BIBLIOTEKA VOJVOANSKOG

MUZEJA V.S. 114/1925 - 6

.

. . . -, . College de France, A. , . . , . ,
. . , . , . , . , . .
, . , . . , . , . . , .
, . . , . . , .. , . ,
. . , . , . . X. , . .
.
V
19251926.

1. .
2. i i.
I. . koprina '' , ''.
II. . '' ''.
3. tt -ol .
4. ''Malinovac.''
5. Shrv. kres, krijes, kris
6. '''' .
7. '' ''.
8. .
1. .
2. .
3. .
4. .
5. .
6. .
9. Prilog Bernekerovu rjeniku:
10. h III XIV .
11. .
1

12. .
13. .

.
1. .
(. . ),
, , . ,
.
augment. .
, ( ) , ''''
. , ,
'' '' . (. 1852)
,das unbearbeitete Stck Holz (um daraus Schfte, Wagenachsen u. s. w. zu machen), der Block,
codex, lignum'.
,
( Block) .
, ,
, : (: . taszti ,'), ,
dehsala ,' .. -: - ( : ==
. ), . 'fluere': - masc. ,
' (), - masc. - fem. ,
. tantum plurale ,
, , ,
, ; . tkas ,, ',
= . . .
Mikkola, Urslav. Grammatik I. 99 , van Blankenstein, Untersuchungen zu den lang-en Vo-kalen in
der -Reihe (passim) ..
tl ,' ( ,
'), *tkslo-, *tklo-, o Boisacq-a,
Dictionnaire etymologique de la langue grecque sub .
M, ,
. 1914 ''Dodatku Semaz. Studijama'' . 8 , ,
-lak . ,, ' ( )
(= *st-lk) . , ',
(-) ,der Gngelwagen, machina qua stare et incedere discunt parvuli'.
*st(h)-'stare' sta-ti, ;
( ) '':
'( ) ''. , ()
* (Brugmann, Thumb ) (
Boisacq op. cit. 908 *sthln). () ,
Hirt, Handbuch der griech. Laut- und Formenlehre2 241. ,
(Ersatzdehnung),
. , .
(. 1922) R. Loewe, Germanische Sprachwissenschaft I.3 49.
2

 . , Nast. Vjesniku
XXXIII. 236237 (. 1925) , , , 3.
. , ,
, , ,
tl ,'.
3 , 16. IX. 1925.

.
2. i i.

I. . koprina '' , ''.

1923 . . Skok, ''Slavia'' (I 488)
''Des rapports linguistiques slavo-roumains'',
i h i . h
Matzenauer' CS 213, i, ,
, i i, *rn
( i ), Skok koprina, koprena '' .
cooperimentum, , acoperemint ''h'',
i: coopertorium > krptur. -mentum ,
h, -()men ... , h i i
coopermen, - *koprme, ,
i - m > - n .. , *koprne. h , . . . . . .,
. . . . . . koprna. i , r j h ,
: kprena koprna''.
hi Skok'a. , h:
, h
: * coopermen > *koprme > *koprne . h
, i Skok'a
: h . h .. h. h h ,
h , h
i . h .
h , , -
*kop-r-ina ? h,
i i, . kepr ''''.
, i h (. . . LXXIV 123), h
. (. , . , . , . czepiec, . ): , . .
h *kep- ''h'' ''h
, ''. -- kop- .
h h i '' '', kr-in . -n-(.
kmn .) koprn-a > . koprena1.
h, . '' '', i
Skok'a Zfr. Ph. XXXVI 644 , i
.
1

 i h, i (. . . ib.
121), , '''', '''', '''' ..
i, i '', ''. . . rb (.
@ ''pannus'', .rub, .rub '''', . ) rbiti, *poltno (. , . pltnd)
*polti (. ); riza (. , . ) . riu ''h'', . rzn' (. . . ib. 122): .
rakno (. ''vestis'', . rkno '' '', . rkno) . rkti '', ''; . drasta
'''' drsati '''', . ''''; . *khel-''h'' (. XX, 4,
133); . chusta '''' *kseu-''h'' (. XX, 3, 104) . .
II. . '' ''.

II (1921) 297 sq. i hi G. Meyer'a J. F. VI 115
rneker'a EW I, 41, . h . baleg
. bal'g < bag'l h.-. bagola . bacula: ,
priori h, i i i
i, yr' ,
h bacula h bgl'e *bgue.
h i h i .
, h . . bal'-g
*bln-guu, h bln- . ''i '', *guua.
h . guus '' '' (.- . gu, p. .). h,
i . '' ''. . bal'ga
i, i . i , . .
, , .
i , , , , h
. , h,
i '''',
i i h
h . ; .
i . . .
, ? , h
i *bhl- '', '';
, , .-h. bulr, bolr '' , '',
. bole '''', . Bohle (. Falk-Torp. Vrgl. Wb.4 III, 267, Persson, Beitr. 796 sq.); .
h *blzn (. '''', . '' '') ,
. XXIV, 1, 114 sq., bol-van, resp. bal-van '' ''.
i h '' '', , h
. *bal-ega *bhl-, .
*bhl-. , -og- / -eg h . , . . . 266, Vondrak VSG2 I
628 sq.
h, . baleg . bal'g h .
bacula . bln-g"ua, i i
.
4

. i.
3. tt -ol .

, , - --, -, --: pn : n, pn, nepnit; dg, dona : dga, dgo; dga (gen.),
dgu (dat.) . . ., donk, donst; dg (nom.), dn; onk: n; bha: bh (gen. pl.); pzk, pska . . .,
poz (3. sg. pr.): pza ,das Reibscheit am Vorderteile des Wirtschaftswagens, das sich unten an der
Langwiede reibt und die Deichsel emporhl, p, pza, toka : t (inf.), tem; sozm se: sza, szn;
vonn : vna, mat, mom : zmknit; vhk, vhka . . .: hk, hka . . .: snce, snn, snat se;
vk, vji, vc; , zn; na; jboka. -- : dpst, dbem,
dbo; pina, pha (gen.) : ph (nom.); gt, gta, zgtit se : gtat, gtam : t, ta . . ., potit: pootm.
, -l : tt > tt > tot > tot > tot. - , ,
. -- , ..
--. : pza, vna, na, vk: vla (vlja), mst (mst). ,
snce snce , . (Hist. gram.
slov. jez. II, . 30), snce -u-
. ., vouk; a
sunce, sunce, snce snce
.
dpst, gt, stp .. , ,
, .. > , -- , .
-- --, -o- (o), , , . .
otr, pnonica, ptr : nbu (< nabo); vl, kl, stl, gl; pl, nvzdl. ,
ol -l-, nebu , -u
, (: du, vzu, bu, vbu, u, obu : do,
vdo, -u ).
vl, kl, stl, gl . ., , - ,
, . . vli, kli, stli. pl nvzdl -l
. nvzdl dolna, a pl ce sl (< so),
-. , , sy s, - .
, -o, : otr, ptr (Polster), blta (volta), vbgat (folgen).
. blta, ,
-l-, , vbgat
, bg. Ha
b f.
. .

4. ''Malinovac.''

U zagrebakom ''Nastavnom Vjesniku'' XXXIII, sv. 3 i 4 debatuje se o tome, je li hrvatsko-srpski

bolje rei: ''malinov sok'' ili ''malinin sok'' te se filolozi prepiru o nastavcima ''-ov'' i ''-in''. Taj se ''problem''
mogao istom sada ispoljiti zato to se u kafanama, barem u Hrvatskoj, obino uje samo ''Himbeersaft''.
Meutim za Slovence taj problem ne postoji niti za njih postoji kao mono-tyrannus tui ''Himbeersaft'';
kod Slovenaca vredi ''malinovec'' i roena su mu braa imena drugih pia, nainjenih od dotinog voa,
napr.: renja renjevec; brinje brinjevec (brina brinovec); hruka hrukovec; tropina
tropinovec; vinja vinjevec. Imade i: krompirjevec i Pleternik navodi ''jabolkovec'' (iako je obiniji
jabolnik ili jabolnica) i ''slivovec'' uz obinu slivovicu. Osnovne su rei enski substantivi: renja,
(brina), hruka, tropina, vinja, pa i malina, a od njih su preko adjektivnog sloga -ov- nainjeni novi
substantivi. Kad bismo prema tome morali birati izmeu ''malinov sok'' i ''malinin sok'', filoloki bismo
svakako morali prvenstvo dati ''malinovu soku''; ali i ''malinov sok'' kao sloen izraz naliio bi bez potrebe
previe na svoj nemaki izvor, na sloenu re: Himbeer-saft.
Prema tome nema dvojbe, da je jedino dobro govoriti: malinovac. Ne smeta, to su dosad ovako
govorili samo Slovenci; ta barem to se tie tvorbe rei, mi imademo samo jedan jezik: srpsko-hrvatskoslovenaki. Uostalom ima Ak. Rj. jabukovac u znaenju ''mustum''. Isp. takoe vinjovaa (''vinjeva
rakija''), jabukovaa i sl. u srpskohrvatskom; obini su pridevi od ovakvih imenica u srpsko-hrvatskom na
ov, isp. vrbov, krukov, lipov, ljivov itd.
Dr. Fr. Ilei.

Z a g r e b.

5. Shrv. kres, krijes, kris

''solstitium; ignis festivus'' (slovenaki krs) i slovenaki krs sa glagolom kresti, shrv. krsati
''ignem excudere; ramos abscindere''.
Slavista Krek (''Einltg. in d. sl. Litg.'' 1., p. 193 s., 1874. g., i 2., p. 576 s., 1887.g.), romanista
Schuchardt (''Slawodeutsches und Slawoitalienisches'', p. 70, 1884) i germanista Lessiak (u raspravi
''Gicht'', u ''Zeitschr. f. deutsches Altertum", LIII. sv., p. 163, 1912. god.) drali su i tvrdili, da je rije kres
''excusio ignis'' (odnosno, glagol kresati ''ignem excudere'') identina s rijeju kres, krijes ''solstitium; ignis
festivus, vatra, to se loi uoi Ivanja dne i uope o kakom veselju''. 1
1

Isto mislio i J. Grimm: ''Deutsche Mythologie'', 4. izd., 1875, str. 519.

Zato smatrae Schuchardt koevsko-njem. rije krssen ''paliti krsove'' uzajmljenom iz slov.
kresati ''ignem qualemcumque excudere'' i Lessiak pie: ''Krs, to je (u opreci s vatrom na ognjitu)
Feuerschlag, ignis excusus, ka glagolu kresati ''durch Aneinanderstreifen oder = schlagen Feuer
hervorbringen'', u juno-slovenskim jezicima naziv za solstitium. Time, to se proizvodi nova, ista vatra,
neka dobije homeosimpatetinim putem i nebeska vatra sunce nove svijetlee snage. Od g. 1874.
(Krek) do g. 1912. (Lessiak) prolo je 38 godina, a nitko nije uzeo da prokontrolie ovo i onda kad je
Lessiak podgrijevao onu staru Schuchardtovu pometnju. Svima se inilo, da je pojam vatre ono, to je
bitni sadraj jednoj i drugoj rijei. Nu ipak nije tako.
Grimm, Krek, Lessiak i Schuchardt mogli su se sauvati bludnje,
1. da su poznali i ocijenili kakvou vokala u slovenakom jeziku i
2. da su uzeli u obzir prvobitno znaenje rijei krijes, kres (stsl. *krs), naime ''okretaj'' (scil. sunca); a
''ignis festivus'' je istom kasnije znaenje.
Pisano e je u slovenakom jeziku grafini izraz razlinih glasova, naime: 1. otvorenog, irokoga e
() == stsl. g, Pleternik pie e bez diakrit. znaka: ena; 2. zatvorenog, uskog ei, Plet. pie : mesto;
stsl. h; 3. uskog ie, Plet. e : devt, dest; stsl. #, a katkad i g : st = stsl. g; 4. poluvokala = Plet. -,
stsl. , : pes, nizek, i 5. reduciranog , koje glasi kao kratko i te se nalazi veinom u nenaglaenim
6

slogovima, n. pr. u gen. sg. svt ''mundi'' (nom. svt). Imenica, koja znai ''excusio ignis:
Aneinanderschlagen zweier harter Gegenstnde", izgovara se u slovenakom jeziku s otvorenim (irokim)
e, a genitiv je krsa (t.j. kriesa); glagol je kresti, prezent krem (t.j. kr ieem); a ona druga, koja znai
''solstitium, ignis festivus'', glasi krs (t.j. kre is) VI, a u izvedenim rijeima se reducira, gdje nije
naglaeno, n.pr. krsnikar ''krijesnica'' glasi kao krsnikar. Dakle ima dvije imenice kres, razline po
vokalnoj kakvoi, znaenju i kao-to emo vidjeti nie po etimologiji; svaka od njih ima
mnogobrojnu rodbinu:
A. Od imenice krs (= shrv. krijes) ''solstitium; ignis festivus'' izvedene su razlinim nastavcima u
slovenakom i srpskohrv. jeziku rijei: sl. krsiti, shrv. krsiti se; sl. krsec, -ek, krsie, krsontati,
krsovati, krsovalec, krsni dan, krsnjak, kresnjaa; krsnica, shrv. krijsnica; krsnik, krsnka,
krsnkovec, krsnikar.
B. Imenica krs ''excusio ignis'' u slovenakom jeziku sigurno ''deverbale'' od glagola kresti, shrv.
krsati; u ovu rodbinu spadaju: shrv. krsvo, krskati, krsnuti, krevo; slov. kresa, kresava, kresalo,
kresalnik, kresalnica, kresni i kresilni [kamen], kresilo, kresilnk. U svima je osnovni pojam ''percutere,
ferire, caedere''.
Treba da vidimo i druge slovenske jezike.
U crkvenom slov. jeziku je:
A. h ''okretaj'', stsl. vskrsiti ''excitare ab inferis'', prvobitno ''efficere, ut [mortuus] se convertat'';
B. za *kresati ''ignem excudere; caedere, ferire'' nema potvrde.
U ruskom jeziku:
A. (grafno mjesto h) ''das Aufleben'', prvobitno ''conversio [mortui]'';
B. , - ''ignem excudere''.
U malo-ruskom jeziku:
A. nema;
B. kresty, kresnty ''ferire; ignem excudere'' sa izvedenicama.
U ekom jeziku:
A. ksiti ''probuditi, okrijepiti'', ksati se ''recreari'';
B. kesati, kesnouti ''ferire, percutere, acuere [molam]; ignem excudere'', kes ''excusio ignis'', slovaki i
kresr ''tesar'', zapravo ''qui lignum ascia dolat''.
U poljskom jeziku:
A. krzesi ''vitam restituere alicui'';
B. staro krzosa, sada krzesa, pf. krzesna ''acuere, cudere, ignem excudere'', krzos ''igniarium''.
Etimologija:
A. Lit. kraipti, krepti ''vertere'', krpti ''se vertere'', staroisl. hreife ''prima pars palmae, Handwurzel''
(gdje se ruka okree), kimr. crych ''kovrast'' (osnovna predodba: ''ono to se mota ili vrti''), lat. crispus
od cripsus ''kovrast'' sve ove rijei pruile su Bernekeru (''Slav. etym. Wrterbuch'', pod rijeju krs)
mogunost za njegovo bez sumnje pravilno tumaenje slov. *krs od *krps, indoevr. *qroip-sos
''versatio, conversio''.
B. Berneker se pod rijeju ''kreo, kresati'' koleba izmeu dviju etimologija; ali budui da se grki glagol
''tui, biti'' po glasovima i po bitnom znaenju ''cudere, ferire'' vrlo slae sa slovenskim kresati,
kresnoti, smijemo bez oklijevanja da odbijemo drugo tumaenje, naime svezu s rijeima krasa, krasn.
Prelaz sa znaenja ''crven, -ilo'' preko znaenja ''vatra, Feuerschlag'' na znaenje ''ferire, cudere''
bio bi sa gledita semantike sasvim osamljen i vrlo nevjerojatan; a isporeivanju sa grkim ne
moe se nita prigovoriti.
Preostaje samo jo da podupremo prelaz znaenja od ''conversio'' na ''solstitium'' (koji prelaz
tvrdimo za kres) nekojim paralelama, i to emo da uinimo u slijedeim vrstama.
''Solstitium'' se oznauje u srednjevisokonjem. (sunnen-stant), staroisl. (sl-staa), anglosaskom
(sun-stede), latinskom (sol-stitium), poljskom (stanie soca) i srpskohrvatskom (sunco-staja) jeziku
izrazima, izvedenim od glagola ''stati, sistere'', a nekoji narodi nazivlju ovu astronomsku pojavu i ''okretaj
(zavoj) sunca'': ruski se kae solnovorot, povorot solnca, eki slunovrat, starogrki
7

(Tukidid), staroisl. sl-hvarf, srednjevisokonjem. sunnen-wende, -wandel, maarski napfordul (nap ''sunce'', fordul ''okree se''). Ovamo ide i na krs.
Novo mesto.
Ivan Kotil
6. '''' .
. . . 1
, . : 2 ( ) vide [ 1]
2; : 2 ( ) , ''ein glatter
Fingerring'', annulus, cf. .
. . : . , ,
. IV (1924), 143151.
1

. : '' ,
,
, . ,
= .
.

. , ,
, (
) .''1
1

ibid. 145.

.
. '''' .
; e ce : ,

, .
?
G. Boerio: Dizionario del dialetto veneziano; e
. 710 (Venezia 1829) : vera (ll' stretta, .. ),
viera, ghiera e ghera cerchietto di ferro o d'altra materia che si mette all' estremita o bocca d'alcuni
strumenti accioche non s'aprano o fendano.
: vera dei schiopi.... vera dei pozzi. . . vera de la bria. . . vera da
matrimonio; annello; o fede;2 l'annello nuziale, specie di campanella d'oro o d'argento senza gemma .j.
, .
, , . viria '''', '''' (Armband) . W.
fede
. - ,
, .
vera
*vrenik, *vridba, *vriti se ..
, .. fede.
, . ''
'' . 144: '' , ,
,
2

 : ''.
. !
= .
.

Meyer-Lbke Rom. Etym. Wrt. II. . (1924) 9366.

, , ,
,
vera. , , ''
''
, ( ?) (h).
.
7. '' ''.
, ( . ,
. II. . , , 1875)
,
''''. :
, , , , ,
, , , , ,
, , , .
: , , ,
, , , , , ,
, , ,
, , , , ,
, , ; ; , , ,
, ; , , , ,
, , , , ,
.
. (161162 .).
9

 ,
(. . . 13).
, .
. .
8. .
. .
1. .
. . '' '' . .
. . . 6358.
, .
, . ,
. , , , . ,
. .
, , , .
. Wissenschaftliche Mittheilungen III, 1895., . . 55.
:

h hw " , w w "
h , h w h
~ ~ , h h h u u
u I u hh , [] .
ca .
.
, .
. , ''
''. 1901., 145. ( . ,
, '' ''. 1921., 88.) .''. '',
10

'' '' . 6350 . 6373. . , '' ,'' 1888.,

134.
2. .
. , ,
,
. .
'' '' I, 1925., 46-51. .
. , , :
h i h u.
, je . u.

(.
Wissenschaftliche Mittheilungen, III, 1895., . 64; '' . '', XXVI, 1914., 232, .
30), je , XV (1431. ., . '' . . '',
1922., 3335). , ,
; , ;
: , .
. . . je , je
; ,
. , . ,
, XV .
je : i [h].

: [], [] [].
. ,
, , . je
11

, , . , ,
.
3. .
je '' '', I, 1925., 303, . . ,
, .
. '' . ,'' . 57, 1884., 567. . . , ''
, . 4909''. ,
.
. . . . . . h ... () (h)
. . . . . . . . []h h ...... .

III . , .
1252.,
. . '' . . '', LXXXVI,
98. : ,
. , , , .
1362. , ,
. J. , '' .'' 1908., 262.
, , ,
. , je , je
. , , ,
XIV .
4. .
. . . . '' ,
. 273,'' je 1438. . je
J. '' '', 1908., 225.
1415/16 je . . '''', 1923., 40. Ja
, . ,
, , jep je .
, : . . . .
u, .
. u, . u, (?)u. , ().
, , ja, ,
h hu .
, (). 1438.,
1416. Ja , .
, , .
5. .
Wissenschaftliche Mittheilungen, III, 1895, 4901, je . ,
, . . . .
12

 '' , . 4735'', ,
'' ''. , , :
+ [] . . .
[]
h hh []
. . . . .
[] h".

. , je ,
. .
. . ,
. 23 .
. , XV
.
6. .
I.
. . .
'''', II, 1925., 17 . 1925.
. .
ja, , .
. 26 : ja : .
. 40 : s Hs . : () , wwpa,
h h.
. 47 : .
.81 : .
. 93 : (),
^ () . . .
: + (h) (= 1682) h() kv .
II.
IV '' '' :
13

 . 6373: hw', v, , , , u
h u , |, , h, .
. 6505: +, h', . h , v,
, , h, ~.
. 6641: , ~(), u, U, ^~, ~() .
. 6652: , , u , . u
u, .
.6653: , h, ', , ', ' .
. 72697271: h, , ", .
9. Prilog Bernekerovu rjeniku:
Slavisches etymologisches Wrterbuch.
Prelistavajui Bernekerov rjenik palo mi je u oi, kako u njemu ima dosta rijei naega jezika,
kojih nema u rjeniku Jugoslavenske Akademije, i da treba jo mnogo rada, dok dobijemo potpuni rjenik
naega jezika.
Ve je Berneker upotrijebio vie rijei iz m radnje creskom nareju, koje po itavoj svojoj
gramatici i po rjeniku ide meu najarhaistinije dialekte naega jezika.
Ja u ovdje dodati zasad samo nekoliko rijei, kojih nema Berneker, nema ih ni A. Rj., ili ako ih i
ima ., sve su iz starih pisaca naih, pa je sasvim razumljivo, da Berneker (a i svaki drugi na njegovu
mjestu) dri za mnoge od tih riiei da se vie ne govore (oznaeno: ''alt ak.'').
Iz ovog priloga vidi se, da imademo dosta rijei, koje nas veu sa slovenakim jezikom, a opet ima
samo u akavaca rijei, koje su sve do danas ouvana batina iz pradomovine Slavena (n. pr.
orebica).
a = jer (uop. ak.). sub voce agrest dodao bih: u Cresu ''gresta'' (nezrelo groe) kao Mikaljin ''ogresta''.
s. v. aleluija: u . aleluja znai blagoslovenu maslinovu granicu.
s. v. armara: nije samo ''alt ormar'', ve i danas u ak.
s. v. armata kae B.: die Form mit d wie sbkr., slov. aus span. armada. Ali to je iz mletakoga (isp.
kuado, panada itd.).
s. v. asen: dodao bih ''jesen'' u . kao i u slov.
s. v. avor: jagorika (tok. lovor-ika).
s. v. bacajo: po selima (na otoku Cresu ima ''baknut = poljubiti kao u bug.).
s. v. barchat: u Hrv. Primorju ''barhan'', ''berhan'' znai ensku suknju (nm Ak. Rj.).
s. v. barilo, bure i slov. burica: i u Istri (Ak. Rj.) i u Cresu imamo ''buricu'' u istom znaenju.
s. v. beteg: betean (od Marulia do danas: Hrv. Primorje, Hvar).
s. v. bl: uz stsl., ruski, malor., poljski, dodao bih da se i u Cresu govori ''belm'' (bijelo na oku, biona).
s. v. biskup: u . biskop. s. v. bawat. . blaviten, blavitena.
s. v. blek: u . blecic (ima i Belostenec i Volti).
s. v. bl'uzgajo: . bjuzgat, bjuzgavica kao u slov. (ima i Ak. Rj.).
s. v. bbl (bbul'a): u . bbul'g, bbula (nekaki morski pu), isp. .
s. v. bobn: i u shrv. (Ak. Rj., Cres) bubat, bban znai kao i u bug.: jako udarati.
s. v. bredo, bresti. el je v brod (f brot) = senuo je pameu (isp. slov., ruski i poljski; ima dodue slino i u
talij. Nema Ak. Rj.).
s. v. bumaga. u . bambuk bambuka (Ak. RJ. nem).
s. v. butara: u . ime ''Butorica'', Hrv. Primorju: malen sveanj drva (najnia jedinica kod kupovanja).
s. v. buza: bnut = poljubiti (u Krasici, na otoku Cresu, dok grad Cres poznaje samo lozbat < lobzat).
s. v. brz: najbre kao slov.
14

s. v. cica: ne samo ''sbkr. alt'', ve openito danas u ak. a ''cucat'' kao i u ekom (Ak. Rj. nem).
s. v. cimiter: u . cimitrij (Ak. Rj. samo u 1 pisca).
s. v. crky: crekav (Hrv. Primorje, Ak. Rj. nem).
s. v. aa aa: u . samo vokativ: o- (= oe).
s. v. ln: u . jn (od len, cf. kjet < klet) na drvetu i u znaenju ''koljeno'', generacija.
s. v. r: crp (sud sa eravicom, to ga ene meu zimi ispod suknje, da ih grije; sud je obino od
bakra).
s. v. esn: u C. cse, cesa (isp. slov., Ak. Rj. nema).
s. v. eo, esati: u C. cesrat (i Belost., Jambr.; poljski czochra).
s. v. in, i initi: u C. kojit kjin (ribar kji konop t.j. slae u kolo). I u Dubanici na Krku; Ak.
Rj. ima krivi naglasak ''kojm'', a kako je u C. glagol imperfektivan, ima da otpane i upitnik u Ak.
Rj.
s. v. ir: . ciraj kao i u slov., (Ak. Rj. samo iz Ant. Dalmatina).
s. v. rn: u C. cernika (Mikalja, Stulli i slov.).
s. v. rv: u C. cevjn (crven + crljen).
s. v. dajo dajati. u C. prodajat.
s. v. dam, dati: ''daj'' = tok. ''ded'' (op. ak. i Ak. Rj.).
s. v. delto: u C. delbat (= dupsti); Ak. Rj. nema.
s. v. dejo, deti: u C. ''on de'' (= on kae); Ak. RJ. ima samo ikavske oblike.
s. v. -dj: zlodej u Opatiji i Kastvu.
s. v. dva: u C. (i op. ak.) ''devica'' samo u znaenje slukinje kao to ''junak'' (u C.) znai samo slugu.
Slino znaenje i na Brau. s. v. dolama: i po selima otoka Cresa (u gradu nepoznato).
s. v.dupin: u C. ''delpin'' (dakle nema pravo Berneker: ''Nicht aus alterem *dlpin'').
s. v. emo, imati; imo, eti: u C. zajt (posuditi kao bug.) najt se (kod kakve bolesti i vatre).
s. v. etro: u ak. jetra (neutrum).
s. v. d: jd (tok. gev); Ak. Rj. i slov.; op. ak.
s. v. lov: u C. Jelvica (kraj), u Bern. nema za na jezik.
s. v. rb. rbi (kao ruski); Ak. R. j. nema.
s. v. fraka: prae (= suho granje), za ''p'' isp. ponetra.
s. v. gadajo, gadati: na Cresu ''ganat'' = govoriti (ima samo Pari).
s. v. garajo, garati: u C. gar (debeli korijen kao gorivo drvo); Ak. Rj. nema u ovom znaenju.
s. v. gnt'o, gntiti: snetlt oge (u C. i inae).
s. v. gnzdo: u C. ezlo.
s. v. -go: ner (= tok. nego).
s. v. goj, gojo, gojiti: u C. rana se je zagojila; Ak. Rj. nema u ovom znaenju; isto znaenje u ekom,
polj., malor., lu.-srp. i polapskom.
s. v. gord: u C. ogrda = pustolina (isp. slov.).
s. v. gost: u . gusto (= tok. esto).
s. v. grom: u C. grin (''grin te zel!'', ''koga grima!''); Ak. Rj. krivo dovodi tu rije u vezu s griom
(molcem).
s. v. grot: u C. grot (grlo u boce i bolest u grlu); Ak. RJ. i Vuk imadu drugo zna. Bit e dakle u vezi sa
''rati''.
s. v. guer: u C. kuer(-ica), isp. slov.; Ak. Rj. nema sa ''k''.
s. v. gro, grciti: u C. kerc (Bern. ima pod kro, Ak. RJ. izrijekom kae, da u nas i u Bug. nema sa
''k'').
s. v. chabo, chabiti: u C. hebat (tok. sluati); na sjev. dijelu otoka Cresa, gdje je > a, ima habat.
s. v. hip . nij samo slov., ve vrlo esto u shrv.
s. v. hlb: hjep (hjeba) u znaenju njem. ''Laib'' kao i u slov. i u Ak. Rj. za zap. krajeve.
s. v. chobot: kobotnica (u C.).
s. v. chrapajo, chrapati: u C. hrs (hropsti) hrope = hrkati (slov. i u zap. pisaca).
15

s. v. chrizma: krizmati znai i ''udariti'' policu (kazniti) (od Marulia do danas).

s. v. chud: hudat (= koriti) ne samo ''alt'', ve i danas u Cresu.
s. v. chvorst: u Krasici rastu i smokve na hrastu (dakle uope ''drvo'', ''stablo''; Ak. Rj. nema toga
znaenja). U Zorania rastu jabuke na dubu.
s. v. chvost: u C. gu (= tok. grm) od hust + gust; Ak. Rj. guta (gua), eki hcti him = u C.
sct, scn (isp. i slov.).
s. v. iga: u C. jigla znai i neku ribu.
s. v. il: . jilo (Ak. Rj. ima jedan jedini primjer, iz Stulicha, s dodatkom St., da je uzeto iz brevijara, i
to masculinum). U protestantskih pisaca (A. Fancev) ima neutrum kao i u Cresu.
s. v. isto: u C. jsto (tok. bubreg); Ak. Rj. nema.
s. v. ist: ne samo u slov. tsti = derselbe, ve i u Liburniji (Kastav), a u Vranievu rj.: ta jisti = idem.
s. v. jao, jasati; jas. slov. svete Marije s ''Regenbogen'', u Cresu i u Hrv. Primorju: Boji ps
nema u Broz-Ivek.
s. v. jata: zajtu (adv.) = mjesto gdje ne duva vjetar, Berneker nema ni priblino znaenje, nema ni BrozIvek.; Ak. Rj. jato = zavjetrina, ''u nae vrijeme u Istri'' (Nemani). U Cresu je femininum.
s. v. jed()va: u Cresu ima i ovakvo znaenje: jedva je to on ucinl = teko da je uinio, ne e biti uinio.
Nema ni Berneker ni Broz.-Ivek.
s. v. jelito: u Cresu ''olto'' = crijevo, dakle praslov. znaenje, dok Ak. Rj. ima rimjer samo za
''djevenicu'', i to u formi ''jelito''. Broz-Ivek. nema nikako.
s. v. jutro: u Cresu ''zutra'' = tok. ''sjutra''; nema sa ''z'' ni Broz-Ivek. ni Ak. Rj., ispor. eko ztra, zejtra
(ega nema Bern.), st. sl. zautra, slov. zajtra. Cresko ''zutra'' bit e ''(i)z utra''; ispor. za ''u'' bez ''j''
''segutra'' i Ustrine (selo na junom dijelu ostrva Cresa) iz lat. ustrina = mjesto gdje su se spaljivali
mrtvaci.
s. v. kal: Bern. nema ak. ''kali'' i kalci (u Cresu i u Kastvu) = primitivan zdenac. Nema ni Broz-Ivek.,
a Ak. Rj. ima samo imena mjesta, dok pod e) ipak kae: ''kao da je ime studencu''.
s. v. kal'o, kaliti: Bern. ima za tok. klm, kliti = (das Eisen) khlen, a u Cresu se nalazi samo u ovom
znaenju: djeca, koja jo ne znadu plivati, ona se u moru samo ''okale'' (inf. okalt). Ovoga
znaenja nema ni Ak. Rj.; u Cresu dakle nije ''die Grundbedeutung ''hrten''.
s. v. kandilo: u Cresu masculinum ''kandl, kandla'' kao u starije vrijeme u Hrv. Primorju (Ak. Rj.).
s. v. kana: ruski ''ein im weinerlichen Ton bittender zudringlicher Bettler", ''durch
Bitten lstig fallen''. U Cresu idu djeca ''na kou'', kad ribari ulove mnoge ribe. Isto znaenje u
Miletia. (Ak. Rj.), ali tamo je oblik kau, kaoiti, kauar, kauiti. Broz-Ivek. nema.
s. v. katanec: tok. ktanac, ktnca, u Dubrovniku ''katnac, katnca''. Tako i u Cresu: katanec, katanca.
s. v. kefal: tok. fola ''Art Fisch im See von Skutari'', dok je u Cresu ''mujel'' (Mugil cephalus), a u talij.
u Cresu ''cjevolo''.
s. v. klam: u Cresu n. pr. ''zub mi se klanca'' (= trese), dok u Lici (Ak. Rj.) ''klamati, klancati = moriti se
idui''. ''Klamat'' u Cresu znai ''psovati'' (rom. clamare; Bartoli je od Udine, poslednjeg ovjeka
toga jezika, uo ''clama''). Broz-Ivek. nema ni ono prvo.
s. v. klavern. u Cresu ''klaver, klaverna'' = lud, mahnit (Bern. nema ovog znaenja). Broz-Ivek. nema, a
Ak. Rj. u znaenju ''obijestan'' (Dubanica na Krku).
s. v. klikno, kliknoti. u Cresu ''kjicaf, kjcen" samo u ovom znaenju: kad na trgu ima mnogo ribe, voa i
sl., onda trgovac obali cijenu robi, i to razglasi po gradu ovjek (obino se time bavi samo jedan
ovjek u gradu), koji ''kjice''. Broz-Ivek. nem, Ak. Rj. pod b) proglaivati pred narodom (iz kr.
stat. i iz Aleksandreide).
s. v. klcajo, klcati: u C. ''klcat'' (slabo ''e'' pred ''l'') kao u Belostenca i Stulia ''singulto''. Ovo ''klca mi
se'' ide pod ovu rije, ne pod klcati broj 2, kako je u Bernekera. Broz-Ivek nema u ovom
znaenju.
s. v. kl'akav, klast, u slov. knjst, a tako i u C. kao i u starijim rjenicima (Vrani, Belostenec,
Jambrei, Voltii).
s. v. kl'ujo, kl'vati: tok. imenica glasi ''kljun'', dok je u C. ''kjuvec''; ispor. bug. kl'uv i eki klovec.
16

Nema Broz-Ivek. ni Ak. Rj.

s. v. kobyla: ''kobilr'' je vrsta groa, kobilica je skakavac. Oboje u Cr., a Ak. Rj. samo za stare pisce i za
Vrbnik.
s. v. kojiti: u C. ''kojit konop'' kao i u Dubanici ''konop od mree u kolo saviti'' (Ak. Rj.); glagol je
imperfektivan, zato treba da se izpusti upitnik u Ak. RJ. Berneker nema toga znaenja, nema
''kojiti'' ni u Broz-Ivek. Bit e isti korijen u ''pocit'' n. pr. cipele, koje dobiju nove onove, ako to
nije poditi''.
s. v. kokodakati: Schrei der Henne vorbringen, ali ga tok. nem ni u Bern. ni u Broz-Ivek. U C. i u Ak.
Rj. ima.
s. v. kolovrat: ''kolovrat'' je u C. samo u povraza (povraz je ona sprava za lovljenje ribe, na kojoj je udica,
talij. togna) t.j. ono drvo ili pluto, oko kojega se omata ''povraz''. Nema u ovom znaenju ni BrozIvek. ni Ak. Rj.
s. v. kome: u Valunu na Cresu nkamiolin" = prsluk, dok se to u C. zove ''buri"', . kamiot znai
suknju, dok ''suknja'' samo od domae tkanine (sukna). Ispor. Ak. Rj. kami, kamiola, i. sl.
s. v. kombl: kombol kombola = ovei grozd; isp. Ak. Rj. kombol == vjealica i Miletiev (Ak. Rj.),
komblac = kitica, na kojoj visi po vie grozdova koji se sue.
s. v. kopajo, kopati: u C. kopnca = tok. kpanja, Ak. Rj. ima kopanica samo za neku biljku i ime mjesta.
Cf. isti oblik u luikom ''kopaca'' i u C. ''palca'' = daska s drkom, koja se upotrebljava kod
pranja rublja.
s. v. kopyto: kopito znai u C. i neku crnu morsku koljku, u Dubrovniku ''kopitnjak''.
s. v. kosa: kosa i kosica znai u C. samo pletenicu, isp. r. Flechte, Zopf, lit. i starosl. Haarzopf, Haupthaar
der Frau. Nema u Broz-Ivek. u znaenju pletenice. Ispor. nae znaenje sa rijeima Ak. Rj.: kao da
starije znaenje bilo pletenica.
s. v. kosno, kositi: Bern. sbkr. kosim, kositi lacerare, vellere", das wohl ein Iter. zu esati sein wird.
Tome zbilja odgovara cresko znaenje: nogavica ili rukv (g. rukava) se je okosil(a); u Broz-Ivek.
''krzati se'', Ak. Rj. ima isto znaenje pod brojem 2 (kositi 2).
s. v. kost: Bern. ima krivo: sbkr. kcka (''c'' dunkel, kann Rckentlehnung- aus magy. kocka sein), kad
ve imamo n. pr. cklo, (stklo = staklo), dockan.
s. v. kotm: u . gutat (Bern. kosten urverwandt mit lat. gustare). Nema Broz-Ivek., a Ak. Rj. samo
jedan primjer iz XVI vijeka. Ispor. jo u C. gardinl.
s. v. kotyga: kotiga u Cresu, Baki, Kotreni, Bakarcu, avlima; sred. lat. cotuca = tunica clerici; dolazi
ve u Izborniku Svjat., a u Daniiev Rj. ima bla. Lazaru: kone kotige. U C. je kotiga samo;
enska suknja od krzna (ovja koa s vunom).
s. v. kovo, kuti, kovati: u C. potkov(f), potkova = tok. potkova, ispor. stran, strel, koje su en. r. (cf. i u
ostalim akav. govorima i u naih trubadura (''stril'').
s. v. kot'a: kar == vrabac, nema ni Broz ni Ak. RJ. ''Kua'' znai i samo kuhinju. Ispor. Niederle, Slov.
Staro. II. oddil kult. str. 720: Slovane balkanti peli na jih s domem, kter mel jednu mistnost s
ohnitem u prosted. znaenje iz doba nae seobe ima i u umanovu i u Crnoj Gori (cf. ibid.
736): kua ima ogite, a drugo su odaje ili sobe, sobice, klijet, iler. Isp. jo Nied. ibid. 744: Jini
Slovane . . . si nepiesli dol na Dunaj budovane jizby s peci, nbr pouze kuu, a v ni starobuly
prvotni krb.
s. v. kraun: u C. kracn, kracuna = mandal; moda je u naoj rijei sauvano prastaro znaenje korijena
''kork, kraiti'' i ''Tag der Wende'' to Berneker ne prihvaa. Nema Broz-Ivek., ali ima Ak. Rj.:
po sjeverozapadnim krajevima od XV. vijeka.
s. v. kridlo: krilo pl. t. = suknja, u Hrv. Primorju (Krasica, Suak); slov. Scho, Ak. Rj. (str. 543, I. kol.
kurzivno ''b'': krila, Kittel, Weiberrock u ugarskijeh Hrvata).
s. v. kriv: u C. kriva (ruka) = lijeva; isto tako prva (ruka) = desna, ispor. lotiki ''kreiss link'', i (Bern.
s. v. lv) ''da lat. laevus in Glossen noch ''gekrmmt'' bedeutet''. Nema Ak. RJ. Krivuja, na Brau
(Ak. Rj.) krivulja smokva; u C. je krivja (smokva) iznutra tamno crvene boje: bit e dakle
kontaminacija od rijei ''kri'' (= krv) i ''kriv''. Broz-Ivek nema ni jedno ni drugo.
17

s. v. krizma: krzmat ima u ak. i preneseno znaenje: udariti; nema Broz-Ivek., a Ak. Rj. samo iz
Nemania (za Istru).
s. v. kri: Premda je oblik ''krst'' samo u pravoslavnih (isp. Broz-Ivek.), ipak se u Cresu kae u psovci:
j . . . . ti krst. ''Kriie'' kao u slov. Kreuzweg, ali u C. obinije prekri, prekria; Broz-Ivek. nema.
s. v. krojo, krojti: raskrojit samo u znaenju ''razderati''; ispor. i starosl.
s. v. kroka: krk kod ribara, kad poteu ''tratu'' (mreu); ima i u Dubr. Belinu, Belostencevu i Stulievu rj.,
ruski: Eintrag, Einschlagen beim Weben. Takvih grkih rijei u ivotu pomoraca ima vie, n. pr.
sidro, strop.
s. v. krompir: kumpr u C., Istri, Lici, Herc. (cf. i Ak. Rj.), bug. kompri, polj. kumpery, malor. kompera
(sve bez ''r''). Broz-Ivek. nema ni ''krumpir''.
s. v. krop'a, krop'o, kropiti: krp u C. znai naglu kiu velikih kapljica; isp. slov., nema ni Broz-Ivek. ni
Ak. Rj.
s. v. krosno: u C. krna (pl. t.) = stan, stativa i vrsta domaega (primitivnog) sedla (pravo sedlo zove se
sedl). Prema tome je Bernekerova etimologija (koji kae ''veilleicht'') ispravna. Ak. Rj. ima slino
znaenje t.j. vrsta sedla.
s. v. krov: pokrov(f), pokrova samo u znaenju ''Deckel'' (isp. slov.), a nikad u znaenju pokrivaa, gua,
ebeta.
s. v. krul'o, kruliti: u Cresu i na Rijeci ''creva krule''; Broz-Ivek. nema. Berneker: sbkr. grunzen.
s. v. kry, krve: . kr, krvi (slabo ''e'' pred ''r''), isp. slov.
s. v. krst: kresnk (g. kresnika) je onaj u C., koji zna prekrstiti i ozdraviti ovjeka; isp. ruske oblike sa
''kre-'' i slov. prezime Kresnik. Nema Broz-Ivek. ni Ak. Rj.
s, v. krstjanin: kerstijn == uope ovjek; vidi u Bernekera druge primjere za to znaenje: u rus. franc.
alb., nm. U mletakom je govoru isto; poznata je ona aljiva: bilo je na brodu 20 cristiani e un
prete. Ne mora da bude pogrjeka, kad u starih pisaca dolazi ova rije sa ''i'' (kako kae Ak. Rj.).
s. v. kuhina: kuharica znai u C. i veliku licu, kuhau. s. v. kujajo, kujati: kuajo, kuati: u C. ''on
kuja'' = tok. k (drijemati, osobito kad se sjedei klima glavom; ispor. i Ak. Rj. primjer iz
Stulia: za kujati = sputati krilo, malor. kujty = sumen, hocken, slov. kjati se = schmollen.
s. v. kukurkajo, kukurkati: uope ak. kukurkat.
s. v. kurva: C. krba, u Ak. Rj.: po sjeverozapadnim krajevima i u Slovenaca.
s. v. kust'. ruski: Strauch, u Cresu u obliku ''g gua'' (naslonjeno na gust); ispor. tok. guta,
gutara; Ak. Rj. nem ''gu''.
s. v. kvil'o, kviliti: u Cr. on kvli mj. cvili (tako u Sjevernih Slavena [eki, poljski]) valjda zato, to je to
onomatopejska rije. Ispor. i Daniiev primjer u Ak. Rj. za Fuine (o prasetu).
s. v. kchno, kchnoti: u C. kjihat, kjen, tok. (Vuk) kham, Ak. RJ. rjee kiem.
s. v. kmet: u Valunu na Cresu kmeti = svia, isto znaen i u Dubanici na Krku (i ako rjee). Nema u
tom znaenju ni Broz-Ivek. ni Ak. Rj.
s. v. kned: kao u lit. kuningas, kunigas ''Herr, Priester, Pfarrer'', tako i ''don'' u talij., dum u Dubr. za
sveenika, na Cresu ''na gospodn'' = na sveenik, upnik. Ispor. i eko ''knz'.
s. v. kro, kriti: u C. kerc se kao u kajk. i ruskome ''sich krankhaft zusammenziehen"; bit e isto: v
stablo se krci (od silna ploda); imenica glasi ''kerc'' = Krampf. Nema ''gr''. Broz-Ivek. nema
imenice, a glagol nema ovoga znaenja.
s. v. krma: Berneker nema za na jezik u znaenju stranjeg dijela lae, a ipak je to sasma obino
znaenju u itavom naem Primorju.
s. v. krpa: uope ak. krpat kao u slov. (V. vrsta) = tok. krpiti; Ak, RJ. ima.
s. v. kto: k, k, k ima Bern. za slov., nem za ak.
s. v. kysno, kysnoti. u C. kiselina znai ocat (acetum, got. akcit); Ak. RJ. nema u tom znaenju; kiselica =
tok. ljutina (Sodbrennen).
s. v. kyta: kita (Cres i inae) = grana kao u slov.; Broz-Ivek. nema toga znaenja, Ak. Rj. ima.
s. v. k'or: rav = uope slijep (turska rije na ostrvu!).
s. v. lacman: lacman kao u Crnoj Gori: etwas verchtliche Benennung eines Deutschen u. Italieners oder
18

berhaupt eines Westeuropers. U Cr. uope za stranca (s prezirom).

s. v. ladan: . lednja, nekako drvo kao ladonja u Ak. Rj.
s. v. lakerda: u C. lokrda ''scomber scomber'', a mlet. lanzarda (scomber colias) = plavica. U junoj
Dalmaciji lokarda = scomber colias, a skua == scomber scomber.
s. v. las: u C. skomini, eki: dlaji se mi laskominy = mich wssert den Mund; isp. Stulli i Ivekovi u
Broz-Ivekovia.
s. v. latun: latn (g. latuna) = Messing, i u ruskom; bit e talij. ottone + lan i naslonjeno na rije ''lata'' (=
limena ploa).
s. v. laty, latve: u C. lata = kanta (limena) i limena ploa (isto i u mlet. u Cresu); Ak. RJ. nema.
s. v. lat'o, latiti: u C. kao u tok. latiti = uhvatiti, a u Hvaru znai ''tjerati''; ispor. hitati == uhvatiti i (u C.)
baciti. Ispor. i Ak. RJ.
s. v. lavr: u C. jgorika = lovorika (od javor + lovor), Ak. Rj. javorika.
s. v. lavuta: legut u C. znai vrstu lae; Broz-Ivek. nema, a Ak. Rj. samo kao muzikalni instrumenat,
premda ima primjer iz Barakovia, koji se odnosi na lau. Druga arapska rije bila bi: Arsn (dio
grada u Cresu), orsan u Dubrovniku.
s. v. lazar: lazar znai u C. ''jadan ovjek'', ispor. i ruski; Broz-Ivek. i Ak. Rj. nemaju.
s. v. laz: laz u Cresu enskoga je roda; isto znaenje u Ak. Rj. pod b), gdje masculinum.
s. v. ljo, liti: u C. lt, lejem (isp. smt smeje''), tok. drukije akcent (lij), u inf. nema u Broz-Ivek. ''le-''.
Imenica glasi lej, g. leja = lijevak; ispor. i polj. lej.
s. v. lsa: lsa (u C.) kao slov. lesica ''kleines geflochtenes Zauntor''; ispor. Ak. RJ. lesa pod c). Broz-Ivek.
ima malo drukije znaenje.
s. v. liganj: lganj, lignji (pl.) = sepia loligo (u ak.), u Cresu kalimari, mlet. calamari. Ak. Rj. samo iz
Belostenca.
s. v. lis, lisica: u bug. i u Cr. lesica, sa ''e'' nema ni Broz-Ivek. ni Ak. RJ.
s. v. lit: likof, g. likova kao u slov.: Zeche oder Mahl, das am Abschlu einer Arbeit gegeben wird (germ.
lit. kop = Leihkauf); Broz-Ivek. nema, u Ak. Rj. ne valja tumaenje, da je ''v'' zato, jer u naem
jeziku nema ''f'', dajbudi u nekijem krajevima. Bar za ak. to tumaenje ne vrijedi.
s. v. lo, lobzati: u C. lozbat, lzbe (metateza); Berneker me je krivo citirao t.j. lobzat mj. lozbat. Iter.
je lobizat, lobe.
s. v. log . u . podlog = hipoteka; nema u Broz-Ivek.
s. v. lopata: lopacica = Schulterblatt, lat. scapula i Ak. Rj., ispor. i slov.; (u Cr. ima abstrahirani nastavak
cica, tok. -ica).
s. v. lovrata: mlet. orada (vrsta ribe). Oblik lovrata dokazuje, da uzeto iz rom. (dalm.) aurata + lan (''l'');
ovaj ''l'' je dalji dokaz, da Romanskij nema pravo sa svojim tumaenjem nae ''ovrate'', ispor.:
Vasmer, Rocznik slaw. IV. str. 1823. Naa ovrata (u Dalm.) lovrata (u Cresu) nije dakle ni
talij. orata, ni mlet. orada, ni lat. aurata, ve dalm. izvora; ispor. za ''ov'' od ''au'' u ''sv. Lovrc''
(g. sv. Lovreca). Krivo tumai nau rije iz talij. i Ak. Rj. (iz talij. nije ono ''ov'', a iz mlet. nije ono
''t''). Za lan, koji je srastao s imenicom, ispor. i lumbrela == la ombrella.
s. v, luija: u C. luja o ilir.rom. lixivia; nema pravo ni Ak. Rj. ni Berneker, da je luija od talij. lisci(v)a,
jer bi onda bio naglaeno luija (i tok. i ak.).
s. v. lua: lug znai u C. mokar pepeo kod pranja rublj, njem. Lauge; u Broz-Ivek. samo: lug vidi pepeo,
Ak. Rj. samo jedan primjer.
s.v.lsk; lo, lati: u .: ono se lei, inf. leet, ispor. staroeki lieti se, staropolj. lszcze; u
istom znaenju u Stulia latiti se (Ak. RJ.).
s. v. lgk: u Hrv. Primorju ''n mi lazno = nemam vremena; Broz-Ivek. nema, isp. Ak. Rj., odakle se
pravo ne vidi ovo znaenje.
s. v. l'ud: u C. juk = tu kao slov. i polj., Berneker citira za na jezik samo Archiv (Jagiev) 33, str.
364; u Ak. Rj. str. 315, kol. II. Sasma isto je postanje slovenskoga ''tud'' od gotskoga iuda = ljudi.
s. v. l'ul'ajo, l'ul'ati: u . lulat (tok. ''l''), ispor. ule == tok. ule.
s. v. l'ut: ''jt'' znai u . ''kiseo'' (kiselina [ocat] je juta); ispor. tok. ljutina Sodbrennen, ljutak ''wilder
19

Granatapfel'', Mikalja: ljut =octen.

s. v. maj: maj znai u Cresu i drvo, to mladi donese uoi prvoga maja pod prozor djevojci; ispor. ruski,
slov., eki, polj., lu. i Ak. Rj., koji ima ''granu'' mj. stabla. Broz-Ivek. nema.
s. v. mama: u . samo u vok. o-m! (i o-a!), ispor. Ak. RJ. U vokativu ima i: mja mja!; inae ''mat''.
s. v. korist: u . adv. za kors(t) = uzalud; nema Broz-Ivek. ni Ak. Rj. Akcenat je u imenice kao u
Dubr. Ni koristi znai nitarija, nita ovjek.
s. v. marmor: u . brmor, ispor. slov. bramor
s. v. mormor i Gundulievo (dubr.) brijeme, franc. marbre.
s. v. martin: martin znai u . kao u polj. ungehobelter Mensch i kao slov. martinec Art Wasservogel;
nema toga znaenj ni Broz-Ivek. ni Ak. Rj.
s. v. mas: masa kao slov. (iz mlet.) ''previe, veoma''.
s. v. med'a: menk (g. menika) znai u . kup kamenja u maslinicima, slov. mejnik ''Grenzstein''; nema
Broz-Ivek., Ak. RJ. menik. U Hrv. Primorju ''umjak'' znai umicu; ispor. Janko Pravk str. 44:
Vdyt' prastare slovo med'a (meda) znailo pvodn as ''les''.
s. v. melko: mlc (g. mleca) znai u . neku vrlo sitnu ribu; ispor. Ak. Rj. i eko mlenik, polj. mleczak.
Broz-Ivek. nema.
s. v. meul: mul u . kao u slov. (lat. modiolus) = aa; isp. za modiolus: gr popit mericu; Broz-Ivek.
mul, muo, mulj,
s. v. meso: pst (g. psta) = mesojee i ovjeka od krpa (koji se uoi pepelnice nosi po gradu); Broz-Ivek.
i Ak. Rj. samo ''mesopust''.
s. v. mech: u . mihr (g. mihura), to je jedan od vrlo rijetkih ikavizama; akcenat je u tok. drukiji
(mjehr).
s. v. ml u Hrv. Primorju i u isto. Istri ml znai pijesak, slov. milka ''feiner Flusand''.
s. v. msec: u . mesecina, masculinum, u znaenju ''luna''.
s. v. msto: msto: pl. mest i u znaenju (u C.) ''posjed'' (n. pr. maslinik, vinograd); ispor. ruski
, mstit se kao u bug. sich bewegen; nema ni Broz-Ivek. ni Ak. RJ.
s. v. mo, msiti: umeaj je u . to je tok. mijenja.
s. v. mil: smili mi se (u C.) kao u slov. i tok. ''ao mi ga je'', tok. (Hrv.) meni ga je milo.
s. v. mir: smrom (u C.) = besprekidno; isp. Ak. RJ. pri kraju rijei ''mir''.
s. v. mlaskajo, mlaskati: u . mjaskat, mje, u Bern. samo ''alt sbkr.''. Broz-Ivek. nema.
s. v. mlin: melin, zbog onoga e (mj. poluglasa) nije tuica, kako se obino uzima; mlinec (g. mlinca) ima
malo drukije znaenje od tok. Mlinec se u . zove talij. frittola, nj. bi odgovaralo ''gebackene
Muse''; isp. i rusko znaenje,
s. v. mogyla: gomila znai u . kao u slov. Misthaufen; ispor. i rusko za grob. Nema Broz-Ivek.,
Ak. Rj. ima pri kraju rijeci gomila.
s. v. mold: u . ne samo mlda (vierenica) ve i mldi (vjerenik) kao u ruskome.
s. v. molt: mlt, mlaci (u C.); za nastavak ispor. lopacica Broz- Ivek. nema.
s. v. mora: u . kromac = tok. komora, Vuka ''mor''.
s. v. mrka: mrka, mlet. (u C.) mora, nema Broz-lvek. ni Ak. Rj., slov. mrga = lhefen.
s. v. mrkat: on mrka (slabo ''e'' pred ''r'') n. pr. kad ovjek drijema i glavom trese, isp. lit. mirksa mit
halboffenen Augen da sitzen; Ak. Rj. nema.
s. v. nasren: znai u . od zime blijed, ispor. tok. sur, surkast; Ak. RJ. nema.
s. v. bed, g. obedi = obijest; Ak. Rj. samo iz 2 protest. knjige, inae jo ''obljid''.
s. v. osef: Ak. Rj. osap (g. ospa), isto to ospa, osip (samo iz Stulieva rj.); ispor. i Niederle, Slov. Staro.
IX, str. 111: obilni dn, kterou zapadni Slovane platili nmecke ii, resp. tomu komu ]i cisa nebo
jeho zastupce pepoustil; slula osep, osyp; pvodui s (od spa suti).
s. v. otrok: u Kastvu znai dijete, isp. Janko, Pravk str. 75: slovo ot-rok znamena v praslovantine toho,
kdo ne umi mluviti (dit); a kako inorodni zarobljenici nisu znali govoriti slavenski, otrok oznauje
i roba.
20

Suak, 9.VIII. 1925.

Dr. Mate Tentor.

10. h III XIV .

je (. . , Archiv XVI 352368; XVIII 19)
XIV .
, , , XIII .
XIV . ,
. y
XIV .
14. 1396 . contrata
usque diviciam stiena (Listine 4, 367).
1. 1372 .
homines Bieliachi u qui vocantur Diedich de Papoa (h" h, . . , ''
I'' 102).
je 25. 1379 .
Dragi de Biela (Monumenta Ragusina 4, 224).
1376 Tuerdach Bieloevich (l.c. 150-1).
1369 eriep Rogatich (h;
XI 101).
je 1. 1367 . Utiesen
Radoslavich de Bielgrad (h, 1. 111).
17. 1366 Stiepe de Georgio (h, Mon. Rag. 4,
46).
1363 . je Nicus de Biele (1. . 275; . Mon. Rag. 4, 57
1366 .). 13602 Ghersiepiesech (Mon. Rag. 3, 239, 206,
191, 189, 187, 186, 182, 181, 80, 48; Codex Diplomaticus 13, 230). 1336
(Mon. Rag. 5, 405). je h.
1362 ce Stiepcko icorich (Mon. Rag. 3, 233) h; Prosie (232) h.
13. 1362 . je . concedere licenciam Bielachape ut laboret (1. . 3,
223). h.
9. 1361 . domine Biele, uxoris Marini de Goe (1. . , 84).
17. 1360 . e sindicus debeat ire sine mora et remanere in rieg (1. . 3, 27).
h.
1. 1360 a Vrego vel a Dievalo (2, 253),
h h. . 21. 1347 ad Dievalum (l, 268).
26. 1356 Spiese becharii que est in Bielem (Mon. Rag. 2, 154). .
, 13623 (Ron. Reg. 3, 230, 315, 317, 319, 331, 346). . 18.
1352: vinee et terre de Bielem (Cod. Diplom. 12, 88). quam Bielce emit (2,
154). h, . h.
6. 1350 je , Bielnam, famulam
Dragani (2, 98). h,
29. 1346 . mier, ,
(. '''' .): val libre CC lo mier, vignira a pagar libri Il lo mier in L (Listine, 2,
388); h.
9. je Brichico in Biela (1, 196) 1336 Piesak.
10. 1326 Bielen (5, 65). 1. 1303 . Radovan
filius Osien (5, 65). . Oh,. h.
21

16. 1243 je magistro Dobrano, cognato Striesse

(Cod. Diplom. 4, 189). . h, h, h. 17. 1235 .
Strieslavus (. D. 3, 434), h ) h,
. h.
25. 1234
Marino Zrieve (Cod. Dipl. 3. 400). h.
1287 . ( 8. ) vadit ad
Satyskam (Cod.Dipl. 6, 588) . . h, h.
. .
11. .
i ,
, - Mikloiem, Jagiem . Musiem,
i ; h ,
i i:
, i h, ''trdnjava'', grepsti,
h i . h,
, , i ,
h h i .
i i, . Dryaka, i ''Zheb''1,
, h, 1242 . IV
, hi ''Zagrabia in monte Grech''
1

Ottv Slovnik Naun, XXVII 308.

'''', hi ii i
, i ''Zgrb''
''Zagabria''. h i h h ''Zagramb''.2
i h Zagrabia, Zagrebia.3
2
3

. Jagi, Archiv XII 315.

. Corpus Inscriptionum Etruscarum. Suppl. Fasc. 1: Fragmenta Zagrabiensia.

, i grab.
i carpinus betulus ( habr);
h ; . i Habr, i Gabrije.
i h h .1 ,
h h i,
: graba, h. Graben.2 Zagreb Agram
i - ''za'' ''am'': za grabo Zagrab,
am GrabenAgram. i i i.
1
2

. Miklosich, Die slavischen Ortsnamen aus Appellativen. S. A. II 25, 121.

. Rjenik Jugoslavenske Akademie s. v graba.

i i h .
h, h h , (Burgen)
h h, (Graben).
22

 , ,
h i h h. i h
''Am Graben'', Grabenstrae, . h, h
h h (Schlossberg). i
, . h ''Na pikopech'' ''Graben'' hh.
, i h i: ''n Grabnu'' h h.
, h: i
''m Graben'' ii i h
''Agramb'', i -b-, Agram.
, , i h
''za grabo'', Zagrab, . . Zagrabje, Zagorje ob Savi i
h i ''Zho''. Zagrab
ii (pogreb, ogreb) Zagreb,
i ----. i
h .
, , ,
, h .
. .
12. .
. . .
, ,
. 14 , . 5
,
. . . . .
. .
. .
1.
, 13 1857.
: i i . .
: . .
: , . . ; : .
i J. , . J. . , J. , ,
i, J. , . , . , . , . , .
, . . , . , . , . , . i, . , .
, . , . , . , . , . , J. , .
, . , . . . : . . . : . .
6.
1856, . . ,
h , ,
1857, . . , .
. . . i i
.

2.
23

 29 1858,
. .
: J. , . , 6. , . , . . , .
, . , . , J. .
..
73.
.
i i

;
i
hi , . , . , . , Joi
. i, h . ., ;
h ,
, .
. 3 ''
'' i II. , 2, ''
'' h '' '' h,
'''' , 17
'' '' ;
, J.
i io
. .
,
, 8- i.
3.
15 1859.
.
: . , . , . , . . , . , .
, . , . , . , . , J. , . ,
, . , . . , . , . .
J. .
4.
J. , ,
h .
. . h. h
. .
4.
19 . 1861.
: . .
: . , . , . . , . , . , . ,
. , . . . , . , . . . . .
24

95.
.
,
je
, , ,
, , .j. 5
;
, , 80 #, 80 #.
,
.
,
je , ,
.
je . ,
: je
, :
, .
,
.
5.
. 29. 1861.
. .
: J. , . , . , . , . . , 6.
, . , . .
104.
. , h :
. ,
i .
13. .
( .)

, ; .
.
. .
, , , ;
, .
, ,
, . ,
.
, , , 1;
- ,
. , ,
, .
, .
25

 , , ,
. .
. -, '' XII,''
1900, . 34.
1

,
: , ,
. , (k ''''
Sclavus, G. r, Etym. Wrt. der alb. Spr. 410), .
, (vajze), , ur, , ,
; dos ;
, . plak;
.
: .
, '''' ,
(karp ''''); ,
, , .. , .
, . '''' ; ,
. , .
, . , , biseric (.
basilica), a ; ,
..
, ,
'''' (, '' 566''), (Arch.
f. slav. Phil. VII 102) c '' ''.
, . 1
('''') Rauschert, jep
.
1

.
1. ( ): ( ko
''''), , ( '''',
), ( ), . (
, buk, ), ,
( ''''), , ( ),
zot '''', , (),
( trim ''''), ( ),
um ''''.
2. : , ''''
(Die Geheimnissprachen bei den Slaven, 26), ,
, , , ,2 , ,
, ( er ''''), , ,
, , . ''palenka'', ''Brantwein'',
( ardi ''''; , . . 26., , ,
uroig '''', '''' '''';
urim), ( ), ( ''''), (
. cas ''''), ( . cine ''''), , (
26

 mut '' ''), , ,

, , ().
'''' , . .
. . 26 ''''.
2

3. -: (
), , , , ,
, , ., ; ,
( ''''), , , . , ,
, ( ), ,
, , , ( ),
, ;
, , , ''''; ,
, (. ), , ( ), ,
, , ( );
; ,
; , ( ), , ,
, ( ), , , (
), , ( ), (
'''' ). '' ''' '' ''.
'''' , , . ; '' ''
'' ''; '' '' '' ''. , (
.- ladro ''''; d, . . alatru);
(. hout '''').
4. : , ,
, ( ), ,
( ? , , ,
!, , ( ),
, , , , , ,
. ( ), , ,
. ,
.
5. O . .
, 15 .
. . , .
6. , .
(. . scutur ''''), ,
( ).
7. , ,
, .
, , ,
, : , , , ,
, .
, , , .
.
, .
, , .

. , ,
27

. . ,
.
.
: oy = - -; == - -. - - -:
= - -; = - -..
, , ; = - - -; = - -.
, , , : = - - ( '''' ); = - - ; = - - -; = - -.
'''' , .
, , ,
( , ); ,
, , .
, ,
, . .
, ,
.
8. .
; , , ,
. . . , = ..
.
,
,
. e ce
. ( )
.
.

28