Nedjeljni liturgijski listi

esta nedjelja kroz godinu 12. veljae 2012.

god. III :: br. 64.

64

Ako hoe, moe me oistiti!

Dragi upljani! Isus je potpuno Bog i potpuno ovjek. U dananjem evaneoskom odlomku se to jasno i nedvosmisleno pokazuje. Isus ganut prui ruku i dotae ga se

Isusovo ovjetvo se iitava iz suuti koja se pojavljuje u njemu promatrajui gubavca. Ganutost ukazuje na snanu emociju koja je Isusa zahvatila u tom trenutku. Druga dimenzija Isusova ovjetva pokazuje

se u elji za dodirom. Isus uspostavlja fiziki kontakt s osobom kojoj e kasnije pomoi. Dok razmiljamo o tome kako je Isus pravi ovjek, istodobno u tome iitavamo poziv da i mi budemo ljudi u punom smislu rijei. Da nas ne mimoilaze i ne ostavljaju beutnima patnje tolikih ljudi.

I onih blizih i onih dalekih. Drugi poticaj je poziv da budemo fiziki blizu osobama kojima je pomo potrebna. Da ih dotaknemo, zagrlimo i ohrabrimo. Hou, budi ist! I odmah nesta s njega gube i oisti se. Isusovo boanstvo takoer moemo uoiti kroz dva aspekta. prvi je od njih sigurnost u svoje poslanje i svoju mo. Drugi je uinkovito djelovanje mimo svih zakonitosti prirodnoga tijeka stvari. Isus nas podsjea da ne smetnemo s uma da smo posinjena djeca Boja. Da nam je dao dijela u svom boanstvu on koji je uzeo dijela u naem ovjetvu. Isus nas podsjea da posta-

nemo svjesni blagoslova kojim smo darovani i snage Duha Svetoga koja nam je dana.
Neka stanuje nasamo

hr v a ts ki s v e c i i b la e n i c i ( 11)

blaeni ivan merz

Ivan Merz rodio se u Banjoj Luci 16. prosinca 1896. Kao sin jedinac imao je sretno djetinjstvo, a roditelji su mu pruili dobar graanski odgoj, no bez privrenosti prema vjeri. Kasnije je jedna od njegovih najveih briga bio duhovni ivot njegovih roditelja.

Starozavjetni propis je odredio da ljudi oboljeli od gube budu izolirani i maknuti od ljudi. I koliko god je strana bolest kojom su oboljeli, toliko je bolna i odbaenost od drugih ljudi. Zato nam dananja biblijska itanja dozivaju u pamet potrebu da prepoznamo one ljude koji su u naem prostoru i vremenu odbaeni i izolirani. I da njima pomognemo da po nama prepoznaju da ih Bog voli. Svugdje oko nas postoje ljudi koji ne mogu ivjeti u punini svoj ivot jer su etiketirani, jer im je uniten dobar glas, jer su odbaeni zbog svoga podrijetla ili socijalnoga statusa, jer su marginalizirani radi vlastite posebnosti ili razliitosti. Na nama je da svakog ovjeka prihvaamo i volimo jer ima dostojanstvo ovjeka i jer je hram Duha Svetoga.

Mladost i kolovanje
Za njegovu vjersku orjentaciju bio je zasluan njegov gimnazijski profesor, uzorni katoliki laik dr. Ljubomir Marakovi. Usmjeravao ga je prema moralnim i religioznim vrijednostima i bio mu je pravi vodi kroz mladost. Na njegov poticaj, Ivan je u sedamnaestoj godini poeo pisati dnevnik, iz kojeg nam je dobro poznat njegov duevni razvoj i uspon prema Bogu. Nakon mature, ujesen 1914. po elji roditelja upisao je vojnu akademiju, no izdrao je samo tri mjeseca. Poetkom 1915. odlazi u Be gdje je upisao pravo i knjievnost, ali je pozvan u vojsku te je 1916. poslan na talijanski front gdje ostaje do kraja Prvog svjetskog rata. U ratnim strahotama Ivanu se kranska vjera pojavljuje kao jedina vrijednost koja pobjeuje sve zlo, te je bio zahvalan Bogu to je sudjelovao u ratu zbog onoga to je spoznao. Po zavretku rata nastavio je studirati u Beu, a potom u Parizu, gdje je provodio veoma dubok religiozni ivot. U jednom pismu majci navodi: Katolika vjera je moje ivotno zvanje i to mora biti svakom oveku bez iznimke. U Zagreb je doao 1922, zaposlio se kao profesor francuskog i njemakog jezika na Nadbiskupskoj klasinoj gimnaziji, te je doktorirao.

Svetost ivota
Posebnu sklonost imao je prema sakramentu Euharistije i Blaenoj Djevici Mariji, a njegova sklonost molitvi sve se vie razvijala te je bila usko povezana s liturgijom, svakodnevnom sv. misom i sv. priesti. Napisao je brojne lanke o liturgiji, drao liturgijska predavanja i zalagao se da mladi to bolje upoznaju liturgiju. Sve svoje slobodno vrijeme Ivan je posvetio odgoju hrvatske katolike mladei u katolikim organizacijama, osobito u Hrvatskom orlovskom savezu. Postao je idejni voa velikog dijela katolike mladei i unio je u katoliku javnost novi nain miljenja, osjeanja i prosuivanja. Tisuama mladih postao je uzor i ideal kranskog ivota. Umro je od posljedica bolesti u 32. godini ivota, 10. svibnja 1928. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaenim 22. lipnja 2003. u Banjoj Luci.

biraj izmeu neba i zemlje!

ada snijeg. Poprilian. Hrvatska je stala. Poglavito juna. Kada se umore preostali egzibicionisti konano emo malo usporiti. Stati. Dobit emo pravu prigodu za razmiljanje, za refleksiju. Osobnu i zajedniku. Moda se to i dogodi, a moda se svi zajedno samo okrenemo na drugu stranu i priekamo da vrijeme uini svoje. Kada stisne svi se sjetimo starih mudrosti. Svi naglo doemo pameti. Tada svi sve znamo. Pa i latinske poslovice. Znamo da nam je ivot postao nakazan od nametnute nam i beskorisne brzine. Znamo da to ne valja, ali ipak posluno vuemo svoju riku u kojoj je svakog dana neki novi gazda koji najbolje zna kamo nam je ii. Ubijamo se do besvijesti, rtvujemo sve to nam je jo do juer bilo sveto, pomiemo i nebo i zemlju, kako bi utedili pet minuta, a onda pojma nemamo to uiniti s tim vremenom. Nas kontrolira i s nama upravlja produktivnost. Mi ivimo i umiremo s pogledom na sat. I to nae vrijeme nikako ne smije biti vrijeme tiine i zato ga mi ispunjavamo na bezbroj naina samo kako bi izbjegli neugodnu stanku, predah ispunjen tiinom. Sama pomisao da bismo mogli biti sami, u tiini, na smrt nas plai. Pomisao da bismo neko vrijeme mogli provesti na osami i jo uz molitvu za nas je nepojmljiva. Neka mole drugi, kaemo, mi nemamo vremena i nastavljamo uriti. I onda pod pritiskom oekivane uspjenosti, pod terorom predvienih rezultata i op-

sjednuti urbom, mi pucamo, lomimo se i padamo. (...) Da, mi se moemo i dalje oslanjati na brzinu i na urbu koju nam je propisao ovaj svijet. I u toj urbi moemo pokuati rentati Isusa na nekim odreenim poslovima. Ili mu moemo sluiti kao Petrova punica ili kako je on sam to inio, sluei nama. Teak je to izbor, jer je to izbor izmeu neba i zemlje, izmeu Boga i svijeta. Isti izbor koji je bio pred Isusom sada je i pred nama. Hoemo li nakon to nas je snijeg barem na trenutak zaustavio, ustati i krenuti dalje, urei polako, bez obzira na snijeg i led, kao to je to Isus uinio ili emo okrenuti se na drugu stranu, priekati da se snijeg sam od sebe otopi i nastaviti tamo gdje smo stali trati kroz ivot i pokuavati manipulirati s Bogom, mijenjajui vjenost za sadanjost? Kao i uvijek itava nebesa ekaju na odgovor. Ivica Ursi

Gubavac klekne i zamoli: Ako hoe, moe me oistiti! Isus ganut prui ruku, dotae ga se pa e mu: Hou, budi ist!
o v o t j e d n e u p n e o b av i j e s t i
Danas je esta nedjelja kroz godinu. Svete mise su u 8, 9.30, 11 i 18 sati. Srijedom naveer je pobonost svetome Josipu. U etvrtak je susret mladih u upnoj dvorani u 20.30 sati. Djeji zbor ima probe subotom u 14 sati u upnoj crkvi U subotu je i susret ministranata u 15 sati. rasp ored upnoga vjeronauka
1. razred osnovne kole: utorkom u 10.30 ili 14 sati. 2. razred osnovne kole: utorkom u 11 ili 14.30. PrvoPriesnici: 3a - utorkom u 9 ili 14.30 3c i 3d - petkom u 16.15 3b - utorkom u 9.30 ili 15.00 3e - utorkom u 10 ili 15.30. 4. 5. i 6. razred subotom u 9.30, a 7. i 8. razred subotom u 11.15. Krizmanici: 1. razred: utorkom u 8.30 ili 16 sati. 2. razred: utorkom u 11 ili 17 sati, etvrtkom u 11 ili 17 sati.
Nedjeljni liturgijski listi izdaje upa svetoga Pavla apostola, Split-Pujanke
Suradnik: Nikola kuzmii | Grafiko oblikovanje: RatomiR VukoRepa