UNIVERZITET U TRAVNIKU EDUKACIJSKI FAKULTET PREDMETNA NASTAVA

ESEJ
Zuko Dumhur Pisma iz Azije

Mentor: Doc.dr. Edisa Gazeti

Kandidat: Aida Traljo

UVOD
Zuko Dumhur bosanskohercegovaki pisac, slikar, karikaturista XX vijeka porijeklom Iz muslimanske porodice. Zaljubljenik u ljude, prirodu, pisanje. U svom putopisu pie o gradovima, ljudima, religijama, graevinama. Veliko ovjekoljublje, radoznalost, obrazovanost su odlika ovog putopisca. Ovim esejom elim da prikaem ivot ljudi, graevine, prirodna bogatstva iz putopisa Pisma iz Azije Zuke Dumhura, tj. bogatstvo razliitosti.

RAZRADA
Najdublji utisak na mene je ostavio put od glavnog grada Afganistana, Kabula, do Bamjana, gdje je prije VIII vijekova ratovao Dingis-kan.1 Naime, Dingis-kan je prije 800 godina stvorio najvee kopneno carstvo koje je opstalo oko 150 godina. Zahvaljujui irenju mongolskog imperija ekonomska I kulturna razmjena mogua na cjelokupnom osvojenom teritoriju, a civilizacije postale povezane. Zbog toga Sveta dolina nije vise pusta. Doao je novi svijet I nastanio Bamijan koji nije vise ni Dolina plaa, ni klanac jecaja, ni Moabdik prokleti raj.2 Dumhurova narativna diskusija je slikovita. Bitan elemenat su njegovi crtei (majstor minijature I detalja). Koristei se sebi svojstvenim tehnikama Dumhurova naracija tee, epska je I pomalo usporena, a tu usporenost probudi metaforom, paradoksom, komparacijom. Bez obzira na vrijeme I ivotne okolnosti Afganistanci sup o svom ukusu, smislu I svojim potrebama dotjerivali autobuse I kamione. Oni postaju pravo areno udo na tokovima. Kad sve ispadne kako valja, onda autobus izgleda kao Tadmahal, ili neki jo kitnjastiji mauzolej na tokovima.3 Nasuprot tome u svakodnevnim vonjama putnici imaju svoja mjesta u emu se ogleda podjela. Privilegovani se voze na krovu, a ostali su smjeteni u kutiju. Na glavama imaju turbane. Niko ne nosi arape, ene imaju ferede.
1 2

Zuko Dumhur Putopisi, Bonjaka zajednica kulture, 1997. Str: 126. Isto, Str: 128. 3 Isto, Str: 130.

Dakle, do izraaja su dole staleke razlike meu ljudima, razlike meu polovima, arolikost stanovnitva. Neki izgledaju kao Kinezi, neki kao Mongoli, neki kao Arapi, a neki su imali kose oi I etvrtasto lice, s jakim vilicama. Ima ih I plavih I riih. Djevojkama I mladim enama po pijacama ispod marama koja dopire do struka vire guste crne pletenice. Tadikistanke se posebno istiu ljepotom: svijetlih, najee zelenih oiju, zagasitog tena I smee kose zaista djeluju skoro nestvarno. Njegovi likovi rijetko govore. Zuko Dumhur je doavi do Bamijana, gledao dugokose mladie I djevojke, bjelopute zapadnjake kako spavaju po piljama. udio se Zuko toj mlaariji u Afganistanu. Stanovnici miroljubivi I sretni kad im doe gost pa makar bio I haiar. Afganistan je kraljevina sa najljepim spomenicima. Kraljev dvor je usred Kabula. Oko bae je ograda, na ogradi je kapija, pred kapijom je straa, iza strae je dvor, u dvoru je kralj.4 Kroz grad protie rijeka koja ga dijeli na dva dijela. Naime, jedan je drevni I velianstven u svom raspadanju, a drugi je nov, bezlian I bezduan kao I svi novi gradovi na svijetu. Tu su mostovi, hramovi, bogomolje. Sve vrste bogomolja opisane su s toplinom koja ne propagira religiozno razmiljanje ve raznolikost. Kabul je bio pravi raj svih mojih dosadanjih putovanja.5 Naime, on je jedan od najstarijih gradova na svijetu, velika pijaca centralne Azije, raskrsnica kraljevskih puteva, u prolosti uvena pijaca raobova. Kabul je prijestonica silnih naroda, rasa I plemena. Kabulske damije nisu velike. Pisac ih opisuje kao ne vee od ostalih kua. Narod kao da je vjerovao da je I Bog ubogi siromah poput njih pa mu nije ni podizao hramove koji bi ga zasjenili svojom veliinom I bogatstvom. Jedna jedina damija vrijedna je pomena. Ima vitko munare, sva u arabeskama, a podigli su je Sovijeti. Nasuprot tome Kabul je zemlja u kojoj je svaki ovjek slobodan da se opredijeli izmeu dobra I zla. Ovdje moete uivati u svakom zabranjenom vou. Do droge se moe slobodno I lahko doi kao I hamajlije protiv uroka. Afganistanci su hrabri ratnici koje je prolost nauila da budu nepovjerljivi prema strancima. Meutim, hipike su primili u svoju zemlju kao blagonaklonsko pleme. to je odlika irokogrudih ljudi. Dosta je vidjeti jednu ariju u Aziji pa znati kakve su ostale.6 Duani su rasporeeni sa obe strane ulice: kujundije, sarai, jorgandije, bakalari, halvadije Zanimljivo je da su beriberi, frizeri I neki ugostiteljski radnici radili na ulici. Nasuprot arije, berbera, zaostalog stanovnitva koje se od bolesti I nedaa branilo zapisima I hamajlijima u Kabulu je hotel Interkontinental sa luksuzom I ljepotom. Autor se prolazei Bazarom, pored Interkontinentala, duana sjetio svog starog eher Sarajeva. Na Sarajevo ga podsjetilo I mijeano stanovnitvo hriana I muslimana. Hriani su se hranili kao I muslimani I nosili su bosansku odjeu sa crvenim fesom na glavi. U Bosnu su odavdje preneeni mnogi lijepi adeti, obiaji, nepoznati zanati.
4 5

Isto, Str: 142. Isto, Str: 135. 6 Isto, Str: 160.

Nasuprot tome u Kabulu doe nekakav Italijan I poe da se bavi vinarijom. Poto se u ovoj zemlji nije konzumirao alkohol Italijan je brzo odustao od svog posla s vinom. To potvruje da su muslimani drali do tradicije I svojih vjerskih obiaja. Nekad je Gazni bio prijestonica monih muslimanskih vladara srednjeg vijeka I veliki rasadik kulture. Gazni je zaviaj mnogih slavnih ljudi: knjievnika, astronoma, teologa, neimara I filozofa.7 Nestalo je svega to je bilo graeno, to je ovdje postojalo; I predanje, stihovi I puste rijei I to e polahko jednog dana nestati. Mnogi afganistanski gradovi, nekad veliki centri, rasadnici znanja, trgovine, lijepih vjetina ostali su I danas uglavnom sravnjeni. Damijska dvorita, avlije, sokaci puni su prosijaka.

ZAKLJUAK
Kao to sam pokazala koristei razne knjievne postupke pisac je dao vjernu sliku zemalja jugozapadne Azije, ljudi, ivota, graevina, a ta slika do danas nije mnogo drugaija. Konano, samo Dobar, plemenit ovjek kome cijeli svijet bijee domovina, a ljudski rod njegova porodica (Badak) moe napisati ovako vrijedno djelo. Njegova vrijednost se ogleda u svim oblicima izraavanja: deskripciji, prianju, opisivanju, crteima. S obzirom na reeno, autor nas navodi na razmiljanje o ljudim, njihovim ivotima nama manje poznatim krajevima. Dakle, moe se zakljuiti da geografski poloaj Azije (izmeu tri kontinenta), tri velike monoteistike religije (jevrejska, hrianstvo I islam), prirodno bogatstvo (nafta) su I danas poprite brojnih ratova I unutranjih sukoba. Imati, ili nemati, primati ili davati, sve se okree u jednom beskrajnom krugu velikog besmisla ljudskog bitisanja I beznau svih ivotnih stavova na ovome svijetu. Samodobroinstvo, I to neposredno, moe ozariti ovjeka I donijeti mu mir, spokojstvo I blaenstvo.8 Konano, ni nafta, ni velike luksuzne graevine, moderni gradovi I putevi izmeu njih ne mogu ni zamijeniti niti nadoknaditi osnovne ovjekove potrebe: LJUBAV, MIR

7 8

Isto, Str: 179. Isto, Str: 184.