TRAVA RASTE SAMA OD SEBE

Preveo Klaudio krobe

Sutomore 1990

SADRAJ 1. Znaaj Zena 2. Majstor i uenik 9 23 37 51 63 77 91

3. Praznina i monahov nos 4. Vodopad Lulianga 5. Majstor tiine 6. Buenje 7. Mrtvac

8. Polje obojeno modrom ljubiicom..

Sjedei mirno ne inei nita proljee dolazi a trava raste sama od sebe.

trava raste sama 9

ZNAAJ ZENA

Netko upita uitelja Bokuja: Mi se moramo oblaiti i jesti svaki dan. Kako da izaemo iz toga?" Bokuju odgovori: Mi se oblaimo, mi jedemo." Pitalac ree: Ne razumijem!" Bokuju odgovori: Ako ne razumije odjeni svoju odjeu i jedi svoju hranu." to je Zen? Zen je jedan izvanredni rast. Rijetko se desi da takva mogunost postane realizirana budui da su mnogi faktori umijeani. U vie je navrata postojala mogunost da neki pirit ualni dogaaj naraste i postane nalik Zenu. Meutim, to se nikada u potpunosti nije zbilo. Jednom samo u cijeloj povijesti ljudske svijesti stvar nalik Zenu ula je u bivanje. To je veoma rijedak fenomen. Zato, kao prvo, elim da shvatite stoje Zen, jer do tada ove anegdote nee biti shvatljive. Vi morate da znate cijelu pozadinu. U toj pozadini ove anegdote postaju luminozne. Iznenada ti dostigne njihov smisao i znaaj. Drukije, one su odvojeni spojevi. Ti ih moe uivati, ponekad im se moe smijati. One su veoma poetine i same po sebi su predivne. One su jedinstveni umjetniki komadi, ali samim gledanjem na njih ti nee biti sposoban da uroni u znaaj toga to je Zen. Stoga me najprije prati kroz razvoj i rast Zena kako se on desio. Zen je roen u Indiji, rastao u Kini, rascvjetao se u Japanu. Cijela situacija je rijedak fenomen. to se desilo da rodivi se u Indiji, te ne mogavi tu da raste, morao je da potrai drugo tlo? U Kini je postao veliko stablo, ali tu nije mogao da procvjeta. Morao je ponovo da pronae novu klimu. U Japanu je procvjetao kao trenjin cvijet. U tisuu cvjetova. To nije sluajnost, to ima duboku unutarnju povijest. Ja ti je elim otkriti. Indija je jedna introvertna zemlja; Japan je ekstrovertna zemlja, dok je Kina upravo u sredini ova dva ekstrema. Indija i Japan su apsolutna suprotnost. Kako je dolo do toga da sjeme koje je raano u Indiji procvjeta u Japanu? One su suprotnosti, one su kontradiktorne, one nemaju slinosti. Kako to da je Kina ula u sredinu da dade teren ovom sjemenu. Sjeme jeste jedna introverzija. Pokuaj shvatiti fenomen sjemena. Stoje sjeme? Ono nije izdanak, sjeme se doista okrenulo sebi. Sjeme je jedan introvertni fenomen, ono je centripetalno. Energija se kree iznutra. Radi toga je sjeme

10 trava raste sama od sebe

pokriveno i zatvoreno za vanjski svijet. Ustvari, sjeme je usamljenost, najizoliranija stvar na svijetu. Ono nema korijene u tlu, nema grane na nebu. Ono nema vezu sa zemljom niti ima vezu sa nebom. Ustvari, sjeme nema nikog oko sebe, sjeme je jedan apsolutni otok, izoliran. Sjeme nije povezano, sjeme ima vrstu koru oko sebe. Tu nema prozora, nema vrata. Sjeme ne moe da izie vani i nita ne moe da ude unutra. Sjeme je priroda Indije. Geniji Indije mogu proizvesti sjeme strahovitog potencijala, ali im ne mogu dati pogodno tlo. Indija je jedna introverlna svjesnost. Indija kae da vanjsko ne postoji. A ako i postoji tad je to od iste grade kao i snovi. Iste je grade od koje su sazdani snovi. Svi geniji Jndije nastojali su otkriti kako pobjei od vanjskog. Kako se kretati ka unutranjem prostoru srca. Kako biti centriran u sebe, te kako realizirati da cijeli svijet koji postoji izvan svjesnosti jeste upravo san. U najboljem sluaju lijep, u najgorem nona mora. Bilo lijep ili ruan, zapravo, to je san. Zato se ne mora puno brinuli. Bit je u buenju i zaboravu na san vanjskog svijeta. Sav napor Bude, Mahavira, Tilope, Goraka, Kabira, sav njihov napor kroz stoljea bio je kako pobjei od toke ivota i smrti. Kako ograditi sebe, kako sasvim odbiti sebe od svih odnosa. Kako biti otkaen, nepovezan. Kako se kretati iznutra i zaboraviti vanjsko. Zato se Zen rodio u Indiji. Zen znai Dhyan. Zen je japanska izmjena rijei Dhyan. Dhyan je sav napor indijske svjesnosti. Dhyan znai biti sam. Sam u vlastitom biu, da ak ni jedna jedina misao ne postoji. Tekoa je u tome to nema izvornog prevoda. Kontemplacija nije prava rije. Kontemplacija znai razmiljati, reflektirati. ak ni meditacija nije pravi prevod, jer meditacija ukljuuje jedan objekat na kojeg meditirati. To znai da je tu neto. Ti moe meditirati na Krista, moe meditirati o kriu. Ali Dhyan znai biti tako sam da tu nema niega na to meditirati. Bez ikakvog objekta, sama subjektivnost postoji svjesnost bez oblaka. isto nebo. Kada je ta rije dostigla Kinu, postala je Ch'an. Kada je Ch'an stigao u Japan postaje Zen. Zen dolazi iz istog sanskritskog korijena Dhyan. Indija moe roditi Dhyan. Milenijima je sva indijska svjesnost putovala putem Dhyan-a. Kako odstraniti svo razmiljanje, te kako biti ukorijenjen u istu svjesnost. Sa Budom sjeme je dolo u egzistenciju. Vie je puta prije Gautama Bude, sjeme takoer dolazilo u egzistenciju, ali ono nije moglo nai pravo tlo. Zato je nestajalo. Ako je sjeme dato indijskoj svjesnosti ono e nestati jer indijska svjesnost e se kretati iznutra. Sjeme e postati sve manje i manje do trenutka kad ono postane nevidljivo. Centripetalna snaga ini stvari manjim, i manjim, i manjimatomskim- do trenutka kada nestanu. Puno je puta prije Bude sjeme bilo roeno. Gautam Buda nije bio prvi meditator sa ciljem da postane Dhyan. U stvari on je jedan od zadnjih u dugom nizu. On je samo podsjetio na dvadeset i etiri Bude prije njega. Bilo je dvadeset i etiri danistike teerthankkersa. Svi su oni bili meditatori. Oni nisu nita drugo inili. Samo su meditirali, meditirali, meditirali i doli do take gdje sve nestaje, a samo oni jesu.

trava raste sama 11

Sjeme je roeno sa Parasnathom, Mahavirom, Neninathom i drugima. Ali sjeme je ostalo sa indijskom svjesnou. Indijska svjesnost moe dati roenje sjemenu, ali ne moe da postane adekvatno tlo za njega. Ona nastavlja raditi u istom pravcu te sjeme postaje sve manje i manje, molekularno, atomsko, i nestaje. Tako se desilo sa Upanishadama, sa Vodama, Mahavirom, te svime drugim. Sa Budom se deavala ista stvar. Bodidarma ga je sauvao. U sluaju da je sjeme ostavljeno u indijskoj svjesnosti ono bi nestalo. Sjeme tada ne bi nikada niknulo, poto je potrebno razliito tlo za nicanje. Potrebno je veoma balansirano tlo. Introverzija je veoma duboka uneravnoteenost. To je jedan ekstrem. Bodidarma je pobjegao sa sjemenom u Kinu. Time je on uinio jednu od najveih stvari u povijesti svjesnosti. On je pronaao pravo tlo za sjeme koje je Buda dao svijetu. Prenosi se da je sam Buda rekao: Moji religija nee postojati vie od petsto godina. Zatim e nestati." Bio je svjestan da se to jo uvijek deava na taj nain. Indijska svjesnost nastavlja da mrvi to, u sve manje i manje komadia. Zatim dolazi trenutak kada to postane tako siuno da biva nevidljivo. To jednostavno nije vie dio ovog svijeta. To nestaje u nebo. Bodidarmin je eksperiment bio velik. Pogledao je svugdje po svijetu. Duboko je osmotrio gdje bi pronaao mjesto u kojem bi sjeme moglo da raste. Kina je veoma izbalansirana zemlja. Ona nije kao Indija, nije kao Japan. Zlatna sredina je upravo put. Kunfuijeva ideologija je ostati uvijek u sredini. Ne biti introvertan, ne bili ekslrovertan. Ne misliti previe o ovom svijetu, kao ni o o n o m svijetu. Samo ostati u sredini. Kina nije rodila religiju ve samo moralnost. Tu nije roena nikakva religija. Kineska svjesnost ne moe da rodi religiju. Ona ne moe da stvori sjeme. Sve religije koje su postojale u Kini bile su uvezene. Sve su one dole izvana. Budizam, hinduizam, islam, hrianstvo - sve je izvana. Kina je dobro tlo, ali ona ne moe originalizirati ikakvu religiju, jer za to je potrebno da se kree u unutarnjem svijetu. Za stvoriti religiju potrebno je imati slinost enskom tijelu, maternici. enska svjesnost jeste ekstremno introvertna. ena ivi u sebi. Ona ima veoma malen svijet oko sebe. Najmanji mogu. To je razlog to ti ne moe zainteresirati enu za stvari velike obimnosti, za prostranost. Ti ne moe' priati sa njom o Vijetnamu. One ne brinu za to. Vijetnam je daleko. Previe je vanjski. Ona je vezana za svoju porodicu, za svog supruga, djecu, psa, nabavku namjetaja, radio, tv. Veoma mali svijet je oko nje. Zapravo minimalan. Iz razloga to ona ne moe imati veliki svijet oko sebe, postaje veoma teto za mukarca i enu da priaju inteligentno - oni ive u razliitim svjetovima. ena je predivna samo kada uti. U trenutku kada progovori, tada glupe stvari izlaze vani. ena ne moe da pria inteligentno. Ona moe da voli. Ona ne moe da bude filozof. Ne, to je nemogue. Te su stvari predaleke za nju. Za te stvari ona ne moe da brine. Ona ivi u veoma malenom krugu svog vlastitog svijeta, a ona je centar. togod da je znaajno, znaajno je samo u vezi sa njom, samnom. Inae tu nema znaaja. Ona ne moe da vidi zato si ti zabrinut za Vijetnam. to se to deava s tobom? Ti nisi uopte povezan sa Vijetnamom. Bilo da se rat desi ili ne desi, njoj se to ne tie. Dijete je bolesno, a ti brine za Vijetnam. Nepojmljivo je njoj da bude kraj tebe, a ti da ita novine. ena ivi u razliitom svijetu. Ona je centripetalna, introvertna. Sve su ene Indijke. Odakle god potjeu to ne ini razliku.

12 trava raste sama od sebe

Mukarac je centrifugalan. On ide vani. U trenutku kad on moe da nade ijednu ispriku on e pobjei od kue. On dolazi kui jedino kada nema gdje drugdje da ode. Kada se svi klubovi i barovi zatvore gdje tada otii? On se vraa kui. Poto nema gdje da ode, on se vraa kui. ena je uvijek kui. Centrirana, bazirana na kuu. Ona ide vani samo kada je apsolutno neophodno, kad ne moe drukije. Kada to postane apsolutno neophodno ona izlazi vani. Drukije, ona je bazirana na kuu. Mukarac je lutalica, vagabund. Cjelina obiteljskog ivota stvorena je od ene, a ne od mukarca. Naime, civilizacija postoji poradi ene, a ne zbog mukarca. Da je mukarcu doputeno, on bi bio lutalica - nikakva kua, nikakva civilizacija. Mukarac je izlaenje, ena je ulaenje. Mukarac je ekslrovertan, ena je introvertna. Mukarac je uvijek zainteresovan ne za sebe ve za neto drugo. Zato on izgleda zdraviji. Kada ti biva previe zainteresovan "za sebe, koncentriran na sebe, ti postaje bolestan. Mukarac izgleda sretniji. enu e uvijek nai da je tuna i previe vezana za sebe. Mala glavobolja - poto ona ivi unutra ona je jako izraena - glavobolja postaje neto veliko, izvan proporcije. Mukarac moe da zaboravi glavobolju. On ima previe drugih glavobolja. On stvara toliko glavobolja oko sebe da tu zapravo nema mogunosti da doe do vlastite glavobolje, te da uini neto za nju. Ona je uvijek tako mala te je on moe zaboraviti. ena je uvijek koncentrirana - neto se desi u nogama, neto u glavi, neto u leima, neto u stomaku - uvijek neto jer njena vlastita svjesnost je fokusirana unutra. Mukarac je manje patoloki. Zdraviji je, vie izlazei, povezan sa onim to se deava drugima. Zato u svim religijama nai e da na pet osoba, etiri e biti ene, a samo jedan mukarac. Taj je mukarac moda doao da doprati enu. U svim crkvama, u svim hramovima to e biti proporcija. Gdje god da ode, ak i sa Budom, to je bio sluaj. Sa Mahavirom, takoer. Buda je imao 50.000 sannvasina, od toga 40.000 ena, a 10.000 mukaraca. Zato? Mukarac moe biti fiziki zdraviji, ena moe biti spiritualno zdravija jer njen je interes razliit, njena je povezanost drukija. Kada si ti povezan sa drugima, ti moe zaboraviti svoje tijelo. Ti moe biti fiziki zdraviji, ali religiozno ne moe rasti tako lako. Religiozni rast treba jednu unutarnju vezu. ena moe da raste religiozno veoma, veoma lako. Za nju je put lagan. Ali rasti u politici za nju je teko. Za mukarca, rasti u religiji je teko. Introverzija ima svoje beneficije. Ekstroverzija ima takoer svoje beneficije. Oboje imaju svoje opasnosti. Indija je introvertna, enskasta zemlja. Ona je nalik na maternicu, veoma prijemljiva. Ali ako dijete ostane u utrobi zauvijek, sama e utroba postati grob. Dijete se mora maknuti iz utrobe inae majka e ubiti dijete iznutra. Ono mora pobjei, nai svijet izvana, vei svijet. Utroba moe biti veoma udobna - ona to i jeste! Znanstvenici kau da mi ni danas nismo sposobni stvoriti neto udobnije od utrobe. Sa tolikim znanstvenim progresom mi nismo stvorili nita udobnije od utrobe. Ona je upravo raj. Ali ak i dijete mora da napusti raj i izie iz majke. Preko nekog vremena majka moe postali opasna, veoma opasna. Ulroba moe ubiti, jer to e postati jedno zarobljenitvo - dobro za neko vrijeme dok sjeme raste, ali sjeme mora biti transplatirano u vanjski svijet.

trava raste sama 13

Bodidarma je pogledao unaokolo. Pretraio je cijeli svijet. Pronaao je K i n u . Kina je bila najbolje tlo. To je bila upravo sredinja zemlja, a ne ekstrem. Klima nije bila ekstremna, zato stablo moe da rasle lako. Ona ima veoma uravnoteen narod. Ravnotea je upravo tlo za neto to bi raslo. Prehladno je loe, pretopio je, takoer loe. U uravnoteenoj klimi, ni prehladno, ni pretopio, stablo moe da raste. Bodidarma je pobjegao sa sjemenom. Bodidarma je pobjegao sa svime stoje Indija stvorila. Nitko nije bio svjestan toga stoje on uinio. Ali to je bio veliki eksperiment. On je ispravno uinio. U Kini je stablo raslo, raslo do irokih proporcija. No, mada je stablo postajalo sve ire i ire, cvjetovi nisu nicali, cvjetovi nisu dolazili jer cvjetovi trebaju jednu ekstrovertnu zemlju. Ba kao to je sjeme introvertno, tako je cvijet ekstrovertan. Sjeme se kree iznutra; cvijet se kree izvana. Sjeme je nalik na ensku svjesnost, cvijet je nalik na muku svjesnost. Cvijet se otvara vanjskom svijetu i oslobaa svoj miris vanjskom svijetu. Zatim se miris kree na krilima vjetra do najdaljeg kutka svijeta, ka svim smjerovima. Cvijet oslobaa energiju sadranu u sjemenu. To su vrata. Cvjetovi ele postati leptiri, te pobjei sa stabla. Naime, to je ono to ine na veoma suptilan nain. Oni su oslobodili samu bit stabla, sam znaaj, znaaj stabla, svijetu. Oni su veliki davaoci. Sjeme je velika tvrdica, ogranien u sebi.dok je cvijet veliki rasipnik. Japan je bio potreban. Japan je ekstrovertna zemlja. Sam nain ivota i svjesnosti jeste ekstrovertan. Pogledaj...u Indiji nitko ne mari za vanjski svijet puno. Nain ivota, odjea, kue, o tome se ne brine puno. Nitko ne brine. To je razlog zastoje Indija ostala siromana. A k o ti ne brine za vanjski svijet, kako ti moe da se obogati? A k o nema interesa za poboljanjem vanjskog svijeta ostati e siromaan. Indija je uvijek veoma ozbiljna, uvijek spremna pobjei od ivota sa Budinim priama o tome kako savreno postati izolovan iz same egzistencije. Ne samo iz drutva, ve na kraju maknut se iz same egzistencije. Egzistencija je predosadna. Za indijske oi ivot poprima sivu boju-nieg interesantnog u sebi. Sve je upravo dosada, teret. A to se mora vui za sobom zbog prolih karmi. ak i u sluaju da se zaljubi, on kae da je to zbog prolih karmi. Mora se proi kroz to. Dakle, ak i ljubav je teret koji jedan ima da nosi. Indija izgleda vie nagnuta ka smrti no ivotu. Jedan introvertnik se vie naginje ka smrti. To je razlog stoje Indija razvila sve tehnike za savreno umiranje. Kako savreno umrijeti tako da se nanovo ne rodi. Smrt je cilj, a ne ivot. ivot je za budale. Smrt je za one koji su mudri. Koliko god lijepi mogu biti Buda ili Mahavir, ti e ih nai da su zatvoreni. Oko njih je velika aura indiferentnosti.Bilo to da se deava njih se to ne tie. Bilo da se deava na ovaj ili onaj nain to ne ini razliku. Bilo da svijet umire ili nastavlja iviti ne ini razliku...strahovita indiferentnost. U takvoj indiferentnosti cvjetanja nije mogue. U ovom unutarnjem, ogranienom stanju nemogue je cvjetanje. Japan je totalno drukiji. Japanskom svjesnou unutarnje kao da ne moe postojati. Samo je vanjsko znaajno. Pogledaj japansku odjeu. Sve boje i cvjetovi su duginih boja. Vanjsko izgleda veoma znaajno. Pogledaj indijsku odjeu drevnih dana, a pogledaj Japance. Pogledaj indijce dok jedu i pogledaj Japance. Pogledaj Indijca kad pije aj, te pogledaj Japanca. Japanci stvaraju slavlje iz jednostavnih stvari. Pijui aj od toga ini slavlje. To postaje umjetnost. Vanjtina je veoma znaajna, odjea je veoma vana, odnosi su veoma vani. Ne moe nai ljude

14 trava raste sama od sebe

koji su vie orijentirani na vanjtinu od Japanaca. Uvijek nasmijani i naizgled sretni. Indijcima e oni izgledati povrni i neozbiljni. Indijci jesu introvertan narod, dok su Japanci ekslrovertni. Oni su u suprotnosti. Japanac se uvijek kree u drutvu. Sva je japanska kultura povezana time kako stvorili lijepo drutvo, kako stvorili prcdivne odnose. U svemu, u svakoj siunoj stvari - kako joj dati znaaj. Njihove su kue prcdivne. ak i kua siromaha ima ljepotu. Ona je artistina, ima svoju jedinstvenost. Ona ne mora biti bogata, ali ipak je bogata na neki nain zbog ljepote, aranmana. Zbog uma to je unio svaki siuni detalj: gdje moraju biti prozori, koja vrsta zastora treba da se koristi, kako da se pozove mjesec kroz prozor, od kuda. Upravo male stvari, ali svaki detalj je vaan. Sa Indijom nita vano. Ako ode u indijski hram, vidjee da on nema prozore. Tu nema nieg. Bez higijene, nikakve veze sa zrakom, ventilacijom, nita. ak je i hram ruan. Ma kakvo da je prljavo, pranjavo, nitko ne mari. Tano naspram hrama nai e kravu kako lei, pse kako se bore, ljude kako se mole. Nitko ne mari. Nema nikakvog smisla za vanjtinu. Upravo u drugi ekstrem, Japan je bio prava zemlja. Cijelo je stablo Zena bilo transplantirano u Japan. Tu je ono procvjetalo u tisue boja. Tu se rasvjetalo. Tu se to desilo ponovo. Ja ponovo priam o Zenu. On se vratio u Indiju poto je stablo procvjetalo i cvijet je pao. Japan ne moe stvoriti sjeme. Japan nije introvertna zemlja, zato je sve postalo jedan vanjski ritual. Zen je sada mrtav u Japanu. U prolosti je on mogao cvjetati, ali sada, ako itajui u knjigama - itajui D.T. Suzukia i druge - ako ti ode u Japan u potrazi za enom, vratit e se praznih ruku. Sada je Zen ovdje. U Japanu je on nestao. Zemlja mu moe pomoi da procvjeta, ali cvjetovi su nestali. Pali su na zemlju i nieg tu vie nema. Postoje rituali - Japanci su veoma ritualini-rituali postoje. U Zen manastirima je jo nastavljeno na isti nain, kao da je unutarnji duh jo prisutan. Ali unutarnja krinja je prazna. Gospodar kue se maknuo. Bog vie nije tu, ve samo prazni ritual. Oni su ekslrovertni narod, oni e nastaviti sa ritualima. Svako e jutro ustati u pet - biti e gong - otii e u sobu za aj i popiti svoj aj. Otii e u prostoriju za meditaciju i sjediti, zatvorenih oiju. Sve e se savreno sljediti kao daje duh jo prisutan. Ali duh je nestao. Manastiri postoje. Tisue monaha je tu. Ali stablo je procvjetalo a sjemenje ne moe biti stvoreno. Zato ja toliko priam o Zenu. Samo Indija moe stvoriti sjeme. Cijeli svijet postoji u dubokom jedinstvu, u skladu. U Indiji sjeme moe biti ponovo roeno. Sada su se mnoge stvari izmjenile u svijetu. Kina nije vie mogunost, poto je postala ekstrovertna. Kina je postala komunistika. Sada je materija postala vanija od duha. Sada je ona zatvorena za nove valove svjesnosti. Po meni, ako koja zemlja moe ponovo postati tlo, to je Engleska. Ti e biti iznenaen. Vjerovatno e misliti da je to Amerika. Ne! Najuravnoleenija zemlja je Engleska, ba kao to je u drevna vremena bila Kina. Sjeme se mora posaditi u Engleskoj. Tu ono nee procvjetati, ali e postati veliko stablo. Engleska svjesnost - konzervativna, uvijek sljedei srednji put, liberalni um, nikad na ekstremima. Tim bivanjem u sredini biti e od pomoi. Stoga ja doputam Englezima da sjede oko mene. To nije samo zbog razloga vize. Jer, kad - sjeme bude

trava raste sama 15

spremno, ja elim da ga stavim u Englesku. Iz Engleske ono moe ii u Ameriku i lamo e procvjetati. Sada je Amerika najekstrovertnija zemlja. Zen je rijedak fenomen, jer samo ako su ovi uvjeti ispunjeni takve se stvari mogu desiti. Sada nastoj shvatiti priu. Ove male anegdote su veoma znaajne, jer Zen ljudi kau da ono to nikne u dubini tvog bia ne moe biti kazano, ali moe biti pokazano. Moe biti stvorena situacija u kojoj moe biti naznaeno. Rijei mogu biti nesposobne da o tome ita kau. Ali jedna iva anegdota moe. Zato je Zen tako anegdotian. On ivi u parabolama. Kazuje u parabolama. Nitko drugi nije bio tako sposoban da stvori takve predivne parabole. Postoje sufi prie, postoje hasidike prie, ima puno drugih, ali nita usporedivo sa enom. Zen je jednostavno zakucao na pravu stvar i ukazao na ono to se ne moe pokazati. Uinio je to na najjednostavniji nain da ti prosto ne moe promaiti. Ti e to morati traiti. Morac lutali za tim. Sama anegdota je tako jednostavna da je ti ne moe promaili. Ona nije sloena. U stvari, um nije potreban. Naprotiv, jedino otvorenost srca bi to mogla razumjeli. Gledaj...ova mala anegdota kae sav znaaj Zena: Nelko upita uitelja Bokuju-a: Mi se moramo oblaiti i jesti svaki dan. Kako da iziemo iz toga?" Da je Buda bio upitan, odgovor bi bio razliit. Odgovor bi stigao iz sjeme-uma. Bude li odgovorio: Sve je iluzorno: jesti, oblaiti se. Sve je iluzorno. Postanite svjesniji. Uvidi iluzornost i sanjivost svijeta. Sve je Maya. Postani svjesniji i ne nastoj izii vani, jer kako se moe izii iz sna? Dovoljno je biti svjestan i vani si. Da li si ikada ikoga vidio da je iziao iz sna? San je nestvaran. Kako ti moe izii iz njega? u d o je da ti prvo ulazi, iako on nije lu. Ti ulazi u njega. Sada stvara vee nevolje pitajui sebe kako izii vani. Na isti nain na koji si i uao, izidi! Kako si mogao ui u san? Vjerovao si da je stvaran. Zalo se ulazi u san - vjeruje se da je stvaran. Sloga samo odbaci vjerovanje i uvidi da nije stvaran. Tada si izvan sna. Nema tu stepenica za izii vani. Nema tehnika za izii. Nema metoda. Buda bi rekao: Gledaj...sav tvoj ivot je san a ti eli izii iz njega." Da je bio upitan kineski genij Kunfuije-balansirani, uravnoteen um, koji nije ekstrovertan, kao ni introvertan, odgovorio bi: Nema potrebe za izlaskom. Slijedi pravila i biti e sposoban da uiva u tome." Kunfucije bi dao nekoliko pravila. Ta pravila moraju biti slijeena. To je sve. Ne treba izii iz toga. Jednostavno treba planirati svoj ivot na pravi nain. Osoba mora da planira ak i ivot snova ispravno. Kunfucije kae: ak ako u svom snu poini neto pogreno, ti mora da razmilja o tome. Negdje u svojim trenucima budnosti nisi sljedio pravi put. Inae kako moe ii pogreno? Sredi neto, ispravi neto - radi toga on ima tri tisue tristo pravila. U Japanu bi dobio totalno razliit odgovor. Sa Budom bi odgovor doao iz sjemena, sa Kunfuijem iz stabla. Od Bokujua Odgovor bi doao iz cvijeta. Naravno, to su razliiti odgovori - ukorijenjeni u istoj istini, ali ne koriste iste simbole, oni to ne mogu. Ono to Bokuju kae je jednostavno nalik na cvijet. To je najsavrenija mogunost.

16 trava raste sama od sebe

Bokuju odgovori: Mi se oblaimo, mi jedemo." Tako jednostavan odgovor. Ali sva mogunost je tu za promaaj. Moe misliti: to to on govori? To lii na besmislicu. ovjek pita: Mi se moramo oblaiti i jesti svaki dan. Kako da izaemo iz toga?", a Bokuju odgovara: Mi se oblaimo, mi jedemo." to to Bokuju govori, na to ukazuje?" Veoma suptilna indikacija. On kae: Mi takoer inimo to. Jedemo, oblaimo se, ali mi jedemo tako totalno da onaj koji jede ne moe postojati ve samo biva jedenje. Mi se oblaimo tako totalno da onaj koji se oblai ne moe doi u bivanje, ve samo oblaenje. Mi hodamo, ali nema onog koji hoda ve samo hodanje. Zato tko pita da se izie iz toga?" Pogledaj tu prostranu razliku. Buda bi rekao da je to san: tvoje hranjenje, tvoje oblaenje, tvoje hodanje. Bokuju kae da si ti san. Razlika je strahovita. Bokuju kae ne unosi sebe unutra. Jednostavno jedi, hodaj, spavaj. Tko je taj to pita za izii? Makni taj ego. On je nepostojei. Kada ti nisi, kako moe izii? Nije hodanje san, ve onaj koji hoda je san. Nije jedenje san, ve onaj koji jede. Pogledaj u detalje: ako ti stvarno hoda, ima li koga koji hoda iznutra? Hodanje se desi to je proces. Noge se miu, ruke se miu, ti die vie, vjetar pue u tvoje lice, uiva. to bre ide tim veu vitalnost osjea. Sve je predivno. Ali, da li je to stvarno onaj koji hoda? Da li je tu netko ko sjedi unutra, ili samo proces postoji? Ako ti postane svjestan, nai e da samo proces postoji. Ego je iluzoran! To je samo kreacija uma. Ti jede i misli da tu mora biti netko tko jede. Logika kae: Kako moe hodati bez onoga koji hoda iznutra? Kako moe jesti bez onoga koji hoda iznutra? Kako moe jesti bez onoga koji jede iznutra? Kako moe voljeti bez da je ljubavnik iznutra?" To logika kae. Ali ako si volio i ako si doao do momenta gdje ljubav stvarno postoji, tada mora da si spoznao da ljubavnik nije bio iznutra. Bila je samo ljubav, samo proces, jedna energija, ali nitko iznutra. Ti meditira, ali da li je tu ikoji meditant? Kada meditacija procvjeta a misli stanu, tko je unutra? Da li ima koga da kae mislima da stanu? Da toga ima tada meditacija ne bi jo procvjetala. Barem je jo jedna misao prisutna. Kada meditacija procvjeta tad jednostavno nema nikog da primijeti to, nikoga da je prepozna, nikoga da kae: Da, to se desilo!" U momentu kad kae: Da, desilo se", to je ve izgubljeno. Kada je meditacija stvarno prisutna tada tiina prevladava. Bez granica boanstvo kuca. Bez ikakvih granica tu je harmonija. Ali da se primijeti to, nema nikog. Nikoga nema da kae: Da, desilo se!" Radi toga Upanishade kau kada osoba izjavi: Ja sam realizirao" - moe biti siguran da to nije istina. Sve su Bude kazale da kadgod netko tvrdi, sama tvrdnja negira dostignue. Kad dostigne krajnji vrhunac onaj koji tvrdi taj nestaje. Naime, on nije nikada ni bio tu. Jesti nije san-onaj koji jede san. Sav je naglasak preao od sjemena na cvijet. Iz tog razloga mnogi ljudi na zapadu misle da zvati Zen Zenbudizam" nije ispravno. Ogromna se razlika osjea u odgovorima. Meutim grijee. Zenbudizam jeste apsolutno ist budizam. ak je istiji od Bude, istiji od budistikih koncepata. To je najesencijalniji, najistiji dhyan. Najistije cvjetanje svijesti. Ti postoji bez ikakvog centra. Bez da si itko, ti postoji. Ti jesi, a ipak nisi. Stoga Tilopa naglaava na "ne-sebe", anatta, praznina.

tra va raste sama 17

to Bokuju kae? On kae: Mi jedemo, mi se oblaimo!" Njegov je odgovor gotov. Njegcfje odgovor kompletan. Savren. On jednostavno kae: Mi jedemo, mi se oblaimo, i nikada nismo nali neki problem. Nikada nismo nali nikoga koji bi mogao izii izvan toga. Iznutra nema nikoga. Jesti postoji, oblaenje postoji. Ego ne moe postojati. On kae: Ne trai glupa pitanja!" Sugovornik je odgovorio: Ne shvatam". Ovaj je mogao doi po neko pravilo i disciplinu. Kako postati religiozan? Kako maknuti ove trivijalne stvari kao oblaenje i jesti? Ta ista rutina. Svaki dan nanovo i nanovo nastavljaju se initi iste stvari. Mora da je ovaj bio sit, umoran. Svatko dolazi do te take. Ako si imalo inteligentan ti mora doi do take gdje e biti sit i nasmrt u dosadi sa time. Samo idioti i mudraci ne osjeaju dosadu. Inteligentni ljudi moraju se zasititi. to se deava? Ti svaki dan odlazi na spavanje da bi se izjutra digao. Zatim doruak. Nakon toga odlazak na posao. Zatim ovo, pa ono. Ti zna da sve to ini da bi ponovo otiao na spavanje. Ti dobro zna da e ujutro zapoeti ista rutina. Poinje se osjeati kao robot. Ako ti postane paljiv, kao to su u prolosti u Indiji ljudi postajali paljivi, vidi da se to nastavlja milionima ivota. Ti mora da se nasmrt zasiti. Stoga oni kau: Kako izi iz toga? Taj krug ivota i smrti se nastavlja. Drobi, drobi, drobi. Nalik na pokvarenu gramofonsku plou. Ista linija nastavlja da se ponavlja. To se tebi desilo milion puta. Ti se zaljubi, vjena se, radi naporno, daje ivot djetetu, bori se, umre. Ponovo, i nanovo, i nanovo. To se ponavlja do munine. Stoga bivanjem svjesnim ovog fenomena neprestanog raanja Indija se zasitila. Sva je svjesnost bila toliko zasiena da je sav napor postao - kako izii vani? Iz tog je razloga ovaj ovjek doao Bokuju za pomo. Pomogni nam da iziemo iz toga. Ovo je previe, a ja ne znam kako da iziem vani. Oblaiti se i jesti svaki, svaki dan! Kako izii iz ove mrtve rutine? Kako sii sa te iste putanje?" Bokuju ree: Mi se oblaimo, mi jedemo!" Bokuju je rekao mnoge stvari. Kazao je da nema nikoga tu koji e izii; zato, ako tu nema nikoga kako se moe zasititi? Tko e biti sit? Ja takoer ujutro ustajem. Okupam se, dorukujem, oblaim se. inim iste stvari kao i ti. Ali ja nisam sit. Ja mogu da nastavim initi to do samog kraja vjenosti. Zastoja nisam sit? Zato jer ja nisam tu. Tko onda moe da bude sit? Ako ti nisi tu, tko e tada rei da je to ponavljanje? Svako je jutro novo. To nije ponavljanje prolosti. Svaki je doruak nov. Svaki trenutak je nov i svje. Nalik je na rosnu kap na travi izjutra. To je zbog tvoje memorije - skupljanje pranjave prolosti - tad se ti osjea zasienim. Bokuju ivi u momentu, te ne moe unositi prolost u druge trenutke da bi ih usporeivao. Nema tu nikoga tko vue prolost. Ti je samo proces ivota, rijeka svjesnosti koja nastavlja da se kree iz trenutka u trenutak. Uvijek od poznatog ka nepoznatom. Uvijek od familijarnog ka nefamilijarnom. Stoga, tko je tu da bi brinuo da izie vani? Nema tu nikoga. Bokuju kae: Mi jedemo, mi se oblaimo, i to je gotovo!" Ti uvijek unosi svoju prolost. Uvijek je unosi da bi usporeivao, osuivao i sudio. Ako ti pokaem cvijet ti ga nee promatrati direktno. Ti kae: Da, to je prekrasna rua.

18 tra va raste sama od sebe

Zastoje potrebno taj cvijet zvati - rua? U trenutku kad ga ti nazove rua, sve rue koje si u prolosti upoznao dole su u ovu. U Irenu kad cvijet nazove rua ti si ga usporedio sa drugim cvjetovima. Ti si to identificirao. Ti si to kategorizirao. U trenutku kad kae rua, u trenu kada kae prekrasno, svi tvoji koncepti ljepote, memorije rue, imaginacije, sve, sve je ulo u ovo i rua je izgubljena u mnotvu. Ta je rua izgubljena u mnotvu. Taj predivan cvijet je izgubljen u tvojim memorijama, imaginacijama i konceptima. Tad e se zasititi jer e ona liiti na druge rue. Koja je razlika? A k o ti moe posmatrati direktno taj fenomen, tu ruu, svjeih oiju, praznih od prolosti, svijesno jasan, nenaoblaene percepcije, otvorenih vrata. Ako ti moe biti sada sa tim cvijetom zakratko, tada moe shvatiti to Bokuju eli rei. Mi se oblaimo, mi jedemo." On kae: ako ini bilo to tako totalno u sadanjosti da ne moe osjetiti to kao jedno ponavljanje. Poto ti nisi tu, tko onda brine za prolost? Tko da zamilja budunost? Odsutan postoji, i tada razliiti kvalitet prisutnosti se desi. Tren za trenom, nov, kolajui, oputen, prirodan; od jednog trena ka drugom osoba samo klizi. Kao kada zmija ponekad isklizne iz svoje stare koe. Stara je koa naputena. Zmija se nikada ne osvre, na nju. Ona ne pokuava nikada daje vue za sobom. Svjesni ovjek jednostavno jednostavno klizi od jednog trena ka drugom. Ba kao to kap rose klizi po rubu travke ne nosei nita. Svjesni ovjek nema tereta. On se kree rastereen. Tada je sve novo. Tada se problemi ne stvaraju. Ono to Bokuju kae jeste - bolje je ne stvarati probleme jer mi nismo upoznali nikoga da rijei ikoji problem. Jednom stvoren, problem ne moe biti rijeen. Ne stvaraj ih! To je jedini nain da ih rijei. A jednom kad su stvoreni u samoj kreaciji si ve preuzeo pogrean korak. Sada togod da ti ini, pogrean korak ti nee dopustiti da ga rijei. Ako ti pita kako se osloboditi ega ti si ve stvorio problem koji ne moe biti rijeen. Postoje tisue uitelja koji nastavljaju da te ue kako da to rijei, kako biti ponizan i ne biti egoista. Nita se ne deava - u tvojoj poniznosti, takoer, ti ostaje egoista. U tvom maloegoizmu ti nosi suptilni ego. Onaj koji zna nee ti pomoi da rijei ikoji problem. On e samo pitati gdje je ego. Taj e jednostavno pitati gdje je problem. Ne da bi ga rijeio, jer problem je laan. Odgovor ne moe biti ispravan ako je pitanje pogreno. A k o je samo pitanje ukorijenjeno u neem pogrenom, tada svi odgovori koji budu dati biti e uzaludni. Oni e te voditi sve vie i vie do lanih pitanja. To e postati zaarani krug - tako filozofi postaju ludi. Ne gledajui na pogrenost pitanja oni stvore jedan odgovor. Tada taj odgovor kreira jo vie pitanja. Nikakav odgovor ne rjeava nita. Stoga, to se treba initi? to moe da rijei Zen? Zen kae: Pogledaj u sam problem. Odgovor je tu skriven." Pogledaj duboko u pitanje, a ako je pogled savren. Pitanje nestaje. Nije odgovoreno na nijedno pitanje. Ono jednostavno nestane. A kada nestane, ono nestane bez ikakvog traga. On kae: Gdje je problem? Mi takoer jedemo, mi se takoer oblaimo. Ali mi jednostavno jedemo i oblaimo. Zalo stvarati problem?" Bokuju kae: Prihvati ivoti onakvim kakav je. Ne stvaraj probleme. Osoba mora da jede. Jedi! Glad je tu, ti je nisi stvorio. Ona treba biti zadovoljena. Ispuni je! Ali nemoj stvarati probleme." Kada mi ljudi dolaze svakog dana situacija je slina. Oni nose

trava raste sama 19

svoje probleme, ali ja nisam naiao ni na jedan problem, nema ni jednog. Probleme stvara ti! Nakon toga ti eli odgovor na njih. Ima ljudi koji e im dati odgovore na njih. To su mala uenja. Ima tu i ljudi koji e ti dati jedan uvid u tvoj problem. To je veliko uenje. Mala uenja vode ka nasilnoj disciplini, dok veliko uenje doputa da bude oputen i prirodan. Bokuju kae: Mi se oblaimo, mi jedemo." Ali taj ovjek ne moe to da shvati. Naravno, teko je shvatiti tako jednostavnu stvar. Ljudi mogu da shvate kompleksne stvari, ali su nemoni pred jednostavnim stvarima. Kompleksne stvari mogu bili razdvojene, analizirane, logiki rijeene. Ali to uinili sa jednostavnim stvarima? Ti ih ne moe analizirati. Ne moe ih sjei na komade, ne moe ih secirati, nema se tu ta secirati. To je tako jednostavno, te postoje tako jednostavno, li promai. Ovaj je ovjek bio iskren. On je rekao: Ne razumijem!" Ima ljudi koji e klimnuti glavom da bi pokazali da su shvatili. To su veliki glupani. Nitko im ne moe pomoi jer oni nastavljaju da se pretvaraju kako su shvatili. Oni ne mogu priznati da nisu shvatili. Ako priznaju osjeat e se idiotima. Oni se pretvaraju. Kako oni mogu da shvate tako jednostavnu stvar? Oni nastavljaju pokazivati da su shvatili i time e jo vee komplikacije nastati. Kao prvo tu nema problema. K a o drugo, oni su shvatili odgovor. Problem ne moe postojati. Sad su oni dostigli znanje o problemu. Oni kau da su shvatili! Oni postaju sve zbunjeniji. Prva zbrka u njima. Takvi mi ljudi dolaze, a ja mogu da vidim unutar njih. Oni su prava zbrka, kaos. Oni nisu shvatili nita. Oni nisu shvatili ak ni koji je njihov problem, a imaju odgovor. I ne samo to, oni zaponu pomagati drugima da rijee njihove probleme. Taj ovjek mora daje bio veoma iskren. On kae: Ne razumijem!" To je dobar korak ka shvatanju. Ako ti sada ne moe to da shvati, ti to moe moda sjutra da shvati. Mogunost je tu otvorena. Ti si ponizan. Ti prepoznaje tekou. Prepoznaje da si neznalica. To je prvi korak ka znanju, ka shvatanju: spoznati da si neznalica. Na kraju on to spoznaje. To je veliki korak. Bokuju kae: Ako ne shvata-oblai se i jedi." Bokuju ne izgleda samilosan. Ali on to jeste. On kae: Ti ne moe shvatiti jer um nikada ne shvata. Um je veliki neshvatljivac. Um je pravi korijen neznanja. Zato ne moe da shvati? Zato jer je um siuan dio tvog bia, a dio ne moe da shvati. Samo cjelina moe da shvati. Uvijek zapamti to - samo tvoje totalno bie moe da shvati neto, dok dio ne moe. Ni tvoja glava, ni srce, ni tvoje ruke,noge ne mogu da shvate, ve samo tvoje totalno bie. Razumijevanje pripada totalnome dok je neshvatanje od parcijalnog. D i o uvijek krivo shvata, jer dio nastoji da se pretvara kao da je cjelina. Sav je problem u tome. Um nastoji rei da je on cijelo shvatanje, dok je on u stvari samo dio. Kada ti zaspi, gdje je tvoj um? Tijelo nastavlja bez tebe. Tijelo probavlja hranu. Um nije neophodan, nije potreban. Tvoj um moe biti sasvim maknut. Tvoje e tijelo nastaviti funkcionirati. Ono e probavljati hranu, rast e. O n o e izbacivati mrtve tvari iz sebe. Sada su znanstvenici doli do spoznaje da je um upravo luksuz. Tijelo ima svoju vlastitu mudrost. Ono ne mora brinuti za um. Da li si primijetio da um nastavlja igu pretvarajui se da je veliki znalac, bez osjeaja da

20 trava raste sama od sebe

sve to je u tijelu vano nastavlja funkcionirati bez njega? Ti jede hranu. Tijelo ne pita um kako da probavi. To je veoma sloen proces. Nije jednostavno transformirati hranu u krv. Ali tijelo to transformira i nastavlja sa radom. To je veoma sloen proces. Tisue elemenata je ukljueno. U prvoj proporciji tijelo oslobaa sokove koji su potrebni za probavu hrane. Zatim ono apsorbira to to je potrebno za tijelo. Ono to je tetno, to nije potrebno-izbacuje. U tijelu svake sekunde, tisue elija umire. Tijelo nastavlja da ih izbaci iz kivotoka. Tu ima milion potreba za hormonima, vitaminima i milion stvari, a tijelo nastavlja da to nalazi iz atmosfere. Kad tijelo treba vie kisika, ono uzima dublji dah. Kada tijelo to ne treba, ono oslobaa dah. Sve se nastavlja. U m j e samo dio u cjelokupnom mehanizmu, i ne toliko bitan. ivotinje postoje bez uma, stabla postoje, i to predivna. Ali um je veliki umiljenko. On jednostavno umilja da je temelj, vrhunac, klimaks. On nastavlja da umilja. Samo pogledaj svoj um i vidjeti e. Sa ovim umiljanjem ti sve eli shvatiti. To je samo jedna kriva predodba o sebi. to Bokuju kae? On kae, ako ti ne shvata, stavi svoju odjeu, jedi svoju hranu. Ne brini za shvatanje. Budi obian, jednostavan. Jedi i oblai se i nastoj to shvatiti. Sam napor, samo shvatanje, stvara krivu predodbu. Jednostavno ivi i bivaj. To je ono to Bokuju kae - jedi i oblai se. Samo budi! Zaboravi na shvatanje. Nema potrebe. Ako mogu stabla da postoje bez shvatanja, koju ti potrebu ima? Ako je cijela egzistencija bez da shvata, emu onda briga? Zato unositi taj mali siuni um unutra i stvarati probleme? Opusti se i budi. Bokuju kae da shvatanje dolazi sa totalnim. Ti samo jedi. Ne nastoj shvatiti. Ti se samo krei, hodaj, voli, spavaj, jedi, kupaj se. Budi totalan. Pusti da se stvari dese. Jednostavno budi. Ne nastoj shvatiti, jer sam napor za shvaanjem, sam pokuaj, stvara probleme. Ti postaje razdvojen. Ne stvaraj probleme ve budi. Pokuaj to ponekad. elim da to pokua. Odi u planine ponekad. Tri sedmice samo bivaj. Ne nastoj shvatiti nita. Samo budi prirodan i oputen. Kad se osjeti pospanim idi spavati. Kada osjeti glad jedi. Ako ne osjeti potrebu za jelom nemoj jesti. Nema urbe. Sve prepusti tijelu. Totalnome. Um je kreator problema. Ponekad on kae prebrzo kada tijelo treba da jede. Ponekad on kae: Jedi vie hrana je izvrsna." Kada tijelo kae dosta, stani. Nemoj siliti vie. Ti ne slua totalno. Totalno je mudrost. U totalnome tvoj um, tvoje tijelo, sve je ukljueno. Ja ne kaem da odsjee svoj um - to bi takoer bilo neprirodno. To je takoer samo dio. Um mora imati vlastiti prostor, vlastitu proporciju. Ali ne smije mu se dopustiti da bude diktator, tad on stvara probleme. Tada on trai rjeenja, a rjeenja e stvoriti jo vee probleme. Tako ti nastavlja i nastavlja, dogod ne zavri u ludnici. Sudbina uma je ludnica. Onaj koji ide brzo, naravno, dostie bre. Onaj ko ide sporije, taj stie neto kasnije. Ali svi su u repu. Sudbina uma je ludnica. D i o koji se pretvara da je cjelina jeste ve lud. Nije zdrav. Sve su religije pomogle da stvore u tebi rascijep. Sve su religije pomogle umu da postane sve veim i veim diktatorom. One kau: Ubij tijelo!" Ti ne shvata to ini, te zapoinje ubijati tijelo. Um, tijelo i dua - postoje zajedno, u zajednitvu. Oni su zajednica. Nemoj ih razdvajati, razdvajenje je lano. Razdvajanje je politino. Ako ti razdvaja um on 3staje diktator. Um je najartikularniji dio u tijelu. Tu nema nieg drugog u njemu, o se takoer deava u ivotu - ako je mukarac razgovijetan, on e postati voda.

trava raste sama 21

Ako on moe dobro da pria, ako je on dobar orator, ako moe da manipulira jezikom, on e postati voda. Nije stvar da li je on sposoban da bude voda. Poto je on dobar govornik on impresionira umove ljudi. On je zavodnik, dobar trgovac. Razgovijetan. Zato oratori vode svijet. Naravno oni vode u sve dublju i dublju zbrku, poto oni nisu vode. Oni nemaju drugi kvalitet osim prianja. Tako vai parlamenti nisu drugo do priaonice. Ljudi nastavljaju priati. Onaj koji moe bolje da manipulira jezikom postaje glava. Stoga vai parlamenti i vae ludnice nisu razliiti. U stvari, isti su. Kvalitet bivanja totalnim jeste sasvim razliit. To nije sluaj -sa biti artikuliranim, razgovjetnim, ve to je stvar u davanju svakog dijela u proporciji. To je sklad. To je davanje ivotu skladni ritam sa svime to u njemu postoji. Tad je um takoer predivan. Tad te on ne moe odvesti u ludnicu. Tad um postaje veliki um. Um postane prosvijetljen. Tvoja cjelina postoji kao cjelina. Ti ne razdvaja sebe. Tvoja mudrost ostaje nerazdvojiva. To je ono to Bokuju kae, to je Zen. Zato ja kaem da je Zen rijedak fenomen. Nijedna druga religija nije dostigla tako veliko cvjetanje. Zen je doao do shvatanja da razumijevanje pripada totalnome. Ti jede,spava; budi prirodan i budi totalan. Ne nastoj da se razdvaja. Um i tijelo. Dua i materija. Ne razdvajaj! Sa razdvajanjem dolazi do konflikta i nasilja. Sa razdvajanjem ulaze milioni problema. Tad tu vie nema rjeenja. Naprotiv, tu je samo jedno rjeenje, a to je biti ponovo cjelina. Prepustiti sve prirodnoj totalnosti. Um e biti tu, ali njegova funkcija e biti totalno drugaija. Ja takoer koristim um. Ja ti priam. Um je potreban. Za komuniciranjem, um je potreban. Naime, on je komunikativno sredstvo. Za memoriju um je potreban. On je kompjuter. Ali za mene tvoja cjelina je potrebna tijelu a kada kaem tijelo ja mislim na tvoje cjelokupno tijelo. U m , dua sve ima svoje vlastito funkcioniranje. Ako ja elim neto da dohvatim, ja u koristiti ruke. Ako se elim kretati, koristiu noge. Ako elim komunicirati, ja u koristiti svoj um. To je sve. Inae ja ostajem kao cjelina. Kada koristim ruke, moja cjelina vraa moje ruke. One nisu koriene protiv cjeline, ve sa kooperacijom cijeloga. Kad ja koristim svoje noge i hodam, one su koriene od cjeline u kooperaciji. Naime, one funkcioniraju hodajui u interesu cjeline, a ne za sebe. Ako ti ja priam, komuniciram, ja koristim um za cjelinu. Ako ja imam neto u mome biu to eli da komunicira, ja koristim svoj um. Ja koristim svoje ruke i svoje geste. Koristim moje oi. Ali to je korieno od cjeline. Cjelina ostaje najvia. Cjelina ostaje gospodar. Kada dio postane gospodar, tada ti biva podvojen. Tada tvoje zajednitvo biva izgubljeno. Bokuju kae: Ako ne moe da shvati, nema potrebe. Ne brini za to. Ti se samo nastavi oblaiti. Jedi svoju hranu." Ja ne znam to taj ovjek ini, ali tebi ja takoer kaem: Ako ti shvata, tad je predivno. A k o ne shvata-idi, oblai se, jedi." Shvatanje e doi samo, kao sjena tvog totalnog bivanja. ivi ivot u njegovoj totalnosti. Ne budi zaplaen totalnog ivota. Ne budi kukavica, ne nastoj pobjei u manastire i planine. Ja sam ti dao sannvas da bi ti ivio u svijetu to je mogue totalnije. ivei totalno, to je u tvojoj moi, i to u svijetu, time e doi do transendencije. Iznenada e doi do spoznaje da si u svijetu, ali ne u njegovom. Ja ti unosim sasvim novi koncept sannvasa. Stari sannvuas kae: Pobjegni, odrekni se!" Ali ja ti kaem da onaj koji bjei nije totalan, nije cijeli. Onaj koji bjei obogaljen je.

22 trava raste sama od sebe

To nije za lebe. ivi ivot u njegovoj potpunosti. ivi ga, to vie cjelovito. to si cjelovitiji time si vie svet. Kvalitet svetosti dolazi kada osoba ivi hrabro, bez straha, bez nade.Osoba jednostavno klizi od trena do trena, sasvim svje i nov. To je znaaj sannvasa. Sannvas znai ivjeti ivot u njegovoj totalnosti. Tren za trenom, doputajui da se deava bez ikakvog uplitanja i uvjeta sa tvoje strane. Zatim, ako ti moe toliko da dopusti, ivot ti doputa da trascendentira. Ostajui u dolini ti postaje vrh. Samo tada je ivot predivan. A k o ti ode na vrh, dolina je izgubljena. Dolina ima svoju vlastitu ljepotu. Ako ti oslaje u dolini, vrh biva izgubljenim - a vrh ima svoju vlastitu ljepotu. Ja elim da ti kaem da postane ovjek doline i vrha. Oboje zajedno. Ostajui u dolini budi vrh. Tada e biti sposoban da shvati stoje Zen.

trava raste sama 23

UITELJ I UENIK

Lieh Tzu nije ba uvijek bio raspoloen. Yin Sheng je koristio svaku priliku da zamoli za tajne. Lieh Tzu bi ga vraao ne kazavi mu nita. Eventualno bi rekao: Mislio sam da si inteligentniji - jesi li ti stvarno vulgaran? Dobro, ja u ti rei to sam nauio od mog Uitelja." Nakon tri godine zapoeo sam sluiti Uitelja. Moj um nije vie ues tvovao u razmiljanjima o pravu i krivici. Moja usta nisu priala o dobrome i o teti. Samo sam uzgred gledao Uitelja." Nakon pet godina, moj je um ponovo razmiljao o pravu i krivici: M o ja su usta ponovo priala o dobroti i o teti. Po prvi put Uiteljevo lice se ozarilo osmjehom." Posle sedam godina nauio sam da togod doe u moj um, vie ne ra zmiljam o pravu i nepravdi. Govorio sam togod je dolo u moja usta bez razlike dobro, ili loe. Po prvi put Uitelj me postavi da sjedim s njim." Nakon deset godina nauio sam da bez ikakvog obuzdavanja kaem ono to dode u moja usta bez da znam da li je ispravno ili nije, dobro ili tetno, moje ili tude. Bez da znam da lije Uitelj moj uitelj ili nije. Sve je bilo isto." Mada si doao da bude moj uenik, i prije no stoje prola godina, ti si ve kivan i srdit." Najvea umjetnost na svijetu jeste umjetnost biti uenik. To se ne moe usporediti sa niim. To je jedinstveno i neusporedivo. Nita nalik tome ne postoji u bilo kojem drugom odnosu. Ne postoji nita slino. Biti uenik, biti sa Uiteljem, znai kretati se u nepoznato. Ti ne moe biti agresivan. Ako jesi agresivan, nepoznato ti se nee nikada otkriti. Nepoznato ne moe biti otkriveno jednom agresivnom umu. Njegova sama priroda jeste takva da mora biti receptivan, a ne agresivan. Potraga za istinom nije jedna aktivna potraga. To je duboka pasivnost. U tvojoj dubokoj pasivnosti ti e primiti. Ali ako ti postane preaktivan i usredsreen, tad e promaiti. To je nalik na maternicu. To je enstveno, ti prima istinu kao to ena prima trudnou. Zapamti to...Mnoge e stvari tada postati lake za shvatiti.

24 trava raste sama od sebe

Biti blizu Uitelja mora se biti pasivan, apsorbirati sve to Uitelj jeste bez pitanja. U trenutku kada ti pone pitati, ti si postao agresivan. Receptivnost je izgubljena. Ti si postao aktivan. Pasivnost, enstvenost nije vie tu. Istinu nije nitko dostigao kao muko: agresivno, nasilno. To nije mogue. To se dostie tiho. Naime, ti eka, a istina te dostigne. Istina te trai, kao to voda trai neku upljinu, kreui se nanie, nalazi mjesto i postaje jezero. Aktivan um je previe ispunjen sobom. Jedan aktivan um misli da zna stoje istina. Osoba ima samo da pita. Na kraju, pitanje je uvijek poznato. Samo od govor mora da se trai i pita. Ali, kada ti postane pasivan, tada ak i pitanje nije po znato. Kako pitati? to pitati? Zato pitati? Tu nema pitanja! Osoba ne moe da uini nita,ve samo da eka. To je strpljenje a lo je beskrajno strpljenje - jer to nije pitanje vremena. Nije pitanje da li e ekati koji trenutak ili godinu. Ako ti ima strpljenja za koju godinu tad to nee pomoi. Um koji misli da treba da eka tri go dine, ustvari ne eka. On eka aktivno. Kada prou te tri godine, on e tada skoiti, biti agresivan i pitati e. Tad on moe zahtijevati da period ekanja bude gotov. Tvrditi e da je zasluio da sada zna. Tu nema nieg nalik na to. Nitko nije nikada ovlaen da znade istinu. Iznenada, dolazi trenutak kada si ti spreman, a tvoje strpljenje postaje ne od vremena ve od vjenosti. Ti ne eka na neto, ve jednos tavno eka. ekanje je prekrasno. Samo ekanje jeste tako molitveno raspoloenje,samo ekanje jeste strahovito dostignue. Tko brine za bilo to drugo? Kada je ekanje postalo totalno, tako intenzivno, tako cjelovito, tada vrijeme nestaje a eka nje preuzima kvalitet vjenosti. Tada si spreman. Ti nisi ovlaen, zapamti - ti ne moe pitati. Ti si jednostavno spreman. Ti nisi ak ni svjestan da si spreman, jer sa ma svjesnost biti e smetnja tvojoj spremnosti. Sama svjesnost e pokazati da je ego prisutan. Negdje se krije, vreba u kutu. Ego je uvijek agresivan. Bilo da je skriven ili ne, bilo da je oevidan ili ne. ak i u najdubljem kutku nesvjesnosti skriveni ego je agresivan. Kada ja kaem da postavi totalno pasivnim jeste umjetnost bivanja ueni kom, ja mislim-rastvori ego. Tada ovdje nema nikog tko pita, zahtijeva. Tad jednos tavno nema nikoga - ti si prazna kua, duboka praznina, jednostavno ekanje. Izne nada, za sve to si mogao pitati - dato ti je. Dato ti je bez da ti to pita. Isus kae: Pitaj i dati e ti se." Ali to nije najvie uenje. Isus ne moe dati najvie uenje ljudima koji ga okruuju jer oni ne znaju da budu uenici. U i dovskoj tradiciji postojali su uitelji i studenti. Ali Uitelj i uenik je temeljno isto ni fenomen. Uitelji su postojali, uitelji koji su poduavali mnoge stvari. I studenti su postojali, iskreni studenti koji su puno nauili. Ali Isus tu ne moe da pronae uenike. On ne moe da preda najvie uenje. On kae: Pitaj, i dat e ti se. Kucaj i vrata e ti se otvoriti!" Ja ti kaem, ako pita ti e promaiti. A k o kuca, bit e odbijen. Samo kucanje je agresivno. Samo pitanje je od ega. U samom pitanju si previe i vrata ne mogu biti otvorena za tebe. to kucanjem ti ini? Ti biva nasilan. Ne, na vrata hra mova nije doputeno kucati. Ti mora doi do vrata tako tiho da se ak ni zvuk tvo jih koraka ne uje. Ti dolazi kao nita. K a o da nitko nije ni doao. Ti eka na vrati ma, a kada se vrata otvore ti e ui. Ti nisu u urbi. Ti moe sjesti i opustiti se na vratima, jer vrata znaju bolje od tebe kada da se otvore. Uitelj iznutra znade bolje od tebe kada to mora bili dato.

trava raste sama 25

Kucati na vrata hrama jeste vulgarno. Pitati uitelja jeste nepristojno jer Uitelj ne ui niemu. On nije uitelj. On baca neto na tebe iz svog najintimni jeg dijela bia-blago-a dok ti nisi spreman to ti ne moe biti dato. Biseri ne mogu biti izrueni pred svinje. Uitelj mora da eka dok tvoja svinja ne nestane. Dok se ne probudi i poslane stvarno ljudski, a ivotinja vie nema agresivnost, vulgarnost, na silje. Odnos izmeu Uitelja i uenika nije odnos silovanja, to je odnos najdublje ljubavi. Tu je razlika izmeu znanosti i religije. Znanost je nalik nasilju. Tu je agresivnost naspram prirode da se dozna tajna. Religija je ljubav. To je zavoenje. To je tiho-ekanje. To je uiniti sebe spremnim, pripremljenim. Tako, kada trenutak tvoje unutarnje spremnosti naie iznenada je sklad prisutan. Sve se svrstava u liniju, i priroda ti se otkriva. To otkrivanje je totalno razliito. Nauka moe siliti prirodu da otkrije koju injenicu. Ali istinu ne! Nauka nee nikada biti spremna da dozna isti nu. Najvie pljakom, agresivnou, nasilnim ljudima, moe donijeti neke injenice. To je sve! Te e injenice biti povrne. Najunutarnji centar ostat e skriven za njih, jer za dostii najintimnije, nasiljem se ne moe koristiti. Najintimniji centar mora da te pozove. Samo tada ti moe ui. Nepozvan, tada nema naina. K a o gost pozvan, ti ulazi u unutarnju krinju, u oltar. Odnos izmeu Uitelja i uenika jeste najvie mogua ljubav. To nije odnos dvaju tijela, to nije odnos nikakvog zadovoljstva, nikakve gratifikacije. To nije odnos dva uma, dva prijatelja u suptilnoj fizikoj harmoniji. Ne. To nije tjelesni, ni seksualni, ni mentalni, ni emocionalni odnos. To su dva totaliteta, dolaze zajedno i spajaju se jedan u drugog. Kako ti moe biti totalan ako ti pita? Ako si agresivan ti ne moe biti totalan. Totalnost je uvijek tiha. Iznutra nema konflikata. Zato ti samo moe biti u konfliktu izvana. Totalnost je vedra, mirna i sabrana. To je najdublje zajednitvo. ekajui blizu Uitelja osoba ui kako biti zajedno. Bez kretnje, jednostavno, ne mi ui centar, jednostavno ekati. Naravno edan, gladan naravno. Osjeajui e u svakoj eliji tijela, u svakoj eliji bia- ali ekajui jer Uitelj najbolje zna kada dolazi pravi trenutak. Bez kucanja...iskuenje e biti tu.A kada je Uitelj dostupan, iskue nje postane veoma, veoma duboko i intenzivno. Zato ga ne pitati? On moe da ti da, zato zato ekati? Zato rasipati vrijeme? Ne to nije pitanje rasipanja vremena. Stvarno strpljivo ekati jeste najbolje korienje vremena. Sve drugo moe biti rasi pano. Ali ekanje nije rasipanje, jer ekanje jeste molitva, ekanje je meditacija. e kanje je sve. Sve se deava kroz to ekanje. Zbog ega ja to zovem najveom umjetnou? Izmeu Uitelja i ueni ka duboka misteija se proivljava. to je dublje ivljena, lim vie ona kola. To je odnos izmeu poznatog i nepoznatog. Odnos izmeu krajnjeg i beskrajnog, izmeu vremena i beskonanosti, izmeu sjemena i cvijeta, izmeu prolosti i budunosti. Uenik je samo prolost, Uitelj je samo budunost. Ovdje, ovog trena, u njihovoj dubokoj ljubavi i ekanju oni se susreu. Uenik je vrijeme, Uitelj je Vjenost. Uenik je um, Uitelj je ne-um. Uenik je sve ono to se zna, a uitelj je sve o n o to ne moe biti znano, kad se desi most izmeu Uitelja i uenika to je udo. Premosti ti znano sa neznanim, vrijeme sa vjenou jeste udo.

26 trava raste sama od sebe

initi pripada Uitelju jer on zna to treba raditi. initi nije za tebe. Ne moe biti na tebi jer tvojim injenjem ti e uznemiriti cijelu stvar. Ti ne zna to si, pa kako onda moe da uini bilo ta? Uenik eka znajui dobro da on ne moe i niti. On ne moe da zna smjer. On ne moe da zna to je dobro, a to loe. On ne moe da zna za sebe. Kako tad moe da ini bilo ta? initi moe Uitelj. Ali kada ja kaem da je initi od Uitelja, nemoj me krivo shvatiti. Uitelj nikad ne ini nita. Ako uenik moe da eka, samo bie uitelja postaje inilac. Samo njegovo prisustvo postaje katalizator, provodnik. Mnoge se stvari zapoinju deavati samo u skladu. Kad je netko upitao velikog Uitelja Zenerina: to ti ini sa svojim uenicima?" On je odgovorio: to ja mogu da uinim? Ne inim nita." Ovaj upita: Ali, tolike se stvari deavaju oko tebe. Ti mora da ini neto." Zenerin ree: Sje dei mirno, ne inei nita, proljee dolazi, a trava raste sama od sebe." To je ono to Uitelj ini: sjedei tiho, ne inei nita, ekajui na pravi trenutak, proljee. Iznenada, kad se uenik i Uitelj susretnu, tada e biti proljee. Proljee dolazi, a trava raste sama od sebe. Tako se to deava. Uitelj jednostavno sjedi, ne inei nita, a uenik eka da Uitelj uini neto. Tad dolazi proljee. U tre nutku kad se susretnu, trava raste sama od sebe. Naime, istina je deavanje. Osoba treba samo da dopusti to. Ti nee biti sposoban da je spozna dok se ne desi. Jer, sve to zna je da kada ti ini samo se tada neto moe desiti. Kad ti ne ini nita,nita se ne deava. Tako si sasvim nesvjestan totalno razliite dimenzije stvari. Ali ako ti osmotri svoj ivot, vidjeti e mnoge stvari da se deavaju bez tebe. to ti ini kad se desi ljubav? Trava raste sama od sebe. Iznenada, proljee je tu i neto procvjeta u tebi, cvjeta za nekoga - ti si u ljubavi. to si ti uinio? Ljudi su zato zaplaeni od ljubavi, jer je to deavanje. Ti njome ne moe manipulirati. Ti ne moe biti u kontroli. Zato ljudi kau da je ljubav slijepa. Naime, upravo je suprotan sluaj. Ljubav jeste jedino oko - ali ljudi kau da je ljubav slijepa jer oni ne mogu uiniti ni ta naspram nje. Ona preuzima posjedovanje, te oni nisu vie u kontroli. Oni su izbaeni iz centra. Oni kau da je ona slijepa jer razum nije tu. Ona je iracionalna. Ona je nalik na ludost. Nalik je na visoku temperaturu. To je neto to se desilo, na lik je na visoku temperaturu. To je neto to se desilo. Nalik je bolesti. To se pojav ljuje kao takvo jer ti vie nisi u kontroli. ivot je to preuzeo. Istina je iste kvalitete kao i ljubav. Stoga Isus kae: Ljubav je Bog", ili, Bog je ljubav", jer kvalitet je od is tog izvora. Istina se takoer desi kao i ljubav. Ti ne uini nita za nju. Ti ak ni ne kuca na ta vrata. Ti ue, ti izae. Takav je ivot. Kako ti to ini? Da li si ti ini lac? Udahni nekoliko sekundi. Zadri zrak i otkrit e da ti nisi inilac. Ti ga ne mo e za dugo zadrati. Nekoliko sekundi dah e silinom izai vani. Ne udii, i za neko liko trenutaka otkriti e da ti ne moe nita da uini. Dah sili da ue unutra. Na ime, trava raste sama od sebe, ba kao i disanje. Ona raste sama od sebe. Ti nisi ini lac. Ego izbjegava da pogleda te injenice. Ego gleda samo na stvari koje ti moe i niti. On odabira, akumulira stvari koje mogu biti uinjene. Stvari koje se deavaju on izbjegava i baca u nesvjesno. Ego je veoma izbirljiv. On ne moe gledati na ivot u njegovoj totalnosti.

trava raste sama 27

I istina je deavanje, finalno deavanje, krajnje deavanje u kojem se ti rastapa u cjelinu, a cjelina se stapa u tebe. U Tilopinim rijeima to je mahamudra, krajnji orgazam koji se desi izmeu jednog jedinstva svjesnoti i totalne svjesnosti, to talnog oceana svjesnosti. Izmeu kapi i oceana. To je totalni orgazam u kojem su oboje izgubljeni jedan u drugom te identiteti nestaju. Isto se deava izmeu uenika i Uitelja. Uitelj je oceanskog kvaliteta, a uenik je jo kap - krajnje susree beskrajno. Potrebno je strpljenja. Potrebno je beskrajno strpljenje. urba nee pomoi. Sada nastoj shvatiti ovu predivnu Zen pa rabolu. Svakoj rijei treba biti doputeno da dostigne najdublju jezgru bia, jer zbog toga si tu. Ako moe da shvati ovu priu, bit e ti mnogo lake a bude sve blie i blie meni. Svaki put kad je Lieh Tzu bio raspoloen, Yin Sheng je koristio priliku da postavi neko pitanje." Lieh Tzu je bio Uitelj Lao Tzu-ove kole, jedan od prosvijetljenih ue nika Lao Tzua. Lieh Tzu nije bio obian Uitelj, usredsreen na tvojim malim pro blemima, na tvojim akcijama, na malim uenjima. Lieh Tzua se ticalo krajnje. Imao je puno uenika. Postoje dvije vrste uenika. Jedan tip je onaj koji je odabrati cu Uite lja. Drugi tip je onaj koji odabira Uitelja. Njihov se kvalitet razlikuje. Taj ovjek, Yin Sheng, mora da je bio drugog tipa. Razlika je prostrana, golema. Kad tebe oda bere Uitelj to je totalno drugaije. Naravno tebi nee biti nikad doputeno da zna da te Uitelj odabrao. Naime, Uitelj e te zavesti na takav nain, da e ti misliti da si taj koji je odabrao. On mora biti tako suptilan sa tobom, jer ako on dopusti da ti zna da te on odabrao, tvoj ego moe stvoriti smetnje. Ego voli biti gospodar. Ego voli biti u kontroli. Svaki dan ja susreem istu situaciju. Ja nisam dopustio da zna da si odabran. Ja sam ti dao slobodu da ti odabere mene. Razlika je golema. Kad Uitelj odabere uenika, on odabere sa savrenim razumijevanjem. On gleda kroz tebe, sav tvoj potencijal, tvoju mogunost, prolost, budunost. Sva sudbina je pred njim otvorena, otkrivena. Ali kad ti odabere Uitelja, gotovo uvijek e biti u krivu. Razlog tome je jer ti tetura u mraku. Ne znajui tko si, kako moe odabrati? Ne znajui to je istina, kako ti moe odabrati? Ne znajui to je istina, kako ti moe odabrati Uitelja? Kako ti moe suditi? togod da ti presudi, biti e pogreno. Ja bezuvjetno kaem da to nije pitanje da li je neto pogreno, a neto ispravno. Ne. togod da ti odabere biti e pogreno. Ti se nalazi u tami, ti nema unutarnje svije tlo sa kojim e da sudi. Ti nema nikakav kriterij. Ti nema nikakav kamen kunje. Ti ne moe da zna to je zlato, a to nije. Iskreni tragalac jednostavno doputa da uitelj odlui. Iskreni tragalac doputa Uitelju da ga odabere. Glupi tragalac nastoji odabrati Uitelja, i tada od samog poetka niu nevolje. Lieh Tzu i njegov Uitelj Lao Tzu imaju totalno razliit kvalitet odnosa, lao Tzu je odabrao Lieh Tzua. Ovaj Yin Sheng je odabrao Lieh Tzua. A kada uenik odabere on je agresivan. Agresija zapone od samog odabira. Uitelj te ne moe od biti, ak iako ga ti odabere. Ba iz te njegove samilosti on te ne moe odbiti. Svaki put Lieh Tzu nije bio raspoloen. Y i n Sheng je koristio priliku da pita za tajne."

28 trava raste sama od sebe

Taj poetak i nije stvarno poetak. To je samo nain za zgrabiti, dohva titi. U stvari, on je agresivan, a ne prosjak. Poetak je diplomatski. On je lopov, a ne prosjak. Kad god je on naao ma koju priliku da Lieh Tzu nije zauzet, on bi pitao za tajne. Lieh Tzu bi ga udaljio bez da mu ita kae. Eventualno bi rekao... P u n o je puta Lieh Tzu odlagao, izbjegavao. Jednom ree: Ovo nije pravi trenutak. Drugom prilikom u ti rei. Nisi jo zreo." Ali Yin Sheng je bio istrajan. Lieh Tzu ree: Mislio sam da si inteligentniji. Zar si vulagaran kao i drugi?" Koja je to vulgarnost? Za tajne se ne moe pitati. Ti je treba uti. Ti mora biti sposoban. Tajne su darovi Uitelja. Ti ih ne moe zahtijevati. Ti ih ne moe prositi. Ne moe ih traiti. Ne moe ih ukrasti, nema za to nain. Tajna mo e biti samo darovana, nikako drugaije. Ti mora biti sposoban za to, tako da bi Uitelj mogao darovati. Uitelj je elio podijeliti, ali ti se mora izdii iznad svojeg uobiajenog uma. Obini um ne bi bio sposoban da uestvuje. Stoga Isus nastavlja da govori: Biseri ne mogu biti baeni pred svinje." Svinje nee razumjeti. Shvatanje nije tu. Ti moe shvatiti rijei, ali tajna nije rije. Ti moe shvatiti rijei,ali tajna ni je rije. Ti moe shvatiti koncept, ali ove tajne nisu koncept. One nisu filozofija. Ni su doktrina. Ove tajne jesu najunutarnija energija Uitelja. Blago njegova bia. A k o se ti sve vie i vie izdie, samo tada e biti sve blii Uitelju. Kada Uitelj osjeti da ti moe sjediti na istoj asuri, tajna ti moe biti data. Ne prije. ak i da eli da ti da, on to ne moe. Kome da da? On eli da da zbog svoje samilosti, ali ona bi bila ra sipanje. Isto se desilo sufi mistiku Dhun-nunu. Dhun-nun je imao uenika. Taj je uenik liio na Yin Shenga. Istrajan, radoznao, uporan sa pitanjima, nanovo i na novo. Jednog dana Dhun-nun mu dade kamen i ree mu da ode na pijacu da pokua da ga proda. Kamen je bio veoma velik. Izgledao je predivno. Uitelj ree: Nemoj ga prodati. Samo pokuaj da ga proda. Posmatraj. Razgovaraj sa ljudima te mi refe riraj koliko moemo zaraditi." Uenik ode. Mnogo je ljudi promatralo taj kamen. Mislili su: Mora da je to dobar primjerak. Naa se djeca mogu igrati njime. Moe mo ga koristiti i kao mjeru za nae povre." A ljudi su nudili, ali samo sitninu. Uenik se vrati nazad i ree Uitelju: Mogli smo da zaradimo samo neku sitninu." Uitelj ree: Sada odi do draguljarni ce i tamo se raspituj. Ali ne prodaj ga. Samo se raspituj za cijenu. Uenik se vrati i od tamo i zadovoljan ree: Ovi su ljudi izvanredni. Spremni su dati tisuu rupija za kamen. Ponude su bile razliite: od petsto do tisuu rupija." Uitelj ree: Sada idi do draguljarnica, ali ne prodaj ga." Ovaj ode. Nije mogao da vjeruje. Ljudi su bili spremni ponuditi 50.000 rupija za taj kamen. Kada ovaj nije htio da proda ovi su po veali ponude. Iznosi su dostizali cifru od 100.000 rupija. Uenik im ree da nije do ao prodati kamen, nato su ovi ponudili 200.000,300.000, ili koliko da trai. eljeli su po svaku cijenu da ga kupe. Uenik ree: Ne mogu ga prodati. Ja samo istrau jem." Nije mogao da vjeruje. Ovi su ljudi bili ludi. On je mislio daje ponuda sa pija ce povra bila dovoljna, neki sitni. On se vrati. Uitelj uze kamen i ree: Mi nismo otili da prodamo kamen, ali sad ti zna da to ovisi o tebi, ako ima kriterij, shvata nje. Ti nastavlja postavljati pitanja, ti ivi na pijaci. Ti ivi na pijaci - ti ima shvatanja pijace. Mada, ti pita za vrijedne tajne. Ti pita za dijamante. Prvo postani zla tar pa onda doi k meni. Tada u te ja uiti. Potreban je odreeni kvalitet shvatanja.

trava raste sama 29

Samo tada e ti istina biti data. A tajne? Ne moe ti pitati za njih, jer u samom pita nju ti pokazuje da dolazi sa pijace povra. Ti mora traiti. Ti mora beskrajno e kati. Tada ti pokazuje koliko ti cijeni tajne. Spreman si da se sav rtvuje. Tada uitelj jednostavno dijeli svoje bie s tobom. Nita nije dato jer to nisu stvari. Ener gija jednostavno skree sa Uitelja ka ueniku nalik plamenu. Ona ude u tebe i sa svim te transformira. Mislio sam da si inteligentan. Da li si stvarno "vulgaran?" Uporno ispitivanje ukazuje na vulgarni u m . Ti ne shvata to pita. Mlad, djetinjast, ti izgleda apsolutno nekulturan. Ti ne zna sa kime si, ne zna to pita, uitelj mu tada ispria njegov ivot sa njegovim Uiteljem. To je veoma rijetka pria. Sada u ti ispriati to sam nauio od mog Uitelja." Njegov Uitelj bio je L a o Tzu. Izvor tradicije, jedan od najveih bia koje je hodalo zemljom. Lieh Tzu ree: Tri godine nakon to sam zapoeo sluiti Uitelja, moj um nije vie mislio o ispravnom i neispravnom. Moja usta nisu vie priala o dobrobiti i teti. Tek tada sam po koji Uiteljev pogled "zavrijedio".
N

Prole su tri godine. On je samo sluio Uitelja. to drugo ti moe a ini? Ti moe samo da slui Uitelja. Uenik ne moe nita drugo da ini. Nika kva pitanja, zahtjevi. Uenik jednostavno postaje Uiteljeva sjena, slui ga, te kroz slubu, putem njegove ljubavi, odanosti, povjerenja, promjenu zapoinje uiti. Lieh Tzu ree: ..."Moj um nije vie uestvovao u razmiljanju o ispravnom ili o neis pravnom." Postalo je gotovo nemogue razmiljati o tome stoje ispravno, a to ni je. Ti ivi u blizini Uitelja. Ti ne treba razmiljati. Ti se jednostavno kree sa njim. Prati njegove kretnje. Ti sve preputa njemu. Ti se predaje. Lieh Tzu ree: Moj um nije vie uestvovao u razmiljanju...moja usta nisu vie ues tvovala u razgovorima o dobroti ili teti." ivei blizu Uitelja sav se tvoj stav mijenja. Po prvi put, putem Uite ljevih prozora, ti gleda u totalno, gdje se pravda i nepravda mijeaju i susreu jedno u drugo, gdje tama i svjetlost nisu vie razdvojeni. Heraklit kae: Bog je dan i no, ljeto i zima, glad i sitost." Kroz Uitelja prvi uvidi zapoinju pristizati. Uitelj postaje prozor. to blie dolazi, tim je vie tvoje shvatanje baeno u kaos. togod si znao prije toga pos taje apsolutno beskorisno, uzaludno. Ti si razmrskan. Sav tvoj temelj je razbijen. Ti si izbaen iz brzine. Ti vie ne zna to je ispravno a to nije. Kroz Uitelja si pogle dao u cjelinu. Totalno podrazumijeva sve. Totalno podrazumijeva sve kontradikcije, sve paradokse. U totalnosti sve se suprotnosti susreu u jedno. Stoga Lieh Tzu kae da vie on ne uestvuje u razmiljanju o tome to je ispravno a to nije. Svi kriteriji o ispravnosti ili neispravnosti maknuti su. Svi pojmovi o tome to je dobro a to loe jednostavno ispare. Samo tada ja sam imao prve Uiteljeve poglede."

30 trava raste sama od sebe

Tri godine dubokog povjerenja, slube. Kada Uitelj kae da stari um vie ne funkcionira - stari um koji je ivio u suprotnostima, u razdvajanjima, dobrom i zlu, runom i lijepom, ovom i onom - tad taj razdvajajui um nije vie bio prisutan. Jedino tada sam ja imao prve poglede Uitelja. Stoje Lieh Tzu mislio? Da li ga Uitelj nije pogledao tri godine? To je nemogue. Sluei neprestano Uitclj:i, mora da ga je pogledao barem milion puta. Dakle, to on misli pod pogledima? Pogled i uzgredan pogled totalno su razliite stvari. Pogled je pasivna stvar kada te ja gledam. Moje oi funkcioniraju kao prozori. Ti si se ogledao. To nije brz pogled, uzgredan. To znai da moje oi zapoinju funkcionirati kao lijevak za ulijevanje moje energije u tebe. One nisu pasivne. One su natovarene Uiteljevom energijom. Kada je pogled natovaren Uiteljevom unutarnjom energijom, tada to postaje brz pogled. To je veoma kreativna snaga. On jednostavno ide do samog tvog srca kao strijela. Ona te penetrira do tvoje najdublje jezgre. U jednom smislu to je nalik na strijelu, jer penetrira. U drugom, ona je nalik na sjeme-ti postaje trudan. Brz po gled je pogled koji te ini trudnim sa uiteljevom energijom. Brz pogled je totalno razliit od obinog pogleda. U brzom pogledu. Uitelj putuje od svog bia ka tvom centru. Brz pogled je most. Uitelj mora da je pogledao u Lieh Tzua puno puta u te tri godine. Ali to nije bio brz pogled. Ti e znati razliku samo kada ti dam brzi po gled. Ponekad ti dajem brzi pogled, ali kadgod ja to uinim to samo ta osoba zna, nitko drugi to ne zna. Brzi pogled se treba uti. Ti mora bili spreman za njega. P o gled je u redu, ali brzi pogled ima intenzivnu energiju u sebi. To je transfer uitelje va bia, njegov prvi napon da te "uzdigne". Samo lada sam ja imao brzi pogled od uitelja." Zapamti razliku izmeu pogleda i brzog pogleda. Pogled je samo po gled, nita drugo. Brzi pogled je kvalitetno drugaiji, neto se kree, pogled postaje sredstvo. On vie nije prazan. Neto putuje u njemu. Ako si se ti zaljubio u nekog, ti moe znati to je to brzi pogled. Ta ista ena te pogledala tisuu puta ranije. Ali to su bili obini pogledi kao to i svatko drugi gleda u tebe. Iznenada, jednog dana, je dnog proljetnog jutra, ona ti uputi brz pogled. To je totalno drugaije. To je poziv. To je jedna ponuda, jedan zov. Iznenada neto probode tvoje srce. Sada ta ena nije vie ona ista ena. A ti takoer nisi isti. Neto se desilo medu vama, neto to samo vas dvoje zna. Neto apsolutno privatno. To nije javno. Nitko drugi nee biti svjes tan da se neto desilo, da je pogled postao brzi pogled. To nije nita. Ljubavni po gled nije nita u usporedbi sa pogledom Uitelja. To je nalik na rijeku koja se kree na istom planu. Brzi pogled ne moe biti teret. Kad te Uitelj gleda, to je nalik na strahoviti vodopad, jer nivoi su razliiti. To je kao da se Nijagara obruava na tebe. Ti si tada sasvim opran i nikada vie ne moe biti isti. Ti ne moe biti isti-nema vi e povratka. Jednom kada te Uitelj pogleda tvoje najunutarnije bie die na druga iji nain, ivi drugaijim ritmom. U stvari, ti vie nisi isti. Staro je nestalo kroz po gled, a novo bie je dolo.

trava raste sama 31

Zato Lieh Tzu kae: Tri godine neprestalne slube, neprestano eka jui i ekajui, ne pitajui nita. Iznenada, jednog dana imao sam brzi pogled Uitelja. Nakon pet godina moj je um ponovo razmiljao o ispravnom i neisprav nom, a moja usta su ponovo priala o dobrobiti i teti. Po prvi put lice Uitelja se opustilo u osmijeh." Nastoj ui u priu, to je tvoja pria. To nije neto to se desilo u pro losti. To je neto to e se desili, nastavlja da se deava. Sve Zen prie jesu budue prie za tebe. Stoga, nemoj da misli da je to neto to se desilo u prolosti. Zen nije nikada u prolosti. Zen je uvijek u budunosti. Ti to treba unijeti u sadanjost. to se desilo? Nakon tri godine slubovanja uitelju, on nije mogao uestvovati u razmi ljanju o tome stoje ispravno a to nije. Nije mogao uestvovati u govoru o tome to je ispravno a to nije, to je tetno a to nije. Dakle, to se desilo nakon tog brzog pogleda? ... moj um je ponovo razmiljao o ispravnom i neispravnom, a moja su usta ponovo priala o dobrobiti i o teti." to se desilo? K a o prvo, ti misli da je neto ispravno, odnosno neis pravno, jer je drutvo uvijetovalo taj nain razmiljanja. To nije tvoje razmiljanje. To nisi ti, to je drutvo u tebi. Drutvo je uvjetovalo tvoj um. Ono je penetriralo u tebe i od tuda te kontrolira. Sada znanstvenici kau da emo prije ili kasnije, biti sposobni da privrstimo elektrode u najdubljem djelu uma, te e kroz njih ovjek moi biti kontroliran. Vlada e moi kontrolirati cijelu dravu, dok ti nee znati da te kontroliraju drugi. Ti e misliti da si taj koji ini te stvari. Ti moe biti smiren odmah. Samo se pritisne dugme. Ti moe biti razgnjevljen, samo se pritisne na dugme. Delgada je proslavio eksperiment. On je umetnuo malu siunu elek trodu u mozak bika. On je to javno demonstrirao. Imao je mali mehanizam u ruka ma, mali radio sa nekoliko dugmeta na njemu. On bi pritisnuo jedno dugme a bik ni nasrnuo na njega gnjevno. Svi su pomislili da je gotov, da e biti ubijen. Upravo na vrijeme, tano kad bi bik htio da ga probode, Delgado bi pritisnuo drugo dugme. Iznenada bik bi stao kao ukopan, nalik na kip. Unutarnja elektroda bila je kontroli rana valovima - bik bi se razgnjavio pritiskom na dugme, a takoer bik bi se i zausta vio pritiskom na drugo dugme. To je novo otkrie, ali drutvo je to inilo jo od prethistorijskih dana na razliite naine, na veoma suptilne naine. Drutvo ne moe da ti umetne elek trodu u tvoj um, mada e ubrzo to da uini. To e biti jeftinije i lake. Tada nee biti mogunosti za slobodom. Delgado je uinio jednu o najopasnijih stvari. Mnogo opasniju od atomsko bombe ili H-bombe. Bombe mogu ubiti tvoje tijelo, ali Delga do moe da ubije tvoju duu, upravo mogunosti tvoje slobode. Ti nee biti sposo ban da zna da funkcionira pod neijom kontrolom. Ti e misliti da ti to ini. To isto biva injeno od drutva, mada na veoma suptilan i primitivan nain. Drutvo te ui stoje ispravno a to nije. Od samog djetinjstva ono namee stoje ispravno a to nije u tvom umu, a to neprestano ponavljanje te hipnotie. Kada ti ini neto isprav no, ti biva cijenjen, dobiva pozitivna odobrenja i pohvale. Kada je tu neto neis-

32 trava raste sama od sebe

pravno ili pogreno negativnost je dala, li si kanjen i osuivan. Tako drutvo fiksira elektrode. Tada te o n o kontrolira. A k o te drutvo uvjetovalo da bude vegetarijanac, ti ne moe da jede meso. Nije da se meso ne moe jesti, ve jednostavno elektrode, uvjeti, kontrolira to. Jedui meso ti e povraati. Ti tu nita ne ini. To biva uinje no od drutva, a svako drutvo uvjetuje na svoj nain. Stoga je teko ivjeti u drugim drutvima, ivjeti u stranim dravama. Tvoja je uvjetovanost razliita, a sve moral nosti nisu drugo do uvjetovanost. Zato, kada se osoba zapoinje kretati ka krajnjoj slobodi i istini najprije pada drutvena uvjetovanost. To je o n o to se desilo Lieh Tzuu. Nakon tri godina slubovanja kod Uitelja, gledajui, ivei, bivajui sa njime, on je doao do spoznaje da ispravno i neispravno jesu samo socijalne uvjetovanosti. One su pale. Tad nikne tvoja vlastita svjesnost, stvarna svjesnost. Tad ti ima svoju viziju onog to je ispravno i onog to je neispravno. To je ono to se desilo. Nakon pet godina moj je um ponovo razmiljao o ispravnom i neis pravnom, a moja usta su ponovo priala o dobrobiti i teti. Po prvi put Uiteljevo li ce se opustilo u osmijeh." Uitelj nije bio neprestano tuan tokom tih godina. Mrtvo ozbiljan? Ne. Uitelj nalik na Lao Tzua uvijek je nasmijan. On nije ozbiljan ov jek. Ozbiljnost je bolest. Jedan prosvijetljeni je uvijek razigran. Cijeli njegov ivot ni je drugo do igra. Kako on moe da bude ozbiljan? to se desilo? Zar tokom ovih osam godina Lao Tzu se nije nikada nasmijeio? Ne, nije u tome bit, on se puno pu ta nasmijeio. Mora da se puno, puno puta nasmijeio. Ali za Lieh Tzua, u njegovom unutarnjem biu, neto se desilo tog dana. Po prvi put Uiteljevo lice se opustilo u osmijeh. Uitelj mora neprestano da lovi uenika. On mora da bude veoma vrst, te ak. Iz samilosti on je neprestano radio. To se tie unutarnjeg lica a ne vanjskog. U ovih osam godina Lao Tzu je pratio unutarnje bie Lieh Tzua, sa tvrdim ozbiljnim izrazom lica. Veoma tekim za unutarnju disciplinu. Kad je vidio da se svjesnost L i eh Tzua razvila, mora da se nasmijao po prvi puta. Taj se osmijeh ticao unutarnjeg lica a ne vanjskog. Po prvi put, Lieh Tzu je osjetio mnogo smijeha kako se sputa na njega kao sjena. On je mogao osjetiti da se Uitelj opustio sa njim. Nije vie tvrd, ni je vie Uitelj zadataka. On se nasmijeio. Jednom kada se tvoj svjesnost izdigne, tad nema vie potrebe da Uitelj bude tvrd sa tobom. On mora biti tvrd zbog tvojih lanih poimanja. To mora biti uniteno. Zatim, on mora da bude tvrd, jer tvoja svjesnost treba da se iskristalizira. Kad se ona iskristalizira, ti ima svoj vlastiti centar bia, tada se Uitelj moe smijali i opustiti. Pola posla je uinjeno. Sada nema potrebe za ikakvom vanjskom discipli n o m Uitelja. Ti ima svoju vlastitu svjesnost. Sada li ima svoje vlastito svjetlo koje e ti osvijetljavati io je ispravno a to nije. Sada se ti sam moe kretati. Ovo je smisao Uiteljeva osmijeha. Kada ti stvarno dospije do svoje svjesnosti, tad e osjetiti Uiteljev osmijeh da se sputa na tebe. On e te opkoliti, okruiti u svakom uglu tvog bia. Sada Uitelj slavi roenje tvoje unutarnje svje snosti.

trava raste sama 33

Nakon sedam godina ja sam razmiljao o bilo emu io bi ulazilo u moj um bez ikakvog razlikovanja izmeu ispravnog ili neispravnog, le bi rekao to god da bi dolo u moja usla bez ikakvog razdvajanja izmeu dobrobili i tetnosti. Po prvi put Uitelj me postavio da sjedimo na istoj asuri." Ponovo je to nalik na spiralu, planinski put. Ti ponovo dolazi do iste toke. Na viem planu, nanovo i nanovo; unutarnja spirala. Lana svjesnost pada, uvjetovanost drutva pada, tvoja unutarnja svjesnost pronikne. To je totalna oputenost, svjesnost. Jedna unutarnja svjesnost je potre bi!: takoer, jer ti nisi apsolutno prirodan. Jedna vanjska svjesnost je potrebna, jer ti nema unutarnju svjesnost. Unutarnja svjesnost je potrebna, jer ti jo nisi apsolutno prirodan. Neto loe moe da se desi kroz tebe. Sada nikakva teta nc moe da sc desi putem tebe. Ti jednostavno nisi. Ti ne moe tetiti. Sada nema potrebe za to. Tvoja unutarnja svjesnost takoer nestaje. Sada postaje nalik na malo dijete, je dnostavno i nevino. Govori stvari koje ti se deavaju, misli na stvari koje ti se dea vaju. Misli kolaju tvojim umom, ali to se tebe ne lie. Tvoja usta govore, ali ti nisi poistovjeen sa lime. To je slino malom djetetu ili luaku; apsolutno oputen, kao da tu nema nikoga pod kontrolom. Kada je kontrola sasvim izgubljena, ego nestaje, jer ego nije drugo do kontrolor. Kada tu nema kontrole tko si ti sada? Ti si nalik na rijeku koja kola ka oceanu, ili nalik na oblak koji kola nebom. Ti vie nisi tu; ljudske, ega je nesalo. Sada si apsolutno prirodan.
1

Nakon sedam godina je sam razmiljao o svemu to bi dolo u moj um..." Ti ne moe da uini nita, jer tu nema nikoga da ini. Ako misli dola ze one dolaze. A k o one ne dou u redu, ako dodu, opet u redu. Usta kau neto - tu nema nikoga da to kontrolira. Zato ona i kau. Ponekad ona ne mogu da kau nita. Ponekad netko pita a nikakav odgovor ne dolazi. Takav ovjek ostane tih. Ponekad nema nikoga da pita bilo ta, a taj ovjek se smije i odgovara, jer tako dolazi. Taj se ovjek ponaa kao luak. Indija ima sektu, zasebnu sektu, zvana Baul. Rije B a u l " znai lud". Oni ive u onom treem stanju neprestano. Oni ine togod da se desi. Dobro ili lo e, bez ikakvog izbora sa njihove strane. Oni se kreu nalik na vjetar. Oni su jedan od najljepih fenomena na svijetu. Oni pjevaju, pleu; ponekad ak i kada nema ni koga, na usamljenom putu. Oni e i dalje pjevati, nalik na cvijet koji procvjeta na usamljenom putiu gdje nitko ne prolazi. Ali cvijet ima miris kojeg iri. Oni ive je dnostavno, oputeno, prirodno. P o prvi put Uitelj me postavio da sjedim sa njim u istom poloaju." Sada je disciplina nestala. Ego nije vie tu. Sada su Uitelj i uenik pos tali jedno. Sada tu nema razdvajanja. Uitelj je postavio Lieh Tzua nasuprot. Po prvi put postavio ga je da sjedi sa njime. Upravo simbolino, ali duboko iznutra, veoma, veoma znaajno. Uitelj je Lieh Tzua postavio da sjedi pred njim vidjevi da barijere ne postoje. Ega vie nema da se odupire. Kada uenik nestane Uitelj takoer nesta ne. Uitelj, u stvari, nije bio tu od samog poetka. To je samo zbog ega uenika da Uitelj postoji tu. Uenik je bio neznalica, zato je ovaj bio Uitelj. Sada nema vie ni uenika ni Uitelja. Oboje su nestali.

34 trava raste sama od sebe

Uitelj ga je postavio pred sobom, unutra. Uitelj ga je gurnuo i oni su postali jedno. To je Mahamudra - to je orgazam koji se desi izmeu Uitelja i ueni ka kada se oni susretnu. Jedan slab odbljesak moe da ti dode kroz seksualni orga zam. Veoma mali, veoma blijedi. Ali teko je imati ikakvu paralelu. Zato ja kaem da se kroz seksualni orgazam neto slino deava. Neto, kao kada kap usporeuje sa oceanom. Eto upravno nalik tome. Seksualni orgazam je nalik na kap, a kada se duhovni orgazam desi izmeu Uitelja i uenika, tada je to jedan oceanski osjeaj. Nakon devet godina ja sam mislio bez obuzdavanja onog to dolazi u moj um. Rekao bih bez obuzdavanja ono to bi dolo u moja usta, bez da znam da li je ispravno ili ne, dobro ili tetno, da lije moje ili nije, bez da znam da li je moj Uitelj-Uitelj ili nije. Sve je bilo isto." Ispravno, dobro i loe nestaju. Zatim dobrobit i teta nestaju. A zatim, ideja: Tko je tko? Ti i ja, ja i ti, nestaje. Martin Buber je napisao predivnu knjigu Ja i ti". idovski misticizam dolazi do ove take, zatim ostaje tu. To je jedna od veoma visokih toaka gdje Ui telj i uenik jesu tragalac i cjelina. Oni dolaze do take direktnog dijaloga izmeu ja" i ti", ali oni ostaju tu. Istoni misticizam preuzima krajnji, finalni skok - "ja" i "ti" takoer nestaju. Dijalog nestaje. Tu je samo tiina. Sve je bilo isto. Sada Lieh Tzu nije bio svijestan da li je Lao Tzu bio njegov Uitelj ili nije. On nije bio svjestan da lije bio uenik ili nije. U takvim momentima mnoge nepristupane stvari desile su se u povi jesti Zena. Uitelj uvijek udara uenika. Puno puta tokom mnogih godina. Ponekad ga Uitelj izbaci kroz vrata. Zen Uitelji su veoma grubi. Nakon dvadeset ili trideset godina tekog rada i discipline sa Uiteljem, uenik se prosvijetli. On dode i udari Uitelja. To se nikada prije nije desilo. Uitelj se nasmije, punim smijehom te kae: Izvrsno, tano! Dobro si uinio!" Desilo se jednom da je uenik odlazio na put. Uitelj ga pozove i udari ga jako u glavu i nastavi da ga tue. Uenik ree: To je previe, nisam nita uinio. Nisam ak ni rije izustio. Uao sam u tvoju sobu, a ti si me poeo udarati. To je previe." Uitelj odgovori: Ne. Ti ide na put, a ja mogu da vidim da u trenutku ka da se vrati bili e prosvijetljen. Ovo je moja zadnja ansa da te udarim!" Mada si doao da bude moj uenik" - ree Lieh Tzu Shengu - prije no stoje prola godina, ti si kivan i rasrden." Ovo je Lieh Tzuu uzelo 24 godine da dode do toke gdje ga Uitelj pos tavlja uz svoj stol i otvara srce za najtajnije tajne njegova bia. Ovaj je uenik tu sve ga godinu dana, a ve se osjea kivnim i gnjevnim, agresivnim, poto mu Lieh Tzu nije odgovorio na njegova pitanja. to je jedna godina u beskrajnoj ekspanziji i vjenosti? Nita. Ali tvoja urba ini to veoma dugim periodom. Dvadeset pet stoljea je prola to je Lieh Tzu bio tu. Kada bi se on vratio, on ne bi mogao vjerovati da je postalo gotovo nemogue ljudima da ekaju samo godinu dana. Ja sam susreo ljude koji kau: Doao sam na tri dana." Bio sam sa ljudima koji su jednom meditirali i zatim dolaze i kau: Jo se nita nije desilo."

trava raste sama 35

ovjek je postao sve gluplji, vulgaran. Ti lako moe imati male stvari. One su nalik na sezonsko cvijee. Stavi sjeme u tlo, te nakon tri sedmice ono nikne. Ali kada sezona proe, ono e takoer proi. Ono je momentalno. Ti moe imati instantnu kavu, ali ne moe imati inastant meditaciju. Posebno u zapadnom umu, vrijeme je tako vano, tako teko. Zapad je opsjednut vremenom. Sluajui ovo istinjako prianje, ti se moe uiviti, ali mora biti svjestan svoje vlastite opsjednu tosti vremenom. Na zapadu je sve uinjeno u takvoj urbi da ne moe uivati u ni emu. Kree se od jednog do drugog mjesta uvijek u urbi. to bre ide tim puto vanje postaje beznaajnije. Jer ti ide od jedne take do druge, a sve to je izmeu jeste izgubljeno. Putovanje volovskom zapregom ima svoju ljepotu. Putovati avi onom je glupo, jer to nije uope putovanja. To moe biti poslovan put. To je OK. Za posao je to u redu. Ti tedi, vrijeme. Ali za putovanje to nije dobro, ti se ne moe kretati lagano. Tu nema nieg nalik na tumaranje svojim nogama. Tada ti uiva sva ki tren putovanja. Svaki korak koji prode. Ti postaje jedno sa milion stvari i kroz to ti biva obogaen. Zbog opsesije vremenom, brzina je poslala jedini cilj. Ti ne zna gdje ide. Ali li si veoma sretan jer ide brzo. Smjer je izgubljen, ali brzina je u tvojim ru kama. Taj um nee biti sposoban da trai krajnje, jer krajnje znai vjeno. To ne lii na sezonsko cvijee. To je krajnje, vjeno stablo. Potrebno je bezgranino strpljenje da postane tlo na kojem e stablo pustiti korjenje. Ako ti moe samo ekati, mogu ti obeati, sve drugo e doi. Ti samo ekaj zajedno sa m n o m . Sve drugo e sljediti. Ne budi u urbi i ne pitaj za tajne. One e ti biti date kada bude spreman. Iznenada, li e nai da su one uvijek bile sa tobom. Kada bude spreman nai e sve to si nastojao dostii, ve je bilo u tebi. To li ima uvijek. Takav je uvijek laj sluaj. Ui telj je upravo katalizator. On sjedi mirno ne inei nita. Proljee dolazi, a trava ras te sama od sebe.

trava raste sama 37

PRAZNINA IMONAHOV NOS

Sckkvo ree jednom od svojih monaha:Moe li uhvatiti prazninu?" Pokuat u", ree monah, te skupi u svoje ake zrak. Nije dobro", ree Sekkvo. Ti ne mora nita da uini." Dobro Ui telju", ree monah. Molim te pokai mi bolji nain." Sekkvuo tada zgrabi monahov nos i jako ga povue. Ooohh!", vrisnu monah. Povredio si me." To je nain da uhvati prazninu", ree Sekkvuo. ovjek je previe ispunjen sobom, i to je njegovo odvajanje. ovjek m o ra da bude nalik na uplji bambus, tako da egzistencija moe proi kroz njega. ov jek mora biti nalik na poroznu spuvu - nikako tvrd - tako da vrata i prozori njegova bia budu otvoreni. Iskustvo tada moe proi bez ikakve smetnje jer ne nalazi nikoga unutra. Vjetar kola, on dolazi kroz jedan prozor, a zatim izlazi van kroz drugi prozor njegova bia. Unutra niko nije naen. Ta praznina jeste najvee blaenstvo. Ali ti si nalik na tvrd nepropustan kamen, ili nalik na elik. Kroz tebe ne prolazi nita. Ti se svemu odupire. Ti ne doputa. Ti se bori na sve strane i u svim smjerovima, kao da si u velikom ratu sa egzistencijom. Ovdje se ne zbiva nikakav rat, ti si jednostav no ispunjen sobom. Tu nema nikoga da te uniti. Cjelina te podrava. Cjelina je sama zem lja na kojoj ti stoji, samo nebo koje ti die, ivi. Naime, ti "nisi" - ve samo cjelina jeste. Kada se to shvati, malo po malo, osoba moe da makne unutarnju teinu, jer za njom nema nikakve potrebe. Tu nema neprijatelja. Cjelina je prijatelj naspram te be. Cjelina te miluje, voli te. Inae, zato bi bio tu? Cjelina te nosi vani, kao to sta blo nie izvan zemlje. Cjelina eli uestvovati u svom tvom slavlju, u tvom blaen stvu. Cjelina e pjevati kroz tebe kada ti pjeva. Kada ti cvjeta, cjelina e cvjetati kroz tebe. Kada ti plee, cjelina e plesati sa tobom. Ti nisi odvojen. Osjeaj odvojenosti stvara strah, a strah te ini neporoznim. Osjeaj ne sigurnosti, kao da cjelina eli da te uniti. Osjeaj da se ti mora boriti za svaki pe dalj svoje sudbine. Osjeaj da si jedan stranac ini te elinom motkom. Naravno, tada mnoge stvari jednostavno nestanu iz tvog ivota. Ti ivi u agoniji, u zebnji. Ti ivi u jednom intenzivnom bolu. Ali ti ivi to po svom vlastitom izboru. Budi poro zan, kolajui. Borba nije uope potrebna. Naprotiv, potrebno je stapanje. Postoje dva stava koja su ovjeku otvorena. Stav ratnika i stav ljubavnika. Izbor je tvoj, ti

38 trava raste sama od sebe

moe odabrati. Ali zapamti, neke e te posljedice slijediti ako ti odabere put ratni ka. Ako ti postane borac sa svime to te okruuje, ti e uvijek biti u mizeriji. To je stvaranje pakla oko sebe. U samom stavu borbe pakao je stvoren. Ti moe postati ljubavnik, uesnik. Tada je ta cjelina tvoja kua. Ti nisi stranac, ti si kod kue, doma in. Tu nema borbe. Ti jednostavno kola sa rijekom. Tada e ekstaza biti tvoja. Ta da e svaki trenutak biti ekstatian, cvjetajui. Tu nema pakla izuzev tebe. Tu nema raja, takoer, izuzev tebe. To je tvoj stav kako ti gleda na sve. Religija je put ljubav nika, znanost je put ratnika. Znanost je put volje. K a o da si ovdje da osvaja. Osvaja prirodu, njene tajne. K a o da si tu da ojaa svoju volju i dominaciju nad egzistencijom. To ne samo da je glupo, ve je to i uzaludno. Glupo, jer e to stvoriti pakao oko tebe, a uzalu dno, jer na kraju e ti postati sve vie i vie mrtav, a sve manje iv. Ti e izgubiti svu mogunost da biva blaen. Na kraju, ti e morati odustati od toga, jer ukoliko nastavi putem volje, desiti e se sve vea i vea frustracija. Biti e sve vie poraen. Osjeat e se sve impotentnijim. Sve vie i vie neprijatelja biti e oko tebe. Ti e morati da odustane od toga; nerado, opirui se, ali morat e se vratiti. Na kraju nitko ne moe da se odmori u borbenom stavu, jer sa ovim stavom nikakav odmor nije mogu. Ti se ne moe opustiti. Put religije jeste put ljubavi. Od samog poetka ti se ne bori sa nikim. Sve postoji za tebe, a ti postoji za sve, za cjelinu. Tu je jedna unutranja harmonija. Nitko nije tu da osvoji nekog drugog. To nije mogue, jer kako moe jedan dio da osvoji drugi dio? Kako moe dio da osvoji cjelinu? To su apsurdni pojmovi koji stva raju samo moru. Osmotri cijelu situaciju... Ti proizilazi iz cjeline i u njoj se rastva ra, a u sredini ti si svakog trena njen dio. Ti udie to. Ti ivi u tome, a to die kroz tebe. To ivi kroz tebe. Tvoj ivot i njen ivot nisu dvije stvari - ti si upravo nalik na val u oceanu. Jednom kada ti to shvati, meditacija postaje mogua. Jednom kad ti to shvati, ti se opusti. Ti odbaci oklop koji si stvorio oko sebe kao sigurnost. Ti vi e nisi uplaen, strah nestaje a ljubav nikne. U tom stanju ljubavi praznina se desi. Ili, ako moe dopustiti praznini da se desi, ljubav e cvjetati u njoj. Ljubav je cvjeta nje praznine, totalne praznine. Praznina je situacija. Ona moe raditi na oba naina. Zato ima dva tipa religije. Jedan je koji stvara prazninu u tebi i oko tebe, tako da cvjetanje postane mogue. Ti si stvorio situaciju. Sada automatski cvijet prolazi ne nalazei otpor. Sjeme iznenada nikne u cvijet. Tu je skok u tvom biu. Jedna eksplo zija. Budizam i Zen slijede taj put. Oni stvaraju prazninu u i oko tebe. Tu je takoer i drugi put, druga vrsta religije, koja stvara ljubav u tebi, koja stvara odanost u tebi. Meera i Chaitanva vole, one vole tako totalno duboko da nalaze svog voljenog, on je svugdje. Na svakom listu, svakom kamenu one nalaze znak voljenog, on je svugdje. One pleu jer nema nieg drugog initi sem slaviti. Sve je spremno - jedino slavlje treba da zapone sa tvoje strane. Nita drugo ne nedosta je. Bhakta, voljeni, jednostavno slavi, uiva. U uivanju u ljubavi i slavlju, ego nestaje a praznina sijedi. Ti, ili stvori prazninu kao B U D A , Tilopa, Sekkvo i drugi, ili stvori lju bav kao Meera, Chaitanva, Isus. Stvori jedno, a drugo e slijediti, jer one ne mogu ivjeti odvojeno. One nemaju odvojenu egzistenciju. Ljubav je jedno lice praznine. Praznina nije nita drugo ve ljubav u drugom aspektu. One dolaze zajedno. A k o ti

trava raste sama 39

unese jednu, ako ti zove jednu, druga sijedi automatski kao sjena prve. To ovisi o tebi. Ako eli sljediti put meditacije postani prazan. Ne brini za ljubav - ona e doi sama od sebe. Ili, ako ti nalazi teko meditaciju, tada voli! Tada postani ljubavnik, a meditacija i praznina e te slijediti. Tako stoje stvari, jer ima dvije vrste ljudskog uma: enski i muki. en ski um moe voljeti lake, ali biti prazan teko. Kada ja kaem enski um, ja ne mi slim na ene, jer mnoge ene imaju muki um, a mnogi mukarci imaju enske umo ve. Tako oni nisu ekvivalenti. Kad ja kaem enski um, ja ne mislim ensko tijelo .Ti moe imati ensko tijelo ali ne i enski um. enski je um onaj koji osjea lake lju bav. To je sve. To je moja definicija enskog uma. To je jedan um koji lake osjea ljubav, prirodnije, koji moe u ljubavi da kola bez ikakvog napora. Muki um je um za kojeg je ljubav napor - on moe voljeti, ali on e to morati da ini. Ljubav ne mo e da bude cijelo njegovo bie - to je samo jedna od mnogih stvari, nije najvanija. On moe rtvovati ljubav zbog nauke, zbog nacije, zbog bilo koje trivijalne stvari: posao, novac, politika. Ljubav nije tako duboka stvar za muki um. To nije tako beznaporno kao to je sluaj za enski um. Meditacija je laka. On moe lake postati prazan. Moja definicija jeste: ako ti nalazi da moe lake biti prazan, tada ini to. Ako ti je to teko, tada ne budi nesretan i ne osjeaj se beznadenim. Ti e uvi jek nai ljubav lakom. Ja nisam nikada sreo osobu kojoj je oboje teko. Stoga, nade ima za sve. A k o je meditacija teka, ljubav e biti laka. To biva tako. A k o je ljubav laka, meditacija e biti teka. Tako samo osjeti sebe. Sve to nema Veze sa tvojim tijelom, tvojom fizikom strukturom, nor mama. To je kvalitet tvog unutarnjeg bia. Jednom kad to pronae, stvari postanu veoma, veoma laganim, jer tada ti nee pokuavati pogrenim putem. Mnoge ivote ti moe ivjeti pogrenim putevima, ali nee postii nita. Ako pokua pravim pu tem ak i prvi korak moe postati zadnji. Tad ti jednostavno i prirodno kola u to. Nita nalik naporu ne postoji. Ti beznaporno kola. Zen je muki u m . Ubrzo u ja to izbalansirati priajui o sufizmu, jer sufizam je za enski um. To su dva ekstrema - Zen i Sufizam. Sufi su ljubavnici, veli ki ljubavnici. Naime u cijeloj povijesti ljudske svjesnosti vie uestvovanja u ljubavi od sufija nije postojalo. Oni su jedini koji su boga okrenuli u svog ljubavnika. Bog je ena a oni su ljubavnici. Ubrzo u vam to objasniti. Zen insistira na praznini. Zato u budizmu nema koncepta o bogu. To nije potrebno. Ljudi na zapadu ne mogu shvatiti kako moe da postoji religija bez koncepta o bogu. Budizam nema koncept o ikakvom bogu. Nema potrebe, jer budi zam insistira na prostom bivanju u prazno. Tada sve drugo slijedi. Ali tko brine? Je dnom kada si prazan stvari e ii svojim tokom. Religija postoji bez boga. To je je dnostavno udo. Na zapadu ljudi koji piu o religiji i o filozofiji religije, uvijek su u nevolji kada treba definirati religiju. Oni mogu definisati hinduizam, hrianstvo veoma lako. Ali budizam moe stvoriti nevolje. Oni mogu definirati boga kao bie, centar svih religija. Ali ponovo budizam stvara nevolje. U njemu nema ni boga, ni molitvi, ni mantri. Nita! Ti mora biti samo prazan. Koncep boga nee ti dopustiti da bude prazan. Molitva e biti smetnja. Brbljanje ti nee dopustiti da bude pra-

40 trava raste sama od sebe

zan. Jednostavno, bivajui prazan sve se desi. Praznina je tajni klju budizma. Ti bitii na takav nain da te nema. Pusti da li malo vie govorim o praznini. Tada e biti mogue ui u ove Zen anegdote. Fiziari su radili tristo godina da bi nali temelj, supstancu materije. to su dublje stizali tim su vie bili zbunjeni. to su dublje silazili, materija je bila sve manje i manje sadrajna. Sve je manje i manje materija bila materijalna. Kada su na basali na izvor materije jednostavno nisu mogli da vjeruju. To je bilo protivno njiho vim konceptima. To uope nije bila materija. To je bila sama energija. Energija je ncsadrajna. Ona nema teinu. Ti je ne moe vidjeti. Ti moe samo da vidi njene efekte. Nikada je ti ne moe vidjeti direktno. Eddington, 1930. godine, rekao je da smo mi u potrazi za materijom, ali sada svi novi uvidi u materiju pokazuju da materije nema. To sve vie lii na misao a sve manje na stvar. Iznenada je Budin uvid postao veoma znaajan nanovo jer Buda je uinio istu stvar sa ljudskom materijom. Fiziari nastoje da penetriraju materiju na jedan objektivan nain, da pronau stoje iznutra. Nita nisu pronali, samo total nu prazninu. Isto to otkriveno je od Bude u njegovom unutarnjem putovanju. On je nastojao pronai tko je unutra-sadraj ljudske svjesnosti. Ali, stoje vie ulazio, sve je vie postajao svjesnim da to biva sve vie i vie prazno. Kada je iznenada dostigao sa mu jezgru, unulra nije bilo niega. Sve je nestalo. Kua je bila prazna. Oko te prazni ne sve postoji. Praznina je tvoja dua. Zato je Buda skovao novu rije koja nikada prije nije postojala. Sa novim otkriem ti mora promijeniti tvoj jezik, tvoj rjenik. Nova se rije mora izmisliti. Ti si otkrio novu istinu, a stare rijei ne mogu je sadra ti. Buda je kreirao novu rije.U Indiji su ljudi uvijek vjerovali u realnost due, atma. Ali Buda je otkrio da nema due. Nema atme. On je skovao novu rije - Anatta. Anatta znai ne-sebe, najdublje skriveno u tvojoj praznini - stanje ne sebe. Ti nisi, ti samo izgleda da jesi. Dopusti da objasnim na drugaiji nain, jer je to jedna od najteih stva ri za shvatiti. ak ako i intelektualno shvata, skoro nemogue je vjerovati u to. Ti nisi? Tvoje bie samo izgleda kao da je sigurno. Ti uvijek moe postaviti glupa pitanja. Buda je nanovo i nanovo bio pi tan: Ako ti nisi, tad tko pita? Ako ti nisi, tko tada biva gnjevan, gladan? Tko biva u gradu? Ako ti nisi, tada tko stoji preda m n o m ? " Car VVu u Kini, upitao je Bodidarmu im je ovaj stigao: Ti kae da ti nisi i da nieg nema. Praznina je sav sadraj tvojeg unutarnjeg bia. Tada, tko je taj koji pria sa m n o m i koji stoji preda m n o m ? " Bodidarma slegnu ramenima i ree: Ne znam". Nitko ne zna. Buda kae da nitko ne moe znati, jer to nije sadraj koji ti moe svesti na jedan objekt. To je nesadrajno. To ti ne moe susresti. Buda to zove Realizacija - kada li doe do shvatanja da unutarnja praznina ne moe biti znana, ona je neznajua. Tada si ti realiziran ovjek. To je veoma teko, zato dopusti da ti ponovo objasnim. Ti ode u kino. Neto predivno se deava. Ekran je prazan. Zatim projektor startuje. Ekran nestaje jer projicirane slike sasvim ga skrivaju. to su te projicirane slike? One nisu drugo do igra svijetla i sjene. Na ekranu ti vidi da netko baca koplje. Koplje se kree brzo. Ali, to se tano deava? Kretanje je samo pojavno, to nije deavanje. To se ne moe

trava raste sama 41

desiti. Naime, ovo kretanje nije uope kretanje, jer to nema kretnje. Sve slike su mir ne. Ali ipak jedna pojavnost je stvorena kroz trik. Varka je da mnoge slike na ekranu na razliitoj poziciji jesu osvijetljene tako brzo da ti ne moe vidjeti interval izmeu dvije slike. Tada ima osjeaj da se ekran mie. Ja dignem svoju ruku. Ti uzme sto tinu slika moje ruke u razliitim pozicijama. Tada ih osvijetli tako brzo da oi ne mogu shvatiti interval izmeu dviju slika. Tada e ti vidjeti ruku kako se die. Stoti nu mirnih slika, ili milion su projicirane i kretnja je stvorena. A k o je film trodimen zionalan, a netko baci koplje, ti moe toliko biti uivljen u to da gotovo nastoji da eskivira baeno koplje. Kada su po prvi puta trodimenzionalne slike dole u egzis tenciju, one su uasnule ljude - konji koji jure na tebe, ti se uplai jer ubrzo e oni ui u prostoriju. Ti moe ak i pobjei. Kretnja je lana. Ona se tu ne deava. To je samo brzo kretanje slika. Lanost nije pojavna dogod ti gleda film kako se kree us poreno. Deava se kada to biva projicirano veoma brzo. Isto, u drugaijem smislu, deava se u ivotu. Misli su projicirane od tvog uma tako brzo da ti ne moe vidjeti interval izmeu misli. Ekran je sasvim po kriven mislima. One se kreu tako brzo da ti ne moe vidjeti da je svaka misao odvojena. Zato Tilopa kae: Misli su kao oblaci. Bez ikakvog korijena, bez kue." Misao nije povezana drugom misli. Misao je jedno individualno jedinstvo. Nalik je na esticu praine, odvojena. Ali one se kreu tako brzo da ti ne moe vidjeti jaz medu njima. Ti osjea da one imaju jedinstvo, neku asocijaciju. Ta asocijacija je la an pojam. Ali zbog asocijacije ego je stvoren. Buda kae da misli koje se brzo kreu stvaraju iluziju, kao da je tu jedan njihov centar, kao da su povezane za jednu stvar. One nisu povezane, one su bez korijena - nalik na oblake. Kada ti meditira, ti e shvatiti da je svaka misao individualna misao. Nije povezana sa drugom. Izmeu tih dvije misli nalazi se praznina tvog bia. One dolaze i odlaze. Ali one dolaze i odlaze tako brzo da ti ne moe vidjeti interval. Ego je stvoren. Tada ti zapone misliti da je tu netko kao centaru u tebi. Centar kojem sve pripada - misli, akcije. Ali Buda ka e da nema nikoga unutar tebe. Kada ti ude dublje, shvatit e istinu toga. To nije filozofska doktrina. Buda moe biti veoma lako poraen tvojim argumentima. On je bio izbaen iz zemlje jer Indijci jesu veliki raspravljai. Oni nisu inili nita drugo do ras pravljali pet tisua godina. Putem argumenta Buda moe biti poraen, jer cijela stvar izgleda apsurdno. Buda kae da akcija postoji, ali nema onog koji je ini. Nema aktera. Misli tu jesu, ali nema mislioca. Glad je tu, sitost, tu je bolest, tu je zdravlje, ali tu nema centra kojem sve to pripada. Sve je to nalik na oblake koji se kreu praznim nebom nepovezani jedni sa drugima. Kroz iskustvo nitko ne moe da porazi Budu. Ali putem logike to je veoma lako. Buda je brzo postao svjestan da putem logike on lako moe biti poraen. Stoga, to uiniti? Indija je imala velike umove tih dana. Ve like pandite, velike logiare. Zato je Buda jednostavno deklarirao: Ja nisam metafiziar. Ja nisam filozof. Ja nemam doktrinu da ponudim. To nisu zakljuci mog inte lekta. A k o netko eli to da shvati morati e da doe da ivi sa m n o m i ini o n o to ja kaem. Nakon godinu dana, ako on ivi uz mene tiho u meditaciji, ja sam tada spre man da raspravljam sa njime. Ali ne prije."

42 trava raste sama od sebe

Desilo se da je dolo mnogo velikih umova. Njegov uvjet je bio taj. D o ao je i Sariputra. Sariputra je bio slavan. Imao je stotine svojih sljedbenika. Oni su znali sve Vede, sve Upaniade. Znali su sve mudrosti stoljea i imali su veoma otar intelekt. Sariputra je doao, a Buda ree: Doao si, to je dobro. Ali godinu dana ti mora ostati tih. Ja nemam doktrinu da ponudim, zato nema nikakve mogunosti za debatu. Ja imam neto u biu da ponudim, ali ne doktrinu. Stoga ako eli moe biti tu." Zatim je doao Molunkaputa. Jo jedan velikan, i njemu Buda ree isto." Godi nu dana sjedi tiho sa mnom, bez ikojeg pitanja. Godinu dana ti mora staviti po stra ni svoj um i pronicati u intervale. Nakon godinu dana, tano godinu dana, ako ima koje pitanje, ja u odgovoriti. Sariputra je takode sjedio tu. Zapoeo se smijati. Mo lunkaputa upita: ,,U emu je stvar? Zato se smije?" Sariputra odgovori: Ne budi obmanjen. Ako ima to da pita pitaj odmah? Jer nakon godinu dana ti vie nee biti sposoban da ita pita. To se desilo i meni." Meditirajui tiho godinu dana pita nja nestaju. Meditirajui tiho godinu dana argumentativni um nestaje i debata nesta je. Godinu dana sjedei pokraj tog ovjeka osoba postaje prazna. Tada se on smije, zbija ale i govori: Sada pitaj. Gdje su tvoje doktrine, principi i argumenti?" Zato Molunkaputa, pitaj! Ako ima da postavi pitanje, postavi ga sada, sada je trenutak. Buda kae: Ja u ispuniti svoje obeanje. Ako ti ostane godinu dana i ako tada ima koje pitanje ja u odgovoriti na svako pitanje." Molunkaputa je ostao. Godinu dana je prolo. Sasvim je zaboravio da je prola godinal. Ali Buda se sjetio. Nakon tono godinu dana obratio se Molunkaputi: Sada moe pitati." Molunkaputa je stajao tih, zatvorenih oiju, te ree: Nemam ta pitati i nema nikoga da pita. Ja sam sasvim nestao." Budizam je jedno iskustvo, a Zen je najistiji od svih budistikih uenja-sama bit. Centar oko kojeg se svo iskustvo kree jeste praznina. Kako postati prazan? Sav napor meditacije jeste taj: kako postati tako tih da ne moe uti ak ni sebe - jer je to takoer smetnja. Osjeaj ja sam", tako er je smetnja - ak i to nestaje. Bie je sasvim poniteno. Postaje se nalik na ljetno nebo-oblaci nisu vie tu, samo dubina, beskrajno plavetnilo. Beskrajno, bez poetka, bez kraja. To je ono to Buda zove anatta-najunutamji centar ne-bia, ne-sebe. Buda kae - ti hoda, ali tu nema onog koji hoda. Ti jede, ali tu nema onog koji je de. Ti si roen, ali tu nema onog koji je roen. Ti e biti bolestan, postat e star, ali tu nema onog koji postaje bolestan i star. Ti e umrijeti, ali tu nema nikog tko umire. To je ono to je vjeni ivot...Ne bivajui roen, kako ti moe umrijeti? Ne bivajui tu, kako ti moe umrijeti? Ne bivajui tu, kako ti moe biti bolestan ili zdrav? Ove se stvari deavaju, a ako postane dubok svjedok toga, malo po ma lo ti e znati da se to deava samo od sebe. To nije u vezi s tobonL Na nikoji nain to nije povezano sa tobom. Nepovezan, beskunik, neukorijenjen - to je krajnje prosvijetljenje. Znajui to da se stvari deavaju, kao snovi, osoba ne brine za ovo ili ono. Osoba nije ni sretna, kao ni nesretna. Jer, u samoj tvrdnji da jesi, nesretnost se krije. Nikada ti ne moe biti osloboen, jer si u robstvu. Osloboenje nije od tebe, oslo boenje je iz tebe.

trava raste sama 43

To je najdublja jezgra ikada dotaknuta. Najdublja jezgra. Mahavira ka e: Ti e biti prosvijetljen!" Buda kae: Ti si prepreka!" Mahavira kae: Ti e ivjeti u moki, u krajnjem stanju svjesnosti blaen, vjeno blaen!" Buda kae: Dok ne umre, ti nikada nee dostii to stanje." Ti si jedina prepreka, jedina bari jera. Kada ti nisi, stanje je. To stanje nije tvoje. To ti ne moe tvrditi. U stvari, po to ti jesi, ti ne doputa da stanje bude. Ono je ve tu u tebi, ovog trena. Ali ti ne doputa da to funkcionira. Ti nastoji da kontrolira to, manipulira. Ego je najvei manipulant, kontrolor. Sav Budin napor bio je kako maknuti kontrolu. Jednom, ka da je kontrola maknuta, kontiolor nestaje. To je ono to ja nastojim uiniti sa to bom, sa ovih puno meditacija. Napor je kako ukloniti kotrolu, kako ukloniti velikog manipulanta. Ti se vrti u dcrvikom plesu. Na poetku, ti si tu. Ubrzo, ti osjeti mu ninu. Ali ta munina nije samo fizika, ona je duboko spiritualna. Ti za poinje osjeati muninu kada doe trenutak da kontrola bude maknuta. Kada je taj trenu tak blizu, ti zapoinje osjeati muninu. Munina je zato da kontrola bude izgublje na. Ti osjea vrtoglavicu, osjea da se moe sruiti. To nije samo fizika stvar. Du boko iznutra ego osjea kao da biva maknut sa puta. Ego osjea vrtoglavicu. Osjeaj je takav: ako se vrtnja nastavi jo za tren, ja neu biti sposoban da budem tu. Osjea da e povraati. Naime, povraanje nije samo fiziko. Samo jedan dio je fiziki. D u blja strana jeste povraanje ega. Ako se osjeaj smetnje nastavi, pojavie se fiziko povraanje. Ali ako za to ne brine, ubrzo e povraanje nestati. Tada se tek pravo povraanje desi. Iznenada, jednog dana, ego je ispovraan. Iznenada, jedan ruan fe nomen u tebi pobjegne. Iznenada, bolest iz tebe je izluena. Iznenada ti je ego slobo dan. To se desi neoekivano. Kada se to prvi puta desi, ti ak ne moe ni da vjeru je. Ti ne moe da vjeruje da bez ega ti moe da ivi. Nema nikoga iznutra, a ti jesi. Ti si tako savren i lijep i blaen-bez da itko tu biva. Ego treba biti izbaen iz centra, jer je on postao tako duboko ukorijenjen u tvoj um kroz mnoge ivote. On je uzurpirao cijelo tvoje bie. Praznina je baena u pozadinu, u nesvjesnost. Ego je uzurpirao prestolje. Sada je ego postao kralj i nastavlja da manipulira svime. Ove parabole, ove male anegdote, rei e ti mnoge stvari o tome kako ego moe biti izbaen iz centra. Sakkvo ree jednom svom sljedbeniku: Moe li zgrabiti prazninu?" Pokuat u" - odgovori monah, te skupi svoje ruke u zraku. Majstor stvara trik. Majstor pita: Moe li zgrabiti prazninu?" Pitanje je trik. Ako je uenik bio od ikakvog shvatanja, on ne bi pokuao. Sam napor da uhvati prazninu jeste glupost. Ti moe uhvatiti neto, ali ne moe uhvatiti nita. Kako ti moe uhvatiti nita? Uenik jo osjea da je praznina neto. On jo osjea da praznina nije prazna - to je ime, to je etiketa neeg to moe biti izgubljeno. Da on ima imalo shvatanja, on bi uinio neto drugo a ne pokuao uhvatiti prazninu. To je bio ispit. To je pria gdje Majstor pita uenika: Moe li uhvatiti prazninu?" Uenik povue Majstoru nos. To je apsolutno ispravni, jer pitanje je apsurdno. Ma to da pokua to e biti promaaj od samog poetka. Nita nee pomoi. To su Zen koani. Zen Majstor ti postavi apsurdni problem koji ne moe biti rijeen. Na njega nema odgovor.

44 trava raste sama od sebe

u o sam za jednu prodavaonicu igraaka negdje u Americi. Otac je ku povao slagalicu svom djetetu. Nastojao je spojiti, pokuavao i pokuavao puno puta, na mnoge naine, ali uvijek je neto bilo pogreno. Ta igraka - slagalica nije funkci onirala. Tako on upita prodavaa: Ako ja ne mogu namjestiti igraku, kako onda da pretpostavim da e malo dijete to uspjeti?" Prodava ree: To nitko ne moe.Namjera je u tome da se djetetu da okus modernog ivota. Sloiti je nije smisao. To nitko ne moe, ona ne moe biti sloena. Djelovi, razliiti djelovi, nisu uraeni da bi se spojili." Slagalica je bila namijenjena samo da prui okus modernog ivota. to god da uini nita nije od koristi. Na kraju, biti e frustriran. inei ovo ili ono, tu ima milion alternativa, ali sve su lane jer one su promaaj od samog poetka. Slagaljka nije bila slagaljka, ve jedan apsurd. Slagaljka je neto to moe biti rijeeno od neke inteligencije. Jedna apsurdnost je ta koja po samoj svojoj prirodi nije rijeiva, ne moe biti rijeena. Koan je jedna apsurdna slagalica. Majstor ree: Moe li zgrabiti prazninu?" Sad, od samog poetka, svakoje rjeenje sprijeeno. U samim ri jeima pitanja on je stvorio jedan apsurd. Kako ti moe uhvatiti nita? Ti, naravno, moe uhvatiti neto, ali nita? Prazninu? Svi tvoji napori osueni su od samog po etka. Cijela stvar je u tome: Majstor nastoji pomoi ueniku da postane svjestan, ali ego preuzima odmah problem i zapoinje da ga rijeava. To postaje izazov. Zato mnogi ljudi rjeavaju krialjke. Samim gledanjem novina njihov ego biva izazvan. Oni moraju da rijee, inae to e ih savladati. Oni su tako inteligentni, oni e rijeiti tu slagalicu. To postaje opsesija. Milioni troe milione sati rjeavajui glupe stvari. Ego preuzima izazov." Kada Majstor kae: Moe li uhvatiti prazninu?" on uzbuuje ego, a ego je najgluplja stvar u ljudskom ivotu. Ti ga moe uzbuditi bilo ime. Jednim natpisom u novinama: Ima li ti jednu ili dvije garae? - ego se odmah osjeti smete nim jer drugi imaju dve garae, a ti samo jednu. Tvoj je ivot rasipan. Ti postoji nizata. Krei se bre, skupo je vrijeme, uini neto. Moda dobije i ir na eludcu, nema veze! To je O K ! Jedan moe tolerirati kancer, ali ne moe tolerirati jednu ga rau. Izvriti samoubistvo, ali ti mora imati dve garae. Ego je najgluplja stvar, a sav marketing trgovaca i propaganda ovisi o tvom egu. Oni uzbuuje ego. Oni to iskoriavaju. Teko ih je sprijeiti dok ti ne makne ego. Oni e da nastavljaju i nastavlja ju. Velika kola postaju jedan ego-simbol. Nauo sam da je Mulla Nasrudin doao u Ameriku. U svom gradu on nikada nije vidio vee auto od Fiata. Kada je ugledao vee auto bio je sav zbunjen; kako ih nazvati? To nije bio ni auto niti autobus. A u tako velikim kolima sjedi samo jedna osoba, ili pas. U emu je stvar? On je vidio tako velike kue. Kako ih nazvati? U njegovom rodnom gradu dvokatne kue bile su zvane atari, palate. A tu je vidio stokatne kue. Njegov je um okljevao. To se ne moe nazvati kuom. To ti ne moe zvati palata. Jednostavno ne postoji rije za to. Zatim, on je vidio Nijagare. Zatvorio je oi i rekao: Izgleda da sanjam." On je vidio samo mali vodopad. Njegov grad ima vodopad, ali on tee samo u kinoj sezoni. to je to? Bio je tako zbunjen, bilo je sko ro nemogue cijeniti tako velike stvari. Bio je nesposoban da kae bilo to vodiu.

trava raste sama 45

Tad je poeo osjeati krivnju, morao je neto da poduzme. Doli su do jedne male rijeke. Mulla Nasrudin pomisli - da je prilika te ree: Izgleda da neiji hladnjak od auta puta." Stvari nastavljaju postajati sve veim i veim upavo zbog ega. One nisu potrebne, ne postoji neophodnost za njima. ivot postaje sve vie kompliciran i kompleksan zbog stupidnosti ega. Jednom kada on preuzme izazov, on je uvijek spreman uzeti to, bez da ak i pita da li je mogue, nemogue, racionalno, iraci onalno. Majstor Sekkvuo ree: Moe li zgrabiti prazninu?" Pokuat u", re e monah. To je odgovor ega: Pokuat u! On prezirna sve vrste izazova, a koan je veliki izazov. On je sainjen na takav nain da ga ti ne moe rijeiti. Nastojei da ga rijei, postae svjestan da si se odazvao izazovu. To je bilo pogreno. Onaj koji u tebi kae: Pokuat u, ja u uiniti!"-jeste impotentan. Koan je dat ueniku da osjeti impotentnost - da ti ne moe uiniti - be znadnost, jer ego moe nestati u beznadnom stanju. Drugaije ne. Ego moe nestati samo kada je to totalni promaaj, kada ni najmanja mogunost uspjeha ne postoji. Samo tada, inae ego moe nastaviti da se nada da e uiniti neto. On e pokuati ovu ili onu alternativu. Tu mora da postoji mogunost da praznina bude uhvaena, da je ti uhvati. Ja u pokuati! Zapamti, pogledaj uvijek prije no to kae: Pokuat u". Nemoj do pustiti egu da ude. Samo posmatraj. Budi inteligentan, nemoj biti egoistian. Inteli gencija je dobra. Bivajui egoistinim, u stvari, smeta funkcioniranju tvoje inteli gencije. Tako su jednostavne stvari. Uenik je trebao udariti Majstora tano ta da. Koju to vrstu besmislica govori? Ali, ljudi su nastojali rijeiti sve vrste besmislica jer ego kae da mora da postoji neki nain. Ego kae - ako problem postoji, mora onda da postoji i rjeenje. Ti moe stvoriti problem, ali u prirodi nema potrebe za rjeenjima. Koliko sam ja vidio, 99% filozofskih problema jesu glupi. Oni ne mogu biti rijeeni, ali veliki um je umijean u rjeavanju. Naprimjer, jednostavni problem kao: tko je stvorio svijet -jeste glup. Ali veliki teolozi, religiozni ljudi, skolastici, rasi paju cijele svoje ivote na tome. Tisue godina mnogi su brinuli o tome tko je stvorio svijet. To ne moe biti rijeeno. To je koan. To je apsurd, jer samo pitanje je takvo, sama njegova priroda je takva da togod ti uini on e ponovo ostati na svojim no gama. On nee biti ubijen. Naprimjer, ako ti kae - stvoriti svijet, odmah je tu pita nje: Tko je stvorio A? B je stvorio A Zatim, tu je pitanje - tko je stvorio B? Ti nas tavlja i nastavlja. Na kraju, sit si cijele te stvari i rei e: Neki Z. Nitko nije stvo rio Z. Ali zato taj Z? Zato odmah ne rei da nitko nije stvorio ovaj svijet? Zato ii od A do Z? Kada ti mora priznati da nitko nije stvorio boga, zato onda rei da je bog stvorio svijet? Ako bog moe postojati bez da je stvoren, zato ne bi mogla i egzistencija? Izgleda da nema razloga. Ali ljudi nastavljaju. Oni misle da ine veoma ozbiljno religiozno razmiljanje. To uope nije religiozno razmiljanje. Naime, nika-

46 trava raste sama od sebe

kvo razmiljanje nije religiozno. Ne-razmiljanje jeste religiozno. Moe li ti uhvatiti prazninu? Koja besmislica. Praznina nije nita. Kako je ti moe uhvatiti? Ona nema granice, limite. To je nemogue, ali ego kae - pokuat u. Pokuat u", ree monah i skupi ruke u zraku. Ne samo da je rekao, ve je i pokuao. Skupio je svoje ruke u zraku. Ti moe misliti da bi ti uinio bolje. to bi uinio? to bi uinio? togod da uini, bilo bi isto. Bez da znam to bi uinio, kaem da bi bilo isto. Ti skae na ovaj ili onaj na in i nastoji da uhvati - jednostavno e izgledati glup. "... i on je skupio svoje ruke u zraku. To nije dobro", ree Sekkvo. Ti nisi nita skupio". Tu se mora shvatiti neto - ako su tvoje ruke otvorene, praznina je tu. A k o tvoje ruke nisu otvorene, ako si skupio ake, praznina je nestala. K a o prvo, to nije prostor. U otvorenoj ruci cijelo je nebo tu. Ali, to je jedna otvorena ruka. Zna aj je veoma suptilan i prelijep - ako ti nastoji uhvatiti to, ti e promaiti. Ako ne nastoji, to je ve tu. Ako ti ne nastoji, u tvojoj otvorenoj ruci cijelo nebo postoji. Nita manje od toga. Ako ti nastoji uhvatiti nebo i zgri aku, sve je nestalo. Stoje u tvojoj aci? Moda malo zraka-a to takoer pokazuje da aka nije sasvim kompletna. A k o je aka egzaktno kompletna, cijelo nebo je nestalo iz nje. Krajnje je ve tu i nikakav napor nije potreban za imati ga. U samom naporu ti promauje i ide stranputicom. Jedna je osoba dola Lin iu, velikom Zen Majstoru, te ree: Ja sam u nevolji. Ja elim da postanem Buda. to uiniti?" Lin i ga istjera svojim tapom iz hrama. Veoma jako ga je udario tapom tako da je taj ovjek u paninom strahu po bjegao. Netko tko je stajao po strani ree: To je okrutno. Siromah nije upitao nita loeg. On je samo pitao religioznu stvar. Izgledao je veoma iskren. Morao si pogle dati u njegove oi, njegovo lice. D u g o je putovao da bi doao k tebi i upitao te za ta ko jednostavno i iskreno religiozno pitanje kako postati Buda? Ono to si uinio izgleda okrutno i nepravedno." Lin i ree: Istjerao sam ga van jer je pitao apsurdno pitanje. On je ve Buda. Ako on pokua, on e promaiti. A k o on moe da shvati zato sam ga ja istjerao, tada on moe da napusti sve napore. Nema tu nieg za dostii. On treba sa mo da bude on. On mora da bude samo ono stoje." Budi oputen i prirodan, o n o to Titopa kae, tada je Buda ve u unu tarnjem oltaru. Osoba ne mora da postane Buda, osoba je ve roena kao Buda. Budstvo je bit tvoje unutarnje prirode. Ti ne mora to da zahtijeva. Ti ne mora to pokuavati. Siromani tragalac je doao do drugog Majstora, mislei da ovaj Lin i nije normalan. Ja postavim jednostavno pitanje, a ovaj me udara jako, zatim me jo i izbaci iz hrama. On je sasvim bolestan." On ode drugom Majstoru, Majstoru koji je obitavao nasuprot Lin ia. Ovaj Majstor je imao svoj manastir u blizini na istom brdu. Siromah dode i pomisli: Ovaj ovjek e biti u redu, jer je on suprotan Lin iu. Sad ja znam zastoje on suprotan." On doe do Majstora, tog drugog Majstora i postavi isto pitanje. Majstor ree: Da li si ti ikad prije bio ko nekog drugog Maj stora? Ovaj odgovori: Da, ali to je bila moja greka otii tamo. Posjetio sam Lin

trava raste sama 47

ia. On me izudarao i izbacio iz hrama." Iznenada, Majstor postade veoma divalj, kao da e ga ubiti. Izvue ma iz korica, a ovaj pobjee. Majstor ree: to li misli? Misli li da sam ja neznalica? Ako Lin Ci moe da uini to, ja u te sasvim ubiti!" Na putu ovaj siromah upita nekog to da uini. Ovaj odgovori: Vrati se Lin iu. On je samilosniji." Ovaj poslua. Kada se vratio, Lin Ci upita: Zato si se vratio?" Ovaj odgovori: Onaj drugi je opasniji od tebe. On me htio ubiti. Izgleda daje manijak, divljak." Lin i ree: Mi pomaemo jedan drugoga. To je konspira cija. Sada budi tu i nikad vie ne pitaj kako biti Buda, jer ti ve jesi to. Jedan mora samo da ivi, ivi kao Buda. Ti ne brini. Nemoj nastojati postati." Ovaj se u tom pro svijetlio. To je najvee mogue uenje: ivi to. To je ono to i ja elim da uini. ivi to! Ne treba da brine da postane. Kako ti moe poslati Buda? Ili jesi, ili nisi! Kako moe postali? Kako moe jedan obian kamen da poslane dijamant? Ilije, ili nije! Postati je nemogue. Zato odlui: Ili jesi, ili nisi. Ako nisi, zaboravi sve u vezi toga. Ako jesi, tada ne mora misliti o tome. Na bilo koji nain ti samo budi ono to jesi. U tom samom bivanju svje je obuhvaeno. Ti moe uhvatiti prazninu bez ika kvog napora. To nije dobro", ree Sekkvo, ti nema tu nita". Dobro, Majstore", ree monah, Molim te pokai mi bolji nain". Ne postoji bolji nain. On ne moe postojati jer nain znai put to tre ba da se proe. Nain znai da neki razmak treba biti preden. Put znai da ste ti i cilj odvojeni. Put je mogu ako ja putujem da doem k tebi. Put je mogu ako ti putuje da doe k meni. Ali kako je mogu put ako ja nastojim biti svoj. Tu nema prostora, nema razdaljine. Ako ti nastoji dosti sebe, put je nemogu. Ti si ve svoj, put ne moe postojati. Zato je Zen nazvan put bez puta, bezvratna vrata. Vrata nisu tu, a to su vrata. Put bez puta - put ne moe da postoji. Shvatiti to jeste put. Napor Zena jes te u tome da te baci u tvoju realnost. Tu nema potrebe za odlaganjem. To treba biti odmah. Dakle, Majstore, ree monah molim te pokai mi bolji put." On je jo u istoj zamci. Ego pita-neto drugo moe biti uinjeno. Neto drugo je mogue, i tada praznina moe biti uhvaena. Tada, Sekkvo zgrabi monahov nos i povue ga jako. Oooohh!, vrisnu monah. Povredio si me." U tom Ooohh!" jeste sva misterija. Netko povue tvoj nos-to se desi iznutra? Prva stvar je da to nije nikada oekivano. Monah je oekivao neki intelektu alni odgovor. U stvari, to je totalno. On je pitao za jednu teoriju, doktrinu, neki metod, tehniku. On je elio samo sa umom komunikaciju. Naprotiv, to je totalno. To talni Majstor skae na njega ba kao to maka skae na mia. Totalna stvar. Cijela maka skae, a ne samo glava. Sav mi je uhvaen, a ne samo glava. To je totalna stvar. Neoekivana. Neoekivanost jeste klju, jer ako um moe ekati, oka nee bi ti. A k o um moe oekivati, tada je um ve mrtav. Zato, ako ti ode Sekkyu, zapamti dobro on nee ponovo uiniti istu stvar. Sada ti moe oekivati. On e uiniti neto ajsoiutno neoekivano. Zen uitelji udaraju, bacaju ljude kroz prozor, skau na njih. ine bilo to. Ponekad se desilo u povijesti Zena da ljudi dou sasvim spremni. D i -

48 trava raste sama od sebe

menzije su limitirane.. to ti moe uiniti? Ti moe udariti, izbaciti, skoiti na ov jeka. Samo neke alternative jesu tu. Zato, neki e doi sasvim spremni. Ali ti ne mo e obmanuti Majstora. On nee uiniti nita. On e jednostavno sjediti tiho, a to e biti neoekivano. Neoekivanost jeste klju jer u jednom neoekivanom trenutku um ne moe funkcionirati. To je znaaj ,,ooohh"-a! Um je jednostavno stao. Taj glas ne moe doi iz uma. On dolazi iz tvoje totalnosti. On nije manipuliran od ega, jer tu nema nika kvog vremena da ego manipulira. To se desilo tako iznenada. Majstor je skoio na tebe tako iznenada da tu nije bilo vremena da se pripremi, da bude spreman da uini neto. Taj oooh" dolazi od tvog cijelog bia, due, tijela, od tvoje prave dubi ne, praznine. On dolazi, on ima miris totalnog. Tu nema manipulatora. Nitko to nije uinio - to se desilo. A kad se neto desi, a inilac nije tu, tad je praznina uhvaena. To je praznina, taj oohh". To dolazi iz unutarnje praznine. Nitko nije inilac toga. Uenik nije uinio to. To se jednostavno desilo. U tom deavanju, u tom ooohhu", um ne funkcionira. To je prolo kroz um, ali to nije dolo do uma. To je prolo kroz um takvom brzinom...Naime, ako ti je nos stvarno povrijeen, ,,ooh" koji se desi rui zvunu barijeru. Pitaj filozofe - to se kree bre od zvuka. To ima totalnu energiju u tome i to je predivno. Taj je ovjek moda sasvim zaboravio spontanost bia. On je baen u svoju spontanost. On je izbaen iz uma duboko u svoju unutarnju krinju odkuda dolazi taj ooohh". Neoekivano, ne inei to, to se desi. To se desi u pra znini. To si uhvatio. Ooohh!", vrisnu monah, Ti si me povrijedio!" E h o se odmah vraa: Povredio si me". Na kraju samo za trenutak, ak ni za momenat, siuni dio toga, bljesak, odsjaj i odmah um preuzima ponovo kontrolu. Povredio si me" - pogledaj ove tri rijei. Povredio si me, to je cjelina ivota - ti, ja i povreda. Odmah je cijeli um natrag sa svim temeljnim elementima: ti, ja i povreda. To je nain kako uhvatiti prazninu", ree Sekkvo. On je otkrio to. On nije objasnio, ve je to pruio. On nije samo uka zao, on je i kreirao situaciju u kojoj se to desilo. Zato je i Majstor da stvori situaciju u kojoj ti moe postati svjestan mehaninosti uma i spontanosti tvog unutarnjeg nesebe. Tada se ti moe kretati malo po malo iz uma ka unutarnjoj spontanosti. Ti moe postati prirodan i oputen. Ti mora da shvati da sve moe da ide bez tvog uma koji nastoji da manipulira. U stvari sve ide predivno bez njega. Nevolje nastaju kada ti preuzima, kada ti nastoji manipulirati, kada ti eli da um bude u sedlu. Nevolje tada niu. Drugaije, sve ide, ide predivno. Nema potrebe za poboljanjima. Ti ne moe to da pobolja. Majslor mu je pruio uvid u njegovo unutarnje bie, jer "ooohh" dolazi iz samog centra. To nije bilo iz tijela, kao ni iz uma. To je bilo iz totalnog. U tom momentu on je funkcionirao kao spontano bie, a ne kao inilac. Takvo funkcioniranje moe postati cijeli tvoj ivot. Stoga religija mora da postoji. Religiozni ivot jeste funkcioniranje spontanog bia. Ovdje se situacije mijenjaju svakog trena. Ti dejstvuje, ali ne kao inilac, ve spontano. Netko se smi je, to ti ini? Ti se moe smijati kao inilac. Ti moe manipulirati. Ti se moe

trava raste sama 49

smijati jer biti e nepristojno ako se ne smije. Ti se moe smijati jer u drutvu mo ra egzistirati, a taj ovjek je veoma vaan. U stvari to je veoma laskavo da ti se on smijei, zato i ti to ini. To moe biti pazar, nagodba, posao, drutveni manirizam, ili to jednostavno moe biti jedna nesvjesna navika. Netko se smije - ti reagira. Ti se takoer smije. U zbilji ti uope nisi u tvoj smijehu. To je samo na usnama, to je bo ja, samo jedna maska, grimasa, prazna, apsolutno prazna. Ti manipulira. Desilo se jednom da sam bio u jednoj kui iji je vlasnik umro. Pokojnik nije imao suprugu, zato je dola sestra da sredi stvari. Ja sam tu bio i samo sam posmatrao to se dea va. Kada bi netko dolazio, sestra bi pogledala vani i odmah bi zaplakala, zakukala i poela priali o pokojniku. Priala je da je pokojnik bio predivan, da je sada otiao i da e sav njen ivot biti tuan, svijetla je nestalo - svata! Ona je to inila mehaniki, i to samo kako bi netko dolazio. Naime, ona mi je rekla: Ti sjedi vani u vrtu, a kada netko doe daj mi znak." Kada bi osoba otila ona je bila opet sasvim O K . Suze su joj se inai slivale, kukala je, naricala, ali kad bi posjetilac otiao iz kue, im bi se ona okrenula, suze bi nestale i bila bi sasvim O K . Priala bi brbljala, inila svata. Bio sam iznenaen. Upitao sam je: Kako to ini? Ti bi mogla biti savreni glumac. Tako krasno to ini da ti ak i suze teku." Manipulacija. Ti ne manipulira samo ti jelom drugih, ve i svojim. To se neprestano ponavlja. Sva je spontanost izgubljena. Ti postaje robot. Tako ivot postaje ruan, nakazan, obogaljen. Tako je stvoren pa kao. Tada je tvoja ljubav lana, tvoje su suze lane. K a k o ti moe pomoljali na bla enstvo, a ivjeti tako lano? Pomilja na slobodu, moku, a ivi u takvoj lanosti! Nema moke za lano bie. Lanost se mora eliminirati. Budi spontan! Nema se to izgubiti; naprotiv samo dobiti. Na poetku moe se osjeati malo zbunjen jer ti eli da se smije. To je bilo potrebno zbog drutvenog manirizma. Ali spontani smijeh nije bio tu. Ali, samo na poetku. Ubrzo e tvoja autentinost da se osjeti i kod dru gih, takoer. Ubrzo tvoja autentinost poet e da te isplauje. Ona naplauje stra hovito. Kada stvarni smijeh doe do tvojih usana, on e biti totalan kao i oohh". Ci jelo se bie smije. Cijelo bie postaje smijeh. Svugdje oko tebe se smijeh iri kao ta lasanje u svjesnosti. Svatko tko je blizu tebe osjetiti e istotu. K a o tu i tuiranje. Ti e osjetiti da se strahovito blaenstvo deava. Jednostavni akt autentine sponta nosti i odmah si transformiran iz ovog u onaj svijet. Ljubav, ili ak gnjev...kaem ti da ak i pozitivne emocije, ako su lane, one su rune. ak i negativne emocije, ako su autentine one su predivne. ak i gnjev je preljep kada cijelo tvoje bie osjea to. Kada svaka tvoja elija vibrira sa time. Po gledaj malo dijete kada je gnjevno. Tada e vidjeti tu ljepotu. Cijelo njegovo bie je u tome. Zrai. Njegovo je lice crveno. Tako malo dijete izgleda tako mono, mono da gotovo moe unititi cijeli svijet. to se desi djetetu kada je gnjevno? Nakon ne koliko minuta, nekoliko sekundi, sve je izmijenjeno. Ono je sretno; pleue i razdra gano juri oko kue ponovo. Zato se i tebi to ne moe desiti? Ti se kree od jedne lanosti ka drugoj. Stvarno, gnjev nije krajnji fenomen, ali njegova sama priroda jes te momentalna stvar. Ako je gnjev stvaran, on traje nekoliko minuta. Kada je auten tian on je predivan. To nikoga ne ranjava. Stvarno spontana stvar ne moe nikoga da rani. Jedino lanost ranjava. U ovjeka koji moe biti spontano gnjevan napetost odlazi nakon nekoliko sekundi. On se tada oputa savreno do drugog ekstrema. On postaje beskrajno Ijubavan. Taj gnjev nije unitio ljubav. Nikakav autentini gnjev

50 trava raste sama od sebe

nikada ne unitava ljubav. Naprotiv, on je nanovo i nanovo stvara, renovira je. A k o se suprug i supruga nikada ne razgnjeve, moe biti siguran da medu njima ljubav ne postoji. To je apsolutno sigurno. Ali ako se ponekad razgnjeve, stvarno razgnjeve, tada to poslije osvijei sve. Naime, nakon stoje gnjev otiao oni e ponovo imati me deni mjesec. Sada je sve svjee. Oluja je prola, ona je oistila sve. Oni su ponovo novi. Oni se kreu dalje, sada se oni ponovo zaljubljuju. Zaljubljivati se nanovo i na novo jeste vjenost ljubavi. Ako nema gnjeva, stvarnog gnjeva, ako ti kuha iznutra, a nastavlja da se smjei, jer ti si suprug, a ona supruga - taj gnjev bi stvorio nevolje. A k o se ti tada smjei, taj smjeak je laan. Supruga zna da je tvoj osmijeh laan, a ti takoer to zna. U kui ti ivi laan ivot. Ta lanost postaje tako poveana da li sa svim izgubi trag toga to je stvaran osmijeh, to je stvarni poljubac, to je stvaran zagrljaj. Ti si sasvim izgubio trag. Ti ide kroz emocije - ti grli svoju suprugu, ljubi je, ali misli o drugim stvarima. Ti se kree kroz emocije, ali su geste, impotentne, mrtve. Kako tada moe tvoj ivot da bude ispunjen? Ja ti kaem da ak i negativne emocije mogu biti dobre ako su stvarne, ako su realne. Malo po malo, njihova autentinost ih transformira. One postaju sve vie pozitivne, te dolazi trenutak kada sva pozitivnost i negativnost nestaju. Ti je dnostavno ostaje autentian. Ti ne zna stoje dobro a stoje loe, stoje pozitivno a to nije. Ti si jednostavno autentian. Ta e autentinost dopustiti da ima uvid u re alno. Samo realno moe znati realno. Istina moe znati istinu, autentino moe znati autentino koje te okruuje. To je nain da uhvati prazninu. Majstor stvara situaciju, doputa ue niku da se kree u spontani akt. Ma koliko mali - upravo oohh" i svjetlost se desi. To moe postati atori, prvo prosvijetljenje. Zato zapamti neke stvari: ti se mora kretati od mehanikog ka spontanom, od mentalnog, verbalnog ka nementalnom, neverbalnom. Od djela ka totalnom, od lanog ka stvarnom i od ega ka neegu, od "sebe" ka "ne-sebe". Ne-sebe ve postoji kraj tebe. Potrebna je samo promjena pa nje. Mehaniko postoji po strani. Mehaniko stvarno uvijek eka po strani lanog. Potrebna je samo promjena panje. Potrebno je samo skrenut pogled prema sponta nosti. Nastoj to 24 sata dnevno. Kad god ima jednu priliku da se kree od lanog ka realnom, od mehanikog ka autentinom, odmah promijeni panju te ostani kola jui kao da si jedna praznina. Ne nastoj se previe kontrolirati. Budi oputen i prirodan.

trava raste sama 51

VODOPAD LULIANG

Kunfucije je promatrao vodopad u Luliangu. Vodopad se sputao sa vi sine od etrdeset metara. Njegova se buka irila gotovo na razdaljinu od petnaest milja. Niko ne bi mogao da preivi taj pad. Kunfucije primjeti jednog starca kako ulazi u vodu. Mislei da starac trpi od neke nevolje te da sebi eli oduzeti ivot, Kunfucije poalje uenike da ga po kuaju spasiti. Starac je uronio u vodu na oko sto koraka dalje. Kunfucije ga je pratio, kad su ga izvukli iz vode ree mu: Pomislio sam, gospodine da ste duh, ali sada vi dim da ste ovjek. Molim vas, recite mi da li postoji nain za saraivati sa vodom? Ne, odgovori ovjek. Ja nemam naina. Zaronim u vir i izronim sa vi rom. Ja se prilagodim vodi, a ne voda meni. Tako sam sposoban da saradujem sa vodom." Ti ima tisuu i jedan problem i nastoji da ih rijei. Ali, nijedan pro blem nije rijeen. On ne moe biti rijeen, jer kao prvo tu nema tisuu i jedan pro blem. Tu je samo jedan. A k o ti vidi tisuu i jedan, ti nee biti sposoban da vidi je dan, taj koji je stvaran. Ti nastavlja da vidi stvari koje ne postoje. Radi toga ti pro mai ono stoje bitno. Stoga, prva stvar za shvatiti jeste temeljni i jedini problem. On je stalan, on ne moe da pripada tebi zasebno, ili meni, ili nekom drugom. On pripada ovjeku kao takvom. On je roen sa tobom, na nesreu, kao stoje roen sa milionima ljudi. Problem e umrijeti s tobom. Ako problem moe umrijeti prije no to ti umre, ti si postao prosvijetljen. Sav napor religije jeste u tome da ti pomogne da rijei pro blem prije no to te on sasvim ubije. Za ovjeka postoji mogunost da bude bez ika kvog problema. To je tada religiozan ovjek. On nema problema jer je on rijeio te meljni problem. On je odsjekao korijen. Stoga Tilopa kae da odsjee korijen uma. Ne sjei lie sa stabla. Ima ih na milione, a sjekui ih nee biti sposoban da odsjee korijen te e stablo nastaviti da raste. Ono e ak postati viim, veim i irim ako ti nastavi obrezivati lie. Jednostavno zaboravi na lie. Ono nije problem. Pro blem je negdje u korijenu. Odsjeci korijen i stablo e nestati. Dakle, gdje je problem uma? To nisi ni ti niti nitko drugi. On pripada ovjeku kao takvom. On dolazi u egzistenciju u trenutku kada biva roen, ali on moe nestati prije no to umre. Dijele je rodeno...prati me korak po korak. A k o ti

52 trava raste sama od sebe

moe shvatiti ispravno problem, on se moe odmah rijeiti, jer problem nosi sa so bom svoje rjeenje. Problem je nalik na sjeme, a rjeenje je nalik na cvijet koji je sakrit u njemu. Ako ti moe korektno da shvati sjeme, totalno, tada je rjeenje ve tu. Rijeili problem ne znai rjeiti ga, ve shvatiti ga. Rjeenje nije njegova vanjti na, ve njegova sama bit. Ono je skriveno u njemu. Zalo ne gledaj za rjeenjima, ve gledaj duboko u problem. Nadi korijen. Naime, to nije potrebno sjei. Jednom kada si to shvatio, samo shvatanje postaje odsjecanje korjena. Zato, sijedi me korak po korak da vidi kako je problem roen. Ne budi koncentriran na rjeenje - tako u stvari nie filozofija. Problem je tu. Um zapoinje da trai neko rjeenje. Filozofija nie. Problem je tu, um nastoji da shvati to i religija je roena. ...Dijete je roeno i ono je apsolutno bespomono. Posebno ljudsko di jete. Ono ne moe preivjeti bez pomoi drugih. Tako je to prva stvar, a za ivotinje, stabla i ptice ne postoje nikakvi problemi. Oni ive neproblematian ivot. Oni je dnostavno ive bez ikakvog problema, zebnje, ireva na elucu, kancera. Oni jednos tavno ive, uivaju i slave trenutak u kojem jesu. Oni nemaju problema u svome i votu, a nemaju problema niti u svojoj smrti. Oni ive neproblematinu egzistenciju. Samo ljudsko dijete je roeno bespomono. Sva druga djeca: ivotinja, stabala, pti ca, mogu preivjeti bez roditelja, mogu preivjeti bez drutva, bez porodice. A k o je ponekad i potrebna neka pomo, ona je veoma mala. Nekoliko dana, najvie koji mjesec. Ali ljudsko dijete je tako nemono da godinama o drugima treba da ovisi. Tu korijeni bivaju puteni. Zato bespomonost stvara ljudski problem? Dijete je bespomono, ono ovisi o drugima. Ali ignorantni um djeteta interpretira tu ovisnost o drugima kao da je ono centar cijelog svijeta. Dijete misli - kadgod ja plaem, moja majka odmah potri. Kadgod sam gladan, samo jedna indikacija i sisa je data. Kad god ja jecam, samo jedna suza i ve netko doe da me presvue. Dijete ivi nalik na imperatora. U stvari, ono je apsolutno bespomono i ovisno, a majka, otac i porodi ca pomau mu da preivi. Oni ne ovise o djetetu, dijete ovisi o njima. Ali ignorantni um djeteta interpretira to kao da je o n o centar svijeta, kao da cijeli svijet postoji za njega. A cijeli svijet je, naravno, veoma malen na poetku; majka, otac - to je cijeli svijet. Oni oboje vole dijete. Dijete postaje sve vie i vie egoistino. Ono sebe osje a kao centar cijele egzistencije. Ego je stvoren kroz ovisnost, bespomonost. U zbilji, situacija je upravo suprotna. To nije razlog za stvoriti ego. Ali dijete je apsolutno ignorantno i nije sposobno da shvati kompleksnost stvari. Ono ne moe da osjeti da je bespomono. Ono osjea da je diktator. Ono e postati Napoleon, jedan Aleksandar Veliki, jedan Adolf Hitler, tvoji predsjednici, prvi ministri. Diktatori su svi djetinjasti. Oni pokuavaju istu stvar. Oni ele biti centar cijelog svi jeta, cijele egzistencije - sa njima svijet moe ivjeti, sa njima svijet moe umrijeti. Cijeli svijet je njihova periferija dok su oni smisao toga. Sam znaaj ivota je skriven u njima. Dijete, naravno, nalazi prirodnim da ova interpretacija jeste korektna. Jer, kad ga majka gleda, u njenim oima vidi daje ono znaaj njena ivota. To traje tri do etiri godine, a etri godine samog poetka ivota jesu najznaajnije. Nikada vie ne e biti tako potencijalno vrijeme u ivotu. Psiholozi kau daje nakon prvih etiri go dine dijete gotovo kompletno. Cijeli kalup je uoblien. Kroz cijeli njegov ivot ono e ponavljati isti kalup u razliitim situacijama. Ali kalup je ve kompletiran. U se-

trava raste sama 53

dmoj godini dijete je zavreno. Sad se nita drugo ne deava u njemu. Ono ima svoje stavove potvrene. Njegov je ego uprilien. Sada se ono kree u svijetu i tada e svugdje biti problemi, milioni problema, a ono vue korijenje sa sobom. Jednom kada je van kruga porodice, problemi e niknuti. Nitko ne bri ne kao tvoja majka stoje brinula o tebi. Nitko ne misli na tebe kao stoje to tvoj otac inio. Tu je totalna indiferencija, i ego biva ranjen. Ali, sada je kalup gotov, bilo pov rijeen ili ne! Dijete ne moe izmijeniti kalup. Kalup je postao ig njegova bia. Ono e se igrati sa drugom djecom i nastojat e da dominira. Ono e ii u kolu i nastojat e dominirati. Nastojat e biti prvi u razredu. Nastojat e postati najvaniji ovjek. Ono e vjerovati da je "najsuperiorniji." Ali i druga djeca vjeruju takoer na isti na in. Tu je nemonovan konflikt. Tu su egoi u borbi. Tako to postaje cijela storija ivo ta. Tu ima na milione egoa oko tebe. Ba kao i ti svatko drugi pokuava da kontroli ra, manipulira, dominira kroz mo, politike, lai, pretenzije, dvolinou i religijom. Svatko nastoji da dominira, da pokae cijelom svijetu da je on "centar svijeta". To je korijen svih problema. Radi ovog koncepta ti si uvijek u konfliktu i borbi sa nekim drugim. Ne da su ti drugi neprijatelji, svi su nalik na tebe, u istom su amcu. Obave za je za sve ista. Svi su oni izrasli na isti nain. Na zapadu postoji neka kola psiho-analista koja kae da sve dok djeca rastu uz majku i oca, svijet nee nikada biti u miru. Ja se ne slaem sa time, jer tad oni ne bi narasli na nikoji nain. Neto istine oni imaju u svojim predlozima, ali l o j e veoma opasan predlog. Ako dijete izraste bez roditelja, bez ljubavi, sa totalnom indiferentnou, ono nee imati problem ega, ali e zato imati neki drugi problem. Pro blem e biti opasan na isti nain, ako ne i vie. A k o dijete izraste u totalnoj indiferenciji ono nee imati centar u sebi. Ono e biti zbrka koja ne zna tko je ono. Ono nee imati identitet. Uplaeno, uasnuto, nee biti sposobno da preuzme nikoji ko rak bez straha jer ga nitko ne voli. Naravno, ego nee biti tu, ali bez ega ono nee imati centar. Ono nee postati Buda. To dijete e bit tupo, inferiorno bie, glupo i uvijek p u n o straha. Ljubav je potrebna da se ti osjea bez straha, da si prihvaen, da te netko voli i da nisi uzaludan., te da ne moe biti odbaen na smetite. A k o je dijete izraslo u takvoj situaciji gdje ljubav nedostaje, ono nee imati ega. Ali, ono ne e biti sposobno da se uope bori. Njegov ivot nije imao puno borbe i ono e uvijek bjeati. Bjeat e od svakoga, skrivat e se u peinama svog vlastitog bia. Ono nee biti Buda. Ono nee zraiti vitalnou. Ono nee biti centrirano, mirno kod kue. Ono e jednostavno biti izvan centra. To takoer nee biti dobra situacija. Zato ja ne podravam ove psihoanaliste. Oni e stvoriti robote, a ne ljudska bia. Roboti, naravno nemaju probleme. Oni mogu stvoriti ljudska bia nalik na ivotinje. Tu e tada biti manje zebnje, manje ireva na eludcu, manje kancera, ali to nije vrijedno dostignua, nije vrijedno truda. Tada ti nisi izrastao do najvieg vrha svjesnosti. Ti si pao. To je regresija. Naravno, ako ti postane ivotinja, tu e biti manje muke jer e i manje svjesnosti biti. A ako ti postane kamen, stijena, muke uope nee biti, jer ne ma nikoga unutra da to osjeti. Ali, to nije vrijedno truda. Osoba mora biti nalik na boga, a ne nalik na stijenu. Znaenje rijei " B o g " je imati apsolutnu svjesnost, a ne imati brige, zebnje, probleme; uivati ivot kao ptica-a ne biti regresije, ve rasti do optimuma svjesnosti.

54 trava raste sama od sebe

Dijete sakuplja ego-to je prirodno. Nita se tu ne moe uiniti. Ja prihvatam to. Jedino kasnije nije potrebno nositi ego. Ego je potreban na poetku za dijete, da bi osjetilo da je prihvaeno, voljeno, dobrodolo, pozvano. Otac, majka, porodica, toplina unaokolo, pomau mu da izraste jako, ukorijenjeno, uzemljeno. To je potrebno, ego mu daje zatitu. To je dobro. Ono je nalik na ljusku sjemena, ali ljuska ne smije postati krajnja stvar. Inae, sjeme e umrijeti. Zatita moe postati prevelika, a tada to postaje zatvor. Zatita mora ostati zatita. Kada dode trenutak za ljusku, tvrdu ljusku, da umre u zemlji, ona mora umrijeti prirodno tako da bi sje me moglo niknuti a ivot mogao biti roen. Ego je upravo zatitna ljuska. Dijete je treba jer je bespomono. Dijete je treba jer je slabo, jer je ranjivo, a tu ima na milione opasnosti unaokolo. Ono treba zatitu, kuu, temelj. Cijeli svijet moe biti indi ferentan, ali ono moe uvijek pogledati prema kui, gdje moe skupiti znaaj. Ali sa znaajem dolazi i ego. Dijete postaje egoistino. Sa tim egom nikunu svi problemi, tisuu ijedan problem. Taj ego nee dozvoliti da se zaljubi, i milion problema e ni knuti u tvom ivotu. Taj ego eli da ti se svatko preda. Taj ego ti nee dopustiti da se ikome preda - a ljubav se desi samo kada se preda. Kada ti nekoga sili da se pre da, to je mrnja, destrukcija, to nije ljubav. Ako tu nema ljubavi, tvoj e ivot bit bez topline, bez ikakve poezije u sebi. To moe biti planirana proza, matematika, logi na, racionalna, ali ona ne moe biti nikada ivot. To ne moe biti sljavlje, ne moe nikada biti praznik. Kada ivot nije slavlje on je dosadan. Potrebna je poezija, ali za poeziju ti se mora predati. Ti mora zbaciti taj ego. Ako ti to moe uiniti, stavi ga po strani, ak i na tren. Tvoj e ivot tada imati bljesak blaenstva, boanstva. Bez poezije ti stvarno ne moe ivjeti, ti moe samo postojati. Ljubav je poezija. A k o ljubav nije mogua, kako ti moe moliti? Tada molitva postaje gotovo nemogua. Bez molitve ti e ostati samo tijelo, ti nikada nee postati svjestan unutarnje due. Samo u molitvi ti moe dostii vrh. Molitva je najvii vrh egzistencije, ali ljubav otvara vrata. Molitva doputa da ude u najunutamju misteriju ivota. Kada ti ne moe moliti, niu milioni problema. Karl Gustav Jung, nakon to je cijelog ivota promatrao tisue osoba, tisue sluaja bolesnih ljudi, psiholoki defektnih, psiholoki konfuznih, u zadnjem testamentu je rekao: Ja nisam nikada sreo psiholoki bolesnu osobu iji stvarni problem nakon etrdeset godina ivota nije bio religija. Nakon etrdesetih godina... To je nalik tome kao to e se svaki djeak i djevojica nakon etrnaes te godine latiti seksa i tu e biti problem. Ako se ti lati toga na pogrean nain, tada e se ovi problemi nastaviti, lebdjeti e oko tebe. Upravo kao to seks postaje zreo u dobi od etrnaest godina, tako nova dimenzija se otvara u dobi od dvadeset i dve. Svakih sedam godina tu je bioloka, fizika i spiritualna promjena u tvom biu - sva kih sedam godina. Djetinjstvo je gotovo u sedmoj godini. U etrnaestoj adolescentnost odlazi. Dvadeset i prvom je promjena - svakih sedam godina. Postoji ritam u ivotu. Sa dvadeset i drugom nie nova dimenzija, dimenzija molitve, religiozna di menzija. A k o tome ti ne moe prii ispravno, ako ti ne zna to da ini, ti e biti bolestan, ti e izgubiti sve ostalo. A k o ti ne moe da voli u dobi od etrnaest godina, ti nee biti sposo ban da se moli kada doe dvadeset i druga. Ti si promaio, jer sav rast je nastavak. A k o ti promai jedan korak, to postaje diskontinuitet. Ego sakupi ego-on ne moe

trava raste sama 55

voljeti i ne moe biti ni sa kim na miru. Ego je neprestano u borbi. Ti moe tiho sje diti, ali ego je konstantno u borbi. Samo pogledaj! Posmatraj kako dominira, kako postaje diktator, kako postaje gotovo najuticajnija osoba na svijetu. To stvara pro bleme svugdje: u prijateljstvu, seksu, molitvi, ljubavi, drutvu. Ti si svugdje u konflik tu. ak i sa roditeljima koji su ti dali ego, konflikt je prisutan. Rijetkost je da sin oprosti svom ocu. Rijetkost je da ena oprosti svojoj majci. Prava rijetkost. Gurdijef je imao natpis u svojoj sobi gdje je obiavao primati ljude. Je dnostavno je nevjerojatno da ovjek kao Gurdijef moe da napie tako jednostavnu reenicu na zidu. Reenica je bila ta: Ako ti jo nisi na miru sa svojim ocem i sa svojom majkom, tada idi. Ja li ne mogu pomoi. Zato? Zato jer je problem tu ni knuo, i tu mora da se rijei. Stoga, cijela istona tradicija kae - voli svoga oca, po tuj svog oca to dublje moe, jer ego tu nie. To je tlo. Tu ga rijei, inae on e te svugdje hvatati. Psihoanalisti su sada takoer nabasali na ovaj trag, na ovu injenicu. Sve to psihoanalisti mogu da uine je da te vrate nazad do problema koji postoji izmeu tebe i tvojih roditelja, i nastoje da ga nekako rijee. A k o moe rijeiti svoj konflikt sa tvojim roditeljima, mnogi drugi konflikti jednostavno e nestati jer su ba zirani na primalnom konfliktu. Npr., osoba koja nije na miru sa svojim ocem ne >e da vjeruje u boga, jer bog je figura oca - otac svega. ovjek koji nije na miru sa svojim ocem, ne moe da bude na miru sa svojim efom u uredu. Nikada, jer on je lik oca. ovjek koji nije na miru sa svojim ocem, ne moe biti na miru sa svojim Maj storom, ili Guruom, jer on je lik oca. Taj mali konflikt sa tvojim roditeljima reflekti ra se u svim tvojim odnosima. Ako ti nisi na miru sa tvojom majkom, ti ne moe bili na miru sa svojom suprugom. Ona e biti predstavnik ena, a ti ne moe biti na mi ru sa enom kao takvom jer je tvoja majka prva ena. Ona je prvi model ene. Ako ti mrzi svoju majku; ili, ako ti ima neki konflikt u svom umu, ti ne moe biti na miru sa majkom za dugo. Ti e osjetiti dosadu. elit e pobjei. Ti se nee osjeati na miru ni sa kojom enom na svijetu. Gdje god da je ena, tamo je i tvoja majka, i sup tilni odnos se nastavlja. U Indiji, u drevnim odnosima, u dane Upaniada, kada bi brani par doao jednom prosvijetljenom, prosvijetljeni bi blagoslovio njih svojim blaenstvom s namjerom da oni postanu roditelji desetoro djece. eni bi on rekao: Zapamti, dogod tvoj suprug ne postane tvoje jedanaesto dijete brak nije kompletan. Zato? Za to suprug postaje jedanaesto dijete? Zato tada brak biva kompletiran? Razlog je taj - ako je mukarac doao u nagodbu sa svojom majkom, on e na kraju nai pono vo majku u svojoj eni. ovjek ostaje dijete, a ena je roena majka. Tako krajnje cvjetanje ene jeste postati majka svega. Zato ja zovem svoje sannvase M a " - maj ka. Krajnji cilj ovjeka jeste postati nalik na dijete, ponovo nalik na dijete. Tada cije li svijet i egzistencija postaju majka. To je bitna potencijalnost - ali se morate nago dili sa svojim roditeljima. Ego je tu roen i od luda treba zapoeti. Inae, ti e nas taviti sjei lie i grane, a korijen ostaje nedirnut. A k o si sretan sa ocem i majkom ti si postao zreo. Sada tu nema ega, sada ti shvata da si bespomoan, da ovisi, da nisi centar svijeta. Naime, ti si bio sasvim ovisan, da nije bilo toga ti ne bi mogao preiv jeti. Shvativi to ego malo po malo veneJednom kada ti nisi u konfliktu sa ivotom ti

56 trava raste sama od sebe

postaje oputen i prirodan. Ti se relaksira. Tada ti kola. Tada svijet nije ispunjen neprijateljima. On je porodica, jedno organsko jedinstvo. Svijet nije protiv tebe, ti moe kolati sa njime. Ovo je znaaj te male parabole. Ova je parabola koriena kod Zenovaca i Taoista. Ja takoer moram da ti kaem neke stvari prije no to udem u to. Taoisti i Zenovci uvijek su se alili sa Kunfuijem. U stvari loje ala, jer za njih Kunfucije klimaks legalnog uma. Kunfuci je je sam paragon ega - suptilan, kultiviran. Cijela Kunfuijeva filozofija jeste kako oistili ego na lakav nain da li moe zadrati ego bez da si u konfliktu sa drugima. To je znaaj kultiviranog ovjeka. Kulturni ovjek nije skroman i ponizan nikada. On je suptilni egoist. On je veoma lukav i vjet. On nee unijeti svoj ego u nikoji odnos. On e ga sakriti i nastojat e da pokae da je veoma ponizan On e se smijati i pasti dolje, a ti dobro moe vidjeti da je to samo diplomacija. ivjeti u svijetu Kunfucije kae - li moe bivati sa drugim egoima. Mora biti veoma, veoma inteli gentan, paziti kako se ponaa, inae nepotrebno su stvorene nevolje. Tako Kunfuci je ima 3300 pravila kako se ovjek mora ponaati. Za svaki korak on ima pravila: ka ko da se oblai,..
;

Pokuaj da vidi razliku izmeu Taoista, Zena i uma Kunfuija. Takve razlike postoje svugdje u svijetu. Moralist je razliitiji od religioznog ovjeka. Razli ka je veoma suptilna. Moralist nastoji biti ponizan; religiozan ovjek jeste ponizan. Moralist pozira poniznost svugdje unaokolo - to je poza, gesta, kultivirano. Religio zna osoba jednostavno je ponizna. To nije poza. Nalazei da je ego besmislica, na avi da ego nema tla da postoji, naavi da je ego samo djeji san krivo pojmljen u neznanju, religiozan ovjek postaje bez ega. Ne nalazei tlo za ego, ego ispari. On sada ne postaje ponizan, ve je dnostavno postaje bez ega. Kako on moe da postane ponizan kada tu nema ega? Samo ego moe postati ponizan. Stoga, tko e biti ponizan? On ne! On jednostavno nalazi da tu nema nieg nalik na centar u sebi. Centar je u univerzumu, a on je dio njega. Religiozni su ljudi rekli da je tu Bog. Samo je Njemu dozvoljeno da upotrijebi rije "Ja". Nitko drugi ne smije upotrijebiti ovu rije, jer je samo jedan centar u eg zistenciji. Ne moe da bude milion centara jer nema milion univerzuma. Samo je je dan univerzum. Tako, ako je centar tu on moe da bude samo jedan. Svi mi uestvu jemo u njemu. Ali mi ne moemo tvrditi da je centar u nama. Stoga Zen kae: Ne budi ponizan. Budi ne-sebe." Jer, poniznost jeste egov trik. To je polirani ego, nevulgaran. Tako ima dvije vrste ega. Vulgarni ego nai e u nekulturnim, necivilizira nim, neodgojenim ljudima. Zatim, tu je kulturni ego: rafiniran, poliran, namirisan, veoma suptilan. Ti ga ne moe otkriti. Uvijek pozira poniznost, jednostavnost - to su sve stavovi. Konfuije je paragon civiliziranog ovjeka. On vjeruje u civilizaciju i kae da ta pravila treba da se slijede. Treba biti nametnuta striktna disciplina, jer i vot je borba! Ne provociraj nikoga nepotrebno. Sauvaj svoju energiju, jer e je tre bati u nekoj borbi. Zato se ne bori sa svakim. To nije potrebno. Sauvaj snagu. Jedi no, kada je stvarno potrebno, ti se moe boriti. Ali, ta borba mora biti veoma kulti virana i kulturna. Kako sjediti i kako stajati, kako se kretati, kako se ponaati - K o n fuije ima pravila za to. Tu ima na milione ega, a ti mora nai svoj put kroz tu pros tranu dunglu egoa. Ako ti eli stii do cilja nemoj nepotrebno biti u konfliktu sa svima. Samo proi! Proi na tako ponizan nain da ti nitko ne smeta. Zato je ta po-

trava raste sama 57

niznost diplomatska, ona je politina, a ne religiozna. Kunfucije nije uope religi ozan ovjek. Radi njega Kina moe pasti kao rtva komunizma, jer je on ostao cen tralna snaga. Mnogi me pitaju kako se moglo desiti da tako religiozna zemlja nalik na Kinu moe da padne kao rtva komunizma, jednoj apsolutno materijalistikoj fi lozofiji. To nije sluajnost! Buda je uao u Kinu sa svojim uenjem. L a o Cu je ivio tu. u a n Cu je tu ivio - ali oni nisu nikada mogli postati centralna snaga. Centralna snaga je ostao Kunfucije. Kunfucije i Mara jesu saputnici, stoga tu nema problema. Za Indiju je teko da poslane komunistika. Za Kinu je to bilo veoma, veoma lako. Tako iznenada i tako lako jer Kunfuijev trend je apsolutno politini, diplomatski i materijalan. Zen i Taoisti, uvijek su se smijali Kunfuiju. To je jedna od njihovih suptilnih ala. Pokuaj to da shvati. Kunfucije je posmatrao vodopad u Luliangu. Vodopad se sputao sa vi sine od etrdeset metara. Njegova buka irila se na razdaljinu od petnaest milja. Ni ko ne bi preivio taj pad. Kunfuija primjeti jednog starca kako ulazi u vodu. Mislei da starac trpi od neke nevolje te da eli oduzeti ivot, on poalje svoje uenike da ga spase. Na sto koraka dalje starac je uronio u vodu - Kunfucije ga je pratio, i kada su ga izvukli iz vode ree m u : Gospodine, pomislio sam da ste duh. Ali sada vidim da ste ovjek. Molim vas, recite mi da li postoji nain da se saraduje sa vodom?" Kunfuiju je izgledalo nemogue da u tom veltkm vodopadu, sa rijekom koja se sputa sa visine od etrdeset metara i sa takvom bukom koja se uje na pe tnaest milja udaljenosti, jedan starac ide da se kupa. To je bilo nemogue. On nee biti sposoban da izie van. On e biti baen sa stijene, povuen na dno. Najprije je pomislio da taj starac eli da poini samoubistvo, jer iv ne moe izii iz tog vodopa da. Zato je poslao svoje uenike da idu obalom te da ga pokuaju spasiti. Ali, taj ovjek je skoio u vodu i na jedno stotinu koraka dalje je izronio. Savreno iv! To je bilo nevjerovatno. Zato? Za Kunfuija je to bilo nevjerojatno jer on vjeruje u borbu. On nije m o gao znati kako kolali sa prirodom. Vic je u tome. On nije mogao to da zna. Mogao je znati sva pravila i regule kako plivati, ali on nije znao kako kolati sa rijekom. On nije znao predaju, tajnu toga. On nije vjerovao svojim oima. Mislio je da je to duh. Fi ziko tijelo ne moe da preivi to. To je protiv pravila. Potrao je ka ovjeku te ga upitao: "Pomislio sam gospodine, da ste duh, ali sada vidim da ste ovjek. Molim vas recite mi ima li ikoji nain za saraivanjem sa vodom? Uinili ste udo. To je nevje rojatno. Ima li ikoji nain za saradivati sa vodom. Kunfucije uvijek vjeruje u naine, metode, tehnike - u nain. Tako vje ruje ego. Ima ljudi koji mi dolaze i pitaju - kako se zaljubiti? Oni pitaju za nain, metod, za neku tehniku. Oni ne shvataju to pitaju. Zaljubiti se znai da tu nema nai na, tehnika, metoda. Zato se t zove zaljubiti se. (doslovni prevod sa engleskog bio bi Fali in" - pasti u). Ti vie nisi kontrolor. Ti jednostavno padne. Zato ljudi koji orjentiraju glavom rei e: Ljubav je slijepa." Ljubav je jedino oko, jedina vizija, ali oni e rei daje ljubav slijepa. Misliti e daje ta osoba poludjela. To izgleda ludo ra-

58 trava raste sama od sebe

zumu, jer razum, je veliki manipulator. Bilo to u emu je kontrola izgubljena, izgle da opasno razumu. Zato Kunfucije pita za nain. Kako se ti ponaa sa rijekom? Ka ko si preivio? Tu mora da postoji neka tehnika. To je um orjentiran na tehnike, um koji kreira sve tehnologije na svijetu. Ali, tu je svijet ljudskog srca, i tu je svijet ljud skog bia, i svjesnosti - gdje nikakva tehnologija nije mogua. Sve tehnologije mogu e su sa materijom. Sa svjesnou nikakva tehnologija nije mogua. U stvari, nikakva kontrola nije mogua. U samom naporu za kontrolirati, ili uiniti da se stvar desi, jeste egoistinost. Kunfucije nije mogao znati da je tu neto nalik na predaju. A k o si ti bio ljubavnik rijeke, ako si plivao u rijeci, shvatit e to taj starac kae. Ja sam jako volio rijeku. Pasti u vrtlog jeste jedno od najljepih iskusta va. U rijeci, posebno kada je nabujala, u kinim sezonama, stvaraju se mnogi vrtlozi veoma jaki i moni. Voda se vrti i vrti. Ako si uhvaen u nju biti e nadjaan, gurnut na dno. to dublje ode tim jai vrtlog postaje. Prirodna tendencija ega je da se bori sa njom. Naravno, to lii na smrt, a ego je jako uplaen od smili. Ego nastoji da se bori sa virom u nabujaloj rijeci. A k o ti nastoji da se bori sa virom u nabujaloj rijeci ili blizu vodopada, gdje mnogi virovi postoje, ti e biti izgubljen. Vir je veoma jak, ti se sa njim ne moe boriti. Nasilje nee pomoi - to se vie s njim bori tim slabiji postaje, jer vir nastavlja da te povlai, povlai dok nisi savladan. Sa svakim napo rom da se bori ti gubi energiju. Ubrzo e biti umoran i vrtlog e te povui na dno. To je fenomen vrtloga - na povrini je vir velik, a to dublje ide manji on postaje. Jai, ali manji. Blizu dna vir je tako slab da ti moe jednostavno izroniti bez borbe. Naime, sam vir te izbaci van. Ali ti mora da eka dok ne doe na dno. Ako se ti pone boriti na povrini, ti nee preivjeti, biti e poraen. Ja sam to pokuao sa mnogim virovima. Iskustvo je predivno. Isto se to deava u dubokoj meditaciji jer se tu takoe bori. Kada tvoje unutarnje bie zjapi i ambis se stvorio, to lii na vir. A k o se ti pone boriti, biti e skrhan. Ti to mora dopustiti, jednostavno se kretati sa ti me. Ti se ne smije boriti. Jednostavno se kree sa time i kudgod da te vodi ti idi. Sauvaj svoju energiju; ni djeli snage nije izgubljen jer ti nisi borac. Ti se kree sa virom. Ti uiva u cijelom fenomenu kao da si na krilima vira, leti. Za sekundu ti si povuen do dna jer to je tako strahovita snaga. Ona ubija mnoge. Jednom kada si blizu dna, ti moe jednostavno izii vani. Naime, nema potrebe niti za izii jer tu je vir tako mali i slab da te uope ne moe zadrati. Isto se deava u meditaciji. Ti se osjea uguenim, zaposijednutim, po vuen od neke magnetne snage. Ti se poinje odupirati. A k o se odupire onda e tvoja snaga biti izvuena. Isus kae nevjerojatne stvari, a krani su bili u nedoumici kako da to interpretiraju. Tokom ovih dve tisue godina nisu bili sposobni da objasne to. Iskus kae: Ne odupiri se zlu. ak ako je i zlo ne odupiri se, jer ako se odupire tad e zlo pobijediti. Ti si tako siuna energija te se ne odupiri. U samoj borbi ti e biti po raen. Ne bori se i nitko te ne moe poraziti. Tu moe biti sam davo, zla snaga, ali ako se ti ne bori on te ne moe poraziti. Ako se ti zapone boriti, ti si ve poraen. Bori se i poraz je apsolutno siguran. Ne bori se, tad nema mogunosti za porazom. Kako ti moe izgubiti ako se ne bori? Takva je i umjetnost Judoa i Jiujitsua, ne bo ri se. U Japanu su razvili veoma suptilnu umjetnost Judoa. ovjek koji je vjet u Ju-

trava raste sama 59

do-u ne moe biti poraen. Razlog tome je to se on ne bori. ak ako ga ti udari on apsorbira energiju koju si ti uloio da ga udari. On se ne odupire, on se ne bori. U nekoliko minuta ak i jak ovjek moe biti poraen od slabe osobe koja zna Judo. Pogledaj unaokolo, deava se to puno puta. Ti svakog dana moe vi djeti malo dijete kako padne. Ono pada, zatim ustane i zaboravi na pad. Ali, ako ti padne kao malo dijete, ti e zavriti u bolnicu. to se desi kada padne malo dijete? Ono jednostavno padne, kao to jastuk padne, bez otpora. Kad ti padne ti se odupire. Ti kao prvo nastoji ne pasti. Sve tvoje elije, sve kosti, postaju napete. Kada na pete kosti i napet nervni sistem padne - borei se nevoljno, tada su mnoge stvari ra zbijene. To nije zbog gravitacije, to je zbog tvoj otpora. Vidio si ponekad pijanog ovjeka kako padne, i nita. Ujutro je on sasvim O K . Ode na posao - a svake noi pada. Mora da on zna neki trik koji ti ne zna! to on moe da zna? Jednostavno to: on je toliko pijan da ne moe da se odupire. I zato je on ujutro apsolutno O K . Na smijan, on ujutro ide na posao. On se ne odupire, i jednostavno padne kao to i per ce padne bez ikakvog unutarnjeg otpora ili borbe. A k o ti padne kao pijanac, odmah e morat biti prebaen u bolnicu. Desit e se koja fraktura. Te se frakture dese zbog tvojeg otpora, zbog tvoje borbe. U Judo-u treniraju osobu da se ne bori. A k o te netko napadne, ti je dnostavno apsorbira napad. A k o te on udari u glavu, ti apsorbira. Kad te netko udara u glavu, neka koliina energije je dola u njegovu ruku. A k o se ti bori, tada se bore dvije energije, i unitene su. A k o se ti ne bori ti postane receptivan. To je ve oma teka umjetnost. Ona zahtijeva mnoge godine vjebanja, jer ego ulazi nanovo i nanovo. Jednom kad si spoznao trik toga, tada ti jednostavno apsorbira energiju protivnika, te ubrzo, izvlaei vani energiju protivnika, on postaje slab. Ti, malo po malo, postaje sve jai. On je poraen svojim vlastitim naporom, dok si ti pobijedio bez napora. To je ono to starac kae: Ne", odgovori starac," ja nemam naina; zaroniti u vir..." Sa virom, a ne protiv vira - "uroniti u vir i izii sa virom. Ja nemam na ina. Sve je to uinjeno od vira. Ja ne dolazim unutra, ja se kreem sa njim. Uronei u vir, ja dolazim vani sa virom. Ja prilagodim sebe vodi, a ne vodu sebi." To je rjeenje svih ljudskih problema. Ego nastoji da prilagodi cijeli svi jet sebi. U tome je nevolja. ovjek koji nema ega prilagodava sebe svijetu. Naime, nije dobro rei da on prilagodava, ve on jednostavno nalazi da je prilagoen. E g o nastoji da prilagodi sve sebi. To je veoma djetinjasto, nalik je na dijete. Dijete eli da sve bude uinjeno odmah. togod poeli, to mora biti uinjeno odmah. Ono ne mo e da eka. Dijele eli sve, svakog da prilagodi sebi. Dijete je diktator. Kada se dijete rodi u porodici, ono mijenja svu atmosferu. Ono svakog ini slugom, njegovom diktatorstvu nema kraja - ego se rodi u tom djetinjstvu. Ego je najnezreliji fenomen. Ego je djetinjast nezreo i ne zna to ini. Tko si ti? Zato se sve treba prilagoditi te bi? Ti si kao val u oceanu, a nastoji prilagoditi ocean sebi. Glupost, nema potrebe da sve prilagodi sebi. To nije mogue. Ti nastavlja razmiljati o tome, ali bit e to promaaj. Ego je uvijek promaaj, jer trai nemogue. Napoleoni, Hitleri, Aleksandri Veliki - pitaj ih! Na kraju, oni su veliki promaaji. Bogatae pitaj! Na kraju, oni su sakupili puno loga, ali iznutra oni osjeaju veliki promaaj. Ti moe akumulirati mo na mnoge naine, ali biti e to promaaj. Ego nikada ne moe biti pobjednik.

60 trava raste sama od sebe

Mulla Nasrudin je sinu ispriao priu. Ja sam to takoer sluao. Dijete je insistiralo da pria jo, tako daje ovaj morao izmiljati. On ree: Bio je jedan crv ranoranilac. On je ustao u brahamamuhurta, rano izjutra, mislei kako su religiozni i moralni uitelji uvijek govorili da je rano ustajanje predivno. Ali, uhvatila ga je ptica koja je bila ranoranilac, koja je takoer vjerovala u religiozne koncepte, koji kau da je dobro ustajati rano. Dijete je bilo veoma uzbueno te ree: to se desilo drugom crvu? Rekao si da je jedan crv bio religiozan, a drugi? Mulla ree: Da, ovaj je bio li jen, kasno je ustajao. Dijete ga je nalo pospanog i ubilo ga je." Dijete je bilo malo zbunjeno i ree: Ali koji je moto prie? Mulla ree: Moto? Ti ne moe pobijediti. togod da uini; ustaje li rano ili ne, na kraju svatko je ubijen." To je apsolutno tano za ego. Ti ne moe pobijediti togod da uini, dobro ili loe. Ako je vrlina i dobrota bazirana na egu, ti ne moe pobijediti. Ti ima samo sjeme poraza u sebi. Ti moe sluiti narod, postati veliki sluga drutva, ali ako je ego temelj, ti ne moe pobijediti. Moe uiniti milion dobrih stvari, ali ako je ego tu, otrov je tu. On e zatrovati togod da uini. Bilo bogat, bilo siromah, religiozan ili ne, teist ili ateist, moralan ili ne, kriminalac ili svetac - to nije bitno. Ne moe pobijediti ako je ego tu, jer je ego sjeme poraza. Ako ego nije tu, tad ti ne mo e biti poraen, jer tu nema nikoga da bude poraen. Tvoja pobjeda je apsolutna. To je najtajnije uenje zena. Budi u skladu sa svime, krei se sa svime, sa rijekom. Nemoj ak ni pli vati. Ljudi nastoje plivati kontra struje, i tad bivaju poraeni. Nemoj ak ni plivati. Moe li kolati? Moe li dozvoliti rijeci da te vodi? Dopusti to. Samo se krei s njom. Opusti se u rijeci ivota i pusti da ona vodi. Ona dostie ocean. Ti ne mora brinuti. Starac ree: Ja prilagoavam sebe vodi, a ne vodu sebi." To mora postati stalni podsjetnik. Konstantna punoa uma pomoi e ti strahovito. Kada osijeti da se bori, opusti se. Ma koji da je sluaj, kolaj opusti se, ne bori se i tada je cilj siguran. Naime, tada nema cilja u budunosti. Upravo sada, ovog trena, ti si dostigao. Kolaj sa prirodom, oputen i prirodan. Dopusti prirodi da preuzme svoj tok. Ne sili to na nikoji nain. Ostani pasivan, neagresivan i nenasilan. Ba kao to malo dijete ide u etnju sa svojim ocem, gdje god da otac ide, dijete je dnostavno ide sa njim, sretno, ne znajui gdje ide. ak i da ga otac vodi da ga ubije za njega nema problema. Postoji jedna kranska pria. ovjek je mislio da je on od boga odre en da ubije svoga sina. Odveo je sina u umu. Sin je bio veoma uzbuen zbog izlas ka. Krenuli su rano, a dijete je bilo budno jo od ponoi i ree: Oe, gdje idemo?" Otac, u nevolji, jer odlazio je ubiti sina, a sin toliko uzbuen nije ni mogao da zna to e se desiti. Ali ovaj je ovijek vjerovao u boji glas, u svog vlastitog oca, ovjek je vjerovao. Takoer, sin je vjerovao u svog oca, povjerenje je bilo prisutno. Otac je poveo sina, a sin je bio veoma sretan. On nije nikada bio u umi. Kada su stigli, otac je izvukao ma iz korica sa kojim je mislio ubiti sina. Iznutra je otac plakao. Tad sin ne znajui namjeru oca upita: to e sa maem?" Otac odgovori: Ti ne zna, ja u te ubiti!" Sin se nasmijei, uivao je, te ree: Kada?" Bio je spreman. To je znae nje kolati." Otac je izvukao ma, a dijete je lealo pred njim, sretno, nasmijano. To je bila igra.

trava raste sama 61

Ja ne znam da li je pria istinita, ali izgleda da je. Mora da je istinita, jer ona donosi duboki znaaj. Upravo pred izvrenjem otac je zauo glas: Stop! Ti si mi vjerovao. To je dovoljno." Dijete je reklo: Oe, zato si stao? Uini to, to je lije pa igra." Dijete je bilo raspoloeno za igru. Kada ti vjeruje ivotu, ti vjeruje bogu, jer ivot je bog i nema drugog boga. Kada ti vjeruje i kola sa njime, ak i smrt je transformirana. Tada tu nema smrti. Ti nikada ne nastoji ivjeti odvojeno, stoga ka ko moe umrijeti? Cjelost uvijek ivi, samo individualno dolazi i odlazi. Valovi do laze i odlaze, ocean nastavlja i nastavlja. Ako ti ne vjeruje u sebe kao na odvojeni va!, ego, tad kako moe umrijeti? Ti e uvijek ivjeti, i to uvijek u cjelini. Ti si ivio i prije kada nisi bio tu, ivi upravo sada kada misli da jesi, i ivjeti e ponovo kada nee biti tu. San o tvom bivanju odvojenim jeste ego, a ego stvara konflikte. Kroz konflikte ti se rasipa i umire. Kroz konflikt si mizeran, ti gubi sve ono stoje za te be mogue. Svakog je trena blagoslov mogu. Svakog trena ekstaza je mogua, ali ti promauje. Ti promauje zato jer si borac. ovjek ree: Ja prilagoujem sebe vodi, a ne vodu sebi. Zato sam spo soban da saraujem sa vodom." Ali to nije metod, to nije tehnika, nain. To je jedno shvatanje. Zapam ti: ili moe postojati ego, ili shvatanje. Oboje ne mogu postojati zajedno. Ako postoji ego, ti nema shvatanje, ti si upravo jedno ignorantno dijete koje vjeruje da je centar svega, cjeline, dok naavi da to nije tako biva mizeran. Naavi da ti nisi centar, ti stvara svoj pakao. Shvatanje znai shvatanje cijele situacije. Jednostavnim gleda njem na cijeli fenomen tvog ivota, unutarnjeg i vanjskog, ego nestaje. Sa shvatanjem ego ne postoji. Shvatanje je put, nain. Tada si ti u skladu, u ritmu, u korak sa ivotom. Tad iznenada ti doe do osjeaja da uranja sa virom i da izranja sa vi rom. Ta igra je vjena - uroniti sa virom i izroniti sa njim - to je vjena igra. Zato su je Hindusi nazvali leela, velika kozmika igra. Ti ponekad doe kao val i nestane. To se nastavlja, nastavlja i nastavlja. Tu nema poetka niti kraja. Ego ima poetak, ego ima i kraj. Ali, ti bez ega jesi bespoetan i beskrajan. Ti si sama vjenost u cjeli ni, u skladu sa cjelinom. Protiv cjeline ti si mora za sebe. Stoga, ili je tu ego, ili shva tanje. Izbor je tvoj. Nema potrebe za biti ponizan, ve samo za shvatanje. To je kao da si upalio svijeu u tamnoj sobi - iznenada tama nije vie tu. Jer svijetlo i tama ne mogu zajedno postojati. Tako, ego i shvatanje ne mogu postojati zajedno.

trava raste sama 63

MAJSTOR TIINE

Bio je monah koji je sebe nazivao Majstor tiine. Dok, u zbilji, on je bio varalica i nije imao razumijevanje. Za prodati svoj tobonji Zen imao je dva elokventna monaha, pratioca, koji su odgovarali umjesto njega. Ali, kako ukazuje njegov nerazumljivi Zen, on nije nikada izustio rije. Jednog dana, tokom odsustva ove dvojice monaha, doao je hodoasnik i upitao ga: Majstore, stoje Buda?" Ne znajui to uiniti, ili kako da odgovori, on tuno pogleda unaokolo, u svim smerovima zbog svojih odsutnih govornika. Hodoasnik, naizgled sretan i zadovoljan, zahvali se Majstoru i ode da lje svojim putem. Na putu je sreo onu dvojicu monaha kako se vraaju. Hodoasnik sa entuzijazmom zapoe da kaziva kako je prosvijetljen Majstor tiine. Upitao sam ga to je Buda, a On je odmah okrenuo svoje lice na istok i na zapad, stavivi do zna nja da ljudska bia uvijek gledaju na Budu ovdje i ondje, dok stvarno Buda ne moe da se nade u nikojem pravcu. Oh, to znai jedan prosvijetljeni Majstor, i kako je du boko njegovo uenje." Kada su se ova dvojica vratila, majstor tiine im odbrusi: Gdje ste svo ovo vrijeme? Cijelo vrijeme bio sam tako zbunjen i smeten nasmrt i gotovo uniten zbog jednog radoznalog hodoasnika." ivot je misterija. to ga vie shvata, on postaje sve misteriozniji. to vie zna, tim manje osjea da zna. to vie postaje svjestan dubine, beskrajne du bine, tim vie postaje nemogue rei bilo to o tome. Otuda tiina! ovjek koji zna, ostaje u takvom tovanju, tako beskrajnom uenju, da ak i disanje stane. Stojei pred misterijom ivota, svjedok je sasvim izgubljen. Ali, tu su problemi. Prvi problem sa misterijom ivota je taj da su uvijek mogue prevare,ljudi koji mogu obmanuti druge. Ljudi koji mogu obmanuti, prevariti. U svijetu nauke to nije mogue. Nauka se kree po ravnom tlu sa beskrajnom opreznou - lo gino, racionalno. Ako ti izusti neto besmisleno, bit e odmah uhvaen. Sve to ti kae moe biti provjereno. Nauka je objektivna, i svaka izjava, svaka tvrdnja moe biti provjerena eksperimentima u laboratoriji.

64 trava raste sama od sebe

Sa religijom sve je iznutra: subjektivno, misteriozno, a put nije ravan. To je valovita traka. Tu ima puno uspona i padova. Put se protee kao spirala. Na novo i nanovo ti dolazi do istog mjesta. Moda malo vie. togod da ti kae ne mo e biti dokazano. Tu nema kriterija, potvrde. Postoje to unutranje, nikakav ekspe riment ne moe to dokazati ili potvrditi, jer to je misteriozno. Nikakva logika argu mentacija ne moe obmanuti na ovaj ili onaj nain. Stoga nauka je jedna dok postoji gotovo tri stotine religija u svijetu. Ni jednu religiju ne moe dokazati lanom, kao to ne moe nametnuti jednu religiju naspram druge da je istinita i autentina. To je nemogue, jer nikakav empirini test nije mogu. Buda kae da tu nema nikakvog "sebe" iznutra. Kako dokazati to, ili ka ko opovrgnuti to? Ako netko kae: Vidio sam Boga!", i zvui iskreno, to uiniti? Taj moe biti zavedeni lunatik, mogao je vidjeti halucinaciju, ili je mogao stvarno vi djeti realnost egzistencije. Ali, kako dokazati, ili opovri? On ne moe djeliti svoje iskustvo sa nikim. To je unutarnje. To ne lii na jedan objekt koji moe smjestiti u sredinu, te da ga svatko vidi, svatko da eksperimentira i secira. Ti to mora uzeti s povjerenjem. On moe zvuati apsolutno iskreno, a moe biti i zavaran. On tebe mo da ne obmanjuje, ne nastoji da te obmane, on moda obmanjuje sam sebe. On mo e biti veoma ispravna osoba koja je vidjela san, a misli da je to stvarnost. Ponekad snovi imaju kvalitet takav da izgledaju realniji od same realnosti. Tad snovi lie na vizije. On je uo boji glas i toliko je ispunjen time, ali to uiniti? Kako dokazati da je ovaj poludio? Kako dokazati da on nije projicirao svoj vlastiti um i ideju? To nije mogue, tu nema naina. Ako je tu jedan religiozan ovjek, biti e jo 99 drugih oko njega. Neki od njih su zavarani, obmanuti. Siromasi samo slijede; dobri u srcu, ne nastoje povri jediti nikoga, ali ipak oni ranjavaju. Zatim, tu ima nekoliko obmanjivaa, pljakaa, varalica; lukavih i vjetih osoba koji svijesno ranjavaju i tete. Ali zlo kota. Bolji po sao od religije ti ne moe nai na ovom svijetu. Ti moe obeavati bez potrebe da ispuni obeanja, jer roba je nevidljiva. u o sam jednu anegdotu. U Americi su izmi slili nevidljivu ukosnicu za ene. Jedna je ledi kupila to u supermarkelu. Prodava joj je dao paket sa nevidljivim ukosnicama. Ona je gledala u paket, ali nita nije vidjela. Naravno, one su bile nevidljive, pa kako ih moe vidjeti? Ona ree: Alija ne vidim nijednu!" Prodava ree; One su nevidljive! Kako ih moete vidjeti?" Ledi ree: Stvarno? Nevidljive?" ovjek ree: Jo me pitate! Sedam dana ih imam u zalihi i jo ih prodajem. One su apsolutno nevidljive". Kada su stvari nevidljive ti moe prodavati, obeavati. Tu nema potre be za dokazivanjem, jer kao prvo, one su nevidljive, tako da nitko ne moe da ih vidi, niti doktakne. Ne moe nai bolji posao od religije, jer je roba nevidljiva. Vidio sam mnoge obmanute osobe, mnogo obmanjivaa. Stvar je tako suptilna da se nita ne moe rei ni za ni protiv. Npr.,znam ovjeka koji je jednostavno glup, ali glupost ima svoj kvali tet. Posebno u religiji glupan moe liiti na paramahansa. Postoje on glup, njegovo ponaanje je apsolutno neoekivano, ba kao i kod jednog prosvijetljenog. Slinost je tu. Poto je on glup, on ne moe izrei nijednu racionalnu izjavu - ba nalik na je dnog prosvijetljenog. Slinost je tu. Poto je on glup, on ne moe izrei nijednu raci onalnu izjavu - ba nalik na jednog prosvijetljenog. On je glup, on ne moe da zna

trava raste sama 65

to govori, kako se ponaa. Iznenada on moe uiniti bilo to. To iznenadno, neoe kivano injenje izgleda kao da on pripada drugom svijetu. On ima epileptine napa de, ali ljudi misle da on ide u samadi. On treba elektro-ok tretman. Iznenada e do biti napad i onesvijestiti se, a sljedbenici e udarati u bubnjeve, pjevati e i slaviti bo ga to je njihov uitelj otiao u veliki samadi, ekstazu. Njegova usta povraaju, slina izlazi van - on je jednostavno u gru napada. On nema inteligenciju. Ali, to je kvali teta, a oko njega ima obmanjivaa koji ire stvar o Babi". Mnoge se stvari deavaju blizu njega, to je udo. Mnoge se stvari deavaju jer mnoge se stvari deavaju same od sebe. Baba je u nesvijesti, a mnogi e osjetiti da se njihova kundalini die. Oni projiciraju. Tu ima neki fenomen: ako ti sjedi tiho za dui period, tijelo akumulira energiju i zatim se tijelo poinje kretati. Osjeaj nemirnosti, iznenadni trzaj zapoi nje dolaziti - oni misle da je to kundalini. Kundalini se die, a kada se ona die u je dnoj osobi kako ti moe mirovati pokraj nje? Tad i drugi zapoinje. To je kao kad netko zijevne, tad i drugi osjete tu potrebu. Kad jedan kihne, drugi takode imaju strahovitu kijavicu. To postaje zaraza. Ali, sa tolikim stvarima to se deavaju, Ba ba" mora biti u samadiju, dok on jednostavno ima napadaj. Moje posmatranje na istoku je bilo to da samo jedna prava osoba pos toji, a 99 osoba jesu lane. Bilo da obmanjuje sebe, jednostavno siromasi; ili obma njivai, lukavi i vjeti ljudi. To se moe nastavljati jer cijeli je fenomen nevidljiv. to uiniti? K a k o presuditi? Kako odluiti? Religija je uvijek opasna. Ona je opasna jer je sam fenomen misteriozan, iracionalan. Tu prolazi bilo ta jer nema vanjskog nai na za suditi. Ima tu ljudi sa naivnim umom, uvijek spremni da vjeruju u neto, jer trebaju neko uporite. Bez vjere oni se osjeaju rasidreni, iskorijenjeni. Oni trebaju nekog u koga vjeruju. Oni trebaju ii negdje da bi se osjeali usidreni i ukorijenjeni. Vjera je duboka potreba u ljudima. Zato je to duboka potreba? Bez vjere ti osjea kaos, bez nje ti ne zna zato postoji. Bez vjere ne moe osjetiti znaaj ivota. Izgleda da tu nema nikakvog znaaja. Ti osjea neku sluajnost i bezrazlonost to si tu. Bez vjere to pitanje nikne: zato postoji? Tko si, odkuda dola zi, kuda ide? Nema nijednog odgovora - bez vijere nema .odgovora. Osoba se osijea bez znaaja, kao jedna sluajnost u egzistenciji: nepotrebna, uzaludna. Ti e um rijeti, a sve e nastaviti. Osjea da neto fali, kontakt sa realnou, neko vjerovanje. Zato religija postoji da podri vjerovanje jer ljudi to trebaju. Osoba bez vjere mora biti veoma veoma hrabra. ivjeti bez vjere znai ivjeti u nepoznatom. ivjeti bez vjere jeste velika smjelost. Obini ljudi ne mogu to podnijeti. Sa previe smjelosti muka dolazi, zebnja je stvorena. To se mora naglasiti. Po meni, stvarno religiozna osoba jeste bez vjere. Povjerenja ima, ali ne vjere. To je golema razlika izmeu ova dva pojma. Vjera je intelektualna. Ti je treba, zato je i ima. Ona je tu jer ti bez nje ne moe da ivi. Vjera ti daje potporu za ivjeti. Ona ti daje neki znaaj ma koliko laan. Ona ti daje neki razlog da bi ivio. Kako se kretati, gdje se kretati. Ti si na autoputu, a ne u umi. Vjera ti daje prisnost. Tu su i drugi vjernici kao i ti. Ti posta je dio mnotva, gomile. Tada ti ne mora misliti o sebi. Tada vie nisi odgovoran za svoje bie i za ono to ini. Sada ti prebacuje odgovornost na gomilu. Jedan sami hindus nije nikada tako lo kao hinduka gomila. Jedan in dividualni muhamedanac nije nikada tako lo kao gomila muhamedanaca. to se de ava? Individue nisu loe., ve su gomile jednostavno lude, jer u gomili nitko ne osje-

66 trava raste sama od sebe

a odgovornost. Ti lako moe poiniti ubistvo u gomili jer zna da to ini gomila. Ti si samo val u njoj. Ti nisi odluujui faktor. Tako ti nisi odgovoran. Individualno, sam - ti osjea odgovornost. Osjeat e krivnju ako poini neto. Moja primjedba je da ako grijeh postoji kroz gomilu, nijedna individua nije nikada grijenik. Indivi dua, ako poini neto loe, moe veoma lako biti izvuena vani. Ali gomilu je nemo gue izvui, jer ona nema duu, nema centar. Tada, koga prozvati? U svemu ovome to se u svijetu deava - zlo, snage zla, davo - gomila je u stvari odgovorna. Nacije su avoli, religiozne grupe jesu zle snage. Vjera te ini di jelom vee gomile. Tada je tu osjeaj oduevljenja, poleta. Tada si ti dio neeg veli kog, nacije: Indija, ili Amerika, ili Engleska. Tada li nisi siuno ljudsko bie. Velika energija dolazi i ti se osijea oduevljenim, gordim. Osjea se euforija. Stoga, kad god je zemlja u ratu, ljudi se osijeaju euforinim, ekstatinim. Iznenada njihov ivot ima znaaj - oni postoje za naciju, za religiju, za civilizaciju. Tada oni imaju neki cilj dostii i neko blago zatititi. Tada oni nisu vie obini ljudi, oni imaju veliku misiju. Vjera je most od individualnog ka gomili. Povjerenje je totalno razliito. Povjerenje nije intelektualni koncepi. Povijerenje jeste kvalitet srca, a ne glave. Vjera je most izmeu individue i gomile, dok je povijerenje most izmeu individue i kozmosa. Povijerenje je uvijek u boga. Kada ja kaem Bog", ja ne mislim na ikoje vjerovanje u boga. Kada ja kaem bog, ja jednostavno mislim na cjelinu. Povijerenje je duboko shvatanje da si ti jednostavno dio, nota u velikoj sinfoniji. Upravo mali val u oceanu. Povjerenje znai da ti ima da slijedi cjelinu; kolati sa njom, biti u skladu sa svime. Povijerenje znai: ja nisam ovdje kao jedan ne prijatelj, ja nisam tu da se borim, ja sam tu da uivam priliku koja mi je data. Ja sam tu da budem zahvalan i da slavim. Povjerenje nije u doktrini. Ti ne treba biti hindu, ili muhamedanac, jain, ili sikh. Povijerenje je obaveza izmeu individualnog i cjeline. Povjerenje te ini religioznim -a ne hindu, musliman ili kranim - jednostavno reli gioznim. Povijerenje nema ime. Vjera te ini hinduom, muslimanom, kraninom. Vijera ima ime, milione imena. Tu ima na tisue vjera. Ti moe birati. Povijerenje ima samo jedan kvalitet; kvalitet predaje cjelini, kvalitet kretanja u skladu sa cjeli nom, kvalitet ne siljenja cjeline da te slijedi, ve jednostavno doputanje sebi da se kree sa cjelinom. Povjerenje jeste transformacija. Povjerenje treba biti dostignuto. Vjera je data roenjem. Nitko nije roen u povjerenju, svatko je roen u vjeri. Ti si roen kao hindu, ili jainist, ili budist. Vjera je data od drutva, jer vjera je most izmeu tebe i drutva. Kada drutvo ne bi moglo da ti da vjeru, strah bi bio tu. Ti moe postati buntovnik. Naime, to je sigurno da ako vjera nije data, da e ti posta ti buntovnik. Drutvo to ne eli. Ono ne moe to da dopusti. Drutvo, prije no to ti postane svjestan, daje ti duboku vjeru. U tvoju krv ona ide sa mlijekom tvoje majke. Otrov vjere kola u tvom biu. Vremenom ti postane svjestan to se desilo. Ti nala zi da si ve hindu, ili musliman, ili kranin. Luaka koulja je ve tu. Ti si zatvo ren, zarobljen. Veoma je teko izii iz toga, jer to ide u tvoju nesvjesnost. To postaje sam tvoj temelj.ak ako ti izae iz toga, ak ako ti ide protiv toga, to e ostati u te meljima. Oistiti nesvjesnost je veoma teko. Svjesno ti to ne moe uiniti.

trava raste sama 67

u o sam, desilo se, Mulla Narudin je postao ateist. On je umirao i sve enik je doao. Sveenik ree: Mulla, sada je ovo zadnji trenutak i zadnja prilika. Jo je ostalo neto vremena. Ispovijedaj svoje grijehe, ispovijedaj da si postao lo postajui ateistom. Postani teist i umri vjerujui u boga." Mulla Nasrudin otvori oi i ree: Hvala bogu, ja nisam teist." Iako nisi teist, ti e zahvaliti bogu. Duboko dolje to ostaje u nesvjesnosti, to postaje temelj. to god da si uo u svom djetinjstvu, prije sedme godine, postalo je tvoj temelj. Potreban je veliki napor za iskorijeniti to, meditacija je potre bna. Morat e se kretati natrag i jedino tada e to moi biti izbrisano. Moe ti stvoriti anti - vjeru, ali to nee pomoi. To ne moe pomoi. Ti moe postati teist, moe biti hindu u djetinjstvu, zatim se moe preobratiti u kranstvo. Ali, ti e os tati hindu - tvoje kranstvo biti e obojeno tvojim hinduizmom. Ti moe postati komunist, ali duboko dolje je nesvjesnost i ona e obojati tvoj komunizam. Duboka je meditacija potrebna da oisti nesvjesnost. Povijerenje je totalno razliito. Povijerenje nije u rijeima, u zapisima. Povijerenje je naspram ivota - sama energija koja mie cjelinu. Ti ima povijerenje u to i kola sa time. To te vue dolje u vir, ti ide dolje u vir. Ako te to izvue iz vira, ti izlazi vani. Ti se kree sa tim, ti nema svoj um naspram toga. Ako te to uini tu nim, ti biva tuan. Ako te to uini sretnim, ti postaje sretan. Ti se jednostavno kree sa time, bez svog uma. Iznenada ti dolazi do realizacije da si sada stigao do take gdje blaenstvo biva vjeno. U tvojoj tugi ti e takoer biti blaen, jer tu nema nita od tvog posla. Cjelina to ini a ti se sa njom kree. Srea - O K ! Tuga O K ! Ti si jednostavno O K ! Sve je O K . To je znaaj religi oznog ovjeka. On nema svoj vlastiti u m . Vjera ima veoma jak u m . Pria se da je veliki svetac Tulsidas bio pozvan u hram Krine u Mathuri. On je bio vjernik, vjerovao je u Ram-a. Doao je, ali se nije htio pokloniti jer kip je bio Krina sa flautom na usnama. Kae se da je on rekao Krini: Ja se mogu po kloniti samo R a m i . Zato ako eli da se poklonim ti uzmi R a m i n u violinu, tada u ti seja pokloniti." To je um vjernika. Inae, koja je razlika izmeu Rame i Krine? Koja je razlika izmeu flaute i violine? Pria se nastavlja - kau da se kip izmijenio, postao je kip R a m e . Tada se Tulsidas poklonio veoma sretan. to se to desilo? Moje zapaa nje je da je kip ostao isti, jer kip ne mari, on ne moe reagovati. Kip ne mari da li se ti pokloni ili se ne pokloni. Ali, um vjernika moe stvoriti razne stvari. Tulsidas mora da je projicirao. To je morala biti projekcija, jedna halucinacija. On je morao vidjeti, to je sigurno. On je morao vidjeti, inae se ne bi poklonio. To je sigurno. M o gunost je ta da je to kreacija njegova uma. Kada si ti preispunjen vjerom, ti moe kreirati. Ti moe vidjeti stvari koje nisu tu, a moe i promaiti stvari koje jesu tu. Um koji je ispunjen vjerom jeste um koji moe projicirati bilo to u skladu sa vje rom. Kada ti vidi te stvari, uvijek se sjeti toga!

68 trava raste sama od sebe

Ljudi mi dolaze...Ako netko vjeruje u Krinu i meditira, odmah Krina zapoinje dolaziti. Vizije. Ali Krist mu nikada nee doi. Kranin zapone meditira ti - tad Krina nikada ne uznemirava njegovu meditaciju. Samo Krist dolazi. Musli manu: niti Krist, niti Krina, a Muhamed ne moe doi jer oni nemaju sliku o njemu. Oni ne znaju na ta on lii. Stoga, oni ne mogu projicirati. togod da ti vijeruje ti projicira. Vjera je projekcija. To je nalik na projektor u kinu. Ti vidi neto to nije tu. Projektor je sakriven otraga, ali ti nikada ne gleda projektor, ti gleda ekran. Projektor je iza i cijela igra se zbiva u njemu, ali ti gleda ekran. Cijela se igra zbiva u tvom umu, a um je ispunjen vjerom uvijek nas tavlja projicirati stvari. On vidi stvari koje nisu tu. To je problem. Um koji vjeruje uvijek je ranjiv, i uvijek dopusti jednu mogunost da bude iskoriavan od varalica, a varalice su svugdje unaokolo. Sav put je ispunjen pljakaima jer ne postoji nikakva mapa. Kretati se u religiji jeste kretati se u nesigurno i nezacrtano. Pljakai lako mogu izrasti ovdje. Oni te mogu ekati. Oni i ekaju. Ponekad, ako te osoba i ne obmanjuje, ti eli biti obmanut. Tada e ti obmanut. Nitko te ne moe obmanu ti ako ti, duboko u sebi, nisi spreman da bude obmanut. Ba prije nekoliko dana, doe mi ovjek i ree: Baba me obmanuo". A on je veliki yogin. Ja ga upitah: Stoje uinio?" Ovaj ree" On moe uiniti zlato iz svakog metala. On mi je to pokazao i vidio sam da se to desilo pred mojim oima. Tada je rekao da mogu donijeti svo moje zlato, te da e ga on udesetorostruiti. Ja sam sakupio svo moje blago, a on je jednostavno pobijegao sa njim. On me obmanuo." Svatko e pomisliti da gaje taj obmanuo. Alija rekoh ovijeku: To je tvoja pohlepa koja te je obmanula. Ne prebacuj odgovornost na nikoga. Ti si jednos tavno glup. Pohlepa je glupa. Ti eli da tvoje blago postane desetostruko. Um te obmanuo. Druga je osoba jednostavno iskoristila priliku. On je samo vjeta osoba. To je sve. Stvarni problem si ti. Da te ovaj nije obmanuo, uinio bi to netko drugi." Stoga, nije pitanje tko obmanjuje. Moje zapaanje je to da ako te netako obmane, to pokazuje neku sklonost u tebi da bude obmanut.Ako ti netko neto lae, ako ti netko moe lagati, tojx)kazuje da ti ima neki afinitet sa lanima, ovjek o istine ne moe biti obmanut.Covjek koji ivi u istini ne moe da postane rtva la i. Samo la moe biti obmanula drugom lai. Drugaije, nema te mogunosti.Ima ovdje na muilione ljudi koji su spremni da budu obmanuti, koji jednostavno ekaju nekoga da doe i da ih obmane: zbog njihove vjere, zbog njihovih nastranih elja, zbog njihovih pouda.Zapamti dobro, pohlepa je pohlepa, bilo da ona materijalna ili spiritualna. Nema razlike. Pohlepa u materijalnom svijetu ili pohlepa u spiritualnom svijetu, ne ini razliku.Njen kvalitet ostaje isti.Ti eli nekog da povea desetostruko tvoje blago, tvoje zlatno - to je pohlepa. Zatim, netko kae:Ja u te uiniti prosvijetiljenim"-ti odmah padne. To je takoer pohlepa. Ja ti kaem - mogue je udeseto struiti- zlato, veoma je lako, ali skoro nemogue je bilo koju drugu osobu prosvijetilitLTo nije igra. Put je naporan. U stvari, nitko te nikada ne prosvijetli, sam posta je prosvijetljen,. Drugi moe biti katalizator, to je najvie to moe. Nita vie od to ga ne moe da uini. Naime, sve se deava u tebi. Prisustvo dugih osoba moe pomo i, to je sve. A k o si ti stvarno iskren, onaj koji ti moe pomoi, taj e te potraiti.

trava raste sama 69

A k o si stvarno neiskren, ti e traiti onog koji moe da teti. To je razlika. Kada uenik trai Majstora, to je skoro uvijek neto pogreno. Kad Majstor trai uenika samo se tad neto autentino deava. Kad ti moe traiti Majstora? Sve to ti moe da misli, biti e tvoj um, jer si kompletna neznalica. Ti si mjesear. Ti e traiti nekog ko je prikladan tebi. Ti e biti kriterij. Tad e ti otii i traiti nekogog ko ini uda. Ti moe otii traiti Satxa Sai Babu, jer to e biti duboko ispunjenje tvoje pohlepe. Vidjet e: Tu je ovjek. Ako on moe stvoriti stvari iz zraka, tad on moe da uini bilo to. Sad je tvoja pohlepa projicirana. Sad se duboki afinitet desi momentalno. Zato e vidjeti na tisue oko Satxa Sai Babe. Da Buda postoji, li ne bi vidio lakvomnolvo, jer tu nema afiniteta. Satxa Sai Baba ima jednu privlanost duboko u tebi. Tvoja je udnja projicirana. Sada ti zna da je to pravi ovjek za tebe. Ali ti si pogrean. Kako ti mo e da odlui tko je pravi ovijek za tebe? Ti stvara svoje obmanjivae, ti im daje priliku. Ti sljedi magove, a ne Majstore. Ako ti stvarno eli traiti Majstora, makni pohlepu i makni svoje vjere. Idi Majstoru sasvim nag u umu, bez vjere: kao da si stablo u jesen bez lia. Nago, stojei naspram neba. Idi i trai majstora sa nagim umom, bez lia, bez vjere. Si^io tad, jedino tad, ja ti kaem.ti e biti sposoban da vidi bez projekcije. Jedino tada neto e prodrijeti u tvoj ivot odozgo. Tada te nitko ne moe obmanuti. Zato ne budi uznemiren i ne osuuj obmanjivae. Oni ispunjavaju potrebu. Poto ih ti treba, oni su tu. Nita ne postoji bez nekog razloga. Ljudi postoje svude oko tebe, jer ti ih treba. Lopovi postoje, pljakai postoje, izrabljivai postoje, obmanjivai postoje, jer ih ti treba. Ti ne bi bio nigdje kad bi svi oni nestali. Ti bi jednostavno bio nespo soban da ivi svoj ivot da oni nisu bili tu. Ova je pria prekrasna i mora bili duboko shvaena. Bio je monah koji je sebe nazivao Majstor tiine. Dok, u zbilji, on je bio varalica i nije ima razumijevanje." Ti se moe pretvarati, a u religiji moe se pretvarati vie no bilo gdje, jer ljudi su lukavi sa svojim svijtovnim putevima. Ali su sasvim nevini to se religije tie. Ti moe biti vjet da zna to se deava na trnici. Tu si ti ivio. Ti zna sve tri kove i sve naine. Sve si sam to inio. Ti si mudar to se svijeta tie.Ali, kada se li kree u svijetu manastira, iz trnice u manastira, to je velika razlika. U manastiru ti si sasvim nevin, nalik na dijete. Moe biti veoma star, 60 ili 70 godina, ali u manas tiru, u hramu, ti si nalik na dijete. Ovdje ti nisi ivio, ali iste stvari tu takoer postoje. Ponovo je to trnica. Kad je Isus uao u jeruzalemski hram, on je uao gnjevan i poeo je udarati ljude. Mnogi su trgovci uli u hram, mnogi lihvari. On je preokrenuo njihove tezge. Rekao je:Vt ste od mog boijeg hrama napravili trnicu. Izaite!" To je stvarno neto. Jedan sam ovjek, a sva gomila trgovaca pobjee. Istina ima svoju vlasitu snagu. Kada je neto istinito, ti odmah postane slab, jer ti si laov i odmah shvati - to je ispravno. Ovi se trgovci nisu mogli oduprijeti. Ovi su lihvarti mogli ubiti Isusa. Bio je sam, a njih je bilo mnogo. Ali zbog istine oni jednos tavno pobjegoe vani. Samo kad su ve bili vani zapoeli su planirati to da uine sa ovim ovjekom. To je bio njihov plan koji je na kraju razapeo Isusa.

70 trava raste sama od sebe

U manastirima, u hramovima, u aramima, postoji drugi svijet. Ti mo e poznavati njihov zakon, njihova pravila igre. Ti tu moe biti obmanut veoma la ko. Obmanjivaa ima mnogojer obmanut je veoma lako. Moj osjeaj je taj: dve vrste ljudi se kreu ka religiji. Prva je: ovjek koji je ivio u svijetu. ivio ga je skorz naskroz i doao do shvatanja da je tio uzaludno, beskorisno rasipanje vremena. To je nalik na san, i to ne tako lijep san ve mora. To je prva vrsta: iskrena, autoentina koja je proivljela naskorz svijet i nala ga uzaludim, pustinjom bez oaze, te se okrenula. Buda je obiavao pitati svoje sljedbenike:Da li si se stvartno sasvim okrenuo ili eli imati malo svog uma koji gleda una trag, dio tebe koji uvijek gleda unatrag?" To je prva vrsta koja je uvijek ispravna, koja je ivjela u svijetu i nala ga kao frustraciju. Zato su se oni okrenuli religiji.Zatim, tu je druga vrsta koja je sasvim suprotna. Prva vrsta broji 1%, druga 99%. Ti ljudi su veoma privueni religijom. To je vrsta koja nije mogla uspjeti u svijetu, koja nije mogla uspjeti u svojim ambicijama, koja nije mogla postati vana. Oni su eljeli postati ministri, predsjednici, ali nisu mogli. Oni jednostavno nisu uinjeni vrstim da se tu bore. To su ljudi koji su htjeli postati Rokfeleri,Fordovi, ali nisu mogli jer je suprnmitvo bilo tako veliko, a oni nisu sainjeni od tako vrstog materijala. Oni su promaili, jer ivot je borba, a oni su jednostavno inferiorni. Oni nemaju toliko intelegencije, niti takvu vrstu snage za boriti se i ispuniti svoje ambicije. Ti se ljudi takoer okrenu religiji. Oni su veliki obmanjivai. Oni e postati problem za religiju i za ljude koji trae religiju. Oni e biti obmanjivai svugdje u hramu. Oni e od hra ma napraviti trgovinu jer njihove elje tu jo vrebaju. Oni su se okrenuli ka religi kao politiari. Naravno, politiari koji su promaili u politici. Idi po svijetu svugdje oko gurua i nai e politiare koji su promaili. EX-ministre e uvijek nei kako dolaze ka istom guruu. Ljudi koji su htjeli previe u svijetu a nisu mogli imati. Konkurencija je prevelika. Ti se moe pretvarati, lako moe povjerovati da si tu superiorno bie. Tu nema konkurencije. Ti moe jednostavno rei: Ja sam se prosvijetlio", a nitko ne moe negirati to, nitko ne moe pobijediti to. Jednostavno ne postoji kriterij za suditi to. Uvijek moe nai ljude, glupe ljude, da te sijede. ak i Muktanand moe imati sljedbenike. Jednom sam proao Muktanandinim aramom da vidim to se ta mo deava. Nikad nisam vidio tako obuenog ovjeka da postane tako veliki voda to likih osoba. Bez potencijala, bez dostignua, bez uvida - ako ga ti vidi na ulici, Ji ne e prepoznati da je tu neto. Sasvim jednostavno, obino. Ne obino u smislu enaupravo obino. Ali ak i on moe nai sljedbenike. U svijetu milioni glupih postoje i uvijek su spremni da vjeruju. Uvijek spremni. Spremni su da padnu u neiju zamku. Naime, ponekad tu i nema zamke, ali oni padnu, jer ele vjerovati da se net o desilo. ovjek je tako imaginativan, te zbog njegove imaginacije zapoinje vjerovati da se neto desilo. Doao mi je jedan i rekao: Ja imam neku bol u kimi". Tad, ako ja ka em da je to jednostavno bol, idi doktoru, on je jerdnostavno ode od mene i vie se nee vratiti. Radi toga on nije doao. On je doao zbog jedne potvrde. Ako ja ka em: Da, tvoja kundalini se die!", on e biti sretan. Ovi glupai e uvjek nai svoje Muktanande. Ne samo obini ljudi, ponekad veoma intelegentni ljudi dolaze. Ne davno, doao je jedan filmski producent - veoma poznato ime u Indiji. Njegov eer

trava raste sama 71

u krvi je preao svaki limit, on je trebao biti ve mrtav.On je pijanica velika izjelica, opsjednut je jelom. Ali on i dalje nastavlja da jede slatko i da pije alkohol. Sada,, zbog prevelikog eera u krvi cijelo njegovo tijelo drhti. Cijelo je njegovo tijelo bole sno, svaka njegova elija je bolesna i iznutra je duboko drhtanje^On je tu sjedio, dok sam je priao drugima, i drhtao. Tad me upitao :to ti misli? Stoje to da li se kun dalini die?" to uiniti sa tim ljudima? To su rtve. Oni su uesnici u stvaranju obmanjivaa. Oni su takoer polukrivci. Ja znam da taj ovjek takoer pripada Muktanandionoj grupi. Sad meni nie problem, to uiniti? Ako kaem:Da, to se kundalini die i to je tvoj poslednji ivot. Ubrzo za koji dan, ti e se prosvijetiliti," on e se pokloniti, dodirnuti mi stopala i otii sretan. On e ii nakolo i govoriti o meni da je to pravi, najvei Majstor kojeg je on upoznao. To je dobar posaojednostavan. Ali tad ga ja obmanjujem, i ne samo obmanjujem ve i ubijam. Ja sam ubica jer ja znam da on umire od dijabetisa, da je dijabetis otiao preko svakog limita. A k o je kaem:To je kundalini i prosvijetljenje dolazi.To je nalik na samadi, zato ti drgti. To se bog sputa na tebe." lli:Ti se die ka bogu", ili Boasnstvo silazi na tebe" on e biti sretan. Svatko je sretan, tu nema problema. On e raditi za mene, i dok ne umre on e nastaviti priati o meni. Ali, u trenutku kad kaem:To nema nita sa prosvijetljenjem. To je je dnostavno previe eera u krvi. Cijelo tvoje tijelo je groznica, ne gubi vrijeme, idi doktoru i posluaj ga", ja mogu odmah vidjeti promjenu na njegovom licu. On se izmijeni - taj ovjek nije uope Majstor. Kako on moe biti Majstor i prosvijtljen kad ne moe da shvati tako jednostavan fenomen koji mi se desio. To se nedavno desilo. ovjek, veoma poznat na zapadu, Franklin Jones, bio je uenik Muktanande. Kad je njegova kundalini ustala, Muktananda je potvrdio:Ti si postao siddha." Ne samo da je odobrio, on je i izdao pismenu potvrdu. Jednostavno, ja ne mogu vjerovati koja je glupost nastavlja potvrda da si postao soddha, prosvijetljen. Stoga, naravno, taj je ovje postao siddha i proimijenio svoje ime.Bio je Franlin Jones, a sada je Burba Free John, i ima puno svojih sljedbenika. Sad ne valja dolazi, jer on je postao prosvijetljeniji od Muktanandina oekivanja. Postao je svoj guru. Sad on eli - ponovo je doao prije neki mjesec - sad on eli drugu potvrdu. On sada eli da kae:,, Za mene nema nikakve potrebe za ika kvim Majstorom, jer ja sam Majstor. Moja karma je sa tobom, Muktanandom, ispsunjena.Zato, daj mi potvrdu da sam apsulutno slobodan. Sad je Muktananda oklijevao-to je otilo predaleko, zato je negirao. On nije htio da izda drugu potvrdu. Ali, ta je stvar otila predaleko. Ovaj se vratio kui i napisao knjigu, i kae:Naravno, Muktananda mije pomogao malo na putu, ali on nije prosvijetljen. Ja prekidam sve veze sa njim. On je obian ovjek." Tako se to deava. On je bio prosvijetljen jer je izdao potvrdu, on je tad bio najvei majstor na svijetu. Sad on to vie nije. On je je dan obian ovjek. Ja prekidam sve odnose sa njim." Te se stvari nastavljaju. Za pamti to, jer moe postati dio u takvoj igri. Nikad ne vjeruj previe sebi. Ostani pa ljiv. Kad ti doe k m e n i j a u tono rei to se deava. Mnogi su otili od mene jer ja neu podravati njihove egoe. Ja neu ispunjavati njihove elje. Ja im neu rei

72 trava raste sama od sebe

ono to oni ele uti. Jednom kad odu, oni su protiv mene. To su zamke, ne da ih sa mo obmannjivai stvaraju, ve im i ti to pomae stvarati. Ne budi uesnik u takvoj obmani. Budi veoma, veoma paljiv. Taj monah koji je bio varalica i nije imao pravo shvatanje, sebe je nazi vao Majstor tiine". To je predivno, jer ako neto izree tad moe biti uhvaen. To je jednostavno predivno ostati tih. Tad te nitko ne moe uhvatiti. Kau da je to dobro za dvije vrste ljudi da budu tihi. Veoma, veoma mudar ovjek je tih jer, ono to on zna ne moe biti izreeno. Zatim, veoma, veoma glupi ljudi ako oni nisu tihi biti e uhvaeni. Stoga, taj ovjek koji je bio varalica, obiavao je sebe zvati Majstor tiine". On nije htio da izusti ni jednu rije. Ali,ako ti ne izusti rije, ti ne moe prodati nita. Ako je prodava tih, kako e on prodati robu? Stoga je razradio plan. Za prodati svoj tobonji Zen, on je imao dva elokventa monaha da od govaraju za njega. Ali, kako ukazuje njegov nerazujljivi tihi Zen on sam nije nikada izustio rije. Jednog dana, dok su ta dva monaha bila odsutna, hodaoasnik dode k njemu i upita: Majstore, staje Buda". To je jedno od pitanja Zena. To znai - to je dharma, to je religija? To znai-to je paljivost? To znai - to je jedno prubueno bie? To je jedno od najtemeljnijih pitanja Zena - stoje Buda? Stoje prosvijtljeno stanje bia koje mi zo vemo Buda? Ne znajui to da uini, ili kako da odgovori, on tuno pogleda oko se be u svim smjerovima zbog svojih osdutnih govornika. Hodoasnik, izgledno zado voljan i sretan, zahvali se Majstoru i ode. Na putu hodoasnik sretne dva monaha kako se vraaju. On im razdrgano zapoe govoriti kako je prosvijtljen taj Majstor tiine". On je projicirao, naravno. On mora da je uo da onaj koji zna ostaje tih. On je to morao proitati u zapisima gdje je to reeno milion puta, da jedan koji zna nikada ne kae. Jedan koji kae, on jo nije upoznao. Ali to su veoma paradoksalne stvari. Lao Tzu kae na samom poetku Tao te shiga da se istina ne moe izrei. Ono to se moe izrei nije isitna. Ali L a o Ce je izrekao to! Stoga to pomisliti o to me? Je li to istina ili nije? To izreena misao, ona biva izreena. Sad e ti biti u veli koj nevolji. Leo Ce kae da istina ne moe biti izreena, ali toliko je izreeno. Zato, da li je to istina ili nije? Ako to nije istina, to da istina znai kae da istina ne moe biti izreena. A k o je to istina ak i to ne moe biti izreeno. Religija je puna paradoksa i to je problem. Taj ovjek mora da je uo mnoge Zen Majstore kako kau da se istina ne moe izrei. To je tono - istina se ne moe izrei. Ali, toliko se moe rei. Puno stvari se moe rei. Milion stvari se moe rei. Mnoge stvari mogu biti ukazane, a ono to se moe izrei moe se na kra ju ukazati. Cijeli smisao je samo taj - istina je vea od rijei. Ona je vea i od tiine, takoer. Istina je tako prostrana da ne moe biti siljena u kalupe rijei. Ona ne moe biti siljena niti u tiinu. U stvari, tiina postoji u istini, a rije, takoer, postoji u tii ni. Istina je samo nebo, sam prostor.

trava raste sama 73

Taj Majstor je izveo trik, mislei da istina ne moe biti izreena. Najbo lji nain je ostati tih. Ali tada nitko nee biti privuen k tebi. Zato je on imao dva monaha da priaju za njega. To je dobar aranman, jer ako oni neto krivo kau,on nije odgovoran za to. A k o oni kau neto ispravno - jo bolje. Ali jednog je dana on bio uhvaen. Ti moe neko vrijeme obmanjivati ljude, ali ih ne moe obmanjivati zauvjek. Jednog dana, negdje, biti e uhvaen. Ti ne moe sainiti jedan aranman lai koji se zauvjek moe nastaviti. Istina e izbiti. 99% vremena ti moe uspijevati, ali 1% ti e pasti. Taj jedan posto e povui sav uspijeh u promaaj. To e unititi cijelu stvar. Jednog dana doao hodoasnik i upita:to je Buda" Majstor tuno pogleda okolo sebe u svim smjerovima za svojim govornicima." To je bila istina - on nije imao odgovor. Pogledavi u svim smjerovima, on je gledao za neim drugim a ne za istinom, ne za Budom, ne da bi gestom neto ukazao. Ali hodoasnik pomisli da je ovaj stvarno Zen Majstor, veliki Majstor. On nije htio da izusti rije, ah je ukazao da ti pogleda u svaku dimenziju, u svakom smjeru, iako Budu nee nai, jer Buda je iznutra. Ti moe traiti ali nee nai jer on je samo traga. To je bila projekcija. To je ono to ti moe lako da uini.Tako su ljudi obmanuti - oni imaju svoju vlast, te umove i vjere, i koncepte, i teritoriju. Dode ovjek. On doe sa kuferom. Ja ne znam to on ima u njemu. On dirne moje stopla, a torba mu je u ruci, tako i torba dodirne moja stopala. Ja mislim a je to sluajno. Ali ovjek ima bocu vode unutar kofer i to nije sluajno. On eli da moja tipala dodirnu bocu. Ja sam bio sasvim ne svjestan loga io on ini. Zatim nakon nekoliko dana, ovaj doe i zahvali se. Bio je veoma, veoma zahvalan. On ree:Ti si izljeio moju bolest!" Ja upitah:Koju bolest?Ja ne znam tvoju bolest". On ree: Ja imam ozbiljnu glavobolju puno godina. Neku vrstu migrene. Vodu koju sam donio proli put si dodirnuo svojom stopalom". Ja rekofr.Ja je nisam dodirnuo svojim stopalima". On ree:Ma koji da je sluaj, ti si dodirnuo bocu a ja sam pio nekoliko dana iz nje. Glavobolja je sasvim nestala". Sada,to uiniti? Ako ja kaem da je to njegova vlastita magija, da je to to on uinio, da je to auto-hipnoza, tad je tu mogunost da se glavobolja vrati, jer ti ne moe vjerovati sebi. Ti uvjek vjeruje nekom. Ti ne moe vjerovali sebi. Ali ako ti ne moe da vjeruje sebi kako onda da vjeruje u bilo koga? Ali to se nastavlja. Iznutra se ti osjea impotentnim. Ti ne moe vjerovati sebi. Ti trai nekoga.Putem vjerovanja u nekog, tvoja vlastita magija, tvoja auto-hipnoza zapoinje funkcionirati. Taj je ovjek bio izlijeen. K a o prvo, njegova glavobolja mora da je stvorena od nje ga samog, jer stvarna glavobolja ne moe biti izljeena na takav nain. Samo je lana glavobolja, psiholoka. K a o prvo, glavobolja je bila hipnoza: kao drugo, on ju je izli jeio. Ali taj ovjek je opasan jer: ako ti moe stvoriti glavobolju, ti takoer moe stvoriti rak. Projicirajui stvar... Jednom je jedan ovjek bio smanom. Mi smo spavali u istoj sobi. To kom noi ja sam morao otii u toalet, a ovaj je bio veoma pospan. Bio je jo polubudan. On pogleda u moj krevet, a mene nije bilo u njemu. Zatim, na tren mora da je on zaspao. Kad sam se vratio, on je ponovo pogledao. Ja sam bio tu! On je pomislio da sam ja na kratko vrijeme nestao. On skoi iz kreveta. Zagledavi me ree:Reci mi, ti si uinio udo. Reci mi kako si to uinio?Sad te ja nikad neu napustiti, ti si pravi Majstor!" Ja mu rekoh:To je O K . Ti me nee napustiti, ali daj mi takoer

74 trava raste sama od sebe

priliku da kaem da li ja elim da ti bude sa m n o m . Jer, ti si jednostavno glup." Ali ovaj ree: Ne, ne, nastoj pobjei. Ja te neu pustiti. Ja sam vidio udo.To sam e kao. Ja u odabrati Majstora koji moe nestati. Ti si to uinio, ja sam to svojim oi ma vidio." Um je veoma supstilana igra. Ti moe uti stvari koje ja nisam rekao, ti moe ii kroz stvari koje ja nisam uinio. Ti moe obmanuti sebe. Zato nije neop hodno da netko obmane tebe. Ti moe obamanuti sebe. Ti si samo samoobmanjiva. ovjek vidjevi da tihi Majstor gleda tuno oko sebe pomisli da je to pravi ovjek, veliki prosvijetljeni ovjek. Vjerujui da Buda ne moe biti naen nig dje, stoga zadovoljan, on zahvali Majstoru i nastavi svojim putem. Na putu hodoasnik sretne onu dvojicu monaha kako se vraaju. On za poe da im pria kako je jedan prosvijetljen, taj Majstor tiine". On ree :Ja sam ga pitao stoje buda, a on je odmah okrenuo svoje lice na istok i na zapad, stavivi do znanja da ljudska bia uvije gledaju na Budu tu i tamo, ovdje i ondje. Ali stvarno Bu da ne moe da se nae u kojem pravcu. Oh, to znai jedan prosvijetljeni Majstor, i kako je duboko njegovo uenje." Kad su se ova dvojica vratila, Majstor tiine im odbrusi:Gdje ste svo to vrijeme?Sve to vrijeme bio sam nasmrt i gotovo uniten radi jednog radoznalog ho doasnika." Zapamti dobro ovu priu, jer je to moe biti tvoja pria. To ne mora biti na takav nain, ona ne mora postati tvoja pria. Ja priam ove storiju da bih te uinio svjesnim neke stvari. Volim te stvari, jer one jednostavno ukljuuju tako di rektno i odmah neke fenomene koji su mogui za svakog hodoasnika da ih susretne na putu. Kako ih izbjei tako da ne bude obmanut? Nita se ne moe uiniti nas pram obmanjivaa. to moe da uini? Oni su tu i cjelina ih takoer doputa. Toli ko je dobro u toj mjeri. Ne moe uiniti nita naspram obmanjivaa. Zato nemoj bi ti zabrinut. Pusti da budu svoji. Ali ti moe uiniti neto naspram sebe. U tom je bit. Ja ne elim da ti postane revolucionar, da ide hvatati Babe. Ne! Pusti ih! Ja ti ne kaem da postane revolucionar ve da postane vie svjesnim tako da se te stvari ne dese tebi. To je sve. Babe e nastaviti, uvjek i zauvjek, jer budale su tu. ' One ih trebaju. One zadovoljavaju zasebnu potrebu. Zato, to treba uiniti? Ti moe uiniti samo jednu stvar. Ti makni po trebu koju je u tebi. Ne projiciraj! Ne dopusti vjerama da se smjeste u tvoj um. Ois ti um svaki dan, kao to isti kuu. Praina se sakuplja cijeli dan. Naveer ti moe daje oisti. Ujutro ponovo. Navee ti nisi uinio nita, ali ak i nou praina se slegne.Zato ujutro ti ponovo isti. Neprestalno isti svoj um od vjere, koncepta, teorija, ideja, idologija, filozofija, doktrina, zapisa. Ti jednostavno oisti svoj um od verbal nih brbkjarija i nastoj gledati na realanosta bez ikakvog uma. Samo gledaj, isto gle danje, budi nag. Tilopa kae:Zuri nag i mahamudra e biti tvoja". Ti e dositi najvie prosvjetljenje koje je mogue za ljudsku svijest. Zuri nag. Pusti da oi budu iste od svih koncepata. Tad e realnost da ti se otkrije, jer je ti nee iskriviti, i ne e projicirati, i nee staviti nita u nju.

trava raste sama 75

to taj hodoasnik moe da uini? On ima neke ideje i on stavlja te ide je u gest Majstora koji je gledao unaokolo za govornicima. U toj situaciji on stavlja svoje ideje. On je morao proitati negdje da se bude ne moe nai u nikojem pravcu. To je projicirano. Ne budi projektor, ne budi jedan aktivan um. Pusti da tvoj um bu de sasvim pasivan, prijemljiv. Ne unosi nita iz uma u realnost, jer inae e je iskri viti. Jednostavno dopusti realnosti da ue u um. Budi pasivan posmatra, pasivan svjedok. Zatim, koji god da je sluaj, ti e znati. Tad,ono stoje bit, biti e otkriveno. Samo te to moe voditi ka zrelosti, ka rastu i do krajnjeg cvjetanja. Makni um ako eli znati realnost. Stavi po strani um ako eli penetrirati u istinu. Istina je uvjek tu, ali tvoj um stoji upravo u sredinu. Stavi um po strani. Uini prozor i gledaj sve. Sama misterija ivota postaje otkrivena pred tobom Sa u m o m nitko nije bio sposo ban da upozna istinu. Bez uma svatko moe upoznati istinu, jer um je barijera. Um mora prestati da bi istina bila. Ti nema nita drugo sem uma. Zato je to teko, ve oma, veoma teko staviti ga po strani.Naporno! Ali to se desi ako ti nastavi trenira ti. Na poetku samo nekoliko sekundi uvida e biti dovoljno. Ali ak i to e ti dati novu dimenziju. Za sekundu um stane iznenada, kao da je svjetlost tu. Cijeli svijet uma nestane, a svijet realnog je otkriven. To osvjetljenje e ti se desiti, i tad, malo po malo, ti e se uhodati u stanje ne-uma. Tada tu nema potrebe za svijetlom. Sunce je niknulo, diglo se. Sada je jutro, sva je tama nestala. Religiozna osobno je osoba neuma, ne-vjere. Religiozna osoba je osoba ne-uma, ne-vjere. Religiozna osoba je oso ba istine.

trava raste sama 77

BUENJE

Tokom tri godine ozbiljnog treninga pod vodstvom Majstora Gizana.Koshu je bio nesposoban da zadobije atori. Na poetku specijalnih sedmodenvnih desciplina, on pomisli da je nje gova ansa na kraju dola. On se uspinjao na hramovski toranj. Idui gore pomisLi:Ili u ostvariti svoj san, ili e nai moje tijelo mrtvo pod osvim tornjem." On je bio bez hrane i sna, drei se gore konstatnom za-zenu esto naruui:Koja je moja karma da uprkos svih tih napora ja ne mogu dohvatiti put?"Na kraju on prizna poraz, i determinirajui kraj svemu, ode do ograde i lagano prebaci noge preko nje. U tom trenu, on je doivio jedno buenje. Preplavljen radou, on se obrui stapenicama do Ginizove sobe. Prije no to je imao ansu da ita kae, Majstor viknu:Bravo-na kraju ima svoj dan". ovjek je jedina ivotinja koja moe misliti, pokuati ili uiniti samoubistvo. Samoubistvo je veoma specijalno. To je ljudsko. ivotinje ive, umiru, ali ne mogu izvriti samoubistvo. One ive, ali tu nema nikakvog problema. ivot ne moe stvoriti nika kvu zebnju. ivot za njih nije nikakva muka-one ga jednostavno ive. Kako jednos tavno ive, tako jednostavno i umru. ivotinje nemaju nikakvu svijesnot o smrti. Na ime, one nisu svjesne ni ivota ni smrti. Zato pitanje samo ubistva ne moe da nikne. One nisu uope svjesne. One ive u najudubljem snu nesvjesnog. Samo ovjek moe izvriti samoubistvo. To znai da samo ovjek moe uiniti neto naspram ivota i smrti. To znai da samo ovjek moe stajati naspram ivota. Mogunost je tu, jer ovjek je svjestan. Ali, zapamti, problem ivota, zebnje, napetost, muke ili krajnja odluka za poiniti samoubistvo, ne moe proizii iz svjesnosti. To dolazi iz fragmen tarne svjesnosti. To se treba duboko shvatiti. Buda je takoer svjestan, ali on ne mo e poiniti samoubistvo. On ne moe ni da pomisli to. Za Budu samoubistvo ne mo e postojati. Ali on je takoer svjestan. Sa totalnom svjesnou nema problema, kao ni sa tatalnom nesvjesnou to nema problema. Naime, biti totalan na bilo koji na in znai biti preko problema. ovjek je fragmentrano svjestan, dio njega je postao svjestan. To stvara cijeli problem. Ostatak, veliki dio njega je postao nesvjestan. ovjek je postao dvoje. Jedan je dio svijestan, cijeli ostatak je nesvjestan. Diskontinuitet se desio u ovjeku. On nije jedna cijelina. On nije jedan komad. On je dvostruk. Dualnost je ula. On je

78 trava raste sama od sebe

nalik na jedan ledenjak koji plovi oceanom Jedna desetina je iz\ an vode, devet dese tina skriveno je ispod. Isti odnos je sa ljudskom svjesnou i nesvijcsnou. 1/10 svijesnosti je postala svijesno, 9/10 svjesnosti je jo nesvjesno. Samo jc vrh svjestan. Cijelo bie ostaje duboko ispod u tami. Naravno, tu ima problema, jer konflikt je niknuo u biu. Ti si postao dvoje, a svjesni dio je tako mali da je gotovo impotentan. On moe da pria, veoma je artikularan. On moe priati, ali kada dode momenat za uiniti neto, nesvjesnot je ta koja je potrebna, jer nesvjesnost ima energiju za uiniti to. Ti moe odluiti da nee ponovo bili gnjevan, aii ta odluka dolazi iz impotetnog dijela uma, dijela koji je svijestan, koji moe vidjeti da je gnjev uzaludan, tetan, otrovan, koji moe da vidi cijelu situaciju i odluiti. Ali, odluka ne ma moi iza sebe, jer sva mo pripada cjelini koje je jo nesvjesna. Svjesni dio odlu uje:Ja neu biti ponovo gnjevan", -i to samo dok situacija ponovo ne nikne. Kad situacija nikne, svjesnost je gurnuta po strani, a nesvjesnot prevlada. Nesvjesno je vi talno , snanije, ima energiju, i iznenada ti se nadjaan. Svjesnost moe pokuati jo malo, ali to je uzalud-protiv nije ona je nita. Kada nesvijsno dode i prevlada situaci ju, ti si zaposijednut, ti vie nisi svoj onako kako ti zna. Tvoj je ego izbaen iz cen tra. Sve tvoje odluke preuzetie od tvoje svojesnosti jednostavno su beznaajne. Ne svjesnost je ta koja ini. Ponovo, kad je situacija prola, nesvijesno se povue a svje sno se vraa na tron. Svjesno dolazi na tron jedino kad nesvjesno nije tu. To lii na slugu. Kad car nije tu, sluga sjedne na tron i nareuje. Narav no, nikog nema tu da slua, on je sam. Kad car dode, sluga jednostavno napusti tron i slua cara. Vei dio tebe uvijek ostaje car, a manji dio ostaje nalik na slugu. Tad puno konflikta nie, jer dio koji odluuje ne moe djestvovati, a dio koji dejstvuje ne moe odluivati. Dio koji vidi stvari moe o tome da razmilja, ali nema energiju, a dio koji ne moe da vidi, kompletno je slijep, ima svu energiju. Kod ivotinja nema dva dijela. Postoji samo nesvjesno i bez razmiljanja ono dejstvuje. Tu nema problema, jer tu nema unutarnjeg konflikta. U Budi, tako er, isto se deava iz drugog ugla. Cjelina je postala svjesna. To znai prosvijetljenja, satorija, samadija. Ti si prvo postao jedan, nalik na ivotinju-jedan komad. Tada togod da Buda odlui, to se odmah desi jer nema nikog tko je protiv toga, nikog ne svjesnog toga. Tu nema nikog drugog u kui. Buda ivi sam u kui, zato Buda ne tre ba borbu. On vidi situaciju, on odluuje i dejstvuje. Naime, odluka i dejstvo nisu dvoje u Budi-odluka je dejstvo. On jednostavno vidi daje gnjev uzaludan i gnjev nes taje. Tu nema napora za nadvladati, nadsiliti ga. Buda ostaje oputen i prirodan.On to moe srediti. Ti ne moe dopustili da bude oputen i pirodan jer u trenu kad si ti oputen i prirodan, nesvjesno ulazi. Ti mora nastaviti da kontrolira sebe, a to se vie kontrolie, tim vie postaje umjetan. Civilizirano ljudsko bie je plastian cvijet. On nema vitalnost,energiju a kad tu nema energije tad nema uivanja. Jedan od najveih engleskih pjesnika William Blake ime predivne rijei za lo.lma veoma duboko uvid. On kae:Energija je uivanje". Tu nema drugog uivanja. Samo energija, sama vitr.inost bia jeste uiva nja, blaenstvo. Samo je impotencija mizerija. Slabost je mizerija, a dualnost stvar impotencije.

trava raste sama 79

Koliko god mala energija da je ostavljana sa tobom. Ti si podijeljen udvoje. Tad to takoer nastavlja da se rasipa u unutarnji konflikt. Ti se neprestano bori iznutra, neoprestano potiskuje neto, neprestano nastoji da sili neto drugo. Gnjev dolazi, a ti eli da nisi gnjev. Pohlepa dolazi, a ti eli biti neposesivan. Nasi lje do!azi,a ti eli biti nenasilan. Tu je okrutnost, a ti eli biti samiiosan. Tu ima previe smetnje, a ti eli biti vedar, tih. Neto se deava iznutra, a ti nastavlja nematali neto drugo. Nepreslala borba rasipa ostatak energije. To nastavlja da bude tako dok ti ne postane jedno. Ima dva naina za postati jedan: bilo vratiti se nazad ka ivotinji ili uzdi i se do Bude. Naravno, pasti je lake. Napor nee biti potreban. Ti moe jednos tavno kliznuti dolje, nazad. To je nizbrdica bez zapreke. Kretati se, ii na gore je te ko. Zato milioni odaberu nizbrdicu. Stoje nizbrdica. to se to tie svjesnosti? Dro ga, alkohol, seks su nizbrdica. U dubokom seksualnom inu ti postaje ivotinja, ti vie nisi ljudsko. Interval je premoten. U dubokom seksualnom orgazmu dvojnost nestaje. Kontrola nije vie tu. U dubokom seksualnom inu tvoje bie zapoinje funkcionirati kao cje lina. Um nije vie tu, ego nije vie, jer seksualni in nije volontaran. Tvoja vc^ja je nepotreban, on se ne zahtijeva. Ti vie nisi volja. Volja je predana. Iznenada si ti ba en u svijet u ivotinjski svijet, u prirodan svijet.Ti si ponovo uao u rajski vri. Pono vo si Adam i Eva-a ne vie civilizirano ljudsko bie. Zato, sva drutva osuuju seks. Ona su uplaena od njega. To su stranja vrta za raj. Sve su civilizacije uplaene od seksa. Strah dolazi, jer kad ti jednom zna jednu nekontroliranu egzistenciju, tad je ti uope ne eli kontrolirati! Ti moe postati buntovnik. Ti moe maknuti sva pravila u vjetar. Ti moe maknuti Konfuija u prainu.Ponovo ti moe postati je dna ivotinja. Civilizacija je zaplaena od toga. Stoga, seks je doputen, jer kad on ne bi bio doputen, previe bi nevolja bilo stvoreno. To je tako duboko ukorijenjeni in stinkt u samoj biologiji, u samoj tvojoj fiziologiji, u najdubljoj kemiji, a kad ne bi bio doputen on bi stvorio perverziju. Ti moe poluditi. Zato to drutva doputaju. D o putaju ga kao homeoptasku dozu. To je znaaj braka - brak je sredina, homeopatska doza, kontrolirana na neki nain. Tebi je doputen samo mali prozor u drutvu, ali drutvo jo uvijek rukovodi vanjskom kontrolom. Brak je ljubav plus zakon - taj "plus zakon" jeste kontrola oko tebe. Ako je ljubav doputena bez ikakvog zakona, postoji strah da ovjek padne ponovo u jedan ivotinjski svijet. Strah izgleda realan, strah ima znaaj. ovjek moe pasti kroz ljubav, kao to i kroz ljubav ovjek moe da se uzdigne. ovjek moe pasti kroz to jer stepenica je uvijek ista, bilo da ti ide gore ili dolje. Ljubav se moe vinuli do takve visine da Isus moe rei:Ljubav je bog". A ljubav moe i da padne do takve dubine, pa za to drutvo stalno pazi. Polici ja je uvijek unaokolo. Sud je prisutan tu. Ljubav nije sloboda. Zato u ljubavi ovjek moe postati tako duboko? Zato jer je u ljubavi kontrola izgubljena. Provalija je premotena. Ti ponovo posta je jedan komad-ali si se vratio u ivotinjski svijet. Ljubav te takoer moe dovesti do boanstva, ali ljubav treba biti veoma duboka, veoma meditativna. Tad ljubav mora biti Ljubav plus meditacija". Tandra je to - ljubav plus meditacija". Ti se

80 trava raste sama od sebe

kree u ljubavi, ti doputa svom biu totalnu slobodu,ali duboko u centru ti ostaje svjedok. A k o je svjedok izgubljen, ti ide nizbrdo. Ako svjedok ostaje, tad ljubav, ista stepenica moe da te vodi do krajnjeg raja. Alkohol... sva su drutva bila protiv njega. Ali jo uvijek, ona ga dopu taju, jer znaju da bez alkohola bilo bi previe kaosa. Alkohol se mora dopustiti u umjerenim dozama, legalnim dozama. Legalno on mora biti doputen. Zato? Za to jer ono smiruje ljude. On je trankvilizator. Ljudi su takvoj unutarnjoj muci da oni trebaju neto da ih smiri. Drugaije, oni bi jednostavno postali bjesmouni, oni bi je dnostavno poludjeli. Tako, nijedano drutvo ne moe dozvoliti slobodu alkohola, ali ga ne moe niti sasvim zabraniti. To je nemogue. Bilo koji nain biti e teak za upravljat. Alkohol je potreban. On je potreba jer napetost je tako velika iznutra da ti moe poludjeti zbog toga. Mnoge su vrste droga zato i isplivale-to nije prvi put, to je uvijek bilo tako. Od same RigVeda do L S D 25, uvijek je bilo tako. Nanovo i nanovo droge izbi jaju. Ponovo one trebaju biti gurnute dolje, unitene. Drutvo nastoji da ih zaboravi. Ali se ponovo one vraaju. Izgleda da je tu duboka potreba. Potreba je most izmeu svjesnog i nesvjesnog. D o k ovjek ne postane iskreno meditativan, droge e biti po trebne. D o k god ne ide uzbrdo ti e padati nizbrdo. Ti ne moe ostati statian. To je jedan od najdubljih zakona egzistencije - nitko ne moe ostati statian. Ili se ide gore, ili se pada dolje jer ivot ne poznaje odmor on poznaje samo kretanje ili ti ide napred, ili e biti baen nazad, ali ti ne moe rei da e zadrati svoje stanje. Ne moe rei da nee ii dalje ili gore. Ne, to je nemogue. Samo meditativno drutvo moe biti slobodno od alkohola, droga i drugih kemijskih vrsla da premoste interval. Interval moe premostili bivanjem paljivim, zato je toliki naglasak na biti paljiv, svjesnim svjedokom. Zato? to vie postaje paljiv [im vie nesvjesnog postaje svjesnim. To je jedini nain. Ako ti postaje vie svjesan: ako ti hoda sa svjsnou, ako ti pria, slua sa svjesnou: ako ti jede, kupa se sa svijsnou - a ne kao robot: ne hoda pospan i ne ini stvari pospanim, ili ini stvari a misli o ne em drugom-to je takoer vrsta sna.Ne, ako svjesno, sa p u n o m panjom ti ini stva ri, grumen nesvjesnog biva trasformirano u svijesnost, te malo po malo, sve vie i vi e tvog ledenjaka izlazi iz vode, tame, izvan oceana. Kada je tvoja cjelina izvan tame-to je samadi. To je prosvijetljenje. To je stanje Bude ili jedan arhat - onaj koji nema nesvjesnost u sebi, jedan koji nema ta mu u sebi, u svom biu. Cijela je kua osvijetljena. S^da si dostigao jedinstvo, ti si kristaliziran. Ponovo, kao i ivotinja, ti ima jedinstvo-na viem planu. Buda je isto nalik na ivotinju, jednostavan kao jedna ivotinja, nevin, kao jedna ivotinja-ali uope ne lii na ivotinju. ivotinja ima svoju nevinost zbog neznanja, dok Buda ima svoju nevinost zbog svoje prosvijetljene svjesnosti. Uzrok je razliit, suprotan. To je prva stvar prije no io uemo u ovu priu. Druga stvar, ovjek do lazi do take gdje zapoinje osjeati da je samoubistvo jedini nain za izii iz sve ove zbrke. Ta toka dolazi u svaijem ivotu kada si totalno sit sa borbom, kad si totalno naspram dosade sa cijelim naporom bivanja.

trava raste sama 81

Zapamti, nalik na samoubistvo, dosada je takoer veoma specijalna.Ona je takoer ljudska. Nijedna ivotinja se nikada ne dosauje. Pogledaj kravu:vae travu, istu travu svaki dan. Sjedi i vae, vae i nikada dosadno. Ti se mo e dosaivati gledajui je. Njoj nije dosadno. Nijedna se ivotinja ne dosauje. Ti ne moe dosaditi jednoj ivotinji. Tako tupi, tako glupi um-kakp se moe dosaiva ti? Za dosadu je potrebna veome, veoma visoka senzitivnost. to je tvoja senzitivnost vea, tim vea e biti tvoja dosada. Dijete se ne dosauje. O n o jo pripada vie ivotinjskom, no ljudskom svijetu. Djeca su ljudske ivotinje. One jo uivanju je dnostavne stvari, one se ne dosauju. Svaki dan dijete moe loviti leptire i nikada mu nee biti dosadno-spremno je da ide svaki dan. Da li si ti ikada priao djetetu priu, istu priu? Ono e rei:Ispriaj je ponovo". Ti e mu je ispriati ponovo, a dijete e rei - priaj ponovo! Dijete tu ne moe dosaditi. Ti ne moe dosaditi ivotinji. Dasada je ljudska. To je veoma veliki kvalitet jer ona postoji samo na viem planu svijesti. Kad je netko veoma senzitivan, on osjea dosadu. ivot izgleda beznaajan. Tu izgleda da nema nikakve svrhe. Osoba se osjea kao neka sluajnost. Da li postoji ili ne, ne ma nikakve razlike. Dolazi tren kada ti biva toliko dosadno da zapoinje razmiljati o samoubistvu. Stoje to samoubistvo? To je jednostavno smaknue. To je upravo rei dosta je! Ja ne elim ponovo igrati igru. Ja elim da se maknem iz cijele igre. Dogod se ne dostigne ta toka, religija nije mogua. Samo iz te toke ti ili izvri samoubis tvo, ili se transformira. To jer raskrsnica. Tako je moja primjedba: ljudi koji prera no postanu religiozni, jednostavno rasipaju svoje vrijeme. Postati prerano religiozna znai postati religiozan bez da si stvarno sit ivota. Jo ti nije stvarno dosadno. Igra ima jo neku atrakciju. To moe biti seks, novac, moe biti politika ili mo, ali jo neto u ivotu ima privlanost. Sada si ti prije vremena postao religiozan, a to nee pomoi. Ti e jednostavno rasipati svoje vreme. Tada ima da ti bude nasmrt dosa dno. ivot vie nema privlanosti. Sve su duge nestale. Tu vie nema cvijea, samo su trnovi. Ti si zasien time. Tad, nema napora sa tvoje strane. Napusti ga, ili ga se odrekni - zapamti. A k o je tu bilo koji napor za odrei se, to znai da je ostalo malo privlanosti, atrakcije. Inae, emu napor? Kad si ti sit stvarima, da li ih se odrekne? Nema nikakve potrebe da se odrekne. To je ve odreknuto. A k o ti pobjegne u umu, od kog ti bjei? Ti bjei od neke atrakcije to okljeva u svijetu... Inae, zato? Gdje ti bjei i zato? ak i u bjeanju ti pokazu je da si privuen od neega. Zapamti to, to je pravilo: od bilo ega da bjei, ti bje i od svoje atrakcije. A k o ti bjei od ena, ena je tvoja atrakcija to bre juri atrakcija je vea. To je preuranjeno, ti e biti sputen. Ti moe otii na Himalaje, ali mislit e da si bio izabran za predsjednika drave. Ti e sanjati. Sjedei na Himalajima u usamljenoj peini, nai e mnoge apsaras, predivne ene koje dolaze iz ra ja. One su tvoj djetinjasti um. Nitko ti ne alje predivne ene. To je zbog bijega od njih prerano. Nema odreknua u pruranjenom u m u . Potrebna je zrelost, a zrelost znai da si ti ivio ivot, upoznao ga do samog dna i naao ga manjkavim. U njemu nema nita. Put je kompletan. Ti moe ivjeti na trnici ili moe otii u manastir. Nema razlike. Sve je isto. ivot nije vie jedna atrakcija: to god da jesi ne ini razli-

82 trava raste sama od sebe

ku. Bilje loka samoubistva, a ta taokaje bit sannvasa. Samoubistvo ili sannyas: to je alternativa. Dogod tvoj sannyas nije jedna alternativa samoubistva, on nije znaa jan. To je laka gdje ti moe da vidi razliku izmeu religioznog uma i svjetovnog uma. Svjetovni um nema alternative. Kad se on dosadi ivota, samoubisto je jedini nain. Tu nema alternative. Jedan ateist - to on ini kad je sit ivota? On moe izvriti samoubis tvo. Na zapadu je zato izvreno mnogo vie samoubistva. Stoga mukarci poine vie samoubistva. Broj je gotovo dupli, jer mukarac je vei ateist od ena, on je manje religiozan od ene. Na istoku je manje samoubistva izvreno, dok na zapadu sve vie. Idi na zapad i kretat e se hemisfreom samoubistva. Veliki mislilac, filozofij logiari vre samoubistvo vie od obinih ljudi jer razmiljanje ukljuuje sumnju. ovjek koji sumnja postaje vjernik u ateizam. Ne moe ostati u sumnji jer ona je prazna. Ti se mora zakaiti za neku vjeru-bilo u bo ga ili ne, bilo u mogunost budueg ivota ili u nemogunost budueg ivota: bilo u znaaj, smisao, ili Iranscendentiranje znaaja ka viim planovima, ili bez njih. Ali, ti moraodluiti. Ti ne moe ostati u sumnji. Ja nisam nikada vidio nikog da ivi u sumnji. On sebe moe da zove skeptikom, no, skepticizam je njegova vjera. On sebe moe zvati atist - ja ne vjerujem u boga-ali on vjeruje u svoje nevjerovanje. On vjeru je isto tako arogantno kao bilo koji teist. On je isto tako spreman da brani svoju vje ru kao to svaki teist debatira i dokazuje. Nitko ne moe da ivi u sumnji. Tako tu ima dvije vrste uma: svjetovni i religiozni. Dobro e biti shvatati rezliku. Svjetovni um vjeruje u oigledno, oevidno, ono to on moe da vidi, do dirne. Religiozan um vjeruje ne samo u oevidno, ve i u trascendantalno. Religiozni um je jedan koji kae da oi ne mogu iscrpili realnost. Realnost je mnogo vie od onog to oi mogu da vide, to ruke mogu da dohvate. Realnost je mnogo vie. Ui ne mogu da uju sve, realnost je mnogo vie. Religiozni um kae da sve to ti zna jeste samo dio - tu je i onostrano. Ovaj ivot nije sve. Tu ima vie od ivota, tu ima vie otvora. Svijetovni um je zatvoren um. Religiozni um je otvoreni um - uvjek spre man za kretanju, uvijek spreman da proba, da trai: uvijek spreman da putuje ka nepoznatom.Ako ti ima svjetovni um, kada se zasiti ivota, a proivio si sve to ivot moe da dade te naao ga uzaludnim, beskorisnim, samo igraka sa kojom se moe zabaviti, zaokupiti? Ali, koliko dugo moe biti zaokupljen igrakom? Tad dolazi momenat, momenat zrelosti kada igraka mora biti odbaena. Tad tu nema niega. Taj je ivot bio sve,sad je on pao, ti moe poiniti samoubistvo.Za tebe tu nema ni ega drugog. Samo u trenutku samoubistva moe da doe do znanja ljepote: religi oznog svijeta. Jedino tada je realiziran smisao religije, jer taj je ivot zavren. Tu ima vie ivota. Taj je svijet gotov, ali tu ima milion dimenzija - slojevi i slojevi bia i eg zistencije. Tome nema kraja. Taj otvoreni um jeste religiozni um. Ta prostrana mo gunost jeste ono to se podrazumijeva pod bogom. Bog je beskonana mogunost rasta za tebe. Kad je jedan smjer gotov, drugi se otvara. Naime, kad god su vrata za tvorena, druga se odmah otvaraju. U momentu samoubistva osoba stoji na raskrsni ci: ili unititi sebe, ili stvoriti sebe na nov nain. Staro vie nije znaajno. Unititi se be sasvim-to je samoubistvo-ili stvoriti sebe na totalno nov nain, lako da ue u nov svijet, i novi ivot, i u novu ljubav.

trava raste sama 83

Svjetovni um je jednostavno destruktivan, a religiozan um je kreativan. Religiozni um kae da kad je svijet gotov to ukazuje da je gotov i nain tvog ivota, sam temelj tvog ivota. Ti moe ivjeti na drugaiji nain, drugaiji stil bivanja jeste mogu. Stvori nov. Do sada ti si ivio kao tijelo, a sada ti moe ivjeti kao dua. Do sada ti si ivio na materijalni nain, sada li moe da ivi na spirtualni nain. Do sa da ti si ivio sa pohlepom, gnjevom i seksom, ljubomorom i posesivnou: sada ivi na razliit nain, neposesivan, u samilost. Do sada si ivio sa pohlepom kao teme ljom, sada ivi kao uesnik. Cijelo tvoje bie uestvuje sa drugima. Do sada ti si ivio sa razmiljanjem i mislima. To je propalo. Sada ivi kao meditacija, kao ekstaza. Do sada ti si se kretao vani, izvana, a sada se okreni nazad. To je znaaj preobrata: vratite se, kretati se ka izvoru. Vanjsko je zav rilo, unutarnje je tu. Sada se krei iznutra, novo bie nie. Hindusi su ovu taku nazvalktaka buenja. Dat nam je porod, to je stvarno roenje u fizikom svijetu. Dru go roenje je dato od samog sebe- to je stvarno roenje tvog bia. Hindusi su to na zvali preporod. Za ovjeka koji je to dostigao oni imaju zasebno ime - oni ga naziva ju dwij-dvapul roen. Iz svoje vlastite utrobe on sada daje novi porod samom sebi. Nova se dimenzija otvara: dimenzija znaaja, vjenog znaaja. Ali, to se desi samo kada si doao do takvog stanja dosade te ti eli poiniti samoubistvo. Sad emo ui u tu predivnu Zen priu. Tokom tri godine ozbiljnog treninga pod velikim Majstorom Gizanom, Koshu je bio nesposoban da zadobije atori." atori je samai, prvi samadi, sam ulazak u samadi, drugi svijet - totalano nepoznat tebi, totalno nezamisliv. On nije ak ni sanjan sa tvoje strane. Taj svijet postoji upravo po strani tvog svijeta. Naime, ti se nisi pokrenuo ni za korak. Upravo po strani ovog svijeta, upravo u tome on postoji. Tvoje se gledite mora izmijeniti. Iznenada, kad ti ima drugaiji pogled u isti svijet, taj drugi je otkriven. Svijet je tvo je gledite i nita drugo. Taj svijet je ruan jer je tvoj pogled, tvoje gledite pogreno. A k o je ovaj svijet jedna muka, jedan pakao, to je zato jer je tvoje gledite pogreno. Naime, nije ovaj svijet pakao, ti si taj koji stvara pakao unaokalo. To je tvoja pro jekcija. Svijet je neutralan. On je nalik na filmsko platno, isto, bijelo, tad sve ovisi to ti projicira njemu. Ti mora projicirati pakao, ti moe projicirati raj - ili ti moe maknuti sve projekcije. To je moka. Ne projicirati nita jeste krajanja sloboda. Tokom tri godine ozbiljnog treninga pod velikim Majstorom Gizanom, Koshu je bio nesposoban dosii atori." Neto se tu mora shvatiti. A k o ti ne uini nikakav napor, ti nee to dostii nikada. Ali ti takoer moe uiniti previe napora, a promaiti. Ponekad moe previe da uini a to je veoma, veoma delikatno - kako balansirati i nai sre dinu? Lake je na initi nita. Takoer je lako initi previe. Teko je initi upravo sredinu, ravnoteu, pravu proporciju. Za ego, ekstremi su laki. Ne initi nita je veoma lako. Zatim, initi pre vie je takoer lako. Ljudi ije je tijelo previe ispunjeno salom, dolaze pitati to da ine. Smiju li oni postati? Znam da oni mogu ili jesi previe, ili postati. Oboje je la-

84 trava raste sama od sebe

ko. Ali ako ti njima kae da odsjeu njihovo priticanje na pola, to je tad teko. Oni mogu sebe moriti glau, to nije jako teko. Lako. Oni mogu puniti sebe previe.To je takoer lako, jer u oba sluaja oni ine tetu svom tijelu. Kvalitet njihovog ubistvenog stava naspram tijelu ostaje isti. Oni ga mogu prenapuniti: to je vrst ubistva, nasilja. Tada oni mogu uiniti drugu vrsta nasilja, oni mogu gladovati. Oboje su ek stremi i oboje su pogreni. Ekstremi su uvjek pogreni. Ostati u sredini je uvijek ispravno. Taj Koshu mora da je preinio stvari. To su uvjek deava kad doe Majstoru. Ti biva zanijet, zaluen. Kad si ti blizu Majstora, ti si toliko privuen nje govim biem da ti eli skoiti. Ti eli postati kao on. Ti eli uiniti bilo to. Tvoja aktivnost postaje grozniava - ti si u prevelikoj urbi. Koshu mora da je inio previe, inae sa Majstorom nalik na Gizana, atori se moe desiti ako ti jednostavno sjedi kraj njega. Zato tri godine napora, a jo je promaivao? On je preinio to! Kad ti preini neku stvar, zebnja je stvorena. Unutarnji mete je stvoren. Ti si nebalansiran, ti ne moe biti na miru. atori se de si samo ako si ti kod kue. Naime, satrori se desi samo kad si ti oputen stvarno. i ni samo toliko koliko moe pomoi relaksaciji.Nemoj preiniti to. Osoba mora osje titi svoj nain, jer ne postoji nikakva fiksana formula.Ona zavisi, ona se razlikuje. Svaka osoba mora da nae svoju ravnoteu. Malo po malo, jedan postoje svijestan toga to je ravnotee. Ravnotea je stanje uma gdje si ti tih bez vjebanja ovog ili onog. Kad si letargian i ne ini puno, tad tvoja energija postaje nemir - jer previe energije iznutra stvarao neodmornost.Dijete je neodmornost. Tu ima previ e energije koju ulazi u njegovo bie, a ono ne zna to da ini i gdje da je odbaci. Ako si ti letargian, ti e imati previe energije koja e stvoriti nemir. Tvoja e energija postati tvoj neprijatelj. Ili, ako li postane preaktivan, ini previe: ako i ni neke stvari previe da to odvodi tvoju energiju vani, osjeat e se iscijeenim, umornim. Ponovo, ti e se osjeati neodmomim jer ti treba neki nivo energije iznutra. Previe energije e stvoriti neodmornost: ali i prevlikim odvoenjem energi je ti e osjetiti nedmornost. Sa majstorom to se skoro uvijek desi. On ima magnetni centar u sebi. Ti postaje zaluen. To lii na ljubavnu stvar-ti se zaljubi i tada te neka groznica strese. Ljubav je vrsta groznice. Temperatura je visoka. To se moralno desiti Koshu, jer nekon tri godine nita se nije desilo. Na poetku specijalnog sedmodnevnog treninga, on pomisli da je nje gova ansa na kraju i dola". Svake godine, ili svakih est mjeseci, ili tri, oni imaju specijalnu sedmodnevnu disciplinu u Zen manastirima zvanu Za-Zen. U tih sedam dana samo se me ditira. Sva energija mora biti baena na to. Neprekidno tokom sedam dana: prestajui samo da bi se pojelo neto - i to veoma malo - i spavalo dva tri sata nou. To je sve. Ostalih dvadeset sati osoba mora meditirati, i meditirati. Osoba mora sjediti ak est sati neprekidno u meditivnom stavu i meditirati.

trava raste sama 85

Kada se osoba osjeti sasvim u m o m o m ili pospanom i ne moe vie da sjedi, tada treba hodati i meditirati. Svih tih sedam dana Majstor je blizu sa svojim tapom, jer kad ti meditira tri ili etri sata, ak i pola sata za nekog je dovoljno da postane pospan. Tako, on te tad udari po glavi sa tapom. Tko zaspi biva odmah udaren tapom po glavi i vraen nazad. Sedam dana naporonog rada... To pomae latarginim ljudima. Ali taj Kosho mora da je bio totalna suprotnost. Ta mu disciplina nije pomogla, specijalni napor mu nije pomogao. On je to ve inio tokom tri godine. Naime treba razliitu vrstu specijalne meditacije - sedam dana relaksacije. To nije postojalo u Zen disciplini. To se mora, jer tu su dvije vrste ljudi: latargini i preaktivni. Za letargine ljude dobro je za nekoliko dana da pokuaju najvie. Za latargine ljude to je dobro. Ali oni su 99%, stoga za onaj 1% nitko nije mario. Za jedan posto koji je inio previpe, ova disciplina nee biti od ikakve pomoi. Ali... Na poetku specijalnog sedmodnevnog treninga, on pomisli da je na kraju dola i njegova ansa". Sad on eli uiniti sve to moe. Skoro dvadeset sati on e meditirati. Sad atori ne moe izbjei njegovom dohvatu. On se popeo na hrmanovski toranj.Penjui se gore pomisli:lli u ja os tvariti sada svoj san, ili e nai moje tijelo dolje". Sad je on elio unijeti svoju totalnu energiju u to. Bio je iskren, bio je ozbiljan. On je stvarno elio atori. Bio je spreman platiti svojim ivotom. ,,ILi u sada ostvariti svoj san"- on je to rekao na tornju pred Budinim kipom, ili e nai moje tijelo u podnoju tornja". On je htio poiniti samoubistvo. To je bit, toka, veoma, veoma rijetka toka u ivotu-kada si sprman dati puno, kada si stvarno iskren. Tad: samoubistvo ili samadi-to je jedina alternartiva. Otiao je bez hrane i sna. Tokom sedam dana on nee uzeti nikakvu hranu, on nee spavati, drei se konstanto Za-Zena... Za-Zen se upravo sjedili u Budinom stavu, ne initi nita, jednostavno bivajui svijestan. Bez hrane, bez spavanja - samo sjediti dvadeset etiri sata. On ini to bolje moe, najvie to moe, esto izvikujui stvari kao:Koja je moja karma, da upkos svih ovih napora ne mogu dohvatiti put?" Dolazi momenat svakom Iragaocu kada osijeti da on ini sve to moe da uini. Vie nita nije mogue! Koja je moja karma da uprkos svih napora ja ne mogu dohvatiti put?" Ali, zapravo on nije mogao dohvatiti put zbog ovih napora-ne uprkos njih, ve zbog njih. Prvo, latargija je problem. Kako se izvui iz latargije? Zatim drugo:problem je kako ti pomoi da ostane u sredini. Ne kretati se ka suprotnom stavu, ka hiperaktivnosti, ostati balansiran. Kosh je preinio to, ali to pomae na drugi nain. Kroz to atori nije nikada dostignut. Kroz to on ne moe realizirati. Na kraju, on prizna poraz i determinirajui kraj svemu..."

86 trava raste sama od sebe

Sada nita nije tu. Sve to je mogao da uini, uinio je. Vie on nije mo gao uiniti. Vie tu nije bilo za uiniti. Sad tu nema nade. to jo oekivati? Na kraju, on prizna poraz... Taj poraz nije obian poraz. To nije poraz izmeu mnogih poraza. To je poraz, promaaj. Kad ti promai u jednoj stvari, tu ne treba initi nikakvu razliku, jer ima mnogo drugog u emu e uspijeti. Kad ti pro mai u jednom naporu, zna da moe uiniti drugi napor. Ali to je poraz jer je ui njen maksimum, vie od toga on nije mogao. Vie nije bilo niega: sa ivotom je ve zavrio, sad on vie nema kontakta sa ivotom, igra je gotova. On je uinio sve od onog stoje mislio da moe uiniti. On je prihvatio poraz-satori se nije desio. ...determinirajui kraj svemu..." Sad je samoubistvo bilo jedina mogu nost. Samadi nije bio za njega. On jo moe da uini samo samoubistvo. ...on prebaci lagano noge preko ograde tornja. U tom trenu je imao probudenje". atori se desio, prostrano nebo samadija se otvorilo odmah. To mora biti shvaeno, jer to moe biti isto i za tebe. To nije samo je dan sluaj, u mnogim sluajevima je to bilo tako. Kada si ti poraz, promaaj, totalni poraz, mnoge se stvari dese u tebi-ego ispari. ak i u za-Zenu, sjedei sedam dana, bez hrane, bez spavanja, ego je tu. Naime, tko pita za samadi? Tko je tu koji pita za samadi da se desi? To je zadnji napor ega, ego eli dohvatiti to, a to je barijera. Kad on prihvati poraz, promaaj, ego nestaje, ego nestaje, jer ego postoji samo sa uspje hom. Uspjeh je hrana, sama stvar sa kojom ego ivi. Ako si ti stvarno promaaj, kompletni promaaj, kako ego moe da ostane tu? Ego ne moe postojati u kraj njem promaaju. Ego nestaje, a sa egom latargija i hiperaktivnost, oboje nestaje. Bez ega ti si u ravnotei. Iznenada sve se sredi i ti si u ravnotei. Bez ega nema ekstrema, oni ne mogu postojati. Oni postoje kao egov napor. Iznenada ego nije tu,a ti si u sre dini. Sada, samo napor samoubistva je veoma, veoma uravnoteen. Na kraju, on prizna poraz i determinirajui kraj svemu, on se lagano prebaci preko ograde". Zato lagano? Sada samoubistvo nije neto to on ide da ui. Samoubis tvo je neto to mu se deava. Zavravi sa svijetom, urbe nije bilo, jer on nije odla zio nigdje. On je jednostavno izlazio iz egzistencije. Tu nije bilo urbe. Tiho lagano, on je doao do ograde. To je stvarno predivan trenutak, veoma dubok. Ve je to sa moubistvo razliito. Ti moe poiniti samoubistvo u veoma velikoj hipertenziji - ta ko ljudi ine samoubistva. Ako okljevaju i za tren, oni nee poiniti to. To treba po initi kad si sasvim lud, kada si toliko napet da ne zna to ini. Tako ti moe odlo iti samoubistvo ak i za tren, tad se ono nee nikad desiti. Imao sam prijatelja. Zaljubio se u jedu enu, a ona ga je odbila. Tako, naravno, bivajui pjesnikom, on pomisli na samoubistvo. Njegova porodica je bila veoma uznemirena. Svi su ga ubjedivali, ali to su vie pokuavali tim vie je bio odluniji da poini to. Ne znajui to da uini, zatvorio je vrata. Zapoeo je da uda rati glavom u vrata. Oni su se uplaili. to uiniti?Iznenada, oni se sjetie mene i po zovu me. Ja sam doao. On je i dalje udarao glavom u vrata, bio je sav bijesan i odlu an. Priao sam blie vratima i rekoh:Zato ini takav ou od toga? Ako eli poi niti samoubistvo, uini to. Ali zato toliko buke? Zato udara glavom? Tako nee

trava raste sama 87

umrijeti! Posluaj me, dodi sa monom. Ii emo do rijeke. Tamo je jedan divan most gdje sam je uvijek meditirao. Kad bih ja izvrio samoubistvo to bi bilo idealno mjes to. Dodi, to je dobra ansa." Postoje nisam rekao nita protiv samoubistva, on se smirio. Prestao je udarati glavom. Bio je stvarno zbunjen, jer nije oekivao da e mu prijatelj pomoi da izvri samoubistvo. Tada mu rekoh:6tvori vrata ne ini budalu od sebe. Ne pomai da se skupi gomila. e m u takva predstava? Ti samo dodi samnom i baci se u rijeku. Tamo je vodopad i jednostavno e nestati". On otvori vrata i pogleda me. Bio je veoma zbunjen. Uzeo sam njegovu ruku i izveo ga iz kue. On ree:to ini?", bio je zaplaen. Sad sam ja bio spreman i opasan. Ja rekoh:To je no punog mjeseca i nema urbe. Kad jedan eli umrijeti tad mora odabrati povoljan momenat. Zato emo mi doi usred noi. Tada e pun mjesec biti tamo. Ja u rei zbogom a ti e skoiti.'Tostajao je sve zapalaeniji. Ja sam samo odlagao. Otili smo u krevet u deset sati. Navio sam sat na dvanest i rekoh mu da ponekad ne mogu da ujem alarm, zato, ako on uje prvi neka me probudi. im je zvono zazvonilo, on ga odmah iskljui.Saekao sam nekoliko minuta, zatim rekoh:to eka? Probudi m e ! " Iznenada se razgnjavi i ree:Jesi li mi ti prijatelj ili nisi. Izgleda da me ti eli ubiti. Ja rekoh: Ne inim nikakav svoj sud. Ako eli um rijeti, to je tvoja odluka. Tako, ti mi kai, ja sam neutralan. Kola su spremna, ja u te odvesti do mjesta. No je prekrasna. Mjesec je izaao. Seda je na tebi odluka". On reeOdvedi me mojoj kui. Ja neu da se ubijem. Tko si ti da me sili da umrem?" Ja nisam nikog silio.Samo odloeni trenutak, i on dode sebi. Ali to nije ta vrsta samoubistva. Ja ti moram usput rei da je samo jedna religija na svijetu koja doputa samoubistvo-jainizam. To je raritet. Samo Mahavira doputa samoubistvo. On kae: ako ti moe umrijeti veoma tiho, bez ikakvih emocija u vezi sa tim, to je predivno. Nema nieg loeg u tome.Ali to treba biti uinjeni u veoma drugom periodu, inae nee nikada znati. Zato ti treba prestati uzimati hranu. To je sve. To zahtjeva gotovo tri mjeseca da bi osoba umrala bez hrane. Tokom tri mjeseca tijelo nastavlja da ivi koristei svoje rezerve,energiju. Osoba nastavlja sve vre mraviti. Meso nestaje samo skelet ostaje. Blizu treeg mjesec osoba umire. Stoga Mahavir kae da ako eli umrijeti, ako samoubistvo biva religio zni odlazak, tad ne ini to u urbi. ini to jednostavno jer ti ima tri mjeseca za mi sliti. Ti se moe vratiti nazad. Nitko te ne sili. Bilo je mnogo osoba koje su to u pro losti uinile. Mnoge su osobe izile iz egzistencije nakon neuzimanja hrane tokom tri mjeseca. Jednostavno meditirajui, leei. Tada i ovo samoubistvo ljepe no tvoj obian ivot, jer oni stvarno ne ubijaju sebe. Oni kreu ka drugoj obali. Taj Koshu se kretao lagano. Tu nije bilo urbe. Naime, kad ti ivot ne znai nita, smrt ti takoer ne moe znaiti nita. Kad je ivot uzaludan, smrt je ta koer uzaludna, jer smrt nije drugo do kulminacija ivota. Smrt ti toliko znai jer ti i ivot toliko znai. To je uvijek u istom odnosu. Ako ti je ivot veoma, veoma znaa jan, ti e biti uplaen od smrti. Kad je ivot beznaajn, naravno, smrt je takoer be znaajna. Tu nema urbe. On jedoao do ograde, te lagano prebaci noge preko nje."

88 trava raste sama od sebe

U tom trenutku...Samo zamisli sliku-budistiki monah stoji na tornju lagano miui stopala, i iznenada tu je o n o Stoje uvijek elio da bude. atori se de sio, svjetlost. to se desilo tog trena? Miui lagano noge za poiniti samoubistvo i vot je sasvim zavrio. U umu nije bilo pohlepe ak ni za satorijem. Nije bilo ega u umu ak ni za religioznim dostignuem. Budunost je sasvim maknuta jer ona posto ji samo sa eljama. elje su budunost. Samo je jedna udnja ostala unutar udnja za satorijem. udnja je stvorila budunost i vrijeme. udnja je bila zadnja barijera. Za dnja barijera" je maknuta. Sada tu nije bilo budunosti, nije bilo elja^Samo taj tre nutak postoji. U trenutku kad je Koshi poloio svoje noge lagano, svoje breme nestalo-bez prolosti, bez budunosti.Nikakva prolost, jer ivot je realiziran kao uzalu dni: bez budunosti, jer tu nije bilo udnje, ak ni za satorijem. Prebacio je noge: vrijeme je stalo, um je stao jer tu nije bilo nita za dosii nita za misliti. U tom trenutku on je izaao iz vremena, on je trascendentrirao vrijeme, u tom trenu njegovo je bivanje postalo vertikalno, a ne vie horizontalno, bez prolosti, bez budunosti, svo je rasipanje nestalo. U trenutku polaganja, on nije poloio samo noge, cijelo je njegovo bie bilo poloeno. Vertikalna je dimenzija za poela i iznenada tu je bio atori. Iznenada, u samom trenutku, on je imao probudenje." To se uvjek desi tako. Tako se desilo i sa samim Budom. On je napustio svijet, palatu, predivnu, novoroene, cijelo kraljevstvo. Svijet nije vie tu. Bio je snaajan. Zatim est je godina nastojao i nastojao u svom maksimumu. Obiao je sve Majstore, sve Majstore koje je znao. Ree:Spreman sam uiniti bilo ta, ali elim znati stoje ivot, tko sam ja". A Majstor, mnogi majstori u tih est godina rekoe mu da uini puno stvari. On ih je inio. On ih je inio tako savreno da uitelj nije m o gao rei da se to nije desilo zbog njegovog loeg injenja. To je bilo nemogue. ak ni Majstor nije bio tako savren kao uenik. Stoga su Majstori prihvatili svoj proma aj i kazali da ovog trena oni ne mogu pomoi. Tako je on morao traiti drugog Maj stora. Zatim su svi Majstori bili gotovi. Na kraju, on je poeo initi sam. inio je sve ono to je prevladalo u In diji stoljeima. Pokuao je mnoge metode:hatha joge. inio je sve to je bilo dostu pno. On je to preradio. Bio je tako nemiran za dostii. Bio je preozbiljan sa tim. Nje gova iskrenost je postala hipertenzija iznutra i nije mogao dostii. Zatim, jednog dana prelazei preko rijeke Niranjana, blizu Bodh Gaxa bio je preslab zbog posta. Rijena struja je bila slaba, ali on je nije mogao prei, nije mogao da je prepliva. Zakaio se za korjen stabla da bi spasio svoj ivot. Bio je tako slab. U tom je trenutku pomislio: to sam ja uinio? Unitio sam svoje tijelo, a ni sam dostigao nikakvu duu. Sav taj napor bio je glupost". U tom je trenutku odbacio svaki napor. Svijet je ve bio uzaludan a sad i religiozan svijet napora bio je takoer uzaludan. Tog dana se opustio ispod stabla koje je postalo Bodi stalblo, pod kojim je dostigao prosvijetljenje. On se opustio. Relaksacija je bila totalna. Po prvi put tu ni je bilo nieg za dostii. Um koji dostie nestao je. On je uinio sve i nita nije bilo mogue. Zato, to uiniti? On je jednostavno zaspao. Te noi nije bilo snova, jer kad

trava raste sama 89

nema elja nema ni snova. Snovi su sjene elje. Snovi su elje koje te hvataju ak i u tvom snu. Cijela je no prola kao da je bila jedan tren. Ujutro, rano,kad je zadnja zvijezda nestala, on otvori svoje oi pogleda zvijezdu. Bio je u istoj situaciji kao i Koshu kad je prelazio ogradu. Zadnja zvijezda je nestala-on otvori oi bez uma iznu tra, bez elja. Vrijeme je stalo-iznenada to je bilo tu. Njegova je udnja bila barijera. Tako se mora udjeti, boriti se, mora da uini sve napore, da trai i ispituje. Mora da se uini sve to se moe, i tad mora da se makne sve. Sada ti to ne moe uiniti jer ti nema to da makne. Prvo mora sve da ini, zatim da makne. Ti moe na toranj, moe prei ogradu, veoma, veoma, lagano, ali nita se nee de siti, jer to nije pitanje vanjskih gesta. Za unutarnje ti jo nisi uinio sve to se treba uiniti. Moe otii od Bodi stablo i lei sasvim oputen, a ujutro tono kad zadnja zvijezda nestaje, ti moe otvoriti oi. Nita se nee desiti. Osoba mora proi kroz teak napor da bi doao do totalne relaksacije. Tada se iznenada to desi.Naime, to je uvijek bilo oko tebe, jedino ti nisi bio tu. Ti ni si bio prisutan. Ti si se kretao u umu, u eljama, u budunost u prolost, u memorija ma u mislima. Bio si prezasien sa oblacima, zato nisi mogao vidjeti nebo. Ono je uvijek tu. Naime, oblaci su kolali nebom. Samadi je oko tebe, samadi je ocean. Ti si riba-ali ti nisi prisutan. Preradostan, on se obrui stepenicama i kroz kiu otra do Gizanove sobe. Prije no to je imao priliku da progovori, Majstor viknu:Bravo-napokon si imao svoj dan". Sam kvalitet osobe koja je dostigla atori se izmijeno. Ona to ne treba da kae-barem ne Majstoru-ona ne treba rei:Dostigao^sam", jer same vibracije, samo bie jednog koji je dostigao, jesu totalno razliite. ak i prije no to on moe da kae bilo to, Majstor kae:Bravo, tako, ti si dostigao. Tako, to se desilo!" Ne ma potrebe priati o tome. Jednom kad se to desi, onaj koji zna vidjeti e to. ak i onaj koji to ne zna zapoet e osjeati to. Ti ne moe doi ovjeku realizaije bez osjeanja neeg nepoznatog, bez da uje njegove korake u svijetu nepoznatog, u svijetu misterija. Misterije ga okruuju. U njegovoj sjeni postoji veoma, sveti kalitet. U samoj njegovoj kretnji sve tost je tu, jer on je cijeli. atori te ini cijelim. Samadhi te ini cijelim. Tu nema vie razdvajanja izmeu svjesnog i nesvjesnog. Iznenada loje premoteno. Cjelina izme u svjesnogi nesvjesdnog. Iznenada to je premoteno. Cjelina je postala svijesnot. Kvalitet je upravo nalik na to: ti vidi kuu i noi, bez svjetla. Tad netko upali lampu iznutra. Sav se kvalitet kue tada izmijeni. Takoer i prolaznik na putu vidjeti e da svijetlo gori unutra. Kvalitet se izmijenio. Kroz prozore,vrata, svijetlo e sijati vani. Kua nije vie u tami.

trava raste sama 91

MRTVAC

Jedan bivi car upita Majstora Gudoa:.,to se desi prosvijtljenom na kon smrti?" G u d o odgovori: Kako mogu znati?" Bivi car ree:Zato jer si ti Majstor!" G u d o odgovori:Da, gospodine, ali ne mrtav." ovjek je neznalica naspram realnog. Teko je znati realno jer znati to, ti prvo nora biti realan, samo isto moe znati isto. ovjek je laan. Nain kako ov jek postoji duboko je dvolian. On sam nije realan. Njegovo originalno liceje sasvim izgubljeno. On ima mnogo lica, koristi mnogo lica. Ali, sam nije svjestan orginalnog lica, svog vlastitog. ovjek je jedan imitator. On nastavlja imitirati druge. Malo po malo on zaboravi da ima svoje vlastito jedino bie. Realno moe znati samo onda kada si ti realan. To je strahoviti napor. Put je trnovit. Zato ovjek pokuava trikom. On zapoinje misliti o stvarnom-filozofirajui, stvarajui mentalne sisteme o stvarnome. To je bit filozofije: trik uma za obmanuti sebe svojim neznanjem zbog neznanja realnog. Stoga filozofije obiluju i ci jeli svijet ivi u konceptima i teorijama. Hindusi, muslimani, kriani, jaini.budisti, ima milion koncepata. One (filoz.) su jeftine. Ti ne mora mjenjati sebe, ti treba sa mo jedan obini inteligentan um, osrednji um. Nije potreban vii kojeveficijenat intelegencije, zato tu nema tekoa. Ti moe adaptirati koncepte i moe sakriti svoje neznanje od sebe. Filozofija je upravo metod skrivanja. Jedan zapoinje osjeati da zna bez da uoe znade. Jedan poinje osjeati da je stigao bez da je preuzeo prvi korak. Filozofija je najvea bolest. Jednom kad si ulovljen u nju, veoma je te ko izii vani-jer to je tako duboko zadovoljenja ega. Osoba se osjeti povrijeenom kad spozna svoje neznanje. Neznanje je totalno i apsolutno. Ti ne zna nita. Ti si je dnostavno u tamnom neznanju, a to boli. Osoba eli da zna neto, barem neto. Filo zofija ti daje utjehu, tu su teorije, pa ako ti ima jednu obinu intelegenciju to e biti dovoljno. Ti moe nauiti teorije, moe imati svoj vlastiti sistem, filozofiju, i tad si miran. Tada, ne samo da zna ve li moe i druge da ui. Ti moe upozoravati druge, ti moe nastaviti pokazivati znanje drugima - sve je sreeno, neznanje je za-

92 trava raste sama od sebe

boravljeno. Filozofija znai logina konstrukcija realnog: to je otome, i o tome, ali to nije nikada realno.Uokolo i naokolo, ali nikada dodrui centar. To se ni ne moe, to nije mogue za filozofiju. Zato? Zato jer je filozofija bazirana na logici, dok realnost ide preko logine. Ti mora shvatiti malo vie. Logika je potraga za sadrajnou a realnost je nesadrajna. Ili, ona je tako duboko sadrajna da ak ni suprotnost nije nesadrajna. Re alnost je paradoksalna: sve suprotnosti se sastaju, mjeaju i uranjaju u nju. Ona je tako prostrana. Logika je uska. Logika je nalik na cestu: uska, orijentirana na cilj. Realnost je nalik na irok prostor, bez cilja. Ne idui nigdje, ona je ve tu, kree se u svim dimenzijama zajedno. Logika je jednodimenzijalna, realnost je multidimenzionalna. Logika kae A je A i nikako ne moe niti B-to je sadraj logike-a u stvarnos ti, A je A,ali uvjek se kree i postaje B, takoer. Logika kae ivot je ivot, i nikad ne moe biti smrt. Kako ivot moe da bude smrt? Ali u stvarnosti, ivot je kretati se svakog trena ka smrti. ivot je smrt. Logika kae ljubav je ljubav i nikada ne moe biti mrnja. Ali ljubav je kretati se svakog trena u mrnji, dok je mrnja kretati se svakog trena u ljubavi. Ti voli jednu osobu, ali ti je mrzi. to je dublja ljubav, dublja je mrnja. Ljubav i mrnja jesu dva lica iste kovanice. Moe li ti mrzeti osobu bez daje voli? Prvo je ti mora voljeti, jedino tada ti moe da je mrzi. Mrnja treba ljubav kaoprvi korak. Kako moe postati neprijatelj osobi sa kojom nikad prije nisi bio prijatelj? Prijatelji i neprijatelji odvojeni su samo u logici. U stvarnosti oni su zajdno. Ako ti trai svoju mrnju duboko, nai e skrivenu ljubav. U trenutku kad si roen, smrt je takoer roena sa tobom.Raanje poetak smrti, a smrt je kulmina cija roenja. Heraklit kae: Bog je ivot i smrt, ljeto i zima, glad i sitost, dobro i lo e". Uvjek oboje. Bog je realnost. Ako ti gleda realnost vidjet e da se sve supro tnosti sastaju. Realnost je konteradikrotna, logika je nekontradiktorna. Logika je ja sna, ista. Realnost je veoma kompleksna. Realnost nije nalik na logiki silogizam ili matemtiki problem-ona ima mnogo dimenzija. Ona je meupovezana, sve supro tnosti su zajedno: dan se okree u no, a no se ponovo okree u dan. Jutro nije ni ta drugo do indikacije da no dolazi. Mladost postaje starost. Ljepota se okree i postaje runa. Sve se mjenja i postaje suprotnost. To se mora duboko shvatiti jer to je temeljna razlika izmeu filozofije i religije. Filozofija je logina, religija nije. Filozofija je logina, religija je realna. Shvatiti filozofiju nije teko, shvatiti religiju gotovo je nemogue. Logika, pria ja snim jezikom. Religija ne moe da pria, jer religija mora da pria jezikom realnosti. Logika je fragment odabran iz realnosti, od uma ona nije totalna. Religija prihvata cjelinu i eli znati onakvu kakva je. Logika je mentalna konstrukcija. Filozofija, logi ka, nauka, sve su to mentalne konstrukcije. Sve su one bezirane na logici. Religija je desetrukiura cijelog uma. Filozofija je struktura uma nas pram realnosti, kreacija sistema. Um ostaje tu i pomae ti da odabere, da procjeni, da nae. U religiji ti mora da destruktira u m . Realnost ostaje onakva kakva je, ne

trava raste sama 93

moe da uini nita naspram realnosti. Samo makni um i tad posmatraj. Ako je um tu, on nee dopustiti da gleda na cjelinu. Um je opsjednut sa sadrajnou, on ne moe da dopusti kontradikcije. Tako, kad god ti doe blizu osobe koja je prosvijtljena, tvoj e um biti u tekoi. Nai e u njemu puno kontradikcije. Tvoj e um rei ovaj ovjek kae ovo, zatim to pobije. Ponekad on kae ono, zatim ponovo neto drugo. On je nepos tojan. Religiozan ovjek je po samoj prirodi sluaja kontradiktoran. On i treba da bude, jer on nije u potrazi za postojanou. On je u potrazi za istinom. On je u po trazi za realnim. On je spreman da makne sve za realno, togod da realno je neka bude. On nema preformuliranu strukturu za realno. On nema ideju kakva mora biti realnost. Ako je ona ne postojana, ona je ne postojana. On nema to da na nju nemetane. Religizni um jednostavno doputa realanom da pokae. On nema ideju ka kva ona mora da bude. Religiozan ovjek je pasivan. Logiki, filozofski, znanstveni ovjek je agresivan, on ima neku ideju i kroz tu ideju on strukturira realnost. Oko ideje on nastoji da otkrije realno. Ideja nee dopustit da otkrije realno-sama ideja je prepreka. Zato, realnost je jednom logina, drugi put je poezija. Poezija je protiv na logici. Logika je racionalna, poezija je iracionalna. Logika je logina, poezija je imaginacvija. Ovu razliku treba zapmtiti jer religija nije ni logika ni poezija. Logika je od uma, imaginacija je takoer od uma. Pjesnik zamilja real nost. Naravno, njegova realnost je vie obojena od logine realnosti, jer on je zami lja i nije zaplaen. On je sasvim slobodan u svojoj imaginaciji, on ne mora da slijedi ikoju ideju. On jednostavno sanja o relnosti, ali loje ponovoo". On sanja o realnos ti, on ini predivnu cjelinu iz svog sna. On je pun boja, jer duboko dolje je fantazija. Logika je ravna, bezbojna, skoro siva. U njoj nema poezije jer u njoj nema imagina cije. Poezija je skoro kontradiktorna, jer ona je imaginacija. Ona ne brine. Ti nikada ne pita pjesnika da bude doslijedan. Ako pjesnik napie jednu pjesmu danas, sutra drugu i pobije samog sebe, nitko ne brine. Ljudi kau-to je poezije. A k o slikar naslika neto danas, a upravo suprotno sutra, li ne pita za ikakvu postojanost. Ti ne kaeto to ini? Juer si Mjesec naslikao ut, a danas ga boji u crveno. to ini? Ti si nepostojan. Nedosljenad si". Ne. Nitko ne pita. To je poezija: slikanje je poezija, kiparstvo je poezija. Pjesniku ti doputat svu slobodu. Ali poezija je imaginacija. Um ima dva centra. Jedan je razmiljanje, drugi je imaginacija. Oba su centra od uma, a religija je preko, preko oba centra. Ona uope nije um. Ona nije ni znanstvena, ni poetina. Ili, ona je oboje. Zato je religija dublji misticizam od ikoje poezije. Ona jednostavno makne um sa svojim centrima i zatim posmatra. To je kao da makne po sirani svoje naoare i posmatra. Um moe biti maknut po strani jer on je mahanizam. Ti nisi u m . U m j e ba nalik na prozor. Ti stoji tu i promatra kroz prozor. Tad okvir prozora postane okvir realnosti. Ti gleda kroz prozor Mjesec je izaao: nebo je predivno, ali tvoje e nebo biti uokvireno od prozora. A k o prozor ima neku boju na staklu, tad e tvoje nebo biti obojeno od tog okna.

94 tra va raste sama od sebe

Religija je jednostavno izlaenje sasvim iz kue: gledati realnost, ne kroz prozor, ne kroz ikoja vrata, ne kroz ikoje naoare, ne kroz ikoji koncept, ve je dnostavno gledati na to kakvo je ostavivi po strani um. Ali, to je cijla metodologija religije: sve joge, tantra i sve tehnike meditacije nisu dugo no kako staviti um po sirani, kako razbili identitet sa umom, i gledati. Tad sve stoje realnost biva otkrive no. Zapamti to! Ponekad e religija priati jezikom logike, tad ona postaje teologija. P o nekad e religija priati jezikom poezije, tad to postaje objektivna umjetnost, kao Taj Mahal. Ako po prvi put posmatraTaj Mahal ti e shvatiti stoje to objektivna umjetnost. Gledajui na komade objektivne umjetnosti, kao Taj Mahal, ako jednos tavno sjedi i posmatra, iznenada te tiina okrui, mir se spusti na tebe. Sama stuktura Taj Mahala je povezana sa tvojim unutarnjim biem. Samim gledanjem njegova oblika, neto se izmjeni u tebi. Ima dvije vrste umjetnosti. Jedna umjetnost je subjektivna-npr. Picaso. Ako gleda Picasove slike, ti moe shvatiti koju je vrstu uma imao. Njegove slike oslikavaju njegov vlastiti um. Mora da je ivio u mori jer sve njegove slike jesu mora. Ti ih ne moe puno gledati bez da se ne osjeti bolesnim i osjeti muku. To je nje gova unutranja ludost koju je naslikao u boji. To je zarazno. To je subjektivna um jetnost-to god da ini, li unosi svoj um. Objektivna umjetnost jesete neunoenje svog uma, ve slijediti neka objektivna pravila za izmjeniti osobu koja e to gledati, meditirati na tome. Sva isto njaka umjetnost je nastojala biti objektivna. Umjetnik nije ukljuen u to. Slikar je zaboravljen, kipar je zaboravljen, arhitekta je zaboravljen. Oni nisu ukljueni u to. Oni jednostavno slijede neka objektivna pravila za stvoriti komad umjetnosti. Stoljeima, kad bi god netko pogledao to, neto od meditacije bi se de silo u njemu. U noi punog mjeseca, sjedei blizu Taj Mahala u tiini, samo mediti rajui na to, vrijeme nestaje, a momenat ne-vremena se desi. Iznenada Taj Mahal ni je tu. Neto se mjenja unutar tebe. Ponekad religija pria rijeima objektivne umje tnosti da bu unijela realnnost u ovaj svijet uma. Ponekad ona pria rijeima logike. Tad ona postaje teologija, tad ona raspravlja. Ali to oboje jeste kompromis sa svije tom, kompromis sa obinim, mediokritetnim umom, unoenje religije u obini um. Kad religija pria u svojoj istoti je paradoksalna nalik na Tao te ehing, L a o Cua, fragmenate Heraklita ili ove Zen prie. U svojoj istoti religija transcendentira logi ku, imaginaciju, oboje. Ona je sasvim preko. Sad, nekoliko stvari o onost ranom", preko", zatim ti moe ui u ovu priu. To je maleno, nalik na sjeme. Ali ako tome dopusti tlo svoga srca, to moe narasti u veliko stablo. To je malo ako ti gleda oblik, ali ako ti gleda na n e oblik skriven u tome, to nema limita. To je beskonano. Ponekad, biti svijetan onostranog, samo onostranog, trascendentalnog, potrebna transformacija je u tebi. Dru gaije, ti nee biti sposoban da shvati to. To zahtijeva jasnost percepcije u tebi. To nije pitanje samog intelekta, ak i genij moe biti nesposoban da shvati to. Ponekad i jedan Ajntajn noe da promai, dok ponekad jedan obian seljak moe biti sposo ban da shvati. To nije pitanje vjetine, intelegencije- to je pitanje jasnosti. Jasnost je razliita. Vjetina je nain bivanja lukav se realnou, to je lukavost. Jasnost je sa svim razliita, to nije lukavost. To je nevinost nalik na dijete. Ti nema um, prozor je

trava raste sama 95

sasvim oivoren. Ti nema nikakve ideje, jer um ispunjen idjema gubi svoju jasnou. To je nalik na nebo ispunjeno oblacima. Um ispunjem mislima nije proziran. To je smetite, a kroz smetite ti ne moe doi do realizacije toga stoje realno. Osoba mora da se oisti. Potrebno je duboko ienje. Osoba mora da proe kroz mnoge meditacije, tako da, malo po malo, tvoj um postane jasan, nalik na jasno nebo bez oblaka. Stoga, to nije pitanje intelektulnog shvatanja, ovo je pitanje razliite vrste bi a, bie koje je isto nalik na jasno nebo. Druga stvar za shvatiti je da religiozni um nikada ne ide iza trenutka od kojeg je poeo raditi kroz um. Budunost nije tu, zato kako ti moe da gleda na to? Ti moe samo da razmilja o tome. Ti moe samo misliti na budunost, ti je ne moe vidjeti. Sa mo ovaj trenutak moe da se vidi, on je ve tu.Zato religiozni um ivi u momentu. Ne moe siliti religiozni um da ode sa ove strane momenta, jer u trenutku kad reli giozni um razmilja o budunosti, on vie nije religiozan. Kvalitet uma se odmah mjenja. Religiozni um postoji ovdje i sada, i to je jedini nain za postojati. A k o ti ra zmilja o budunosti momenat nije tu. Ti si ve u zamci uma, i dopustio si mislima da se formiraju. U sadanjosti nema misli. Da li si ikada to osmotrio? Upravo sada, kako misli postoje? Nikakve misli nikada ne postoje u sadanjosti, one uvijek posto je u budunosti ili u prolosti. Ako ti misli o prolosti- tad je tu imaginacija: ili ako razmilja o budu nosti, tada je logika. Kako ti moe misliti o sadanjosti? Ti moe samo biti. M o menat je tako suptilan, tako mali, tako atomski da tu nema prostora za ikakvu mi sao. Misao zahtijeva prostor, sobu, a u sadanjosti nema sobe za misao. Samo bie moe biti tu. Stoga, uvijek kad si u sadanjosti, razmiljanje stane, ili ako ti prestane razmiljati biti e u sadanjosti. Religiozni um ne dira budunost, niti ga se tie ono to se u prolosti desilo. On ivi u momentu i kree se iz trena u tren. Kad ovaj mo menat nestane, drugi dolazi. Religiozni ovjek se treba kretati u njemu. On je nalik na rijeku. Veoma duboko stvar za zapamtili je ta da religiozni um, religiozni ov jek, religiozno bie jeste uvijek proces, on je uvijek kretanje. Naravno, kretanje je nemotivirano. To je kretanje ne ka nekom cilju, toje jednostavno kretanje-jer kreta nje je priroda realnosti. Kretanje je piroda realnosti, ona se mie sa realnou, ba kako to netko tee sa rijekom. On se kree sa rijekom vremena. Svakog trena on i vi i kree se. On ne ini nita, on jednostavno ivi ovaj momenat. Kad je trenutak otiao, drugi dolazi. On ivi trenutak. Realgiozan ovjek ima poetak, ali ne i krajprobudenje ima poetak, ali ne i kraj-to se nastavlja i nastavlja. Upravo suprotan je sluaj sa nenanjem.Neznanje nema poetak, ali ima jedan kraj. Da li ti moe rei kada je zapoelo tvoje neznanje? Ono nema poetka, ali ima jedan kraj. Ono je zavrilo jedne noi punog mjeseca prije 25 stoljea. Ne znanje ima jedan kraj, ali ne i poetak. Prosvijetljenje ima poetak, ali ne i kraj. Ta ko kruga postaje kompletan. Kad jedna neznalica postane prosvijetljena, krug je kompletan.

96 trava raste sama od sebe

Neznanje nema poetak, ali ima kraj. Prosvjetljavanje ima poetak, ali ne kraj. Sad je krug kompletan, sad je tu savreno bie iji je krug kompletan. Ova perfekcija ne moe da znai ikavu statistinost, jer prosvetljavanje nema kraj. To se nastavlja i nastavlja zauvjek. Sad nastoji shvatiti ovu priu nalik na sjeme. Jedan bivi car upita uitelja Gudoa:to se desi jednom prosvijetlje nom nakon smrti?" Da je ovaj pitao filozofa, oni bi dali puni odgovor. Zapisi su puni odogovora. to se desi jednom prosvijetljenom nakon smrti? Buda je bio nanovo i nano vo pitan. On bi se samo nasmijaoJednom se desilo, i to uveer. Mala je lu svijetljela blizu Bude. Netko je upitao^to se desi jednom prosvijetljenom nakon smtri?" Buda baci plamen vani i ree:Sto se desi plamenu kojeg nema vie. Gdje je on oti ao? Gdje je on sada? Trenutak prije je bio tu, a sad gdje je? Isto se desi prosvije tljenom". To nije bio odgovor. Ovaj mora daje otiao nezadovoljan, osjeajui da Buda izbjegava pitanje. Oni koji znaju, uvijek su izbijegavali, ali oni koji ne znaju uvijek imaju puno odgovora. Studenti, panditi, pitaj ih, oni e ti dati puno odgovora. G u d o odgovori:Kako ja mogu to da znam?" Ti pita neto o budunosti, a ja sam ovdje i sada. Za mene tu nema bu dunosti. Samo ovaj momenat postoji, tu nema dugog momenta. Ti pria o smrti, smrti jednog prosvijetljenog negdje u budunosti ili negdje u prolosti. to se desilo Budi? Stoga, G u d o kae:Kako je to mogu da znam?" On misli-ja sam sada tu, nika kva prolost nije znaajna za mene, nikava budunost. On kae:Gledaj me ba sad. Prosvijetljeno bie je pred tobom. Pogledaj m e ! " Desilo se jednom, jedan ovjek doao posjetiti Guodoa-onje bio veoma slavan Majstor-a ovjek je bio veoma star, blizu devedesete. On je pripadao zase bnoj budistikoj sekti, on ree:Doao sam iz daleka. ivot m i j e skoro na kraju, a uvijek sam ekao priliku da te sretnem." G u d o je bio poznat u cijeloj zemlji kao ca rev Majstor:Prije no to umrem doao sam tebi, jer elim da ti postavim jedno pita nje. Skoro pedeset godina studirao sam zapise i saznao sam svata. Samo me jedna stvar zbunjuje. U mojim je zapisima napisano da e ak i stablo i stijene postati pro svijetljeni. To nisam nikada mogao da shvatim. Stabla i stijene?" G u d o ree^Reci mi jednu stvar. Da li si ikada pomislio na sebe? Moe li se ti prosvjetiti?",, ovjek ree: udno je to, ali moram priznat da nisam nikada pomislio na to". Stabla i stjene-kako se mogu oni prosvijetliti-on je o tome razmiljao tih pedeset godina? Iz daleka je doao da to pita Gudoa, a nikada nije razmiljao o sebi. Ljudi priaju o smrti ne znajui da upravo sada oni ive. ivot je tu, najprije znaj to. ivi to totalno. Zato ti pria o smrti? Ljudi priaju o tome to e se desiti nakon smrti. Bolje e biti misliti o tome to ti se deava ba sada, nakon ro enja. Kada smrt dode, mi emo je susresti. Prvo susresti ivot koji je sada tu. Ako moe susresti ivot, ti e biti sposoban da susretne i smrt takoerJedan koji moe da ivio ispravno, umrijeti e ispravno. Jedan koji je ivo totalno, bogat ivot, kreu i se tren za tren, ivei svijesno, paljivo, uinit e istu stvar kada i smrt doe. On e ivjeti to, jer zna kvalitet kako ivjeti u sadanjosti. Kad smrt postane sadanjost, on

trava raste sama 97

e ivjeti to. Ali, ljudi su vie povezani sa smru, a manje sa ivotom. Ako ti ne mo e da zna ivot, nee biti sposoban da spozna smrt. Smrt nije odvojena od ivota, ona je samo kulminacija ivota. Ako promai ivot, ti nee biti sposoban vidjeti smrt. Smrt e doi a ti e biti ne svjestan. To je ono to se deava. Ljudi umiru u du bokoj nesvjesnoti, u komi. Oni sav svoj ivot ive u nesvjesnosti. Kad ti tretira ivot sa nesvijsnou, kako moe pretpostaviti da e biti sposban da bude svjestan pred smru? Smrt e se desiti u jednom trenutku, a ivot je proces od sedamdeset, oseamdeset godina. Ako osamdeset godina nije dovoljno da postane svjestan, kako e biti sposoban biti u jednom trenu? Samo osoba koja je ivjela tren za trenom bit e sposbana da vidi smrt. Postoje ona ivjela tren za trenom, smrt joj ne moe izbjei.Ona ima jasnou, tako intezivnu jasnou, da ak i u jednom trenu, kada smrt do e, on e biti sposoban da je vidi. Osoba mora biti sposobna da vidi ivot. Tada e automatski biti sposoban da vidi smrt. Ona je jednostavno svjedok. Kada netko pita to se deava prosvijetljenjom nakon smrti, on sam nije prosvijetljen. On pita iz svog dubokog neznanja. Zato je teko odgvoriti. To je slino tome kad slijepaca pita to se deava ujutro kad sunce izae. Kako mu to objasniti? Kako uspostaviti komunikaciju? To je nemogue. Desilo se jednom, bio je jedan slijepac koji je bio jo uvjek veliki filozof. Cijelo je mjesto bilo uznemireno s njim, jer je logiki dokazao da nema svjetlosti. On je rekao:Ja imam ruke. Ja mogu dirnuti i osjetiti. Zato, pokaite mi gdje je svijetlost? Ako neto postoji, to moe biti dirnuto. Ako neto postoji to se moe okusiti. Ako neto postoji, a ti baci neto na to, ja mogu uti zvuk." Stanovnici, mjetani bili su veoma uznemireni jer nisu mogli sakupiti ikakve dokaze. On je imao etiri ula, te ree:Ja imam etiri ula. Donesite svje tlost preda m n o m a ja u je vidjeti kroz moja etri ula vidjet u da li je svjetlost tu". Oni rekoe:Poto si slijep, ti ne moe vidjeti". On se nasmija i ree:Izgleda da vi sanjate. to su oi?Kako vi moete dokazati da imate oi, a ja da ih nemam? Kaete mi stoje to vaa svjetlost. Objasnite mije". Oni to nisu mogli uiniti. To je bilo ne mogue. Osjeali su se veoma depresivno, on je bio slijepac a oni su imali oi. Znali su stoje svijetlost. Ali, kako to objasniti slijepcu? Buda dode do tog mjesta. Mjetani odvedoe tog ludog filozofa, tog lu dog slijepca do Bude i zamolie: Pokuaj mu objasniti, mi nismo uspijeli. Ovaj ov jek je dokazao da svijetlo nije tu, jer ga ne moe dotai, ne moe ga onjuili, okusiti, uti. Stoga, kako moe ono da postoji? Sada si ti doao, ti mu to moe objasniti." Buda ree:Vi ste glupilSvjetlost ne moe biti objanjena sljepcu. Sam napor je apsurdan. Ja znam jednog ovjeka koji je veliki doktor. Odvedite ga njemu i on e ljeiti njegove oi." Odveli su ga doktoru, njegove su oi bile lijeene. On nije bio stvamo sljep. Nakon est mjeseci on je progledao. Tad trei doe Budi koji je tada bio u drugom gradu. On pade na koljena i ree:Da, sad znam. Svjetlost postoji. Sad znam zato oni siromasi nisu mogli da mi dokau, a takoer sada znam da si ti uinio do bro to si me poslao doktoru. Ja trebam Ijeenje, a ne filozofiju i teorije o svetlosti".

98 trava raste sama od sebe

Kada jednom neznalica pita:,, to se desi jednom prosvijetljenom na kon smrti?", napusti to. ak i:to se deava jednom prosvetljenom dok je iv", ne moe biti objanjeno. Ne moe biti. to se desilo meni? Kako je mogu to da obja snim? Te mogunosti nema. To je nemogue dokle god ti ne moe vidjeti, dogod se tvoje oi ne otvore, dogod se ti ne izmjeni, nita ne moe biti objanjeno. Komuni kacija nije mogua jer prosvijetljenje jeste totalno razliit kvalitet bivanja, a ti si sa svim sljep za to. Ti moe vjerovati da sam ja prosvijetljen, ali ti to ne moe vidjeti. Ta vjera e pomoi, jer e ta vjera dozvoliti da ostane otvoren. To pojverenje e po moi, jer ti moe rei:Ne, ja ne mogu vjerovati. Ja ne znam." To e te zatvoriti, tad tu nema mogunosti. Stoga religija insistira na povjerenju, shraddha. Sljepac moe da vjeruje kad ljudi kau da svijetlo postoji. Ako on vjeruje, tada je mogunost tu. A k o on ne moe da vjeruje, tada on nee dozvoliti niti Ijeenje. On e rei:to ti to ini? Tu nema svijetla i nema stvari kao oi. Ja ti ne mogu vjerovali, zalo molim le ne gubi vrijeme i ne troi moje vrijeme". Nemogue je komunicirati iz jednog plana ka drugom. To uope nee funkcionisati. Ti se mora uzdignuti ka drugom planu bi vanja. Jedino tada ti moe vjerovati. Kad ti vidi i iskusi, tad je povjerenje ispunje no. Ali prije no to vidi, mora imati povjerenje, upravo da bi dopustio tretman. G u d o odgovori:Kako da znam to?" Smrt jo nije dola. Kad ona doe, tad u ja znati i objasnit u te. Ali, sada ja ne znam. Jedan prosvijetljeni nee dali teorije. On eli da ti da uvid, a ne te oriju. Uvid je dubok fenomen u tebi. Teorije su samo posuene. Tu ima teorija o to me to se deava prosvijeteljnom. Netko kae da on dostie plan zvan moka, gdje on ivi zauvjek. Netko je slikovitji i kae da on ide u kraljevstvo boje i ivi sa bogom zauvjek. Ba kao to Indus boravi kraj boljeg postolja, sa desne strane, sa anelima koji pjevaju, pleu, a slavalje se nastavlja, i nastavlja. Ima milion teorija, ali sve su one stvorene od teologa da bi utjeili narod. Ti pita, stoga netko mora da ti da odgovor. Ali, prosvijetljeni ne: oni su ostali tihi naspram toga. Njih se to uope ne tie. Isus kae:Pogledaj ljiljane na polju. Oni postoje ovdje i sada. Oni ne brinu za sutra, sutra brinu samo o sebi". Netko je doneoDeset zapovijedi" pred Zen Majstorom da proita par redaka. Posebno ba to: Pomisli o ljiljanima na polju"- Oni su uopte, ne trude, oni ne misle o jutru, a tako su lijepi ovdje i sada. ak i Solomon, veliki car, u svom vrhuncu slave nije ozraen u takvoj ljepoti. Kad je to proitao Majstor rece:Stop! Tko god to kae loje Buda". On nije znao Isusa, on nije mogao znati za krianstvo. Krianstvo je stiglo u Japan upravo prije nekoliko dana. Majstor reeStop! Ne treba nita vie rei. Tkogod to kae, to je Buda." Svi prosvijtljeni su uvijek insistirali na opstanku u momentu. Zato G u d o kae: Kako ja mogu da znam?" Bivi car reeKako?- Pa zato jer siti Majstor". Od Majstora mi oekujemo odgovor, dok u stvari, Majstor ti nikada ne da odgovor. On jednostavno uniti tvoja pitanja. Ogromna je razlika izmeu tih stva ri. Od Majstora mi oekujemo odgovor na naa pitanja, ali ako su pitanja glupa, od govori ne mogu biti bolji. Kako ti moe na glupo pitanje da odgovori na mudar na-

trava raste sama 99

in? Samo pitanje je glupo. Netko dode i pita:Koji je okus zelene boje?" To je ap surd jer tu nema povezanosti. Ali pitanje izgleda savreno. Lingvistiki ono je sav reno. Ti moe pitati-koji je okus zelene boje? Nema greke u jeziku i formulaciji. Isti je sluaj, zbog mnogih razloga, kada netko pita-to se desi prosvetljenom nakon smrti? Prvo, on nije nikada mrtav. Jedan prosvijetljeni jeste onaj koji je upoznao vjeni ivot. On nikada nije mrtav. Drugo, jedna prosvijetljena osba nije vie osoba. Njezin ego je otupljen, zato je on prosvijetljen. Zato, kao prvo, on nije nikada mrtav: kao drugo, on je ve mrtav, jer on nije vie. Buda se kretao etrdeset godina nakon svog prosvijetljenja. Ali, u ovih etrdeset godina, kad je lutao iz mjesta u mjesto, neprestano priajui ljudima, dajui im ono to je dostigao, kae se da nije nikada izustio ni rije niti je preuzeo nijedan korak. to to znai? Tono da nije ni kada izustio ni rije, jer on nije bio vie. Kako moe da izusti rije kada tebe ne ma? To je kao da sam egzistencija, ali ne Buda, izustio te rijei. Sada Buda nije bio vie osoba. Ostalo je samo ime, funkcionalno. Inae, nema potrebe za tim. On nije nikada preuzeo nijedan korak. Ali on je lutao i lutao. Cijela pokrajina Bihara nazva na je Bihar, upravo zbog njegova lutanja. Bihar-znai lutati, a postoje on tuda lutao, cijela je pokrajina zvana Bihar". No, reeno je da on nije nikada preuzeo ni jedan korak. A to je tano, on nije preuzeo ni jedan korak. Ja ti govorim, ja ti neprestalno priam, ali ja nisam izustio ni jednu ri je. Kada ego nije tu, tko da izusti? Dakle, to se deava kad ti ja priam? To je nalik na lahor koji prolazi kroz drvee. To je nalik na proljee to ide ka rijeci. To je nalik na otvaranje cvijeta, ali ja nisam tu. Cvijet se ne moe truditi da se sam otvori. Lahor ne moe da tvrdi-ja prolazim kroz kronje stabla, jer lahor nema ega da to kae. R i jeka ne moe da kae-ja se kreem ka oceanu. Rijeka se kree, ali tu nema nikoga tko se kree. Ja ti priam, ali ja nisam izustio ni jednu rije. Kako povezati ove stvari? Jedna prosvijtljena osoba je ve mrtva. Pro lost je nestala, centar nije vie tu. Sad je on nigdje-on postoji svugdje. Sad je on je dno sa cjelinom, val je izgubio sebe u oceanu. Zato, kad ti vidi Budu da stoji tu, tije lo je samo kontaktna toka, l o j e sve. To je samo jedan klin elektriciteta, kao ga ti ukloni energija se kree: inae energija je svugdje. Zato, kad Buda stoji tu, on je sa mo kontakstna toka za kosmos. On nije vie tu, on je samo prolaz, samo jedno si dro u svijetu. Kada je sidro izgubljeno, tad Budino tijelo biva maknuto. Ti pita-to se desi? Kad vala nema vie, to se desi? On postaje ocean. Kad Buda nije vie, tijelo nestaje kao to val nestaje. Buda je ve mrtav, zato je on Buda. Drugo, on ne moe nikada umrijeti, jer jednom kad je ego izgubljen, dosignut je vjeni ivot. Sada je Buda svugdje. Kad ti nema centar, cijela egzistencija postaje tvoj centar. Pitanje je glupo. Ono izgleda logino, znaajno, ali glupo je. Stoga G u do odgovara:Otkuda da znam? Mnogi su stvari ukljuene. G u d o kae:,Ja nisam, tko moe da zna? Kad val nestane u ocean, kako ja mogu znati?" Bivi car ree:Zato jer si Majstor". Mi oekujemo odgovore od Majstora, ali odgovori su dati od uitelja, a ne od Majstora. Majstor jednostavno uniti tvoj um. Mada izgleda da ti on daje od govor, on nikad ne odgovara. On se izvrdava. Ti pita neto, a on pria o naem dru-

100 trava raste sama od sebe

gom. Ti pria o A, on odgovara o B, ali on je veoma zavodljiv. On pria o B, a ubjedi te da je odgovorio na pitanje. Tvoje je pitanje glupo, na njega se ne moe odgovo riti. Ono je beznaajno. Zato Majstor nikada ne odgovara na pitanja. On ti daje osjeaj da odgovara, ali on samo nastoji da ti makne tlo pod nogama. Sav napor je da padne tvoj um, da kolapsira. Ako ti moe bit sasvim gurnut dolje. Niti e pita nje, niti odgovor biti tu. Jedino tad, kad tiina postoji u tebi, Majstor je uspio. Odgovori e ponovo ispuniti tvoj um, stoga kako ti Majstor moe dati odgovore? To e biti teorije, ono nee dopustiti da ue u realnost. Majstor stvarno osjea tvoj pitanja, dok malo po malo ti ne prestane pitati. Kad taj trenutak doe, samo tad je odgovor dat. Ali odgovor nije potreban, taj je odgovor od njegova sa mog bia. Tad Majstor ulijeva sebe u tebe. On je provodnik, a cjelina se kroz njega ulijeva u tebe. Zato?-Ti si Majstor!" Mi mislimo da Majstor mora biti veliki poznavalac, znalac, da on mora znati sve. Naime, Majstor ne zna nita. On je dostigao savreno neznanje, jer samo neznanje moe biti nevino. Znanje to nikada ne moe da bude. Znanje je uvijek lu kavo, ono ne moe nikad biti nevino. Savreno neznanje, ono ne moe da zna nita. Znanje je maknuto. On je, ali on nije znalac. togod da zna, izlazi iz njegova nezna nja, a ne znanja. On moe rei milion stvari jer nevinost je tako mona. On moe go dinama da nastavlja -etrdeset godina je Buda priao. Sad kau da izgleda nemogue za jednog ovjek da pria etrdeset godina o tolikim stvarima. To izgleda teko jer ne znaju da je nevinost neiscrpna. Znanje moe biti iscrpljeno. A k o ja znam neto, to je limitirano. Nemogue je nastavljati i nastavljati. Ja ti kaem da ako si spreman, ja mogu nastaviti vjeno, jer to ne izlazi iz znanja, ve izlazi iz savrenog neznanja. Savreno neznanje nije tvoje neznanje. Tvoje neznanje nije savreno. Ti zna u stvari, ti zna previe. Nijedu osobu ne moe nai koja ne zna. Ona moe znati vie ili manje, ali ona zna. Ona moe znati ispravno ili pogreno, ali ona zna. ak i jedan idiot zna i insistira da zna tono. Samo jedan prosvijetljeni negira da zna. Sokrat kae:Kad sam bio mlad znao sam mnoge srvan, naime znao sam sve. Zatim postao sam malo vie zreo i poeo sam osjeati da ne znam puno, ustvari., ve oma malo. Kad sam postao star, tad sam shvatio cijelu stvar. Sad ja znam samo je dnu stvar, da ja ne znam." Kad je on bio mlad, on je znao mnoge stvari... Mladost je arogantna. Samo nezrela osoba je znalac. Zrelost je nalik na neznanje, ona ne moe znati, ili ona zna samo da ne moe znati. G u d o odgovari:Kako ja mogu da znam?" Bivi car ree: ,,Kako-?Zato jer si Majstor!" Odgovor je oekivan. On mora znati. A k o on ne zna, tad tko drugi to moe da zna? G u d o je predivan, on ree: Da gospodine, ali ne jedan mrtvac". Ja sam Majstor, ali ne i mrtav. ekaj! Kad budem mrtav, tad u ti rei to se desi kad jedan prosvijetljeni umre. Jo sam iv, a ti me pita o smrti. To se jo nije desilo, stoga kako ja mogu znati? Kad se desi, ja u ti to prenijeti.

trava raste sama 101

To se nikada ne desi jednom prosvijetljenom. G u d o je stvarno vjet. To se nikad ne desi jednom prosvijetljenom. Samo neznalice umru. Samo ego umre. Kad tu nema centra u tebi tako moe umrijeti? Kako je smrt mogua? Smrt je mo gua za ego, za sebe.Kako se smrt moe desiti ne-sebi? Svi prosvjetljeni ljudi kroz stoljea govorili su samo jednu stvar:Umri za ego tako da moe dostii vjeno. Pusti da ego umre, tad smrti nee biti za tebe. Ti postaje besmrtan."

trava raste sama 103

POLJE OBOJENO LJUBIICOM

Ninagavva-Shinzaemon, pjesnik i odanik Zenu, zaeli da postane uenik izvanrednog Majstora Ikkyu-a koji je bio opat Daitakuja u Murasakino polje ljubiica. On pozove Ikkyua i sljedei se dijalog poveo na ulazu hrama. Ikkyu:Tko si ti?" Ninagawa:Posveenik budizma". Ikkyu:Od kud si". Ninagawa:Iz tvog kraja". Ikkyu:Ah! to se desilo tamo ovih dana?" Ninagavve: Vrane graku, vrapci vrapcu". Ikkyu:Agdje ti misli da si sada?" Ninagawa:U polju obojenom ljubiicom". Ikkyu:Zato?" Ninagavva: Jutarnje slave, afrani, krizanteme, astre". IkkyuA nakon to ove odu?" Ninagawa:To je Mijagino-polje jesenjeg cvijea." Ikkyuto se desi u polju?" Ninagavva:Struja plovi, vjetar pue." Zadivljen Ninagavvinim Zen prianjem, Ikkyu ga povede u svoju sobu i poslui ga ajem. Tad on izgovori improvizaciju:eIim da te sluim delikatesima. Jao! Zen sekta ne moe ponuditi nita". Na ovo posjetilac odgovori: U m koji me gosti jeste originalna prazni na-delikates delikatesa". Duboko pogoen, uitelj ree: Sine moj, puno si nauio." Poezija je blia religji od teologije. Imaginacija je blia od razuma, a na ravno, religija trascedentira oboje-ona nije nijedno. Kroz logiku upasti u ambis reli gije jeste malo tee. Logika ima krutnost naspram toga. Ona nije fleksibilna. Ona je zatvorena, nije otvorena. Ona nema prozore, vrata da ode izvan sebe. To je nalik na grob. Osoba moe samo umrijeti unutra, ali ne moe da se kree u ivuem procesu.

104 trava raste sama od sebe

Osoba ne moe da postane ivlja kroz to. Logika je luaka koulja, zatvor. Poezija je blia religiji, jer ona je fleksibilna, tekua, kolajua. To nije religija, ali ti moe izai iz toga lake no iz logike. Ona ima otvore-vrata i prozore svije vjetar moe uvi jek doi u najdublju jezgru srca pjesnika. Poezija nije kruta. Ti moe da se otkai od nje ako eli. Ona se nee zakaiti za tebe. Postoje ona imaginativna, ona moe posrnuti u mraku, i nastavlja tumarati, ona nastavlja traiti. Ona je uvijek spremna da se kree u bilo koju novu dimenziju. Logika je otporna: ne moe nai ortodokcnije ljude od logiara. Oni nee nikada sluati otvaranje nove dimenzije, oni nee ak ni gledati na to.Oni e sa mo rei da je to nemogue. Sve to je mogue misle oni, to je ve znano. Sve to se moe desiti, desilo se ve. Oni su uvjek sumnjiavi za nepoznato. Srce pjesnika je uvijek u ljubavi sa nepoznatim. On nastavlja tumarati u tami za neim novim, neim originalnim, neim neokunim, neim nedoivljenim, neiskuenim. Pjesnik tumara, a ponekad on moe zapeti za nepoznato. On moe postati u ambis religije. Poezija je metafora, ona ivi kroz metafore. Isti je jezik religije.Naravno, kad je metafora koriena na poetian nain. To je jedna stvar, a kad je uzeta na religiozan nain, toje neto drugo. Ali, obije koriste metafore. Tu je zemlja susreta nja. Njihov znaaj moe biti razliiti, ali metodi jesu od iste porodice. Oni lie kao f / a n d Prostrana je razlika iznutra, ali bar u obliku, na povrini, one se vie lie no iugika i religija. Zbog te slinosti, religija je uvijek priala na poetian nain-Upaniade. Vede, Kabir, Mira, Zen pjesnik.. Zen pjesnici su napisali predivni haiku, tako kondenzirane da prostrani pjesniki svijet postaje kao sjeme u haiku. Ponekad, one su tako jednostavne, Ti ne moe ak ni znaaj da ulovi odmah. Ali ako ti razmilja o tome, meditira na to me, malo po malo, mala haiku postaje vrata. Prije neki dan itao sam Basove predivne haiku. Ona je veoma mala, ali ako ti meditira na njoj, iznenada vrata se otvore. Ta haiku kae:Stara aba iz ribnjaka skoi u vodu-bunu".Vizualiziraj to! Jedan stari ribnjak, veom drevan. aba skae u njega, zvuk vode. Kraj. Nita vie za rei. Cijela je stvar zgusnuo. Ako ti meditira na njoj, iznanada e osjetiti da te tiina okruuje. Neto e se izmijeniti u tebi. Toje objektivna umjetnost. Pjesnici Zena, Sufi mistici, hindusi sveci, svi su oni priali jezikom po ezije. A k o ponekad Buda, Isus ili Mahavir ne pria jezikom poezije, poezija je jo tu. A k o je ti slua, osjetiti e neku kvalitetu poezije ispod tih rijei. Njihova poezija je samo ima povrni. Oblik je proze, ali duh je poezija. Naime, jedan koji je prosvije tljen, ne moe da ini drugaije. Ako on mora da pria u prozi, on moe, ali on ne moe izbjei poeziju. Poezija e biti tu, upravo ispod povrine. Ako ti ima malo uvi da, ti e vidjeti: to je vibrantno i ivo. Religija i poezija imaju isti jezik, njihove rijei se razlikuju, ali negdje one imaju dodirnu taku. Dodirna taka jeste subjekt ove prie. Pjesnik doe kod Zen Majstora. On mora da je bio veliki pjesnik jer sa mo najvei pjesnik moe imati dodirno tlo sa mistikom. Svaki pjesnik nee imati to, jer tamo gdje poezija postaje krajnja, tu je pravi korak misticizma. Tamo gdje poezi ja zavrava, kulminira, dostie svoj vrhunac, tu je prvi korak hrama mistike. Najvie

trava raste sama 105

poezije jeste najnii misticizam-tu je dodirna taka. Zato, samo veliki pjesnici mogu dostii vrh gdje je Zen Majstor kae:Sine moj, ti si puno nauio." Sad mi moemo ui u ovu priu: Ninagavva-Shinzaemon, pjesnik i posvjeenik Zena, zaeli da postane uenik izvanrednog Majstora Ikkyua koji je bio opet Daitokujia u Murasakiono-polje ljubiica." To je bio moj osjeaj: velikani poezije ne mogu izbjei religju, oni mo raju ui u nju jer poezija vodi do neke toke, a preko nje je religija. Ako ti istraje da bude pjesnik, ti e postati religozan. Ti moe ostati pjesnik samo ako nisi preao sav njen opseg. Zato, samo mali pjesnici mogu ostati pjesnici. Veliki pjesnici se mo raju stopiti u religiju. Ne moe je izbjei jer doe neka toka gdje poezija zavrava, a religija zapoinje. Ako do kraja slijedi taj opseg, gdje e ti ii? U tom momentu poezija prebacuje sebe u religiju. Osoba mora da je sijedi. Ista se stvar deava logiarima, znastvenicima, ali na razliit nain. Znanstvenici, takoer, ako istraju, nasta ve i nastave, tu dolazi trenutak kad osjete da put ne vodi nikuda. Tada tu dolazi je dan abmis, tu nema vie ceste za naprijed.Sa pjesnikom je razliito-cesta je naprijed, samo to to nije vie put poezije. Njegov se put automatski preobrati u put religije. Za znastvenika, za logiara ili za filozofa, to se desi na razliit nain. On dospije do kraja puta, on ne ide naprije a, tu nema puta ve samo ambis. Desilo se to Albertu Antajnu u njegovim zadnjim danima. To se moe desiti samo najveima. Manji umovi na istom putu nikada ne dostiu ovu taku. Oni umru negdje na putu vjerujui da put ne vodi nigdje, jer ima jo puta pred njima. Preobrat se desi samo najveima. U zadnjim danima Antajnovog ivota zapoeo je osjeati da je sav njegov ivot bio rasipanje. Netko ga je upitao:Da se ponovo rodi to bi elio biti?" On odgovori:Nikad vie znastvenik. Rade bih bio, limar ali nikad vie znastvenik. Gotovo." Zadnje dane on je poeo razmiljati o bogu, ali o krajnjem znaaju ivota, o misteriju misterije, te ree:to vie penetriram u mistrij egzisten cije, sve vie osjeam da je misterijv vjean, beskonaan, beskrajan. to vie dolazim do saznanja, sve manj postajem siguran u svoje znanje". Misterija je prostran, on ne moe biti iscrpljen. To je koncept boga:misterija tako prostran da ne moe biti iscrpljen. Ti moe znati i znati, a jo ostaje ne poznato. Ti se kree u tome, ide u tome, ue u tome, ue u to, a jo se kree na periferiji. Ti nabasa na to. ali tome nama dna. Ti nikada ne moe tono dostii centar toga, te misterije. Nikada ne doe tren kad me rei: Ja sam spoznao sve.Nitko to nije rekao, izuzebv budale. Mudar ovjek poinje osjeati sve vie i vi e neznanja. Samo glupai skupe neku stvar od tu i tamo, te poinju osjeati da zna ju. Samo glupai su znalci, sakupljai znanja. ak i u znastvenoj potrazi dolazi momenat gdje put ne vodi nikuda. Za tim, iznanada tu je skok. Pjesnik se moe kretati u religji bez ikakvog skoa. On moe jednostavno kliznuti, ceste su spojene. Ali znanstvenik mora da skoi. Totalni zao kret od 180 stupnjeva: on mora sasvim da se izmjeni, izvan, iznutra. Pjesnik moe je dnostavno kliznuti, kao to zmija isklizne iz svoje stare koe. Zato ja kaem daje po ezija blia religiji. Taj ovjek, Ninagavva, mora da je bio veoma veliki pjesnik. Otud je on bio i zainteresovan za Zen meditaciju. Ako te poezija ne moe voditi u medita ciju, tad to nije poezija. Najvie, to moe biti vjeta kompozicija rijei, ali u tome ne-

106 trava raste sama od sebe

e biti poezije. Ti moe biti dobar lingvist, dobar kompozitor, dobar gramatiar, je dan koji zna sva pravila o tome kako napisati poeziju, ali ti nisi pjesnik, jer poezija u svojoj najdubljoj jazgri jeste meditativna. Pjesnik nije kompozitor, on je vizionar. On ne moe komponirali. Po ezija se desi njemu u nekim momentima-to su mementi meditacije. Naime, kad pje snika nema, tad se poezija desi.Kad je pjesnik odsutan, iznenada se on ispuni sa nein nepoznatim, sa ime se ne pitamo. Iznenada je neto od nepoznatog ulo u njega. Svjei lahor je uo u njegovu kuu. Sad on treba prevesti taj svjei lahor u jezik-on nije kompozitor,on je prevodioc. Pjesnik je prevodilac. Neto se desi unutar njegova bia i on to prevede u riji, u jezik. Neto bezrijeno se potrese iznutra to je vie na lik na osjeaj, a manje nalik na misao. To je vie u srcu, a manje u glavi. Pjesnik je voma hrabar. ivjeti sa srcem, potrebna je duboka hrabrost. Rijehrabrost" je ve oma interesantna. Ona dolazi od latinkse rijei ,,cor", to znai srce. Rije hrabrost dolazi iz korjena ,,cor". Cor znai srce - zato bili hrabar znai ivjeti sa srcem. Slabi,samo slabii ive sa glavom. Uplaeni,oni stvaraju sigurnost oko sebe. Puni stra ha, oni zatvaraju svaki prozor i vrata teologijom, konceptima, rijeima, teorijama - te se unutar toga kriju. Put srca jeste put hrabrosti. To je ivjeti u nesigurnosti. To je ivjeti u ljubavi i povjerenju. To je ivjeti u nepoznatom. To je napusiti prolost i dopustiti budunosti da bude. Hrabrost jeste kretati se na opasnom putu. ivot je opasan, a samo kukavica moe izbjei opasnost. Ali tad, oni su ve mrtvi. Osoba koja je iva, stvarno iva, vitalno iva, uvijek e krenuti u nepoznato. Tad je tu opasnost, ali ona e preuzeti rizik. Srce je uvijek spremno da preuzme rizik. Srve je kockar, glava je poslovna. Glava uvijek kalulira. Ona je lukava, srce je nekalkulirajue. Engleska ri je ,,hrabrost"(courage) je predivna, veoma interesantna. Zaenje je: ivjeti kroz srce, pjesnik ivi kroz srce. Malo po malo, u srcu on poinje uti zvuk nepoznatog. Glava ne moe uli, ona je voma daleko od nepoznatog. Glava je ispunjena sa poznatim. to je tvoj um? To je sve to si ti upoznao. To je prolost, mrtvo. Um nije drug da akumulira prolost, memorija. Srce je budunost, srce je uvijek nada, srce je uvijek negdje u budunosti. Glava misli o prolosti, srce sanja o budunosti. Ja ti kaem da je stvarnost blia budunosti no prolost. Zato i kaem da je pjesnik bilii religiji. Filozofija, logika, metafizika, teologija, nauka, sve pripadaju prolosti, poznatom. Poezija, muzika, ples, umjetnost - sve umjetnosti - pripadaju budunosti. Religija pripada sadanjosti zato ti kaem da je budunost blia sada njosti no prolost. Jer, prolost je ve otila. Budunost e doi, budunost jo tre ba biti. Budunost ima jo mogunosti, ono e doi.ona ve dolazi. Svakog trena to je nastajanje sadanjosti. Svakog trena budunost je nastajanje sadanjosti, a sada njost jeste postajanje prolosti. Prolost nema mogunosti, ona je koriena, ti si se ve udaljio od nje. Ona je iscrpljena, ona je mrtva stvar, ona je nalik na grob. Budu nost je nalik na sjeme, to je postojanje, uvijek dolazee, uvijek dostizanje i svrstava nje sa sadanou,. Ti si uvjek kree. Prezent nije drugo do kretanje u budunost. To je ve korak koji si ti preuzeo. To je ii u budunost. Poezija je povezana sa m o gunou, nadom, snovima, ona je blia.

trava raste sama 107

Taj ovjek, Ninagawa, mora da je bio veliki pjesnik. Zastoja to kaem? Ja nisam itao njegovu poeziju, ja nemam ono to je on pisao. Ali, ja kaem da je on bio veliki pjesnik, jer on je bio zainteresiran za Zen. I ne samo to - on je poelio postali uenik slavnog Majstora Ikkvua. Biti zainteresiran za Zen nije dovoljno dok ti ne postane uenik. Biti zainteresiran za religiju nije dovoljno - to je dobro, ali to ne moe otii veoma daleko. Interes ostaje radoznalost, ostaje mentalan dogod ti ne skoi na djelo, dogod ti ne skoi na djelo, dogod ti ne postane uenik. Postati uenik jeste velika odluka. To nije obina odluka, veoma je teka, skoro nemogua odluka. Ja uvijek kaem da postati uenik jeste skoro nemogua revolucija, jer kako jedan moe da vjeruje drugom? Kako jedan moe ostaviti svoj ivot u rukama drugog? To je skoro nemogua revolucija, ali desi se. Kad se to desi, ona je predivna. Nema nieg slinog tome. Samo oni koji su veoma hrabri, pustolovi samo oni mogu preuzeti taj korak. To nije za kukavice. To nije za ljude orijentirane na umu. To je za one koji ive u srcu, za one koji imaju hrabrost, za one koji mogu riskirati. To je najvea kocka, jer ti riskira svoj totalni ivot, ti daje sebe drugom. Ti ne zna tko je on, ti ne moe znati. Ti moe osjetiti neku stvar, ali ne moe biti nikad siguran naspram Majstora. Sumnja uvijek ostaje. U rascijepu sumnje, jedan mora skoiti. Sumnja ne moe biti zadovoljena. Ne. Ti je moe sakriti, ali ne moe ubijediti dio koji sumnja. Kako moe ubjediti? Ti mora biti sa Majstorom, samo tad e sumnja nestati. Prije toga je nemogue. Samo e iskustvo pomoi da ona nestane. Zato, kako je ti moe ubijediti? Um uvijek okljeva i sumnja. Ljudi mi dolaze i kau da sumnjaju, da su pola-pola. to da ine? Mogu li ekati? Ako ekaju, oni mogu ekati zauvijek, jer ako misle da e skoiti samo kada um bude 100% ubjeden tad oni nee skoiti nikada. Um ne moe nikada biti 100% ubjeden za neto. To je priroda uma. On je uvijek razdvojen, raskomadan. On ne moe biti nikada totalan. To je razlika izmeu srca i uma. Srce je uvijek totalno, um je uvijek razdvojen. Um je razdvajanje tvog bia. Srce je nerazdvojeno bie.
v

Uenitvo je od srca. Um nastavlja tumarati i priati i sumnjati. Uprkos toga, brbljavog uma osoba skoi. Ja kaem uprkos toga". To je jedini nain jednostavno ne sluaj um. Jednostavno se krei iznad uma, dostigni srce i pitaj ga. Uenitvo je nalik na ljubav, to nije nalik na poslovno partnerstvo. To nije nagodba. Ti jednostavno daje, bez da zna da li e neto dobiti ili ne. Da li e primiti nazad neto, ti to ne zna. Ti jednostavno daje. Zato je to hrabrost. On nije bio samo zainteresiran za Zen, on je bio odanik, posveenik. On je to volio. Interes, radoznalost, istraivost - jeste od uma, a posveenost je od srca. ...elei da postane uenik." to znai postati uenik? to to znai? To znai - sam sam pokuao, a promaio sam. Ja sam traio, ali nisam naao. Ja sam uinio sve to sam mogao, ali ostao sam isti. Nikakva mi se promjena nije desila, zato, ja se predajem. Sad e Majstor biti odluujui faktor, a ne ja. Ja u ga samo slijediti kao njegova sjena. to god da on kae ja u uiniti. Ja neu traiti dokaze. Ja neu pitati da me najprije on ubjedi. Ja neu debatirati, ja u jednostavno slijediti u dubokom povjerenju.

108 trava raste sama od sebe

Um moe nastaviti. - to radi? To nije dobro. To te nee odvesti nikamo. To je glupost, to je ludost. Um e to nastaviti da govori. Ali, jednom kad si doneo odluku da bude uenik, ti ne slua um, ti slua Majstora. Do sada ti si sluao svoj um, ego od sada pa naprijed ti e sluati Majstora. Sad e Majstor biti tvoj um. To je smisao uenitva, sljedbenitva. Ti e staviti po strani sebe i dopustiti Majstoru da penetrira u najdublju jezgru tvog bia. Ti vie nisi. Sad je samo Majstor. Biti uenik znai biti sjena, sasvim staviti svoj ego po strani. On pozove lkkvua i sljedei dijalog se poveo na ulazu hrama. Zen prie su veoma, veoma znaajne. Nijedna rije tu nije bez potrebe, nijedna. ... sljedei dijalog se poveo na ulazu hrama." Prvo rije dijalog". Dijalog nije samo prianje, to nije diskutirati, to nije raspravljati, to nije debata. Dijalog ima razliiti kvalitet. Dijalog je susret dvaju bia, sastat se u ljubavi, nastojat shvatiti jedan drugog. Ne pokuavati debatirati, raspravljati - ve je to upravo veoma saosjeajan stav. Dijalog je uestvovati u biu drugog. Dva prijatelja ili dva ljubavnika priaju bez antagonizma iznutra, bez napora da dokau sebe ispravnim, a drugog krivim. To se deava kada ti pria sa Ijudima-ti nastavlja, i nastavlja na jedan suptilan nain, nastojei dokazati da si u pravu. Drugi takode nastoji da dokae da je u pravu. Tad dijelog nije mogu. Dijalog znai shvatiti drugog sa jednim otvorenim umom. Dijalog je rijedak fenomen, i predivan je jer oboje su obogaeni kroz takav dijalog. Naime, kad ti pria, drugi moe traiti diskusiju - oba su suprotna jedan drugog, verbalna je borba, nastojei dokazati da su u pravu, a drugi u krivu ili da je dijalog svim razliit dijalog nije postavljati se jedan protiv drugog, ve uzeti ruku je dan drugome kretati se zajedno ka istini, pomaui jedan drugome da nae put. To je zajednitvo, toje kooperacija, toje skladni napor za nai istinu. To na nikoji nain nije borba. Toje prijateljstvo, kretati se zajedno za nai istinu. Kad dvije osobe poitnju tragati, tragati za istinom zajedno, toje dijalog - obje su obogaeni. Kad je isti na naena, ona nije ni tvoja ni moja. Kad je istina naena, ona je vea od onih to uestvuju u njenom traganju. Ona je via, ona okruuje oboje i oboje su obogaeni. Dijalog je poetnik izmeu Majstora i uenik, a to se mora desiti na ulazu. Drugai je, ulaz u hram je nemogu. Otud rije na ulazu"-to se mora desiti na vratima. Prva stvar je dijalog. Ako se to ne moe deisti, tad tu nema nikakve mogunosti uenitva. Tad bi Ikkvuo rekao zbogom na samom ulazu. Tad ne bi bilo potrebe za poziv u so bu, u hram. Ne bi bilo znaaja u tome. Tako, sjedei na ulazu, samo sjedei na stepe nicama, dijalog se desio. Ikkvuo je pokuao nai ovjeka. On je osjetio tog ovjeka, potencijalnost, mogunost, stav:koja je bila dubina potrage, kolika je bila dubina i potreba za potragom. Da li je to bila samo radoznalost? Da li je on bio samo filozof ili stvarni posveenik? Ikyuo je pokuao osjetiti njegovo bie, a Ninagawa je dopustio to, on je uestovao u tome. On nije mogao postati zaplaen, on nije nastojao da se brani, on nije nastojao da se pretvara neim to nije. On je sasvim otvorio svoje srce ovom ovjeku. On je dopustio tom ovjeku da ue u njega da ga osjeti, jer tako moe Maj stor da odlui rl? -i -ir*>o sluajno ili si ti stvarno doao.
,;

irava raste sama 109

Dolazak moe biti sluajan-netko ti kae, a ti prolazi putem pa ka e: OK. imam dosta vremena, da pogledam. Da vidim tko je taj Majstor". Ako je to sluajno, tad je bolje zavriti odnos na ulazu, jer to ne vodi nikuda. Ako je um argumentovan, ako je um preispunjen sa svojim idejama, tada ti moe postati student, ali ne sljedbeniLMajstor nije nastavnik. On nije u potrazi za studentom, on ne tri u kolu. On je stvaranje hrama srca, on ini oltar, on je unosilac svetosti, sveti feno men na zemlji. lkkyuo je to osjetio, osjetio je veoma duboko. A ovaj je dokazao svoju valrenost. Bio je autentian. On nije reagirao, on je odgovarao Majstoru. togod da je Majstor pitao, on je davo totalni odgovor na to. Ovi odgovori su predivni, lagano se kreu. Ikkyuo:Tko si ti?" To biva cijala potraga.Tko sam ja?" To je sve to je religija. A k o ti ve zna tko si, tad nema potrebe da brine. Ili, ako si u tvom ne znanju postao identificiran sa imenom i oblikom, tad takoer ti nisi dovoljno zreo za Majstora Ikkvua da te prihvati. Ti mora otii kod manjeg Majstora: naime kod Maj stora koji e te uiti da ti nisi ime i da nisi oblik, da nisi tijelo, ovo, ono i da stvori fi lozofsko tlo u kojem Majstor moe ubaciti sjeme. Ti treba otii nekome nastavniku. Zato pravu stvar lkkyuo pita:Tko si ti? Ninagavva ree:Posveenik budizma". Ve oma, veoma ponizan stav ne tvredei. On nije rekao svoje ime, kao:Ja sam Nina gavva, zar ne zna? Zar nisi uo za najveeg pjesnika u zemlji? Zar ne ita novine? K o j e besmislice ti pita - tko si ti? Svatko u zemlji zna, ak i car. Pjesnici su vema egoistini ljudi. Pjesnici, pisci, novelisti - svi imaju ve oma kristaliziran ego. Ne moe nai vee egoiste od pisaca. Veoma je teko imati ikakav dijalog sa njima. Oni ve znaju,oni te mogu uiti, ali oni ne mogu biti ueni. Samo zato jer oni mogu komponirati nekoliko redaka, samo zato jer mogu napisati jedan lanak, ili novelu, ili priu, oni zapoinju jako osjeati da se netko. Naime, pravi pjesnik nee imati ego - ako pjesnik ima veoma kristaliziran ego, on uope nije pjesni, jer nije nauio nita iz iz svoje poezije, nije nauio ak ni temeljnu istinu: po ezija se sputa jedino kad ti nisi. Zato on mora komponirati,on mora uiniti neto. Poezija moe biti tehnika, stoga on moe biti tehniar, ali on nije pjesnik. On moe biti vjet da aranira predivne rijei u ritmu: on moe da slijedi sva pravila, on moe biti savren, ali on nije pjesnik. On moe biti vjet, tehniki ispravan, ali duboko iznutra, ako je ego jo tu, on ne moe da zna to je poezija, jer poezija se desi samo kada ti nisi tu. Naime, veliki pjesnik nee tvrditi da je on kreator poezije.. Kako on moe to da tvrdi? On nije bio kad se to desilo. Desilo se kad je Coleridge, jedan od najveih pjesnika urmo, daje osta vio skoro 40.000 nekopletnih komada. On bi zapoeo poemu, napisao dva tri reda i stao. Godine bi prole i iznenada jednog dana dodao je jo dva tri reda i stao bi. To liko nedovrenih poema. Upravo pred njegovu smrt, netko upita:to si ti radio? To su tako predivne stvari zato ih nisi dovrio?" On ree:Kako ih ja mogu dovriti? Ja ih nikad nisam napisao. One dolaze. Kad dou, dou. Kad ne dou, ne dou. to je tu mogu? Ne moe ih se povui, prisiliti da dou. Ja neznam od kuda dolaze. Pone kad cijela poema dolazi u slijedu, ponekad ne. Nita se ne moe uinit, jer ja ne znam od kuda dolaze. Naime, kada dou, ja nisam, nema me. Ja sam tako oamuen, ja postajem upravo prazan. Zato, kako da ih dovrim?"

110 trava raste sama od sebe

Zato drevne poeme postoje bez ikakvih potpisa. Nitko ne zna toko ih je napisao. Upaniade, najveu poemu-tko ih je napisao, nitko ne zna. Autor se nije ni kada potpisao. Oni su bili inioci, ali nisu bili kreatori. Kad je Ninagavva bio upitan:Tko si?", da je bio kao i drugi pjesnici, obini pjesnici, pisci autori, preispunjeni sa svojim egom,on bi rekao neto nalik na: Ti nezna da sam ja Nobelov laureat, dobitnik Nobelove nagrade, i da me car nagradio i uvrstio u kraljeve pjesnike." Ne! Ninagavva ree:Odanik, posveenik bu dizma". On nije priao o poeziji, on nije priao o svom slavnom imenu, on nije uop e priao o sebi. On jednostavno ree:posveenik budizma - odanik Bude. Posvee nik - to pokazuje da je on tu zbog svog srca, zbog svoje ljubavi. On nije bio tu zbog njegovg rezona, on je bio tu zbog svog osjeaja. Samo posveenik. Ikkyuo:Odkud si?" Ninagawa:Iz tvojih krajeva". Predivna metafora. Naime, on je bio iz istoga kraja kao i Ikkvuo. Ali, on nije priao o tome. On je priao o untarnjem kraju, unutarnjoj potrazi, au ja pripa dam istom kraju. Potraga je ista. Ja sam saputnik. Moda si ti daleko napred, moda si ti stigao, a ja sam samo poetnik. Jednom kad je tvoje srce ispunjeno sa potrebom za znati istinu, ti postaje saputnik svih Buda. Oni su stigli: ti e stii. Moda e to zahtijevati mnogo, mnogo ivota, ali to ne ini razliku. Ti si krenuo na put. Ti moe biti upravo na poetku, ali ti si saputnik. Ninagavva ree:Iz tvog kraja. Ja pripadam istom dijelu svijeta kojem ti pripada". Ikkvuo:Ah! I to se desilo tamo tih dana?" On ga je nastavio bockati, provocirati ga. Moda on nastoji da obmane. Samo se pretvara, govorei predivne stvari negdje nauene, posuene. On je mogao biti uenik Zen klasika gdje su dati takvi dijalozi. Ali on ne moe pobjei Ikkvuu. Ako se pretvara, negdeje e pasti. Ah! to se desilo tamo ovih dana?" Ikkvuo gaje gurao nazad i nazad. On je shavatio to je Ninagavva govorio^ to je mislio podtvoj kraj", ali on to nije htio dopustiti ni za tren. Zato on ree:to se deava tamo ovih dana?" Tko je pos tao prvi ministar? ija je ena otila s kim? Neka buka, neko ogovranje: to se tamo deava? Neki se dogaaj mora zbiti - netko je umro, netko se vjenao. Dogaaji - to se tamo desilo? Ninagavva:Vrane graku, vrapci vrapcu". Predsjednik, ministri i njihovi politiki svijet, trnica, ekonomija nisu stvarna povijest. To su samo sluajnost. One su deavaju na periferiji. One nisu dio vjenosti. One se deavaju u vremenu. Stoje vjeno jeste jedina novost za one koji znaju, a ono stoje sluajno, uzgredno, jeste jedina vijest za one koji ne znaju. Ninagavva:Vrane graku, vrapci vrapcu". To je vjena novost koja se uvijek deavali i jo se deava. Ljeto i zima, priroda kola, oblaci dolazi i odlaze. Toje vjenost. Ujutro sunce izlazi, a uvee sunce zalazi. U noi, tu su zvijezde na nebu sa

trava raste sama 111

svojom suptilnom muzikom. To je sve. To je stvarno novost. Vrane ne brinu za to tko je postao prvi ministar, a vrapci ne daju ni trunku svoje panje svijetu dogaaja. Samo je ovjek ispunjen sa tim smeem. Henry Ford je rekao:Historija je prazno prianje, besmislica. To je rari tet da tako neto dolazi do bogatog ovjeka, ali to je istina. Sto moe da znai da lije Napoleon pobijedio ili izgubio? Tko brnie za to? Vjeno se kree nesvjesno da su se te stvari desile. to govori Ninagavva? On kae daje to uvijek isto. Vrane graku, vrapci vrapcu". A gdje misli da si sada? - Ikkvuo je tvrd - iz drugog pravca napada. Gdje misli da si sada? Ninagawa:U polju obojenom modrim Ijubiicama". Hram je bio poznat kao polje ljubiica, Murasakio. Ikkvuo: ,,Zato?Zato ti to tako zove? Ti si u polju obojenom modrom ljubiicom! Zato to tako zove?" Ninagawa:Jutarnja slava, afrani, krizanteme, astre". Cvjetovi svugdje unokolo. Ninagavva nije mogao rei daje to ime hrama - polje ljubiica. Ime pripada memoriji, prolosti, a Majstor je pito o sada. A sada, svugdje unokolo cvjetovi:afrani, astre... Svi oni daju cijelom mjestu duboku boju ljubiica. Kad je Ikyuo pitao o sada, Ninagavva odgovara o sada. Ikkvuo je stvarno nemogu. Nije htio popustit. On:A kada ovi odu?" Ovi cvjetovi su ovdje i sad. OK, zato ih ti zovi duboka boja ljubiice, polje ljubiice. Ali, ubrzo ti e cvetovi otii. Tad, kako e ih zvati, nakon to odu? Ninagawa:To je Mivagino - polje jesenjih cvjetova". To treba shvatiti. Oblaci dolaze i odlaze. To su dvije strane iste kovani ce. Cvjetovi cvjetaju, zatim nestaju - to su takoer dva aspekta istog fenomena. Pri sustvo i odsustvo nisu suprotnosti: to su dva aspekta iste stvari. Sad su tu cvjetovi, zato je to zvano p i j e ljubiica, a kada cvjetovi odu, ljudi e rei da je to polje odustva od jesenjih cvjetova. To e jo biti polje ljubiica, ali sa druge strane, odsustvo. Jednom se desilo. Jedan Zen Majstor je puno voli svoju majku. U stva ri, prije no to je posto Zen uenik njegov je otac umro. On je htio postati Zen monah ali majka ree: Ja sam siromana, i sama sam, otac je mrtav". On ree:Ne bri ni. Cak i kad postanem monah, ja u bit tvoj sin, a ti e biti moja majka. Ja se ne odriem, ti ne gubi nita." Tako majka dopusti da postane monah. On je veoma vo lio majku. On bi otio na trnicu da joj kupi neku stvar, a ljudi bi se smijali. Rekli bi:Nikad nismo vidjeli da monah kupuje stvari".
t

Budistiki monasi samo prose a on, ne samo da ne prosi, on je kupovao meso i ribu. Ljudi su mu se smijali. To je bilo previe. Naravno, on je kupovao te stvari za majku, a ne za sebe. Ona je to voljela, a nije bila ni kaluerica, niti religio zna osoba. Zatim majka, videi da se ljudi smiju, da se cijeli grad smije monahu ko ji kupuje meso, postade vegetarijanka. Radi toga ona ree:Nemoj ii. Ja u sama kupovati". On nastavi da bude posveen sin.

112 trava raste sama od sebe

Potom jednog dana on ode propvijedati negdje. Majka mu je umrla u njegovom odsustvu. Doao je upravo na vrijeme, mrtvo tijelo je bilo spremno za po kop. On doe blizu tijela i ree:Majko, tako, otila si? A sam sebi govori:Da, sine. Ja sam napustila tijelo". Tad on ree:Ne brini jer ubrzo u i ja napustiti tijelo." Tad on govori za majku:Dobro, ja u te ekati". Obratio se ljudima, nakon ovog ra zgovora: Rekao sam zbogom majci. Dijalog je gotov. Sprovod je gotov. Sada moete preuzeti mrtvo tijelo." Netko upita:Ne moe te pratiti. U emu je stvar? Kome ti to pria". On odgovori: 0 odustvu moje majke, jer to je drugi aspekt njenog bia". Oni upitae:Ali zato ti odgovar?" On ree:Poto ona ne moe da odgovori, ja moram initi oboje. Odustvo ne moe odgovarati. Zato ja moram da odgovaram sa njene strane. Ona je tu, kao to je prije bila, samo stoje sada odsutni aspekt." Zato, kad Ikkvuo upita:A nakon to oni odu?" Ninagavva ree:To je Mivagino- polje jesenjih cvjetova". Toje isto po lje, ali u odustnom aspektu. Manifestirano ili neminifestira, bie ili ne bie, ivot ili smrt, jesu dva aspekta i istog fenomena. Tu nema to birati, a onaj koji bira jeste glupai i nepotrebno zapada u pitanje. Sada, oaran, Ikkyuo postavi zadnje pitanje: to se desi polju kad cvjetovi odu?" Ninagavva: Struje kola, vjetar pue preko". Oaran Ninagavvinim Zen prianjem, Ikkyuo ga povede u svoju sobu i poslui ajem. Zapamti, to je slino Zenu, ali to nije tono Zen. On je pjesnik, i to ve liki pjesnik drugog shvatanja. Ali, vrhunac poezije jeste samo poetak Zena, poetak religije. To je stvar nalin na Zen. On shvata, on ima veliki uvid, on je otvoren, on osjea, on je tumarao u tami i upoznao neki kvalitet. Kroz svoje tranje on je naba sao na to, ali jo je to samo uvid. Ponekad se to moe desiti: tamna no, iznenadno svijetlo i ima uvid. Zatim, ponovo mrak. Toje ono to se deava velikim pjesnicima: on je samo na graninoj liniji sa koje moe pogledati na onu stranu. Ali to su uvid: Toje nalik na Zen. Kad e to postati Zen? To e postati Zen jedino kad to nisu vie uvidi, ve kad to postane tvoje samo bie. Kad ti ivi u tome: tren za trenom, kad uvidi ne dolaze i odlaze.Oni su jednostavno postali tvoje naijtimnije bie, o n o to jesi. To nije nalik na svijetlo, to je puno podne, to je dan. Sunce je visoko na nebu i ostaje tu. Tu nema mogunosti da tama ponovo dode. To nije uvid, to je postalo dio tebe. Ti to nosi kud god ide. Unutarnje svijetlo gori sada - ti ne ovisi o sluajnostima, ti si us tolien u to, toje postala tvoja kua. Nastojei dostii realnost putem uma, toje isto kao da eli da vidi sa uima. To nije mogunost. Ui mogu uti, ali ne mogu vidjeti. Nastojei dostii real nost putem srca jeste nalik na pokuaj da se vidi sa rukama. Ruke ne mogu da vide, ali one jo mogu da dadu uvid u to to moe biti vieno. Slijepa osoba u svojoj ljubavi sa drugom osobom dira njeno lice, osjea oblik, dira tijelo, osjea zaobljenost, toplinu. Tako, putem ruka dolazi do nekog uvi da. Ruke ti mogu dati neki uvid vienja, ne tano vienja, jer kako ruke mogu da vi de? One mogu samo napipati. Ali kad ti dodirne lice, zatvorenih oiju, ti moe

trava raste sama 113

osjetiti zaobljenost, nos, oi, oblik lica.Pjesnik je nalik na ruku, on osjea prirodu re alnosti sa svojim rukama Neki mu uvidi dolaze nalik na Zen. ovjek Zena je nalik na Oi, on ne tumara, on nema potrebe da dira sa rukama - on moe da vidi. Oaran Ninagawinim prianjem nalik na Zen, Ikkvuo ga povede u svoju sobu i poslui ajem. To je simbolino pokazivanje da ti je doputeno doi blie i prisnije,... ,,i poslui ga ajem". aj je Zen sibmol koji znai svjesnost, jer aj te ini i paljivijim, vie svjesnim. aj je izmiljeni od budista. Stoljeima su oni koristili aj kao pomo me ditacije. aj pomae. Ako ti uzme alicu aja, jakog, i zatim sjedne u meditaciju, barem sat vremena, ti nee biti pospan, i moe ostat paljiv. Drugaije, kako god da si tih, i oputeno sjedi, san dolazi. Za izbjei san, aj je pomogao. Pria se da je Bodidarma meditirao ria nekoj planini u Kini zvanoj Ta. Iz toga Ta" dolo je ime aj". Ta planina se moe izgovoriti kao Ta" ili eha", zato je u Indiji aj nazvan ehai" ili eha". Bodidarma je meditirao, on je stvarno bio veliki meditator. On je volio meditirani osamnaest sati, ali to je bilo teko. On bi se osjetio pospanim iznova i nanovo. Kapci bi mu se zatvorili nanovo i nanovo. Zato je on odsjekao kapke i bacio ih. Tada nije bilo mogunosti da se zatvore oi. Pria je predivna, ti kapci su postali prvo sjeme aja, i neka biljka je iznikla iz njih. Bodidar ma je pripremio prvi aj na svijetu od ove biljke. B i o je oaran naavi da ako ti uzme njene listove i skuva te popije ih, moe ostati paljiv dugo vremena. Stoga su stoljeima Zen ljudi pili aj i aj je postao veoma sveta stvar. Kad je Zen Majstor sluio aj, to je metafora. On kae:Budi paljiv. Ti si na pravom putu." On kae Ninagawi:Ti si na pravom putu, ali ti hoda malo pos pano. Naao si pravac, sad se krei njime. Ubrzo tvoje bie nalik na Zen postati e Zen, ali ti mora biti paljiv". Oaran Ninagavvinim prianjem nalik na zen, Ikkvuo ga povede u svo ju sobu i poslui ajem." On slui svjesnost, alicu punu svjesnosti. To je simbol da ukae da on mora postati paljiviji. To je sve to on treba. Tad Ikkvuo izgovori ovu improvizaciju: elim da te sluim delikatesima. Jao! Zen sekta ne moe ponuditi nita". Ovo ima dva znaaja. Uobiajani znaaj je taj da u Zen sektama delika tesa nije doputena. Samo jednostavno hrana je doputena ria, neko povre, aj bez delikatesa.,, Jao! Zen sekta ne nudi nita". To je zadnji napor Ikkya da pentrira do najdublje jezge, da vidi da li ovaj moe da shvati znaaj. Drugi znaaj je:Ja elim da te sluim delikatesima. Jao! Zen sekta ne moe..." samo nita. Ja mogu ponuditi nita. To moe znaiti: Ja ne mogu da ponu dim bilo ta, ali to moe da znai-ja mogu da ti ponudim samo nita. Tad nita je po nueno. Svjesnost i nitavost jesu dva aspekt iste stvari. to ti vie postaje svje snim, tim vie osjea da biva nita.

114 trava raste sama od sebe

Zato Ikxuo prvo slui aj da kae: postati svjestan. Zatim dodaje: Jao! Ja ne mogu posluiti bilo ta - osim nita. Toje zadnja mrea baena od Majstora. Poslije je on dao aj. Da se Ninagawa pretvarao, on bi se opustio, on bi pomislio-prihvaen sam. Majstor me do veo do svoje ajne sobe, ponudio me ajem. Ja sam oputen. Nakon stoje uzeo aj, on bi se opustio, jer ne moe dugo da se pretvara. Sve je gotovo. Stoga, to je bilo posljednja zamka. Ninagawa odgovori:Um koji me je gostio sa nita, jeste originalna pra znina - oh, delikates delikatesa". Ne! On stvarno ima shvatanje nalik na Zen, on nije bio samo pjesnik. Neto od stvarne poezije egzistencije desilo mu se. On je mogao odmah da shvati. Mogao je odmah, i mogao je odgovoriti. On ree:Um koji me je gostio sa nita jeste originalna praznina-delikates delikatesa". Nita nije delikates delikatesa. To je vie od toga to moe biti ponu eno. To je zadnji delikates, zadnji okus same egzistencije. To je kada si pojeo sa mog boga-delikates delikatesa. Duboko pogoen, Majstor ree:Sine moj, ti si puno nauio". To uenje nije poznavanje. Zen ini razliku izmeu uenja i poznavanja. Pusti da ti objasnim. Poznavanje je posueno, naueno je tvoje. Poznavanje je kroz rijei, jezike, koncepte, dok uenje je kroz iskustvo. Poznavanje je uvijek gotovo: ti to zna, toje kompletno. Uenje nije nikada kompletno, toje uvijek na putu. Uenje je proces osoba nastavlja i nastavlja, do zadnjeg trena i nastavlja uiti. Poznavanje negdje stane i postaje ego. Uenje nikad ne stane, ono ostaje skormnost. Poznavanje je posueno: ti ne moe obmanuti. Majstora tvoijim poznavanjem jer tvoje e rijei biti na povrini. Duboko dolje tvoje e bie pokazati. Tvoje te rijei ne mogu sakriti. Za Majstora tvoje su rijei prozirne. to god da pokae da zna on uvijek moe vi djeti iza toga stoje skriveno, stoje stvarno tu. Taj bi ovjek bio uporan daje bio ov jek poznavanja. Ali ne, on je bio stvarno ovjek uenja, on je nauio, on se nije pre tvarao. Kroz mnoga ivotna iskustva on je puno nauio. Sine moj, ree Ikkyuo,-ti si puno nauio." To je puno do Zen Majstora, jer on je voma krt za rei te stvari. Kad Zen Majstor kae te stvari on to i misli. On to moe rei samo onada kada je stvarno dirnut, kad stvarno osjeti autentinost. Samo tada, inae ne. Pogledaj u ovu priu i osjeti sebe u usporedbi sa tim. Da li si nauio ili si samo skupio poznavanje? Pusti da to postane temeljni zakon. Ne dositii kroz po znavanje ve regiraj - tj. odgovori sporntano. Samo tad e biti blie i blie meni, i samo tad, jednog dana ja te mogu uvesti i posluiti ejam. Drugaije, ti moe biti samo fiziki blizu mene, a to nee pomoi. Ja u te sluiti svjesnou i mogu da ti dam delikates delikatesa ni tavnosti.

Samostalno izdanje Biblioteka Osho l o t o s k n j i g a " 6. Osho Trava r a s t e . s a m a od sebe Izdava: Slobodan Vukovi Rutke 132 85355 Sutomore Prevodilac Klaudio krobe Saradnik na prevodu Slobodan Vukovi Sve informacije na adresu izdavaa ili Osho Commune International 17 Koregaon Park Poona 411001 M.S India Recenzent Vesna Forca

Grafiki dizajn i tampa: YUGRAFIC dd Titograd Tira: 1000