Sie sind auf Seite 1von 117

Dr Dubravka Vali Nedeljkovi

PRAKTIKUM NOVINARSTVA

Drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje

Novi Sad

Sadraj UVOD3 PRAVO I POLITIKA MASOVNIH KOMUNIKACIJA Pravo... 4 Ogranienja prava i dunosti radi zatite optih interesa... 7 Novinarski kodeksi. 8 Mehanizmi kontrole primene etikih normi. 16 O emu novinari ne piu tajne.... 17 KAKO DO RUBRIKE Odbir dogaaja vrednih medijske panje.. 18 Izvori informacija.. 21 Kako izbei greku.... 28 KONTEKSTI.... 29 NOVINARSKI ANROVI 32 Vest 33 Izvetaj... 40 21 koristan savet za pisanje izvetaja 45 Pisanje medijskog teksta medijski diskurs. 50 Naslov i najava Naslovi u novinama 52 Najava u elektronskim medijima.. 55 Direktan prenos57 Intervju. 59 Priprema za intervju.. 69 Pravila intervjuisanja u elektronskim medijima70 Izjava. 74 Anketa74 Panel diskusija.. 78 Polemika 78 Razgovor... 79 Emisija.. 79 Voditelji... 80 ZAHTEVNIJE NOVINARSKE FORME Komentar.. 84 In memorijam... 86 Crtica/drutvena hronika 87 Reportaa.. 87 Istraivako novinarstvo..89 LOGIKE GREKE. 91 SNAGA, SLOBODA I ODGOVORNOST MEDIJA.. 94 Iskrivljavanje 97 Senzacionalizam... 97 Dobar ukus 97 Privatnost.... 97 Unutranji pritisci na novinare. 98 DODACI 1.Grajsov (Griece) princip kooperativnosti i Liov (Leech) princip utivosti... 101 2. Kodeks neseksistike upotrebe jezika....................................... 102 3. Meunartodni dokumenti o ljudskim pravima ..109 4. (a) Model diskursne strukture teksta vesti primer 1 .111 (b) Model diskursne strukture teksta vesti primer 2 ..112

Model diskursne strukture teksta naracija .113 (d) Algoritamski dijagram radijskog intervjua .114 BIBLIOGRAFIJA 115

Uvod Prvi ...


* Prvim novinarom se smatra Filipid koji je 490 g.p.n.e. doneo poruku Atinjanima o pobedi grke vojske nad perzijskom kod Maratona. * Prvu novinsku agenciju osniva Julije Cezar 50 g.p.n.e. koja na rimskom trgu svakodnevno objavljuje Acta diurna populi Romani (Dnevne aktuelnosti naroda rimskog). * Prvi nedeljni list izlazi u Firenci 1597. godine. * Prvi dnevni list Daily Courant izlazi u Londonu 1702. godine. * Prvu emisiju vesti emitovao je na radiju Lee de Forest 1916. u Americi. * Prva radio stanica u svetu proradila je u Pitsburgu (SAD) 1920. zvala se 8MK, a kasnije WWY. *Prva evropska radio stanica zvala se Eifel Tour, emitovala je program iz Pariza od 1925. godine. * Prvi TV prenos u Evropi i SAD emitovan je 1925. * Prva redovna TV emisija za javnost krenula je 1936. u Engleskoj. *Prve novine u Srba izlaze u Veneciji 1768. Slavenoserbskij magazin. Izdaje ih Zaharije Orfelin. *Prve novine tampane na narodnom jeziku izlaze u Beu od 1792. Slaveno-serbskaja vjedomosti. Pokreta Stefan Novakovi. * Prvi zakon o tampi donesen je 1586. u Engleskoj. U njemu je i sledea odredba: Samo kralj ima pravo da izdaje novine. * Ukinut Zakon o regulaciji tampe u Engleskoj 1694. to je utrlo put pojavi prvih dnevnih novina 1702. pomenutog Daily
***

Ovaj praktikum je pre svega namenjen polaznicima specijalistikih alternativnih obrazovnih studija iji je cilj da na nov, drugaiji, savremeniji nain edukuje za novinarstvo koje neguje tolerantnost, istinitost, izbalansiranost, znanje, kritinost u mas-medijima. Osnovni princip na kojem je zasnovan je zalaganje za nediskriminatorno (neseksistino, antinacionalistiko, antirasno i antikonfesionalno) pisanje u vienacionalnim, viekonfesionalnim i multikulturnim sredinama. Praktikum je zamiljen kao prirunik kojem e se njegovi korisnici vraati esto, koji e im pomagati da razree sopstvene dileme i nedoumice, koji e ih obavestiti o nainima na koje su drugi reavali sline probleme, ako im ve ne oda i sama reenja. Uputie ih na njihova prava ali i obaveze koje im profesija namee. Ukazati na greke koje mogu nenamerno iz neznanja uiniti ali i na loe poteze koji su drugi nainili i time nekada doveli u pitanje i samu etiku profesije. Autorka praktikuma, sainjenog uz pomo mnogobrojnih saradnika, ali pre svih najueg tima Novosadske novinarske kole***, smatra da je ovo samo jedno od moguih vienja i pristupa u sainjavanju interdisciplinarno utemeljenog kompleksnog tiva kakvo stoji pred itaocima. Belina sa leve strane svakog lista sadri kljune rei kao vodie kroz tekst i neke zanimljivosti, ali pre svega ostaje otvorena itaocima da tu unose svoja zapaanja, nedoumice, zgodne primere iz medijske prakse, ideje, upitanosti, na ta ih je podstakao tekst sa desne strane lista. Praktikum je dakle predvien da bude tekst u procesu na kojem saradniki rade autorka i itaoci bez obzira da li e, iako bi to bilo najbolje, ipak imati priliku da jednom o ponuenom predloku uz novinarsku kafu zajedniki i raspravljaju. *

Knjievnost je umee pisanja neega to e se itati dva puta, novinarstvo neega to e se itati samo jednom. Siril Konoli (1903-1974) engleski kritiar *

Zahvaljujem se Mirjani Pu{in uz ~iju kriti~ku misao i savete praktikum je dobio svoj osnovni okvir; Edni Bodri~ koja je najve}i deo tehni~ko-kreativnih poslova za prvo izdanje uradila sa puno savesti i velikom odgovorno{}u. Da bi do ~italaca stigao u ovom obliku za realizaciju praktikuma zaslu`ni su i Radovan Tapavi~ki i Igor Filko, kao i tehni~ka podr{ka M-tec computersa i Sigme elektronika. U pisanju su mi pomogla i iskustva koja sam zajedno sa predava~ima i radioni~arima stekla tokom rada u NN[, pripreme i hendauti za nastavu mojih koleginica i kolega bili su veoma inspirativno {tivo i stoga im se zahvaljujem.

Courenta. * Prvi amandman na Ustav SAD od 15. decembra 1791. glasi Kongres ne moe donositi nikakav zakon koji ograniava slobodu govora ili tampe (prema Kin, 1995, str 12) inae najcitiraniji amandman na svetu. *Prva odbrana slobode tampe: suenje Tomasu Pejnu u Londonu1792. autoru knjige Prava oveka (The Rights of Man). Tomas Erskin, dravni tuilac Princa od Velsa (UK) odbranio je u etvoroasovnom govoru (iz kojeg navodimo samo jedan mali segment) slobodu tampe reima: Svaki ovek sme da preispituje ustavna naela na kojima se vlast zasniva, ukazuje na njene greke i nedostatke, istrauje i obelodanjuje njene grehe, i upozorava sugraane na njihove pogubne posledice svi pojedinci obavezni su da potuju prirodno pravo svojih blinjih na slobodno izraavanje. *Jedan od prvih novinara (potomak bogate holandske porodice iz Njujorka Judin ajler) koji je (oko 1880) opozvan iz neke zemlje zbok ogreenja o pravila profesije bio je dopisnik Blackwood's magazina (SAD). Porti (Otomanska imperija) se nije dopao nain na koji je on izvetavao o njenim (loim) postupcima na Balkanu pa je lobirala na diplomatskom nivou da se ajler opozove.

Pravo i politika masovnih komunikacija Pravo Masovni mediji od samog nastanka podlegali su dravnoj regulativi pre svega zato to su oni jedna od najznaajnijih spona izmeu drave i graanstva, to utiu na politiki ivot drutva, kreiraju javno mnjenje te tako predstavljaju ili snanu podrku vladajuim centrima moi ili njihovu kritiku savest. Za funkcionisanje medija, prema Lorimeru (1998) postoji devet tipova zakona: zakoni o slobodi komuniciranja zakoni o radio-televiziji, telekomunikacijama zakoni koji podravaju kulturne industrije zakoni o slobodi informacija i pristupu informacijama zakoni koji ograniavaju slobodu govora (zakon o kleveti) zakoni o autorskim pravima (zatita intelektualne svojine) zakoni o javnosti rada zakoni o irenju i korienju tehnologije zakoni o ugovoru i kompanijama.

Deklaracija je donesena 1948. godine, a osnaena je Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima iz 1966. (stupio na snagu 1976., ratifikovan od strane SFRJ 1971.) u kojem se u lanu 19 zagovara potpuna zatita misli i miljenja: 1. Svako e imati pravo na vlastito miljenje, bez uplitanja sa strane. 2. Svako e imati pravo na slobodu izraavanja; ovo pravo e ukljuivati slobodu traenja, primanja i razmenjivanja informacija i ideja svake vrste, bez obzira na granice, usmeno, pismeno ili putem tampe, kroz umetniku formu ili bilo koji drugi medij po izboru. 3. Ostvarivanje prava koje predvia stav 2 u paragrafu 19 i povlai posebne dunosti i odgovornosti. Otuda, ono moe podlegati izvesnim ogranienjima, ali samo takvim koja su zakonom propisana i neophodna radi potovanja prava i ugleda drugih lica, zatite nacionalne bezbednosti ili javnog reda, zdravlja i morala. (Beogradski centar za ljudska prava, 1998, 21). U lanu 10 Evropske konvencije o pravima oveka donesena 4. novembra 1950. godine u Rimu a stupila na snagu 3. septembra 1953. Precizira se:

Meunarodna pravna regulativa Univerzalna deklaracija o pravima oveka - 10. decembra 1998. obeleena je 50 godina od donoenja tog dokumenta; i Meunarodni pakt o politikim i graanskim pravima Konvencija za zatitu

ljudskih pravima i osnovnih sloboda (znana kao Evropska konvencija o pravima oveka)

1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuivae slobodu vlastitog miljenja, kao i pravo primanja i razmenjivanja informacija, ideja, bez uplitanja javnih vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lan nee spreavati drave da od radio-televizija ili kinematografskih kua trae da pribave dozvole. (Beogradski centar za ljudska prava, 1998, 45). U lanovima Saveznog ustava od 35 do 38 utvruje se sloboda misli, savesti i veroispovesti kao i prava na javno informisanje: lan 35 Jami se sloboda ubeenja, savesti, misli i javnog izraavanja miljenja. lan 36 Jami se sloboda tampe i drugih vidova javnog obavetavanja. Graani imaju pravo da u sredstvima javnog obavetavanja izraavaju i objavljuju svoja miljenja. Izdavanje novina i javno obavetavanje drugim sredstvima dostupno je svima, bez odobrenja, uz upis kod nadlenog organa. Organizacije radija i televizije osnivaju se u skladu sa zakonom. lan 37 Jami se pravo na ispravku objavljenog netanog obavetenja kojim se povreuje neije pravo ili interes. Jami se pravo na naknadu tete nastale po ovom osnovu. Jami se pravo na odgovor u sredstvima javnog obavetavanja. lan 38 Zabranjena je cenzura tampe i drugih vidova javnog obavetavanja. Niko ne moe spreiti rasturanje tampe i irenje drugih obavetenja osim ako se odlukom suda utvrdi da se njima poziva na nasilno ruenje ustavnog poretka, naruavanje teritorijalne celokupnosti SRJ, krenje zajamenih sloboda i prava oveka i graanina, ili izaziva nacionalna, rasna ili verska netrpeljivost i mrnja. (Ustav SR Jugoslavije 1992; 1995, str. 13 i 14). Doneseni su jo i Zakon o Radio-televiziji Srbije (1991) i Zakon o javnom informisanju Republike Srbije (poslednji donesen 1998; u vreme pisanja Praktikuma nevaei/ a novi jo nije uao u skuptinsku proceduru); Zakon o radiodifuziji Srbije (2002). Zakon o javnom informisanju Republike Srbije iz 1998. (Slubeni glasnik RS 36/98)i izazvao je mnogo polemika u javnosti upravo stoga to po miljenju pravnika njegove odredbe nisu usklaene sa Ustavom kao ni sa nekim drugim zakonima, niti su u skladu sa modernim i demokratskim zakonodavstvom u svetu (npr. Krivinim zakonom, Zakonom o obligacionim odnosim itd). Tanije, njegove osnovne odredbe deklariu slobodu informisanja, njenu neprikosnovenost, zabranu cenzure, zabranu uticanja na rad

Ustav SRJ iz 1992.

Monopolistiki zakon: lan 14 Zakona o Radio-televiziji Srbije predvia da RTS daje presudno miljenje o molbama za dodelu frekvencije RTV stanicama koje nisu u dravnim rukama. U poslednje 3-4 godine, kada nije bilo konkursa za dodelu frekvencija, jedini

izlaz je bio u sklapanju ugovora o poslovnotehnikoj saradnji sa RTS. To je bio nain da se legalizuju TV stanice kao to su Pink, Palma i mnoge druge paradravne stanice, a da ne mora da se raspisuje konkurs. to se tie nezavisnog sektora, npr. Radio B92 i Indeksa, reim je takoe izbegavao da nam da frekvencije ve je hteo da nas natera da napravimo ugovor sa RTS, kako bi drava naelno ostala istih ruku. Ta pria sa RTS je ista farsa, jer je reim u tome samo pronaao nain da izbegne sopstvenu odgovornost za nedodeljivanje frekvencija nepodobnim medijima (Veran Mati, predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija, NNB 14-15.2.1998, XVI). Sutina ovog zakona bila je implicitna cenzura: nezavisne medije je trebalo spreiti da informiu javnost - to je uinjeno tak to su unitavani finansijski, plenjena im je i oduzimana oprema jer nisu bili u stanju da u kratkom roku plate izreene kazne. Tanije na osnovu Zakona o javnom informisanju iz 1998, u toku samo 2 godine njegovog funkcionisanja, novanim kaznama kanjeno je 67 medija, a ukupna suma koju su isplatili na osnovu presuda prekrajnih sudova je 30,6 miliona dinara odnosno oko 1.275.500,00 eura.

javnih glasila, ograniavanja protoka stavova i miljenja, zabranu monopola u javnom informisanju, ali njegove razraujue odredbe su u koliziji sa osnovnim. Ozbiljnija analiza ovog zakona nije predmet Praktikuma stoga se navodi samo nekoliko primera kao ilustracija kako se moe legalistiki manipulisati javnim informisanjem, namera je da se itaoci upozore na svu pogubnost dokumenata koji su dodue parlamentarno usvojeni a ipak su u oderenom periodu predstvljali snaan dravni instrument za krenje osnovnih ljudskih prava, kao to je to pravo da se bude informisan i da se informacije ire.ii U Zakonu o javnom informisanju Republike Srbije (1998, stavljen je van snage nakon promena u Srbiji koje su se dogodile posle septembarskih izbora 2000), na primer, uvodi se hitan postupak za odluivanje suda (lan 42 stav 3 Reenje o privremenom spreavanju rasturanja tampe i drugih sredstava javnog informisanja donosi nadleni sud na predlog nadlenog javnog tuioca u roku od est sati od prispea predloga. I lan 44 Po predlogu nadlenog javnog tuioca za spreavanje rasturanja tampe i drugih sredstava javnog informisanja sud e odrati pretres u roku od tri dana od dana prijema predloga./ U postupku po predlogu sud moe odrati pretres i doneti odluku iako uredno pozvane stranke nisu dole na pretres, na ta e se stranke u pozivu za pretres izriito upozoriti. lan 64 U sporovima iz lana 61. Ovog zakona, sud odluuje po hitnom postupku.). Dostavljanje poziva ne obezbeuje sigurnost te dozvoljava da se ceo postupak sprovede bez znanja i uea okrivljenog (lan 72 Dostava poziva za usmene pretrese vri se predajom licu ovlaenom za prijem pismena ili radniku koji se zatekne u poslovnim prostorijama osnivaa ili tampara. Ako se tako dostava ne moe izvriti, poziv se odmah pribija na vrata i time se smatra da je poziv uruen./Ako se licu protiv koga je pokrenut prekrajni postupak ne moe uruiti poziv na nain iz prethodnog stava, objavie se javni poziv putem nekog od sredstava javnog informisanja, ime se smatra da je dostava uredno izvrena.), Primarno se insistira na odgovornosti osnivaa, izdavaa i glavnog urednika (npr. lan 69 Za zloupotrebu slobode javnog informisanja objavljivanjem neistine kojom se povreuje pravo linosti u sredstvima javnog informisanja iz lana 4 i 11 ovog zakona kaznie se za prekraj: 1) osniva i izdava - novanom kaznom od 100.000 do 300.000 novih dinara; 2) odgovorni urednik odgovorno lice osnivaa i izdavaa novanom kaznom od 50.000 do 150.000 novih dinara.), a autor je u drugom planu iako priroda odgovornosti primarno mora da se odnosi na autora informacije, a odgovornost ostalih (posebno ne osnivaa) je supsidijarna. Novane kazne su izrazito visoke (up. navedeni lan 69; ova materija se regulie lanovima 67-71; maksimalna kazna je 800.000 novih dinara izrie se osnivau i izdavau, a regulisana je lanom 67) premauju limite novanih kazni utvrenih za krivina dela i ostale prekraje; takoe nisu srazmerne ivotnom standardu u Jugoslaviji, prosenom

linom dohotku, nacionalnom dohotku. Zakon o radiodifuziji Srbije Zakon o radiodifuziji Srbije (18. jul 2002) donesen je nakon veoma ive javne rasprave i devet verzija nacrta. On je prvi u paketu medijskih zakona koje je skuptina Srbije donela nakon demokratskih promena 2000-te. Prvi put na ovom podruju osniva se zakonom javni radiodifuzni servis iji su nosioci republika i pokrajinska radiodifuzna ustanova (lan 76): Radiodifuzna ustanova Srbije (lan 85) i Radiodifuzna ustanova Vojvodine (lan 94. Na ovaj nain je dravnocentrini medij Radiotelevizija Srbije prerastao u nezavisni javni servis svih graana. Duga izuzetno znaajna novina u regulisanju medijske sfere je osnivanje Republike radiodifuzne agencije (lan 6 ovog zakona). Agencija je samostalni pravni subjekt i funkcionalno je nezavisna od bilo kog dravnog organa, kao i od svih organizacija i lica koja se bave delatnou proizvodnje i emitovanja radio i televizijskog programa. Ona je izmeu ostalog ovlaena da donosi strategiju razvoja radiodifuzije u Srbiji, stara se o primeni ovog zakona, izdaje dozvole za emitovanje, propisuje obavezujua pravila za emitere i nadzire njihov rad. Osim toga ona obavlja poslove koji se odnose na preduzimanje mera u oblasti radiodifuzije u cilju: zatite maloletnika; primene propisa o autorskim i srodnim pravima; spreavanja emitovanja programa koji sadre informacije kojima se podstie diskriminacija, mrnja ili nasilje protiv lica ili grupe zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja odreenoj rasi, veri, naciji, etnikoj grupi ili polu.

Ogranienja ljudskih prava i sloboda

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima Pred Meunarodnim vojnim sudom u Nirnbergu odgovaralo je nekoliko nacistikih novinara. Glavni urednik antisemitskog lista Der Sturmer osuen je na smrt zbog podsticanja na zloine protiv ovenosti.

Ogranienja prava i dunosti radi zatite optih interesa Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima lan 20 1. Svaka propaganda u ratne svrhe zakonom e se zabraniti. 2. Svako zagovaranje nacionalne, rasne ili verske mrnje koje predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje, zakonom e se zabraniti. lan 20 nije neposredno izvriv, jer se ne odnosi direktno na privatna lica. Ona nee trpeti ogranienja u slobodi izraavanja ubeenja i miljenja tek kada drava ugovornica ispuni svoju obavezu da donese odgovarajue zakone. Bez njih ova prava nisu ograniena i to je slabost ove odredbe. (V. Dimitrijevi, 1997, 331) Evropska konvencija o pravu oveka lan 10 1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. (...)

Evropska konvencija o pravu oveka

2. Ostvarivanje ovih sloboda, s obzirom da ono povlai dunosti i odgovornosti, moe podlegati onim formalnostima, uslovljavanju, restrikcijama ili kanjavanju koje zakoni propisuju, a demokratsko drutvo zahteva, u interesu nacionalne bezbednosti, teritorijalnog integriteta i javne sigurnosti, radi spreavanja nereda i kriminala, zatite ugleda i prava drugih lica, spreavanja da se daju informacije dobijene u poverenju, kao i radi odravanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva. Sloboda izraavanja ograniava se ne samo u sluaju hukanja na meunacionalnu, versku ili rasnu mrnju te potstrekavanja na rat ve i radi zatite ugleda drugih ljudi. To podrazumeva ustvari kanjavanje zbog klevete ili uvrede za koje kazne mogu odreivati i neki drugi, a ne samo krivini zakoni.

Krivini zakon Srbije osnovni tekst iz 1977.

Kleveta i uvreda u masmedijima

Kleveta i uvreda objavljene u sredstvima masovonog komuniciranja su obraeni u Krivinom zakonu Srbije. U lanu 92: "Ko za drugog iznosi ili prenosi togod neistinito to moe koditi njegovoj asti i ugledu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est meseci. Ako je delo iz stava 1 ovog lana uinjeno putem tampe, radija, televizije, drugih sredstava javnog informisanja i komuniciranja ili slinih sredstava ili na javnom skupu, uinilac e se kazniti zatvorom do jedne godine" (Slubeni glasnik SRS, 26/77, 1314). lan 93 istog zakona glasi: "Ko uvredi drugoga kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri meseca. Ako je delo iz stava jedan ovog lana uinjeno putem tampe, radija, televizije, drugiih sredstava javnog informisanja i komuniciranja ili slinih sredstava ili na javnom skupu uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est meseci" (Slubeni glasnik SRS, 26/77, 1314). Ukoliko se u novinskom tekstu vrea strani dravnik ili ugled SRJ prema lanu 157 Krivinog zakona Srbije (Slubeni glasnik SRS, 26/77, 1314) javni tuilac pokree istragu. To je bio sluaj sa karikaturom Predraga Koraksia koja je izala u asopisu "Vreme" (10. maja 1993). Javni tuilac je naveo da se: "Okrivljenom stavlja na teret da je kao glavni i odgovorni urednik u listu Vreme prikazao u uvredljivom i nedostojnom poloaju u crteu-karikaturi, Predsednika SRJ Dobricu osia i Predsednika vlade Republike Grke Konstantina Micotakisa". Naime, javni tuilac nije napisao u obrazloenju za pokretanje istrage da karikatura asocira na to da osi pui kurac Micotakisu, to se uglavnom jasno dalo videti na slici. Njegovu skrupuloznost je iskoristio advokat i uspeno odbranio klijenta reima:" Tuilac nije konkretizovao uvredljiv poloaj, nije ga opisao.(...)

Primer iz novosadske sudske prakse

Cehovska samorgulacija Prvi kodeksi: - 1918.Povelja francuskih novinara revidirana 15. januara 1938. i vai do danas. - 1923. vedska - 1924. Finska - 1936. Norveka - 1938. Engleska - 1923. SAD Canons of Journalism revidiran 1973.

Karikatura nije eksplicitni iskaz stoga je neophodno opisati pojedinosti "uvredljivog i nedostojnog poloaja", pojedinosti koje bi same po sebi ili u kontekstu predstavljale akt uvredljiv i nedostojan. Karikatura, pogotovo ona bez rei, ne predstavlja eksplicitan iskaz.(...) Od kad je igra trule kobile, koja predstavlja osnovni motiv karikature, neasna, uvredljiva i lascivna stvar" (S. Beljanski, Odbrana, 1993). Znai da mora na sudu biti jasno izreeno zato se autor okrivljuje bez obzira koliko ta re bila opskurna i neprimerena javnoj upotrebi (Vali Nedeljkovi, 1998, 114-134). Novinarski kodeksi Novinarski kodeksi odnosno pravila ponaanja novinara i vlasnika mas-medija postoje u svim zemljama kojima je stalo do potovanja prava na slobodu govora i prava na informaciju to podrazumeva i pravo na objavljivanje i pravo na pristup informacijama, pravo na zatitu izvora informacije to jest potovanje novinarske tajne. Dakle izvedeni su iz prava na slobodu govora, prava na privatnost i zatitu ugleda, pretpostavku nevinosti, kao i krivinih zakona koji u sebi sadre lanove o kleveti i uvredi. Posebno se bave i pravom na intelektualnu svojinu, pravom na ispravku. Prema podacima iz 1995. (Korni, 1999, 25) u 29 evropskih zemalja na snazi je 31 novinarski kodeks (u Engleskoj se primenjuju 2: Udruenja novinara i Komisije za albe; u paniji 2: Kodeks federacije udruenja panske tampe i Kodeks katalonskih novinara). Treba imati u vidu, da je poslednji Kodeks novinara priznat od svih novinara bez obzira u kojim medijima su radili bio dokument donesen na nivou Udruenja novinara SFRJ jo na samom poetku osamdesetih. Po reima Nikole Cvetkovia (jednog od lanova radne grupe koja ga je pisala) bio je pre politika platforma o informisanju u socijalistikom samoupravnom sistemu, nego kodeks o ponaanju novinara pa time i nainu kreiranja i jeziku kojim se oni slue u kreiranju informacija. Taj optevaei Kodeks je danas van snage, a novi doneseni nakon raspada SFR Jugoslavije nemaju snagu dokumenta koji priznaju svi novinari i oni lanovi Udruenja novinara Srbije (UNS) i Nezavisnog udeuenja novinara Srbije (NUNS) i Nezavisnog drutva novinara Vovodine (NDNV) kao i oni koji nisu lanovi cehovskih udruenja. ETIKI KODEKS NOVINARSTVA Nezavisnog udruenja novinara Srbije (26.mart 1994) U Uvodnoj napomeni se navodi da je ovaj dokument zasnovan na uvaavanju profesionalnih i etikih normi i vrednosti u obavljanju novinarskog rada u javnim medijima. Sadri 10 Naela u kojima se navodi da su injenice obavezne a stavovi slobodni; kao i to da e se novinari

Novinarski profesionalni kodeks u SRJ

10

boriti protiv spreavanja slobodnog opticaja vesti, protiv iskrivljavanja injenica i protiv cenzure; da e omoguiti ispravku i izvinjenje odnosno objaviti odgovor lica i institucija koji su u mediju kritikovani; da e prikupljati informacije na odgovarajui i nediskriminatoran nain vodei rauna da javnost dozna relevantne injenice. Shodno odredbama Deklaraciju o pravima i obavezama novinara Evropske zajednice i ovaj kodeks upuuje novinare da sem ukoliko je to neophodno za sam tekst nee u svojim izvetajima i informacijama pomenuti rasu odreene linosti, boju, versku pripadnost, nacionalno opredeljenje, legitimnost roenja, telesnu nesposobnost, brani status i seksualne sklonosti. Privatne radio i televizijske stanice su 17. juna 2000. godine donele KODEKS o uslovima i kriterijumima za predstavljanje programa i kandidata u predizbornoj kampanji 2000. Godine Ovaj Kodeks, kako se objanjava u preambuli ima ulogu odbrambenog mehanizma od pritisaka, ucena i privilegija. Primenjujui Kodeks vlasnici ovih RTV ne mogu biti optueni za lini odnos, odnosno za lini politiki interes i pristrasnost ni pre a ni posle izbora. (Kodeks, 2000, 4) KODEKS NOVINARA JUGOSLAVIJE O profesionalnim i etikim normama i vrednostima u obavljanju novinarskog posla u javnim glasilima Savez novinara Jugoslavije (28.oktobar 1998) Ovaj Kodeks sadri tri poglavlja Opta naela, Prava i drunosti i Zavrne odredbe. U Prvom se istiu osnovne vrednost poput slobode, demokratije, potovanje dostojanstva i prava graana, ravnopravnost svih. Drugi deo ini 14 odredbi o pravima i dunostima. Osim onih koje ve postoje i u NUNS-ovom Kodeksu tu su jo i odredba po kojoj novinari imaju pravo da objave injenicu da su spreeni da dou prave informacije, zatim da su i sami podloni kritici i sudu javnosti. U ovom dokumentu se precizira da novinari ukoliko im urednitvo izmeni tekst u toj meri da vie ne odgovara autorovoj ideji ima pravo da ga ne potpie ili da ga povue. Nepotpisani tekstovi se smatraju stavom redakcije. Predvia se i zatita informacija, ali i osoba koje su pod istragom. Zabranjeno je i objavljivanje informacija iji je cilj nezakonito sticanje line materijalne koristi. Plagijat se takoe po ovom Kodeksu smatra krenjem etike. U Zavrnim odredbama se precizira da Ovaj Kodeks obavezuje sve novinare Jugoslavije. Pretpostavlja se ipak da se ovo odnosi samo na lanove Saveza novinara Jugoslavije koji je dokument i usvojio u Beogradu 28.10.1998. ETIKI KODEKS ELEKTRONSKIH MEDIJA Organizator pisanja ovog kodeksa bio je ANEM uz podrku Saveta Evrope. Tekst je bio na irokoj javnoj raspravi u elektronskim medijima. Osnovni tekst je usvojen februara 2002, preveden je na maarski, albanski, rumunski, rusinski, slovaki jezik i tampan u maju iste godine. Kodeks su prihvatila i preporuila sledea udruenja: NUNS, ANEM, Udruenje za razvoj privatne radio-difuzije Spektar. Kodeks je otvorenog tipa to podrazumeva

11

Interni kodeksi - 1989. Standards and Ethics Washington Post - 1999. La Lettre de la Redaction Oest - France itsl.

Deklaracija o pravima i obavezama novinara Evropske zajednice: Svaki novinar, dostojan tog naziva, smatra svojom dunou da se verno pridrava principa Deklaracije. U granicama zakona koji u njegovoj zemlji vae, novinar, u profesionalnim stvarima, priznaje jedino sud svojih kolega i iskljuuje svako meanje, bilo vlade ili drugih entiteta.

dopunjavanje i menjanje osnovnog teksta kako se budu menjale prilike u zemlji i kako bude sazrevala ovdanja profesionalna svest. Kodeks sadri 7 poglavlja: tanost; pravednost; lina etika; vlada,politika interesne grupe nezavisnost ureivake politike; izvetavanje o etnikim i drugim drutvenim zajednicama; javni interes; odnos medija prema terorizmu i nasilju. Manjkavost ovog teksta je u tome to nije obavezujui za sve novinare, urednike i vlasnike elektronskih medija i to ne predvia mehanizme za reagovanje ukoliko doe do krenja odredaba ovog kodeksa. Sopstvene kodekse donele su i pojedine medijske kue nakon 5. oktobra 2000. Meu prvima to je uinio Radio Beograd. Kodeks sadri preambulu i 11 naela. U naelima se insistira na nediskriminatornom novinarstvu (prema naciji, polu, rasi, jeziku, ideologiji, partijama, veri, ubeenju), zatim na nepristrasnom, blagovremenom i objektivnom novinarstvu, kao i na negovanju jezika i optih kulturnih standarda.

U Minhenu 1971. godine predstavnici sindikata novinara est lanica Evropske zajednice usvojili su Deklaraciju o pravima i obavezama novinara Evropske zajednice (Lorimer, 1998, 156-158) na osnovu koje su zatim pojedinano sopstvene kodekse kreirala mnoga nacionalna udruenja novinara ali i neke medijske kue - interna pravila ponaanja. Deklaracija o pravima: 1. Novinari polau pravo na slobodan pristup svim informacijama, kao i pravo da slobodno istrauju sva dogaanja od uticaja na javni ivot. Stoga, tajne koje se tiu javnih ili privatnih poslova (povezanih s javnim ivotom) mogu se od novinara zatajiti samo u izuzetnim sluajevima i uz jasno naznaen motiv; 2. Novinari imaju pravo da odbiju potinjavanje bilo emu to je protivno optoj politici organa informisanja iji je on/ona saradnik, onome to je u njegovom/njenom ugovoru o zapoljavanju pismeno navedeno i inkorporisano, ili tom optom politikom jasno obuhvaeno; 3. Novinari se ne mogu prisiliti na profesionalni in ili izraavanje miljenja protivno njegovim/njenim ubeenjima i savesti; 4. Redakcijski sastav mora biti informisan o svim vanim odlukama koje mogu uticati na ivot preduzea. Kao minimum treba da bude konsultovan pre donoenja konane odluke o stvarima koje se tiu sastava redakcije, tj. angaovanja, otputanja, premetanja i unapreenja; 5. S obzirom na svoju funkciju i odgovornost, novinari imaju pravo ne samo na prednosti koje proistiu iz kolektivnih sporazuma, nego i na individualni ugovor s

Prava novinara *1923. godine Ameriko udruenje urednika novina usvojilo je Kanon novinarstva u 7 principa: odgovornost, sloboda tampe, nezavisnost, trojstvo iskrenost-istinitost-tanost, nepristrasnost, fer-plej i pristojnost (Lorimer, 1997, 173). Prava novinara Dunosti novinara *Kodeksi ponaanja novinara svih skandinavskih

12

zemalja uzorni su po tolerantnosti i nepristrasnosti. Tako na primer u vedskoj o prestupima inovnika dravne administracije, uinjenih iz nehata, mediji ne mogu pisati, osim ako nije povreen neki od osnovnih principa; imena lica optuenih za krivina dela, kao i osuenih na manje od 2 godine zatvora, ne smeju biti objavljena, niti nagovetena drugim informacijama; detaljni opisi zloina se moraju izbegavati; rasna pripadnost i nacionalnost se ne smeju naglaavati, ukoliko nisu zaista relevantni za temu. (Lorimer,1997,169).

poslodavcem, koji im obezbeuje materijalnu i moralnu sigurnost za rad, kao i mesto u platnom sistemu koje odgovara njihovom socijalnom poloaju, i garantuje njihovu ekonomsku nezavisnost.

Deklaracija o obavezama Sutinske obaveze novinara, angaovanih na prikupljanju, prireivanju i komentarisanju vesti, jesu: 1. Da potuju istinu, ma kakve bile posledice po njega/nju, zbog prava javnosti da istinu dozna; 2. Da brane slobodu informisanja, komentara i kritike; 3. Da iznose samo injenice iz njemu/njoj znanog izvora; da ne zatakavaju bitne informacije i ne menjaju tekstove i dokumenta; 4. Da se ne slue neasnim metodama radi pribavljanja vesti, fotografija ili dokumenata; 5. Da potuju privatnost drugih lica; 6. Da isprave svaku objavljenu informaciju za koju se pokae da je netana; 7. Da potuju profesionalnu tajnu i ne odaju izvor informacija dobijenih u poverenju; 8. Da tekim povredama profesije smatraju plagijat, blaenje, uvrede, klevetu i neosnovane optube, primanje mita bilo radi objavljivanja bilo radi zatakavanja informacije; 9. Da nikada ne meaju profesiju novinara sa profesijom prodavca oglasa ili propagandiste da odbija sve direktne ili indirektne naloge oglaivaa; 10. Da se opiru svakom pritisku i da ureivake naloge primaju samo od nadlenih lica iz redakcijskog saveta.

Primer za krenje odrdbe 9. iz nae medijske rakse:


TANJUG 09U250; 2001. BEOGRAD, 9. novembar (Tanjug) C-market od danas ponovo prima na odloeno plaanje ekove Beobanke Beograd, Panonske banke Novi Sad i Jugobanke AD Beograd, saopteno je iz tog preduzea. Ova trgovina obavetava potroae da e tokom naredne nedelje, od 12. do 18. novembra, u okviru akcije I dalje kia iznenaenja , po promotivnim cenama prodavati pileu patetu Agroziv, dimljeni sir Dersi, mesni narezak Juhor i majonez u kesici Dijamant. U 50 najveih supermarketa potroai koji kupe dve flae od po dve litre Koka-kole, Fante ili Sprajta, na kasi e dobiti originalnu staklenu au Koka-kole, obavetavaju iz Cmarketa. (kraj) vp/dl (Vest je objavljena u okviru

NUJ-ov PRAVILNIK PROFESIONALNOG PONAANJA (NATIONAL UNION OF JOURNALISTS CODE OF PROFESSIONAL CONDUCT)

NUJ= Nacionalno Udruenje Novinara


1. Novinar/ka je duan da zadri najvie profesionalne i etike standarde. 2. Novinari e u svako doba braniti principe slobode tampe i ostalih medija u odnosu na prikupljanje informacija i davanje komentara, kao i kritike. On/ona e teiti da sprei izvrtanje, zatakavanje i cenzuru. 3. Novinar/ka e teiti da uveri auditorijum da je informacija koju on/ona iri prava i tana. Izbegavae da predstavlja komentare i pretpostavke kao utvrene injenice. Nee lano izvetavati o dogaajima izvrtanjem injenica, odabiranjem nebitnog i pogrenim plasiranjem elementa dogaaja. 4. Novinar/ka e brzo ispraviti netanosti ije objavljivanje

13

generalnog servisa unutranja politika)

5. Primer Kodeksa udruenja novinara Engleske

6. 7. 8.

9. 10.

Jezika upotreba Primer za jeziku upotrebu su uglavnom iz Novosadskog korpusa savremenog srpskog jezika koji se uva u okviru preojekta Psiholongvistika istraivanja Filozofski fakultet Novi Sad Primeri diskriminatornog govora iz nae medijske prakse *Zakljuili smo da maarski policajci patoloki mrze Srbe, a nadajmo se da e posle utakmice da ih mrze jo i vie (sportski komentator SOS kanala RTS pred direktan prenos fudbalske utakmice Maarska-Jugoslavija u Budimpeti, 30.10.1997. u 16.00). *Teko je naem kamermanu da u jedan kadar stavi sudiju Grbia (diskriminatorska asocijacija na sudijin fiziki izgled/ debljinu- prim. autorke) ali je zato uspeo da to uradi sa izvanrednim setom

11. 12.

je subjektima nanelo tetu, uverie se da ispravka i izvinjenje dobiju dunu panju u mediju i omoguiti pravo na odgovor osobi koja je kritikovana onda kada je u pitanju stvar od velikog znaaja. Novinar/ka e obezbediti informacije, fotografije i ilustracije samo legalnim sredstvima. Upotreba ostalih sredstava moe biti opravdana samo naglaenim optim interesom. Novinar/ka nee uiniti nita/odnosno nee objaviti nita to bi nekoj osobi direktno nanelo bol ili tugu. Novinar/ka e tititi poverljive izvore informacija. Novinar/ka nee prihvatiti mito, niti e on/ona dozvoliti drugima da utiu na izvravanje njegovih/njenih profesionalnih zaduenja. Novinar/ka nee po nalogu oglaivaa izvrtati istinu. Novinar/ka e navoditi podatak o rasi, boji, veri, nesposobnosti, nelegitimnosti, materijalnom statusu, polu ili seksualnoj orijentaciji samo ukoliko je ta informacija striktno relevantna za temu teksta i osobu o kojoj pie. Novinar/ka nee objaviti informaciju koju je privatno saznao/la dok ona ne bude javno objavljena. Novinar/ka mora razluiti reklamu od informacije. (Boyd, 1995, 181-182).

Jeziki kodeksi pisanja u medijima Novinari imaju nameru neto da saopte i time to saoptavaju, ele da postignu odreeni cilj. Takav cilj se moe ostvariti diskriminatornim i nediskriminatornim jezikim izrazom. Na primer: Petar Lukovi u "Naoj borbi" u podnaslovu teksta koji govori o relativnosti izbornih rezultata pie "....Jebe Beograd..." Namera uglednog novinara prestinog opozicionog dnevno-politikog lista (prestao da izlazi septembra 1998) bila je da omalovai izborne rezultate vladajue partije. Da bi postigao taj cilj odabrao je psovku kao jeziki izraz. Da bi jedan izraz bio kontekstualno i situaciono adekvatan, neophodno je poi od namere i cilja jezikog izraza smatra lingvistkinja Svenka Savi: NAMERA novinara ----> ODABRANI jeziki izraz--->Cilj Nediskriminatorno pisanje = TOLERANCIJA Diskriminatorno pisanje = NETOLERANCIJA Rasizam Nacionalizam Seksizam Etnicizam Konfesizam

14

Popovia (sportski komentator RTS2, direktan prenos odbojkake utakmice Zvezda - Ribnica, 13.02.1998.) Avgusta 1995, neposredno posle operacije Oluja, u kojoj je hrvatska vojska proterala iz Krajine veinu srpskog stanovnitva, zagrebaki list Arena objavio je (11. avgusta 1995) specijalni broj posveen tom dogaaju. () rat izmeu Hrvata i Srba predstavljen je kao sukob izmeu kulture i varvarstva. Tako se u jednom tekstu opisuje ulazak hrvatske vojske u Petrinju, u grad za koji se kae da je za vreme dok je bio pod srpskom kontrolom pretvoren u svinjac. () List bosanskih Srba Javnost u broju objavljenom 22. jula 1995. posveen je pobednikom ulasku Mladieve vojske u Srebrenicu. (..) Zahvaljujui njima Srebrenica se slobodno provetrava, objanjava novinar, ali je vazduh jo uvek teak i neprijatan, natopljen mirisom ustajalosti. To su iza sebe ostavili ljudi koji ne vole iroke i otvorene prozore i ulice.(olovi, 2000, str. 56)

Jeziki strunjaci su nekoliko puta do sada (druga polovina osamdesetih i poetak devedesetih) pokuali da normiraju jezik medija (Jezika orijentacija "Politike", Jezika orijentacija RTV Beograd, Jeziki kodeks TV Novi Sad) zadravajui se na gramatikim reenjima i zalaui se za standardni srpskohrvatski jezik urbane sredine ostavljajui mogunost za upotrebu dijalekata, lokalizama i argona u takozvanim life reportaama ili umetnikim formama. Insistiralo se takoe na ravnopravnosti jezika i pisma. O nediskriminatornom pisanju medija u tim uputima za medijsku praksu nije bilo rei. Meutim, na alost pokazalo se da je poslednja decenija ovog veka markirana upotrebom govora mrnje (hate speech) u gotovo svim medijima na teritoriji prethodne Jugoslavije. Iako o pogubnosti diskriminatorne upotrebe jezika u medijima ve postoje mnoga relevantna istraivanja (lingvistika, pragmatika, socioloka, komunikoloka...) do sada nije sainjen opti kodeks nediskriminatorne upotrebe jezika u medijima koji je naoj svakodnevnoj medijskoj praksi neophodan. Pionirski zahvat je normiranje jezike upotrebe u odnosu na pol. Kodeks neseksistike upotrebe jezika medija sainila je Svenka Savi. U svetu se smatra politikom korektnou kada su u tekstu jasno jeziki vidljiva oba pola. Pod seksistikom komunikacijom Svenka Savi (predavanje odrano u NN 13. Decembra 1997) podrazumeva ofanzivan ili netolerantan govor ili komentar koji vrea dostojanstvo ene, a bazira se na njenim polnim karakteristikama pri tome komunikatori odbijaju da prihvate prigovor da je to uvredljivo za enu. Seksistika komunikacija podrava odnos dominacije i subordinacije na polnoj osnovi. Seksizam je odbijanje da se raspravlja o dokazima protiv potcenjivanja i govora mrnje meu polovima. Kodeks neseksistike upotrebe jezika u celini je dat u Dodacima. ******* Od specijalizovanih novinarskih kodeksa posebno su u svetu danas raireni oni koji se odnose na rasizam. Prenosimo kodeks nerasistikog novinarstva Udruenja novinara Engleske (Branston, 1996, 87).

Overbajova Formula korektnog pisanja: A(accuracy/tanost)+B(bala nce/uravnoteenost)+C(com pleteness/celovitost)+D(deta chment/nepristrasnost)+E(et

IZJAVA O NEDISKRIMINATORNOM IZVETAVANJU (STATEMENT ON RACE REPORTING) 1) NUN veruje da podstrekivanje rasistikih stavova i porast broja faistikih partija predstavlja pretnju demokratiji, pravima sindikata, slobodnoj tampi i razvoju drutvene harmonije i opte dobrobiti. 2) NUN veruje da njeni lanovi ne mogu izbei

15

hics/etika)=F (fairness/korektnost) (prema: Anderson&Itjul, 2001, 387)

odgovornosti u borbi protiv zla rasizma izraenoj putem mas-medija. 3) NUN ponovo istie da osuuje cenzurisanje, ali podjednako potvruje uverenje da sloboda tampe mora biti uslovljena odgovornou. Neophodno je da se ne dopusti zloupotreba slobode tampe, klevetanje dela zajednice ili propagiranje rasizma. 4) NUN veruje da bi metodi i lai rasista trebalo da budu javno izneseni i energino osueni. 5) NUN veruje da novine i magazini ne bi trebalo da objavljuju materijal koji ohrabruje diskriminaciju na osnovu rase i boje kao to je i izraeno u NUN-ovom Pravilniku i Kodeksu ponaanja. 6) NUN priznaje prava lanova da zadre svoje zaposlene na osnovu prigovora savesti. 7) NUN veruje da bi urednici trebalo da obezbede da reportae/lanci o rasistikim temama budu stavljene u uravnoteen kontekst. 8) NUN e nastaviti da prati objavljivanje medijskih reportaa/lanaka u ovoj oblasti i da daje podrku lanovima traei da podstiu vie ciljeve. NUN=Nacionalno Udruenje Novinara

NEDISKRIMINATORNO IZVETAVANJE U ODNOSU NA RASU (RACE REPORTING) Kodeks nerasistikog jezika u medijima 1. Spomenite neiju rasu samo ukoliko je to za tekst jako bitno. Upitajte se da li bi spomenuli rasu da je u pitanju belac/belkinja? 2. Ne piite senzacionalistiki o odnosima meu rasama; teti crncima, a moglo bi i vama. 3. Paljivo razmislite o reima koje koristite. Nekada rei koje su se upotrebljavale svakodnevno, danas se smatraju uvredljivim, npr. melez i obojen. Umesto njih koristite rei pomeane rase i tamnoput. Tamnoputi mogu podrazumevati ljude Arapskog, Azijskog, Kineskog i Afrikog porekla. Pitajte osobe kako sami sebe definiu. 4. Emigrant se esto upotrebljava u negativnom smislu. Ne koristite tu re osim ako osoba zaista nije emigrant. Veina tamnoputih u Britaniji je i roena tu, a veina emigranata su belci. 5. Ne nagaajte o kulturnom poreklu osobe - bilo da je njeno/njegovo ime u pitanju ili je to neki religiozni detalj. Pitajte njih, a tamo gde to nije mogue proverite u lokalnoj administraciji ili organizaciji koja se time bavi. 6. Ispitajte postupanje sa tamnoputima u obrazovanju, zdravstvu, zapoljavljanju i stambenim pitanjama. Ne zaboravite ergare i Rome. Piite o njihovim ivotima i brigama. Potraite gledita njihovih predstavnika. 7. Zapamtite da su drutva tamnoputih kulturno raznolika. Pribavite potpune i ispravne informacije od njihovih udruenja i organizacija.

Prisustvo est novinara crnaca u redakciji Sun magazina doprinee vie nego mnogobrojne antirasistike akcije protiv rasistikih lanaka. (Lionel Morrison, jedan od prvih novinara crnaca koji je radio u Fleet Street-u londonskom centru novinarstva New Society, 2. Oktobar 1987.)

16

8. Zaloite se za jednake mogunosti zaposlenja za tamnoputo osoblje. 9. Budite svesni dezinformacija. Samo zato to je izvor tradicionalan, ne znai da je i taan.

* Na TV posebno u talk show emisijama prolaze bez ikakve cenzure primeri rasistikog govorenja. Na primer u emisiji "Promenada" RTV Novi Sad. Gost emisije strunjak za problematiku izbeglica kae: "Srbi izbeglice nose sve neke nevane stvari sa sobom, kad bi to bili Jevreji, oni nose samo zlato."

IZVETAVANJE O AKTIVNOSTIMA ANTIRASISTIKIH ORGANIZACIJA (REPORTING RACIST ORGANIZATIONS) 1. Kada intervjuiete predstavnika/cu rasistike organizacije ili izvetavate sa njihovog skupa/ sastanka, trebalo bi da proverite sve tvrdnje da biste bili sigurni da su navedni podaci tani, kao i da traite osobe koje imaju suprotno stanovite i drugaije podatke ili suprotne komentare. Anti-drutvena priroda takvih gledita trebalo bi da bude obelodanjena. 2. Ne izvetavajte senzacionalistiki; ne objavljujte reportae, fotografije ili portrete linosti koje bi se mogle protumaiti kao afirmacija aktivnosti rasistikih organizacija. 3. Traite da objavite ili emitujete materijal u kojem se jasno razotkrivaju mitovi i lai rasistikih organizacija i njihovo anti-drutveno ponaanje. 4. Ne dopustite da rubrike iji sadraj ine pisma italaca i da programi koji su otvoreni za telefonska ukljuenja budu upotrebljeni za irenje mrnje.

Diskriminatorno pisanje ogleda se i u nedoslednoj primeni pravopisnih pravila. Na primer u titlovanom prevodu popularne latinoamerike sapunice Kasandra Cigan/Ciganka/Cigani je uvek pisano malim slovom dok su pripadnici nekih drugih nacija pisani kako nalae pravopis - velikim slovom.

Uputstva za pisanje O ROMIMA ERGARIMA (GUIDELINES ON TRAVELLERS) 1. Spomenite re Mandov, Cigan ili ergar samo ukoliko je to izuzetno bitno ili tano. Inae koristite re Rom. 2. Objavljujte uravnoteene reportae traei od Roma ergara njihova gledita, kao i od onih drugih (Roma), konsultujui lokalno stanovnitvo romskog porekla gde je to mogue. 3. Odolite iskuenju da senzacionalistiki pristupite temama koje ukljuuju Rome ergare, posebno njihov odnos prema ureenom drutvu i temama kao to su stambena pitanja, programi dovoenja u red po meri veinskog stanovnitva i kolovanje. 4. Probajte da ponudite iru reportau o ivotu Roma ergara i problemima s kojima se oni susreu. 5. Teite da unapredite realizaciju ukljuivanja romskog ergarskog drutva u celokupno stanovnitva Velike Britanije i Irske ija graanska prava su retko adekvatno zastupljena, koji esto trpe mnogo bola i nanesene tete od strane medija i koji imaju pravo da daju svoj sopstveni doprinos irskom i britanskom ivotu, naroito u muzici i zanatskim delatnostima, kao i drugim kulturnim aktivnostima.

17

Ombudsman Prvi list koji je uveo ombudsmana je Luisville Courier Journal 1967. U svetu ima oko stotinu ombudsmana i to uglavnom u novinama, ree u elektronskim medijima.

Smatramo da su navedeni kodeksi, posebno Uputstvo za pisanje o Romima ergarima primenljivi i u naoj sredini. Uputno je pridravati se svih navedenih pravila (kodeksa) iako nisu obavezujua za novinare naeg podnevlja jer time se svaki pojedinac deklarie kao osoba koja se zalae za tolerantnost, istinitost, nezavisnost, znanje, kritinost u mas-medijima to su aksiomi profesionalizma svuda u svetu pa i u Jugoslaviji. Mehanizmi kontrole primene etikih normi Ombudsman Najoptija definicija odreuje ombudsman kao savest redakcije (prema Korni, 1999, 33) i predstavnik/predstavnica italaca. Zadatak ove osobe, uobiajeno je da je to linost od izuzetnog medijskog i drutvenog ugleda i kredibiliteta, je da prikuplja pritube medijskog auditorijuma, selektuje ih, procenjuje i nakon toga diskutuje o problemu i moguim reenjima sa pojedinanim novinarima na koje se alba odnosi. Veoma esto ombudsmani piu kritike osvrte u medijima koje urednici imaju obavezu da objave. Zadatak ombudsmana je da sve nesuglasice izmeu medijske publike i medija rei pregovorima van suda. Saveti za tampu Uloga saveta za tampu, kao nevladinih institucija, je da titi javnost od manipulacija informacijama, da titi novinare od pritisaka centara moi i politikih i ekonomskih elita, da bude posrednik izmeu onih koji produkuju i ire informacije i recipijenata i da tumai profesionalne novinarske norme. Savet proklamuje modele dobrog novinarstva i stara se da se oni potuju. Postoje lokalni, regionalni i nacionalni saveti za tampu. Formiraju ih najee sami novinari a u njih ulaze osim predstavnika profesije jo i izdavai, vlasnici medija, ugledne javne linosti. Finansiraju se na razliite naine. Delimino iz dravnog budeta, iz donacija novinarskih organizacija i medija, ili od kazni koje izrie onima koji se ogree o profesionalnu etiku (npr. vedska) U Jugoslaviji je uobiajeno da mediji imaju savete ali ti saveti nemaju znaajan uticaj niti na ureivaku politiku niti imaju uopte ulogu koju imaju Saveti za tampu u svetu. Po tom modelu je nedavno osnovan Etiki savet Radio Beograda iji je zadatak da ocenjuje program, daje svoje miljenje o tome da li je pojedinac ili grupa novinara povredila Etiki kodeks Radio Beograda. Osobe imaju pravo da svoj lini stav o nastalom problemu iznesu pred lanove saveta. Ukoliko savet odlui da njegova odluka treba da bude objavljena Radio Beograd e je emitovati u svim vodeim informativnim emisijam na svim programima.

Saveti za tampu Prvi Sud asti osnovan je u vedskoj 1916. - U Finskoj 1927. - U Engleskoj 1963. - U Italiji u vreme Musolinija osnovan je 1928. Savet reda novinara da bi nakon pada faizma bio ukinut i ponovo osnovan 1963. (prema Korni, 1999) -

Nije najvea budala onaj, koji ne ume da ita, nego onaj koji misli da je sve to je proitao istina. (Ivo Andri, Travnika hronika)

18

*Prva drava koja je jo 1896. priznala profesionalnu tajnu novinara je Merilend (SAD).

U Etikom savetu Radio Beograda su predstavnici: novinarskog udruenja, novinarskog sindikata, Udruenja knjievnika, univerziteta, FPN, SANU, Srpske pravoslavne crkve, Udruenja dramskih umetnika Srbije, Udruenja kompozitora Srbije, NVO sektora, Advokatske komore Srbije. O emu novinari ne piu tajne Draavna tajna (podaci, dokumenti, odluke koje nisu za javnost i jasno su obeleeni kao takvi); vojna tajna (broj i sastav jedinica, naoruanje, strategijske odluke itd.); slubena tajna (dokumenti sa naznakom slubena tajnauglavnom su iz domena dravne administracije); poslovna tajna (poslovanje privrednih organizacija, razvojni programi, novi proizvodi jo nezatieni, ponude za javnu licitaciju...); profesionalna tajna (ukljuuje pravo da se odbije svedoenje); na uvanje pozivne/profesionalne tajne obavezni su: lekari, babice, nie medicinsko osoblje, advokati, branioci, i svi oni koji obavljajui svoj posao saznaju profesionalno neku tajnu; novinarska tajna podrazumeva pravo novinara da ne otkrije izvor informisanja ak i kad je u pitanju zahtev organa krivinog gonjenja. Naa pravna nauka ovom pitanju nije posveivala panju. U novinarskim kodeksima ona je bila zastupljena. Na kraju valja rei da je pitanje novinarske etike jedno od najvanijih od kojeg sve poinje u medijima i sa kojim se sve zavrava. Ugled medija, ugled pojedinaca, ugled javnosti, potovanje demokratskih principa i naela svakog drutva i svake zajednice, tolerancije prema drugom i drugaijem sve reeno zasniva se na striktnom uvaavanju profesionalne novinarske etike. Stoga je korisno pre nego to se odlui za objavljivanje informacije, koja je kontroverzna i ambivalentna ili kada ne postoji ba sasvim jasno opredeljenje da bi neto (ne)trebalo objaviti, da novinar/novinarka odgovori sam/a sebi na barem pojedina od sledeih pitanja: - ta o tom problemu zaista znam, a ta bi jo trebalo da saznam? - Ko je sve zainteresovan da ta informacija bude objavljena a ko nije i zato? - Da li neko manipulie samnom? - Da li koristim mo medija da izravnam line raune? - Da sam na mestu uesnika u itavom dogaaju kako bih tada reagovala/o, ta bi me najvie povredilo i zato? - Koje su posledice objavljivanja informacije i to ne samo kratkorone ve i dugorone, da li su posledice vredne objavljivanja informacije? - Da li je vea dara nego mara? - Da li je pravo javnosti da bude obavetena u tom pojedinanom sluaju jae od prava pojedinca na privatnost? - Da li je izvor informacije dovoljno kredibilan i lino

Novinar
Odista primamljiv poziv. Re koja je inae kod nas tako jeftina, koja se ne tedi, baca se rastura, rasipa, ti pretvara u trgovaki artikal i prodaje je po skupe novce. Ne mora nita znati, pa ipak vai za oveka koji sve zna; ne mora biti mudriji od onih koji ute, pa ipak ti govori u njihovo ime. I koliko arobnitva u tome pozivu. Dotakne li se samo tajne, ona prestaje biti tajna; dotakne li se samo ijeg ugleda, to prestaje biti ugled, dotakne li se samo ijeg mira, taj prestaje biti miran. Pretvara vino u vodu i vodu u vino; crno zamazuje belim, a belo crnim; die mrtve Lazare iz groba, a ive Lazare sahranjuje. Kadar si izmiti bez sapuna, obrijati bez brijaa i oprati ve bez cea. (B. Nui, Autobiografija, 1924)

19

* Petar Petrovi ima 25 godina = pa ta, to je informacija, a ne dogaaj vredan vesti. Treinu svog kratkog ivota proveo je u popravnim domovima i u zatvoru = to jeste tuno i nekog bi moglo i da zanima jer nije ba uobiajeno, ali jo nije dogaaj vredan vesti. Petar Petrovi danas izlazi iz zatvora. = to je informacija i moe biti interesantna jer osoba danas izlazi iz zatvora, ali ipak nije dogaaj vredan vesti. Pre tri meseca Petar Petrovi je bio osuen zbog ubistva roditelja. = Svojih roditelja! To je ve vana informacija. Kako je mogue da neko ko je optuen za ubistvo roditelja biva puten iz zatvora nakon samo tri meseca? Pronaeni su novi dokazi koji oslobaaju Petra Petrovia optube i ukazuju da je ubica jo na slobodi i da je poinio novi zloin. = Ta informacija je nova, interesantna, znaajna. Da bi bila vredna vesti, mora biti relevantna i za novinara i za auditorijum. Ako je ubistvo poinjeno u vaem gradu to je dogaaj vredan vesti za lokalne i regionalne medije (za naslovnu stranu i udarno mesto u informativnim emisijama radija i TV). U nacionalnim glasilima takva se informacija pomera na stranu rezervisanu za crnu hroniku.

nezainteresovan za ishod eventualne medijske kampanje i njene posledice? Da li je moj motiv saoseajnost prema (npr. rtvi) ili elja da se zadovolji ureivaka politika (npr. senzacionalizam po svaku cenu) ili neto sasvim drugo? ta? Mogu li imati neke line (npr. materijalne, politike) koristi od toga koje bi se mogle smatrati krenjem etikog kodeksa? Da li posedujem dovoljno jasne i jake argumente koji opravdavaju objavljivanje?

Kako do rubrike? Odbir dogaaja vrednih medijske panje Koje kriterijume dogaaj mora da zadovolji da bi uvari kapija (urednici, vlasnici medija, oglaivai), dozvolili da se o njemu u medijima izvetava? Da li vesti/medijske rubrike, odraavju zaista ono to se u svakodnevici i deava? U kojoj meri one redizajniraju dogaaje u stvarnosti a time utiu i na dizajniranje svesti auditorijuma? Galtung i Ru (1993, 32-34) sainili su skalu faktora ije zadovoljenje dogaaju daje ansu da se o njemu u medijima govori. Prvi faktor je da se frekvencija dogaaja podudara sa frekvencijom medija. Jugoslovenska medijska praksa je da se udarne informativno-politike emisije elektronskih medija emituju u ranim popodnevnim (izmeu 15.00 i 16.00) i veernjim satima, (izmeu 19.00 i 20.00 asova). To znai da dogaaji koji su se zbili u toku prepodneva, do 14.00 asova, ili u toku celog dana, do 18.30 asova, mogu dobiti svoje medijsko mesto i vreme. Do tada se, obino, zaokruuju emisije pred emitovanje, a novine dobijaju (osim deurne strane) gotovo uoblien sadraj i formu. O navedenim vremenskim ogranienjima, (bilo da im je znaajno da dogaaj bude medijski propraen ili da ne bude), vode rauna birokratizovani i institucio-nalizovani izvori informacija (sekretarijati za informacije pri najviim organima vlasti, partijski portparoli, referenti za informisanje u drutvenim organizacijama, informativni centri vojnih formacija) koji redovno snabdevaju masmedije informacijama, ali i same organizuju "dogaaje" (na primer konferencije za tampu, zasedanja vlade i skuptine, pojedinih odbora, partijskih konferencija i kongresa, obeleavanje godinjica, otvaranje izlobi i festivala....).

20

Drugi faktor je informativni prag koji dogaaj mora da zadovolji da bi bio emitovan. Ovaj faktor je kontekstualno uslovljen to znai da zavisi od tipa medija, drutvenopolitikog trenutka, kulturnog /civilizacijskog koda... Trei faktor uzima u obzir nedvosmislenost dogaaja. Dravni mediji, ili u bilo kom smislu zavisni, jasno profilisane ureivake politike, uvek e saekati zvanino tumaenje kontroverznih dogaaja pa e tek onda zauzeti sopstveni stav i eventualno objaviti informaciju. etvrti faktor postojanje kulturne bliskosti. Dogaaji u Rusiji sa posebnom panjom se belee u jugoslovenskim zavisnim i nezavisnim medijima jer je re o najveoj slovenskoj pravoslavnoj zemlji istorijski veoma bliskoj Srbiji i Crnoj Gori. Posebno se izvetava o dogaajima ukoliko su mogue paralele sa zbivanjima na sopstvenim prostorima. Peti faktor prieljkivanje i najavljivanje dogaaja koji se oekuju. U ovom smislu, novine su starine, budui da odgovaraju onome to pojedinac oekuje da se desi i ukoliko su jako udaljene od oekivanja, sudei prema hipotezi o saglasnosti, nee ni biti registrovane (Galtung i Ru, 1993, 33). esti faktor - ono to se najmanje oekuje ima najvie anse da postane vest, posebno ako je u pitanju katastrofa. Informacije o ruenjima aviona, zemljotresima, poplavama uvek imaju prioritet u informativnom programu bez obzira koliko je udaljeno mesto katastrofinog dogaaja. Sedmi faktor - ono to je jednom promovisano kao vest nastavie to da bude jo neko vreme bez obzira to nije sasvim aktuelno. U informativni program e ui u obliku vesti (esto u vrhu emisije kao vrua informacija) a najverovatnije da e kroz izvesno vreme iz informativnog programa izai u obliku komentara ili razgovora sa strunjacima iz date oblasti itsl. plasirano na kraju emisije u prostoru rezervisanom za teme, a ne aktuelnosti. Osmi faktor - prioritet e imati dogaaji u blokovima koji su toga dana nedovoljno popunjeni. Dobrim manirom elektronskih informativno-politikih emisija smatra se izbalansirana podeljenost informacija u blokove: unutranja politika, odnos sopstvene drave sa svetom, spoljna politika, ekonomija, socijalna politika, obrazovanje, kultura, sport. Specifinost pojedinim radio stanicama, TV kanalima, odnosno dnevnim novinama daju inovacije u odnosu na navedeni standard ili otkloni od tog standarda. No kada se jednom usvoji programski koncept

Dobar primer za Peti faktor su kampanje. 1995. je u SRJ proglaena za godinu kulture. To znai da su svi dogaaji iz kulture imali prioritet u objavljivanju pre svega na RTS a potom i na drugim TV u Srbiji. U analiziranom TV Dnevniku RTS od 17. januara 1997. 14,6% ukupnog vremena emisije posveeno je dogaajima u kulturi, gotovo isto toliko (14,2%) i u emisiji TVCG. Nedravni TV centri koji nemaju obavezu da promoviu dravne kampanje dogaajima iz kulture su posvetili toga dana znatno manje prostora u emisiji (TVP/1,4% i NTV B 3,9%). (Vali Nedeljkovi, 1996)

21

tada uredniki kolegijum tei da odnos izmeu blokova bude uvek priblino jednak, to znai da ukoliko ima mnogo informacija iz ekonomije a gotovo nita iz kulture tada e i neka nedovoljno atraktivna vest iz kulture imati prioritet u odnosu na vest iz ekonomije koja je generalno posmatrano ak i znaajnija. Deveti faktor - ukoliko se dogaaj vie tie elitnih nacija ili nacija sa kojima je odreena drava u nekom posebnom odnosu, verovatnije je da e postati vest. Prioritet imaju informacije iz SAD, Rusije, lanice Evropske unije, neposredni susedi (granine zemlje). Deseti faktor ukoliko se dogaaj vie tie delatnosti elitne linosti iz politike, pre svega, a potom i drugih oblasti javnog ivota verovatnije e da e biti objavljena vest o tome. Linosti poput predsednika vodeih svetskih sila, zatim krunisane glave, verski poglavari, vodee linosti sa estrade su uvek rado viene u vestima. Osim deset faktora Galtunga i Rua dodali bismo jo jedan, po nama najznaajniji, jedanaesti faktor filter "kulturne i ideoloke klime" koji upuuje na to da se o neemu, iako je veoma znaajno za javnost, ne govori a da je o neem drugom veoma poeljno informisati javnost (adson, 1993, 25). U analizama sadraja informativnih emisija elektronskih medija koje su raene u okviru projekata NN uoena su tri tipa ponaanja medija u odbiru dogaaja uz upotrebu filtera kulturne i ideoloke klime: a) Dogaaji koji su objavljeni iskljuivo u emisijama jedne radio stanice ili TV kanala u zavisnosti od njihovog politikog/kulturnog/anrovskog predloka. To znai da to je vano za, na primer, dravnu televiziju ne mora biti za onu sklonu opoziciji i vice versa. b) Dogaaji o kojima se izvetava obavezno bez obzira na ideoloke, politike i kulturne razlike: zemljotresi, poplave, nesree itsl. c) Dogaaji o kojima se izvetava ali im se ne daje odgovarajui medijski tretman (tanije ili je preeksponiran ili podeksponiran). Tu spadaju oni dogaaji o kojima svi moraju da izvetavaju bez obzira na programsku orijentaciju. Ureivaka politika medija e se ipak implicitno ogledati u tretmanu koji e dogaaju biti dat (mesto u emisiji, duina izvetaja, broj citiranih uesnika u dogaaju, pokrivenost slikom i reju itsl). Mogue su i druge podele na primer ova koja insistira samo na 2 opcije - na (a) planirane i (b) iznenadne dogaaje (uri, 2000, 50). Meutim samo kriterijum predvidljivosti ne pomae mnogo jer se na osnovu njega ne moe ipak utvrditi znaaj dogaaja. Katkad je i unapred najavljen

22

dogaaj beznaajan i obrnuto, odnosno iznenadan dogaaj se samo na prvi pogled moe uiniti medijski atraktivnim a da se posle pokae da je bio potpuno informativno nevalidan. Postoje i pseudo-dogaaji koji se svrsishodno kreiraju samo da bi se obezbedio publicitet za organizaciju, partiju, javnu linost iz svih sfera drutvenog ivota itsl. esto se kao sinonim za pseudo-dogaaj upotrebljava sintagma medijski dogaaj jer se ti dogaaji i organizuju samo zato da bi ih mediji zabeleili. Stoga su kreirani tako da bi bili medijski atraktivni. S druge strane novinari moraju oceniti njihov istinski znaaj za javnost i dati im odgovarajui a ne prevelik znaaj to je na alost najee sluaj. Izvori informacija

*On je najbolji politiki izveta u gradu. Poznaje vie izvora nego bilo ko drugi (Gaye Tuchman) Poznavanje izvora je znak profesionalnog statusa novinara.

Analiza sadraja medija na veinskom i jezicima nacionalnih manjina koji se

Hitna pomo, deurna hirurka klinika, vatrogasna sluba, spasilake ekipe, deurna stanica milicije, saobraajna patrola, toplana, elektrana, vodovod i kanalizacija, pogrebna sluba. Ne treba zaboraviti da na koji god nain je ljudski ivot ugroen tu moe biti i dobra medijska pria. Odeljenje za kriminologiju u Sekretarijatu za unutranje poslove i Odeljenje za narkotike Sve to je izrazito dramatino medijski je atraktivno, posebno ukoliko lii na krimi. Lokalna, regionalna i savezna administracija Sekretarijati za informisanje ili ministarstva za informacije su mesta gde novinari dobijaju obavetenja o sednicama (vlade, skuptine ili odbora), dnevnom redu i materijalima, ali tu se dobijaju i saoptenja sa zatvorenih zasedanja (ukoliko redakcija automatski nije obavetena faksom ili je preuzela saoptenje od agencije). Birokratija predstavlja stalni i veoma pouzdan izvor vesti. Privredne institucije i organizacija administrativne kao to je privredna komora (pokrajinska, republika, savezna); statistiki zavodi (cena potroake korpe, porast cena na malo, prosene plate, porast/pad uvoza/izvoza itsl); fabrike, kombinati, trgovinske kue jubileji, inovacije, godinji planovi i realizacije, potpisivanje ugovora sa stranim firmama..... Pregled dogaaja (Najava dogaaja) sve vee medijske kue imaju prateu slubu zaduenu za prikupljanje i selekciju informacija o zbivanjima na lokalnom, regionalnom i saveznom nivou. Informacije tim slubama alju organizatori raznih dogaaja barem nekoliko dana unapred. Najave dogaaja se uglavnom dostavljaju urednicima jedan dan unapred da bi mogli da naprave raspored dogaaja na koje e sutradan poslati novinare. Najave dogaaja esto redakcijama alju i novinske agencije u okviru svojih generalnih servisa. Udruenja graana, drutvene organizacije, kulturnoobrazovne institucije - Prave godinji kalendar dogaaja

23

distribuiraju u Vojvodini sprovedena sa radioniarima i studentima NN pred izbore u septembru 2000. pokazala je da, iako je nevladin sektor bio jedan od promotora kampanje udruene opozicije (vie od 200 NGO je direktno uestvovalo u kampanji) ak i tadanja takozvana nezavisna/opoziciona tampa ovom sektoru nije posvetila vie od 3 odsto svog ukupnog prostora i to izvetavajui najee samo o aktivnostima 2 NGO (CeSID i G17+), sve druge su ostale za javnost potpuno anonimne. U tadanjoj dravnoj tampi ispod 1 odsto prostora je posveeno NGOima i to iskljuivo delatnosti SUBNORa, organizacije koja gotovo da i ne postoji to znai da nema uticaja na formiranje javnog mnjenja. O NGO sektoru nije pisano ak ni u negativnom svetlu. *Ne elim da iko od mojih novinara razgovara sa portparolom. Oni su plaeni da sakriju istinu, a ne da je kau." Stewart Stephen, editor (Boyd, 1994) 1807.u amerikom Kongresu prvi put je upotrebljen pojam odnosi sa javnou predsednik SAD Tomas Deferson. - 1889. prvo odelenje za odnose sa javnou formirala je firma Westinghouse Electric. Dva slubenika su se brinula o odnosima Vlade SAD i ove firme sa medijima. -

koje organizuju, osim toga mnoge manifestacije su tradicionalne i uvek se odravaju u isto vreme. Meu njima su na primer sindikati (najznaajniji), profesionalna udruenja, kulturno-prosvetne zajednice, humanitarne slube (EHS), udruenja slepih, udruenje invalida rada i rata, udruenje zanatlija, Grupa za enska prava evropskog pokreta u Srbiji, Centar za enske studije, Savetovalite za ene rtve nasilja, Ekoloki pokret, otvoreni univerziteti.... Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u SR Jugoslaviji, zakljuno sa 31. decembrom 1994. godine, bilo je registrovano 20.286 drutvenih organizacija i udruenja graana. Prema jednoj drugaijoj metodologiji ue shvaen NVO sektor od 1992. na ovamo broji vie od 3000 organizacija o kojima se informacije mogu dobiti u Centru za razvoj neprofitnog sektora u Beogradu i u Panoniji regionalnom centru za neprofitni sektor u Novom Sadu. Neprofitne, nevladine organizacije su veoma esto, na alost, potpuno neinteresantne medijima kao uglavnom nekonfliktna udruenja. One imaju tekoa da animiraju medije kako bi o njihovoj raznovrsnoj, bogatoj i esto veoma kreativnoj delatnosti barem neto napisali. Ukoliko ele da javnost bilo ta o njima sazna moraju da savladaju mehanizme etabliranih organizacija u kooptiranju novinara jer uobiajeni naini (pozivi na konferencije za novinare, saoptenja, otvorenost rada, obeleavanje odreenih datuma...) nisu dovoljni. Partijski portparoli, konferencije za novinare Politiko komunicirenje prema Zoranu Slavujeviu (1999), se deli na (a) politiko informisanje; (b) politiku edukaciju i socijalizaciju; (c) politiko ubeivanje. Politiko ubeivanje, kao i ostale vrste politikog komuniciranja moe biti besplatno i plaeno a podrazumeva spontano i neorganizovano ubeivanje, zatim politiku propagandu i PR (public relations/odnosi sa javnou). Odnose sa javnou kreira takozvani PR menader. Funkcija portparola je da daje informacije o organizaciji/partiji u ije ime govori, a cilj portparola je da stvara stalno dobar utisak u javnosti. To su osobe od najveeg poverenja i visoko su situirane u hijerarhiji odreene organizacije/partije. Njihov najneposredniji zadatak je da organizuju konferncije za novinare, da kreiraju promotivne dogaaje, obezbede to vie uea lidera njihove organizacija/partije na javnim skupovima, ali i da kooptiraju novinera koji e obezbediti prohodnost poeljnih informacija u medijima i to posebno u informativnom medijskom prostoru a ne onom rezervisanom za plaenu propagandu. PR se pri tom trudi da ima to veu kontrolu nad prostorom, slikom, sadrajem i vremenom u medijima. Pre nego to novinari dou u kontakt sa portparolima trebalo bi da znaju odgovor na sledea pitanja: ta portparoli moraju da znaju? Kako moraju da izgledaju? Kako moraju da komuniciraju?

24

-1947. formirano prvo PR udruenje u SAD. -1955. Osnovano meunarodno PR udruenje. (prema Slavujevi, 99, 26) Koliko je znaajna kontrola nad vremenom prezentacije ukazuje i primer da je odeljenje za odnose sa javnou SAD predsednika Nixona isplaniralo da njegova poseta Kineskom zidu bude u vreme centralnih informativno-politikih emisija na TV u Americi, a pri povratku je nekoliko sati proveo na Islandu kako bi u SAD stigao u vreme najgledanijih TV vesti da bi novinari mogli direktno da izvetavaju sa aerodroma (prema Slavujevi, 1999, 150). Uputi za praksu o saradnji sa partijskim portparolima: 1. Ne komentarisati izjavu portparola. 2. Ne saoptavati, kroz postavljeno pitanje, portparolima sopstveni stav o temi. 3. Ne zvati portparole na privatni telefon niti intimizirati sa njima. Izbegavati privatne pozive portparola i ne prihvatati informacije koje vam nude kao osobi od poverenja u etiri oka. 4. U vreme konferencije za novinare dok portparoli ili neka druga osoba govore ne komentarisati sa drugim novinarima izreeno. 5. Ne bi trebalo bezrezervno verovati portparolima bez obzira

Kako moraju da govore? Kako moraju da informiu? Tek tada e biti sposobni da postave prava pitanja i dou do informacija koju portparoli ele da sakriju. Bez obzira da li portparoli predstavljaju politiku stranku, dravni organ, vladinu ili nevladinu organizaciju, privrednu ili neprivrednu organizaciju, udruenje ili instituciju, novinari osim potpune prethodne obavetenosti moraju u komunikaciji sa portparolom da ocene osobu na osnovu sopstvenih odgovora na gore navedena pitanja, da bi mogli da naprave objektivan izvetaj. Konferencije za novinare (pseudo-dogaaji): postoje redovne i vanredne konferencije za novinare. Redovne konferencije za novinare organizuju uglavnom politike stranke, lokalna, regionalna, republika i savezna vlada, pojedina ministarstva (najee jednom sedmino uvek istog dana, u isto vreme i u istom prostoru da bi novinarima prelo u naviku da ih poseuju) Najznaajnije su naravno one koje organizuje predsednik drave. Ovu praksu uveo je ameriki predsednik Teodor Ruzvelt. Veoma poseene su bile Harija Trumana na koje je dolazilo vie od 300 novinara. U vreme Dvajta Ajzenhauera radio i TV su poele da ih prenose u celini. Ovaj ameriki predsednik je uveo praksu da novinari pre no to postave pitanje moraju da se predstave (prema Anderson & Itjul, 2001). Vanredne se organizuju sa povodom (npr. povratak reprezentacije sa nekog meunarodnog takmienja, odnosno neke javne linosti sa nekog vanog skupa u svetu, ili neka organizacija ili institucija obeleava godinjicu rada, ili su dobijeni znaajni krediti, ili se jednostavno reaguje na neki krupan dogaaj pa se eli izneti stav o tome). Uobiajeno je da se uz poziv za veinu i redovnih i vanrednih konferencija za novinare dobije saoptenje za javnost kojim se najavljuje ovaj pseudo-dogaaj. Izostae, to se podrazumeva, kada se konferencija organizuje ad hoc povodom nekog sasvim iznenadnog dogaaja. Grupe za pritisak sindikati, ekoloki lobiji, enski lobiji itsl. Javne linosti izvetavati o njihovim potezima u javnosti ali pri tome izbegavati bliskost sa politikim, sindikalnim ili liderima grupa za pritisak, time se moe izgubiti ugled nezavisnog novinara/-novinarke. U suprotnom gubi se kritinost ili se gube prijatelji. Praznici Nova godina, Boi, Uskrs su porodini praznici medijski uvek atraktivni. Od komercijalnih informacija (gde se ta moe nabaviti za praznik), preko etnoloko/ tradicionalno/mitolokih rubrika o prazniku do life pria ili veoma efektnih crtica za novine (topla ljudska pria za praznik setite se Andersenove bajke Devojice sa ibicama). Protesti i saoptenja tragom ovih informacija moe se doi do veoma atraktivnih rubrika ukoliko novinari imaju hrabrosti, volje i vremena za istraivaki

25

6.

7.

8.

9.

10.

da li i koliko je ta osoba cenjena. Pri pisanju izvetaja sa konferencije za novinare tano treba citirati portparole. Ne prenositi odgovore na pitanja koja su postavili drugi novinari (ako ste primorani onda naglasite ije je bilo pitanje). Ukoliko na va izvetaj portparol ima primedbu sami lino kontaktirajte osobu i objasnite se, bez bacanja krivice na urednike, lektore, druge novinare itsl. Pre konferncije za novinare proitajte/barem prelistajte presklipinge sa ranijih na kojima su uestvovale iste osobe ili lanke (knjige) koje je napisala osoba/osobe koja dri konferenciju. Nikada ne postavljajte pitanja koja drugi novinari mogu protumaiti kao ulagivaka, izgubiete ugled a za uzvrat neete dobiti gotovo nita.

*Velike svetske i domae agencije: Rojters, AS (Associated Press), AFP (Agence France Press), AAP (Australia Associated Press), ANSA (Agenzia Nazionale Stampa Associata), HSINHUA (Nova Kina), UPI (United Press International), TASS (Telegrafnoe Agenstvo Sovjetskovo Sojuza); TANJUG (Telegrafska agencija Nove Jugoslavije),

poduhvat. Sama forma iskazivanja nezadovoljstva protestom i saoptenjem ukazuje da je problem kontroverzan, teko reiv, da se donekle izbegava direktno komuniciranje kroz dijalog sa drugom stranom iz bilo kojih razloga te razloge treba otkriti. Istovremeno sve reeno viestruko proveriti da bi se izbegla jednostranost. Stalni vezani honorarni saradnici, dopisnici sa strane i novinari slobodnjaci tzv. Free lancer (nevezani povremeni honorarni saradnici sa slobodnog trita informacija) mogu biti koristan izvor informacija jer dobro poznaju svoje lokalne prilike. Treba meutim biti oprezan i voditi rauna da slobodnjaci ne prodaju istu priu vie puta razliitim medijima. Tako medij gubi na aktuelnosti. Informacije medijske publike pratei pisma italaca ili telefonske ankete novinari mogu naii na veoma zanimljive informacije savet: veliki oprez. Podvale kada redakciji neka nepoznata osoba dojavi bombastinu vest bez viestruke provere (najpre identitet osobe koja je informaciju dala) ne bi je trebalo objaviti uz rizik da konkurentski medij to uini pre vas. Kredibilitet se lako gubi ali mukotrpno i dugotrajno stie. Za ovaj medijski fenomen postoji i poseban izraz novinarska patka (hoax). Ova sintagma je nastala jo u vreme Fridriha Velikog (Volterovog prijatelja), u to vreme novine su morale sve neproverene vesti da obelee skraenicom n.t. (non testam=nije ispitano). Urbana legenda kae da su urednici u novinskom argonu to izgovarali kao ente i uobiajeno je bilo da su od saradnika traili da neki preostali mali prostor na strani ispune sa takvim vestima (ad hoc napisanim i ne do kraja proverenim). Kako se na nemakom patka kae die Ente leksika veza je jasna ali pojmovna nam ostaje nedoumica. Dakle na poetku je to bio izraz samo za neproverenu vest a danas podrazumeva izmiljotinu i la. Agencije su od informacije stvorili robu i to visokoprofitabilnu. One predstavljaju fabriku sa pokretnom trakom za proizvodnju vesti. Princip njihovog rada su: brzo, kratko, pouzdano, sadrajno i geografski iroko rasprostranjeno (to vea pokrivenost zemljine kugle to jaa agencija). Iznose samo injenice, navode uvek izvor informacije, ne potpisuju novinare (izuzetno retko), ne komentariu dogaaje (izuzetno retko ih komentariu). Ove vesti se distribuiraju teleprinterima i raunarima. Zanimljivo je da teleprinter posebnim zvunim signalom najavljuje veoma znaajnu vest ili ispravku. Tehnologija agencijskih vesti se razlikuje u odnosu na druge. One se prave na principu Lida/voice (pravilo opadajueg znaaja) ili AP-ova glava vesti. To znai da se u prvoj reenici nalazi odgovor na 5 kljunih pitanja (ko, ta, gde, kada, kako). Na potku svake vesti koja korisnicima stie od

26

BETA, FONET, SRNA (Srpska novinska agencija).

*Prvu modernu novinsku agenciju (AVAS) osnovao je arl Avas 1835. u Parizu. 1846. odlikovan je ordenom Legije asti. Izumom agencija informacija postaje roba. * Prva domaa novinska agencija zvala se AVALA. Osnovana je 1919.

agencije navedeno je mesto u kojem se odigrao dogaaj i skraeni naziv agencije koja vest alje, broj vesti i zatim ide tekst. Tekst se zavrava tanim vremenom slanja vesti u korisniku mreu. To je uput novinarima koliko je vest aktuelna. Agencijske vesti su tako koncipirane da svaki pasos nakon lida bude zaokruena misaona celina. Na taj nain se korisnicima omoguuje da po elji skrauju vest nakon svakog pasosa bez bojazni da e dovesti u pitanje njenu sutinu i tanost. Veoma je vano obratiti panju na oznaku iznad vesti posebno na oznaku ISPRAVKA i broj vesti na koju se ona odnosi. Postoje i druge oznake poput SPEC (specijalno znaajna vest), ili KNU (kultura umetnost).... Pojedine agencije imaju i sopstvene oznake za neke posebne namene. Put agencijske vesti: 1. novinar javlja vest redakciji dopisnitva, 2. Dopisnitvo obrauje vest i alje je centrali, 3. Centrala obrauje vest, rasporeuje je u odreenu grupu/servis i alje je korisnikoj mrei/pretplatnicima (masmedijima), 4. Mediji prave selekciju od dobijenih vesti, prerauju ih shodno sopstvenoj ureivakoj politici i plasiraju u svom programu ili tampaju u novinama. Pri tome se u novinama gotovo obavezno navodi koje je agencije vest (pogledati navedene primere na levoj polovini stranice) a u elektronskim medijima to nije pravilo, pre bi se reklo da se vrlo retko daje poreklo vesti. esto manje agencije preuzimaju servise velikih, obrauju ih i alju u sopstvenu korisniku mreu. U tim sluajevima agencija, ako je visokoprofesionalna, obavezno navodi ime agencije od koje je vest preuzeta i pridodaje sopstveno ime kao distributera (pogledati primer na levoj polovini strane). Agencijske usluge mogu biti izmeu ostalog: 1. Generalni servis - sadri vesti koje se emituju 24 asa, 2. Specijalni servis - sadri priloge dopisnika iz zemlje i inostranstva koji se distribuiraju po narudbi. Mogu se poruiti i vrlo ekskluzivni prilozi, 3. Postoje i tematski servisi - iz ekonomije, nauke, kulture, zanimljivosti, 4. Informativni bilten - sadri informacije za ui krug pretplatnika. Predviene su samo za lino informisanje a ne i objavljivanje (na primer Crveni tanjugov bilten), 5. Foto servis novinska fotografija uz vesti, 6. Fono servis elektronski mediji mogu naruiti telefonski izvetaj od agencije o nekom vanom dogaaju, posebno onom koji se odigrava u inostranstvu. Tada agencija izvetaj naruuje od svog dopisnika a on ga alje telefonski zvuno agenciji koja ga zatim distribuira korisniku. Svaki od navedenih servisa se posebno plaa. Trebalo bi imati u vidu da je agencijska vest ipak vest iz druge ruke i vest koju e vie manje u istom obliku objaviti mnogi mediji. Stoga, kad god je to mogue dobro je slati sopstvene novinare na dogaaje koji su im dostupni (geografski). Novinar u odnosu na potrebe sopstvene redakcije odreuje obim i tretman dogaaja, broj i tip citata

Primer agencijske vesti BEOGRAD, 28. Avgust (Tanjug) - Komesar za izbeglice Republike Srbije Bratislava Morina primila je danas Duliju Taft pomonika sekretara u Birou za stanovnitvo, izbeglice i migracije u Vladi SAD, i Riarda Majlsa efa diplomatske misije SAD u SRJ, sa saradnicima, saoptio je Komesarijat. Dulija Taft je doputovala u SRJ da bi se upoznala sa problemima vezanim za trajna reenja izbeglikog pitanja. Amerika delegacija je Morinu obavestila o pomoi koju je Vlada SAD u poslednje vreme uputila, preko amerikog Crvenog krsta i drugih nevladinih organizacija izbeglicama i socijalno ugroenom stanovnitvu u SRJ, posebno se interesujui za programe podrke lokalnoj integraciji onih koji ele da trajno ostanu na ovim prostorima. Komentariui svoju posetu kosmetu, Taft je izrazila zabrinutost za sudbinu interno raseljenih lica, zalaui se za koordinaciju

27

rada meunarodnih humanitarnih organizacija, u emu je neophodna i pomo organa vlasti Republike Srbije. FORHAJM (Beta-AFP) Preko dvadeset bradatih ljudi je sastavilo najvei niz brada na svetu, dug ukupno 15,37 metara i zabeleio jo jedan neobian rekord u Ginisovoj knjizi. U nemakom gradu Forhajmu okupio se 21 mukarac, od kojih je jedan imao bradu dugaku 1,96 metara, da bi oformili rekordni niz povezanih brada. Istovremeno 25 bradatih ljudi napravilo je najdui niz brkova 7,09 metara, koji e takoe ui u Ginisovu knjigu rekorda. *AP-ova glava = dopisnik agencije AP 14. aprila 1865. pslao je vest koja je udarila temelje formi agencijskog novinarstva i po kojoj se lid i naziva APova glava. Poetak te vesti glasi: Predsednik je jue u jednom pozoritu pogoen metkom i, moda, ubijen... slede zatim pojedinosti o dolasku predsednika SAD Linkolna u pozorite i atentatu. Ovaj sistem pisanja se jo naziva obrnuta piramida jer vest poinje onim ime se dogaaj zavrava. Poto se dogaaj semiotiki prikazuje kao piramida (kree iz jedne take i razvija se: uslonjavaju se elementi dogaaja, dinamika aktera, iri se, recimo nekad i u prostoru, a ponekad samo u vremenu) njegov kraj predstavlja i njegovu sutinu o kojoj vest izvetava na

uesnika u dogaaju, to je i prilika da u neformalnim razgovorima sa uesnicima dogaaja sazna vie, ostvari veze i uspostavi kontakte koji e mu kasnije moda biti od koristi. Agencijske vesti bi redakciji trebalo da budu samo pomoni izvor informacija i nadomestak za dopisniku slubu koja je izrazito skupa i sebi je mogu dopustiti samo najmoniji mediji. Agencije su ponekad u prednosti nad ostalim medijima jer slubena saoptenja dravne administracije, diplomatskih slubi itsl. se alju samo agencijama a one ih zatim distribuiraju u mreu. Takoe agencijski novinari imaju ponekad pristup dogaajima gde ostali novinari ne mogu ui. esto samo zbog toga to je prostor u kojem se odigravaju ogranien pa organizator pozove samo agenciju jer e tako ipak najvei broj medija preko korisnike mree doi do informacije, u protivnom mnogima bi ona bila nedostupna. Naravno da velike i mone agencije imaju i specijalne naine i pozamane budete pomou kojih dolaze do ekskluzivnih informacija iz anonimnih izvora bliskih. ali to nije predmet ovog praktikuma. Praenje drugih medija svakodnevna obaveza svakog novinara/novinarke je da prati to vie razliitih medija od jutarnjih vesti na barem 2-3 radio stanice razliite programske politike; zatim nekoliko dnevnih novina (zavisnih, nezavisnih, lokalnih, nacionalnih...) i na kraju centralnih informativno-politikih emisija na TV (posebno veernjih). Na taj nain se obezbeuje da neki veliki dogaaj ne proe mimo njega/nje, dobija ideje o moguem istraivakom poduhvatu velikoj temi, oslukuje razliita tumaenja istog dogaaja i razliite prezentacije istog dogaaja (mesto u emisijama i novinama, obim izvetaja, citirane linosti). Uporeuje svoj rad sa drugima, ui od drugih, krade zanat i ideje. Programska razmena novinarska solidarnost i ispomo je veoma znaajan segment u to irem rasprostiranju informacija. Ovo je posebno znaajno kada je re o lokalnim medijima ija snaga signala nije velika pa tako ni teritorijalna pokrivenost. Danas (2002) u Jugoslaviji je jo znaajnija kada mediji imaju problem sa frekvencijama i distribucijom. Udruenje lokalnih nezavisnih medija ANEM (Asocijacija nezavisnih elektronskih medija) je na primer sainilo mreu putem koje se postie pokrivenost vee teritorije informacijama. Internet (WWW: World Wide Web) danas je jedan od neiscrpnih izvora informacija. Na ovom informativnom servisu interneta koji omoguava korisnicima da istovremeno vide tekst, fotografiju, ilustraciju, video i audio snimke i animaciju razvijenom u Evropskoj laboratoriji za fiziku estica (the European Laboratory for Particle Physics CERN) u vajcarskoj 1989. danas ima na stotine miliona stranica informacija a da se i ne

28

samom poetku. Za vreme NATO intervencije najpouzdaniji izvor podataka je bio vebsajt amerike organizacije STRATFOR koja je nudila ne samo vesti ve i informativne, strune komentare, analize. Bilo je veoma mnogo sajtova na kojima se u to vreme moglo proitati puno o situaciji u SRJ ali ovaj je za razliku od ostalih bio najposeeniji i najizbalansiraniji.

*Kada je re o vestima uvek bi trebalo ekati na svetu tajnu potvrde. Volter *Tanost, briljivost, reju akuratnost je najvanija. Ako stvari izmaknu kontroli jer smo nepaljivi, ignorantski se ponaamo prema vanim detaljima, ili smo jednostavno naivni i svima verujemo, pa i nedobronamernim izvorima, tada se na kredibilitet dovodi u pitanje. Akuratnost je toliko znaajna da ukoliko treba birati izmeu brzine (objaviti pre ostalih) i provere, akuratnost za mene ima prioritet. (Buch House, Newsroom guide, Boyd, 1995, 194)

govori o enormnom broju dokumenata koje su prikupili prodavci komercijalnih baza podataka. Pretraivanje, ili kako se u argonu kae surfovanje po internetu, nije jednostavno, ali kada se shvati logika to postaje poseban izazov. Postoje pretraivai koji u tome pomau. Prvi i stoga veoma poznat je www.yahoo.com , zatim veoma informativan je i www.altavista.com a danas se uglavnom koristi www.google.com jer je ostao nekomercijalizovan (korisnika ne zatrpava reklamama) i pomae vam da veoma brzo stignete pomou kljunih rei do cilja (prosena pretraga traje manje od sekunde). Problem sa velikim pretraivaima je to se veina podataka koje imaju na raspolaganju odnosi na Ameriku i zapadnu Evropu. Za specijalizovane pretrage treba koristiti lokalne pretraivae. Trenutno (2002) u Jugoslaviji je to www.krstarica.co.yu i www.pretraga.co.yu . Zanimljiv je i program za pretraivanje Copernic koji eljene podatke za vas trai istovremeno na vie od 20 specijalizovanih pretraivaa. Sa internetom treba biti veoma oprezan jer podaci mogu biti nepouzdani, tanije nepostoji nikakva kontrola podataka za sada. Problematian je i model citiranja izvora za podatke skinute sa interneta, za sada ne postoji standard za to niti jasno definisana prava kopirajta. Koliko god da je izazovan internet je i velika zamka. Da bi se koliko-toliko obezbedili treba konsultovati vie razliitih izvora i uporeivati ih. Anonimni izvor, zatita izvora informisanja je po etikom kodeksu dunost novinara. Postoje nekoliko modela ponaanja. Ukoliko izvor insistira da nita od reenog nije za objavljivanje ( off the record) novinari to moraju da potuju. Tada je informacija samo za njihovu orijentaciju u odnosu na dalje praenje teme ili dogaaja. Izvor eli da ostane anoniman (on background) ali dozvoljava da se informacija objavi uz opisno navoenje izvora (viskoki inovnik blizak vladi, iz najueg rukovodstva stranke saznajemo itsl). Puna anonimnost izvora (on deep background) nalae novinarima da objave infoirmaciju ali nikada u obliku citata, ve u pasivu ili bezlino bez i nagovetaja o izvoru informacije (oekuje se da e bankarski slubenici ipak odustati od daljeg protesta ve u sredu). Ime anonimnog izvora mora biti poznato redakciji a ne samo novinaru. Informacija se moe objaviti samo ukoliko novinar moe da jami kredibilitet izvora.

*U vreme rata na prostoru prethodne Jugoslavije, na primer, u dravnim medijima sve tri zaraene strane ili nije bilo uopte intervjua sa predstavnicima druge strane u sukobu, ili su to bili intervjui sa zarobljenicima i

Kako izbei greku 1. Treba biti skeptian prema informaciji, posebno ukoliko je izuzetno kontroverzna. Sve proveriti barem dva puta i iz dva ili vie razliitih izvora. 2. Imena i pozicije uesnika u dogaaju, nazive institucija i geografskih pojmova proveriti i vie od dva puta. Ukoliko se radi o strancima i stranim reima i izrazima proveriti u Pravopisu (Peikan, Jerkovi, Piurica, 1993)

29

izbeglicama. U tim intervjuima sagovornici su obavezno govorili o humanom postupanju u zatvorima protivnike strane za ije medije inae daju intervju. Istovremeno po povratku iz zarobljenitva predstavnici sopstvenog naroda govorili su uvek o stranim torturama koje su pretrpeli u logorima suprotne strane (Vali Nedeljkovi, 1997). Nije zabeleena obrnuta situacija da se, na primer, predstavnici druge zaraene strane ale na postupanje vojske na ijem se terenu intervju emituje/objavljuje u tampi. U u srpskoj kulturi su to na primer simboli majke, ratnika, grobova, oslobodilakih ratova, svetosavlja; kosovski mit itsl.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

ili Transkripcionom reniku engleskih imena Tvrtka Pria kako se njihova imena i nazivi transkribuju i izgovaraju na srpskom jeziku. Korisno je sluati na stranim elektronskim medijima kako se izgovara dotino ime ili re u originalu. Ukoliko je to nemogue konsultovati strunjaka za dotini jezik, ukoliko i to nije mogue bolje je na neki nain izbei spominjanje imena nego pogreiti. Najea i neoprostiva greka je pogreiti ime uesnika u dogaaju i naziv mesta gde se on odigrao. To ukazuje na neozbiljnost novinara i kue za koju radi. Ne bi trebalo nita objaviti pre nego to tekst pogledaju barem jedan kolega/koleginica, urednik/ca i lektor/ka. Dobronameran savet kolege/koleginice, koji pre nego to su proitali va tekst nisu bili upueni u problematiku kojom se bavite, moe ukazati na nedoreenosti i nejasnoe u vaem tekstu koje bi otkrili i itaoci/sluaoci/gledaoci; urednici bi trebalo da tekst opreme na odgovarajui nain i da ga uravnotee u odnosu na ostale rubrike koje su pripremljene toga dana, a lektori da daju sud o jeziku (pravopis, gramatika, stil) i sugeriu bolja jezika reenja ukoliko je to potrebno. Posebnu panju trebalo bi posvetiti kredibilnosti izvora informacije. Koliko im se moe verovati? Znaju li zaista o emu govore? Koliko su jednostrani i upleteni u itavu stvar? Da li su u poziciji da znaju pravu istinu? Koji je njihov lini interes da informacija ue u javnost? Razmislite da li bi mogli od jo nekoga da traite informaciju o tome. Na licu mesta bi trebalo proveriti da li ste dobro razumeli i zabeleili ta je izvor informacije rekao/rekla. Ukoliko ste sve snimali odmah proverite da li je snimak razumljiv i upotrebljiv. Ne dozvolite sebi da nagaate. Ne zapitkujte druge novinare za podatke koji vam nedostaju moda ni oni ne znaju tano, a toga nisu svesni. Oprezno sa novinskom dokumentacijom. Lako se moe dogoditi da su novinari i pre vie godina piui o istom problemu napravili materijalne greke. Ne treba smetnuti s uma da je uvek vama koji piete za medije potrebna dobra tema (dogaaj), ali isto tako i da je onima koji proizvode dogaaje (teme) potreban publicitet. Oprezno da se neosetno ne pretvorite u glasnogovornike svojih izvora informacija.

Konteksti Drutveno-politiki Kulturni Kontekst mesta Kontekst medija Kontekst anra Kontekst teme

Konteksti Nekoliko konteksta utie na medijsku rubriku (bez obzira o kojem mediju i anru je re). Najosnovniji su: (a) drutvenopolitiki/ideoloki kontekst; (b) kulturni kontekst; (c) kontekst mesta gde se rubrika priprema (na terenu ili u

30

redakciji); (d) kontekst samog anra odreenog medija (radija, TV ili tampe); (e) kontekst teme koja se medijski obrauje. a) Drutveno-politiki/ideoloki kontekst je za svaku pojedinanu rubriku, uslovno shvaeno, statian. Rubrika se priprema u odreenom vremenu oznaenom odreenom politikom klimom i u odreenom geografskom prostoru omeenom odreenom kulturom i politikim sistemom i njegovom dominantnom ideologijom koji bitno utiu na nain na koji e se odreena tema medijski obraditi. Drutveno-politiki kontekst moe da bude snaan ograniavajui inilac za realizaciju rubrike. Pitanja cenzure i auto-cenzure su veoma relevantna za njeno planiranje i realizovanje. Auto-cenzura je posebno opasna jer pod njenim pritiskom novinari esto kau mnogo manje nego to im prilike doputaju. Nesigurni za posao, moda nedovoljno dorasli za novinarske zadatke koji su im povereni, nedovoljno pripremljeni za dogaaj, loi poznavaoci oblasti iz koje bi trebalo da piu o novonastalim problemima, optereeni grekom koju su moda ranije napravili, sindikalno ili politiki obeleeni mnogi novinari pribegavaju liniji manjeg otpora. U navedenim sluajevima auto-cenzura je mnogo jaa nego to su zahtevi politikih centara moi prema medijima. Cenzura je vidna (zakon, uredbe, saoptenja....) i protiv nje se moe boriti. Auto-cenzura se ne vidi jasno, ona je implicitna, i stoga je mnogo pogubnija za slobodu javnog informisanja i novinarstvo. Namee je direktno drutvenopolitiki kontekst.

(b) Kulturni kontekst je takoe, uslovno, statian. On unapred odreuje vie implicitno, nego eksplicitno konstrukciju medijske rubrike i njenu temu. Kulturni kontekst a priori nose u sebi i novinari i medijska publika. Ovo posebno treba imati na umu kada se izvetava sa dogaaja iz druge kulture. Da bi izvetaj bio istinit potrebno je uiveti se (empatisati) u datu kulturu i izvetavati sa stanovita te kulture, a ne iz okvira sopstvene. Istovremeno novinari moraju imati distancu prema sopstvenim i tuim mitovima i simbolima posebno onima koji su politiki instrumentalizovani za proizvodnju ksenofobije, mizoginije i netolerantnog govora o drugom i drugaije misleim. (c) Kontekst mesta gde se rubrika radi je statian sem u izuzetnim okolnostima. Ukoliko se zapone u jednom prostoru (studio, radni prostor uesnika u dogaaju, mesto medijskog dogaaja, redakcija, radni prostor novinara), u tom prostoru e se uglavnom odvijati do kraja i taj prostor bitno e uticati na kreiranje rubrike. Izvetaji koji se piu na dogaaju u toku trajanja dogaaja su krai, koncizniji,

31

manje studiozni. Sa dogaaja se ne piu komentari ve vesti i izvetaji, kod elektronskih medija esto se emituju u ivo itsl. (d) Kontekst anra odreenog medija (radija, TV ili tampe) je suma dinamine i statine kategorije. Dinamina je kategorija jer se u toku intervjua on neprestano menja. Uesnici u intervjuu stalno su u dinamikoj interakciji koja podrazumeva zajedniko kreiranje intervjua, menjanje teme, promenu stajalita, ruenje ili graenje imida sagovornika. Statian je kada je re o kontekstu medija u kojem je intervju ostvaren. Tada osobine medija unapred odreuju karakteristike intervjua kao to su: duina intervjua (TV i novinama ne odgovaraju dugi intervjui); predstavljanje sagovornika (u TV intervjuu ime sagovornika tokom intervjua moe biti ispisano u dnu ekrana, a u radio intervjuu novinar s vremena na vreme mora ponoviti u okviru pitanja i ime sagovornika; u novinama nije obavezno da se u toku intervjua ponavlja ime sagovornika); duina pitanja i odgovora (radio i TV prezentaciji ne odgovaraju duga, sintaksiki i semantiki komplikovana pitanja i predugi odgovori; u novinama to nije ograniavajua okolnost jer italac moe i nekoliko puta da proita pitanje odnosno odgovor); izraajno i lepo govorenje (veoma znaajno za radio prezentaciju, a za novine potpuno irelevantno); jezik intervjua (u novinama intervju voen na stranom jeziku biva potpuno preveden i italac ne zna na kojem je jeziku komunicirano; u radio intervjuu ili se pitanja i odgovori odmah konsekutivno prevode - ako se intervju emituje u ivo, ili se u montai nasnimi glas spikera koji ita prevod preko sasvim utianog originala; u TV prezentaciji gledaoci imaju priliku da sluaju intervju na stranom jeziku, a prevod je titlovan u dnu ekrana) spoljni izgled, ponaanje pred mikrofonom i kamerom (izuzetno vano u TV intervju, a za novine potpuno irelevantno) itd. *Kontekst teme o ratnim zbivanjima namee uvek pozitivno izvetavanje o potezima sopstvene strane. Kada je reporter prinuen da ipak informie i o nekim negativnim potezima sopstvene strane, tada upotrebi pasiv da ne bi jasno imenovao vrioca radnje (Sino je napadnuto selo...). Tako e na primer u ratnim izvetajima reporter uvek upotrebiti pasiv kada je neophodno da informie o nekoj nepopularnoj odluci sopstvene komande kao

(e) Kontekst teme je dinamian. Kontekst teme utie bitno na jezike izbore. Mada je osnovno pravilo da novinari moraju svaku uskostrunu oblast o kojoj izvetavaju u svojim rubrikama jeziki pojednostaviti tako da sve reeno moe da razume prosena publika njihovih medija. Na posao je da oistimo tekst od argona, kliea, stereotipa tako da sve bude jasno, jednostavno i saeto. (BBC Bush House Newsroom Guide) Konteksti su kljuna odrednica svake rubrike, sve druge bitne odlike medijskih anrova direktno su zavisne od konteksta. Dinamiki konteksti su promenljivi i na njih novinari ne mogu bitno uticati, za statike kontekste

32

recimo o uvoenju vanrednog stanja to implicitno ukazuje na vojnopolitiki haos. Nasuprot tome, kada u okviru konteksta iste teme (ratni sukob) informie o pozitivnim potezima sopstvene strane, reporter pravi drugaiji jeziki izbor. Izvetavajui o sklapanju primirja i ulozi sopstvene strane u potpisivanju ugovora reporter upotrebljava aktiv ili pasiv uz jasno imenovanje vrioca radnje tog pozitivnog dogaaja (Savi, Vali Nedeljkovi, 1995). Kontekst teme namee jezike izbore najuoljivije u sveri leksike. Ratni izvetaji obiluju stereotipima i "osvajakim reima" kao to su Alijini plaenici, palikue i ubice, Hrvatski bojovnici i ustae itsl (Vali Nedeljkovi, 1997).

(drutveno-politiki/ideoloki kontekst, kulturni kontekst, kontekst mesta dogaaja i kontekst teme) mogu da se pripreme unapred to im moe olakati i ubrzati posao. I na kraju ovog poglavlja pre nego to ponemo da se bavimo novinarskim anrovima, tanije zanatom, evo i spiska pitanja (prema Lorimer, 1998, 180) na koja novinari svakodnevno moraju da odgovaraju i shodno tome donose odluke: Treba li samo ubistvima tinejdera, kao obliku politikog protesta, davati naslovnu stranu (mogla bi da podstaknu na podraavanje)? Ako je verovatno da e, zbog povlaenja oglaivaa, usled krutih ideolokih stavova, mediji doiveti komercijalni krah, ta u izraavanju novinara treba da ima prioritet? Treba li, zbog kampanja usmerenih na sporna pitanja, gurnuti u stranu normalno, uravnoteeno pokrivanje dogaaja? Treba li novinari da podgrejavaju trivijalne teme, radi popune prostora? Treba li da pristanu, da zbog urgentnog/kratkog roka, ispune prazan prostor za vest, iako ne mogu doi do relevantnih izvora vesti, ili nemaju dovoljno vremena da bi stekli tanu i potpunu predstavu o istinskom stanju stvari? Kolika je odgovornost izvetaa da razgovara sa vie lica, a ne samo sa monim donosiocima odluka, o bilo kojem pitanju? Kolika je odgovornost novinara da pribavi ire informacije iz okruenja, radi dopune agencijskih vesti, pogotovo ako su izvori oskudni? Kako novinari treba da se nose sa pritiscima izvora informisanja na koje se oslanjaju, ili saznanjem da pismene informacije vlade ili industrije, verovatno, ne kazuju itavu priu, ili s poverljivim izvorima koji, moda, ele da tempiraju objavljivanje izvesnih (poverljivih) informacija? Ako novinar/ka ima lina politika ubeenja, da li je duan/na da pie storije o zaslugama partija s kojima se ne slae, ili da istie nedostatke ustanove (na primer za brigu o deci) koje sam podrava? Ovo je samo deo dilema sa kojima se novinari svakodnevno susreu, mnoge od njih nee reeti za ceo svoj radni vek, na neke e odmah i zauvek imati odgovor, a na neka od pitanja e uvek nanovo odgovarati i esto e odgovor zavisiti od pomenutih konteksta. Nije vano samo znati odgovor mnogo je bitnije biti svestan da problem i dilema postoje. Novinarski anrovi

33

Medijski anrovi dele se na dve opte velike grupe u odnosu na tip medijske prakse: na monoloke i dijaloke. Monoloki su novinarski autorski tekstovi: vest, izvetaj, beleka i komentar (recenzija, nekrolog, crtica). Dijaloki su interakcija novinara sa jednim ili vie sagovornika: izjava, anketa, panel diskusija, polemika, razgovor, kontakt-emisija, klasini medijski intervju u kojima se upotrebljava model intervjua. Monoloki anrovi podrazumevaju prikupljanje informacija od izvora, odlazak na dogaaje i izvetavanje sa mesta dogaaja bilo u obliku vesti (osnovna forma) bilo u obliku izvetaja. Pri tom novinari u tekstovima koje piu imaju odgovore na pet zamiljenih pitanja svog auditorijuma: ko, ta, kada, gde, kako (zato) se dogodilo. Beleke i komentari su zahtevnije novinarske forme i trae, osim upuenosti u zbivanja, bolje poznavanje drutvenih fenomena koji su ih uzrokovali. Komentar je jedini anr u kojem su novinari obavezni da iznesu svoj stav, ili stav medijske kue za koju piu o drutvenom fenomenu ili dogaaju. Pri tom mogu da se nau u ulozi interpretatora, autora, ili odgovorne osobe (principala). Po pravilu, komentatori su novinari koji objedinjuju sve tri funkcije s tim to mogu da govore u svoje ime, ali uz potovanje ureivake politike medijske kue u kojoj rade, bez obzira da li se sa njom kao privatno lice slau ili ne. Ostali monoloki anrovi nisu markirani u odnosu na navedene funkcije. Dijaloke forme su doivele pravu ekspanziju pojavoma elektronskih medija. Radio je i otkrio intervju kao

34

*Vest je prolazni potroaki produkt koji se mora svakodnevno proizvoditi kao svea roba (Tuchman, 1978, 179). * Vest: plakat vest (najava dogaaja); fle-vest; proirena vest; komentatorska vest; foto vest (fle plus fotografija)

dijaloku formu u punom smislu te rei. Dijaloke forme su pravi medijski izraz ali i izazov radija i televizije. Kao to je vest kod monolokih formi osnova iz koje se razvijaju sve ostale i koja se sadri u svim ostalim, tako je kod dijalokih formi za sve anrove, manje, ili vie, sloene, osnova intervju. Monoloke i dijaloke su kombinovane forme. Trae od novinara da se obavezno bavi istraivanjima u kojima e prikupiti daleko vie materijala od onoga koji e iskoristiti, takoe od novinara iziskuje (posebno u reportai i lanku) da bude malo vie kreativan nego to je to uobiajeno za svakodnevnu medijsku produkciju. Stoga se ove forme smatraju veoma zahtevnim. U ovom poglavlju emo se baviti svakim od navedenih anrova posebno. VEST

Primeri Politika, 18 septembar 1998. Fle-vest Moskva, 17. septembar TanjugPredsednik Rusije Boris Jeljcin primio je danas u Kremlju biveg japanskog premijera Rjutara Haimota. Proirena vest Moskva, 17. septembarTanjug Predsednik Rusije Boris Jeljcin primio je danas u Kremlju biveg japanskog premijera Rjutara Haimota i tom prilikom izrazio uverenje da e u celini biti ostvaren takozvani Plan Jeljcin-Haimoto o razvoju rusko-japanskih ekonomskih odnosa.

Vest kao najnesubjektivniji vid iskazivanja informacija predstavlja stalni istraivaki interes tako da se u komunikologiji ve uveliko govori o novoj pod-disciplini sociologiji vesti. Mi emo u ovom odeljku uglavnom govoriti o tehnici proizvodnje vesti, i problemima vezanim za selekciju vesti. Znatieljnije emo uputiti na veoma zanimljivu literaturu koja otvara probleme sociologije vesti pre svega na asopis Gledita (januar-decembar 1993, broj 1-6, Univerzitet u Beogradu, Beograd). Novinarstvo poiva na vestima. Svaka vest mora da odgovori na 5 osnovnih pitanja (5 W+H) koja su, prema Gociniju (2001,79), u engleskoj novinarskoj koli utvrena na osnovu Ciceronovog pravila za dobro pripovedanje koje je definisao u svom najpoznatijem delu De inventione (86. godine pre nove ere): quis (ko), cur (zato), ubi (gde), quando (kada), quemadmodum (kako), quibus adminiculis (kojim sredstvima). Pitanja o nainu i sredstvima u novinarstvu su svedena na jedno ta. Tako da su danas uobiajena sledea prema pravilu 5W+H: ta (what) se dogodilo? Gde (where) se dogodilo? Kad (when) se dogodilo? Ko (who) je uestvovao? Kako (how) se dogodilo? I eventualno: ? Zato (why) se dogodilo? i ta to znai za zajednicu? Redosled pitanja na koja sadraj vesti treba da prui odgovor nije jednom za svagda utvren. Od konteksta zavisi odgovor na koje pitanje e vest poeti. Razmotrimo primer sa leve strane lista. Drutveno-politiki i kulturni konteksti Tanjugovom

Komentatorska vest Moskva, 17. septembarTanjug Predsednik Rusije Boris Jeljcin primio je danas u Kremlju biveg japanskog premijera Rjutara Haimota i tom prilikom izrazio uverenje da e u celini biti ostvaren takozvani Plan

35

Jeljcin-Haimoto o razvoju rusko-japanskih ekonomskih odnosa. Doekujui japanskog gosta, sa kojim je jo ranije uspostavio prijateljske odnose, Jeljcin je rekao da je Haimoto doputovao u Moskvu da bi proverio kako Rusija sprovodi njihov zajedniki plan. To se poklapa sa ranijim najavama moskovske tampe da Hoimoto, koji je i danas veoma uticajan politiar i glavni spoljnopolitiki savetnik sadanjeg japanskog premijera Keizo Obuija, dolazi u izvidnicu.

dopisniku iz Moskve nameu da vest pone sa odgovorom na pitanje KO = Predsednik Boris Jeljcin. Ovakav poetak opravdava injenica da je Jugoslavija politiki, istorijski i kulturno veoma bliska Rusiji i naravno da predsednik Jeljcin nije nikad bio protiv vladajue partije i vlada Srbije i Jugoslavije. Japan je istorijski, kulturno i geografski daleko od Jugoslavije i nikad nije predstavljao interesnu sferu nae zemlje. Kontekst mesta takoe utie na odluku. Da je dopisnik/dopisnica Tanjuga stacioniran u Japanu tada bi vest poeo injenicom da je glavni spoljnopolitiki savetnik premijera Japana, Haimoto, u Moskvi razgovarao sa predsednikom Jeljcinom i verovatno bi dodao pasos o reagovanju japanskih medija na posetu. Kontekst teme (bilateralni ekonomski sporazum) u ovom sluaju nije bio toliko znaajan da bi odgovorom na pitanje TA vest poela. Kontekst medija namee organizaciju vesti po principu obrnute piramide (AP-ova glava) to je uobiajen nain formiranja teksta u agencijskom novinarstvu (vidi deo o agencijama) sve najbitnije informacije su u prvoj reenici ili pasosu. Zatim svaki naredni pasos sadri proirivanje vesti i nove detalje. Ovakva organizacija omoguuje medijima da prema sopstvenim potrebama skrauju agencijsku vest (fle, proirena i komentatorska vest). Kako je predsednik Rusije jedan od najznaajnijih politikih linosti u svetu u ovom sluaju agencijska vest e biti organizovana tako da istakne ta ON danas radi. Vest u novinama na radiju i TV razliito se priprema. U novinama se, da ponovimo, obavezno navodi ime agencije, datum i mesto dogaaja. Uglavnom se vesti emituju u celini. Vesti sopstvenih novinara se potpisuju inicijalima ili se uopte ne identifikuje autor (ree). U zavisnosti od ureivake politike i dizajna novina vesti mogu biti grupisane uz nadnaslov tipa vesti, ili od naih dopisnika, sa teleksa... ili date uokvireno na stranici meu ostalim tekstovima, ako su due esto se vizuelno ne izdvajaju od ostalih novinskih rubrika. Ukoliko se vest pie po modelu obrnute piramide (vidi objanjenje u poglavlju Izvori informacija: agencije) tada se, podseamo, poinje lidom ili AP-ovom glavom. Lid mora da bude saet odgovor na svih 5W+H i da nema vie od 35 rei. Ukoliko je procena da je lid isuvie komplikovan za razumevanje ako se odgovori na ba svih 5 pitanja tada ga treba pojednostaviti i izostaviti neto to se proceni kao sekundarni znaaj. U Dodatak 4. pogledati sheme: Model diskursne strukture teksta vesti, primeri 1 i 2 prema Allan Bell, 1999, 68 i 73.

*Vesti su okrenute prema vidljivom konfliktu, ne prema onome o emu postoji konsenzus, ma kako on bio opravdan ili neopravdan. One su zainteresovane za injenice koje razvijaju priu, a ne za one koje je objanjavaju. Zanemaruju specifine detalje dogaaja i pojava i razvijaju posebne vrste stereotipa. (Mati, 1993, 7) Primer: Tanjug, 17.12.2001. Meunarodna federacija novinara sa seditem u Briselu, saoptila je da je u 2001. irom sveta ubijeno stotinu novinara, to je najvie za poslednjih est godina. Ukupno 77 poslenika javne rei ubijeno je ove godine u obavljanju posla, a 23 novinara su stradala u aferama u vezi sa istragama.

*Ukoliko je dogaaj planiran i od strane planera

36

promovisan kao vest, u pitanju je rutinska medijska vest. Ukoliko je dogaaj planiran ali ga promovie neko drugi u pitanju je skandal. Ukoliko je dogaaj neplaniran, a promovisan je u vest mimo volje bespomonih uesnika, onda je re o nesrei. (adson, 1993,20) *Halin interesantno primeuje da je veina izvetaja iz Vijetnama bila strukturirana po modelu obrnute piramide to je informacija bila blia istini, to je kasnije u tekstu bila plasirana (adson, 1993, 21). Zanimljivost iz prakse udarna vest: u novembru 1989. godine kada su ljudi sa obe strane gvozdene zavese poeli da rue Berlinski zid kao simbol hladnoratovske politike i odraz elje za ponovnim ujedinjenjem dve Nemake, a istovremeno i elje za ruenjem itavog socijalistikog sistema Istone Evrope, prvu agencijsku vest o razgraivanju zida dnevni urednik centralne informativno-politike emisije Novosti Radio Novog Sada smestio je na kraj emisije kao zanimljivost. Dalekosena loa urednika procena jer je ruenjem tog zida zapoelo ruenje socijalizma u Evropi i startovao je potpuno novi raspored politikih snaga i moi ne samo u Evropi ve i u svetu. Svi drugi mediji toj vesti tog dana u informativnim programima dali su prioritet. Ovaj primer pokazuje da i

Lid moe biti: narativan, kontrastan, stakato lid, komunikativni, upitni, citatni . Koji model e biti odabran zavisti od konteksta teme i medija, ali i kretaivnosti novinara. Na primer stakato lid koji je sainjen od kratkih, efektnih, ritmiko ujednaenih reenica (Investbanka, Beobanka, Beogradska banka i Jugobanka u steaju. Od sutra 8000 radnika na ulici. Korisnicima tekuih rauna obezbeen kontinuitet u Potanskoj tedionici. U najkraem je rezime dvonedeljne agonije ogorenih bankara i neumoljive vlade) veoma pogoduje radio prezentaciji, a narativni lid koji postupno uvodi odgovore na svako pojedinano od 5 kljunih pitanja za novine. Komunikativni lid u kojem se novinar obraa auditorijumu direktno (Vaa banka, zajedno sa druge 3 najvee nacionalne banke, i 8000 slubenika, od sutra odlukom guvernera ide u steajni postupak) odgovara TV prezentaciji u kojoj postoji privid vizuelne interakcije voditelja i auditorijuma. Kontrastni lid je zgodan kada i sama tema/dogaaj u sebi sadri suprotstavljene strane (8000 bankarskih slubenika na ulici u sada ve dvonedeljnom protestu. Guverner i ministar finansija ne poputaju pritiscima). Vest sa naslovne strane se odreuje, sem u sluajevima kada su krupni dogaaji ceo dan na svim elektronskim medijima ve promovisani, pred sam kraj oblikovanja lista. Za rezervu/iznenaenje ostavlja se deurna strana koja se zaklapa pred sam odlazak lista u rotaciju. Problem postojanja nekoliko vanih dogaaja reava se tako to se glava vesti, vest ili deo izvetaja locira na prvoj strani i najavi stranica na kojoj se izvetaj nastavlja. Znaaj dogaaju se daje/odreuje i dizajnom strane: mestom na strani, veliinom i tipom slova za naslov, nadnaslovom i podnaslovom, stavljanjem vesti u okvir, davanjem fotografije uz vest. U elektronskim medijima vrlo retko se spominje da je agencija izvor vesti. U okviru teksta se navodi GDE se dogaaj zbio ukoliko je to bitno. Ako je sadraj vesti izjava poznate linosti ni mesto nije neophodno. Ukoliko su autori vesti novinari redakcije njihova imena se ne navode, a vesti uglavnom itaju spikeri/interpretatori. Vesti su grupisane u informativnim emisijama koje imaju ustaljene termine emitovanja, duinu i najavnu i odjavnu picu. Emisije vesti, posebno one due (traju izmeu 20 i 45 minuta, najee 30 minuta, emituju se dva do tri puta u toku dana) slau se (reaju) po tematskim blokovima. Uobiajen redosled je unutranja politika, vesti iz sveta vezane ze domau politiku, vesti iz sveta, ekonomija, obrazovanje, kultura, sport, vreme, ponekad na kraju moe

37

kada je udarna vest oigledna ba iskusnim urednicima (obremenjenim ideolokim okvirima koji se teko menjaju) moe se uiniti tako neverovatna da je smatraju nevanom, odnosno tretiraju je kao neki zanimljiv pokuaj od kojeg na kraju nee biti nita. *Televizijske vesti nam ne govore ustvari o drutvu. One nam govore mnogo o odreenim aspektima drutva i mnogo nam govore o televiziji. Dve najvanije institucije koje imaju uticaja na vesti su kapital i drava. Don Hartli Vesti su roba Sofija, 9.decembar (2001) Verka Georgijeva (20), jedna je od etiri spikera koje e voditi veernje, desetominutne vesti na bugarskoj privatnoj M-SAT kablovskoj televiziji. Gola istina koja startuje veeras, je, kako tvrde organizatori, prvi TV ou ovakve vrste u Evropi. Dakle, etiri devojke, starosti izmeu 18 i 23 godine, itae vesti tako to startuju obuene, a zavravaju gole. Uz vest je objavljen niz fotografija Verke Georgijeve na kojima ona izvodi striptiz itajui vesti. (Danas, 10.12.2001. str 16).

da bude i neka zanimljivost. Od ovog modela urednici odstupaju kada se kao prva vest nametne neki veoma znaajan iznenadni dogaaj koji po prirodi medijske logike namee sasvim drugaiji poredak (npr. nekakva prirodna katastrofa, ili neoekivana pobeda nacionalnog tima na meunarodnom takmienju, dodeljivanje prestine svetske nagrade domaem autoru ili nekoj drugoj javnoj linosti, in memorijam veoma znaajnoj osobi itsl.). Na poetku emisije daju se ukratko vesti u fleu (vrlo saeto jedna za drugom samo u naznakama-rafalno) uobliene u generalnu najavu. Na TV ih pokriva ili slajd ili slika esto je u kadru paralelno i voditelj/ka. Na radiju samo izuzetno se daje tonski insert u okviru generalne najave i to ne dui od 30 sekundi. Radio dozvoljava da generalna najava za centralnu informativno-politiku emisiju bude autorski komentar urednika o najznaajnim dogaajima toga dana. Sve je ea praksa i na radiju i na TV da svaka vest ima svoje zaglavlje saetak od svega nekoliko rei (do 5) kojim se vest proziva (headline). Ukoliko je emisija vesti dua uobiajeno je da se na kraju ponove najvanije vesti u formi flea. Neke stanice i TV kanali to dre kao ureivaki manir. Takoe je korisno due tematske blokove prozvati meunajavama (dinglom/radio prezentacija ili spotom/TV prezentacija ili samo verbalno). Na taj nain se auditorijumu: (a) skree panja na sadrje koji dolaze; (b) poboljava se dinamika emisije i (c) posebno akcentuje prva vest posle meunajave koja se na taj nain izdvaja od ostalih, jer se panja auditorijuma obnavlja nakon meunajava. U kratkim vestima (do 2 minuta najuobiajenije je da to bude na svaki sat programa) emituju se samo fle vesti (do 25 sec duine po vesti = 6 redova teksta) i blokovska struktura ne mora biti, i uglavnom nije, potpuno ispotovana. Puta se samo najvanije. Novinari treba da odlue koja vest e se protezati kroz sve emisije celoga dana, a koje vesti e biti zamenljive. Ukoliko je u pitanju dogaaj koji se prati ceo dan, vano je obratiti panju na vreme kada stie agencijska vest, kako u program ne bi otila bajata ako je ve na vreme stigla svea vest. Samo udarne vesti treba emitovati vie puta u toku dana. Kako ih odrediti? Shema Galtunga i Rua moe donekle pomoi, gledanje i sluanje drugih elektronskih medija takoe, kao i kontinuirano praenje domae i meunarodne politike. To znai da ukoliko emisije vesti prave deurni novinari, pripreme za deurstvo poinju nekoliko dana pre njegovog poetka, a ne toga dana. Jer, da se podsetimo sheme Galtunga i Rua, sedmi faktor upuuje ono to je vest bie to jo neko vreme. ta je udarna vest? Najvanija vest (vest sa naslovne strane) najtee odredljiva

38

i uvek je ideoloki uslovljena (osim ako su u pitanju nesree). Kako reiti dilemu ta je udarna/prva vest ukoliko se nita tako znaajno nije dogodilo da se odmah moe prepoznati kao vest za poetak emisije. Iskusni urednici obino savetuju da u tom sluaju emisiju vesti treba slagati od nazad jer je jasno da je prognoza vremena na kraju, zatim ide sport itd... Emisija e se tako sloiti sama od sebe, tanije prva vest e isplivati na kraju. Novinaru ostaje samo da u prozivci emisije: generalnoj najavi lidu ili voici (kako smo pojam lid preveli na srpski) veto obrazloi svoj izbor. Problem je takoe ukoliko ima nekoliko veoma vanih vesti. Prednost se tada daje domaoj politici, pogotovo ako je delatnost efa drave u pitanju. Problem se reava generalnom najavom u kojoj se, kao to smo ve objasnili, mogu dati i tonski inserti (citat najznaajnijeg uesnika u dogaaju u vidu fle vesti) i najaviti opirniji izvetaj za kasnije. Tako e se izbei da se o nekom vrlo vanom dogaaju prvi put progovori u drugom delu emisije. Selekcija vesti je jedan od najznaajnijih poslova u medijima. U redakciju dnevno stigne veoma mnogo vesti agencijskih i onih koje sami novinari donesu sa dogaaja. To znai da je posao novinara (koji rade u redakciji vesti ili su u manjim medijima deurni na vestima) veoma sloen. Oni moraju napraviti ozbiljnu i obimnu selekciju. Kako? Veina se rukovodi pravilima Galtunga i Rua (pogledati poglavlje Odbir dogaaja vrednih medijske panje). Meutim profesionalna znanja novinara nisu neutralna, univerzalna ve direktno zavisna od drutveno-politikog konteksta. Priroda vesti je ideoloka jer je ono to je odreeno za emitovanje/tampanje usaglaeno sa interesima dominantnih drutvenih grupa. To istovremeno ne znai da su one neobjektivne u smislu tane prezentacije injenica i izbalansirane prezentacije razliitih taki gledita. One su ideoloke jer definiu stvarnost iz perspektive parcijalnih shvatanja sveta koje se onda predstavljaju kao univerzalno vaee i legitimne (Mati, 1993, 12). Vesti su tako konstruisana stvarnost. One auditorijum ne ue kako da misli ve o emu da misli. Selekcija je to to od vesti ini ideoloki diskurs. Principale (vlasnici medija, urednici, oglaivai) koji daju poslednje zeleno svetlo vestima da budu putene u javnost socijalni psiholog Kurt Levin (pedesetih godina) nazvao je uvari kapija (gate-keepers). Kao pomo uvarima kapija u veini velikih medija razvijenog sveta stoje na raspolaganju advokati koji procenjuju da li bi medij objavljujui informaciju mogao biti tuen po nekom osnovu, posebno za klevetu i uvredu (pogledati odeljak o pravnoj regulativi). Njihova re je najee presudna. Kod nas takva praksa jo nije ustaljena. uvari kapija su urednici i njima je ostavljeno da prema sopstvenom nahoenju (obremenjeni ideolokim nanosima, kulturnim kodom, tipom obrazovanja, vrednosnim sistemom, linim osobinama, odreenim stepenom autocenzure...) procenjuju ta moe, a ta ne moe biti

*Najtee je izvetau koji se danas vratio sa sastanka na kojem je bio jue, na kojem je danas zapisao sve to je zabeleio jue, na kojem su dananji govornici isto govorili i jue. ta da radi kad njegov list izlazi sutra, a ne jue. Vib (uri, 1989, 125).

39

IZVETAJ konkretno-koncizno-tano INFORMATIVNI- prati redosled dogaaja. TEMATSKI izdvaja odreene teme. ANALITIKI - kritiki izvetava o dogaaju. ZBIRNI ILI SUMARNI prati dogaaj u nizu.
*Pravila za pisanje politikih tekstova Dorda Orvela (veoma korisno imati u vidu pri pisanju izvetaja): 1) Nikada ne upotrebljavajte metafore, ili druge stilske figure koje ste ve proitali ili uli u medijima (gordijev vor, paleta reenja); 2) Ne koristite duge rei, posebno ukoliko se mogu zameniti kraim; 3) Ako se re moe skratiti uinite to; 4) Upotrebite aktiv, a ne pasiv;

objavljeno. Koliko je nama poznatno do sada u Jugoslaviji nije pravljeno opseno istraivanje na osnovu kojih kriterijuma urednici donose svoje odluke. Takva istraivanja u svetu su mnogobrojna.

IZVETAJ VEST IZVETAJ Javlja........................Informie Iznosi injenice.........injenice uklapa u ire celine Celina ............Heterogena struktura koja tei harmoniji

VEST Osnova je injenica o kojoj se javlja. Zavisi od znaaja i dinaminosti injenica. IZVETAJ Osnova je dogaaj o ijem toku se informie auditorijum. Zavisi od znaaja i dinaminosti dogaaja. Prvi korak i osnovno kod izvetaja je biti prisutan na dogaaju sa kojeg se izvetava od poetka do kraja. Deava se da i na sasvim predvidljivim, monotonim i stereotipnim dogaajima do obrta doe ak i nakon zakljuivanja, na primer, zasedanja nekog organa. Drugi korak je selekcija. Odvojiti bitno od nebitnog. Utvrditi ta je dogaaj: istupi aktera ili tema dogaaja ili... Saeti dogaaj od nekoliko asova u izvetaj od dva minuta ili 28 redova na A4 papiru (oko 320 rei) nije ni malo jednostavno. Jo na dogaaju dok belei tok zbivanja novinar/ka bi trebalo da oznai na neki nain ta bi valjalo da obavezno ue u izvetaj, ta je kontroverzno, ta bi valjalo komentarisati, ta ni pomenuti jer je re o na primer administrativnoj proceduri, ta je zakljueno. Posebno oznaiti zanimljive uesnike i delove izlaganja koje bi trebalo citirati i eventualno jednom tim povodom sa njima napraviti i intervju. Dogaaj je mesto sa kojeg se pie izvetaj ali i mesto gde se upoznaju ljudi, stvaraju veze sa buduim informantima i skupljaju informacije za istraivake rubrike. Trei korak odluka da li e u izvetaju biti citata. Ako je odgovor da izdvojiti uesnike u dogaaju koji e biti citirani u izvetaju i odluiti se na koji nain (a) direktnim citatom; (b) indirektnim citatom interpretiranjem njihovih rei.

5) Ne upotrebljavajte strane rei, naune izraze ili argo ako moe da se zameni sa reima iz svakodnevnog ivota.

Primer: Politika, sreda 16.septembar 1998.

40

etvrti korak pisanje teksta. Izvlaenje vesti za glavu izvetaja (znaajna odluka, ili kljune rei citat najdominantnijeg uesnika, ili samo identifikacija dogaaja u formi fle vesti). MINISTAR POLJOPRIVREDE SRBIJE U SMEDEREVU Najpovoljniji krediti za zemljoradnike Smederevo, 15. Septembar Profesor doktor Jovan Babovi, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, boravo je danas posle podne u Smederevu. U Poljoprivrednom kombinatu Godomin ministar Babovi je potpisao ugovor o odobravanju kredita za podsticanje poljoprivredne proizvodnje, koje je dobio 31 ugledni zemljoradnik sa podruja Podunavskog okruga. Posle potpisivanja ugovora Babovi je izjavio da je Vlada Republike Srbije prioritet u razvoju Republike dala unapreenju poljoprivrede i sela, jer je na cilj da se iskoriste veliki potencijali za poveanje agrarne proizvodnje, da se ostvaruje vea dobit i da se povea izvoz. Seljak i selo su u sreditu nae poljoprivredne politike i zato elimo da istinski ojaamo seoska gazdinstva. Jer ako seljak bude bogat, imaemo i jaku i bogatu Sdrbiju. - Vlada Srbije opredelila se da kreditira zemljoradnike pod najpovoljnijim uslovima rekao je Jovan Babovi sada su odobreni krediti za razvoj stoarstva i delom voarske i vinogradarske proizvodnje, a narednih godina kreditirae se podsticanje i ostalih grana poljoprivrede. Cilj nam je da poljoprivredna proizvodnja bude ekonomski isplativa i da mladi ljudi ostaju da ive na selu. Da bi oni tamo ostali, elimo da u selima izgradimo puteve, dovedemo vodu i telefon, obnovimo kolu, zdravstvene i kolske objekte i da se stvore uslovi ivota bliski onima u gradu. Da bi unapredili ivot sela treba aktivirati sve kapacitete u poljoprivredi, a oni su najvei na seoskim gazdinstvima. Udruenim sredstvima Republike i naom politikom mi emo doi do novih trita poljoprivredne proizvodnje istakao je republiki ministar poljoprivrede profesor doktor Jovan Babovi. Kredite za unapreenje agrara, pre svega stoarske proizvodnje, dobilo je po 11 uglednih zemljoradnika sa podruja optine Smederevo i Smederevska Palanka i devet naprednih seljaka iz optine Velika Plana. Pojedinaan iznos kredita kree se od 24.000 do 66.000 dinara. Ukupan iznos kredita koji su odobreni zemljoradnicima u Podunavskom okrugu iz agrarnog budeta Srbije za ovu godinu je 1.450.000 dinara. Seljaci e na ove kredite plaati godinju kamatu od osam odsto. Rok otplate je od osam meseci do tri godine.

Vest=>

Indirektni citat=>

Direktni citat otvaranje=> (markiran grafiki/crticom i pasosem i tekstualno/rekao je Jovan Babovi)

Zatvaranje citata=> (markiran grafiki/crticom i tekstualno/ istakao je republiki ministar poljoprivrede profesor doktor Jovan Babovi.)

Uzrok posete ministra=>

41

Razvoj dogaaja u prostoru =>

Ministar Babovi je posetio i selo Drugovac, jedno od 14 sela u smederevskoj optini, koje je 28.jula pretrpelo velike tete od grada. Grad je tada otetio letinu na 11.000 hektara i priinio tetu poljoprivredi od oko 120 miliona dinara. Od nevremena najtee su stradali vonjaci i vinogradi. A ti viegodinji zasadi moi e potpuno da se oporave tek za dve do tri godine. M. ivkovi

Potpis autora izvetaja=>

U ovom primeru novinar Politike se odluio u koraku selekcije da je dogaaj o kojem izvetava odgovor na pitanje KO - ministar poljoprivrede i njegova aktivnost (to i istie u nadnaslovu izvetaja) a ne TA = potpisivanje ugovora o dodeli kredita, tip ugovora, postradalo podruje od elementarne nepogode. Shodno odluci reima ministra poljoprivrede izveta i daje najvie prostora i smeta ih u prve 3/5 teksta izvetaja, na kraju u poslednje 2/5 je locirao razloge ministrove aktivnosti. Veliki prostor je dat citatu rei ministra, a itaoci nita nisu saznali o tome da li je tom prilikom jo neko osim ministra govorio, na koji nain je ministar upoznat sa stanjem u poljoprivredi tog kraja, zato krediti ba tim osobama i tom podruju itsl. Novinar je mogao da odlui i drugaije da kao dogaaj za izvetaj stavi odgovor na pitanje TA - i tada punu panju posveti stanju poljoprivrede u tom kraju sa kojim su ministra upoznali neposredni proizvoai hrane. Novinar se, meutim, rukovodio desetim faktorom pravila Galtunga i Rua: ukoliko se dogaaj vie tie delatnosti elitne linosti iz politike, pre svega, a potom i drugih oblasti javnog ivota, verovatnije je da e vest o tome biti objavljena. Istovremeno je imao u vidu drutveno-politiki kontekst (pripremaju se izbori, nezvanino kampanja polako poinje, a ministrov govor je tipian predizborni program, znai trebalo bi ga citirati). Plus tome kontekst medija (najuglednija vladina novina) namee novinaru obavezu da paljivo prati sve to je u vezi sa delatnostima vladinih slubenika. Da bi ovaj izvetaj bio izbalansiraniji, novinar je trebalo da u izvetaju panju posveti i domainima ministrove posete i njihovim problemima, i na raun toga skrati citate ministrovog govora koji predstavljaju opta mesta generalne politike vlade bez konkretnih planova za njihovu realizaciju. Navedeni izvetaj bi se mogao svrstati u tematske jer je izdvojen samo jedan segment: program vlade za unapreenje poljoprivrede. Inae navedeni primer je tipino izvetavanje za dnevne

42

novine sa svim elementima forme koji su neophodni. Naredni primer je iz elektronskih medija i predstavlja tip zbirnog ili sumarnog jer saoptava o dogaaju koji je trajao nekoliko sati, sa mnogo uesnika. Svakom od njih je posveena odgovarajua panja tonskim citatom i to redosledom kojim su govorili. Ovaj izvetaj je zanatski dobar primer izbalansiranog izvetavanja ali je potpuno ideologiziran - kreiran potpuno pod uticajem drutvenopolitikog konteksta. Primer radijskog izvetaja RNS sa kontramitinga odranog u Beogradu zima 1997.

Atmosfera => (informacije okruenja radijskom izvetaju neophodne, TV ih daje slikom). Atmosfera je upotrebljena za ideologizaciju medijskog diskursa.

Indirektnio citat kojim se najavljuje direktni citat u formi tonskog inserta => Tonski insert sa atmosferom (u pozadini se uje amor) koji izvetaju daje autentinost neophodnu izvetajima sa lica mesta =>

Najava tonskog inserta=> Tonski insert=>

(N- novinar, G-tonski insert govornika na mitingu ) Najava spikera (30 sekundi najave dogaaja i imena izvetaa) Izvetaj novinara: N: Miting je trajao, a kolone ljudi su neprestano pristizale, pristizale u elji da izraze podrku snagama mira, slobode, dostojanstva, samostalnosti i nezavisnosti nae zemlje, da izraze neslaganje sa onima koji bi svoj izborni poraz silom da pretvore u pobedu. Za takve koji su uporno nastojali da ometu mirno odravanje mitinga pre njegovog poetka, uesnici mitinga, njih stotine hiljada, imali su samo jednu poruku: (sveanim tonom) Izdajice napolje! Prekidan gromoglasnim skandiranjem: Slobo, hoemo Slobu, ovo je Srbija, uesnike mitinga reima: U Beogradu je okupljena Srbija dostojanstva, mira i napretka, prvi je pozdravio glumac Lepomir Ivkovi. Gorica Oklopdija student iz Bake Palanke, naglasila je da maioniari iz kluba Zajedno hoe da spoje kapitalizam i optu privatizaciju, i to brzo i bespogovorno. Kau da e tada biti bolje, ali ne kau kome, ne kau hoe li biti besplatnog kolovanja, ne kau da li e i tada studenti moi da trajkuju mesec dana, i ko e to da plati, primetila je Oklopdija i nastavila: G.O.: (u pozadini se uje amor gomile, zviduci i skandiranja) Ne kau ko e platiti studentu ruak od jedan i po dinar, obezbediti besplatne domove. Ne kau ni kako emo se leiti, kako emo brinuti o starima. Ja im verujem da bi u tom drutvu bilo bolje, ali samo za manjinu. Za elitu bogatih (skandiranje Tako je, tako je!). Zato ja i veina mladih u Srbiji nee takvu politiku. Zato ja i veina mojih vrnjaka...vrnjaka hoemo politiku koja potuje ideale i vrednosti pravde, samostalnosti, nezavisnosti, solidarnosti. To su veliki ciljevi. Na narod uvek je cenio te ideale. Zato to je mislio svojom glavom, zato to je sam birao svoju vlast. Zato to je sam pisao svoje ustave. Sam imenovao svoje poglavare i smenjivao ih. Tako je u Srbiji bilo. Tako e u Srbiji i ostati. (skandiranje: Srbija, Srbija!) N: Slobodan Milutinovi iz Kruevca u ime Rasinskog i Moravskog okruga kratko je poruio: S.M.: Potovani graani i rodoljubi. Mi gradimo nau dravu, a drugi hoe da je razgrauju (Tako je!). I unitavaju! Neki nai Srbi uz pomo iz inostranstva ele da Srbiju prodaju i mole da joj se opet uvedu sankcije (galama i skandiranja: Ne da Sloba Srbiju!). Oni su...(ponovo isto

43

Najava tonskog inserta indirektnim citiranjem=>

Tonski insert=>

skandiranje koje traje ak nekih 15-20 sekundi) ...oni su skinuli maske i pokazali svoje pravo lice i to pred celim svetom. Vreaju nas strane zastave na ulicama, jer vreaju nae seanje na nae izginule dedove i oeve, nae razorene kue. Uniteno duhovno blago! Kruevac, srednjovekovna predstavnica Srbije, sredite duhovnog ivljenja nekad i sad, uvek je na strani ljudskosti, dostojanstva i odane Srbije. N: Zorica kori iz Majdanpeka podsetila je da su predsednik Miloevi i legalno izabrano rukovodstvo uvek imali jako uporite u rudarskom Majdanpeku i Boru, kao u tradicionalno levo orjentisanim sredinama. Taj radniki duh uvek e biti na braniku mudre politike predsednika Miloevia, rekla je korieva i dodala: Z.: Radnici Majdanpeka i Bora svojim radom i udarnitvom poruuju etaima da se budunost i prosperitet grade radom u slobodi i miru, a ne neradom, traenjem milostinje ili prodavanjem svoje zemlje. (Skandiranja: Slobo, Slobo!). Mi...(ponovno skandiranje u trajanju od 20-tak sekundi)...mi ne elimo podanitvo, mi se ne prodajemo i ne prodajemo svoju zemlju, i tako treba da ostane i zato odgovor naeg predsednika svetu je odgovor slobodarskog naroda Srbije! (Skandiranje: ivela Srbija, ivela!) (izvetaj po istom modelu traje jo 4 minuta i zavrava se najavom govora predsednika S. Miloevia uz aplauz i skandiranje) Sa velikih dogaaja koji traju dugo i imaju puno uesnika uobiajeno je za elektronske medije da se na lice mesta alje nekoliko izvetaa i da oni prave nekoliko povezanih izvetaja. To je i u ovom sluaju. Reporterka je na kraju najavila sledei izvetaj o govoru predsednika koji je pripremila za istu emisiju druga osoba. Pre ovog izvetaja koji smo u primeru citirali je bila anketa snimljena pre poetka dogaaja i opirna spikerska najava koja je u ovom sluaju predstavljala povezni tekst u nizu izvetaja sa mitinga. U navedenom primeru izvetaja trebalo bi obratiti panju na veto koncipirane najave tonskih inserata govornika, kao i odabir tonskih inserata sa smiljeno zadranim zvucima okruenja koji sluaocima potpuno doaravaju atmosferu dogaaja i ine ih posrednim uesnicima u dogaaju. Ono to ovaj izvetaj ini ideoloki obremenjenim je injenica da se u isto vreme odigravao na istom podruju paralelni miting iji uesnici su se meali u dogaaj koji je predmet izvetaja, ali o tome reporterka nije nita konkretno rekla ve je samo definisala odnos uesnika glavnog dogaaja prema onima koji ga ometaju (Za takve koji su uporno nastojali da ometu mirno odravanje mitinga pre njegovog poetka, uesnici mitinga, njih stotine hiljada, imali su samo jednu poruku: /sveanim tonom/ Izdajice napolje!). Znaaj i kontrovrznost dogaaja zahtevali su od novinarke da posveti odgovarajuu panju i paralalenom

44

Citati Celoviti direktni Delimini direktni (inserti) Indirektni ili parafrazirani

dogaaju, a ne da marginalizuje njegovu masovnost i znaaj. Podsetimo da neizvetavanje o dogaaju, ve samo njegovo komentarisanje predstavlja krenje meunarodnog novinarskog kodeksa. Auditorijum tako nije imao priliku da sazna na koji nain su uesnici paralelnog dogaaja ometali glavni dogaaj, nedostajali su citati. Izvetaji za elektronske medije su informativno vredniji i verodostojniji ukoliko su citati tonski i/ili audiovizuelni. Sem ukoliko nema dovoljno vremena, tada se prepriavaju uesnici dogaaja. Autor citiranih rei mora biti veoma jasno naveden i po mogunosti odjavljen nakon citiranog teksta. U odnosu na to ta je cilj novinara pravi se i jeziki izbor za najavljivanje i odjavljivanje citata. NAVOENJE AUTORA CITATA 1) Uvod se odnosi na mesto koje se citira -otpoeo/la je -u nastavku je dodao/la, ili nastavio/la je - rekao/la -zakljuio/la je 2) Novinarov/kin utisak o tome ta autor smatra vanim: -istakao/kla je, istie -podvukao/kla je, podvlai, - poruio/la je, poruuje -posebno je naglasio/la, naglaava -izdvojio/la, izdvaja -naveo/la, navodi -akcentuje -tvrdi -slae se, ne slae se -usprotivio/la se -podsea 3) Novinar/ka navodi ta sledi -Izdvajamo -navodimo -evo nekoliko akcenata iz izlaganja -ukazujemo na rei -trebalo bi imati u vidu rei -citiramo jednog od uesnika -deo uvodnog izlaganja glasi

Citiranje => primetila je Oklopdija i nastavila rekla je korieva i dodala:

Slobodan Milutinovi iz Kruevca u ime Rasinskog i Moravskog okruga kratko je poruio. Zorica kori iz Majdanpeka podsetila je

Pravila citiranja: Citirati samo ono to je slikovito, specifino, kontroverzno. Citat mora sadrati zaokruenu misao.

4) Novinarov/kin stav o reima autora -naveo/la je nekoliko zanimljivih podataka -udi nain na koji je replicirao/la -neuobiajen govor u skuptini -za osudu su rei Kako NAJAVITI citiranu linost i njegovo zanimanje ili titulu? Odluka zavisi od toga ta je poznatije linost ili posao koji

45

Citat bi trebalo da odraava poentu celog govora a ne njegov nebitni fragment ili digresiju koja je sasvim sporedna (osim ako ona nije toliko kontroverzna da je predmet izvetaja). U tampi citat mora biti transkribovan u pisanu formu potpuno tano bez ulepavanja, prilagoavanja i doterivanja. U elektronskim medijima nije dobro ukoliko se citat zavrava sa uzlaznim reeninim akcentom; kada se naglo odsee kraj na neprirodnom mestu ili kada sluaoci ili gledaci sasvim jasno mogu da prepoznaju da je citirani deo istrgnut iz prirodnog okruenja i, kako se to u medijskom argonu kae, visi. U TV izvetajima citat mora korespondirati sa snimkom. Ne koristite citat da bi ste sebe spasili tumaenja nejasnog teksta. Ukoliko je vama nejasan bie i auditorijumu te onda nema svrhe. Izbegavajte neloginosti prilikom citiranja. Citat nije nain da diskriminiete i srozate imid nekoj osobi. Citat ne bi smeo da bude instrumentalizovan za va obraun sa osobom koju citirate ili osobom koju citirana osoba diskriminie. Oprez kod citata u elektronskim medijima koji su u argonu, dijalektu ili lokalnom govoru. Ne bi bilo dobro da se auditorijumu

obavlja. Ukoliko je u pitanju predsednik drave jedne od vodeih sila u svetu tada se navodi uglavnom samo ime: Bu, ili Dord Bu; Vladimir Putin ili skraena verzija predsednik Putin. Ukoliko je u pitanju manje uticajna i nama daleka drava tada se navodi njegova/njena funkcija najpre pa zatim ime Predsednik republike Gabon, Omar Bongo. Kod naunih titula prof., dr, mr. prvo nauno zvanje zatim ime pa funkcija: profesor doktor Irinej Bulovi, episkop baki. Uobiajeno je da se funkcija pie iza imena: Elizabet Ren, specijalni izvestilac UN za ljudska prava. Da li citirati prvo linost pa dati citat ili obratno? Zavisi od linosti i vanosti citata. Ukoliko je poruka manje bitna tada u prvi plan izvui linost i obrnuto. Ukoliko je iskaz veoma kontroverzan tada bi autora trebalo najaviti i odjaviti da sluaoci radija, pre svega, ne bi citirani tekst smatrali autorskim tekstom novinara: Guverner Riardson je nezaposlene nazvao neradnicima, lenjivcima koje, kako je Riardson istakao na konferenciji za novinare, treba prisiliti da prihvate bilo kakav posao, a ne da biraju. 21 koristan savet za pisanje izvetaja

(I) Reenica u izvetaju bi trebala da bude kratka, posebno u onom pisanom za elektronske medije. Kanadska organizacija za elektronske medije u svom priruniku za novinare preporuuje da u reenici ne bi trebalo da bude vie od jedne misli iskazane sa maksimum 25 rei. Ni u primeni ovog saveta ne treba preterivati ve bi trebalo biti oprezan da ne doe do takozvanog stakato efekta. (II) Izbegavati hiperbolu (gotovo milion ljudi izalo je na Miletiev trg u Novom Sadu./ a zna se da toliko ne moe da stane na pomenuti prostor, niti ima toliko ljudi u gradu). (III) Veoma oprezno (osim u revijalnoj tampi) sa pridevima, posebno slikovitim (iskomadano telo rtve vatrogasci su u delovima izvadili iz potpuno unitenog i smrskanog auta/ bolje: stradali u nesrei preneseni su u bolnicu ili nesrea je odnela nekoliko ljudskih ivota).

(IV) Kontekst vremena u odnosu na kontekst medija Elektronski mediji zahtevaju prezent, retko perfekt i futur. Novine su uglavnom u perfektu i futuru. U zavisnosti kada se izvetaj emituje u elektronskim

46

uini da je u pitanju jezika diskriminacija.

medijima treba prilagoditi blie vremenske odrednice: jutros rano, jutros u 6.00 po lokalnom vremenu, u toku pre podneva, popodne, veeras i tome slino. (V) Negacija/pozicija Vest nije samo ono to se dogodilo ve i ono to se nije dogodilo, ali je ipak bolje izvetaj pisati u pozitivu a ne sa negacijom. On nije uspeo =>On je izgubio. Predloeno mu je da ode, ali nije=> Odbio je da ode. Planovi za podizanje nove bolnice ne napreduju =>Planovi za podizanje nove bolnice stavljeni su u stranu. (VI) Iz teksta, posebno elektronskih medija, treba izbaciti sve to je redundantno (nije vezano direktno za dogaaj) na primer : U skuptinskom foajeu zgrade na trgu Svetozara Miletia broj 1, prijem za novu gradsku upravu priredio je gradonaelnik gospodinin Svilar i predstavljajui svoj kabinet u najboljem svetlu, manirom jednog demokrate i pravog gospodina poelevi im uspean rad izjavio: Ova vlada e biti na usluzi graanima. Radije: Ova vlada e biti na usluzi graanima- izjavio je novi gradonaelnik Novog Sada predstavljajui svoj kabinet na prijemu prireenom za novinare. (VII) Ne ponavljati istu re u istoj reenici 2 puta. Posluiti se renikom sinonima ukoliko nemamo bolju ideju. (VIII) Izbegavati homonimne rei jer mogu dovesti do zabune i nerazumevanja teksta ( kosa na glavi/kosa-crta/ kosa - za koenje). (IX) Line i odnosne zamenice kad god je to mogue zameniti imenom ili funkcijom jer u duim renicama sluaoci, gledaoci gube nit i vie ne mogu da se snau ta se na koga odnosi. (X) Kada upotrebiti jedninu kada mnoinu? SPS je rekao / ili SPSovci tvrde - zavisi da li je u fokusu organ, partija ili lanstvo. Ukoliko novinar/ka eli da okarakterie (pozitivno ili negativno) sistem sam po sebi tada u prvi plan istie organ (jednina), a ako titi sistem a samo trenutne aktere eli da apostrofira tada mnoinu. (XI) Brojeve navoditi to ree i selektivno, a u elektronskim medijima davati opisno, pribline vrednosti: pola navedene sume, oko 500, vie od 500, manje od 500, priblino milion i slino.

Primer=>

Primer

47

Primer=>

(XII) Obratiti panju na znake interpunkcije. Ukoliko novinari itaju sopstveni izvetaj u elektronskim medijima tada je korisno da uvedu i neke znake koji e im omoguiti da bolje interpretiraju tekst. Na primer / (kosu crtu) iza svake misaone celine gde bi trebalo nainiti pauzu i pogledati na primer u kameru; nacrtati smeka/smajl ako se treba nasmeiti nakon proitane vesti; zabeleiti akcente na reima koje se kolokvijalno pogreno akcentuju (npr. asistent, dirigent, Jugoslavija...); velikim slovima ispisati strana imena i rei koje se teko izgovaraju itd. Strana imena uvek pisati u transkripciji nikad u originalu. (XIII) U izvetaju koji se pie za elektronske medije nikada ne treba pisati skraenice pa makar bile i veoma poznate UN, NATO, SVAPO, UNHCR. U izvetajima za novine prvi put kada se pominje u tekstu napisati puni naziv i u zagradu staviti skraenicu Ujedinjene nacije (UN) su prisutne... tako da se u daljem tekstu moe koristiti samo skraenica. Ma koliko skraenica bila poznata korektno je navesti i njeno razreenje barem jednom u toku teksta jer uvek postoje osobe koje ne znaju o emu je re. (XIV) Izvetaj koji se pie za elektronske medije uvek prvo naglas proitati samome sebi i zamoliti kolegu/koleginicu da ga sasluaju. Ako njima nije jasno menjati tekst izvetaja odmah. Isto vai i za rei o koje se spotaknete prilikom prvog itanja. Menjati ih odmah jer e biti problematine i prilikom itanja izvetaja u studiju. (XV) U izvetaju izbegavati rei koje imaju nagomilane suglasnike i u novinskom i u tekstu za elektronske medije (itavati, utivost, krt, farsino, rt, itsl).

Kliei=>

Primer=>

(XVI) Izbegavati kliee: zatije pred buru; apsolutna farsa; lakmus papir; gorak kraj; dramatian ishod; dramatina odluka; dati zeleno svetlo; zakon (odluka, dokument itsl.) koji donosi glavobolju; horor; visoko rangirani; poslednji ali ne i zadnji; projekt; rudnik dobrih ideja; plaati penale; sloena politika scena; monetarna ok terapija; autogol; gubljenje vremena; gordijev vor; pet do dvanaest; dvanaest i pet; nadovezati se na, uti karton dobio je poslanik ..... itsl. (XVII) Otvaranje izvetaja je najvanije. Mora biti atraktivno. Treba nai kljunu re i njome poeti. Na primer ako je u pitanju saobraajna nesrea u kojoj ima poginulih tada je kljuna informacija broj poginulih: 18 mrtvih u nesrei koja se dogodila popodne na raskrsnici meunarodnog puta E5 i skretanja za Temerin.

Primer=>

A ne: U saobraajnoj nesrei koja se dogodila popodne na raskrsnici meunarodnog puta E5 i skretanja za Temerin kamion je udario u autobus pun putnika od kojih je 18 podleglo povredama.

48

Izvetaj se moe vrlo efektno otvoriti lidom (saetkom). U odeljku o pisanju medijskog teksta - medijski diskurs, koji sledi, pogledati listu tipova saetaka za otvaranje teksta. (XVIII) Ukoliko se izvetava sa dogaaja koji ima svoju predistoriju, o kojoj iri auditorijum malo zna, dobro je na poetku se odrediti prema dogaaju i temi: Kanadska vlada je odluila da da jednu petinu svoje teritorije na samoupravu Eskimima. Ta teritorija zauzima xy kilometara kvadratnih i 80 odsto stanovnitva su Eskimi. Dananja odluka vlade omoguie Eskimima da........ (XIX) Rasporeivanje kljunih rei u izvetaju zahteva posebnu panju. Ustanoviti njihov broj i poreati ih po znaaju. (XX) Graenje izvetaja: (a) poetak je efektna vest; (b) nastavak su svei detalji koji vest potkrepljuju i objanjavaju; (c) citirati najvanije uesnike u dogaaju ukoliko e to doprineti autentinosti izvetavanja; (d) ispriati auditorijumu priu o dogaaju i to tako da se na primer iz rasprave sa nekog skupa uzme ono to su svi isticali i oko ega su se sloili, ali i ono to su bila drugaija miljenja, bez preuveliavanja znaaja nekog usamljenog i brzo odbaenog predloga; (e) sumirati dogaaj odluke, izglasani zakoni.... Uputno je unapred proitati materijal za sastanak, ukoliko se dobije, i obeleiti koje odluke imaju znaaj za auditorijum, lokalnu ili iru zajednicu i na to se usredsrediti pri sumiranju dogaaja u izvetaju. Jedan od moguih naina: WHAT pravilo o izvetavnju (Boyd, 1995, 58): W (what) - ta se dogodilo napisati u uvodu; H (how) kako je do toga dolo, dati pozadinu dogaaja, svedoci/uesnici; A (amplify) ukratko opisati glavne take dogaaja i hronoloki ih poreati; T (tie up) sve dovesti u vezu. Primer za WHAT pravilo o pisanju izvetaja => Naa borba, 25.09.1998. str. 15 W-ta se dogodilo. SA GLAVNOG PRETRESA U SLUAJU TERAZIJSKI TUNEL Oevici tvrde: Trka je ipak postojala U okrunom sudu je jue nastavljeno suenje Spasoju Bariiu optuenom za prologodinju teku saobraajnu nesreu u Terazijskom tunelu. Na red je dolo sasluavanje izjava neposrednih svedoka Nenada ivia i Nemanje

49

H-kako se dogodilo i pozadina prie, svedoci.

Vulovia, porea.

koji su prisustvovali poslednjem delu vonje

A-glavne take dogaaja, poreane hronoloki.

T-sve se ponovo dovodi u vezu najavom za nastavak dogaaja.

ivia i Vulovia pore je pretekao pored zgrade SIV i odatle su ga kombijem sledili skoro do pred sam Terazijski tunel. Deo zanimljiv za reenje ovog sluaja poinje na poslednjem semaforu pred most, kod zgrade CK. Tu se u priu ukljuuje i drugo vozilo, do tada sporni BMW crnogorskih tablica, uz unu komunikaciju izmeu ljudi u vozilima. Izjave svedoka, iako su dalji tok dogaaja pratili iz istog vozila, u nekim delovima se donekle razlikuju ili odudaraju od zapisnika sa njihovih ranijih sasluanja u istranom postupku. Ono to je neosporno kod oba svedoka je postojanje dva automobila koji se velikom brzinom, menjajui kolovozne trake i ne usporavajui na semaforima, trkaju preko mosta i kroz Brankovu ulicu. Usled zaostajanja u Brankovoj svedoci nisu videli sam ulazak porea u tunel, a Vulovi je BMW video kako odlazi Prizrenskom. Svedoci, koji su ujedno i prvi pruili pomo unesreenima, nisu videli da Barii pomae u spasavanju. Suenje se nastavlja 8.oktobra. G.M.. (XXI) Zatvaranje izvetaja trebalo bi, kako je ve napomenuto, da sumira reeno i da ukoliko je to mogue otvori prostor za izvetaj o nagovetenom dogaaju (Suenje se nastavlja 8.oktobra.) Ukoliko se odluite da citatom zavrite izvetaj tada je uputnije prvo uvesti citat pa tek onda navesti tekst: bolje je ovako ....istrana sudinica gospoa B. Petrovi rekla je da e istraga biti odmah pokrenuta. Nego ovako: istraga e biti odmah pokrenuta, izjavila je istrana sudinica gospoa B. Petrovi. Poslednje rei u izvetaju su one koje medijski auditorijum treba da zapamti, stoga moraju biti upeatljive i intrigirajue. Zakljuna razmatranja o izvetaju Bez obzira koliko dogaaj bio inspirativan ili neinspirativan za izvetae, od vetine prezentacije materijala zavisie njegova informativna vrednost i medijska atraktivnost. Svaki izvetaj je po modelu slian prii. Istraivanja su pokazala da izvetai uesnicima u dogaaju uglavnom dodeljuju uloge sline likovima iz pria: junak, pokvarenjak, osoba koja proizvodi i ona koja reava konflikt. Kao i pria izvetaj moe biti struktuiran kao akcija ili kao enigma; moe da se zavri (otvara se

50

prostor za nastavak) ili da se zatvori (tema je zakljuena do daljnjeg). Novinari najee (bili toga svesni ili ne) imaju unapred formiran stereotip o nekoj grupi (uesnicima u dogaaju: enama, manjinama, marginalnim grupama, pokretima, liderima pojedinih partija i sindikata zavisni/nezavisni) i kada dou na dogaaj najee nesvesno prave selekciju i tragaju za onim to je potvrda njihovih stereotipa, a ne belee ono to se zaista zbiva, to jeste dogaaj sam po sebi i to vide da se pred njima odvija. Izvetaj koji sledi neminovno e patiti od nedostatka izbalansiranosti i objektivnosti. Osloboditi se stereotipa nije jednostavno. To je dug i ponekad bolan proces. Treba priznati samom sebi da smo i mi vremenom poeli da kategorizujemo grupe i ideje, teei se injenicom da nemamo predrasude prema personalizovanim pojedincima pripadnicima tih grupa (Imam prijatelja Cigana, super tip.). Stereotipi: - ukljuuju kategorizaciju i evaluaciju (vrednovanje) grupe; -evaluacija je uglavnom negativna; -nestalnost/menjaju se vremenom; nisu utvreni jednom za uvek. Ne bi trebalo zaboraviti da se karakteristike koje su esto rezultat istorijskog procesa, proglaavaju uzrokom pozicije grupe u drutvu. Stoga je osnovno biti otvoren prema dogaaju i sagledati sve njegove dimenzije ma koliko se neke od njih inile neprihvatljivima osobi koja sa dogaaja izvetava. Treba izvetaj napisati tako da ne samo auditorijumu bude jasno ta se dogodilo, ve da uesnici u dogaaju prepoznaju itajui/sluajui izvetaj ta se zbivalo, prepoznaju u citatima izreeno, ko je bio za a ko protiv, ko je koju igru igrao i kako se dogaaj zavrio. *** Posebnu vrstu izvetaja ine saoptenja (kominike). S pravom bi se moglo raspravljati da li je zaista re o podvrsti izvetaja ili izjave. Saoptenje izdaju zvanine institucije to znai da se saoptenja ne proizvode u redakcijama nego ih redakcije dobijaju uz zahtev da se objave tako kako su napisani, ega se redakcije ne pridravaju strogo. Saoptenja izdaju na primer ministarstva i sekretarijati za informisanje vlada, zatim politike partije, razne druge organizacije, asocijacije, udruenja graana kada ele da saopte javnosti svoj stav, miljenje, da odbace neije tvrdnje, ili se ograde od trenutno vaee programske ili politike linije, da izveste o zakljucima zatvorenih sastanaka za javnost. U meudravnim odnosima, posebno posetama saoptenja su danas uobiajen, mada ne najbolji, nain komuniciranja sa javnou. Kada je spoljna i untranja politika puna

Primer: Naa borba 25.09.1998. str.4 SAOPTENJE STUDENTSKE UNIJE Podrka profesorima Pravnog fakulteta Beograd.- Studentske unije, okupljene u Koordinaciono vee, koje ini 20 organizacija na univerzitetima u Srbiji otro

51

osuuju otputanje profesora Pravnog fakulteta u Beogradu i ponaanje dekana Olivera Pantia. Izraavamo i nau punu podrku profesorima Pravnog fakulteta u trajku, koji trae ponitenje odluka o otputanju svojih kolega, kae se u jueranjem saoptenju Koordinacionog vea. Studentske unije apeluju na Vladu i Skuptinu Srbije da, u to kraem roku, iznau naina da povuku Zakon o univerzitetu i pristupe izradi novog zakona, uz puno uee univerziteta u Srbiji. (slede jo 3 pasosa)

kontroverzi broj saoptenja raste. Saoptenja predstavljaju zajedniki stav koji daje kolektiv, a izjavu za javnost daje individua u ime kolektiva. Saoptenja su obino posebno markirana (nadnaslov u primeru sa leve strane): ili tekstualno ili grafiki tako da itaoci mogu jasno da razdvoje novinarske od nenovinarskih tekstova. U audiovizuelnim medijima takoe se posebno istakne u tekstu koji ita spiker (neutralni, oficijelni govornik) da je re o nenovinarskom tekstu. Saoptenja se piu, posebno ona koja govore o meudravnim odnosima, veoma biranim, protokolarnim jezikom. Takva saoptenja bez konsultacija sa spoljnopolitikim komentatorima u redakciji ne bi trebalo skraivati.

Pisanje medijskog teksta medijski diskurs Pre nego to nastavimo razmatranje monolokih novinarskih anrova (beleka, komentar) pokuaemo da odgovorimo, ali malo opirnije, na pitanje postavljeno sa leve strane ovog lista. Pisanje je proces. Zahteva vreme, strpljenje, i istraivaku upornost. Iako se dananji mediji uglavnom zadovoljavaju vestima i izvetajima sa dogaaja koje najee od donesenog materijala u redakciju sreuju urednici i objavljuju bez velikih pretenzija, dobar medijski tekst o dogaaju, linosti, instituciji, drutvenom problemu je ono za ta e svaki medij rado odvojiti prostor i vreme. Stoga je pravi novinarski izazov, recimo ak i avantura, napisati medijski korektan tekst. Model diskursne strukture teksta pogledati u odeljku Dodatak 4.. Proces sadri najmanje 5 faza: (1) faza: ideja -napomenuli smo da se ideje dobijaju na dogaajima, u kontaktu sa zanimljivim osobama, itanjem vesti iz drugih medija i posmatranjem ivota svuda oko nas. (2) faza: prikupljanje podataka -obavezno iz vie raznih izvora, razgovarati sa vie aktera, sa predstavnicima institucija koje su upletene ili zainteresovana strana, ukoliko je potrebno prikupiti dokumentaciju u arhivu o razvoju pojave u prostoru i vremenu, kao i slinih pojava. Ako je re o osobi, razgovarati sa vie razliitih ljudi koji je poznaju, pronai pisane tragove o delatnosti osobe iju aktivnost istraujete... (3) faza: analiza podataka i plan naina njihove prezentacije -analiza podrazumeva odreivanje hijerarhije podataka po

*ta zahteva dobro pisanje? Inteligenciju i sposobnost da se organizuju detalji.

52

vremenu, mestu, znaaju, linostima....; - plan naina podrazumeva odreivanje novinarskog anra (izvetaj, beleka, komentar, reportaa, crtica) i shodno tome tip i broj citata, koliina informacija okruenja (gde se sve deava, u koje vreme...). (4) faza: pravljenje skice - prva verzija teksta u kojoj se odreuje duina teksta; - citati (osobe koje e biti citirane); - poetak i kraj - vrlo je korisno prvo napisati efektan kraj pa se onda vratiti na poetak tako ete preduprediti da tenzija teksta opadne na zavretku; - sainiti redosled podataka i hijerarhijski ih poreati, izdvojiti kljune podatke i posebno ih za sebe obeleiti; - uvek misliti o tome ta bi itaoci/sluaoci eleli da znaju o toj pojavi/problemu/osobi; - ton teksta mora da odgovara temi (strog, poduavajui, sentimentalan, arbitarski, osuujui...) i da kod auditorijuma izazove emocije koje ste i sami imali kada ste za pojavu prvi put uli; - pisanje teksta je slino graenju kue vani su detalji, njihova organizacija i dovoenje u vezu da bi pria bila stabilna, kao i upotreba odgovarajueg vokabulara (jeziki izbori). (5) faza: pisanje konane verzije novinskog teksta. - Odredite kljune rei i njihove sinonime (da se iste rei preesto ne bi pojavljivale u tekstu); - Odredite strukturu teksta; postoje barem dve mogunosti (a) obrnuta piramida u prvom, ili prva dva-tri, pasosa sumiraju se najznaajnije injenice (lid), a zatim dodaju fakta koja podravaju navedeno; (b) blok sistem slau se pitanja i odgovori na njih na najloginiji nain u zavisnosti od teme (hronoloki ili po vanosti), na svaki blok informacija nadovezuje se naredni neosetnim prelazima, blokovi se slau kao kad se gradi kua; - Novinar treba da vodi svoje itaoce/sluaoce kroz tekst (a) jezikim izborima (tranzicionim sredstvima kao to su veznici i rece: i,ali, mada, jo, naravno, sigurno, jasno, sledstveno reenom, naravno, premda, nadalje, s jedne strane, s druge strane, istovremeno, ne podrazumeva se/podrazumeva se); tu spadaju i veze izmeu paragrafa ne zaboravite da poslednja re prethodnog i prva narednog pasosa na neki nain treba da budu u vezi. To tekstu daje vrstinu strukture...). i (b) grafiki/zvuno (novi pasos, crtica, podnaslov, uokvireno, podebljano, reeno drugaijim tonom, naglaeno, uz vee ili manje pauze, slajdom, video insertom, grafikim prikazom, tekstom preko slike telopom). Tim sredsvima novinari ukazuju auditorijumu na sve promene smera u tekstu, uvoenje novih linosti, mesta, promenu akcije, stajalita; - ukoliko imate problem sa prvim pasusom, ako ba

*Tipovi saetka (lida) kojim se tekst otvara: Singularni (naglaava se samo jedan aspekt teme); dramatiki (izvlai se iz teksta neto to e izazvati emocije kod medijske publike); citat (udarna reenica kljunog aktera); opis situacije (okruenje: mesto, vreme, akteri); lina pria (pojedinani primer koji se moe primeniti na mnotvo); reakcija (kako e tema o kojoj piete da se razvija ako niko ne reaguje); analiza postojee situacije; opis pikanterija (Nakon vieasovne burne rasprave poslanik SRS, inae bokser, polomio je u skuptinskom foajeu, vilicu poslaniku SPO Mihajlu Markoviu); pitanje (upitanost o pojavi); lakonski (upotreba krnjeg perfekta, forma novinskog naslova);

53

zatim jo i: statistiki, anegdotski, iznenaenja, obrta, najava dogaaja, pripovedaki i sve to vaa mata i invencija mogu da smisle.

***Urednici ocenjuju tanost, jasnou i saetost. Dobri urednici nikada ne rediguju tekst sa unapred definisanom idejom kako bi ga oni napisali. O tekstu sa autorom /kom razgovaraju da bi zajedniki doli do konane verzije.

nikako ne moete da otvorite tekst, pregledajte ponovo plan, neto sa njim nije u redu; vodite rauna o emocionalnoj distanci, tekst treba kod medijske publike da izazove odreene emocije ali ne i da odraava vae u odnosu na temu; poto je tekst gotov obavezno ga ostavite da malo odstoji (naravno ako za to imate vremena) barem dok popijete kafu; dajte dobronamernom kolegi/koleginici da proita tekst i zajedniki razmotrite primedbe, nedoumice, sugestije; ne morate ih prihvatiti, ali je bitno o njima razgovarati, moda vam bolji jeziki izbor padne na pamet; revidirajte tekst, jo jednom pregledajte plan i uporedite sa tekstom da biste videli da li ste sve vano ukljuili; jo jednom pregledajte duinu reenica (skratite na dvadesetak rei) i doterajte tekst jeziki. Izbacite suvina tranziciona sredstva (i, ali, dok, nego, nasuprot tome, alijeve, meutinove...), proverite da li je struktura teksta dovoljno vrsta, ako nije i najbolji podaci sa terena nee vredeti nita; na kraju dajte tekst uredniku i lektoru.

Naslov i najava Naslovi u novinama Naslov u novinama ima viestruku namenu: da privue itaoca da se upusti u avanturu itanja i promiljanja teksta, zatim da prokomentarie tekst, da doprinese grafikom izgledu lista (tabloidi su zasnovani na naslovima), a esto je naslov i ideoloki komentar dogaaja (cilj mu je persuazivno / ubeivako delovanje na itaoce). Naslov u novinama moe da bude jednostavan i sloen. Jednostavan sadri samo naslov u uem smislu rei. Sloeni naslov sadri 3 elementa: nadnaslov, naslov i podnaslov. Elementi sloenog naslova Naslov Nadnaslov je ekliktian i esto itaoce upujue o novinarskom anru (Izjava ministra za brigu o porodici; Dosije Politike, Feljton); ee je saetak teksta (Savezni ministar za inostrane poslove u poseti Grkoj); ili je re o nekoj stalnoj rubrici (Linost u ii). Nadnaslov nekada vremenski odreuje dogaaj (Jue u Beogradu, Ove jeseni u Beogradu), ili mesto (Iz optinskog suda u Pirotu); moe takoe da apostrofira duinu teksta (Ukratko, Telegrafski). Naslov treba da zadovolji informativnost, ekspresivnost i ekonominost. Prirodno sledi iz nadnaslova (moe da bude i sam), grafiki je istaknutiji (veliinom i oblikom slova) i izraava intrigu (ok u Beloj kui; Bil Klinton eleo sina sa Monikom Levinski; Propadosmo). Svi novinarski

Nadnaslov

54

kodeksi sadre odredbu da u naslov moe da se istakne samo ono to jeste sadrina teksta. Tabloidi najee kre ovu odredbu pa u naslov, senzacionalizma radi, izvuku neto sasvim sporedno, ali efektno, iz dogaaja ili o linosti, da bi time privukli panju italaca. Naslovi mogu biti (a) informativni; i (b) ekspresivni. U naoj medijskoj praksi informativni naslovi su ei u dnevnim informativnim izdanjima tipa Politika, a ekspresivni u tabloidima tipa Blic, Dnevni telegraf ili veernjim izdanjima kao Veernje novosti. Informativni naslovi ee nemaju nadnaslov i podnaslov jer sami ispunjavaju sve potrebe (Pronaena 24 tela ubijenih civila). Ekspresivni naslov pokazuju vei stepen zavisnosti od nadnaslova i podnaslova (nadnaslov: Uzurpacija vlasti/ naslov: Radikalski ministri razjurili inspektore, kvare biznis/ podnaslov: Prvi na udaru glavni trini inspektor Miodrag Bugari, na koga su radikali posebno kivni jer im ugroava poslove/ DT, 18.09.1998). Na informativnost naslova utie upotreba/neupotreba pravopisnih znakova, red rei, redukcija (izostavljanje) reeninih delova, upotreba konstrukcija koje se ne mogu dvoznano odrediti, standardnih morfolokih sredstava, izbor leksike i nain oslovljavanja (Vasi i saradnici, 1980). Navodinici se u naslovu moraju stavljati ako re kojom je obleen naziv neke fabrike ili sportskog odnosno kulturnoumetnikog drutva istovremeno oznaava i neki drugi pojam (Vojvodina najbolja). Red rei u naslovu ne bi smelo da prouzrokuje dvosmislenost (Objavljen Timin roman na maarskom/ da li je u pitanju prevod na maarski ili je autor pisao na maarskom?) Izostavljanje reeninih delova (najee je to pomoni glagol jesam) nije dobro da se ispuste delovi iskaza za koje su vezana dodatna znaenjska obeleja (Pravda iznad nas/ izostavljena je negacija nije tako da naslov ostaje nedoreen i nema pravi efekat. Trebalo bi da glasi: Pravda nije iznad nas). U naslovima ne bi trebalo upotrebljavati pasiv i glagolske imenice jer se tako smanjuje informativnost (ne zna se vrilac radnje): Uzurpirana vlast (od koga/ efektnije je:Radikali uzurpirali vlast). Upotreba leksike: uskostrunih termina, slenga, arhaine leksike, dijalekta, internacionalne leksike, stranih rei smanjuje informativnost naslova.

55

Oslovljavanje osoba. Ukoliko su izrazito poznate moe samo ime i prezile ili samo prezime bez navoenja uih informacija (dr, prof, predsednik vlade, predsednik sindikata...) (Primakov za premijera, Jeljcin i Duma saglasni). Ukoliko je osoba manje poznata javnosti, navodi se obavezno ua odrednica (Uhapen Veliki majstor italijanske loe P2 Lio eli/ neinformativno bi bilo: Uhapen Lio eli). Oslovljavanje samo linim imenom je retko i ne preporuuje se sem ako je lino ime na primer deo naziva kao Vukov sabor ili je u pitanju pria o obinom oveku: Kako to Dule postie. Ekspresivnost nalova postie se jezikim izborima ija je zajednika osobina umanjena informativnost, a poveana poetska funkcija jezika. Postie se upotrebom stilskih figura, frazeolokih izraza i neoekivanim jezikim spojevima. Upotreba stilske figure poreenja: Njiva knjiga koja se ita; hiperbola: Giganti na tankoj ici; personifikacija (davanje ljudskih osobina neivoj prirodi): Umivaju se gradske ulice/ loe jer je ve izlizano mnogo bolja je neoekivana veza kao Paradajz planira porodicu. Upotreba metonimije moe da bude i informativna tada je naslov najbolji Mraz i magla zatvorili aerodrome. Vasi i saradnici (1980) navode nadalje da se u naslovima esto upotrebljava i metafora. Uobiajeno je da je metafora ve poznata, a novina je njeno vezivanje za dati pojam Tamni li zlato Hercegovine (tema teksta je odgajanje i prerada duvana). Kada je cilj novinara senzacionalizam tada se jeziki izbori ogledaju u spajanju znaenjski nepodudarnih pojmova (Peni se cena deterdenta/ cena moe da raste, pada, smanjuje se, poveava ali ne i da se peni), dvosmislenostima (Zvezde testirale pivo/ne zna se da li je re o estradnim zvezdama ili o nebeskim telima), neodgovarajuom upotrebom znakova navoda (OVK otela 13 Albanaca/ stavljanjem OVK u znake navoda upujue se na sumnju da je to uinila OVK ili se upuuje na sumnju da je OVK Oslobodilaka vojska Kosova, ve implicitno sugerie da je ona na primer teroristika organizacija). Kod senzacionalistikih naslova postoji opasnost da su nekomunikativni, ali i da vremenom prelaze u stereotipe i postaju banalni, novinski izlizani (Zeleno svetlo za novi zakon, Dvostruki standardi svetske zajednice, Ulja ni za lek). Podnaslov Podnaslov sadri saetak celog teksta, ima nekoliko fleeva uglavnom odvojenih crticom (-) ernomidin odustao i podrao Jeljcinov predlog da ef diplomatije bude novi kandidat za predsednika vlade. Danas glasanje u

56

parlamentu. Prvi znaci javnog optimizma). Najava u elektronskim medijima Najava u elektronskim medijima, posebno na radiju, za razliku od novina ne pravi se za vesti ve samo za autorske rubrike. Dakle najavom se auditorijumu pre svega daje do znanja ko je autor priloga koji sledi (bez obzira na novinarski anr o kojem je re). Najava moe biti koncipirana na nekoliko naina. Dva su osnovna: (a) u fokusu je dogaaj; (b) u fokusu je linost. U fokusu dogaaj 1. istie dogaaj u celini Sino je u Bakoj Topoli odran promotivni skup Srpske demokratske stranke, reporter Mira Trapari: Traka:7076 Prve rei:Sino... Poslednje rei:.... Srpske demokratske stranke. Traje: 2.00 (RNS Dnevnik 17.12.1992) Ova najava sadri 3 komponente: I: vreme i mesto odravanja dogaaja; II: dogaaj; III: podaci o autoru/autorki (npr. reporter, izveta, na stalni dopisnik, dopisnik Tanjuga, itsl + ime i prezime) Dogaaj 2. istie najznaajniji segment dogaaja I: Vreme i mesto II: naziv dogaaja III: autorka/autor Na poetku dvodnevnog zasedanja Narodne skuptine Republike Srpske usvojena je deklaracija o zavretku rata koja stupa na snagu 8 dana nakon usvajanja. O deklaraciji, poruci srpskom narodu u Srbiji i Crnoj Gori, i proglasu amerikom narodu, ije se usvajanje oekuje i situacija na sarajevskom ratitu, opirnije u izvetaju Gorane Mihajlovi: Traka: 9495 Prve rei: Na Palama... Poslednje rei:....civila. Traje: 3,25 (RNS Dnevnik, 17.12.1992) Ovaj tip najave sadri 6 komponenti: I: kada se dogaaj zbio (i gde); II: koji dogaaj; III: najvanija odluka; IV: selekcija drugih vanih odluka; V: novinarski anr VI: autor/autorka Vanost dogaaja daje znaaj odlukama. U odbiru koja od ova dva mogua modela primeniti moe se rukovoditi vanosti dogaaja. Ukoliko je dogaaj od izuzetnog znaaja tada citirati odluke, a ako je lokalnog znaaja tada u najavi

Najava Pravilo KISS Keep it simple and straightforward. (jednostavno i poteno) ali nikako ne Keep it simple and stupid. (jednostavno i glupo)

I: vreme odigravanja dogaaja II: ime dogaaja III: najvanija odluka IV: druge vane odluke V i VI: novinarski anr i ime autora

57

izdvojiti dogaaj.

Linost

I: Istie se znaaj izvetaja navodei njegov redosled u emisiji; II: funkcija ime i prezime linosti; III: podaci o autorima (ta su u hijerarhiji medijske kue i njihova imena i prezimena).

U fokusu uesnici dogaaja/linosti 1. istie linosti Prvi izvetaj je o poseti predsednika republike Srbije Slobodana Miloevia Kosovu i Metohiji. Reporteri su Radmila uki, Neboja Mihajlovi, Rade Tomi i Milo Lepovi: Traka: 9561 Prve rei: Na platou... Zavrava se aplauzom Traje:14.00 (RNS Dnevnik 17.12.1992) I: Istie se znaaj izvetaja navodei njegov redosled u emisiji; II: funkcija ime i prezime linosti; III: podaci o autorima (ta su u hijerarhiji medijske kue i njihova imena i prezimena). 2. navodi se direktni ili indirektni citat najznaajnijih rei jednog od uesnika/ce dogaaja. Nikakav dogovor o Kosovu nije postignut i ne moe biti bez razgovora delegacije Vlade Srbije i albanskih politikih partija. Svi drugi razgovori su neformalna politika askanja izjavio je na konferenciji za novinare lider Srpske radikalne stranke i potpredsednik Vlade Srbije doktor Vojislav eelj. Izvetaj P.P: Traka: 3421 Prve rei: Vojislav eelj.... Poslednje rei: istakao je na kraju Vojislav eelj Traje: 2.00 I: citat II: gde je citat zabeleen III: citirana linost IV: podaci o autorki/autoru priloga Odluka koji model e biti upotrebljen zavisi od znaaja osobe koja se citira, kontroverznosti citata u odnosu na drutveno-politiki kontekst i kontekst kulturnog koda, i medija za koji se izvetava. Na primer sve ee se u IP (informativno-politikim emisijama) TV putaju snimci sa izvetajima bez najave s tim da se titluje (potpie na slici) ime novinara i geografska odrednica odakle osoba izvetava. Navedena su samo dva osnovna modela, varijacije su viestruke. Bitno je da je u najavi dat lid. To znai da sve varijante lida koje su ve obraene u praktikumu mogu biti iskoriene za najavu rubrika u elektronskim medijima. Tehnika oprema teksta i trake koja se prilae zavisi od pravila o emitovanju programa svake medijske kue ponaosob. Osnovno je da se prepoznatljivo obelei traka,

I: citat II: gde je citat zabeleen III:citirana linost IV:podaci o autorki /autoru priloga

58

poetak, kraj i vreme trajanja priloga. U kompjuterizovanim medijima sve reeno vai za diskete. Osim toga nazivi fajlova se moraju vrlo asocijativno davati da ne bi dolo do zamena prilikom programiranja za kompjutersko emitovanje. DIREKTAN PRENOS Sutina, odnosno komparativna prednost nad ostalim, elektronskih medija je da su prisutni na dogaaju i da dogaaj dovode u kuu slualaca i gledalaca. Direktan prenos je u sutini kompletan izvetaj o dogaaju. Tada se medijsko vreme i vreme dogaaja podudaraju. Nema saimanja ukoliko se dogaaj prenosi u celini, mada nije neuobiajeno da se prenose samo neki njegovi delovi ili da se novinari javljaju direktno u program sa dogaaja objanjavajui ta se odigrava uz manje inserte audio ili audiovizuelne. Nije svaki dogaaj za direktan prenos. Informativna vrednost dogaaja, zatim njegova radiofoninost ili televiziost su osnovni parametri koji dogaaj kvalifikuju za direktan prenos. Direktan prenos podrazumeva: (a) ukljuenje reportera nekoliko minuta pre poetka dogaaja koji e sluaocima i gledaocima objasniti povod dogaaja, njegovu sutinu, uesnike, dati ukoliko je to potrebno neke brojane podatke itsl. Radio-reporteri e opisati mesto dogaaja i druge vizuelne elemente koji su vani da bi sluaoci mogli da se uive u ceo spektakl. Zadatak TV reportera na samom poetku nije umnogome manji. Oni mogu da upadnu u tipinu greku prepriavanja elemenata koje gledaoci vide. Uvodnik u TV prenos stoga zahteva od reportera da ponudi gledaocima set podataka vanih za dogaaj koji su im nepoznati. Reporteri bi trebalo da pripreme barem trostruko vie arhivskog materijala za uvodnik direktnog prenosa jer se nikada ne zna da li e dogaaj zaista poeti na vreme. To posebno vai za radio-reportere jer zna se radio ne sme da uti ni nekoliko sekundi. Veinu uvodnika u direktan prenos reporteri bi trebalo da napiu (bez obzira na iskustvo, rutinu, poznavanje materije) to ne znai da u toku samog prenosa taj unapred pripremljeni tekst ne treba da osveavaju elementima dogaaja iji poetak se pred njihovim oima priprema. Uobiajeno je da se prati ko od poznatih linosti dolazi da prati dogaaj, kako se sami uesnici pripremaju za poetak. Ukoliko redakcija obezbedi 2 reportera uobiajeno je da je jedan na samom mestu dogaaja i pokuava da dobije izjave uesnika o njihovim oekivanjima, a drugi je u reporterskoj kabini odreenoj za direktne prenose. Ovaj model je mnogo bolji jer omoguuje kombinovanje, bolju pokrivenost dogaaja i veu atraktivnost prenosa. Takoe,

Pojedini radio reporteri su toliko atraktivni da je uobiajeno videti na stadionima gledaoce koji ujedno sluaju i radio-prenos tog istog dogaaja. Legende sportih prenosa su: Radivoje Markovi, Mladen Deli, Milka Babovi, Dragan Nikitovi, Marko Markovi.

59

mnogo je lake reporterima da rade u paru jer su rastereeniji i mogu bolje da reaguju na sve nepredvienosti dogaaja. (b) U toku samog dogaaja od reportera se zahteva ozbiljna koncentracija i povremena ukljuivanja. Pre svega na licu mesta mora da odlui kada i sa kojim intervencijama e se ukljuiti u objanjavanje dogaaja, interpretaciju onoga to je na sceni (bilo da je re o sportskom takmienju, koncertu, sednici skuptine, sveanoj akademiji, mitingu). Pri tome ne bi trebalo da reportersko ukljuenje gazi trenutnog govornika. Zatim mora proceniti koliko dugo e to ukljuenje trajati i ta mu je cilj (1) pokrivanje praznog hoda u dogaaju: pauza izmeu stavova u koncertu; vreme dok poslanici glasaju u skuptini; smena govornika na sveanoj akademiji itd. (2) Intervencija zbog kontroverze koja je u toku odvijanja dogaaja nastupila. (3) Paralelnog zbivanja koje preti da ugrozi dogaaj. Kada je re o prenosu sportskog dogaaja na radiju reporteri su stalno angaovani u opisivanju situacija. To je veoma zahtevan posao. Reporteru se moe olakati tako to e imati strunog savetnika/savetnicu pokraj sebe koji e komentarisati pojedine situacije na borilitu i procenjivati ishode. Kroz dijalog prenos dobija na dinamici. Dobri reporteri su oni koji ne upadaju u jezike stereotipe (kosooki majstori celuloidne loptice sa dalekog istoka, delfini u plavim kapicama, nai plavi momci, dok je lopta u vazduhu reiu koji su igrai danas na terenu, na mlaani iri pliva kao foka, plee s vetrom u lea, majstori pod obruima). Odjava prenosa. Nakon to se dogaaj zavrio reporteru je zadatak da unajkraem rezimira dogaaj. Ukoliko postoje 2 reportera to je i prilika za uzimanje izjava od uesnika i kratko komentarisanje onoga to se dogodilo. Radio reporter e na kraju odjaviti ekipu koja je obezbeivala direktan prenos. Nikada se ne sme smetnuti s uma da je direktan prenos zaista timski rad i svaki lan tog tima je od neprocenjivog znaaja, bilo ko da pogrei posledice snose svi, ali i zadovoljstvo uspeha treba podeliti sa svima. Reporteri bi trebalo da pripreme rezervni tekst, ne samo za poetak i kraj prenosa, ve i za njegov tok. Za to im mogu dobro posluiti arhive, statistike, interenet. to vie podataka i zanimljivosti vezanih za linosti koje uestvuju u dogaaju ali i sam dogaaj to je prenos atraktivniji. Nikada se ne bi smeli osloniti samo na sopstvenu elokventnost i domiljatost. Vano je unapred smisliti i zapisati dobre reenine obrte za tipine i predvidljive situacije. Iskusni reporteri piu sopstvene renike sintagmi i celih reenica koje bi mogli jednog dana upotrebiti. Direktan prenos je najzahtevniji vid izvetavanja i za njega

60

je neophodna veoma temeljna priprema, izuzetna koncentracija, veba, ali i samokontrola. Izvetai ne smeju biti navijai ni u jednom prenosu kako sportskom tako i politikom. Neutralnost je jedna od osnovih osobina dobrih reportera. Medijski intervju INTERVJU Intervju je temeljni novinarski anr pre svega u elektronskim medijima. Ujedno je to anr kojim su se komunikolozi, lingvisti, sociolozi komuniciranja pa i psiholozi najvie bavili zbog kompleksnosti odnosa (interakcije) uesnika u intervjuu, pre svega intervjuera/IR i intervjuisane osobe/IE. Smatrajui da je intervju u osnovi svih novinarskih anrova bili oni monoloki ili dijaloki ovim anrom emo se posebno baviti i sa teorijske i sa praktine strane. Uesnici u medijskom intervjuu su dobrovoljno pristali da auditorijumu iskau ta znaju i za ta smatraju da su kompetentni. Intervju moe biti i medijska mimikrija. On omoguava novinarima da se zaklone iza autoriteta u saoptavanju informacija koje ili ne poznaju dovoljno, ili nisu sasvim u skladu sa ureivakom politikom. U definicijama intervjua uopte nije dovoljno panje posveeno vanosti krajnjeg korisnika (auditorijum, porota, razred) niti je posebno isticana institucionalnost ovakve interakcije. Sva panja je usredsreena na direktne uesnike (IR/intervjuera i IE/intervjuisanu osobu) i osnovne elemente: pitanja i odgovori. Greatbach (1988, 404) za razliku od mnogih teoretiara obraa panju na nain voenja intervjua odreujui klasini medijski intervju pomou 7 pravila u kojima istie da se IR i IE ograniavaju na postavljanje pitanja i davanje odgovora; zatim da IR-ovi izbegavaju reakcije svojstvene svakodnevnoj konverzaciji (Zar zaista?; Jelte?; Ma nemojte mi rei?!); nadalje IR obino najpre iznose neku tvrdnju, ili podatak da bi na osnovu toga postavili pitanje, a IE to razumeju kao prethodnicu pitanja. Raspored reda govorenja kod intervjua sa vie uesnika obino odreuju IR, koji takoe uglavnom i otvara i zatvara intervju. Ukoliko doe do odstupanja od standardne forme pitanja-odgovori to se opravdava i na karakteristian nain ispravlja. Slino navodi i Cohen (1989, 436) smatrajui da je medijski intervju forma intervencije ili medijacije u odnosu izmeu osobe koja govori ili eksperta i publike (podvukla DV). Po ovom autoru sagovornici (IR i IE) su veoma zainteresovani za intervju odnos, ali svaki iz razliitih razloga. Nekada je situacija takva da obe strane sarauju i da im odgovara tok intervjua, ali se deava da taj odnos krene drugaijim putem i interakcija bude dovedena u pitanje, posebno ukoliko IR ozbiljno poljulja pozitivni imid IE. Auditorijum na osnovu postavljanja pitanja moe da uoi da li se IR uljudno ponaa prema IE. Ova definicija u fokus stavlja uesnike u intervjuu (IR-IE-auditorijum) njihov status, zatim komunikaciju. Izostaje insistiranje na

Nikada nisam objavila neto to mi je reeno ako to nisam snimila. Bez magnetofona ljudi ne odmeravaju svoje rei; oni se otvaraju. im sam intervjuisala osobe koje imaju mo, to znai i odgovornost, oni su jako odmeravali rei upuene meni i ja sam to potovala. Oni moraju da odmeravaju ta e izgovoriti. I da su mi neto rekli za rukom ili veerom ili dok su me kolima odbacili do hotela a ja to objavila to bi bila izdaja. Morate biti veoma, veoma moralni i veoma poteni da biste bili novinar i da bi ste bili intervjuer. Orijana Felai (Oriana Fallaci), italijanska novinarka

61

Intervju je laka forma za razumevanje stvarnosti. Slobodan Relji, novinar NIN-a

Tipovi intervjua Leksikon novinarstva *klasini *kombinovani *improvizovani

komunikativnim inovima pitanja i odgovora. Jugoslovenski autori bavili su se definisanjem intervjua ili kao leksikografi (Vujaklija, Srdi), ili kao novinari - tvorci praktikuma za medijsku praksu (Slavkovi, eki, uri, Plenkovi) ne uputajui se u teorijska razmatranja problematike medijskog intervjua, ve ga osvetljavajui samo na nivou medijskog anra. Vujaklija (1954, 362) definie cilj intervjua kao razgovor izmeu saradnika nekog lista i kakve istaknute linosti iz javnog ivota o aktuelnim pitanjima, koji e taj saradnik docnije objaviti u svom listu (podvukla DV). Vujaklija u sredite definicije stavlja IR i IE. Posredno asocira na auditorijum i institucionalnost, navodei da je razgovor IR i IE javan, namenjen publikovanju. I u ovoj definiciji izostaje tano navoenje komunikativnih inova imanentnih intervjuu. Klasini medijski intervju prema Leksikonu novinarstva (Srdi, 1979, 96) ima funkciju da neto novo saopti i da to to saopti - protumai na nain kako to shvata intervjuisana linost. Definicija posebno istie novost informacije i IE. Slavkovi (1981), osnovu intervjua ine pitanja i odgovori u kojima se razlae tema i pojavljuju linosti. To pokazuje da su elementi vrsto meusobno povezani, ak proistiu jedan iz drugog: aktuelna drutvena situacija zahteva odreenu temu, odreenog sagovornika, a sagovornik odreena pitanja. Slavkovi istie komunikativne inove pitanja i odgovora, ali to je mnogo znaajnije, uoava znaaj drutveno-politikog konteksta za intervju. eki (1983, 142) intervju smatra metodom definiui ga kao put da se doe do izvora informacija, da bi on dao vest, miljenje (stav) ili objanjenje. U sreditu panje ovog autora je dobijanje nove informacije, dakle poruka. uri (1989, 143), navodi da je intervju izvetaj o razgovoru, koji ima karakter vesti novosti. uri se takoe zalae kao i eki za intervju kao sredstvo ili metodu kojom se dolazi do nove informacije, ali u razmatranju intervjua posebno istie da su intervjui pred mikrofonom i kamerom sasvim neto drugo i da ne moraju da daju informaciju o temi ve da mogu da razotkriju sagovornika i njegovo stvaralatvo. Time uri ukazuje na uticaj konteksta medija na realizaciju anra ne insistirajui na optoj definiciji. Ono to medijski intervju razlikuje od svih ostalih novinarskih anrova je njegova prezentativnost (Plenkovi, 1990, 129). Cilj je da se neke informacije prezentuju auditorijumu na atraktivniji nain nego to je to mogue monolokim novinarskim formama. Isticanjem prezentativnosti uvodi se u definisanje intervjua auditorijum kao jednako znaajan uesnik govornog dogaaja (IR-IE-auditorijum) ijem informisanju je intervju i namenjen. Autori su, shodno definicijama koje su u fokus

62

Jovan eki *karakter intervjua: organizovan, usputan, sluajan *nain na koji se radi (stojei, sedei) *metod (usmeni, pismeni) *odnos prema intervjuisanom *broj intervjuisanih

Klasifikacija D. Vali *pripremljenost *mesto *tretiranje sagovornika

stavljale neku od karakteristika intervjua, delili intervjue na razne naine. U Leksikonu novinarstva (1979, 97) intervjui su svrstani u tri velike grupe koje ine klasini intervju (vane linosti i pitanja se dostavljaju ranije), kombinovani intervju (intervju-portret, intervju-profil, intervju-reportaa) i improvizovani intervju (bez pripreme, iznenadni razgovor, izvan studija, samo u elektronskim medijima). U ovu podelu ugraena su tri kriterijuma ali ne istovremeno za svaku kategoriju: nain pripreme, linost koja gradi temu i mesto intervjua. Ova klasifikacija nije dosledna i jasna. eki (1983, 142-144) intervjue razlikuje na osnovu karaktera (organizovan, usputan, sluajan, dogovoren), naina na koji se radi (stojei i sedei), rezultata (moe da se objavi sve, deo, ili nita), metoda (usmen, pismen), odnosa prema intervjuisanom (mogu se videti IR i IE i ne vide se IR i IE/potom se poalju odgovori), broju intervjuisanih (jedan ili vie), broju onih koji intervjuiu (jedan ili konferencija za tampu). Osim toga prema cilju i sadrini svi prethodni intervjui mogu biti: razgovor sa ovekom sa ulice, intervju sa zainteresovanom linou, intervju sa linou koja je interesantna za itaoce ili sluaoce i vaan ili znaajan intervju (najkompetentnija linost). ekieva klasifikacija je nedosledna, neprecizna, komplikovana, terminoloki potpuno neadekvatna, i nema jasno definisane kriterijume. uri (145) nudi etiri tue klasifikacije intervjua, pri emu se ne odreuje prema njima, niti daje sopstvenu. Navodi da ameriki autori (ne i koji) razlikuju 5 vrsta intervjua: prigodni, sa linostima, sa ovekom na ulici, o novostima, telefonski; ili informativni, mnenjski, opisni, okrugli sto, konferencija za tampu. Zatim citira klasifikaciju Tome Martelanca koji razlikuje intervjue po sadraju (politiki, privredni, kulturni, sportski); po nainu (usmeni, pisani, telefonski); po znaaju (novost, lini, biografski, polemini); po obradi (jednostavni ili prisni). I dopunjuje navodom Mance Koir koja smatra da treba dodati jo 2 vrste po pripremi (pripremljeni i improvizovani) i po nameni (informativni, pouni ili zabavni). Ni jedna od navedenih klasifikacija ne zadovoljava jer nema jasnou, doslednost u kriterijumima i iroku primenljivost. Autori, takoe, meaju medijske anrove sa kategorijama prema kojima bi trebalo uiniti klasifikaciju. Auditorijum na osnovu medijskog iskustva moe veoma lako otkriti osnovne karakteristike kao to su pripremljenost, zatim na osnovu strukture intervjua moe da odredi gde je snimljen i kako se emituje (u ivo ili sa trake). Prema nainu na koji IR (ne) uvaava IE-ov imid auditorijum e oceniti kakav je drutveni status IE-a i koji su IR-ovi ciljevi i tako dalje. Iz reenog se mogu uoiti tri osnovna kriterijuma za podelu intervjua lako uoljiva svima i primenljiva na sve medijske intervjue: stepen pripremljenosti, mesto beleenja/snimanja i stepen uljudnosti IR. I kriterijum: pripremljenost IR za intervju: nepripremljen, polupripremljen i pripremljen intervju.

63

I kriterijum: pripremljenost

Nepripremljeni

Polupripremljeni intervju

Pripremljeni intervju

II kriterijum: mesto snimanja intervjua: studijski i terenski intervju. III kriterijum: stepen uljudnosti IR prema IE: mlak, drzak i izazovan intervju. I kriterijum: pripremljenost IR za intervju Nepripremljen intervju je onaj za koji se prethodno nisu dogovorili IR i IE. Novinari se za ovaj tip intervjua odluuju uglavnom u ekscesnim ili izvanrednim situacijama i rade ga sa javnim linostima koje su uestvovale u takvim dogaajima (elementarne nepogode, neoekivani sportski uspesi, vanredne politike prilike i sl). On je veoma slian izjavi. Razlikuje se po tome to IR u montai kasnije ipak odlui da ostavi na snimku za emitovanje svoja pitanja. To se dogaa kod tipinih blizanakih parova (u smislu koji ovom terminu daje Schegloff) kada se odgovor bez pitanja ne razume. Nepripremljen intervju je i onaj ranije zakazan, ali za koji se IR prethodno nije dovoljno pripremio. U takvim situacijama esta su oklevanja na poetku reda govorenja dok IR ne formulie pitanje, pauze - prazne i pune, pogreni poeci, ponavljanja i samoispravljanja. Sve to ukazuje na nesigurnost IR koji gubi kontrolu nad intervjuom. U takvim sluajevima IE moe da preuzme statusno nadreenu ulogu u intervjuu, da usmerava intervju pa ak i da IR-a statusno unizi ispravljajui materijalne pogreke koje su nainjene u pitanju. IR u ovakvim situacijama gubi pozitivan imid kod auditorijuma, posebno onog sa veim medijskim iskustvom. Polupripremljeni intervju je unapred dogovoreni intervju. To je najea forma. Pre intervjua sagovornici (IR i IE) se dogovore o temama o kojima e biti re i svaki se za sebe pre intervjua priprema. to je vie pripremljen IR je spremniji da rukovodi intervju situacijom, da izbegne zamke koje mu moe postaviti IE, da ima spremljene kontraargumente. Isto vai i za IE. Nepripremljeni i polupripremljeni intervjui, kada se rade za novine, uobiajeno je da se alju IE-u na recenziju pre objavljivanja (ukoliko se IR i IE drugaije ne dogovore). Pripremljen intervju podrazumeva ne samo dogovor izmeu IR i IE pre intervjua ve i zahtev IE da mu se ranije pismeno dostave sva pitanja koja e u intervjuu biti postavljena. Obino ovaj tip intervjua zahtevaju javne linosti koje nee da dovedu u pitanje svoj, paljivo graen, pozitivan imid. Ovakvi intervjui u kojima IR uglavnom ita pitanja, prethodno napisana (pitanja piu specijalisti, urednici, struna sluba IE-a, ili institucija koju IE reprezentuje), nemaju dinamiku i izazovnost koju imaju prethodna dva tipa. Auditorijum veoma brzo otkriva da je izmanipulisan i takvi intervjui najee nisu dobro prihvaeni kod medijske publike. Ponekad se deava da IE ita sopstvene odgovore to do kraja dezavuie intervju kao anr jer tada prave interakcije nema. Dijalog izostaje, postoje dva monologa koja se smenjuju po utvrenom redosledu pitanje-odgovor. IR ne mora ni da slua ta IE ita. Obraa panju samo na intonaciju kao signal za preuzimanje reda govorenja. U ovakvim situacijama podrazumeva se da IR ne moe da

64

II kriterijum: mesto snimanja intervjua

Studijski

prekine IE potpitanjem, ili da postavi nedogovoreno pitanje, da reaguje na neki deo odgovora IE koji mu se ini prikladan za proirivanje ve postojee teme, ili za pravljenje digresije i otvaranje nove. Nekad su intervjui tako briljivo isplanirani da IR i IE glume spontanost. Predviene su i isplanirane upadice, preklapanja, preuzimanje reda govorenja na neadekvatnom mestu, pogreke i samoispravljanja da bi simulirali prirodnost. Cilj je da auditorijum ne odbaci intervju kao manipulaciju ve da sve poruke, ukljuujui i dogradnju pozitivnog imida IE, dopru do auditorijuma i komunikacija doe do socijalno-psiholokog kraja. Za razliku od elektronskih medija u novinama je uobiajeniji ovaj tip intervjua jer ga priroda medija omoguuje. IR poalje pitanja IE-u i IE pismeno odgovori na njih. Navedeno ne znai da IR za novine nikada ne pravi, na primer, nepripremljeni ili polupripremljeni intervju snimajui ga na kasetofonu i kasnije transkribujui u pisanu formu, uz neminovna skraivanja, ali i uvaavanja sagovornikovog stila. Danas u vreme modemskih komunikacija IR i IE intervju za novine prave pomou raunara nalazei se istovremeno na razliitim mestima, komunicirajui tako to IR ukucava pitanja u svoj raunar, a IE mu odmah pismeno odgovara na svom raunaru. Akteri su tako u interakciji iako nema jedinstva mesta ve postoji samo jedinstvo vremena u kojem se komunikativni dogaaj odvija i jedinstvo raunarske mree putem koje se informacije razmenjuju (BBS-komunikacija). Ipak i pored svega novinski intervju nije u toj meri atraktivan kao onaj u elektronskim medijima poto izostaje interakcija licem u lice koja se odigrava pred i za auditorijum. Meutim, novinski intervju nudi druge pogodnosti kao to je, recimo, studioznije proitavanje intervjua, vraanje na pitanja i odgovore koji su ve proitani, udubljivanje u tekst koji nudi vieslojna znaenja i uvanje u dokumentaciji kao svaki drugi pisani tekst, tako da moe imati vie pojedinaca italaca u razliitim vremenima. II kriterijum: mesto snimanja intervjua Studijski se odvija u instituciji elektronskih medija. Moe biti emitovan u ivo, ili snimljen, zatim montiran i kasnije emitovan. U novinama se moe snimati na reporterskom kasetofonu u redakciji i tada ima sline karakteristike kao studijski intervju za elektronske medije. Za IR-a studio je prirodno okruenje gde je osoba koja vodi intervju tu potpuno na svom terenu i dominira u odnosu na IE. Zadatost studijske situacije doprinosi institucionalizaciji intervju interakcije. IR odreuje uslove intervjua: da li e biti u ivo ili snimljen, zatim trajanje, tok, promene tema, ukljuivanje auditorijuma telefonom, selektira i ita prispela pitanja, animira sluaoce da se javljaju i iznose svoja miljenja, ili iskljuuje potpuno auditorijum iz emisije, odreuje da li e biti muzikih pauza, bira tip i duinu muzikih numera i ima pomo tehnikog osoblja u realizaciji intervjua. IE je u znatno loijem poloaju i zato podreenom.

65

Tehnika modernih studija je veoma zahtevna. Tehnike pripreme pre intervjua kojima prisustvuje i IE mogu da utiu na koncentraciju. Takozvani efekat mikrofona dodatno pojaava tremu i nelagodnost. IE, osim to vodi rauna kada je njegov red govorenja i kako da preuzme re od IR, ili drugih IE, ima na umu i tehnike detalje: da li je njegov/njen mikrofon ukljuen u trenutku kada eli da se ukljui u razgovor; ta da uini ako je zapoeo/la svoj red govorenja pre nego to je studijski semafor pokazao da su mikrofoni ukljueni; kada to ispravi, na koji nain ponavlja poetak reda govorenja jer ne zna ta je prethodno snimljeno na traci, a ta ne? Njegovi/njeni saradnici nisu u blizini da mu/joj pomognu savetom, ili da ga/nju podsete na neki vaan podatak. Kada se studijski intervju emituje u ivo - direktno u etar komunikativna situacija je jo sloenija. Sama svest da sve to se kae tog trena dopire do mnogobrojnih, nevidljivih, slualaca bez mogunosti da se naknadno ispravi, dodatno optereuje IE-a. Tehnika ukljuivanja slualaca u program, koji postavljaju pitanja telefonom, osporavaju, ili podravaju odgovore IE, moe potpuno IE-a da izbaci iz konteksta intervjua i onemogui IE da formira svoju ulogu istovremeno prema IR i prema auditorijumu. Komunikativnim treninzima mogu se uspeno prevazii sve tekoe ovakve intervju situacije. Poto su intervjui u ivo veoma dobro prihvaeni kod medijske publike, javne linosti se posebno pripremaju za takve situacije uz pomo strunjaka za odnose sa javnou (PR: public relation manager) koji im dizajniraju nastupe u javnosti. Terenski intervju se odigrava u okruenju IE-a, ili na mestu dogaaja povodom kojeg se intervju i snima. Atmosfera lica mesta daje, posebno radijskom intervjuu, zvuke okruenja i time pomae imaginaciji slualaca da doaraju prostor u kojem se dogaaj zbio, ili u kojem ivi i radi IE, a koji u trenutku sluanja intervjua i oni partcipiraju iz svojih prostora. Za IE to je mnogo prirodnija situacija za intervjuisanje. Tu se IE statusno bolje osea jer je IR u njegovom okruenju. Osim toga u svakom trenutku moe da prekine intervju, konsultuje saradnike, ili literaturu za dodatni podatak, ili jednostavno izmeni tok intervjua, ispravi greku koja je napravljena. Tu IE odreuje trajanje intervjua, uslove pod kojima se intervju odvija, stepen formalnosti institucionalne interakcije. IR je u situaciji terenskog intervjua u loijoj poziciji. Optereen/na je tehnikim detaljima: eka na prijem kod IE, ogranieno je vreme za intervju, esto sam/a snima intervju (za radio prezentaciju) pa osim o toku intervjua mora istovremeno da vodi rauna i o valjanosti snimka, poloaju mikrofona, dodatnim zvucima iz okruenja koji mogu da utiu na snimak. Ukoliko je u pitanju iznenadni dogaaj IR nema vremena da se pripremi pre intervjua. Na terenu ne moe da konsultuje dokumentaciju, a ukoliko je i jezika barijera prisutna ishod intervjua je neizvestan. Terenski intervju se najee montira pre

Terenski intervju

66

III kriterijum: stepen uljudnosti

emitovanja. U montai IR moe delimino da ispravi greke koje su nainjene na terenu: pauze, preklapanja, pogrene poetke, samoispravljanja. Postoji praksa da IR u montai naknadno dosnimi svoja, sada dobro formulisana, pitanja. IR na taj nain tei da sauva pozitivan imid o sebi. Ta naknadna revizija intervjua uvek se primeti jer se zvuci okruenja nikada ne mogu dovoljno dobro simulirati u studiju. Ovako popravljen intervju gubi osnovno obeleje - zajedniko graenje konverzacije interakcijom IR i IE. Tehniki nije mogue montirati sve izgovoreno. Govorne karakteristike pojedinaca uslovljavaju tehnike mogunosti montae. Ukoliko govore prebrzo, bez pauza, u dugakim iskazima iste intonacije, ako ne obrazuju fonetski prepoznatljive poetke i krajeve reda govorenja, ukoliko se neprestano pozivaju na ve reeno, nemaju jasno izdvojene tematske celine, esto prave digresije koje nisu jasno obeleene i tome slino, izjave/intervjui takvih govornika teko je mogue montirati. Istovremeno ovakvi intervjui/izjave su obino dugi i ekstenzivni, imaju sve osobine koje ih ne preporuuju za emitovanje bez montae. Praksa svedoi da se takvi intervjui ipak emituju. esto se lako prepoznaje da su u montai reorganizovani, skraivani, doterani. Da ipak budu emitovani, bez obzira na loe medijske karakteristike, utiu najee ideoloki, politiki i fakotri dogaaja od izuzetnog znaaja. Dobro pripremljen i realizovan terenski intervju se ne montira. Autentinost snimka ovakvog intervjua sluaocima/gledaocima moe da stvori utisak prisutnosti na mestu dogaaja i doprinese radiofoninosti, ili televizinosti medijske prezentacije. Ovakvi intervjui mogu biti veoma uspeni u medijskom smislu i ostvariti veliki uticaj na auditorijum. III kriterijum: stepen uljudnosti Odnos IR prema IE oituje se u organizaciji toka intervjua i tipa pitanja. Uoena su 3 osnovna modela intervjua prema tome kako se IR ponaa prema IE, u kojoj meri potuje (Leechov) princip utivosti, (Griceov) princip kooperativnosti (oba prezentovana u celini u Dodacima na kraju praktikuma) i naine (ne) uvaavanja imida IE: mlaki, drski i izazovni. Mlaki intervjui su neangaovani, uglavnom potpuno pripremljeni i kooperativni. Nemaju unutranju dramatiku, niti zajednikog izgraivanja intervjua kroz interakciju IR i IE. Nema potpitanja, proirivanja i suavanja teme na osnovu prethodnih odgovora. Najee IR ita pitanja, a IE odgovore. Auditorijum je nezainteresovan jer je sve unapred predvidljivo. Pitanja novinara, ukoliko nisu unapred napisana, odraavaju nepoznavanje problematike ("Kaite nam neto o tome?" ili "ime se vi bavite?" ili "Kaite nam neto to vas nismo pitali, a eleli biste da odgovorite?"). Drski intervju odraava negativan stav IR prema IE, ili temi o kojoj se govori. U ovom sluaju novinari ne potuju ni jedan od (Leechovih) principa utivosti. Pitanja uvek sadre

Mlak intervju

Drski

67

netolerantnu leksiku, ukljuujui provokativne i ubeivake izraze. Cilj IR je da podacima koje navodi neprijatno iznenadi IE i satera ga u oak. Protivnika uloga reportera prema sagovorniku, posebno u SAD, ogleda se u upotrebi drskog jezika dok pokuava da izvue informaciju, ili priznanje krivice od sagovornika. To traje sve dok ne dovede intervjuisanog do take sloma pred auditorijumom (Cohen, 1989, 447). Drski intervju moe IE odgovarajuom strategijom da okrene u svoju korist i stekne naklonost auditorijuma. IR, ukoliko pree prag podnoljivosti netolerantnog ponaanja prema IE, moe da izgubi podrku i naklonost auditorijuma i svoj pozitivan imid dovede u pitanje. Isto se moe dogoditi i IE-u ukoliko na drskost IRa odgovori kao to je to bio sluaj u intervjuu sa proroicom Kleopatrom emitovanim u ivo (Popovi i Filipovi,1996) iz kojeg navodimo delove: IR: Ali to lii na vas apsolutno. IE: Da lii fotografija na mene. IR: Ne fotografija nego na vaa proroanstva koja realno IE: ali zato to vi ne verujete u moja proroanstva. IR:Pa ne verujem. IE:Pa vi ne verujete u moja proroanstva kao to ja ne verujem u vau gospodstvenost, u va posao koji vi radite vi ga vrlo amaterski i periferno radite. IR: Pa ja kad bih imao jednu pravu damu IE: Verujem da bi bolje bilo. IR: O njoj se govorilo, Majku Boiju, o njoj ste govorili. IE:Pa ne shvatite to kao uvredu, tako runo, ko gubi ima pravo da se ljuti. (.) IR: Mene lino niste ubedili ni u ta. Ja mislim da ste vi manipulator. Naravno vi to ne tvrdite, publika je tu da proceni. IE:Velika je re manipulator. To je eee uvrednog karaktera. Ja vam dajem mogunost da ovaj e o meni tako mislite, ali vam ne dajem mogunost da se o meni na TV tako izraavate. to u da shvatim da ste sa neije strane potkupljeni i ovaj potureni kao to je i ta knjiga poturena. No ja e vam opratam, oprosti mu Boe to ne zna ta radi. IR:Hvala vam, laku no.

Oba uesnika u intervjuu prekrila su sve (Leechove) principe utivosti, to je osnovna osobina drskog intervjua, tako da su i samu interakciju u intervjuu doveli u pitanje. IR nije imao drugog izbora nego da naglo prekine intervju ne dozvolivi IE-u ni da odgovori ustaljenim pozdravom u formi zahvaljivanja za uee u emisiji. To je nedopustivo u emisijama koje se emituju u ivo, posebno ukoliko je publika prisutna i u studiju, kao to je to bilo u ovom sluaju, ime je IR doveo u pitanje i sopstveni imid i imid TV stanice za koju radi. To se retko deava, jer je IE-ov osnovni razlog da prihvati intervju u ivo upravo podizanje sopstvenog imida pred auditorijumom.

68

Izazovan

Izazovni intervju predstavlja neku vrstu dobre drame u kojoj naizmenino konverzaciju grade IR i IE birajui temu, rei i strategiju tako da zadre panju auditorijuma od poetka do kraja intervjua. Tema intervjua moe biti veoma neprijatna za IE, a da pri tome intervju ne prekorai granicu od izazovnog ka drskom. Dobar primer je intervju sa ministrom policije C.G: IR: Policija je za manje od jednog dana uhapsila osumnjienog za ubistvo biveg K. biskupa, ali ima se utisak da takve efikasnosti nema kada su u pitanju neka druga poinjena ubistva na teritoriji C. G. za vrijeme ratnih operacija na podruju bive Jugoslavije, ali i u novije vrijeme. Javnost, naime, jo nita ne zna o rezultatima istrage na otkrivanju ubica Pavievia i Vuinia na Petrovoj gori i slino. Kako to objasniti? IE: U periodu od poetka 1992. do danas na teritoriji RCG nije rasvetljeno 5 ubistava (...) Jedno od ovih krivinih djela jeste ubistvo Vasa Pavievia i Jovana Vujiia iz B., koje je poinjeno 24/25.4.1996. godine. Istraga na rasvetljavanju ovog ubistva sprovodi se uz angaovanje adekvatnog i najstrunijeg kadra ovog ministarstva. Sem ovoga, sva ubistva iz ove godine u C. G. Su rasvetljena i izvrioci su lieni slobode (...) (Brajovi, V. 1996, 29). Kod izazovnog intervjua IR potuje (Leechov) princip utivosti. Navodei injenice IR ne optuuje IE, ve trai objanjenja. IE se nikada otvoreno ne brani, on primenjuje strategiju retorsio argumenti (openhauer, 1985, 61) tako da sve navedene injenice, ma koliko se inilo da su protiv njega, okrene u svoju korist, takoe vodei rauna da ne povredi imid IR, a da sopstveni istovremeno pobolja. Veoma je korisna za praksu Bojdova klasifikacija intervjua te je stoga podrobnije razmatramo.

Bojdova klasifikacija intervjua (Boyd, 1994): 1) povodom najnovije vesti 2) informativni 3) istraivaki 4) isledniki 5)interpretativni 6)glas naroda 7)portret 8)emocionalni 9)zabavni 10)aktuelni 11)telefonski 12)iznueni

Mogua pitanja - intervju na najnoviju vest - Kakvo je trenutno stanje u halama koje je poar zahvatio? - Na koji nain je planirano da se vatra lokalizuje, ne proiri na susedne objekte, postrojenja pa i rafineriju? - Da li su svi radnici na vreme evakuisani? - Da li postoji opasnost od ekolokog zagaenja? Mogua pitanja informativni: - Koliko su fabrike vetakih ubriva i inae osigurane od poara?

1) Intervju sniman povodom najnovije vesti kratak, odmah se prelazi na dogaaj povodom kojeg se uzima intervju i postavljaju kratka i konkretna pitanja na koja se trai direktan odgovor. Na primer: u fabrici vetakog ubriva je izbio poar. Fabrika je u industrijskoj zoni blizu rafinerije nafte. Na vest o dogaaju podaci koji se trae u doku-mentaciji: koliko je stara fabrika, ta proizvodi, ima li otrovnih materija, broj zaposlenih u smeni, rentabilnost. Pitanja koja se postavljaju informacija iz same fabrike: nadlenoj osobi za davanje

2) Informativni moe biti i opirniji, u ovom tipu intervjua se moe predviati ta bi moglo da se dogodi ukoliko se ne

69

Postoji li protokol utvren za ponaanje pri ovakvim nesreama? Koliko je gaenje poara u ovakvim objektima, u kojima ima, pretpostavlja se lako zapaljivog i otrovnog materijala, uslovljeno vremenskim prilikama? Koliko su ovakve fabrike uopte sigurne po okolinu?

preduzmu odreene radnje, opisuje tok dogaaja. Uesnici u intervjuu mogu biti i oevici, ali i novinari koji su se nali na licu mesta. 3) Istraivaki zadatak novinara je da intervjuom prodre u sutinu dogaaja, da zaviri iza slubenih izjava za tampu, radio i televiziju i da auditorijumu prui priu o onome ta se zaista dogodilo i ta je prouzrokovalo dogaaj. Za takav intervju novinar bi prethodno trebalo da pretrai arhivu i dokumentaciju i proveri da li su se sline nesree u istoj ili drugim fabrikama sa takvim proizvodnim programom deavale i koji je bio uzrok, da li je bilo istrage, suenja, da li je moda neko od optuenih jo u zatvoru ili je ve puten na slobodu, ili osloboen optube, zato? Koncipirajui intervju novinar bi trebalo vrlo obazrivo da ga realizuje pre svega da ne bi uplaio intervjuisane osobe svojom radoznalou, ili ak agresivnou. 4) Isledniki uvek postoji opasnost da informativni intervju preraste u isledeniki. Toga se treba posebno uvati. Novinaru je cilj da doe do prave informacije, a ne da umesto islednika, istranog sudije i javnog tuioca ispituje, a umesto sudije donosi presude. Podsetimo da svi novinarski kodeksi zabranjuju da se pre donoenja konane presude ak i osnovano osumnjieni u medijima tretiraju kao krivci. U nekim zemljama (vedska) se ne smeju navoditi imena osuenih na manje od 2 godine zatvora. Vrlo neprofesionalno se deo medija odnosio u vreme rata na teritoriji prethodne Jugoslavije prema zarobljenicima tretirajui ih u intervjuima pred TV kamerama kao ve okrivljene za zloine protiv ovenosti. Ovakvi intervjui veoma lako napaljuju javno mnjenje protiv osoba koje su u nepovoljnom poloaju u takvoj intervju situaciji jer su unapred tretirani sa negativnim predznakom afere, neovetva... 5) Interpretativni intervju moe biti (a) reakcija na dogaaj (intervjuiu se uesnici koji govore pozitivno/negativno o onome to se zbilo); (b) analizira se dogaaj (strunjaci koji nisu neposredni uesnici govore o slinim zbivanjima, generalizuju uzroke i posledice itd). 6) Telefonski/glas naroda anketiraju se sluaoci o tome ta misle o dogaaju. U ovakvim anketama voditelji bi trebalo da budu veoma precizni u postavljanju pitanja i obazrivi pri ukljuivanju slualaca u program. Pre svakog ukljuivanja u direktni program trebalo bi porazgovarati sa osobom koja se javila da se uoe motivi za javljanje. Moe se i snimiti i izmontirati o tome vie u odeljku anketa. 7) Portret za intervju se odabiraju uvek poznate linosti. Ukoliko je intervju za elektronske medije pri izboru osobe voditi rauna o njenom nainu/sposobnosti pri komuniciranju sa javnou (na primer da nema izrazitu govornu manu, da nije prespora u komuniciranju, da nije

Mogua pitanja- istraivaki: - Kako je poar lokalizovan? - Kako je poar otkriven? - Ako ve postoji protivpoarna sluba u fabrici i protivpoarna zatita kako to da poar nije lokalizovan ve na samom poetku? - Postoji li mogunost da protivpoarna zatita nije redovno proveravana? - Mogu li se ve sada uoiti verovatni uzroci poara? Primer za isledniki intervju objavljeno u Dnevniku RTS 1992. godine. Ovakav intervju kri sve odredbe novinarskog kodeksa. Razgovor novinara sa jednim od zarobljenih nakon pada Vukovara (N- novinar; Z- zarobljenik) Najava: Sasluanje oca koji u paninom strahu za goli ivot optuuje sopstvene sinove. Sledi prilog: (Prilog je sniman na mestu gde se nalazi grupa zarobljenika koji lee na zemlji. Osoba sa kojom se vodi razgovor snimana je sve vreme u gro planu, dok se novinar uopte ne vidi.) N: Recite nam, ne znate gde su vam sinovi? Z: Ne znam. (Pauza) U Beogradu su. Kud su poli ne znam.(iri ruke) N: Poeli su, poeli su da kolju jo u julu mesecu. Z: (Sputa pogled) Pa, uo sam ja to. (Skree pogled)

70

N: A vi ne znate da su to radili? Ne? Z: (Grize donju usnu i premee se s noge na nogu) Pa, uo sam. N: I? Z: Pa, radili su. Ja nisam. N: (Agresivnim, napadakim tonom) Kako ste ih to vaspitali? Da ubijaju Srbe? Z: (slee ramenima, vidno tee guta) Ja ih nisam vaspitao za to. (Slee ramenima, uti, gleda dole i uestalo trepe) N: Da li ste ubijali? Z: Ja nisam. Oni jesu. Ja sam uo da jesu. N: Gde je on? Gde ste uli za njega, u Borovom selu? Z: Ja sam to uo za njega. U Vukovaru nisu. Ja nisam. (iri ruke, kamera se sputa na njegove ake koje on jako gri)

Primer telefonski intervju u vreme kampanje za/protiv intervencije NATO-a na SRJ Radio Pink je anketirao sluaoce tako to im je voditelj postavio samo jedno pitanje: kako ete doekati bombardovanje. Anketa je pretendovala da bude ozbiljan glas javnosti. Meutim na nespretno pitanje stizali su samo aljivi odgovori kao na primer sledei: Skromno u porodinom krugu. Mogua pitanja za emocionalni intervju: - Kada ste videli da sve oko vas gori ta vam je prvo palo na pamet? - U kom trenutku ste shvatili da su vatrogasci i obezbeenje izgubili kontrolu nad vatrom ? - Sad kada je sve iza vas i kada ste vi i vai drugovi spaseni, ija je po vama to zasluga?

sklona ekscesnom ponaanju....). Pitanja postavljati ne o tome TA rade ve ZATO to rade i KAKO su postali to to jesu. Intervjuer bi u takvim intervjuima trebalo pomalo da oponaa psihijatra ili svetenika na ispovedanju. 8) Emocionalni proizilazi iz prethodnog. Uglavnom je to mala topla ljudska pria/pojedinac u buri dogaaja. Kod auditorijuma treba da izazove emocije, saoseanja. Granica izmeu senzacionalizma i instrumentalizacije ljudske tragedije i emocionalnog intervjua je veoma tanana. Prag tolerantnosti intervjuisanih i auditorija ne sme biti prekoraen. 9) Zabavni danas su uglavnom najprisutniji u novim medijima, puni su humora. Kada je naa fabrika ubriva u pitanju mogao bi se napraviti intervju o nekoj tragi-kominoj situaciji tokom gaenja poara. 10) Izjava ukoliko je neophodno da napravite intervju a to vam nikako ne polazi za rukom tada treba osobu pustiti da ispria svoju priu bez vaih pitanja. 11) Iznueni to je intervju koji odreena osoba ne eli da da, a novinari moraju da ga dobiju. Vrlo su kratki i esto se zavravaju sa nemam komentara to je naravno komentar po sebi. Ovakvi intervjui su najupeatljivi kada se odvijaju pred TV kamerama jer tada i odmahivanje rukom osobe, sakrivanje lica i slino predstavljaju svojevrstan odgovor. Uvek se mora imati na umu da je intervju atak na privatnost. U posebno delikatnim trenucima se intervjui niti uzimaju niti iznuuju.

Priprema za intervju (1) Upoznati se sa problemom koji je u sreditu intervjua ili sa linou koju bi trebalo intervjuisati; (2) U odnosu na kontekst medija odrediti tip intervjua; (3) Pribeleiti relevantne podatke i skicirati pitanja samo u tezama; (4) Proveriti nekoliko puta podatke koji se odnose na intervjuisanu osobu i temu. (5) Ostaviti dovoljno vremena da se stigne na intervju u tano zakazano vreme; (6) Pre nego to se krene na intervju treba proveriti svu potrebnu tehniku opremu (baterije, akumulatore za magnetofone, kasetofone, mikrofone i kamere...trake, tejpove...) (7) Odea intervjuera i cele ekipe mora odgovarati mestu intervjua i linosti koja se intervjuie; (8) Pre poetka intervjua malim neformalnim razgovorom razbiti tremu. Dok intervjuiete osobu gledajte u oi, ne vrtite se na stolici, ne maite rukama. Ne simulirajte intervju pre snimanja (drugi put nikada nije tako uspean intervju kao prvi put).

71

(9) Pre intervjua stvoriti prijateljsku i kooperativnu atmosferu time se nepoverenje sagovornika ponitava; (10) Ne itati pitanja niti dozvoliti intervjuisanoj osobi da ita odgovore; (11) Sluati odgovore i na osnovu njih postavljati nova pitanja, ne slediti iskljuivo skicu koju ste unapred sainili. (12) Ukoliko ste nesigurni napiite samo prvo i poslednje pitanje a ostala improvizujte.

Svi primeri koji slede su transkripcija radio intervjua sa verskim velikodostojnicima, snimljenih i emitovanih 1992/93 godine za RNS. Predstavljaju deo Novosadskog korpusa savremenog srpskog jezika Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Pravila intervjuisanja u elektronskim medijima Pre poetka intervjua dogovorite se sa intervjuisanom osobom o pravilima koja vae u mediju za koji radite. Potujte i pravila koja predlae intervjuisana osoba (ukoliko vam ne odgovaraju nemojte pristati na intervju). Jednom dogovoreno nikada nemojte po bilo koju cenu publiciteta ili senzacionalizma prekriti. Ukoliko snimate intervju van studija tada dobro osmotrite prostor, okruenje, u kojem se razgovor odvija. Za dui radio-intervju bi bilo dobro ukljuiti kao uvod u intervju nekoliko zanimljivosti koje ste uoili na licu mesta (na primer u radnom kabinetu intervjuisane osobe zanimljive retke knjige ili stare fotografije; na gradilitu pas lutalica ljubimac cele ekipe; u poslanikom klubu stolica na koju niko nee da sedne zbog uroka ). Da bi se odrala dinamika intervjua: (a) sredinji deo intervjua ne bi trebalo opteretiti dugim pitanjima; (b) duge odgovore i duge digresije trebalo bi prekidati kratkim potpitanjima; (c) treba da bude kratak intervju sa vie kraih pitanja i uvodnim pitanjem srednje duine. Kratka pitanja 1-15 rei; srednje duine 15-35 rei; duga pitanja 35-100 rei i vie. Novinari bi trebalo da postavljaju u okviru svog reda govorenja samo jedno, jasno formulisano pitanje, kako bi sagovornici razumeli ta se od njih trai. Novinari bi trebalo da naprave uvod koji se odnosi na samu nameru postavljanja pitanja kada intervju poinje i kada se blii kraju kako bi sugerisali sagovornicima i sluaocima/gledaocima ta mogu oekivati u narednom segmentu programa (otvaranje ili zatvaranje intervjua). Budite utivi i ne pourujte odgovor. Tiina izmeu kraja pitanja i poetka odgovora nekada moe da ima odlinu dramaturku funkciju. Nauite i da produktivno utite. Pitanja sa upitnim reima (ko,ta, gde, kada, kako, zato, koji, koja, koje, iji, ija, ije, koliki, kolika, koliko, kakav, kakva, kakvo) su klasian nain postavljanja novinarskih pitanja iji je cilj traenje informacije, ili objanjenja. Neophodno je potovati

Pimer za uvod u pitanje: "- <i prvo pitanje koje bismo mu postavili pred Boi, - dakle .. sumirajui proteklu godinu <izmeu Boia <i Boia> - *jeste* - Kako je zadovoljan sa..ovim razgovorima".

72

Primer za da li pitanje: "(...)- da li ste tada mislili na Vaseljenski sabor -s obzirom da se oni dosta .. *retko* odravaju?"
Primer za pitanje sa imperativom: -"Povucite nam paralele -molim Vas!" Primer za deklarativno pitanje: IR: " -Sa dolaskom .. gospodina V. za .. episkopa S. .. naglo je .. krenula obnova Frukogorskih manastira*. -Vi ste na .. -kada ste hirotonisani -u svojoj uvodnoj besedi ste upravo *sebi* postavili kao jedan od *zadataka* obnovu vere na Frukoj gori, obnovu monatva i obnovu .. manastira." IE: "-Da , tano je e'.. " (IE nastavlja obrazlaganje stava izreenog u pitanju)

Primer pitanje sa obrazloenjem:


"-Y e' Nedavno je u Pragu odrana deseta skuptina Y Evropske konferencije crkava -na kojoj je prisustvovala i delegacija srpske pravoslavne *crkve*. -Y Da podsetimo .. e' stotinu crkava sa vie od tristotinemiliona lanova su ulanjeni u .. Evropsku konferenciju crkava i jo jedan podsetnik ; -to su nekatolike crkve. -Y Na .. *ovoj* konferenciji je govoreno posebno i o dogadjajima u Jugoslaviji. -Stoga bismo zamolili episkopa b. gospodina .. I. B.

novinarsko pravilo 5 w: informacija nije celovita ukoliko ne sadri odgovor na pet pitanja ko, ta, kada, kako i zato. Od govorne situacije zavisi koju upitnu re bi trebalo upotrebiti u pitanju, a na koje upitne rei e novinari sami dati odgovor uvodei/obrazlaui pitanje koje postavljaju. Da li pitanja, novinari bi trebalo da postavljaju veoma selektivno, uglavnom kao potpitanja iji je cilj da sagovornik/ca dodatno objasni moguu nedoumicu koju je izazvao nejasnim odgovorom. Medijski intervju ne sme da podsea na sudsko unakrsno ispitivanje u kojem se sagovornicima ostavlja jedino mogunost da odbiju, ili potvrde novinarov/kin stav iskazan u pitanju. U medijskom intervju se ne preporuuje upotreba imperativa u pitanju. Deklarativna pitanja bi trebalo postavljati samo u situacijama kada novinari ele da citiraju sagovornike, ili program institucije koju sagovornici predstavljaju sa namerom da izazovu njihovu reakciju i komentar. Deklarativna pitanja markirana su ogranienjima koja namee govorna situacija (tema, sagovornik, mesto intervjua). Ukoliko IR ima provokativan stav koji bi mogao biti dobar izazov za sagovornika da na njega reguje, tada je upotreba deklarativnog pitanja sasvim opravdana. Pitanjem sa obrazloenjem novinari bi trebalo da otvaraju intervju i zaponu novu temu u okviru intervjua. Obrazloenje bi trebalo da sadri najavu teme i sagovornika. Tema se moe u okviru obrazloenja najaviti: (1) navoenjem materijalnih podataka; (2) podseanjem na ono to se ve zbilo; (3) najavom onoga to bi trebalo da se dogodi; i (4) citatom relevantnim za temu intervjua. Analizirajmo primer pitanja sa obrazloenjem sa leve strane lista, ono je organizovano u 6 faza: I faza: informie o odigranom dogaaju (Y e' Nedavno je u Pragu odrana deseta skuptina Y Evropske konferencije crkava); II faza: informie sluaoce da je subjekt intervjua SPC uesnik dogaaja (na kojoj je prisustvovala i delegacija srpske pravoslavne *crkve*); III faza: daje osnovne podatke o organizatoru i uesnicima dogaaja da bi sluaoce ubedio u znaaj dogaaja o kojem se govori u intervjuu (.. e' stotinu crkava sa vie od tristotinemiliona lanova su ulanjeni u .. Evropsku konferenciju crkava i jo jedan podsetnik ; -to su nekatolike crkve. ); IV faza: obrazlae zato je dogaaj odabran za predmet intervjua (Y Na .. *ovoj* konferenciji je govoreno posebno i o dogadjajima u Jugoslaviji.); V faza: predstavlja sagovornika i obrazlae njegovu kompetentnost da odgovori na pitanje koje sledi (Stoga bismo zamolili episkopa b. gospodina .. I. B. koji je bio lan nae delegacije);

73

-koji je bio lan nae delegacije -Y da nam .. kae -ta je zakljueno -i o emu je govoreno - kada je re *o* naoj zemlji?"

VI faza: postavlja 2 pitanja da bi sluaoce informisali o (1) rezultatu dogaaja uopte (ta je zakljueno); (2) i o delu dogaaja koji je veznan posebno za domovinu sagovornika i slualaca (-i o emu je govoreno // -kada je re *o* naoj zemlji?"). Pitanja bez obrazloenja ne bi trebalo upotrebljavati na poetku intervjua i nove teme ve u okviru zapoete teme kao potpitanje iji je zadatak da se prethodni odgovor dodatno objasni, da se pojaa znaaj podatka koji nije dovoljno istaknut u odgovoru, da se izvuku dodatne informacije. Diskursne partikule svojstvene samo razgovornom jeziku, kojima se signaliziraju uestvovanje u razgovoru i praenje njegovog toka (o, aha, ajde, bome, jelda, ccc), ne upotrebljavaju se u medijskom intervjuu. Osim navedenih, ostale diskursne partikule su selektivno dopustive, samo u sluajevima kada ukazuju na odreeni tip odnosa novinara prema prethodnom odgovoru sagovornika (neslaganje, kontinuitet, diskontinuitet, mesto u nizu, zakljuak, ili elja da se preuzme red govorenja). Intervju bi trebalo uvek da otvore novinari. Ukoliko se intervju emituje u ivo, novinari ga otvaraju pozdravljanjem, zatim prelaze na prvu temu intervjua; ukoliko je unapred snimljen, novinari intervju otvaraju pitanjem sa obrazloenjem u kojem se sadre podaci o prvoj temi intervjua. Zatvaranje intervjua mora biti prepoznatljivo i sagovornicima i sluaocima. Sagovornicima bi trebalo u pre-zatvaranju novinari da nagoveste da je odgovor koji sledi poslednja prilika da se kae ono to se smatra najbitnijim i time zakljui intervju. Pre-zatvarnje je neophodno u dugim intervjuima. Zahvaljivanje je veoma pogodan nain pravog zatvaranja intervjua. Novinari bi trebalo sagovornike da oslove to preciznije u otvaranju i zatvaranju intervjua, i, ukoliko je intervju dui, na poetku svake nove teme kako bi podsetili sluaoce ko je gost i dali priliku onima koji su se u emisiju ukljuili kasnije da saznaju osnovne podatke o sagovornicima. U emisijama informativno-politikim, obrazovnim, naunim koje obrauju ozbiljne teme, novinari ne bi trebalo da intimiziraju sa sagovornicima i oslovljavaju goste na naine primerene razgovornom jeziku neinstitucionalnog tipa (sa ti, nadimkom, samo linim imenom), bez obzira na to da li se poznaju od ranije i privatno. Posebnu panju novinari bi trebalo da obrate na oslovljavanje verskih slubenika, lanova kraljevskih porodica, diplomata i slino poto se modeli razlikuju od laikog oslovljavanja. Novinari bi trebalo uvek da potuju (Leeov) princip utivosti i (Griceov) princip kooperativnosti, bez

Primer za pitanje bez obrazloenja:


"-Da li je bilo .. ranijih godina zvaninih i nezvaninih pojedinanih pokuaja -da do pomirenja dodje ? "

Primer za upotrebu diskur-snih partikula u pitanju: IE:


"(...)- svi mi hriani kao .. lanovi *crkve* .. &(-koja jeste telo Hristovo)& .. doivljavamo .. *svake* godine na ovaj dan .. kroz .. pre svega molitveni .. bogoslubeni .. liturgijski, svetosavinski ivot nae crkve." IR: "- Ali .. ljudi u svojoj svakodnevici doivljavaju ga i na jedan obredni nain ... "

Primer za zatvaranje intervjua: IR:


"-Vae visokopreosvetenstvo , <gospodine I> , hvala Vam na razgovoru i na intervjuu -koji ste dali za Radio Novi Sad." IE: "-Nema na emu ."

74

obzira na tip i cilj intervjua. Novinari odreuju kada i koji (ako ih ima vie), sagovornici e preuzeti svoj red govorenja/ukljuiti se u razgovor. Novinari odreuju koliko dugo e trajati red govorenja sagovornika. Novinari daju sagovornicima prepoznatljiv signal za preuzimanje reda govorenja (oslovljavanje, intonacija, dua pauza nakon iskaza u obliku suda, red govorenja u formi upitne reenice). Ukoliko u intervjuu koji se emituje u ivo intervjuisana osoba prekorauje vreme unapred utvreno za trajanje intervjua, ili eli da na kraju otvori novu temu novinar/voditelj ima pravo da prekine sagovornika na primer reima: na alost moramo se ovde zaustaviti/ na alost vreme intervjua i emisije istie/ za sada samo ovoliko otvoriemo raspravu o ovoj temi u narednom terminu iste emisije/ hvala vam lepo imamo jo samo toliko vremena da emisiju zakljuimo i odjavimo ekipu.... Paljivo sluajte sagovornika, postavite potpitanje ako vam neto nije jasno u odgovoru, jer to e ostati nedoreeno i sluaocima/gledaocima. Pitanja koja nije preporuljivo postavljati: Recite nam neto o sebi?; I na kraju ako vas neto nismo pitali, a vi biste eleli da kaete, sada imate priliku.; Ja vas ne bih pitao/la ali javnost se zanima, pa bismo zato eleli da nam neto kaete ipak i o toj aferi.; Dok smo se dogovarali za ovaj intervju rekli ste mi pa sad to objasnite i naem auditorijumu.. Gledajte intervjuisane osobe u oi kada im se obraate, nikada ne treba zaboraviti da je intervju interakcija. Nije preporuljivo intervjuisati svoje dobre prijatelje jer nemate kritiku distancu prema njima i imate veoma mnogo podrazumevanog znanja o njima to va intervju moe uiniti nedovoljno informativnim i suvie privatnim. Kada je va sagovornik osoba sa kojom ne biste eleli ni na ulici da vas neko sretne kako razgovarate nije uputno da auditorijum to primeti. Imajte na umu da sigurno deo auditorijuma smatra da je ta osoba prava, pozitivna i interesantna za javnost. Moete se ne slagati sa stanovitem takvih osoba, ali ne moete biti agresivno neizbalansirani i neprijatni tokom intervjua. Ukoliko se intervju snima na kraju razgovora novinar obavezno treba da proveri kvalitet snimka pre no to napusti mesto snimanja.

Za razliku od novina za elektronske medije vai pravilo 4Cs : correctness, clarity, conciseness, color (Mallette, 1990, 112).

Intervjuu kao osnovnom novinarskom anru posvetili smo vie panje jer smatramo da su savladavi intervju novinari nauili veliki deo zanata posebno oni koji su se opredelili za elektronske medije, stoga smo intervju kao anr osvetlili iz ugla radio prezenteacije. Prilagoditi intervju novinskoj ili TV prezentaciji ne zahteva izrazito mnogo otklona od predstavljenog modela. Novine imaju pogodnost to se

75

uokvireno mogu citirati najznaajnije rei sagovornika i na taj nain ih istai u odnosu na celokupan intervju. Ukoliko je intervju predug saimanjem teksta prepriavajui njegove delove moe se postii dinamika. Pitanja koja nisu najbolje postavljena lako se preformuliu za pisani tekst. Uobiajeno je da se pre objavljivanja novinski intervju da na autorizaciju intervjuisanoj osobi. Radijski intervju je markiran jednodimenzionalnou ovog medija. On je izrazito auditivni medij tako da prenosi samo zvuni deo konteksta intervjua, a vizuelni ostavlja imaginaciji slualaca. Smatra se da dobar IR ovu injenicu stalno ima u vidu i usmerava intervju tako da olaka auditorijumu razumevanje razgovora. Stoga empatie i sa sluaocima i sa sagovornikom i istovremeno slua ta i na koji nain odgovara IE. Na osnovu reenog moe se zakljuiti da u radio intervjuu ne bi trebalo da bude mnogo podrazumevajueg. Uesnici radio prezentacije stoga uglavnom objanjavaju sve to bi inae vizuelna komunikacija pruala sagovorniku u drugim okolnostima. Ponaaju se kao da su i sami lieni vizuelne komunikacije. Praksa ukazuje da IR stalno imenuje IE kada preuzima red govorenja, jer nije dovoljno uesnike u radio intervjuu predstaviti samo na poetku, valja ukljuiti i meunajavu i odjavu intervjua. Radio intervju bi trebalo da bude kratak i dinamian. Radiofoninije je ako se dugi intervjui segmentiraju u manje celine. Tako ga auditorijum lake prati. Oekivano je da jezik radio intervjua bude standardan, uz izostavljanje specijalizovane leksike i skraenica. Brzina govorenja umerena kako bi prosean slualac imao vremena da jo na fonetskom nivou prepozna re, a zatim u kontekstu izgovorenog, razume njeno znaenje u toj prilici. Istovremeno, teko je pratiti i sporo govorenje sa dugim pauzama. Radio je medij kojem ne odgovaraju tiina, oklevanje i monotonija. Algoritam radijskog intervjua pogledati u Odeljak 4. Za razliku od radio intervjua TV intervju ima sliku koja auditorijumu daje utisak odreene atmosfere (domaa, hladna, topla, konvencionalna, nekonvencionalna...). To se postie pre svega scenografijom. Voditelji TV intervjua imaju dodatnu potekou to im je zbog prirode medija oteana interna komunikacija sa tehnikom i intervjuisanom osobom posebno kod ivog programa (dostavljanje pitanja auditorijuma u toku emisije, prekidanje gostiju ukoliko odue sa odgovorom, koordinacija sa tehnikom kada se eli ubaciti neki snimak za ilustraciju ili reklamni blok, muziki spot itsl). Dobrom reijom se ti nedostaci mogu otkloniti. Kod TV intervjua, posebno ukoliko je vie gostiju u studiju, vrlo je vano da se svaki put kad neko od gostiju pone da govori pojavi njegovo ime na ekranu, bez obzira da li je voditelj oslovio sagovornika ili ne. TV intervju ne trpi duge monologe ni u pitanju niti u odgovorima.

76

TELEFONSKA ANKETA
Radio Beograd 1997. (N-novinar; T.S.-telefonski sagovornik) 1. N: Dobar dan. T. S.: Eh, dobar dan. N: Eh, dobar dan. T.S.: Ovde Zdravko iz Kragujevca. N: Zdravo Zdravko. T. S.: E, ovako. Ono to ree onaj malopreanji tvoj sagovornik etrdeset sedme i tako to. To u svakom sluaju nije sluajno, jer se pojava vanzemaljaca i to uglavnom u Americi, pogotovo iskljuivo u Americi moe vezivati za hladni rat iz tog doba, i sad ta su oni hteli da postignu sa svojim javnim mnjenjem to je neto drugo, ali u svakom sluaju vezano je za hladni rat. A...A... N: Izvini, sad to u da te prekinem ,aa, posle e da nastavi... T.S.: Ajde. N: Ali, samo moram da te ispravim. Nije samo u Americi. Evo, ja imam ovde jedan podatak iz oktobra 89-te godine u Sibiru u mestu Varanje pojavljuju se svemirci koji su ak uzeli, uzeli neke uzorke tla kako izvetava tadanja sovjetska agencija TAS, aa, i sada da ne itam dalje, ali... T.S.: Da, da... N: Hou da kaem da nije samo u Americi. T.S.: Dobro, nisam mislio samo, ali osamdeset posto uglavnom je bilo u Americi. N: Da, da, da. T.S.: E, u svakom sluaju (pauza)...da postoje vie civilizacije od nas to je jasno kao dan. Milslim, ak je izlino i priati o tome. Normalno da postoje. Ali ja isto sumnjam koliko bi njima kontakt sa nama bio zanimljiv. Kao na primer nama kontakt sa mravima. Mi moemo gledati i prouavati zbog nekih drugih stvari, ali kontakt sa mravima i nije ba neka zanimljivost. Zna.(pauza) A to se tie njihovog, aa, pojavljivanja na zemlju oni u svakom sluaju dolaze, ali isto sumnjam da dolaze onako kako mi to mislimo da bi oni trebali da dolaze. Znai, mi mislimo da dolaze nekim svemirskim brodovima, i ta ja

Radio i TV intervju je omiljeni medijski anr novih, dinaminih i niskobudetnih stanica, stoga ovaj anr treba dobro savladati. IZJAVA Izjava je intervju bez pitanja. To je najkrai dijaloki medijski markiran anr. Izjave novinarima daju najee samo javne linosti koje su se nale u nekim izuzetnim situacijama i povodom znaajnih dogaaja kada bi trebalo brzo i efikasno medijski delovati. U takvim okolnostima IR je statusno daleko ispod IE i potpuno nebitan kao uesnik u intervjuu. Kada IR uzima izjavu - postavlja pitanja, ali ih kasnije u montai izbaci i emituje samo jednu izmontiranu celinu kao zaokruen odgovor. U nekim kulturama u kojima radio i TV, posebno u vestima, neguju brzu smenu kratkih rubrika, izjava je est medijski izraz (u SAD na primer: Cohen, 1989, 437; Edwards i Freeman, 1994). Zbog nametnutog vremenskog ogranienja u montai se izbacuju IR pitanja i ostavljaju samo najznaajniji delovi IE odgovora. U TV emisijama vesti, potpie se ime IE pod izjavu (ne najavljuje se spikerski) da bi se utedelo TVvreme. ANKETA Anketa je mehaniki zbir izjava ili kratkih intervjua sa sluajnim, najee anonimnim uesnicima koji odgovaraju na isto pitanje. Obino se snima na nekom javnom mestu (ulica, stadion, pijaca). Ukoliko se anketa snima za TV trebalo bi veoma oprezno odabrati mesta. Naime u pozadini anketiranih osoba ne bi smela da stoji neprestano samo jedna jedina prodavnica, ili logo neke poznate firme, bilbord sa reklamom nekog proizvoda jer e se tada vaa anketa emitovana, na primer, u okviru informativno-politikog programa, protumaiti kao implicitni ekonomsko-propagandni program to etiki kodeks zabranjuje. Anketa se uvek montira pre emitovanja. U montai se bitno skrauju i pitanja i odgovori. Ostavlja se samo ono to e IR posluiti u emisiji kao ilustracija za temu o kojoj e govoriti, na primer, sa gostima u studiju. Redosled govorenja anketiranih je takoe plod IR montae. Nema pauza, pogrenih poetaka, preklapanja, jer se sve to u montai izbacuje da bi anketa bila to kraa i efektnija. Anketa bi trebalo da poslui kao glas javnog mnjenja, mada je to u sutini montirani glas naroda. U anketi je IR apsolutno dominantna osoba u interakciji, jer ne samo da odabira ko e govoriti i ta e govoriti, ve i ko nee govoriti. Montaa omoguuje manipulaciju iskazima tako da je anketa, iako u mnogim medijima omiljen anr, u sutini veoma provokativan i persuazivan komunikativni dogaaj. Primer ankete snimljene na ulicama Beograda povodom kontramitinga decembra 1996. (N=novinar; R=reporter; U=uesnik/ca u anketi) N1: A sada ete uti kako su uesnici mitinga za Srbiju u Beogradu doiveli ovaj skup.

77

znam... Ne verujem...Pre bih rekao da oni dolaze nekim uzvienim nainom putovanja. Znai tamo se dematerijalizuju pa se ovde stvore, neka telekineza, neka telepatija, ili tako neto. Jer, aa, sa materijalnim nainom putovanja moe putovati do neke granice, a posle toga ne. Zna, tako da (pauza)...savremenije, naprednije civilizacije nisam siguran da bi koristile primitivan nain putovanja kao to ga mi koristimo. N: Da li misli da meu ljudima moe postojati neki vanzemaljac? T.S.: Eee, misli, znai meu nama da je neko od njihovih? N: Da, da, da. A da mi, a da mi to ne znamo. T.S.: Da, pa isto sumnjam. Jer, zna, i ako bi bilo to, bilo bi to da nas ta civilizacija nas neto pijunira, ili znai radi takvih nekih ciljeva, a oni to vrlo dobro mogu i bez toga. N: Dobro, i da te na kraju pitam sad kada si ve... T.S.: Ajde... N:...spomenuo amerikance na poetku, aaa, aa, u vezi sa filmovima, aa, a nekoliko filmova od kojih je mislim najpoznatiji film Dan nezavisnosti... T.S.: Da, da, da... N: .... koji se bavi zapravo invazijom vanzemaljaca na planeti Zemlji. Od njih nas brane Sjedinjene Amerike Drave. T.S.: Da, e pa, zna kako to oigledno Holivud je iscrpeo sve teme 60-tih i 70-tih. Kao to, mislim...Te teme su se ve iscrpljene pre trideset godina i sad se ponovo vraaju na to, tako da isto, nedostatak nekog...ideje... N: Mate? T.S.: Ideje.Ideja, da, ja mislim da je u pitanju, kao to je eto vidi Mirotvorac. Mislim da je tema iz 72-ge, 68-me kao rusi,srbi hladni rat.Dobro, tad je bilo samo rusa (smeh)...hladni rat. Znai ponovo te stare teme. Znai verovatno nedostatak ideja. N: Hvala ti na... T.S.: Ja...To je prastara tema. Nuklearne bombe na Ameriku. I, ta ja znam. To je stvarno i, i, i...deci ve smeno ja mislim. N: Hvala ti lepo za ovaj razgovor i prijatno.(muzika ide) 2. N: 11.24. Dobar dan. T. S: Dobar dan. N: Izvolite. T. S: Ja sam Anton, prezivam se Lovri.

U1: Miloevi mislim da je rekao sutinu i ono to je najbitnije u ovom trenutku za nau Srbiju i za nau Jugoslaviju da joj treba mir i stabilnost, rad i red. U2: Pokazao je da je jak i sposoban i da ima ko da ga voli i zato da ga voli. U3: Miloevi je pokazao pravu sliku srpskog naroda kroz ono to je rekao. Izrazio je miljenje srpskog naroda, a narod je opet izrazio podrku Miloeviu. U4: Govor je bio super. Bio je odlian. Sve je bilo O.K. Samo koalicija je bila toliko drska i toliko bezobrazna da je, da je to straobalno, da je to sramota za Beograd to ima takvu opoziciju. Kod nas takve opozicije nema, nit je ikad bilo, niti bi dozvolili da je ikad i bude. R1: A odakle ste? U4: Ja sam iz Krte njive. U5: Doao sam na miting kod naeg Slobe Miloevia. Odlino na ptredsednik govorio je. Svaka mu ast. Vladar na poten ovek. U6: Miting je bio velianstven. Doli smo da podrimo naeg predsednika koji je zasluio, koji nas vodi da...u...u svet, mir, slobodu. Zato smo doli da ga podrimo. Hoemo nau Srbiju, neemo niko drugi da nam vlada. U7: Sve to je kazao, odlino je kazao. I tano je kazao. I da nije njega mi bi plivali u krvi. Danas on jedini je ovek koji se bori za zakonitost u ovoj zemlji. On je jedini nas spasao od ruenja, od unitenja, jer je sve bilo spremno da se Srbija uniti, da se rasturi, kao to se rasturila Jugoslavija cela, da se rasturi i Srbija tu nama. U8: Sluao sam veeras govor Slobodana Miloevia. Mislim da je bio prilino...ne prilino-jasan. Jasno je kazo...aa...da su institucije tu, da je pravo demokratije svakog onoga, ali da ima mesto za obraanje i za reagovanje u sluaju nepravilnosti, on je...on stoji iza toga. Ako je negde nepravilno, da to treba da se otkloni, ali u odreenim i nadlenim institucijama. U=IE (uesnik/ca u anketi = intervjuisana osoba) nema nikakvih prava jer je anonimna osoba i nikada ne prisustvuje montai, odnosno nema mogunosti da svoj montirani iskaz odobri, ili ne odobri za emitovanje. U klasinom intervjuu IE ima mogunost da se brani, ili ak da ne odgovori na pitanje za koje smatra da moe da ugrozi njegov/njen pozitivni imid. U telefonskom razgovoru nezadovoljni odnosom IR sluaoci ukljueni u radio/TV program mogu da prekinu vezu. Nasuprot tome uesnici u anketi nemaju nikakvu mogunost da utiu na emitovani materijal. Anketa ukoliko ne sadri oprena miljenja o problemu nije dobra. Telefonska anketa (podanr ankete) sa direktnim ukljuivanjem slualaca u program, pre svega radija, TV za tako neto nije dovoljno atraktivan medij, predstavlja danas omiljeni anr lokalnog radija. Za ovakvu anketu novinari bi trebalo posebno dobro da se pripreme. Da osmisle temu i pripreme mogua pitanja.

78

N: Anton Lovri? T.S: Da. N: Dobro. T. S: Pozdravio bih decu i, i prijatelje. I, imao sam susret sa vanzemaljcima. N: I vi ste imali susret? Odlino. T. S: Da, i to u Ljubljani, u mom stanu. N: U Ljubljani? T. S: Da. A pre toga u, u Lj... u luci, aa, luci Lovra, kod, kod, kod Splita. N: Mhmmm. T. S: Da... N: (pokuava da zadri ozbiljan ton) Recite mi kako je taj susret izgledao? T. S: Pomalo udan, ali doivljaj kao doivljaj simpatian. Naime prvo su mi se pojavili, vanzemaljci, aa, visoki, jedna ena, bele kose, sa sedom kosom, belom kosom od, aa, sredine, aa, temena, pa do ramena i dola je iz letelice elipsastog oblika koja je pre toga bila jedna svetlea kugla, aa, aa, ljubiaste boje, u prvi mah ljubiaste boje, i koja je izronila iz vode, iz Jadrana. To je bilo u Lovri. N: Mmm. T. S: Sedamdeset i neke godine. N: Dobro. T. S: A ovo e biti pre jedno, pa, aa, khm, to e biti negde...(dua pauza) 5-6 godina tako e negde bit, aa, kugla rumena, znai isto boje crvene, tako ista oblika, koja je ula kroz terasu zatvorenu, na, u mom stanu u Ljubljani, gde mi je bila, ivi biva ena. N: Moete li samo malo da odmaknete slualicu od usta, aa... T. S: Moe, moe to da ne. N:...zn..aa, pretpostavljam da bismo vas onda malo, malo bolje i jasnije uli. Aa, nastavite. T. S: Onda su make skoile na mene. Maak Mia sijamac, bivi, sad je ve pokojni, i maka Mira, domaa evropska maka... N: Uplaeni? T. S: ...uplaili su se i skoio mi maak Miko na prsa, a maka Mira ispod nogu. N: Mhmm. Znai, znai ovako: uesnici su vaa supruga, vi, maak Miko, maka Mira... T. S: I maka Mira... N: ...i... T. S :...koji su taj doivljaj doiveli zajedno samnom, i to uopte nije bila fantazija, jer ja to ne fantaziram, nego priam ivu istinu, jer koliko mi je poznato, jer make ne mogu da

Telefonska anketa ne sme da se svede na puko ispunjavanje termina u nedostatku boljih sadraja. Istraivanja su pokazala da postoje 3 tipa telefonskih anketa: (a) nagradne igre slui za promovisanje medija; (b) pokai ta zna mediji pruaju ansu marginalcima da se iskau, voditeljeva uloga je da isprovocira sluaoce da priaju viceve, glume, pevaju itsl; (c) ispovedaonica - radio je takozvani topli medij, kuni prijatelj kojem se mogu saoptiti i najvee intimnosti, od njega traiti savet od lekarskog pa nadalje, umesto psihijatra i ispovednika treba okrenuti broj svog omiljenog radija; (e) glas naroda radio prua ansu marginalnim grupama da kau ta misle o svemu i svaemu od politike do sporta, to je najbezbolniji nain da doe do pranjenja nagomilane socijalne energije bez ikakvih posledica po drutvenu stabilnost. Ameriki teoretiar Crtisell ovako je definisao funkcije ukljuivanja slualaca u program. Na taj nain prua se prilika sluaocima da (1) iskau miljenja marginalnog i atipinog karaktera, ona za koja radio u uobiajenim terminima nije otvoren. (2) Zatim, daje im ansu da se javno eksponiraju, da budu barem na kratko medijske linosti. IR u ovom sluaju nije u dijalogu sa odreenom osobom ve je samo podstie da peva, pria viceve ili govori o sebi i slino. Uobiajen nain takve upotrebe auditorijuma je u radio kvizovima, raznim pogaalicama, nagradnim igrama. (3) Kontak emisija im prua, na kraju, mogunost i da se ispovedaju. Sluaoci ele da priaju o nekim svojim potrebama, da dobiju savet ili panju. IR smatraju prijateljem kojem priaju o svojim problemima. Sluaoci zanemaruju injenicu da govore pred mnogobrojnim auditorijumom, gube oseaj stida i neprijatnosti vizuelne interakcije sa nepoznatim osobama. Posebno, ukoliko se osoba redovno javlja u odreenu emisiju i sa IR glasom se gotovo srodila tada je njihov dijalog gotovo intiman. Funkcija radija je u ovom sluaju fatika (u smislu koji ovom pojmu daje R. Jakobson) i na neki nain terapeutska, a telefonski intervju gubi osobine institucionalne komunikacije i prelazi u telefonsko askanje. Kontakt emisije su najpopularnije u lokalnim radio stanicama. Kada se telefonska anketa poklapa sa terminom emisije tada se to naziva Kontakt emisija Kontakt emisija ili kontakt program. Drugi termin je kod nas uobiajeniji s tim to se izjednaava znaenje pojmova emisija i program. Kontakt emisija je telefonski intervju sa sluaocima o odreenoj temi koji se emituje u ivo. esto se kombinuje sa gostima u studiju. Ovo je jedini medijski anr u kojem je trea strana (auditorijum) obavezno direktno ukljuena u institucionalnu interakciju sa IR i IE. Ovakve emisije stvaraju iluziju (podvukla D.V.) da je radio, medij dvostruke, povratne komunikacije, da potvrdi, takoe, kako odreena stanica, ili kanal ima svoju vernu i mnogobrojnu publiku i da je ta publika sposobna da razume i odgovori na poruku koju medij alje (Crisell, 1994, 189). Praksa pokazuje koliko je

79

fant...fantaziraju zajedno sa ovekom. N: Dobro. A, recite mi gospodine... T. S: One su imale isti doivljaj. N: ...gospodine, gospodine Lovriu, recite mi molim vas, aa, da li ste imali neki...(sagovornik upada u re novinaru) razgovor. T. S: Onda, onda mi se ena bacila levom rukom i sakrila me i rekla: Pustite ga, on je moj mu! To je moja biva ena, Milijana Bokovi, koja ivi, ako hoete da znate, na Met...(nerazgovetno), u Ljubljani. N: Dobro. A recite mi...recite mi... T. S: (neto ubacuje dosta nerazgovetno)...koja je isto bila... N: Jesu... jesu li oni vas napali na neki nain, pa vas ona branila? T. S: Nisu napali, nego samo se pojavila ta kugla, i bili su miroljubivi. Moda me hteli i da pozovu, da idem sa njima, da me dematerijalizuju, i tako dalje... N: Mmm... T. S: ...da prenesu. N: Mhmm... T. S: Moda je to bilo iz neke rakete, ta ja znam, a to (nerazgovetno)...pravi doivljaj. A to je bilo kao to sam rekao, bilo je u Lovri, kod Splita. N: Dobro, hvala vam, hvala vam gospodine Lovriu. T. S: Nema na emu. N: Hvala vam, zanimljivo iskustvo. T. S: To je moj doivljaj. N: Hvala vam, prijatno. T. S: Prijatno.

to samo iluzija. Radijska realnost, kontakt emisija sasvim je drugaija. Svaki kanal pa i svaka emisija, ima odreeni uski krug slualaca koji se uvek javljaju telefonom u emisiju. Istovremeno, u prosenoj kontakt emisiji duine 60 minuta, ukoliko se u program ukljui samo deset osoba, radiofonski je utisak da su se telefoni usijali i da je nebrojeno slualaca na talasnoj duini ba tog radija. Zato elektronski mediji rado koriste ovaj anr. U pitanju je ustvari statusna komunikacija u kojoj je IR dominantniji nego u klasinom intervjuu. Retki su u medijskoj praksi voditelji-novinari (IR) koji su dovoljno u pozitivnom sadejstvu (respon-constructive - termin koji uvodi Crisell, 1994, 190) sa sluaocima da ne bi upali u zamku ovog izrazito sloenog medijskog anra. IR ima mo, ali i odgovornost da na licu mesta, najpre, odabere sa kim e razgovarati, a sa kim nee, zatim, odluuje u kojem trenutku e prekinuti razgovor, bez obzira da li to drugoj strani odgovara ili ne, i na koji nain e to uraditi. U telefonskom intervjuu sa nepoznatim osobama IR u mnogo manjoj meri obraa panju na ouvanje njihovog pozitivnog imida, takoe u mnogo manjoj meri se dri uobiajenih pravila lepog ponaanja. IR esto kri veinu Leechovih maksima koje ine princip utivosti. Kontakt emisiju moemo posmatrati i kao radijsku inverziju (Crisell, 1994, 199). Nije samo program za sluaoce ve je program koji realizuju sami sluaoci, dakle koriste radio i aktivno (kao uesnici u intervjuu) i pasivno (kao publika).

TV jo nije usavrila prezentaciju direktnih ukljuenja tako da je radio tu u velikoj prednosti. Pandan u novinama bi bile rubrike meu nama ali tu nedostaje komunikacija medijpublika. Savet: bez dobre pripreme i organizatora programa koji e proveravati telefonske pozive ne uputati se u avanturu telefonskih anketa. PANEL DISKUSIJA Panel diskusija, ili okrugli sto, u stvari je intervju u kojem istovremeno uestvuje vie sagovornika i raspravlja o istoj temi. Panel diskusije su, uobiajeno, za razliku od polemike, smirenije, u njima ne uestvuju intervjuisani sa izrazito oprenim miljenjima. Novinari-voditelji upravljaju raspravom, prozivaju uesnike pitanjima i trude se da istovremeno govori samo jedna intervjuisana osoba. Ukoliko se emituje u ivo iz studija, predvia se mogunost da sluaoci ili gledaoci postavljaju pitanja. Za razliku od kontakt emisije, u panel diskusiji sluaoci se ne ukljuuju direktno u program telefonom. Pitanja saoptavaju organizatorima. Oni prave selekciju i formuliu pitanja na nain koji je prilagoen emitovanju, zatim ih predaju novinarima. Novinari pitanja ponovo selektiraju i postavljaju ih sagovornicima u ime auditorijuma. Na ovaj nain trei u

80

interakcijskoj medijskoj intervju situaciji, auditorijum, postaje na posredan nain (indirektni) uesnik u komunikaciji ali po odluci novinara. Panel diskusija se uglavnom po duini poklapa sa terminom emisije.

POLEMIKA Polemika podrazumeva vie sagovornika koji misle razliito o istoj temi. Cilj ovog dijalokog anra, zasnovanog takoe na intervjuu, jeste da se auditorijumu prui, pre svega, dobra medijska igra sa puno kontroverznih odgovora, ali i ponaanja uesnika, koja su esto na granici drutveno pozitivno vrednovanih konvencija. U polemici je ponekad cilj sagovornika da o drugim uesnicima stvore negativan imid pred auditorijumom. To je rat reima (Plenkovi, 147). Beskompromisna borba miljenja uz puno emocionalnog i neracionalnog. Uvek postoji opasnost da u polemici izostane dijalog i tolerancija, da meu intervjuisanima paralelno teku monolozi i ekscesna jezika ponaanja. Intervjuisani se uglavnom ne dre pravila da najvie jedna osoba govori u isto vreme. esta su prekidanja i preklapanja. Deava se da u veoma estokim polemikama voditelji izgube ulogu onih koji rukovode raspravom i preuzmu je najglasniji i najagresivniji polemiari. Retko se predvia da u tako komplikovanoj komunikacionoj situaciji uestvuje i auditorijum. Polemika uobiajeno ispunjava ceo termin predvien za emisiju u kojoj se objavljuje. esta su i prekoraenja termina trajanja emisije ukoliko se polemika jako razvije. Elektronski mediji rado neguju polemike u programu jer one, poput ute tampe koja die tira u novinskim izdavakim kuama, podiu sluanost i gledanost radio i TV stanicama.

RAZGOVOR U razgovoru uesnici nadograuju intervju situaciju tako to se gubi razlika izmeu intervjuera i intervjuisanih. Razgovor je prava dijaloka forma u kojoj uestvuju najee samo jedan/na IR i jedan/na IE. esto se IR i IE poznaju od ranije. IR i IE su strunjaci za odreenu oblast i meu njima postoji uglavnom saglasnost u pristupu temi. Nema statusne razlike, niti nadreenog poloaja IR u odnosu na IE. Stoga je razgovor manje formalan od intervjua. Odlikuje ga spontanost i tolerantnost. IR ne postavlja samo pitanja ve iskazuje svoje stavove, formira argumente, debatuje sa IE. Redovi govorenja se smenjuju tako da povremeno prelaze liniju institucionalne interakcije i ulaze u sferu spontanog govora sa preklapanjima, upadicama, odobravanjima tipa podrke mm, aha, je l da. Pitanja

81

u razgovoru nisu nikada napisana i itana. Uglavnom je re o polupripremljenom razgovoru, to znai da se IR i IE unpred samo dogovore o temama o kojima e razgovarati. Sluaoci se retko ukljuuju posredno, ili neposredno u razgovor. Razgovor je uvek dug i uobiajeno je da se poklapa sa duinom trajanja emisije u kojoj se emituje. EMISIJA Emisija se koncipira u zavisnosti od konteksta doba dana i konteksta medija (lokalni, regionalni, nacionalni). Informativne emisije uobiajeno imaju dnevni ritam emitovanja. Jutarnje se zasnivaju na najavama dogaaja za predstojei dan, one odgovaraju na pitanje: Da li je svet isto mesto ovoga jutra kao to je bilo sino kada ste otili na spavanje? Centralne dnevne informativne emisije odgovaraju na pitanje: ta se dogaalo dok smo bili na poslu? Veernje informativne emisije sumiraju dan. Poetak i kraj emisije moraju biti najefektniji, od poetka zavisi da li e sluaoci/gledaoci ostati do kraja na istom talasu/kanalu; a od kraja da li e nas i sutra potraiti u isto vreme. Emisija mora imati dinamiku i ritam. Prelazi izmeu blokova povezani meunajavama, a rubrike ujednaene duine. Uobiajeno je da prilozi ne budu dui od 3 minuta. Vreme trajanja emisije se mora potovati u sekund. Problem vremena se reava rezervnim rubrikama koje mogu a ne moraju biti emitovane. TV emisije su pre svega pokretna slika, pa tek onda re. Osoba koja ita ili govori u centralnoj emisiji vesti na TV a gledaoci ne vide to o emu ona govori je promaila medij. Kamera mora biti na dogaaju sa reporterom koji se javlja direktno u program. Od televizije se a priori oekuje da bude sa kamerom na licu mesta. Ukoliko to nije u stanju veliko je pitanje da li informaciju bez slike treba i objaviti sem kada je u pitanju neka vest od izvanrednog znaaja. Jezik televizije je kratak, dinamian, jednostavan i dramatian, bez opisa, jer slika je tu da nadomesti imaginaciju neophodu radijskoj publici. Stoga je neophodna dobra saradnja novinara i kamermana. Oni moraju da misle i rade kao tim. U TV vestima poseban oprez potreban je kada se koristi arhivski materijal. U informativnom programu ako se slikom iz video dokumentacije pokriva izvetaj dopisnika na primer iz Pariza neophodno je naznaiti da je to arhivski materijal. Manipulacija slikom je isto toliko ne etina kao i manipulacija reima, govor mrnje se podjednako odnosi i na sliku i na jezik. Medijska publika veoma brzo prepoznaje obmanu, a medij gubi kredibilitet i poverenje auditorijuma.

82

*Jednom reju voditelj vesti mora biti osoba kojoj se veruje. Ni jedan TV voditelj koji ima i malo ambicija nee sebi dozvoliti da vodi veernji TV Dnevnik, a zatim Kviz ili neku zabavnu emisiju. Dobar voditelj je pre svega dobar novinar. (Paul Cleveland, ABC News, London). *Ne zanimaju me voditeljispikeri koji kao glumci samo dobro i lepo itaju vesti to vestima smanjuje vrednost. Mnogi od njih ne znaju ni ta itaju. Vesti moraju da saoptavaju voditelji-novinari oni znaju o emu se radi i zato imaju mnogo vie kredibiliteta. Harry Radliffe, CBS News

VODITELJI U elektronskim medijima voditeljstvo je izrazito vaan element koji doprinosi dobrom/loem imidu radio ili TV stanice. Ograniavamo se u ovom praktikumu na voenje informativnog programa, mada veina ovde navedenog vai i za voditelje u kulturno-zabavnim emisijama. Nain voenja uslovljen je kontekstima, pre svega kulturnim kontekstom i kontekstom medija/emisije. Ameriki voditelji su spontaniji od evropskih. Kod nas Radio B92 u informativnim emisijama, pre svega Noniku, sledi ameriki model (tako na primer voditelj kae: vest za laku no, moja omiljena danas je.....). Ameriki voditelji se stalno smee pa i dok izveatavaju sa ratnih podruja, evropski su uvek ozbiljni i kada izvetavaju sa karnevala u Veneciji. Od voditelja pa i od spikera oekuje se da u saoptavanju vesti ne unose osobenosti svog karaktera, od njih se okuje da govore sa autoritetom osobe koja zna i koja se razume u ono o emu govori. U gotovo svim prirunicima za novinarstvo naglaava se kako je poeljno da su osobe koje saoptavaju vesti: Autoritativne, poseduju kredibilnost, jasnou u izraavanju, toplinu u ophoenju prema auditorijumu, personalnost, profesionalnost, dobar glas i arm, vie nego samo dobar izgled. Dobra je praksa da emisiju vesti vode dnevni urednici. Pre svega stoga to imaju uvid u dogaaje dana i ukoliko emisiji preti, zbog obilja materijala, da probije termin oni lako u studiju u toku emisije mogu da vre dodatnu selekciju, kao i da procene da li treba objaviti vest koja je stigla u toku trajanja emisjije. Profesionalizam u voenju informativnih emisija stie se dugogodinjom praksom. Niko nije osloboen predrasuda, profesionalci od drugih novinara razlikuju se po tome to predarasude ostave kod kue kada krenu na posao. Naime ukoliko se informacija vie kosi sa linim ubeenjima novinara, tim je sa vie respekta mora razmotriti da ne bi lini stav bio opredeljujui u odnosu na datu vest. Voditelji radijskih emisija posebnu panju moraju obratiti na glas, da ne bi odali svoj privatni stav prema dogaaju ili osobama o kojima saoptavaju, a TV voditelji o gestovima i mimici. Za voditelje se uobiajeno postavlja pitanje da li imaju radiofonian glas? Danas vie kriterijumi ta je radiofoninost nisu tako otri kao nekada. Dovoljno je da je glas sluljiv, da zvui prijateljski (kako god ovaj pojam shvati auditorijum) i jasan. O nekim posebnim karakteristikama, na primer vokala, konsonanata, akcentuacije i zvunim odlikama se ne raspravlja. Deava se ak da veoma uspeni, popularni voditelji imaju i neznatnu govornu manu, da meaju ekavicu i ijekavicu, da skrauju duine i ne poznaju u izgovoru sva 4 akcenta karateristina za standardni knjievni srpski jezik. Naravno to ne podrazumeva da su ba zato uspeni ve da modernom,

*Autoritet nije zvuk. Autoritet je znanje o onome o emu se govori i sposobnost da se sutina objasni na to jednostavniji nain auditorijumu. David Dunhil, BBC

83

*Informacija+nain prezentacije=komunikacij a

*Mucanje je kao virus kad te uhvati ne puta do kraja teksta/emisije. David Dunhill, BBC

lokalnom radiju odgovara i dinamian tip voditelja koji govori vie kao neko iz susedstva, a ne kao institucija, besprekorno, formalizovano, radiofonino, hladno. Osim toga danas moderna tehnologija pomae da se i glas kreativno doterauje. Ono to moe biti pomo u savladavanju voditeljskog zanata su sledeih nekoliko korisnih saveta koji se inae navode u veini konsultovanih pravila ponaanja za novinare velikih medijskih kua poput BBC iji pravilnik parafraziramo: Pre ulaska u studio dobro je popiti neko mlako osveavajue pie recimo cvetni aj (nana, lipa), au obine vode. Ne piti pred program u ivo gazirane sokove, jak aj (ruski), vruu crnu kafu ili vrue oslaeno mleko, alkohol. Ne ii u studio sa punim stomakom ali ne i potpuno gladni; - Ne trite do studija, biete zadihani i u takvom stanju teko da ete delovati autoritativno otvarajui emisiju; vrlo je korisno nekoliko puta duboko uzdahnuti i to pored otvorenog prozora sve vazduh; sesti to uspravnije da rebra ne pritisnu dijafragmu, bolje ete govoriti (u mnogim amerikim radio stanicama voditelji stojeki vode program u ivo u studiju i nekoliko sati); - U studio ne unosite nita sem pripremljenih tekstova ba za tu emisiju, moe lako doi do zamene papira; osim toga u mnogim studijima, iako je puenje zabranjeno, voditelji i tehniko osoblje, pogotovo malih lokalnih radija u kojima nije rigorozna kontrola, u reiji i studiju to ine uz kafu ili aj, neki usput i uinaju. To, istina je, stvara domau atmosferu, ponekad i olakava rad, posebno tokom dugih nonih voditeljskih sati, ali mnogobrojni primeri ukazuju na pogubnost ovakve navike. Najmanje opasno je da se aj ili kafa prospu po hartiji ili tehnikoj opremi to je ve nezgodno. Ono to je zaista opasno su poari esti u takvim sluajevima. - Dok u ivo vodite emisiju ne govorite sami sebi ve uvek zamislite jednu odreenu osobu kojoj se obraate biete uverljiviji; - Nita ne govorite automatizovano, bez razumevanja ta saoptavate, pa bilo to i rutinska najava stanice i tanog vremena; - ta uraditi kada se pogreno izgovori re, ime, kada se zamuca, preskoi red u itanju vesti....? Ukoliko greka nije izuzetno velika i ne utie na smisao itavog teksta treba jednostavno nastaviti dalje. Svako izvinjenje je loije reenje, poto, veini koja nije primetila pogreku, ukazujete da ste je nainili. im je pogreka nainjena to vam je opomena da vam je koncentracija popustila. Uloite dodatnu energiju, skoncentriite se, udahnite duboko, smanjite tempo i nastavite dalje. Svako uurbano samoispravljanje dovodi do sve veeg upetljavanja, gubi se nit teksta, reenice se prekrajaju u hodu i sve to auditorijumu daje lo utisak o vama kao voditelju, emisiji, stanici. - itajui tekst pre ulaska u studio obratite panju na rei koje tee izgovarate. Odmah ih zamenite drugim, u studiju e vam biti jo komplikovanije. Strana, pogotovo

84

*Isuvie puno voditelja elektronskih medija mi govori ono to ja ve vidim, a ne kau mi o emu se tu zapravo radi. Harry Radliffe, CBS News

neobina imena, razdelite na slogove i napiite velikim slovima. Na taj nain e vam biti uoljivija i lake ete ih proitati. Deava se da nakon voditeljske najave nastupi tiina, ne ekajte due od 2-3 sekunde. Najavite da e taj prilog biti spreman neto kasnije i najavite sledei. Najbolje je imati pripremljeno nekoliko dobro formulisanih izvinjenja, u trenutku kada se tehnika greka dogodi retko koja osoba moe na brzinu da smisli korektno formulisano izvinjenje. Samokontrola je za voditelje od izuzetnog znaaja. Auditorijum ne prata neprimerena ponaanja u emisijama u ivo, kao to je bezrazloan smeh, plakanje, histerine reakcije na izjave gostiju, ciku, vrisku, kijanje, kaljanje .... Institucionalna komunikacija zahteva institucionalno ponaanje, bez obzira na tip emisije. To vai ne samo za osobe u studiju ve i za tehniku u reiji. Samo dobra komunikacija izmeu voditelja i tehnike doprinosi uspenoj realizaciji emisije. Dobar trik za TV voditelje je da u uglu vesti nacrtaju znake nasmejanog ili tunog lica (tzv. Smile - , ). Prvi voditelju ukazuje da je re o vesti koju bi trebalo proitati vedrim tonom, a drugi ukazuje na svu ozbiljnost teksta koja zahteva u najmanju ruku hladnu, institucionalnu interpretaciju. Time ete izbei da vest o tekoj nesrei u rudniku proitate sa osmehom na licu. Brzina itanja informacija je veoma znaajan element razumljivosti. Broj rei u minuti se razlikuje od jezika do jezika i kulturoloki je uslovljeno. Za srpski jezik proseno u jednom minutu bi trebalo proitati 14 redova, veliina slova 12 taaka, na hartiji A4. Sve to je bre utie na razumljivost informacije, a ono to je sporije slabi dinamiku emisije. TV prezentacija bi trebalo da bude sporija od radijske, da bi gledaocima ostalo dovoljno vremena da dekodiraju (razumeju) i sliku i tekst. Iza svake logike celine treba praviti krau, a iza vesti duu pauza kako bi se ostavilo dovoljno vremena auditorijumu da zaokrui informativnu celinu vesti. Ako se u tekstu citira neka osoba direktno to posebno treba naglasiti uvodom u citat (rekao je, naglasila je, kae, istie, zakljuuje). Ukoliko je citat dui dobro je oznaiti kraj citata (to su bile rei NN, svoje izlaganje je zavrila tim reima... to su bili glavni akcenti iz govora NN). Modulacija dizanje i sputanje glasa takoe doprinosi razumljivosti informacije. Nije dobro vesti itati pevajui; u srpskom je takoe pogreno na kraju informacije dizati glas, ili to ini na neodgovarajuim mestima. Najbolja udaljenost od mikrofona je 15 cm. Voditi rauna o ukavim konsonantima (pregrt), plozivima (plamte, pesme, prie), kao i reima sa nagomilanim konsonantima (hrt, krt) kad je god to mogue, posebno u radio prezentaciji, izbegavati ih jer

85

*Ljudi jasnije govore nego to piu, stoga je dobro da ono to se napie vie lii na izgovorenu priu, tako e auditorijum bolje razumeti. Harris Watts, BBC *Urednici novina najee kau:Ne priaj mi priu, napii. Obrnimo stvar i dobiemo dobro pravilo za novinare elektronskih medija: Nemoj samo da mi napie - ispriaj mi o emu se tu radi. Elektronski mediji, Style book

ako ste preblizu mikrofonu doi e do distorzije. Distorziju ete ublaiti ukoliko se udaljite od mikrofona i ne govorite direktno u mikrofon. - Ako nemate problem u izgovaranju gore navedenih konsonanata moete se jako pribliiti mikrofonu, tada e va glas zvuati veoma intimno to koriste esto voditelji nonih programa. - Ako vam je glas sam po sebi nedovoljno glasan odgovarajuu jainu ete postii ako se vie pribliite mikrofonu. Nije dobro pojaavati glas jer postoji opasnost da bude piskav. - Za TV voditelje je vano da simuliraju kontakt oima sa auditorijumom. Meutim to moe izgledati veoma nameteno posebno kada neko izgovara bez greke, na primer, komentar od 5-6 minuta. Gledaoci dueg medijskog staa ve znaju da novinar voditelj u tom sluaju sigurno koristi teleprompter (idiot = ekran sa kojeg ita tekst gledajui u kameru). Mnogo je efektnije da se povremeno gleda u kameru (kod loginih pauza), a da se tekst ita. - U voditeljskoj najavi intervjua koji sledi ne bi trebalo da su imena intervjuera i intervjuisane osobe jedno za drugim, jer to moe auditorijum dovesti do konfuzije. - Uputno je da slika na TV ekranu krene pre i traje nekoliko sekundi, a zatim da se uje glas novinara/voditelja. Postoje najmanje dva razloga za to: (a) auditorijum e tako dobiti informacije o okruenju i moi e da lake primi ostatak; (b) drugi je veoma praktian, esto se dogaa da tehnika zakasni pri putanju trake pa je bolje da nedostaje deo slike nego li deo izgovorenog teksta. - Voditelji u najavi priloga ne bi trebalo da opisuju ono to e auditorijum videti na snimku. - Za TV voditelje je veoma vano da to vie informacija, materijalnih injenica, imena pie na ekranu, tako da ne saoptavaju oni te detalje, ve da se usredsrede na uzroke, posledice, pojave... - U najavama izvetaja voditelj ne sme prepriavati ono to je osoba rekla. Na primer: N: Ministar unutranjih poslova SN je posebno naglasio u izjavi za na TV kanal da je situacija pod kontrolom. S: Situacija je pod kontrolom, mi emo nadalje.... - Na kraju, iako se to moda i podrazumeva, vano je istai da svaka osoba treba da pronae sopstveni voditeljski stil. Ni ne pokuavajte da imitirate vae uzore, jer, znano je, ak i dobra kopija je gora i od najgoreg originala. Zahtevnije novinarske forme KOMENTAR Smatra se najsloenijim i uvek ima, bilo pozitivan bilo negativan, ubeivaki predznak.

86

Komentar daje ton novini ili radio-tv emisiji. U komentaru novinari iznose sopstveni stav, miljenje, ocenu, kritiku, ili stav medijske kue koju predstavljaju. Osnova za komentar je vest. Komentar se pie tek poto se neto dogodilo. Predvianja da e se neto dogoditi nisu najpouzdanija osnova za komentar u medijima. Vest mora biti znaajna da bi se komentarisala. Korektno je objaviti vest u celini pa je tek onda komentarisati. Na alost sve je ea pojava u naim medijima de se komentarie vest koja nije prethodno u celini, ili uopte objavljena. Neophodan je objektivan pristup u komentarisanju, iako je komentar odraz linog stava ne znai da ne treba da bude objektivna slika o dogaaju. Uobiajeno je da komentar u novinama bude relativno kratak, do 84 reda (napisan na 3 stranice A4 formata duplog proreda sa 28 redova na strani), a u elektronskim medijima do 2 minuta. Dobro je da se komentar izgovara, ali tako da ne bude verglanje napamet. S obzirom da je komentar autorska forma nedopustivo je da ga ita spiker. Sadri 3 celine: glavu, sredinji deo i zakljuak. U glavi komentara je vest, moe i izjava, ali intrigantska, udica za koju e se zakaiti komentator. Moe komentator u okviru glave ve da iznese i svoju tezu, odnosno antitezu postavljenoj tezi. U sredinjem delu komentator stvara zaplet. Rea argumente za i protiv iznesenih teza u glavi. Navodi podatke, injenice (mogu biti drutveni odnosi, uzrok pojave koji treba pronai, odgovornost koju treba tano utvrditi) poredi i objanjava. Vano je da nema mnogo optih mesta i da se sve to je optevaee odnosi na neto ili nekog konkretno. U suprotnom sve je samo prazna pria. U ovom delu dolazi do izraaja komentatorovo znanje, opta kultura i dobra obavetenost. Ovim delom pridobija auditorijum za svoje stavove. Zakljuak komentara moe imati samo jednu efektnu reenicu ili ceo pasos, ali ne vie. Dobro je da je kategorian, jasan, moe biti i aforistian ukoliko autor ima afiniteta prema toj formi izraavanja, ali ne na silu duhovit to ubija svaki komentar. Moe da bude mobilizatorski (da se pokrene akcija koja bi doprinela saniranju stanja) ili da svodi raune nekog stanja; ili da se zavri dobro odmerenim pitanjem. U svakom pogledu ne bi trebalo da bude nametljiv i moralizatorski, a posebno da ne zakljuuje mnogo iz niega. Razliiti teoretiari navode razliite klasifikacije komentara. Najtipinija je: polemiki, analitiki i humoristiki. Prema

Primer loe komentatorske vesti


panska vlada odbacuje svaku diskusiju o nezavisnosti Baskije i preti odlunim merama. (...) panska vlada se meutim sasvim suprotno ponaa kada je re o borbi protiv separatizma negde van njenih granica. Konkretno u sluaju Srbije i Jugoslavije gde meunarodna zajednica nije voljna da podri obraun sa teroristima, ime se potvruje odravanje opasne politike dvostrukih arina. U vesti nije navedeno ni kada, ni gde ni kojom prilikom je izraen dotini stav panske vlade. Nema uopte podataka o akuratnosti te vesti niti izvoru. Ukoliko je elja bila da se napie komentatorska vest onda je trebalo navesti vie argumenta i dati ime izvora ili autora komentatorske vesti. (RTS Dnevnik,19:00, 21.11.98)

87

Josipu Bikupu (1981, 107) polemiki nakon iznoenja glave zauzima suprotan stav i brani ga argumentacijom do kraja; a u zakljuku potpuno osporava tezu iz glave. Analitiki komentator razlae na segmente tezu koja je u glavi izreena i navodi argumente za i protiv, osvetljava problem sa nekoliko strana, trai uzroke, navodi posledice. Humoristiki nakon potpuno ozbiljno postavljene glave ironino i humorno se opovrgava teza, dokazuje se sve suprotno do apsurda. U ovom tipu komentara najbitnije je odrediti granicu dobrog ukusa. Najgore je kada komentar niti osuuje, niti pohvaljuje ve ni sam ne zna ta e. Takoe pogubno za komentar je triumfovanje jedne strane nad drugom, pretnja jednih drugima, podsmeh jednih nad drugim, nadmenost komentatora u iznoenju argumentacije. Komentar je zajedniki imenitelj za podanrove kao to su uvodnici, osvrti, beleke, kolumne poznatih novinara, glose, kritike, recenzije umetnikih dela (knjige, predstave, filmovi, izlobe). Komentar nekada moe da se sadri samo u naslovu vesti, ili da se komentatorski izvesti sa nekog dogaaja. Za to je potrebno imati predznanje o temi koja je predmet skupa i mnogo nezvaninih informacija. Karikatura je uvek komentatorska, to moe biti i dobro uhvaena life- fotografija. Primer za komentar Nnadnaslov kojim se u Ekspres Politici uvek najvljuje komentar sedmice Naslov Glava komentara = izjava uz stav komentatora prema toj izjavi U ovom trenutku

Medalja za teror Srbiji i SR Jugoslaviji Madlen Olbrajt ponovo preti bombama i raketama NATOA ako to bude potrebno. A moe da bude, poto je neumoljiva gospoa Olbrajt grdno zabrinuta zbog navodne srpske pretnje novom ofanzivom na Kosovu! Kome bi to ta izmiljena nova srpska ofanziva toliko zapretila na Kosovu, a da bi silna i demokratska Amerika i njen dravni sekretar, bez premiljanja, upotrebili mirovne snage NATO da, bez bilo ije dozvole, napadnu jednu suverenu zemlju? Razume se, separatistikim bandama i teroristima koji su, ta ista Amerika i njen dravni sekretar, izaslanici i ostali portparoli spasli od definitivnog unitenja, koje su oiveli i ohrabrili za definitvno razbijanje i demokratizovanje Srbije. Grubo i cinino gazei pravo drave da se obrauna sa terorizmom, najveim zlom sveta, na svojoj suverenoj i vekovnoj teritoriji, ameriki stratezi i njihovi evropski sateliti, nekada suverene zemlje i simboli evropske

Sredinji deo komentara Obrazloenje, poreenje, argumentacija, kontraargumentovanje

88

Zakljuak

civilizacije, danas su, skoro, otvoreno na strani diplomatije sile, metoda terorizma i banditizma, politike separatizma. Samo tako treba tumaiti skoro blagonaklon i sauesniki odnos perjanica zapadne, takorei, amerike, uzor demokratije prema otvorenom i maltene, hvalisavom priznanju Adema Demaija kako su, od strane terorista kidnapovani graani Srbije, kojima se izgubio svaki trag, najverovatnije pobijeni! Samo tako treba tumaiti injenicu da e u ponedeljak, francuski premijer lino uruiti nagradu koju je, dina Evropska unija dodelila Ibrahimu Rugovi, separatistikom lideru kosmetskih iptara, za Zasluge iz domena ljudskih prava! Tom istom Rugovi koji je u toj istoj Francuskoj, otvoreno priznao kako je on, ustvari, voa teroristike OVK! Da li e francuski premijer ospen lino uruiti nagradu Ibrahimu Rugovi zato to je terorizam nain borbe za ljudska prava, pod uslovom da su rtve terora Srbi? Ili, pak, zato to tako hoe ameriki sekretar Madlen Olbrajt. Miroslav 12.12.1998. str.2 Markovi, Ekspres Politika,

Primer za In memoriam
Prekjue u Beogradu Preminuo novinar Pera Zari Novinar i urednik Beogradskih Veernjih novosti Pera Zari preminuo je prekjue u Beogradu. Novinarski poziv prihvatio je kao svoju sudbinsku odrednicu. Bio je reporter, izveta, deurni u DESK-u, redaktor u Dopisnom...izvetavao iz suda, SUP-a, tuilatva. Nije nikada odbio ni jedan posao. Uivao je ugled i potovanje meu kolegama. Novinarsku karijeru nije zavrio odlaskom u penziju. Jedno vreme je radio u DESKu Nae Borbe. Redakciji Nae Borbe ostae u uspomeni kao ovek koji je nesebino podelio svoje bogato novinarsko iskustvo sa kolegama i svojim profesionalnim odnosom dao ne mali doprinos i ovom listu.

IN MEMORIJAM (nekrolog) Jedan od najdelikatnijih novinarskih anrova. Moe se smatrati i jednom od podvrsti komentara u irem smislu. Uobiajeno je da se pie o veoma poznatim linostima iz svih sfera javnog ivota. U naoj medijskoj praksi nekrolozi su, osim za poznate osobe, ustaljeni i za solunske borce i osobe zaposlene u medijima. Elektronski mediji veoma retko objavljuju nekrologe, ova forma je ea u novinama. Uobiajeno je da je nekrolog u novinama kratak i grafiki posebno oznaen. Postoje dve forme pisanja nekrologa: (a) biografski podaci; (b) lina pria tipa eseja. Prvi najee piu novinari; a drugi tip, osobe koje su saradnici, sledbenici, potovaoci preminule osobe, pa i novinari. O izuzetno znaajnim osobama elektronski mediji obino emituju specijalne emisije sa izjavama drugih poznatih osoba, zatim esejima o ivotu i delu; ako je TV u pitanju prikazuje se arhivski materijal itd.

Umetnike novinarske forme: crtica i reportaa CRTICA/DRUTVENA HRONIKA Drutvena hronika je pre svega kratka, autorska forma, gotovo iskljuivo namenjena novinama. Nema pravog modela koji bi uputio kako je napisati. Izbor teme je najvaniji. Drutvena hronika esto obrauje sitnice koje ivot znae. Osetljivost novinara na svakodnevicu,

*Kad se neto zove drutvena hronika, onda u njoj mora da

89

bude rei o neemu to moe da se desi svakom pojedincu u drutvu, osim onima zbog kojih se to i desilo. Vib

Primer za drutvenu hroniku


Tu oko nas Ja sam policajac! Nedelja pre podne. Najlon pijaca. Oko prostora gde Kinezi prodaju svoju robu, tiskaju se, uglavnom, ene. Razgledaju, merkaju, biraju, trae savet, neto se odmah i proba... Odjednom, nailazi stasit mukarac srednjih godina, ramenima razmie guvu, bez rei, rukama kri sebi put... ena, koju je skoro sruio na prostrtu robu, opominje ga: -Ne budite prosti, zato se, ovee, tako gurate? On namrgoen, zajapuren, lien dela manira i vaspitanja, nadmeno odgovara: -Ja sam policajac! ovek je bio u civilu, nije odavao utisak da je na zadatku. Raskrivi sebi put, zaronio je u izloenu robu. -Pa ta ako ste policajac, tim pre vam malo pristojnosti ne bi kodilo. -Zna ta (?!), da si na ulici, oduzeo bih ti (!) dozvolu, ide u suprotnom smeru! -Vi, gospodine, ne biste nikada mogli da pribavite dozvolu za hodanje po ulici, kad bi se ona, kojim sluajem, davala samo civilizovanim osobama odgovori ena i izgubi se u masi. On osta iznenaen valjda nije mogao da se seti koji lan kog propisa regulie ovu oblast!? B. Opranovi (Naa Borba, 29.09. 1998)

nezakonitosti koje pogaaju obinog oveka, nedae ljudi tu oko nas sa kojima oni ne mogu da se izbore jer nemaju drutvenu mo, kvalifikacija je za pisanje drutvene hronike. Drutvena hronika treba da navede auditorijum da empatie sa glavnim akterima i mobilie na akciju. Novinari koji se odlue da odreenu pojavu obrade u formi drutvene hronike moraju imati sklonost ka literarnom izrazu. Mnogi od njih su sabrali ove tekstove i objavili ih u formi knjige. Na alost ova forma zbog svoje zahtevnosti polako se povlai sa stranica moderne tampe koja sve vie uzima ureivaki model tabloida. REPORTAA U osnovi reportae lei vest (report = izvetaj), ona je odraz doivljenosti autora. Ono to reportau ini umetnikom medijskom formom jeste umetniko reanje i povezivanje podataka i injenica. Za razliku od komentara reportaa ne sme otvoreno da deluje ubeivaki, niti je mobilizatorska. Njena funkcija je da izazove emocije aditorijuma prema mnogo razliitih subjekata koji obino uestvuju u reportai. Stoga neki teoretiari poput Bikupa na primer (1981, 135) reportau svrstavaju u polifonijske novinarske anrove. Nema modela niti kliea za reportau. Ona je odraz novinarske inspiracije i uivljavanja u temu, dogaaje, aktere. Dobra reportaa bi trebalo da sadri elemente dramske radnje: uvod, zaplet, uspon, kulminaciju, pad, rasplet i na kraju poruku/pouku, ali ne moralizaciju ili naravouenije. Opasnost kod reportae je da se ne ode u patetiku ili melodramu. Novinska reportaa moe biti kombinovana fotografijama. Ukoliko dominiraju uspeno snimljene life fotografije sa nekog dogaaja, a tek ispod njih je pre komentar, onog to je fotografija u trenutku zabeleila, nego novinarski tekst, re je o foto-reportai. Reportaa na radiju insistira na audio snimcima (dobri sagovornici koji ivopisno priaju), veto montiranim i komentarisanim muzikim i drugim tonskim zapisima poput umova, tonskih efekata itd. U televizijskoj prezentaciji dodavanjem slike fokus sa audija, kod radio reportae, prenosi se na video, kod TV reportae. To praktino znai da je slika daleko znaajniji element od propratnog teksta. Autentinost slike i zvuka su aksiomi reportae. Reportaa uobiajeno traje do 30 minuta na radiju i TV, u novinama takoe ovom anru se posveuje, ako je potrebno, vie od uobiajenog prostora za prosenu rubriku. Reportaa je jedini novinarski anr koji ne nastaje u "stisci sa vremenom". Ona se radi dugo i studiozno, istraivaki. Odnos prikupljenog i upotrebljenog materijala je 1:10 pa ak i 1:100. U realizaciji reportaa za elektronske medije uvek uestvuje ekipa (terenski snimatelji, tonski

Slaba, promaena reportaa je ljubavno aputanje kroz vetaku vilicu. Vib, 1982. (uri, 2000, 309)

90

*Reportaa je subjektivni odnos autora prema stvarnosti (Slavkovi, 1983, 151).

*Ja ostajem uveren da novinar nije deko iz crkvenog hora, i da mu se uloga ne sastoji u tome da ide ispred linije, sa rukom zagnjurenom u korpu punu ruinih latica. Na zanat nije da nekome ugodimo, a jo manje da inimo nepravdu, na zanat je da dodirnemo perom ranu. Alber Londr

snimatelji/montaeri, muziki urednici, reditelji, novinari, organizatori....). Svi zajedno stvaraju audio/audiovizuelno umetniko delo. Koliko je reportaa cenjen novinarski anr govori i podatak da se na svim festivalima radija i televizije nalazi kao zasebna takmiarska kategorija. Postavlja se opravdano pitanje da li su odreene teme viene za reportau. Prisetimo li se slavnih novinara i pisaca kao to su Egon Ervin Ki, Hemingvej, ili novinar Don Ridiii setiemo se da su oni od ratnih reportaa napravili vrhunska umetnika dela svetske knjievnosti. Sportske reportae su omiljeni tekstovi italake publike, jer joj doaravaju atmosferu dogaaja bez koje je svaki rezultat tek manje ili vie dobra cifra. Putopisna reportaa je prava knjievna forma u kojoj su se uspeno ogledali mnogi pisci od Crnjanskog i Andria pa do izuzetnih novinara kao to je to bio Milan Kovaevi, najpoznatiji televizijski autor reportaa kod nas - setimo se njegove antologijske serije Karavan do sada neprevaziene u umetnikom i medijskom izrazu. Reportae iz svakodnevice obinih, malih ljudi poseban su izazov jer se novinarima postavlja zadatak da otkriju temu koja e zainteresovati auditorijum, pobuditi njegova oseanja, navesti ga na empatisanje sa linostima u reportai. To nije ni malo jednostavan zadatak. Mnogo je lake napraviti reportau o velikoj temi poput pomenutih o ratovima ili putopisa iz malo poznatih krajeva. Upravo je u tome sutina izazova za novinare sklone istraivakom radu van redakcije i unapred organizovanih institucionalizovanih dogaaja (sednica, konferencija, kongresa...). Mnogi novinari svoje reportae objavljene u novinama kasnije su preradili u zbirke i tampali kao knjige. Uputno tivo u kojem se analiziraju reportae Kia, Hemingveja, Rida je Novinarska radionica Duana uria, odeljak o reportai.

ISTRAIVAKO NOVINARSTVO Istraivako novinarstvo nije nastalo i izdefinisalo se kao poseban nain rada novinara sedamdesetih godina sa Votergejtiv aferom kako esto teoretiari medijske metodologije navode. Podsetimo da se, na primer, reportaa kao jedan od najstarijih i temeljnih zahtevnijih medijskih anrova zasniva na istraivakom novinarstvu. Pravilnije bi moda bilo istai da je istraivako novinarstvo metoda kojom se dolazi do veoma medijski atraktivnih sadraja znaajnih za javnost. Ono to bismo danas mogli da izdvojimo kao trend je specijalizacija novinara istraivaa na otkrivanju razliitih drutvenih kontroverzi i devijacija, najee malverzacija

91

izvlaenjem dobro uvanih informacija od teko dostupnih izvora. Njihov motiv je da javnost ima pravo da zna i da sve to je od javnog interesa mora biti predmet medijske panje. Istraivako novinarstvo podrazumeva dugotrajan, mukotrpan rad sa neizvesnim krajem. Pretraivanje arhiva, internet sajtova, itanje publicistike, razgovori sa drugim novinarima, strunjacima, specijalistima za datu oblast, zatim osobama koje najee nisu odmah spremne da daju relevantnu informaciju, ili su jako raspoloene za razgovor ali ubrzo se uvia da one u sutini nita znaajno nemaju da kau. Istraivako novinarstvo podrazumeva mnogo orsokaka i samo jedan pravi put do istinske informacije. Osnovna opasnost kod istraivakog novinarstva je da se krene tragom novinarske patke i utroi mnogo vremena da bi se dolo do saznanja da je informacija bila podmetnuta. Na alost u naem drutveno-politikom i kulturnom kontekstu teko da e se redakcija odluiti da izdvoji osobu koja bi zatim provela mesece radei na samo jednoj temi bez izvesnosti da e je i dovesti do kraja. Koraci: (1) Utvrditi temu koja je od javnog znaaja. Malo se o njoj zna, a mnogo nagaa u kuloarima. (2) Saznati to vie o tom problemu, ui u strunu terminologiju, obavestiti se ko se bavi tom oblau, ko su mogui javni izvori informisanja (3) Pregledati pre svega medijsku arhivu, a zatim i ostalu, obavestiti se kako se o tom problemu i da li se uopte pisalo u nekim drugim zemljama slinog kulturnog konteksta pregledati statistike godinjake, ako je to potrebno i druga slubena dokumenta i publikacije sudska arhiva je takoe dobar izvor (4) Sainiti spisak osoba sa kojima bi trebalo obavezno razgovarati, a sa kojima po mogunosti. Nai kontakt osobe koje e vas sa njima povezati. (5) Sainiti prvu skicu koja e sadrati sve za i protiv argumente teze koju u prvom razmatranju teme novinar/ novinarka misli da bi trebalo zastupati. Utvrdi ta jo nedostaje, sebi definisati nedoumice i mogua reenja. (6) Nastaviti traganje za novim izvorima informacija i nakon tih razgovora redefinisati prvobitnu skicu. Dileme podeliti sa kolegama novinarima u iju strunost imate veliko poverenje. Uporediti iskaze razliitih izvora, stratifikovati ih, odvojiti bitno od nebitnog. Odrediti osobe za intervju. (7) U istraivakom novinarstvu intervjui su dugi neformalni razgovori sa informantima to ne znai da nisu temeljno pripremljeni. Veinu tih razgovora nikada neete iskoristiti ali e vam oni otvoriti put

92

ka novim informacijama i posebno drugim izvorima. Te razgovore obavezno treba snimati i posle veoma paljivo nekoliko puta presluavati. Iskustvo ui da su vane injenice esto zamaskirane u nekoj sasvim obinoj i na prvi pogled nevanoj prii. U amerikoj medijskoj praksi istraivakog novinarstva uobiajeni su takozvani isledniki intervjui u kojima je sasvim legitmno postaviti pitanje tipa Moete li mirno da spavate nakon svega? Da li vas je sramota? i to snimati ak skrivenom kamerom. Evropski standardi nisu otvoreni za ovakve metode jer se smatra da svako ima pravo da iznese svoje vienje problema, a posebno da se niko ne sme smatrati krivim dok se to ne dokae formalnim putem na sudu (pravilo je precizirano u svim evropskim novinarskim kodeksima). (8) Anonimne izvore citirati, kao to smo ve pisali u odeljku o izvorima informisanja, samo kada nema druge mogunosti. (9) Nekada je neophodno raditi i u tajnosti. Poznate su situacije kada su se ameriki novinari zapoljavali na odreenim radnim mestima (zatvor, srednja kola za koju se smatralo da prodaje diplome, bolnica koja tajno trguje organima, ludnica za koju se pria da maltretira i eksperimentie na tienicima, staraki dom koji manipulie sa imovinom svojih onemoalih stanara itd) da bi na kraju u prvom licu napisali izvanrednu novinarsku priu. U naem drutveno-politikom kontekstu je malo verovatno da biste mogli na taj nain da doete do dobre rubrike, ali vredi katkad pokuati. Jedna izvanredna doktorska disertacija ija tema je bila poloaj radnika tree smene nastala je upravo tako, ba u Vojvodini, to se istraivaica sociolokinja zaposlila u fabrici i radila pola godine sa radnicima tree smene s tim da niko nije znao da je ona tu zapravo kao naunica. Najvanije pravilo ovakvog poteza je da ne smete svojim postupcima, dok radite inkognito, ugroziti niiji ivot, naravno ni svoj, niti dovesti u zabludu i navesti time moda i na krivino delo nekog ko ne zna va pravi identitet. (10) Kada ste sve viestruko proverili i sigurni ste da vas niko nije izmanipulisao tada odredite novinarski anr i ponite da radite na prikupljenom materijalu vodei rauna o kontekstu medija, kontekstu anra i teme. Nastojte da budete korektni, izbalansirani, jasni, drite se centralne teme bez puno digresija koje optereuju i uvek imajte na umu etiki kodeks ali i krivini zakon.

93

Logike greke Veina loih novinarskih tekstova, posebno komentara, pada na prvoj stepenici - logikim grekama. Stoga je neobino vano da tekst uvek prvo bude logiki ist i misaono jasan, zatim da se gramatiki uredi, a na kraju ostaje stilsko doterivanje. Tek tako izbruen moe pred medijsku publiku. Neke od najeih logikih greaka u medijima Autori: Mirjana Petkov i mr ore Pavievi 1. Lana dilema opis: Dat je ogranien broj opcija (obino dve), dok je njih zapravo mnogo vie. primer: Oni koji u ovim tekim trenucima nisu stali uz nas, jasno su pokazali da su protiv nas. pobijanje: Prepoznaj date opcije i pokai da postoje i druge.

2. Argumentum ad ignorantiam (Argument iz neznanja) opis: Nedostatak dokaza uzima se kao dokaz za suprotnu tvrdnju. primer: Odluno tvrdim da on nije dao saglasnost ili nalog za bombardovanje. Lino sam pretraivao dokumentaciju i nisam naao nijedan dokument koji bi ukazivao na to. pobijanje: Pokai da tvrdnja moe biti istinita/lana iako ne znamo da li to jeste ili nije.

3. Slippery Slope (Klizava strmina ) opis: Da bi se pokazalo kako je neka tvrdnja neprihvatljiva, pokazuje se da iz nje sledi niz neprihvatljivih posledica (Ako sama tvrdnja P i nije tako loa, tvrdnja Q koja iz nje sledi je prava katastrofa ). primer: Ako je predsednik lagao o svom privatnom ivotu, kako tek lae kad su u pitanju krupnije stvari. pobijanje: Pokai da oekivana loa posledica ne mora slediti iz navedenog uzroka.

4. Argumentum ad baculum (Argument batine, pozivanje na silu) opis: Sagovorniku se skree panja na neprijatne posledice koje e uslediti ukoliko ne prihvati nau tvrdnju. primer: Direktor je u pravu. Ukoliko ga ne posluamo, poslae nas pred disciplinsku komisiju. pobijanje: Prepoznaj pretnju i pokai da ona nema veze sa

94

istinitou tvrdnje koja nam se nudi.

5. Argumentum ad misercordiam (Argument iz milosra) opis: Sagovroniku/sluaocu se sugerie da prihvati nau tvrdnju iz saaljenja. primer: Posle svih nedaa koje je pretrpeo, na narod nije zasluio jo i iskljuivanje iz meunarodne zajednice. pobijanje: Prepoznaj poziv na saaljenje i pokai da on nema veze sa istinitou tvrdnje. 6. Argumentum ad hominem (Napad na linost) opis: Napada se osoba, a ne argument 2 varijante: (a) napada se pozicija u kojoj se neka osoba nalazi; (b) napada se sama osoba. primer: (a) Ne moe nam o vaspitanju govoriti neko ko sam nema dece; (b) Govorite nam o tetnosti puenja, a sami ste pua. Pobijanje: Pokai da ono to se odnosi na osobu nema veze sa istinitou stava koji iznosi. 7. Pozivanje na autoritet opis: Za razliku od citiranja, ovde se radi o pozivanju na autoritet onda kada: (a) osoba nije autoritet na odreenom podruju; (b) postoji neslaganje eksperata na odreenom podruju, a navodi se samo jedno miljenje; (c) osoba koja je autoritet stav ne iznosi ozbiljno (ali se, ironina je). primer: I na poznati pisac XY smatra da prihvatanje zahteva OUN ne dolazi u obzir. pobijanje: Pokai da: (a) citirana osoba nije autoritet na podruju koje je u pitanju; (b) postoje i suprotni stavovi meu ekspertima u podruju. 8. Prebrza generalizacija opis: Broj navedenih sluajeva nije dovoljan da bi se izveo zakljuak. primer: Taj narod nas mrzi. Koga god smo pitali, svi su iznosili negativne stavove prema naoj zemlji i naem narodu. pobijanje: Pokai da je uzorak suvie mali i po mogunosti pronai sluajeve koji ukazuju na suprotan zakljuak. 9. Post hoc ergo propter hoc (Posle toga, dakle zbog toga; sluajna korelacija) opis: Vremenski sled se zamenjuje uzronim sledom. primer: Za haotino stanje u gradu treba kriviti novu gradsku vladu. Nakon to je izabrana, zabeleen je znaajan porast kriminala.

*Postoji udesna snaga u izgovorenoj rei... J. Konrad

95

pobijanje: Pokai da je korelacija sluajna time to e pokazati: (a) da bi posledica nastupila i da je navedeni dogaaj izostao; (b) da posledica ima neki drugi uzrok

10. Postojei ali beznaajan uzrok (Greka irelevantnosti) opis: Za neki dogaaj se navodi uzrok koji je prisutan, ali je beznaajan u odnosu na druge uzroke. primer: U osudi Hitlera ide se predaleko. Zaboravlja se da je tridesetih godina zaustavio inflaciju i smanjio stopu nezaposlenosti u Nemakoj. pobijanje: Pronai uzrok dogaaja koji je znaajniji od navedenog. 11. Kompleksni uzrok opis: Navedeni dogaaj ima vie uzroka, a pominju se samo neki. primer: Do rata je dolo zbog ekonomskog kraha. pobijanje: Pokai da je za objanjenje dogaaja potrebno navoenje vie uzroka.

12. Petitio principii (Begging the question) opis: Tanost zakljuka se ve pretpostavlja. primer: Ne moe biti govora o napadakom ratu. Na narod je u svojoj istoriji uvek vodio samo odbrambene ratove. pobijanje: Pokai da zakljuak ne moemo prihvatiti zato to su pretpostavke iz kojih se on izvodi nedokazane. 13. Greka kompozicije opis: Ako delovi neke celine poseduju odreenu osobinu, tvrdi se da i celina poseduje tu osobinu (i obrnuto). primer: Uvek se govori o razornosti atomske bombe, a zaboravlja se da su obine bombe jo razornije. U II svetskom ratu su nanele vie tete nego nuklearne bombe. pobijanje: Pokai da navedena osobina pripada delovima, ali ne i celini (ili obrnuto). 14. Greka ekvivokacije opis: U istoj tvrdnji jedna re se upotrebljava u dva razliita znaenja. primer: Stalno istiu kako je rukovodstvo nae partije bogato. Istina je da smo najbogatiji, a to bogatstvo je narod koji nas podrava i koji nam veruje. pobijanje: Uoi razliita znaenja rei i pokai da time to ukazuje na drugo znaenje govornik izbegava problem.

96

15. Potvrivanje konsekvensa opis: Svaki argument koji ima sledei oblik: Ako A onda B B Dakle A primer: Poloila je ispite. Videli su je u Budvi, a znam da su joj roditelji rekli da e ii na more ukoliko da uslov na fakultetu. pobijanje: Pokai da je posledica koja je u pitanju (B) mogla da nastane i delovanjem nekog drugog uzroka, a ne samo A. 16. Negacija antecedensa opis: Svaki argument koji ima sledei oblik: Ako A onda B. Ne A. Dakle ne B. Primer: Da mu otac nije uskratio izdravanje, ne bi postao kriminalac. Pobijanje: Pokai da bi se B moglo dogoditi i ako se A ne bi dogodilo (B moe da ima i neki drugi uzrok).

Snaga, sloboda i odgovornost medija Cenzura predstavlja, naizgled jednostavan mehanizam zabrane javno/institucionalno pisane i izgovorene rei. U sutini u sebi sadri veoma komleksne mehanizme funkcionisanja vlasti i odnosa vlasti prema okruenju. Cenzura eksplicitno ukazuje na stepen otvorenosti jednog druta za postojanje i javno iznoenje razliitih miljenja. U razliitim prirunicima ova re se razliito definie, na primer u Oksfordskom reniku cenzor je: 1. Jedan od dvojice sudija u starom Rimu koji je vodio nadzor nad javnim moralom; 2. Zvaninik koji je imao dunost da pregleda knjige, asopise, drame itd., pre objavljivanja, da utvrdi da ne sadre nita nemoralno, jeretino ili uvredljivo ili tetno za dravu; 3. osoba koja u vreme rata pregleda linu korespondenciju i iz nje izbacuje delove koji su vojna tajna (prema Keetovi, 1998,17). Prema Leksikonu novinarsta (1979, 24) cenzuru vre dravni organi, a u nekim zemljama i crkva, politike organizacije, vojni organi itd. Cenzura moe biti preventivna i suspenzivna. Preventivna podrazumeva pregledanje tampanog materijala pre objavljivanja, a suspenzivna reagovanje cenzora i stavljanje autora pod udar zakona nakon to je neto objavljeno (praksa

Cenzura moe da odjekuje unutar nas, da se naseli u naem ja, da nas uhodi, kao privatni sekretar koji nas stalno podsea da ne smemo otii predaleko. Unutranji cenzor nas upozorava da je previe toga u igri na ugled, naa porodica, naa karijera, na posao, zakonski postupak protiv nae kompanije. Zbog njega utimo kao zaliveni, drhtimo, uvek dva puta promislimo i sve to uz osmeh. Dord Orvel

97

Zakona o javnom informisanju iz 1998).

98

Cenzura podrazumeva kontrolu celokupnog komunikacionog prostora koja moe biti administrativno sprovedena ali i deo podsvesnog reagovanja osoba koje se bave komunikacijama tako to unapred ograniavaju sopstveno delovanje smatrajui da je uputnije samocenzurisati javnu re nego isprobavati dokle see mo administrativnih cenzora. Teoretiari i praktiari oduvek su se sporili oko razloga za cenzuru odnosno razloga protiv nje. Najee se navodi da je cenzura zatita prava i sloboda drugih ljudi. S tim u vezi je i odluka Evropskog suda za ljudska prava (jul 1986.) na osnovu koje javne linosti moraju da toleriu vie kada je re o javnim komentarima njihovih aktivnosti (Keetovi, 1998, 26). Sloboda informisanja suava se najee zbog javnog interesa. Na osnovu toga Vlada Republike Srbije donela je pozivajui se na Zakljuke Savezne i Republike Skuptine Uredbu o posebnim merama u uslovima pretnji oruanim napadima NATO pakta naoj zemlji. Donesena je 9.10.98. a prestala da vai 22.10.98. godine. Na osnovu Uredbe 13.10.98. zabranjeni su dnevni listovi Danas i Dnevni telegraf; 15.10.98. dnevni list Naa borba. U lanu 8 Uredbe propisana je zabrana sredstvima javnog informisanja da preuzimaju ili emituju delove programa, odnosno programe ili tekstove stranih sredstava informisanja kojima se deluje protiv nae zemlje, iri strah, panika i defetizam ili kojima se negativno utie na spremnost graana na ouvanje integriteta Republike Srbije i SR Jugoslavije, zabranjuje im se da slino ine i u svojim programima. Uredba je dakle trebalo da titi javni interes. Kritiari Uredbe su navodili da ona ne titi javni interes ve da je lan 8 Uredbe direktno u suprotnosti sa lanom 3 i lanom 46 Ustava republike Srbije u kojima se zabranjuje cenzura. Drugi razlozi za cenzuru su na primer: bezbednost drave; zatim naruavanje javnog reda i mira; uvredljivi, nepristojni i pornografski sadraji; irenje nacionalne i rasne diskriminacije; i drugi vidovi pre svega politike propagande koja se kosi sa zvaninim politikim i ideolokim stavovima; predrasude i dezinformacije; kao i dravne, vojne, slubene i poslovne tajne; posebna drutvena situacija (oruani sukob). Nekoliko kljunih pitanja bitno odreuje problem cenzure: Da li vlada pokazuje paternalistiki odnos prema svojim graanima potcenjujui ih? Da li vlada koristi pametna i pozitivna sredstva za kontrolu moi medija u ime drutvene kontrole, nacionalnog napretka i opteg dobra? Da li je moda politika cenzura jednostavan, cinian nain kojim vlada eli da sauva mo guei u medijima glas opozicije? (prema Bojd, 1994, 169)

99

Iskrivljavanje Iskrivljavanje slike o dogaajima uvek se radi pod pritiskom na autore izvetaja ili reportae. Ti pritisci mogu biti spoljni i unutar samog medija (urednici, direktori). Iskrivljavanje je esto produkt i autocenzure. Poznati britanski komunikolog Denis Mek Kvejl uoio je u medijima 4 naina iskrivljavanja slike o dogaajima: 1. akcenat u izvetajima je na akciji, konfliktu i pojedincu; 2. odabira se jedan segment dogaaja, a ostali zanemaruju; 3. upotrebljavaju se stereotipi i imenovanja (etiketiranja) strana u konfliktu, najee manjinskih i marginalnih grupa i ena; 4. stvara se efekat staklenog zvona za dogaaje koje su pokrivali mediji; to su uglavnom dogaaji koje su mediji isprodukovali.

Senzacionalizam Predstavlja medijsko naduvavanje dogaaja. Tanije kada se u medijima nekom dogaaju daje vei prostor nego to je objektivno njegov informativni znaaj. Uz reeno obino ide i neprimerena oprema medijske prezentacije (naslovi sa velikim slovima preko cele prve strane, fotografije, uestanost emitovanja vesti o dogaaju u elektronskim medijima itd). Senzacionalizam osuuju svi etiki kodeksi.

Dobar ukus Ne bi trebalo zaboraviti da svaka tragedija, a mediji najvie vole da izvetavaju ba o tragedijama, ima uesnike koji su deo medijskog auditorijuma. Reporteri smatraju da tragedije treba opisati do tanina, posebno ukoliko se time podie tira ili poveava sluanost i gledanost, nasuprot njima osobe koje su neposredno doivele tu tragediju smatraju da je to direktno meanje u njihovu privatnost. Kljuno je pitanje koliko daleko reporteri smeju da idu a da ipak ostanu medijski atraktivni i zadre dobar ukus? Podsetimo da mnogi etiki kodeksi zabranjuju, na primer, do detalja opisivanje saobraanih nesrea ili kriminalnih nasilja, ubistava, silovanja. Posebno se vodi rauna da se porodica rtava zatiti i potedi medijske kampanje. Na alost ne uvek uspeno. Privatnost Stalna dilema novinara i urednika je kako pomiriti privatnost i legitimni javni interes da se dogaaj zabelei i prezentuje auditorijumu, a pri tome se ne padne u zamku voajerizma. Jedna od kljunih dilema je da li treba objavljivati fotografije paparaca (fotoreportera koji su na

100

nelegalan nain snimili poznate linosti van njihovog javnog pojavljivanja). Jasno da one podiu tira tabloida, to jest da se ovaj tip takozvane ute tampe zasniva upravo na fotografijama paparaca. Dokle god postoji trie spremno da plati visoku cenu za takve fotografije i eventualno sudsku nadoknadu linosti koja se smatra oteenom zbog objavljivanja fotografija, dotle e paparaci i opstajati. Ovom tipu fotoreportera nije nakodila ni afera oko pogibije ledi Di, niti mnoge druge. Kod nas se uglavnom ovakvi sadraji prenose iz strane tampe. Malo je domaih reportera koji se bave ovim tipom fotografije, osim toga treba imati u vidu da je nae trite siromano tako da nema novina koje bi mogle da plate pravu, atraktivnu paparaco fotografiju. Nije samo fotografija kontroverzna i tekstovi su esto na ivici uljudnosti i dobrog ukusa. Protiv takvih medijskih natpisa postoje institucionalizovani mehanizmi za zatitu privatnosti kao to su Krivini zakon i Zakon o javnom informisanju, i naravno etiki novinarski kodeksi.

Unutranji pritisci na novinare Svakodnevno u svom radu novinari se susreu sa razliitim pritiscima. Neki od njih su objektivne prirode a drugi su institucionalnog tipa. Borei se sa njima na alost mnogi od njih prerano posustanu. Ukoliko smo pre ulaska u profesiju upoznati sa onim to nas oekuje bolje emo pripremiti na odbrambeni sistem. Duina rubrike novinari su najee ogranieni duinom teksta ili trajanjem rubrike. Pitanje selekcije materijala predstavlja katkada pravu nonu moru. Deava se da nakon urednikog skraivanja autor ne moe ni da prepozna sopstveni prilog. Tada treba odluiti da li e dati dozvolu za objavljivanje. ta se gubi, a ta dobija objavljivanjem ili ne objavljivanjem? Postavlja se pitanje i kompetencije. Ima li pravo novinar da titi svoje autorstvo ili je urednika stvar konana verzija i oprema teksta? Sve navedeno su pitanja koja novinari esto postavljaju sami sebi, odgovor na njih kontekstualno je uslovljen. Ukoliko smo ubeeni da je rubrika veoma znaajna tada emo se boriti za njeno medijsko vreme i prostor. Ukoliko uspemo da ubedimo urednike verovatno emo to uspeti i sa auditorijumom. Vreme za pripremu novinari, posebno reporteri elektronskih medija uvek su u stisci sa vremenom. Rubrike moraju biti pripremljene za emitovanje neto ranije, barem pola sata pred poetak emisije (prema pravilima nekih medijskih kua i vie). Kada se prati dogaaj u kontinuitetu i izvetaji objavljuju u vie informativnih emisija u elektronskim medijima tada se odrede segmenti dogaaja koji e se za koju emisiju obraditi. Novinari koji izvetavaju za dnevne listove imaju odreeno vreme kada se zakljuuje broj do kojeg tekstovi moraju biti predati urednicima.

101

Samo izuzetni dogaaji, koji imaju prioritet za objavljivanje, mogu stizati na uredniki sto u poslednjim trenucima pred emitovanje, pa ak i u toku trajanja emisije. Nije dobro dozvoliti da se doe u veliki klin sa vremenom jer tada i najstabilnije linosti rade pod velikim optereenjem i u kontinuiranom su stresu to doprinosi greenju. Greke ne moraju biti novinarske mogu biti i tehnike to, ukoliko se dogode, ne umanjuje informativni debakl. Podseamo da novinari dele tree mesto na listi najugroenijih zanimanja upravo zbog toga to rade u stalnom stresu i esto neadekvatnim terenskim uslovima (prema uri, 1997, 461). Selekcija uslovljena je kontekstom medija. Na televiziji e urednik pre pustiti u program storiju o karnevalu u Riju nego priu o starim osobama koje ive u prihvatilitu i nedostaju im lekovi i bolja nega. Dakle to je rubrika za elektronske medije vizuelnija i radiofoninija ima vie anse da ue u emisiju. to je novinski tekst atraktivniji pa i senzacionalistikiji ima bolju prou. To ne znai da uvek treba ii linijom manjeg otpora. Vano je medijskoj publici ponuditi istinsku temu koja kopa ranu, a ne samo atraktivnu. Rejting sondae itanosti, sluanosti i gledanosti koliko god da su stimulativne toliko mogu biti i kontraproduktivne. Utiu na ureivaki kolegijum da radi profita snize kriterijume informativnosti i prilagoavaju medij ukusu auditorijuma koji nije uvek pravo merilo kvaliteta. Posebno za medije koji informaciju iznose na trite kao robu i od njenog plasmana zavise, pre svega, ekonomski. Robovanje rejtingu moe da bude pogubno jer e esto morati da kre temeljne novinarske principe. Istovremeno samozadovoljstvo dobrim plasmanom moe isto tako pogubno da deluje na kreativnost i traganje za novim. Jedan od kliea je da tim koji pobeuje ne treba menjati u medijima uvek treba tragati za novim. Reklama veliki oglaivai esto ele da utiu na ureivaku politiku. Tome se novinari u startu moraju suprotstaviti, jer je to poetak kraja njihove medijske nezavisnosti. Novinari i spikeri u elektronskim medijima prema svim kodeksima ne bi trebalo da saoptavaju informacije i itaju reklamne poruke, ili recimo rade zabavne emisije jer time gube kredibilitet u informativnom programu i obrnuto, ako ele da budu voditelji zabavnih emisija voenje informativnog programa samo moe da im oduzme popularnost. Takvim urednikim zahtevima treba se suprodstaviti na poetku novinarske karijere. Svaki autor mora izgraditi sopstveni medijski imid. Ukoliko je jednog dana na reklamama, a sutra u vestima od personalnosti nee ostati nita. Ukoliko je to mogue, mada u malim lokalnim medijima sigurno da nije, valjalo bi se izgraivati u jednoj oblasti koju e novinar pratiti kontinuirano. Tada se polako ulazi u sutinu i stie kredibilnost i kod auditorijuma a

102

nakon toga i kod urednika. To znai da rubrike takvih autora retko mogu biti uredniki preraivane, a time i sami novinari stiu samostalnost. Specijalisti za pojedine oblasti (skuptinski izvetai, strunjaci za bankarstvo, privredu, poljoprivredu, spoljnu politiku...) su uvek rado vieni u redakciji, ali na alost redakcije su retko spremne da izgrauju takvu individualnost, jer u isprofilisane autore treba mnogo uloiti, a njima se ne moe manipulisati.

103

Dodaci Dodatak 1. GRAJSOV (GRICE) PRINCIP KOOPERATIVNOSTI I LIOV (LEECH) PRINCIP UTIVOSTI

Grice formulie osnovni Princip kooperativnosti: Neka va doprinos razgovoru bude onakav kakav se trai, u momentu kada se trai prema oekivanoj svrsi i pravcu razgovora u kojem uestvujete (Grice, 1987, 58). Ovaj princip ima etiri kategorije koje opet sadre maksime i pravila na osnovu kojih se data maksima ostvaruje. Kategorije i njihove maksime su sledee: 1) Kategorija KVANTITETA a/ Va doprinos treba da bude onoliko informativan koliko se trai za odredjenu razmenu ba u trenutku kada se ona obavlja. b/ Nemojte da va doprinos bude vei no to se trai. 2) Kategorija KVALITETA Pokuajte da va doprinos bude istinit to jest: a/ nemojte rei ono to vi verujete da bi moglo biti neistinito. b/ Ne recite ono za ta vam nedostaje odgovarajui dokaz. 3) Kategorija RELACIJE Budite relevantni (ne beite od teme). 4) Kategorija MODALITETA Budite jasni. a/ Izbegavajte nejasnoe u izraavanju. b/ Izbegavajte dvosmislenosti. c/ Budite kratki. d/ Pazite na red govorenja. Griceov princip kooperativnosti je nadogradio G. N. Leech (1989, /1983/ 132) formuliui Princip utivosti (kod Vukovia, 1995, 90: taktinosti). Postoji 6 maxima UTIVOSTI 1) Maksima TAKTA (potvrdan i izraajan) a/ minimizirati tetu drugima b/ maksimizirati korist za druge. 2) Maksima VELIKODUNOSTI a/ minimizirati korist za sebe, b/ maksimizirati tetu za sebe.

104

3) Maksima ODOBRAVNJA (izraajan i potvrdan) a/ minimaliziranje omalovaavanja drugog, b/ maksimaliziranje uvaavanja drugog. 4) Maksima PRISTOJNOSTI (i izraajan i potvrdan) a/ minimalizacija uvaavanja sebe, b/ maksimalizacija neuvaavanja sebe. 5) Maksima SAGLASNOSTI (potvrdan) a/ minimalizacija neslaganja izmedju sebe i drugog, b/ maksimalizacija saglasnosti izmedju sebe i drugoga. 6) Maksima SIMPATIJE (potvrdan) a/ minimalizacija antipatije izmedju sebe i drugoga, b/ maksimalizacija simpatije izmedju sebe i drugoga. Dodatak 2. KODEKS NESEKSISTIKE UPOTREBE JEZIKA Autorka: Prof. dr Svenka Savi Kodifikacija Predlog koji ovde izlaemo zasniva se na 500 tekstova objavljenih u dnevnoj tampi, zatim analizi spontanog razgovora u institucionalnim (sud, banka, kola, fakultet, bolnica, pozorite) i privatnim situacijama u toku poslednjih 16 godina (1980-1996) zabeleen u gradskoj sredini (Novi Sad, Beograd). Izbegavanje diskriminacije prema polu osnovni je princip kodifikacije jezikog izraza. Dve su osnovne strategije u ostvarivanju ovog cilja: 1. Simetrije - uiniti i muku i ensku osobu jednako vidljivom u jezikom materijalu; Neutralizacije razlike - birati jezike izraze kojima se brie vidljivost samo jedne osobe. Sve se sugestije ovde odnose, pre svega, na jezik u slubenoj upotrebi: u masovnim medijima, na javnim sastancima i drugim oblicima javnog govorenja, zatim na jezik formulara, propisa, zakona, konkursa, obavetenja i slino iz uverenja da e iste biti iskoriene i u privatnoj komunikaciji kao deo opteg nastojanja za otklanjanje diskriminacije u jeziku i drutvu. Strategije ostvarivanja mogu biti signalizirane grafikim predstavljanjem u pisanom tekstu: razdvajanjem oblika za muki i za enski rod (kosom crtom) bilo samo na mestu gde poinje sufiks za enski rod, bilo pisanjem punih naziva, titula za svaki pol posebno: uitelj/ica ili uitelj/uiteljica. Koja e mogunost biti odabrana zavisi od duine teksta u kojem se nazivi koriste (ima smisla u duim tekstovima i u oblicima zanimanja koja nisu suvie duga).

105

Razlika izmeu funkcije i osobe koja funkciju vri moe se dosledno jeziki prikazati razliitim sintaksikim sredstvima, a ne samo izvoenjem (derivacijom) enske forme od muke, kao to smo i u primerima koje smo navodili pokazali: Stekla je titulu doktora psiholokih nauka. Doktorirala je iz oblasti psiholokih nauka. Doktor psiholokih nauka. 1. Opte preporuke Grafiko predstavljanje teksta ima znaaja za itaoca da shvati nameru o simetrinosti. Prvi sluaj je da kosom crtom razdvaja dva oblika na mestu gde poinje sufiks za enski rod: Kandidat/kinja rektor/ka dekan/ka ili dekan/ica ili punim nazivom: kandidat/kandidatkinja rektor/rektorka dekan/dekanica (dekanka) predsednik/predsednica Postupak je jednostavno ostvariti u tekstu nekog upitnika ili konkursa, a tee u duem tekstu. Preporuka: Autorima dueg teksta se preporuuje da oznae na samom poetku kako e koristiti ovakve nazive. Na primer, na samom poetku e upotrebiti obe forme nekoliko puta (bilo da su oblici imenica: studenti/studentkinje, ili zamenica: oni/one), da bi, zatim, u napomeni objasnili kako e do kraja teksta dosledno primenjivali jedno reenje (za koje se odlue): Svi studenti i studentkinje (u daljem tekstu studenti). Oni/one (u daljem tekstu one). Preporuka: Ukoliko se radi o populaciji dominantnije enskoj o kojoj se pie ili kojoj se pie, onda koristi ensku formu prvo, pa onda muku. Nije nevano ni mesto na kojem se nalaze navedena dva oblika za muki i enski rod - jedno pored drugog ili jedno ispod drugog: Penzioner/ka Profesor/ka odnosno, jednom na prvom mestu (oblik enskog roda), a u drugom sluaju mukog. Na primer u nekim formularima, upitnicima ili drugim administrativnim materijalima namenjenim iroj populaciji: supruga suprug suprug supruga Preporuka: U javnim dokumentima drati se principa da se

106

funkcije iskazuju neutralno, na primer profesura umesto profesor/ka. Na primer: bolje: do sada: predsedavanje predsedavajui pisanje zapisnika zapisniar voenje seminara rukovodilac seminara funkcija zamenika premijera zamenik premijera u koreografiji koreograf u reiji reiser/reditelj u inscenaciji scenograf Primeri: Voenje zapisnika je povereno J.J. Voenje seminara je preuzela J.J. Premijera je izvedena u reiji Vide Ognjenovi. U proceduri rada pojedinih organa (skuptine, univerziteta i fakulteta), osoba koja predsedava moe se posluiti sledeim frazama kada su na dnevnom redu izbori i zvanja. Kada se raspisuje konkurs: Raspisuje se konkurs za radno mesto profesora. Ukoliko se upotrebi drugaija konstrukcija, onda se navodi zvanje u oba roda: Raspisuje se konkurs za jednog asistenta/asistentkinju (ili: asistentkinju/asistenta). Poetak procesa izbora na izbornoj sednici fakulteta: Na raspisani konkurs za zvanje docenta (profesora), javila se asistentkinja (profesorka, docentkinja) J.J. Re je o konkretnoj eni koja takvo zvanje ima, ili dobija novo u procesu izbora o kojem je re. Nakon glasanja: Konstatujem da je J.J. izabrana u zvanje docenta (profesora i sl.) za predmet X. Konstatujem da je docentkinja J.J. izabrana jednoglasno. Oslovljavanje je deo standardizacije upotrebe jezika, deo ukupne jezike politike s obzirom na pol (o kojoj do sada nismo vodili rauna). Oslovljavanje je najee prema zvanjima/tituli koju osoba ima u datoj nastavnikoj ili upravnoj hijerarhijskoj strukturi u instituciji: Dajem re profesorici/profesorki J.J. da obrazloi kandidaturu za ovaj konkurs. Slian je postupak davanja rei enskoj osobi tokom diskusije: Dajem re profesorki/profesorici J.J. Najpre e govoriti Marko M. a onda profesorica/profesorka Mirjana M. Iz ovih primera se vidi da za neka zanimanja i titule postoje dubletne forme, to se nastavka tie, od kojih drugi oblik moe imati negativno afektivno znaenje pa takve oblike

107

treba izbegavati: Loije: Dajem re efici finansijske slube J.J. Bolje: Dajem re efovici finansijske slube J.J. Kada je naziv za titulu ili zanimanje ve dobio druga znaenja (zamenik/zamenica), u takvim sluajevima mogu se upotrebiti konstrukcije adekvatnog znaenja o kojima smo ve govorili: J.J na mestu/funkciji zamenika direktora J.J. je zamenica direktora. Nadalje, postoje zanimanja i titule za koje se strunjaci jezik ne slau u potpunosti pa se nude kao mogunost upotrebu koja e onda iz dnevne prakse vratiti pravilo upotrebu norme. Takva se zanimanja mogu koristiti izvedenim sufiksima: Psiholokinja/psihologinja Sociolokinja/sociologinja biolokinja/biologinja ili pronai neutralnu formu: dunost psihologa/sociologa i sl. za za za sa

Epiteti za enske osobe deo su istorijskog naslea pa ih treba izbegavati. bolje: u praksi: ena slabiji pol, lepi pol; zaposlena ena prodorna karijeristkinja kompetentna ena

U oglasima i konkursima: bolje: trai se muka/enska osoba diplomirani ekonomista u praks: trai se privlana diplomirana diplomirani ekonomista ekonomistkinja 2. Mikrotekstura teksta Reenica Ukoliko se u jednoj reenici misli i na mukarce i na ene, moraju se jasno navesti i jedni drugi: bolje: gospodin J.J. i supruga XY u praksi: gospodin J.J. sa suprugom bolje: gospoa Petrovi i gospodin Petrovi u praksi: Petrovii bolje: sastanku je prisustvovalo 10 osoba od toga 3 ene u praksi: sastanku je prisustvovalo 7 mukaraca i 3 ene I zamenike oblike treba navoditi u oba roda, ili ih izbegavati: bolje: u praksi: kandidat/kandidatkinja kandidat

108

ona ili on (on/ona) on od njega/nje se oekuje od njega se moe neki mogu poneki moe svi treba svaki treba ko pie ima pravo da kae ko pie taj pravo da. Mnoinski oblici su neutralniji pa ih zato preporuujemo. 2. Nivo rei

ima

Treba nastojati da naziv funkcije bude neutralno oznaen. Ako se radi o zanimanjima, ili titulama, treba birati neutralni oblik. a. Funkcija i radno mesto u instituciji mogu se obeleavati uopteno, nezavisno od onoga ko funkciju vri (to je kada se moe dopuniti sa nadlean ili odgovara za, ili u funkciji): bolje: u praksi: pisanje zapisnika zapisniar odgovoran za izvrenje izvrilac izvrenjem rukovodio rukovodilac profesura profesor rukovoenje komisijom povereno rukovodilac upravljanje upravitelj bebi-siting bebi-siter Ako se izvrilac mora nazvati zakonom odreenim imenom, takva zamena nije mogua. Ovakva izmena zahteva zakonsku regulativu. Fleksibilnost bi se mogla postii u onim sluajevima kod kojih je mogua neutralizacija.

b. Obeleavanje profesije Treba obeleavati profesiju preko njihovih nosilaca: bolje: u upotrebi: elektromehanika elektromehaniar izrada karoserije autolimar slovoslaganje slovoslaga poljoprivredna tehnika poljoprivredni tehniar Za oslovljavanje se moraju koristiti enska i muka forma: Molim sve studente i studentkinje da uu u salu. Molim sve studentkinje i studente da uu u salu. U sluajevima kada se oslovljava samo jedan pol, na primer kada pacijentkinje ekaju u ginekolokoj ambulanti: Molim sve pacijentkinje da uu u ekaonicu. Oslovljavanje auditorijuma govora/predavanja: Gospoe i gospodo, na poetku javnog

109

Studenti i studentkinje, Advokati i advokatkinje. Za oslovljavanje samo jedne enske osobe upotrebiti formu enskog roda. Ukoliko su na raspolaganju dve forme: Rektorka/rektorica Direktorka/direktorica Doktorka/doktorica efovica/efica upotrebiti onu za koju se smatra da ne nosi nijansu negativnog znaenja. Umesto polno optereenih oznaka (kao istaica), treba koristiti (ili skovati) nove oznake koje e iskljuiti negativno vrednovanje posla na hijerarhiji vrednosti u drutvu: bolje: u upotrebi: osoblje za odravanje istoe slukinja devojka za uvanje dece bebisiterka kinderfrajla Re gospoica, usedelica, stara frajla treba izbegavati u svakom sluaju za starije osobe. Zanimanja u kojima se enske osobe tek probijaju, treba koristiti u enskom rodu: menader/menaderka diler/dilerka milicioner/milicionerka policajac/policajka oumen/oumenka voditelj/voditeljka Postoje, meutim takva zanimanja za koja nedostaje odgovarajui oblik ili u enskom (ili u mukom) rodu: Prevodilac sekretar (partije, dravne administracije i sl.) Mogunost jo uvek ostaje da se takvi oblici prave za enski rod uz pomo ena + imenica u mukom rodu ili novim sufiksima: sekretarka (Zbili, 1995). ena vatrogasac ? vatrogaskinja ena pilot ?pilotkinja ena vojnik ? vojnikinja ena prevodilac ena sekretar stejt departmenta 3. Specijalne preporuke Odnosi se na formulare, konkurse ili druga specijalizirana obavetenja (na primer, nazivi ispisani na vratima odgovornih u nekoj instituciji).

PISANJE TITULA Za sve slubene titule mogu se izvesti paralelni enski oblici:

110

Savetnik savetnica ili se moe stvoriti imenica enskog roda koja je sinonim: predsednica Instituta umesto: rukovodilac Instituta Akademske titule i zvanja pisati u enskom rodu, izbegavati skraenice za koje procenjujemo da nisu dovoljno poznate u iroj javnosti (za verske titule, na primer). U situaciji obraanja enskoj osobi, ili govorenja o njoj kada nije prisutna, treba koristiti oblike enskog roda: savetnica XY poasna doktorka Univerziteta u Novom Sadu XY Mora se sauvati princip simetrije: Gospodin dr X i gospoa dr Y Doktor filozofije X i doktorka prava Y OZNAKA ZANIMANJA Za oznake zanimanja treba koristiti neutralne nazive. Za oslovljavanje treba koristiti odgovarajue muke i enske oblike. FORMULARI I UPITNICI U anketama, formularima, upitnicima paziti na grafiko uobliavanje i doslednost u jednom ustanovljene prakse. Navoditi uvek oba pola, izuzev kada se radi samo o jednom polu, na primer Paso majka-dete, bilo u singularu bilo u pluralu (moe biti muka forma na prvom mestu, ili enska za ona zanimanja i titule koje se dominantnije vezuju za ensku osobu): jednina mnoina graanin/graanka graani/graanke student/studentkinja studentkinje/studenti pacijent/pacijentkinja pacijenti/pacijentkinje ispitanik/ispitanica ispitanici/ispitanice polaznik/polaznica kursa) polaznici polaznice Funkcije u formularima i upitnicima oznaavati neutralno. U obraanju treba navesti oba pola: Molimo studenta/studentkinju da ispune sledee podateke. Ne sme se meati funkcija i njeni muki i enski nosioci. U upitnicima i anketama ista pitanja treba upuivati i mukarcima i enama. Samo ene raaju decu, ali izdravaoci/izdravateljke porodice mogu biti oboje.

111

KONKURSI ZA POPUNU RADNIH MESTA Ukoliko se ima u vidu odreeni pol, onda konkurs za radna mesta uvek mora biti raspisan za enu i za mukarca: trai se inenjer/ka saradnik/saradnica Na univerzitetu je otvorena profesura za... Mora se izbei diskriminacija u grafikom oblikovanju konkursa i drugih formulara. Izbegavati prideve koji se odnose na stereotipe vezane za kandidate/kandidatkinje (slabiji pol, lepi pol). Savetnica XY poasna doktorka Univerziteta u Novom Sadu XY Mora se sauvati princip simetrije: Gospodin dr X i gospoa dr Y doktor filozofije X i doktorka prava Y. Dodatak 3. MEUNARODNI DOKUMENTI O LJUDSKIM PRAVIMA I Univerzalni dokumenti Meunarodna povelja o ljudskim pravima: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima; Rezolucija Generalne skuptine 217 A (III), 10. decembar 1948. Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; Rezolucija Generalne skuptine 2200A (XXI), 16. decembar 1966. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima; Rezolucija Generalne skuptine 2200A (XXI), 16. decembar 1966. Dodatni protokol uz Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima; ; Rezolucija Generalne skuptine 2200A (XXI), 16. decembar 1966. Drugi dodatni protokol uz Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, sa ciljem ukidanja smrtne kazne; Rezolucija Generalne skuptine 44/128 od 15. decembra 1989. Konvencija o politikim pravima ena; Rezolucija Generalne skuptine 640 (VII), 20. decembar 1952. Deklaracija o sticanju nezavisnosti kolonijalnih zemalja i naroda; Rezolucija Generalne skuptine 1514 (XV),

112

14.decembar 1960. Meunarodna konvencija o eliminisanju svih oblika rasne diskriminacije; Rezolucija Generalne skuptine 2106 A (XX), 21. decembar 1965. Deklaracija o eliminaciji diskriminacije ena; Rezolucija Generalne skuptine 2263 (XXII), 7. novembar 1965. Teheranska proklamacija; Zavrni akt Meunarodne konferencije o ljudskim pravima, Teheran, 22. april-3. maj 1968. Deklaracija o drutvenom napretku i razvoju; Rezolucija Generalne skuptine 3068 (XXVIII), 30. novembar 1973. Kodeks ponaanja organa za sprovoenje zakona; Rezolucija Generalne skuptine 34/169, 17. novembar 1979. Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena; Rezolucija Generalne skuptine 34/180, 18. decembar 1979. Beka deklaracija i Program akcije; Usvojeni na Svetskoj konferenciji o ljudskim pravima, Be, 25. jun 1993. Dodatak 4. (a) (b) (c) (d) Model diskursne strukture teksta vesti, primer 1. Model diskursne strukture teksta vesti, primer 2. Model diskursne strukture teksta Algoritam radijskog intervjua

113

Bibliografija:

1. Anderson, D.A. & Itjul, B.D. (2001), Pisanje vesti i izvetaja za dananje medije, Medijacentar, Beograd. 2. Antoni, I. (1991), Jezik kao sredstvo ubeivanja, magistarski rad odbranjen na Institutu za junoslovenske jezike, Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. 3. Athanasiadou, A. (1994), The pragmatics of answers, Pragmatics 4:4, IPrA, 561-574. 4. Auburn,T. Willig, C. and Drake, S. (1995), 'You punched him, didn't you?': versions of violence in accusatory interviews, Discourse & Society, volume 6, number 3, SAGE, 353-386. 5. Bal, F. (1997), Mo Medija, Clio, Beograd. 6. Baevi, Lj. ur. (1994), Javno mnjenje, zbornik, Centar za politikoloka istraivanja i javno mnjenje, Beograd. 7. Bell, A. and Peter Garrett (1999), Approaches to media discourse, Blackwell publishers, UK&USA. 8. Bogoeva, J. Dragutin Rokvi i ura Vojnovi, prireivai, (1999), Etiki kodeksi za tampane i elektronske medije, novinarski prirunik, NUNS, Beograd. 9. Branston, G. & Roy Stafford (1996), The media students book, Routledge, London and New York. 10. Beogradski centar za ljudska prava (1996), Zbornik meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima I: Osnovni instrumenti, Beograd. 11. Beogradski centar za ljudska prava (1996), Zbornik meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima II: Krivini postupak i izvrenje kazni, Beograd. 12. Beogradski centar za ljudska prava (1996), Zbornik meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima III: Evropski instrumenti, Beograd. 13. Beogradski centar za ljudska prava, Osnovni dokumenti o ljudskim pravima (1998), Beograd. 14. Bikup, J. (1981), Osnove javnog komuniciranja, kolska knjiga Zagreb, Zagreb. 15. Boyd, A. (1995), Broadcast Journalism/Techniques of Radio and TV News, Focal Press, Oxford. 16. Breton, F. (2000), Izmanipulisana re, Clio, Beograd. 17. Burdije, P. (2000), Narcisovo ogledalo, Clio, Beograd. 18. Cohen, A. A. (1989), Answers Without Questions: A Comparative Analysis of Television News Interviews, European Journal of Communication, SAGE London, Newbury park, New York, Vol. 4, 435-451. 19. Corner, J. (1994), The Interview as social encounter, Broadcast talk, ed. Scanell,P., SAGE, 31-48. 20. olovi, I. (2000), Politika simbola, XX vek, Beograd. 21. Debre, R. (2000), Uvod u mediologiju, CLIO, Beograd. 22. Dimitrijevi, V. i Milan Paunovi (1997), Ljudska prava, Dosije, Beograd. 23. ordano, K. (2001), Ogledi o interkulturnoj komunikaciji, XX vek, Beograd. 24. orevi, T. (1989), Teorija masovnih komunikacija, IT, Beograd. 25. ori, S, priredio (2000), Kodeks privatnih radio i televizijskih stanica za predizbornu kampanju, Spektar udruenje za razvoj privatne radiodifuzije, Beograd. 26. uri, D. (1989), Novinarska radionica, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd. 27. Fowler, R. (1991), Language in the News, Discourse and Ideology in the Press, Routledge, London and New York. 28. Hallin, D.C., P. Manicini (1984), Speaking of the President:Political Structure and Representational Form in U.S. and Italian Television News, Theory and Society, 13, 829-50. 29. Handbook for Journalists of Central and Eastern Europe (1990), ed. Malcolm Mallette, World Press Freedom Committee, Rex Rand Fund, Washington.

114

30. Galtung& Ru (1993), Obrasci novinarske selekcije vesti, Gledita: Javnost i manipulacija sociologija vesti, Beograd, 31-39. 31. Gocini, . (2001), Istorija novinarstva, Clio, Beograd. 32. Greatbatch, D. (1988), A turn-taking System from British News Interviews, Language in Society 17, 401-430. 33. Greatbatch, D. (1992), On the Management of Disagreement Between News Interviewees, Talk at Work, Interaction in Institutional Settings, ed. P. Drew i J. Heritage, Cambridge University Press. 268-301. 34. Inglis, F. (1997), Teorija medija, BARBAT, Zagreb. 35. Jucker, H. A. (1986), News Interviews: A Pragmalinguistic Analysis, John Benjamins publishing company, Amsterdam/Philadelphija. 36. Keetovi, . (1998), Cenzura u Srbiji, Biblioteka Acamedia, Zadubina Andrejevi, Beograd. 37. Kin, D. (1995), Mediji I demokratija, Filip Vinji, Beograd. 38. Kieran, M. (1998), Media Ethics, Routledge, USA. 39. Klajn, I. (2000), Stranputice smisla, edicija NIN, Beograd. 40. Etiki kodeks elektronskih medija (2002), ANEM, Beograd. 41. Korni, D. (1999), Etika informisanja, Clio, Beograd. 42. Krivini zakon Srbije, osnovni tekst, (1977), Skuptinski glasnik SRS 26/77, str. 1314, Beograd. 43. Kova, B. (1998), 33Xkako postati novinar, ABC Grafika, Beograd. 44. Kristal, D. (1996/1987/), Kembrika enciklopedija jezika, Nolit, Beograd. 45. Lichter, R. Stanley Rothman & linda S. Lichter (1990), The media elite, hastings House, new York. 46. Lorimer, R. (1998), Masovne komunikacije, Clio, Beograd. 47. Ljubojev, P. (!996), Masovne komunikacije/tampa, film, radio i televizija, Pozornica dramskih umetnosti, Novi Sad. 48. Ljudska prava i izbori, prirunik o pravnim, tehnikim i aspektima prava pri organizovanju izbora, (2000), Jugoslovenski komitet pravnika za ljudska prava, Beograd. 49. Ljudska prava i pritvor, prirunik o meunarodnim standardima koji se odnose na pritvor, (2000), Jugoslovenski komitet pravnika za ljudska prava, Beograd. 50. Mandi, T. (2001), Komunikologija, Psihologija komunikacije, Privredni pregled, Beograd. 51. Mati, J.(1993), Socioloko istraivanje vesti, Gledita: Javnost i manipulacija sociologija vesti, Beograd, 5-15. 52. Mek Kvejl, D. (1994b), Stari kontinent-novi mediji, Nova, Beograd. 53. Mek Kvin, D. (2000), Televizija, Clio, Beograd. 54. Miljani, M. (2001), Novinarske poduke i douke ili kako postati lo novinar, Radio Crne Gore i Inpropex, Podgorica. 55. Novinarstvo danas (1983), zbornik radova ur. Zdravko Lekovi, Institut za novinarstvo. Beograd. 56. Novinarski kodeks sa osnovnim smernicama za redakcijski rad (1998), Konrad Adenauer fondacija, Beograd. 57. Orai-Tali, D. (1990), Teorija citatnosti, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb. 58. Peikan M., Jovan Jerkovi, Mato Piurica, (1993), Pravopis srpskoga jezika, Matica Srpska, Novi Sad. 59. Plenkovi, M.(1990), Suvremena radio televizijska retorika, Stvarnost, Zagreb. 60. Profesional standards and ethical principles of journalism in the programmes of RTV Slovenia, (2000), RTV Slovenija, Ljubljana. 61. Savi, S. (1998), ena skrivena jezikom medija: kodeks neseksistike upotrebe jezika, enske studije br. 10, Beograd, 89-132. 62. Slavujevi, Z. (1999), Politiki marketing, Beograd. 63. Soldati, D. i Miodrag Duverovi, (1973), Poslovni bonton, Zavod za savremenu organizaciju poslovanja, Beograd. 64. Srdi, M. ur. (1979), Leksikon novinarstva, Savremena Administracija, Beograd.

115

65. adson, M. (1993), Sociologija proizvodnje vesti, Gledita 1-6, Beograd, str. 15-29. 66. ingler, M. i Sindi Viringa (2000), Radio, Clio, Beograd. 67. openhauer, A. (1985), Eristika dijalektika ili umee kako da se uvek bude u pravu objanjeno u 38 trikova, Bratstvo-jedinstvo, Novi Sad. 68. unji, . (1984), Ribari ljudskih dua, ideja manipulacije i manipulacija idejama, Velika edicija "Ideja", Drugo izdanje, Mladost, Beograd. 69. unji, . (1997), Simboli, zaboravljena znaenja, igoja, Beograd. 70. unji, . (1997), Simboli, zaboravljena znaenja, igoja, Beograd. 71. unji, . (1999), Orvelijana, igoja, Beograd. 72. Televizija sadanjost i budunost (1998), godinjak RTS, Beograd. 73. Vali Nedeljkovi, D. (1996), 5 Ws in Daily News on TV in former Yugoslavia, Sociologija 4, Beograd, 585-606. 74. Vali Nedeljkovi, D. i S. Savi, (1996), Discourse Features of Radio Reports From Battlefield, Sudosteuropa-Jahrbuch 27, Sprache und Politik: Die Balkansprachen in Vergangenheit und Gegenwart. ed. Mr. Helmut Schaller, Sudosteuropa-Gesellschaft, Munchen. 75. Vali Nedeljkovi, D. (1997), Rikoet rei/ Ricocheting word, Argument, Beograd. 76. Vali Nedeljkovi, D. (1998), Psovke u sredstvima masovnog komuniciranja, Opscena leksika, zbornik radova, ur. Nedeljko Bogdanovi, Prosveta, Ni, 114-134. 77. Vali Nedeljkovi, D. (1996), Izbori novi mediji stari, Srpska politika misao, br 1-4, Institut za politike studije, Beograd, 223-240. 78. Vali Nedeljkovi, D. (1997), Jeziki izbori u ideolokom diskursu i granice, Frontiers/Granice, B. Jaki, ur., Beograd, 259-273. 79. Vasi V. i saradnici (1980), Lingvistika obeleja naslova, Prilozi prouavanju jezika, knj 16. 80. Vasi, V. (1995), Novinski reklamni oglas, studija iz kontekstualne lingvistike, LDI, Novi Sad. 81. Weiner, R. (*), Websters new world dictionary of media and communications, (revised and uodated), Macmillan, USA. 82. Zakon o javnom informisanju Republike Srbije, osnovni tekst, (1991), Slubeni glasnik Republike Srbije 19/91, str. 1390, Beograd. 83. Zakon o javnom informisanju Republike Srbije, osnovni tekst, (1998), Slubeni glasnik Republike Srbije; stupio na snagu 22.oktobra 1998, Beograd. 84. Zakon o Radioteleviziji Srbije, osnovni tekst, Slubeni glasnik Republike Srbije 48/91, str.1995, Beograd. 85. Zakon o radiodifuziji, osnovni tekst koji je donela Narodna skuptina Srbije 18. jula 2002, Slubeni list Republike Srbije 19. jul 2002, godina LVIII broj 42, Beograd. 86. Ustav SR Jugoslavije, 1992, (1995) u: Novi ustavi na tlu bive Jugoslavije, Meunarodna politika, Beograd.

116

Biografija autorke
Dr Dubravka Vali Nedeljkovi (1952) Obrazovanje: Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu grupa za Junoslovenske jezike Univerziteta u Novom Sadu. Magistrirala na Fakultetu politikih nauka u Beogradu, odsek Masovne komunikacije. Nauni stepen doktora lingvistike stekla je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu odbranivi doktorsku disertaciju pod nazivom Pragmatike osobine intervjua ostvarenih na radiju. Struno usavravanje: kolsku 1975/76 provela na usavravanju u Londonu. Radno iskustvo: Zaposlena u Radio Novom Sadu od 1976. Radila kao urednik omladinskog programa i urednik komentator za nauku i religiju. Vanprofesionalno angaovanje: Jedna od osnivaica i predavaica u enskim studijama i istraivanjima Mileva Mari Antajn gde dri kurs ene u medijima od 1995. Predaje mas-medije u Debatnom srednjokolskom programu Asocijacije za kreativnu komunikaciju i debatu od 1994. Koordinatorka novosadskog debatnog programa od 1997. Od 1994. do 1998. volonterski suorganizator i voditelj tribine Lingvistiki kolokvijumi na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Osnivaica i predsednica Upravnog odbora Novosadske novinarske kole, predaje Medijske anrove. Koordinatorka i autorka kursa Medijske studije na Specijalistikim akademskim studijama u Novom Sadu. Istraivaki rad: Saradnik volonter na projektu Psiholingvistika istraivanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu (rukovodilac projekta prof. dr Svenka Savi) (85-97). Bavi se diskurs analizom medija - autorka mnogih projekata. lanica ekspertnog tima za monitoring medija u Jugoslaviji (98/99) Medija fokus i (2000_2001) Medijska svesnost. Radovi: Uestvovala na mnogobrojnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Objavila 20 radova i knjige: Rikoet rei, Argument, Beograd, 1997. Radijski intervju, Zadubina Andrejevi, Beograd, 1998. Praktikum novinarstva, Beograd, 2000. I dokumentarnu radio reportau Racija, audio kaseta izdanje Ekolokog pokreta Novi Sad, 1996. Nagrade i priznanja Dobitnica mnogih novinarskih nagrada za informativno-politiki program i radio reportau.
i

Zakon o javnom informisanju je suspendovan nakon 5.10.2000. Savezni ustavni sud je proglasio 17.02.2001. neustavnim 36 od 76 spornih lanova ovog Zakona. Paralelno sa procedurom na saveznom tekla je i ona na republikom nivou. 6.02.2001. Srpska vlada je traila da ga Skuptina Srbije ukine.

Zainteresovanim korisnicima Praktikuma preporuuje se opirnija pravnika literatura koja se bavi strunom analizom (npr. radovi prof. dr Stanka Pihlera, prof. dr Momila Grubaa i advokata Slobodana Beljanskog i Jugoslovenski asopis za pravna i drutvena pitanja ljudskih prava Ljudska prava, jesen-zima 1998, broj 3-4, tema broja Represivno zakonodavstvo, Beograd. ). Don Rid je ostao zabeleen u istoriji novinske reportae kao dopisnik iz Rusije u vreme Oktobarske revolucije 1917. godine Deset dana koji su potresli svet, i deset reportaa o Srbiji iz 1915. kao ratni dopisnik sa frontova istone Evrope u Prvom svetskom ratu. Ve 1916. od tih reportaa sainio je knjigu Rat u istonoj Evropi.
iv iii

ii

Votergejt (Watergate) je jedna od najpoznatijih politikih afera u SAD. Ova afera poznata je i pod nazivom prislukivanje. Novinari Vaington posta na osnovu dobijenih informaciji razotkrili su da je stranka predsednika Riarda Niksona prislukivala prvaka protivnike stranke. Istraivanje i pisanje novinara dovelo je do ostavke Niksona 8. avgusta 1974.

117

Das könnte Ihnen auch gefallen