sebi, te poticati uenike u planiranju svoga rada i samostalno donoenje odluka. #Moralne osobine linosti: estitost, uljudnost, discipliniranost, humanost, drutvenost, dosljednost, prekaljenost, radinost, samostalnost, patriotizam , internacionalizam #Faktori moralnog odgoja: obitelj, odgojne institucije, sredstva informiranja, izdavaka djelatnost, kulturne institucije, radne organizacije, drutva i organizacije, utjecaj slobodnog vremena.