You are on page 1of 152

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and

cial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of F BiH Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u RS Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of RS

POETNA OBUKA

MODUL 4
IZVRNA I VANPARNINA OBLAST
Modul priredile: Bogdanka Dabi-Jovii, Okruni sud Istono Sarajevo ida Jaarspahi, Sud Bosne i Hercegovine
Sarajevo 2009

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

1 Tabela sadraja
1 2 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.5.1 2.5.2 2.5.3 TABELA SADRAJA PODMODUL 1 : IZVRNA OBLAST IZVRNA ISPRAVA VRSTE IZVRNIH ISPRAVA IZVRNOST ODLUKE IZVRNOST PORAVNANJA PODOBNOST IZVRNE ISPRAVE ZA IZVRENJE VJEBE I V J E B E II SUDSKA PRAKSA: 1 5 7 7 9 10 11 11 13 15 29 31 34 35 36 37 39 39 45 48 50 58 59 60 60 62 63 65

VJERODOSTOJNA ISPRAVA 2.5.4 VJEBE

O B R A Z L O E NJ E 2.6 2.7 2.8 2.8.1 2.8.2 2.9 2.9.1 2.9.2 2.10 2.11 2.12 2.13 2.14 2.14.1 2.15 SREDSTVA I PREDMET IZVRENJA SREDSTVA IZVRENJA RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA SREDSTVA IZVRENJA RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE VJEBE SUDSKA PRAKSA OCJENA UREDNOSTI PRIJEDLOGA ZA IZVRENJE VJEBE SUDSKA PRAKSA PRAVNI LIJEKOVI PRIGOVOR SADRAJ PRIGOVORA RAZLOZI ZA PRIGOVOR ODLUKE O PRIGOVORU VJEBE SUDSKA PRAKSA

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

2.16 POSTUPAK POVODOM PRIGOVORA PROTIV RJEENJA O IZVRENJU NA OSNOVU VJERODOSTOJNE ISPRAVE 75 2.16.1 2.16.2 2.17 2.17.1 2.17.2 VJEBE SUDSKA PRAKSA ODLAGANJE IZVRENJA VJEBE SUDSKA PRAKSA 76 77 81 83 84 87 87 92 95 100 100 101 102 104 104 104 105 105 105 106 106 107 108 108 108 109 110 110 111 111

RJEENJE OBRAZLOENJE 2.18 2.18.1 3 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 3.7.1 3.7.2 3.7.3 3.7.4 3.7.5 3.7.6 3.7.7 3.7.8 3.7.9 3.7.10 3.7.11 3.7.12 3.7.13 OBUSTAVLJANJE IZVRENJA SUDSKA PRAKSA

PODMODUL II-VANPARNINI POSTUPAK POJAM VANPARNINOG POSTUPKA OSNOVNE RAZLIKE IZMEU PARNINOG I VANPARNINOG POSTUPKA NAELA VANPARNINOG POSTUPKA VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA PRAVILA O SUKOBU IZMEU VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA SUDSKA PRAKSA: RJEAVANJE PRETHODNOG PITANJA DOZVOLJENOST REVIZIJE SUDSKI ROKOVI SUKOB VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA PREKID VANPARNINOG POSTUPKA KADA SUD POSTUPA I ODLUUJE U VANPARNINOM A KADA U PARNINOM POSTUPKU PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE DOZVOLJENOST REVIZIJE IZJAVLJIVANJE REVIZIJE DOPUTENOST REVIZIJE

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

3.7.14 3.8

PRETHODNO PITANJE U VANPARNINOM POSTUPKU

112 112 112 113 115 116 118 119 120 121 122 124 125 125 125 126 126 126 127 127 128 129 129 129 130 131 133 134 136 138 138

RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE

OPTE NAPOMENE PRETHODNE RADNJE POSTUPAK SA TESTAMENTOM POSTUPAK OSTAVINSKOG SUDA PO PRIJEMU SMRTOVNICE RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE SPOR O PRAVU NA NASLEE SPOR O PRAVU NA LEGAT ILI O DRUGOM PRAVU IZ ZAOSTAVTINE RJEENJE O NASLIJEIVANJU I LEGATU NASLJEDNO-PRAVNI ZAHTJEVI POSLIJE PRAVOSNANOSTI RJEENJA O NASLIJEIVANJU POSTUPAK KAD JE ZA RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE NADLEAN INOSTRANI ORGAN 3.9 3.9.1 3.9.2 3.9.3 3.9.4 3.9.5 3.9.6 3.9.7 3.9.8 3.10 3.10.1 3.10.2 3.10.3 3.10.4 3.10.5 3.10.6 3.10.7 3.10.8 3.10.9 3.10.10 SUDSKA PRAKSA: DOSTAVLJANJE REENJA O NASLEIVANJU REVIZIJA IZJAVLJENA OD NEOVLAENIH LICA PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA OSPORAVANJA UGOVORA O POKLONU I RASPRAVA ZAOSTAVTINE PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE OBUSTAVA OSTAVINSKOG POSTUPKA UPUIVANJE NA PARNICU - ZBOG SPORA O INJENICAMA OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU RJEENJE DA SE NEE RASPRAVLJATI ZAOSTAVTINA OGLAS AKO SE NE ZNA DA LI IMA NASLJEDNIKA OGLAS AKO JE NEPOZNATO BORAVITE NASLJEDNIKA PRIJEDLOG ZA POPIS I PROCJENU IMOVINE ZAPISNIK O ROITU ZA POPIS I PROCJENU OSTAVINSKE IMOVINE ZAPISNIK O ROITU SA OSTAVINSKE RASPRAVE RJEENJE O NASLJEIVANJU, PO ZAKONSKOM REDU NASLJEIVANJA PRIJEDLOG O RASPRAVLJANJU NAKNADNO PRONAENE IMOVINE

RJEENJE O ODREIVANJU UVIAJA RADI POPISA I PROCJENE IMOVINE 132

3.10.11 ZAPISNIK O ROITU KADA SE RASPRAVLJA O NAKNADNO PRONAENOJ IMOVINI 138 3.10.12 RJEENJE KOJIM SE ODLUUJE O NAKNADNO PRONAENOJ IMOVINI 139

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

3.10.13 ZAPISNIK O ROITU U OSTAVINSKOM POSTUPKU, KADA POSTOJI TESTAMENT 141 3.10.14 3.10.15 3.11 RJEENJE O PREKIDU OSTAVINSKOG POSTUPKA ZAPISNIK O ROITU, NAKON PREKIDA OSTAVINSKOG POSTUPKA 143 144 147

LITERATURA

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

UVODNE NAPOMENE
Kategorije U Modulu IV, iji je naslov Izvrna i vanparnina oblast, sadrane su dvije tematske cjeline. Prva obuhvata materiju koja je regulisana Zakonom o izvrnom postupku i oznaena je Podmodulom I, a druga materiju koja se odnosi na Zakon o nasljeivanju i oznaena je Podmodulom II. Trajanje Za obradu sadraja Podmodula I, koji se odnosi na izvrni postupak, potrebno je vrijeme od jednog radnog dana a za obradu sadraja Podmodula II, koja se odnosi na Zakon o nasljeivanju , potrebno je takoe vrijeme od jednog radnog dana. Dvodnevni seminar Opti ciljevi: Pruanje obavezne poetne strune obuke radi sticanja znanja iz oblasti izvrnog postupka, razvoj profesionalnih vjetina i sposobnosti u ovoj oblasti, bolje razumijevanje i primjena odreenih pravnih normi iji je rezultat brz, efikasan i pravian postupak, doprinos pravosudnoj reformi i jaanju izgradnje efikasnog pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini. Posebni ciljevi: Obuiti strune saradnike/savjetnike za obavljanje poslova u sudovima iz oblasti izvrnog postupka, postii bolje razmijevanje pravnih pravila i pravnih rjeenja Zakona o izvrnom postupku kako bi njegove odredbe pravilno primjenjivali u praksi, razvijati vjetinu voenja postupka izvrenja, ukazati na postojeu sudsku praksu i primjenu Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u postupku provoenja izvrenja.

Oblik Ciljevi edukacije

Mogui predavai/edukatori Tabela sadraja Materijali Vii savjetnik

Struna lica koja odredi Centar za edukaciju sudija

ida Jaarspahi i Bogdanka Dabi-Jovii

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

PODMODUL 1 : IZVRNA OBLAST


Uvod:

Na podruju Bosne i Hercegovine primjenjuju se etiri zakona iz oblasti ivzrnog postupka i to pred: Sudom Bosne i Hercegovine, sudovima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. Nazivi ovih zakona su: Zakon o izvrnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 18/03) Zakon o izvrnom postupku (Slubene novine F BiH broj 32/03 i 33/06) Zakon o izvrnom postupku (Slubeni glasnik RS broj 59/03, 85/03 i 64/05) Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH broj 8/00, 1/01 i 5/02) Teoretski sadraj tematskih cjelina u ovom Podmodulu obraen je na osnovu odredbi lanova Zakona o izvrnom postupku koji se primjenjuje na podruju Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske zbog toga to su identine te to se veina predmeta izvrenja u Bosni i Hercegovini provode u skladu sa navedenim propisima. Podmodul je uraen tako to je prvo dat teoretski prikaz odreenog instituta iz oblasti izvrnog prava, zatim su navedena pitanja, primjeri sudske prakse i uzorci rjeenja, sve vezano za konkretnu oblast na koju se odnose. U ovom predmetu obraena je sljedea materija: -osnovi za odreivanje izvrenja(lan22) - vrste izvrnih isprava, njihova izvrnost i podobnost za izvrenje (lan 23 do 27) - vjerodostojne isprave (lan 29) - sredstva za izvrenje (lanovi 68, 118 i 139) - ocjena urednosti prijedloga za izvrenje (lan 36) - pravni lijekovi u izvrnom postupku (lanovi 46 do 53) - izrada odgovarajuih odluka (lan 59) - odlaganje i obustava izvrenja (lanovi 60 do 63)

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

- postupak povodom prigovora protiv rjeenja o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave (lan50)

2.1

IZVRNA ISPRAVA

Izvrna isprava je osnov na kome se zasniva potraivanje traitelja izvrenja. To je kvalifikovana isprava u pisanoj formi koja sadri materijalno-pravno ovlatenje za odreivanje i provoenje izvrnog postupka. Za sve izvrne isprave bitno je sljedee: moraju sadravati: obavezu dunika na neko davanje, odnosno injenje ili neinjenje, da je odluku, koja predstavlja izvrnu ispravu, donio nadleni organ ili ustanova (sud, organ uprave, pravne osobe koje imaju javna ovlatenja ) u odreenom postupku i da bude podobna za izvrenje. Opte je pravilo da ove odluke moraju biti i pravosnane , odnosno konane. Potraivanje traitelja izvrenja mora biti utvreno odreenom kvalifikovanom ispravom koja je donesena u prethodnom kognicijskom postupku. Prema pravilu lana 22 Zakona o izvrnom postupku sud odreuje izvrenje samo na osnovu izvrne ili vjerodostojne isprave,osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.Nema izvrenja bez valjanog pravnog osnova - izvrnog naslova. Izvrni postupak je egzekutorski jer se izvrenik prisiljava na odreene radnje ili mu se oduzimaju stvari ili oduzimaju ili ograniavaju prava. Prinudno izvrenje moe se odrediti i provesti samo u sluaju kada postoji potraivanje koje je dokazano na takav nain koji objektivno otklanja svaku moguu sumnju u njegovo postojanje.

2.2

VRSTE IZVRNIH ISPRAVA

U stavu 1 lana 23 Zakona o izvrnom postupku taksativno su nabrojane izvrne isprave. To su: izvrna odluka sudova i izvrno sudsko poravnanje, zatim izvrna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novane obaveze, ukoliko zakonom nije drukije odreeno, izvrna notarska isprava i druga isprava ako je zakonom odreena kao izvrna isprava. Meutim, u citiranom propisu nisu navedene definicije nabrojanih izvrnih isprava. Dakle, opte je pravilo da se izvrenje moe odrediti i provesti samo na osnovu sudskih odluka i odluka drugih organa koje su podobne za sudsko prinudno izvrenje. Pod izvrnom ispravom podrazumijeva se svaka od nabrojanih isprava u stavu 1 navedenog lana koja je donesena u Bosni i Hercegovini. Pravilo je da se izvrenje moe odrediti samo na osnovu sudskih odluka i odluka drugih organa koje su podobne za sudsko prinudno izvrenje.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

Izreke ovih odluka moraju biti dovoljno jasne, odreene i razumljive da bi bile podobne za izvrenje. U izvrnom postupku nije dozvoljeno odstupanje od sadraja izreke izvrne isprave na osnovu koje je dozvoljeno izvrenje. Izvrne isprave su kvalifikovane isprave u pisanoj formi u kojim je utvreno potraivanje jednog lica protiv drugog lica. Samo na osnovu isprava, koje su takvog sadraja, moe se odrediti prinudno namirenje u njima utvrenih potraivanja. Prema sadraju navedenih odredbi Zakona o izvrnom postupku izvrne isprave, s obzirom na njihovog donositelja, moemo podijeliti na dvije vrste: isprave donesene u sudskom postupku i isprave donesene u postupcima koji nisu sudski, a glase na novano potraivanje. U prvu grupu izvrnih isprava spadaju izvrna sudska odluka i izvrno sudsko poravnanje. Sudovi na podruju Bosne i Hercegovine odluuju u graanskom postupku, krivinom postupku i postupku u upravnim sporovima. Po pravilima graanskog postupka sudovi rjeavaju u parninom, vanparninom i izvrnom postupku. U parninom postupku sudovi donose odluke u obliku presude i rjeenja. Presudom odluuju o osnovanosti tubenog zahtjeva, a rjeenjem u zbog smetanja posjeda. Najvei broj izvrnih isprava upravo se odnosi na kondemnatorne presude parninog suda. To su presude kojim je tuenom naloeno da neto uini, trpi ili propusti.Deklaratorne i konstitutivne presude ne mogu biti podobne za sudsko prinudno izvrenje. Izvrna sudska isprava moe biti i rjeenje kojim je utvreno smetanje posjeda, jer je to odluka o tubenom zahtjevu u ovoj vrsti sporova. Svojstvo izvrne isprave imaju i druga rjeenja, koja su donesena prilikom voenja parninog postupka kao to su: rjeenje o trokovima postupka, rjeenje o novanom kanjavanju stranaka, svjedoka i drugih uesnika u postupku,rjeenje o odreivanju trokova svjedocima, rjeenje o obavezi treeg lica da podnese odreenu ispravu i ostala rjeenja koja glase na izvrenje obaveze. Izvrna isprava moe biti i rjeenje kojim je zavren vanparnini postupak. To su na primjer: rjeenje kojim je utvrena novana naknada za ekproprisane nekretnine, rjeenje o diobi zajednike imovine, rjeenje o diobi zajednike stvari i slino. Sudsko poravnanje je sporazum koji sranke zakljuuju u postupku pred sudom, a glasi na ispunjenje obaveze na davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje. I sudsko poravnanje mora ispunjavati sve bitne uslove koji se odnose na sadraj pojma izvrnosti i podobnosti da bi se moglo prihvatiti kao izvrna isprava. I u izvrnom postupku sud moe donijeti rjeenja koja sama po sebi imaju kvalitet izvrne isprave. To su: rjeenje o izricanju novane kazne u izvrnom postupku (lan 17), rjeenje o dosudi nekretnine kupcu (lan 93, stav 1 i 2), rjeenje kojim se nalae izvreniku da traitelju izvrenja isplati iznos vrijednosti stvari koje se nisu mogle nai kod izvrenika niti tree osobe (lan 198, stav 1 i 3).

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

Stranke mogu postii sudsko poravnanje i u izvrnom postupku o zasnivanju zalonog prava na pokretnim i nepokretnim stvarima . Svojstvo izvrne isprave imaju presuda i rjeenje koji su doneseni u krivinom postupku samo u sluaju kada sadravaju obavezu stranke da izvri odreenu inidbu imovinsko-pravne prirode kao to su: rjeenje o trokovima krivinog postupka, osuda na novanu kaznu, dosueni imovinsko-pravni zahtjev. Izvrne odluke u upravnom postupku donose upravni organi, slube ili pravne osobe koje imaju javna ovlatenja. Svi oni odluuju u obliku rjeenja i zakljuka, koji predstavljaju izvrne isprave pod uslovom da glase na ispunjenje novanih obaveza. To moe biti i poravnanje zakljueno u upravnom postupku koje se takoe odnosi samo na ispunjenje novane obaveze. Meutim, odluke o izreenim novanim kaznama, koje su donesene u upravnom postupku, izvravaju organi uprave, slube i pravne osobe sa javnim ovlatenjima, pa takve odluke ne mogu posluiti kao valjan pravni osnov u postupku sudskog izvrenja. Izvrna notarska isprava odreena je Zakonom o notarima. Treba imati na umu da je to nije svaka notarska isprava ve samo ona koju je notar obradio u skladu sa odredbama navedenog zakona. Izvrne isprave mogu biti i odluke koje donosi arbitraa kao i poravnanje zakljueno pred arbitraom. Izvrna isprava je i platni nalog koji se izdaje pod uslovima odreenim Zakonom o radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o radio- televiziji Republike Srpske. Osim opte podjele na izvrne isprave donesene u sudskom postupku i na one koje su donesene u postupcima koji nisu sudski, a glase na novano potraivanje, postoji i druga podjela na izvrne isprave domaih i stranih sudova. Kada se uporede vaea pravila sudskog izvrnog postupka sa ranijim zakonskim odredbama, moe se zakljuiti da je proiren broj izvrnih isprava koji kao izvrni naslovi mogu posluiti za odreivanje i sprovoenje rjeenja. Na ovaj nain omogueno je traiteljima izvrenja da bre i efikasnije ostvare njihova pravosnano utvrena potraivanja. 2.3 IZVRNOST ODLUKE

Sudska odluka, kojom je naloeno ispunjenje potraivanja na neko davanje ili injenje, izvrna je ako je postala pravosnana i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje( paricioni rok) tee od dostave odluke izvreniku, a zavrava se istekom posljednjeg dana odreenog sudskom odlukom, ako zakonom nije drukije odreeno. Ako je odlukom naloeno ispunjenje potraivanja na neko trpljenje ili neinjenje (proputanje), ova odluka je izvrna ako je postala pravosnana. Navedeno pravilo ne odnosi se na sluaj kada je u izvrnoj ispravi odreen poseban rok za usklaivanje ponaanja izvrenika sa njegovom obavezom.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

10

Odluka, koja je donesena u upravnom postupku, izvrna je ako je postala izvrna prema pravilima koja ureuju taj postupak. Pravosnanost konanost i protek paricionog roka kumulativne su pretpostavke da bi odluke mogle biti izvrne isprave. Od ovog opteg pravila postoje odstupanja jer neke odluke ne sadre paricioni rok i za njih je dovoljna njihova pravosnanost. To je na primjer odluka kojom je dunik obavezan na neinjenje. Meutim, neki pravni teoretiari smatraju da je i u takvim sluajevima potrebno odrediti paricioni rok.

2.4

IZVRNOST PORAVNANJA

Sudsko poravnanje ili upravno poravnanje je izvrno ako je dospjelo potraivanje, koje se prema njhovom sadraju treba ispuniti. Dospjelost potraivanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju, javnom ispravom ili prema zakonu ovjerenom ispravom. Ako se dospjelost ne moe dokazati na nain naveden u stavu 2 lana 26 Zakona o izvrnom postupku, dokazuje se pravosnanom odlukom donesenom u parninom postupku u kojem se utvruje dospjelost. Sve navedene odredbe sutinski se ne razlikuju od ranijih. Dakle, i poravnanje treba da sadri rok za ispunjenje obaveze i odreenje od kada poinje tei taj rok. Stranke u poravnanju sporazumno odreuju kada je dunik obavezan ispuniti svoju obavezu iz ove izvrne isprave. Ako postoje sumnje ili nejasnoe u pogledu utvrivanja i odreivanja dospjelosti poravnanja, ove injenice se mogu dokazivati pravosnanom odlukom donesenom u parninom postupku. U tom sluaju sudskom odlukom se utvruje dospjelost. Na poravnanje se ne stavlja klauzula pravosnanosti i izvrnosti suda ili organa pred kojim su stranke zakljuile poravnanje. Prema naelu formalnog legaliteta stranke dokazuju na osnovu ovjerenog zapisnika da je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze utvrene zakljuenim poravnanjem. Na osnovu poravnanja, koje je postalo izvrno samo u jednom dijelu,sud moe odrediti izvrenje samo u odnosu na taj dio. Ovo predstavlja novinu jer raniji zakon nije sadravao navedenu odredbu. Prema tome sada se dospjelost, kao pretpostavka da bi neko poravnanje postalo izvrno, ne mora odnositi na cijelo potraivanje iz poravnanja. Dovoljno je da je obaveza dospjela samo u jednom dijelu poravnanja, koji je podoban za izvrenje, pa u takvom sluaju u tom dijelu poravnanje stie svojstvo izvrne isprave.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

11

2.5

PODOBNOST IZVRNE ISPRAVE ZA IZVRENJE lanom 27, stav 1 Zakona o izvrnom postupku odreena je definicija podobne izvrne isprave. Prema toj odredbi izvrna isprava je podobna za izvrenje ako su u njoj naznaeni traitelj izvrenja i izvrenik, zatim predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Ako u izvrnoj ispravi nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, taj rok se odreuje rjeenjem o izvrenju. U takvom sluaju predloeno izvrenje sud e odrediti uz uslov da izvrenik u roku koji mu je odreen ne ispuni svoju obavezu. Odredbe iz stava 2 i 3 Zakona o izvrnom postupku ne primjenjuju se u postupku izvrenja na osnovu izvrne isprave notara. Prema tome da bi izvrni sud mogao odrediti izvrenje, izvrna isprava, treba da bude i podobna za izvrenje.

2.5.1 V J E B E I Izreka presude je glavni dio presude koji za stranke proizvodi materijalno-pravne posljedice i procesno-pravne posljedice. Pravosnana postaje samo izreka presude koja mora biti jasna, odreena i podobna za prinudno izvrenje. U postupku izvrenja sud je vezan samo izrekom pravosnane presude, a ne i njenim obrazloenjem. Prinudno izvrenje sud moe odrediti samo u granicama sadraja izreke pravosnane i izvrne presude. Imajui u vidu navedene napomene, obrazloite da li su podobne za izvrenje sljedee pravosnane presude: 1. Tueni je duan isplatiti tuitelju naknade plae za period od 01.01.2004. godine do 17.11.2004. godine sa zakonskom zateznom kamatom od dospijea do isplate. 2. Razvodi se brak parninih stranaka na osnovu lana 55 Porodinog zakona. Maloljetno dijete N.N. povjerava se na odgoj, uvanje i vaspitanje majci.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

12

Tueni je duan da plaa za izdravanje malodobnog djeteta poev od 29.04.2003. godine mjeseno po 120,00 KM uz zakonsku zateznu kamatu, dok za to budu postojali zakonski uslovi. 3. Tueni je duan tuiteljici predati u posjed ove stvari: ve mainu, friider i bicikl u roku od 15 dana od prijema presude. 4. Obavezuje se tueni da tuiteljici preda u posjed poslovnu prostoriju i pokretne stvari koje su nabrojane u zapisniku Mjesne zajednice Obre od 10.05.2003. godine, koji je sastavni dio ove presude. 5. Tueni je duan priznati tuitelju pravo vlasnitva na ljetnoj kuhinji koja se nalazi u dvoritu porodine kue u Zenici. 6. Utvruje se da je tuitelj vlasnik dijela nekrentine k.. broj 7/24, livada zvana Luka pa se tueni obavezuje da navedeni dio nekretnine preda tuitelju u posjed u roku od 30 dana.

7. Ponitava se rjeenje tuenog broj 22-741-8/02 od 01.09.2002. godine. Tueni je duan tuitelju uspostaviti sva prava iz radnog odnosa u roku od 15 dana. 8.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

13

Odbija se tubeni zahtjev opredijeljen na isplatu iznosa od 7.800,00 KM. Tuitelj je duan namiriti tuenom troak postupka. 9. Odbija se tubeni zahtjev opredijeljen na naknadu tete u iznosu od 12.870,00 KM. Obavezuje se tueni da snosi parnine trokove u iznosu od 209,00 KM. 10. Utvruje se da tuitelj ima pravo slunosti u korist svoje nekretnine k.. 51 Gradite preko nekretnine tuenog K.. broj 8 Gradite. 11. Tueni je duan na ime izdravanja mldb. tuitelja D.D. i K.K. plaati ukupno mjeseno 260,00 KM poev od 3.6.2005.godine. 12. Utvruje se da je tueni omeo tuitelja u posjedu parcele Bata na nain to je poruio 7 metara drvene ograde izmeu parcela stranaka.

2.5.2 V J E B E II Odgovorite jasno i odreeno na sljedea postavljena pitanja:

1. ta su prema Zakonu o izvrnom postupku osnovi za odreivanje izvrenja? 2. Da li svaka notarska isprava moe imati svojstvo izvrne isprave?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

14

3. Koje izvrne isprave donose sudovi u parninom postupku? 4. Koje izvrne isprave u upravnom postupku mogu donijeti upravni organi, slube ili pravno lice koje ima javno pravna ovlatenja? 5. Da li je poravnanje zakljueno u postupku pred arbitraom izvrna odluka? 6. Kada su sudsko, odnosno upravno poravnanje izvrni? 7. Kada je izvrna isprava podobna za izvrenje? 8. Kako e postupiti sud u sluaju kada u izvrnoj ispravi nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze? 9. Kada je izvrna sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje potraivanja ili neko davanje ili injenje? 10. Od kada tee rok za dobrovoljno ispunjenje potraivanja na neko davanje ili injenje? 11. Kada je izvrna sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje potraivanja na neko trpljenje ili neinjenje (proputanje)? 12. ta je dokaz za dospjelost potraivanja sadranog u sudskom, odnosno upravnom poravnanju? 13. Moe li presuda donesena u krivinom postupku biti izvrna isprava?

14. Kada je izvrno sudsko, odnosno upravno poravnanje? 15. Moe li se izvrenje odrediti na osnovu sudske odluke koja nije postala pravosnana i odluke u upravnom postupku koja nije postala konana? 16. Da li sud u izvrnom postupku moe donijeti rjeenja koja sama po sebi imaju kvalitet izvrne isprave?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

15

17. Koja rjeenja, donesena u toku voenja parninog postupka, imaju svojstvo izvrne isprave? 18. Kada je izvrna odluka koja je donesena u upravnom postupku? 19. Da li se moe odrediti izvrenje na osnovu odluke koja je postala izvrna samo u jednom dijelu? 20. Da li stranke u izvrnom postupku mogu postii sudsko poravnanje?

2.5.3

SUDSKA PRAKSA: I Izvrna isprava podobnost za izvrenje lan 20, stav 1 Zakona o izvrnom postupku lan 46, stav 2 i 50, stav 2 Zakona o obligacionim odnosima

NIJE PODOBNA ZA SUDSKO IZVRENJE ODLUKA SUDA KOJOM SE NAMEE DUNIKU DA POVJERIOCU DODIJELI DRUGI ODGOVARAJUI TROSOBAN STAN NA RASPOLAGANJE.

Iz obrazloenja: Predmet potraivanja je injenje ili neinjenje i ono je po svojoj prirodi obligaciono-pravne kategorije, pa shodno lanu 46, stav 2 Zakona o obligacionim odnosima dalje: ZOO predmet mora biti mogu, doputen i odreen, odnosno odrediv. Predmet potraivanja je odreen ako je unaprijed tano utvreno ta dunik treba tano da ini ili ne ini da bi odgovorio svojoj obavezi, a odrediv ako izvrna isprava sadri elemente putem kojih se moe utvrditi ta dunik treba da ini ili ne ini (lan 50, stav 2 ZOO). U konkretnom sluaju izvrna isprava presuda Osnovnog suda u B.L. RS 41/94 od 17.05.1995. godine na osnovu koje je dozvoljeno izvrenje rjeenja Osnovnog suda u B.L. I. br. 3787/00 od 02.02.2001. godine po ocjeni i Vrhovnog suda, ne ispunjava uslove iz lana 20, stav 1 ZPP. Ovom odlukom je, naime, naloeno duniku da povjeriocu dodijeli odgovarajui trosobni stan na koritenje, a po osnovu konkursa objavljenog u aprilu mjesecu 1993. godine. Kako u toj izvrnoj ispravi nije oznaena

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

16

lokacija i povrina tog stana, te kako taj stan nije mogue identifikovati na osnovu elemenata sadranih u obrazloenju odluke, ije se izvrenje trai, drugostepeni sud je pravilno zakljuio da navedena izvrna isprava nije podobna za sudsko izvrenje zato to predmet dunikove obaveze nije odreen ili bar odrediv u skladu sa ovlatenjima koja po ZPP ima sud koji odluuje o prijedlogu za izvrenje, pa je stoga neprihvatljivo pravno shvatanje izraeno u zahtjevu za zatitu zakonitosti da je navedeni izvrni naslov podoban za sudsko izvrenje. Zato drugostepeni sud nije poinio bitnu povredu odredaba parninog i izvrnog postupka na koju ukazuje zahtjev za zatitu zakonitosti, kada je osporenom odlukom preinaio prvostepeno rjeenje o izvrenju tako to je odbio prijedlog za izvrenje, ukinuo sve provedene radnje i postupak izvrenja obustavio. Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj: Gvl.10/02 od 23.08.2002. godine

II Priznavanje stranih odluka ne moe se priznati ovrna javnobiljenika isprava iz Republike Hrvatske lanovi 3 i 86, stav 3 Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima lan 20 Sporazuma izmeu Vlade BiH, Federacije BiH i Republike Hrvatske o pravnoj pomoi u graanskim i kaznenim stvarima

NE MOE SE U POSTUPKU PRIZNAVANJA I IZVRENJA STRANE ODLUKE DATI EGZEKVATURA OVRNOJ JAVNOBILJENIKOJ ISPRAVI IZ REPUBLIKE HRVATSKE.

Iz obrazloenja: Neutemeljeni su albeni navodi predlagatelja da je prvostepeni sud pogreno primijenio materijalno pravo kada je, pozivom na lan 20 Sporazuma izmeu Vlade BiH, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Hrvatske o pravnoj pomoi u graanskim i kaznenim stvarima, pobijanim rjeenjem odbio zahtjev predlagatelja za nostrifikaciju ugovora o leasingu broj: LV-673500, kao neosnovan. Navodi predlagatelja da je navedeni ugovor solemniziranjem kod javnog biljenika stekao snagu ovrne javnobiljenike

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

17

isprave, koja, prema odredbi lana 21 Ovrnog zakona Hrvatske, ima snagu ovrne isprave, kao i pozivanje predlagatelja na odredbu lana 86, stav 3 Zakona o rjeavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ broj 43/82 i 77/82 koji je F BiH preuzela kao svoj zakon), da se stranom sudskom odlukom smatra i odluka drugog organa koja je u dravi u kojoj je donesena izjednaena sa sudskom odlukom, odnosno sudskim poravnanjem, ne ini pobijano rjeenje nezakonitim. Prema odredbi lana 3 preuzetog Zakona, odredbe tog zakona ne primjenjuju se na imovinske, odnosno druge materijalno-pravne odnose s meunarodnim elementom ako su ti odnosi regulisani meunarodnim ugovorima, u konkretnom sluaju, odredbom lana 20 Sporazuma izmeu Vlade BiH, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Hrvatske o pravnoj pomoi u graanskim i kaznenim stvarima (Sporazum ima karakter meunarodnog ugovora), regulisano je da drave ugovornice, pod uvjetima (l. 21), iz ovog Sporazuma na svom teritoriju priznaju i izvravaju (samo) sudske odluke u graanskim stvarima, te sudske nagodbe u takvim predmetima donesene i sklopljene pred sudom druge drave ugovornice, a ne i odluke drugih organa iz lana 86, stav 3 navedenog Zakona. Stoga je prvostepeni sud pravilno primijenio materijalno pravo kada se pozvao na odredbu lana 20 navedenog Sporazuma i pobijanim rjeenjem odbio zahtjev predlagatelja za nostrifikaciju ugovora o leasingu broj: LV-673500. Rjeenje Vrhovnog suda F BiH, broj G-53/01 od 09.11.2001. godine

III NA TEMELJU PRESUDE KOJOM JE UTVRENO OVRHOVODITELJEVO PRAVO KORITENJA NEKRETNINA NE MOE SE U OVRNOM POSTUPKU TRAITI OVRHA PREDAJOM U POSJED NEKRETNINE JER PRESUDA NE SADRI KOMDENATORNI ZAHTJEV.

Iz obrazloenja: Ovrnu ispravu u ovom predmetu predstavlja pravomona presuda Opinskog suda u S. od 06. veljae 1997. godine kojom je utvreno da ovrhovoditelju pripada pravo koritenja 4/56 dijela est. zem. 1609/1 i 217 K.O. Split, a ovrenica je obavezana na naknadu trokova parninog postupka u iznosu od 3.472,00 kn.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

18

Iz sadraja ovrne isprave ne proizlazi obveza izvrenice na predaju nekretnine u posjed ovrhovoditelju, ve se radi samo o deklaratornoj presudi u pogledu prava ovrhovoditelja. Prema iznesenom ovrhovoditelj na temelju pravomone presude Opinskog suda u S. broj: II P 2589/93 moe zahtijevati samo naknadu parninog trokova, jer je samo u tom dijelu ta presuda konmdenatorna. upanijski sud u Splitu, G-2413/1997 od 19. prosinca 1997. godine

IV lan 95 Zakona o parninom postupku raniji lan 305 Zakona o parninom postupku sadanji

RJEENJE O IZVRENJU MORA BITI IDENTINO IZVRNOJ ISPRAVI PA SE, SHODNO TOME, OVIM RJEENJEM MOE ODREDITI DA DUNIK SVOJU OBAVEZU IZVRI SAMO PREMA POVJERIOCU OZNAENOM TOJ ISPRAVI, A NE PREMA POVJERIOEVOM PUNOMONIKU.

Iz obraloenja: Osnovano se u zahtjevu za zatitu zakonitosti (u daljem tekstu zahtjev) ukazuje na to da u pogledu obaveze dunika rjeenje o izvrenju mora biti identino izvrnoj ispravi, kako to proizlazi iz odredaba lana 35, stav 1 i lana 38, stav 1 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni list SFRJ broj 20/78, 6/82, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, i Slubeni glasnik Republike Srpske broj 17/93 i 14/94, u daljem tekstu ZIP). Drugim rijeima, dunik moe svoju obavezu da ispuni samo u odnosu na povjerioca koji je oznaen u izvrnoj ispravi. U ZIP-u nije predviena mogunost sprovoenja izvrenja prenosom sredstava sa rauna dunika u korist punomonika povjerioca. Naprotiv, prema odredbi lana 199, stav 1 tog Zakona, rjeenjem o izvrenju na novanim sredstvima koja se vode na raunu dunika kod organizacije koja obavlja poslove platnog prometa (to se shodno primjenjuje i na banku kod koje dunik ima otvoren raun) nalae organizaciji, (u ovom sluaju banci) da novani iznos za koji je odreeno izvrenje prenese sa rauna dunika na raun povjerioca. Zato se u fazi izvrnog postupka do donoenja rjeenja o

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

19

izvrenju, koju karakterie identinost dunikove obaveze iz izvrne isprave i iz tog rjeenja, punomonik povjerioca, nije mogao legitimisati kao lice kome bi, umjesto povjerioca bilo isplaeno novano potraivanje, jer on nije povjerilac u izvrnom postupku. To je mogue tek u kasnijoj fazi provoenja rjeenja o izvrenju. Osnov da povjerioev punomonik primi novano potraivanje umjesto povjerioca u izvrnom postupku nije sadran ni u lanu 95 Zakona o parninom postupku, na koji se on pozvao u odgovoru na zahtjev. Prema toj zakonskoj odredbi, advokat moe, ako stranka nije blie odredila njegova ovlatenja u punomoju, da u ime stranke koja mu je izdala punomoje stavlja zahtjev za izvrenje ili obezbjeenje i da preduzima potrebne radnje u postupku povodom takvog zahtjeva (stav 1, taka 2), odnosno da od protivne stranke primi dosuene trokove (stav 1, taka 3). Pod preduzimanjem potrebnih radnji u postupku povodom zahtjeva za izvrenje oigledno se ne podrazumijeva prijem novanog potraivanja u ime povjerioca, tim prije to navedena odredba nije sadrana u ZIP-u, kao posebnom zakonu kojim je ureen postupak izvrenja, nego u Zakonu o parninom postupku. Ovlatenja advokata iz stava 1, taka 3 pomenutog zakonskog lana sastoje se samo u tome da primi dosuene trokove od protivne stranke koje bi mu ona dobrovoljno isplatila, dakle van izvrnog postupka u kojem se potraivanja naplauju prinudnim putem.

Vrhovni sud Republike Srpske, Gvl-16/02 od 03.01.2003. godine V lanak 171, stav 1 Zakona o parninom postupku

NOVANA OBVEZA JE POTPUNO ODREENA I KADA U IZRECI PRESUDE NIJE ODREENA U APSOLUTNOM IZNOSU, AKO SU DATI BITNI ELEMENTI NA TEMELJU KOJIH SE NOVANI IZNOS OBVEZE MOE POUZDANO IZRAUNATI U MOMENTU IZVRENJA PRESUDE.

Iz obrazloenja:

Ovaj sud smatra, a to stajalite zastupa ne samo dosadanja sudska praksa ve i doktrina, da je obveza izraena na potpun nain i kada je odrediva. Povezanost s time presuda koja glasi na novanu obvezu udovoljava tim zahtjevima i kada u njezinoj izreci

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

20

novana trabina nije odreena u apsolutnom iznosu, ako su dati bitni elementi na temelju kojih se novani iznos obveze moe sa sigurnou izraunati u momentu njenog izvrenja. U odnosu na zatezne kamate obveza je dovoljno odreena, kada je u presudi u apsolutnom novanom iznosu odreena glavnica, te odreen dan od kada su poele tei dosuene zatezne kamate i kada je odlueno da se te kamate obraunaju po odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate, koji je bio na snazi u pojedinim vremenskim razdobljima zakanjenja, jer je tim zakonima propisano kako e se utvrditi visina stope za pojedina razdoblja, te koja e se metoda (nain) obrauna primijeniti. Stoga po miljenju i ovog suda nije bilo nuno o zateznim kamatama odluiti na nain koji revizija sugerira, niti je nainom na koji je o tom dijelu tubenog zahtjeva odlueno niestupanjskim presudama, uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka, kako to revizija bez osnove prigovara.

Presuda Vrhovnog suda F BiH, broj: Rev-208/02 od 20.05.2004. godine

VI Isplata penzije utvrene pravomonim i izvrnim rjeenjem u upravnom postupku ISPLATA DOSPJELE PENZIJE, IJI SU OSNOV I VISINA UTVRENI PRAVOMONIM I IZVRNIM RJEENJEM U UPRAVNOM POSTUPKU, MOE SE TRAITI U IZVRNOM POSTUPKU.

Iz obrazloenja: Premet ovog spora je isplata dospjele penzije iji su osnov i visina utvreni pravomonim i izvrnim rjeenjem u upravnom postupku. Zbog navedenog izvrenje rjeenja moe se traiti na osnovu lana 273, stav 2 Zakona o upravnom postupku i izvrnim putem tog suda, ali se ne moe voditi parnica za isplatu penzije, pa je ovaj sud ocijenio da je prvostepeni sud pravilno odluio da nije nadlean da u parnici sudi za isplatu penzije, te je alba odbijena i prvostepeno rjeenje potvreno.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

21

Rjeenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: G-122/02 od 28.05.2002. godine

VII lan 2 i 35 Zakona o izvrnom postupku lan 125 i 127 Zakona o krivinom postupku KADA JE U PITANJU DUNOSTI), TRABINA KOJA PREDSTAVLJA TROKOVE SE

KRIVINOG POSTUPKA I PAUAL, (A VRI SE U KORIST BUDETA I PO SLUBENOJ POSTUPAK IZVRENJA POKREE DOSTAVLJANJEM SAMO OVJERENOG PREPISA PRESUDE S POTVRDOM O NJENOJ IZVRNOSTI NADLENOM SUDU ZA NJENO IZVRENJE.

Iz obraloenja: Postupak izvrenja pokree se na prijedlog vjerovnika, a kada je to odreeno zakonom i po slubenoj dunosti. U sluaju kada je postupak izvrenja pokrenut po slubenoj dunosti, osoba koja je pokrenula postupak u postupku izvrenja ima poloaj vjerovnika, a osoba prema kojoj je postupak pokrenut poloaj dunika, ako zakonom nije drukije odreeno lan 2 Zakona o izvrnom postupku. U konkretnom sluaju u pitanju je trabina koja predstavlja trokove krivinog postupka i paual po pravosnanoj i izvrnoj presudi Kantonalnog suda u T. broj: K215/96 od 06.05.1998. godine, a sud koji je donio presudu u prvom stepenu nije nadlean sud za njeno izvrenje. Kako se ova trabina vri u korist budeta i po slubenoj dunosti, Kantonalni sud u T. duan je bio dostaviti samo ovjeren prepis presude s potvrdom o njenoj izvrnosti Optinskom sudu u K., kao nadlenom sudu za njeno izvrenje lan 125, stav 3 i 127, stav 2 Zakona o krivinom postupku. Iako Optinski sud u K. kao izvrni sud nije ujedno i sud koji je donio presudu na temelju koje se izvrenje mora provesti po slubenoj dunosti, nego je presudu donio Kantonalni sud u T., funkcija Kantonalnog suda u T. kao donosioca izvrne isprave nije se mogla sastojati u podnoenju izvrnom sudu prijedloga za odreivanje u smislu lana 35 Zakona o izvrnom postupku dakle procesnopravnog zahtjeva stranke kojim se izvrni postupak pokree ve kako je i navedeno samo dostavljanjem ovjerenog prepisa presude (denuntiatio).

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

22

Ovaj sud smatra da je, u konkretnom sluaju, suvino bilo konstruiranje funkcije izvrnog vjerovnika u postupku koji je pokrenut i provodi se po slubenoj dunosti, jer u takvom sluaju iskljuena je potreba i mogunost postojanja i djelovanja procesno aktivne stranke u takvom postupku. Ovo tim prije to sud koji je donio izvrnu ispravu nije pravna osoba, jer nema izvorne ni stranake ni procesnoposlovne sposobnosti. Zbog navedenog smatramo da pridavanje poloaja izvrnog vjerovnika sudu od kojeg potie izvrna isprava na temelju koje se izvrni postupak provodi po slubenoj dunosti nema opravdanja pa niti u ovoj situaciji, jer nije nastala kriza izazvana inkopatibilnom konfuzijom uloge suda i vjerovnika u istom procesnom subjektu. Na ovakav zakljuak, pored navedenog, ukazuje i injenica to se u lanu 2, stav 4 Zakona o izvrnom postupku ne spominju i organi koji izvrni postupak pokreu po slubenoj dunosti odnosno organi koji su donijeli izvrnu ispravu, a sami nisu nadleni za provoenje izvrnog postupka. Rjeenje Vrhovnog suda F BiH, broj: R-91/03 od 24.06.2003. godine

VIII lan 16 Zakona o parninom postupku Federacije BiH sadanji lan 272, stav 2 Zakona o upravnom postupku Federacije BiH lan 255 Carinskog zakona Bosne i Hercegovine SUD JE APSOLUTNO NENADLEAN ZA IZVRENJE NOVANE KAZNE ZBOG CARINSKOG PREKRAJA.

Iz obrazloenja: Iz stanja spisa i obrazloenja oalbenog rjeenja proizilazi da je traitelj izvrenja podnio prijedlog za izvrenje sudu na osnovu rjeenja Federalnog ministarstva finansija, Carinske uprave, Carinarnice Sarajevo, radi naplate novane kazne. Prvostepeni sud se oglasio apsolutno nenadlenim za postupanje u ovoj pravnoj stvari pozivajui se na odredbe lana 272, stav 2 Zakona o upravnom postupku i lana 255 Carinskog zakona. Suprotno albenim navodima, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je donio oalbeno rjeenje pri emu su dati razlozi koje u cijelosti kao valjane prihvata i ovaj sud.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

23

Naime, prema odredbama lana 23, stav 1, taka 2 Zakona o izvrnom postupku, izvrni dokumenti su: izvrna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novane obaveze, ukoliko zakonom nije drudgaije odreeno. U konkretnom sluaju, radi se o naplati novane kazne zbog carinskog prekraja pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je donio oalbeno rjeenje pozivajui se na odredbe lana 255 Carinkog zakona kojim je propisan nain prinudne naplate, pa je ovaj sud albu traitelja izvrenja odbio i potvrdio prvostepeno rjeenje imajui u vidu odredbe lana 235, stav 2 Zakona o parninom postupku. Rjeenje Opinskog suda u Sarajevu, broj: I-544/04 od 30.04.2004. godine i Rjeenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: G-1304/04 od 22.07.2004. godine

IX Rjeenje o izvrenju lan 39 Zakona o izvrnom postupku U SMISLU LANA 39 ZIP-a RJEENJE O IZVRENJU MORA BITI ISTOVJETNO SA OBAVEZOM IZVRENIKA SADRANOM U ISPRAVI (PRESUDI), KAO I SA PODACIMA KOJI SU NAZNAENI U PRIJEDLOGU ZA IZVRENJE, PA SE U PRIJEDLOGU ZA IZVRENJE NE MOE TRAITI DA SE IZVRENJE PROVEDE NA NAIN KOJI NIJE ISTOVJETAN SA OBAVEZOM IZVRENIKA SADRANOM U ISPRAVI (PRESUDI).

Iz obrazloenja: Prema stanju spisa, presudom Opinskog suda u Sarajevu broj: PS.41/03 od 29.07.2004. godine, tueni je obavezan da tuitelju, izmeu ostalog, preda u posjed sve pokretne i nepokretne stvari, kao i kompletnu dokumentaciju o imovini preduzea.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

24

Na osnovu ove presude, trailac izvrenja je podnio prijedlog za izvrenje, navodei da se izreka navedene presude ne moe izvriti u dijelu koji se odnosi na povrat pokretnih i nepokretnih stvari i dokumentacije, pa kako je privatizacijski postupak specifian i regulisan specijalnim propisima, a predmet obligacionog odnosa ne samo stvari navedene u izreci presude nego i dionice, predloio je da se predmetno izvrenje provede na 67% kapitala preduzea koje je privatizovano, ija je vrijednost iskazana kroz paket dionica. Prvostepeni sud je prilikom odluivanja pravilno utvrdio injenino stanje i pravilno primijenio materijalno pravo i to odredbi lana 365 i 392 ZIP-a, kada je samo djelomino usvojio prijedlog za izvrenje traioca izvrenja i to samo u dijelu koji je u potpunoj saglasnosti sa izrekom navedene pravosnane presude, a u preostalom dijelu prijedlog odbacio kao neuredan. U smislu lana 39 ZIP-a rjeenje o izvrenju mora biti iistovjetno sa obavezom izvrenika sadranom u ispravi, konkretno u presudi Opinskog suda Sarajevo broj: PS.41/03 od 29.07.2004. godine (kao i sa podacima koji su naznaeni u prijedlogu za izvrenje). Zbog toga rjeenje o izvrenju koje donosi sud i ne mora biti obrazloeno zbog potivanja principa formalnog legaliteta, koji ne dozvoljava da se pravosnane sudske odluke mijenjaju u izvrnom postupku, to osigurava pravnu sigurnost. Zbog ovoga su neosnovani svi albeni prigovori koji se svode na to da se pravosnana sudska odluka ne moe u cijelosti izvriti, tim prije to je trailac izvrenja imao priliku da u parninom postupku opredijeli tubeni zahtjev na povrat 67% kapitala preduzea, iskazanog kroz paket dionica. S obzirom na navedeno, ovaj sud je albu traioca izvrenja odbio kao neosnovanu i prvostepeno rjeenje potvrdio primjenom odredbe lana 235, stav 1, taka 2 ZPP-a. Rjeenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: 009-0-P-07-000551 od 13.09.2007. godine

X lan 291, stav 1 Zakona o parninom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 58/03, 85/03 i 74/05) i lan 21 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 59/03, 85/03 i 64/05) u vezi lana 2 Zakona o umama (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 53/05

U IZVRNOM POSTUPKU SUD E SHODNO ODREDBAMA LANA 293, STAV 3 ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU I LANA 21 ZAKONA O IZVRNOM

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

25

POSTUPKU PO SLUBENOJ DUNOSTI PAZITI DA LI LICE KOJE SE POJAVLJUJE KAO STRANKA MOE BITI STRANKA U POSTUPKU. Iz obrazloenja:

Iz stanja spisa proizilazi da je trailac izvrenja podnio dana 29.09.2006. godine Osnovnom sudu u Kotor Varou prijedlog za izvrenje i kao trailac izvrenja oznaen je G . K. koji je kao takav bio oznaen i kao tuitelj u izvrnoj ispravi. Iz odredbi izmijenjenog lana 2 Zakona o umama (Slubeni glasnik RS broj 53/05 i 66/03) proizlazi da je G . K. izgubila svojstvo pravnog lica nakon upisa u sudski registar promjene oblika organizovanja JP S.. na osnovu odluke Vlade Republike Srpske. Donoenjem pobijanog rjeenja prvostepeni sud je zanemario konstatovane promjene i nije utvrivao da li je oznaeni traitelj izvrenja u ovoj pravnoj stvari imao svojstvo pravnog lica, odnosno da li mu je to svojstvo prestalo temeljem promjene zakonskih propisa i promjene upisa u sudski registar, a to je obavezan uiniti po slubenoj dunosti, imajui u vidu odredbu lana 293, stav 3 Zakona o parninom postupku. Iz iznesenih razloga povodom albe ukinuto je prvostepeno rjenje pa se predmet vraa prvostepenom sudu na ponovni postupak. U ponovnom postupku prvostepeni sud e zatraiti od traitelja izvrenja da u skladu sa naprijed konstatovanim promjenama u organizaciji subjekta pravilno oznai traitelja izvrenja JP .R.S. AD S., nakon ega e, vodei rauna i o zastupanju traitelja izvrenja, donijeti na zakonu zasnovanu odluku, za koju e dati jasne i logine razloge. Rjeenje Okrunog suda u Banjaluci, broj 011-0-P-07-000 298 od 16.11.2007. godine

XI IZREKA PRAVOSNANE PRESUDE, KOJOM JE PONITENO RJEENJE TUENE O ODBIJANJU PRIGOVORA TUITELJA, A TUENI NIJE OBAVEZAN DA DONESE NOVO RJEENJE UMJESTO PONITENOG, NIJE PODOBNA ZA IZVRENJE.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

26

Povjerilac je u prijedlogu za izvrenje naveo da je pravosnanom presudom ovog suda, broj: P-57/05 od 28.12.2005.godine, djelimino usvojen tubeni zahtjev povjerioca, te poniteno rjeenje dunika Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, broj: 34-7150-1/04 od 8.2.2005.godine. Ponitenjem navedenog rjeenja ponitene su i sve pravne posljedice koje je takvo rjeenje prouzrokovalo. S obzirom da dunik nije donio novo rjeenje u skladu sa pravnim shvatanjem Suda BiH, zauzetim u predmetnoj presudi, povjerilac je predloio da sud donese rjeenje o izvrenju kojim se nalae duniku da u roku od 8 dana postupi po pravosnanoj presudi Suda Bosne i Hercegovine, broj: P-57/05 od 28.12.2005.godine i donese zakonito rjeenje kao i da isplati povjeriocu trokove izvrenja u iznosu od 290,00 KM, sa zakonskom kamatom poev od 11.04.2007. godine, pa do isplate. Sud je naao da prijedlog povjerioca za izvrenje nije osnovan. U smislu odredbe lana 18. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03), sud odreuje izvrenje samo na osnovu izvrne ili vjerodostojne isprave, to znai da se izvrenje sudske odluke moe sprovesti samo u onom obimu koji je obuhvaen izrekom izvrne isprave. Izvrna isprava mora sadravati obavezu dunika na neko davanje, odnosno injenje ili neinjenje. U konkretnom sluaju pravosnanom presudom ovog suda, broj: P-57/05 od 28.12.2005.godine, je izvrenje se trai, djelimino je usvojen tubeni zahtjev povjerioca, te poniteno rjeenje dunika Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, broj: 34-7150-1/04 od 8.2.2005.godine. Dakle izrekom navedene presude dunik nije obavezan na donoenje novog umjesto ponitenog rjeenja, odnosno na davanje, injenje ili neinjenje, jer to tuitelj tubom nije ni traio. U postupku prinudnog izvrenja sud je vezan samo izrekom presude, odnosno izvrne isprave, a ne i njenim obrazloenjem. Iz navedenih razloga, a u smislu lana 34. stav 6. Zakona o izvrnom postupku pred sudom Bosne i Hercegovine, odlueno je kao u izreci. Rjeenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: I-59/07 od 04.06.2007. godine

X lan 70, stav 1 Zakona o izvrnom postupku

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

27

Neprihvatljiv je prigovor albe da je predmet izvrenja u ovom sluaju nepodoban i nedoputen. Nekretnina, iji se popis, procjena i predaja predlae u prijedlogu za izvrenje, dovoljno je individualizirana, a traitelj izvrenja je priloio izvod iz zemljine knjige kao dokaz da je k..53 upisana u z.k. ul. br.63 KO Teanj kao vlasnitvo izvrenika. Prema tome u svemu je postupio u skladu sa odredbom lana 70, stav 1Zakona o izvrnom postupku. Iz navedenog proizlazi da pravo vlasnitva na nekretnini, koja je predmet izvrenja, nije upisano u zemljinoj knjizi na druge osobe. Priloeni zakljueni ugovori o kupoprodaji i poklonu izmeu izvrenika i treih lica nisu od uticaja na provoenje odreenog izvrenja. Kantonalni sud u Zenici G-958/04 od 18.11.2004. godine

Bosna i Hercegovina SUD BOSNE I HERCEGOVINE SARAJEVO Broj: I 97/07 Sarajevo, 19.07.2007. god.

Sud Bosne i Hercegovine, sudija A.A., u predmetu izvrenja povjerioca B.B. GOLUB d.o.o. Zagreb, koga zastupa C.C., advokat iz Sarajeva, protiv dunika Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hrecegovine Banja Luka, ul. Bana Lazarevia bb, koju zastupa Pravobranilatvo Bosne i Hercegovine, radi naplate novanog potraivanja, odluujui o prijedlogu povjerioca za izvrenje pravosnane presude Suda Bosne i Hercegovine, broj: P 07/06 od 22.05.2007. godine, na osnovu lanova 23. stav 2., 31. i 34. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 18/03 ), dana 19.07.2007.godine, donio je

RJEENJE O IZVRENJU

Duniku, Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, odreuje se rok od 30 dana za dobrovoljno ispunjenje obaveze naloene pravosnanom presudom ovog suda, broj: P-07/06 od 22.052007. godine.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

28

U sluaju da dunik u ostavljenom roku dobrovoljno ne izvri navedenu presudu, odreuje se izvrenje protiv dunika Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, radi naplate glavnog duga u iznosu od 612.848,73 KM, sa zakonskim zateznim kamatama i to na iznose: - 149.475,30 KM, od 31.12.2002. godine do isplate, - 179.370,36 KM, od 31.12.2003. godine do isplate, - 179.370,36 KM, od 31.12.2004. godine do isplate, - 104.632,71 KM, od 28.07.2005.godine do isplate, pljenidbom novanih sredstava dunika koja se nalaze na raunima broj: 6 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, 3 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, 1 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, 000 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, 040 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, 13 koji se vodi kod UPI banka -Sjedite Sarajevo, 565 koji se vodi kod LHB BANKA AD Banja Luka, 632 koji se vodi kod LHB BANKA AD Banja Luka,

i to navedenim redom za sluaj prrezaduenosti, te prenosom radi naplate na transakcijski raun punomonika povjerioca C.C., advokata iz Sarajeva, ul Jadranska bb, broj: 917 koji se vodi kod Gospodarske banke d.d. Sarajevo. Nalae se navedenim bankama da postupe po ovom Rjeenju o izvrenju, te im se zabranjuje da vre isplatu drugim licima dok se povjerilac ne namiri u cijelosti. Trokovi izvrenja odreuju se u iznosu od 18.984,00 KM. Izvrenje e sprovesti Sud Bosne i Hercegovine. SUDIJA A.A.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

29

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rjeenje stranke mogu izjaviti albu, a trea lica prigovor, Vijeu Upravnog odjeljenja ovog Suda, u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja. alba, odnosno prigovor ne sprjeavaju sprovoenje rjeenja.

VJERODOSTOJNA ISPRAVA
Opte je pravilo da se izvrenje moe odrediti i provesti samo na osnovu sudskih odluka i odluka drugih organa koje su podobne za sudsko prinudno izvrenje. Od ovog pravila izuzetak je vjerodostojna isprava na osnovu koje se odreuje i sprovodi izvrenje, a da prethodno nije proveden parnini ili drugi postupak u kome se donosi izvrna isprava. Dakle, vjerodostojna je isprava sainjena u pisanoj formi na osnovu koje se moe naloiti izvrenje u odreenim pravnim situacijama radi namirenja novanog potraivanja. Prema lanu 29 Zakona o izvrnom postupku izvrenje radi ostvarivanja novanog potraivanja odreuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Na osnovu vjerodostojne isprave prijedlog za izvrenje pored pravnog lica moe podnijeti i fiziko lice, ako posjeduje takvu ispravu koja se po ovom Zakonu priznaje kao izvrni naslov. Naime, novi Zakon o izvrnom postupku ne pravi nikakvu razliku izmeu navedenih lica, kada je u pitanju aktivna legitimacija. Takoe i na strani izvrenika u prijedlogu za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave moe biti i fiziko i pravno lice. U odnosu na izvrne isprave navedene u lanu 23 Zakona o izvrnom postupku vjerodostojne isprave nemaju kvalitet izvrnih isprava u uem smislu i ne predstavljaju kvalifikovanu izvrnu ispravu. Vjerodostojne isprave ipak u visokom stepenu ine vjerovatnim postojanje one novane trabine koja se takvom ispravom dokazuje. Na ovakav nain se pojednostavljuje postupak u prinudnoj naplati novanih trabina, u sluaju kada novano potraivanje nije sporno meu strankama. U odnosu na odredbe ranijih propisa u oblasti izvrnog postupka , koje se odnose na vjerodostojne isprave, smanjen je broj subjekata koji mogu podnijeti prijedlog za izvrenje na osnovu izvoda iz poslovnih knjiga i rauna, jer to ovisi od vrste usluge za koju je ispostavljen raun. Razlog za ovakvo rjeenje je smanjenje broja izvrnih predmeta u sudovima i ubrzanje izvrnog postupka na osnovu vjerodostojnih isprava. Prema Zakonu o izrnom postupku vjerodostojna isprava je mjenica i ek s protestom i povratnim raunom, ako su potrebni za zasnivanje potraivanja, i rauni ili

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

30

izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuka vode, toplotne energije i odvoz smea. Dakle, vjerodostojne isprave taksativno su nabrojane u lanu 29, stav 2 Zakona o izvrnom postupku. Prema ranijim propisima vjerodostojna isprava je mogla biti i privatna isprava ovjerena po zakonu i isprava koja je po posebnim propisima imala znaaj javne isprave. U novom Zakonu o izvrnom postupku kao vjerodostojne isprave nisu navedeni : raun, faktura, izvod iz ovjerenih poslovnih knjiga i obraun kamata, koji su postojali kao izvrne isprave u ranijim propisima. Razlog je ranija sudska praksa prema kojoj su se na rjeenje o izvrenju, odreeno u nabrojanim sluajevima, redovno izjavljivali prigovori, nakon ega je voen parnini postupak. To to samo protiv malog broja ovakvih rjeenja o izvrenju nije bio podnesen prigovor, posljedica je injenice to , prema ranijim propisima, nije trebao biti ni obrazloen. Da je u ovim sluajevima trailac izvrenja odmah pokrenuo postupak po tubi, stekao bi znatno bre izvrnu ispravu pa bi na taj nain utedio vrijeme, a smanjio i trokove postupka. Odreivanje rauna ili izvoda iz poslovnih knjiga kao vjerodostojnih isprava samo ako se odnose na cijenu komunalnih usluga, isporuka vode, toplotne energije i odvoz smea, praktino je dovelo do smanjenja broja aktivno legitimisanih subjekata za podnoenje prijedloga za izvrenje. Opredjeljenje za ovakvo zakonsko rjeenje su da se radi o izvrenim uslugama za koje se plaanje vri periodino, a pruanje usluga se ne moe uskratiti na bilo koji nain i time prisiliti izvrenika da plati dug. Nain ovakvog regulisanja postigao je zadovoljavajue rezultate jer se naplata cijene za komunalne usluge, isporuku vode , toplotne energije i odvoz smea u veem broju predmeta ostvaruje u izvrnom postupku. Izvrenje na osnovu eka i mjenice provodi se djelimino (vri se pljenidba sredstava na raunu izvrenika) i prije pravosnanosti rjeenja o izvrenju, odnosno nakon odluke o prigovoru u sluaju ako bude odbijen. Ovaj prigovor mora biti obrazloen. U sluaju kada prigovor bude usvojen, do okonanja parninog postupka blokira se raun izvrenika, kad su u pitanju ek i mjenica. Nakon sticanja izvrne isprave izvrni postupak se nastavlja. Izvod iz poslovnih knjiga, raun, faktura i obraun kamata, kao jednostrani akti njihovih emitenata na kojim se zasnivaju potraivanja, nisu dovoljno pouzdan dokaz na nain kao to je to u sluaju sa izvrnim ispravama ili barem na nain kao kod mjenice, eka ili povratnog rauna, na kojem bi se temeljilo izvrenje sa ve navedenim posljedicama za izvrenika. Zbog navedenog po vaeem Zakonu o izvrnom postupku ne spadaju u taksativno nabrojani krug vjerodostojnih isprava. Ranije su, u nekim sluajevima, ovi akti mogli biti zloupotrijebljeni od strane traitelja izvrenja radi ikaniranja izvrenika blokadom njegovih sredstava.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

31

Zakon je samo dao naznaku i odredio vjerodostojne isprave, ali ne sadri pravila o njihovoj sadrini i formi. Zato su u ovom dijelu relevantne odredbe pravnih tekstova kojim se regulie njihova forma i izdavanje. Za raune ili izvode iz poslovnih knjiga nije propisana unaprijed odreena sadrina i forma. Meutim, mjenica i ek su strogo formalne isprave jer kao hartije od vrijednosti moraju ispunjavati sve uslove koji se trae zakonom iz oblasti mjeninog i ekovnog prava da bi se prihvatile kao vjerodostojne isprave. Stoga prilikom odreivanja izvrenja na osnovu mjenice i eka, prije donoenja rjeenja o izvrenju, sud je duan cijeniti da li su ove isprave sainjene u zakonom propisanoj formi, to jest da li sadravaju sve propisane elemente. Vjerodostojna isprava je podobna za izvrenje ako su u njoj oznaeni: traitelj izvrenja i izvrenik, predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Ova isprava mora sadravati i dospjelost potraivanja jer vie ne postoji mogunost da tu injenicu traitelj izvrenja oznai u posebnoj pismenoj izjavi, kao to je to mogao uiniti prema ranijim odredbama izvrnog postupka.

2.5.4 V J E B E Odgovorite jasno i odreeno na sljedea postavljena pitanja: 1. Koje vjerodostojne isprave su navedene u Zakonu o izvrnom postupku? 2. Koje potraivanje se ostvaruje na osnovu vjerodostojne isprave? 3. Da li je vjerodostojna isprava rezultat prethodno provedenog parninog ili nekog drugog postupka? 4. Koja su lica aktivno legitimisana da podnesu prijedlog za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave? 5. Na osnovu kojih rauna ili izvoda iz poslovnih knjiga moe se podnijeti prijedlog za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave? 6. Da li je Zakonom o izvrnom postupku odreena forma i sadrina vjerodostojnih isprava? 7. Koji su potrebni uslovi da bi vjerodostojna isprava bila podobna za izvrenje?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

32

8. Koje vjerodostojne isprave su strogo formalne? 9. Kakav mora biti prigovor koji je izjavljen protiv rjeenja o izvrenju odreenog na osnovu vjerodostojne isprave? 10. Kada je vjerodostojna isprava podobna za izvrenje? 11. Da li postoji mogunost da traitelj izvrenja oznai dospjelost potraivanja u posebnoj izjavi u pisanoj formi? 12. Protiv kojih lica sud moe odrediti izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave?

Republika Srpska Osnovni sud u Sokocu Broj : 89 0 Ip 002451 08 Ip Sokolac, 16.04.2008. godine Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u pravnoj stvari traioca izvrenja Bis.B. Sarajevo, koga zastupa punomonik advokat u Ilidi C.C., protiv izvrenika D.D. Sarajevo, radi naplate duga, dana 16.04.2008. godine donio je R J E E NJ E

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

33

Odbacuje se kao nedozvoljen prijedlog za izvrenje traioca izvrenja Bis.B. Sarajevo podnesen ovom sudu 19.03.2008. godine protiv izvrenika Restart d.o.o. Sarajevo. O B R A Z L O E NJ E Trailac izvrenja je podnio prijedlog za izvrenje navodei da prijedlog zasniva na vjerodostojnim ispravama, t.j. raunima. Nakon to je izvren uvid u prijedlog traioca izvrenja i raune dostavljene uz prijedlog utvreno je da u ovom sluaju trailac izvrenja nije zasnovao svoj prijedlog na osnovu vjerodostojne isprave kao to je tvrdio u svom prijedlogu. Naime, lanom 29. Zakona o izvrnom postupku odreeno je da se izvrenje odreuje i na osnovu vjerodostojne isprave a vjerodostojne isprave su: mjenica i ek sa protestom i povratnim raunom ako su potrebni za zasnivanje potraivanja i rauni ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoz smea. Dakle, rauni na osnovu kojih trailac izvrenja zasniva svoj prijedlog nisu vjerodostojne isprave jer se se radi o raunima nastalim u poslovnom odnosu stranaka po osnovu ugovora o distribuciji i prodaji tampe, kako je to trailac izvrenja i naveo u svom prijedlogu. Na osnovu navedog, primjenom lana 39. Zakona o izvrnom postupku, odlueno je kao u izreci ovog rjeenja. SUDIJA A.A. POUKA : Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka. REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD SOKOLAC Broj: 89 0 Ip 005605 08 Ip Sokolac, 25.11.2008. godine

Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja Javno preduzee Radio-televizija Republike Srpske, Banja Luka, protiv izvrenika B.B., radi naplate novanog potraivanja, odluujui o prijedlogu za izvrenje, dana 25.11.2008. godine, donio je sljedee

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

34

RJEENJE O IZVRENJU

Na osnovu vjerodostojne isprave - Izvoda iz poslovnih knjiga traioca izvrenja, broj 608, odreuje se izvrenje radi naplate novanog potraivanja traioca izvrenja u iznosu od 39,50 KM sa zakonskom zateznom kamatom obraunatom na navedeni iznos, poevi od 17.9.2008. godine pa do isplate duga, kao i trokova izvrnog postupka u iznosu od 50,00 KM, zapljenom, procjenom i prodajom izvrenikovih pokretnih stvari, te namirenjem traioca izvrenja iz iznosa dobijenog prodajom uplatom na iro raun traioca izvrenja broj 000084, koji je otvoren kod Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka. Prijedlog traioca izvrenja u dijelu u kojem predlae da se odredi izvrenje radi naplate novanog potraivanja navedenog u stavu 1. izreke ovog rjeenja obustavom iznosa do jedne treine plate, odnosno penzije izvrenika, smatra se povuenim.

O b r a z l o e nj e

Ispitujui prijedlog za izvrenje traioca izvrenja, sud je zakljuio da je isti osnovan u dijelu u kome trailac izvrenja predlae izvrenje zapljenom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvrenika, te da nije osnovan u dijelu u kome se predlae izvrenje obustavom iznosa do jedne treine plate, odnosno penzije izvrenika. Naime, izvrenik B.B. d.o.o. Sokolac, je pravno lice, pa je oigledno da kao takav ne moe imati ni platu, ni penziju, jer to mogu imati samo fizika lica. Na osnovu navedenog sud je dopisom od 7.10.2008. godine naloio traiocu izvrenja da svoj prijedlog o izvrenju ispravi u tom dijelu, to trailac izvrenja nije uinio, pa sud, primjenom lana 336. stav 3. Zakona o parninom postupku, u vezi sa lanom 21. Zakona o izvrnom postupku, smatra da je prijedlog za izvrenje u tom dijelu povuen. Na osnovu naprijed navedenog, zakljueno je da su ispunjeni uslovi iz lana 39. Zakona o izvrnom postupku, te je odlueno kao u izreci ovog rjeenja.

SUDIJA A.A.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

35

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja dozvoljen je prigovor ovom sudu roku od 8 dana od dana prijema ovog rjeenja.

2.6

SREDSTVA I PREDMET IZVRENJA

Stavom 1, lana 6 Zakona o izvrnom postupku odreena je definicija sredstava izvrenja, a stavom 2 predmeta izvrenja. Sredstva izvrenja su izvrne radnje ili sistem takvih radnji kojim se prema zakonu potraivanje prinudno ostvaruje. To su metodi direktne ili indirektne prinude na izvrenika ili neka druga lica koji se preduzimaju u izvrnom postupku radi namirenja potraivanja traitelj izvrenja. Meutim, obje vrste prinude moraju se vriti samo preduzimanjem onih procesnih radnji koje su propisane pravilima o izvrnom postupku. Traitelj izvrenja disponira koje e sredstvo izvrenja predloiti. On moe u izvrnom predmetu navesti i vie sredstava za izvrenje, ali je duan i naznaiti i njihov redosljed po kome e sud postupiti. Sredstva izvrenja se razlikuju po tome da li se odnose na naplatu novanih potraivanja ili ostvarenje nenovanih trabina. Predmet izvrenja je objekat radnje izvrenja, odnosno njihovih skupova. To mogu biti sve stvari i prava na kojim se shodno pravilima izvrnog postupka provodi izvrenje radi ostvarivanja potraivanja. Predmet izvrenikove obaveze mora biti jasno odreen, odnosno odrediv, a ne smije biti u suprotnosti sa prinudnim prpoisima. Predmet je odreen ako je unaprijed tano utvreno ta izvrenik treba da ini ili ne ini da bi ispunio svoju obavezu, ili su samo dati elementi na osnovu kojih se moe pouzdano utvrditi vrsta prestacije koju izvrenik treba da uini. Predmet izvrenja radi namirenja novanog potraivanja su pokretne i nepokretne stvari, potraivanja i druga imovinska prava izvrenika. Izuzetak su one stvari i prava na kojim se izvrenje ne moe provesti ili je ogranieno njegovo izvrenje. Prema lanu 7 Zakona o izvrnom postupku predmet izvrenja ne mogu biti stvari van prometa, rudno blago i druga prirodna bogadstva. Predmet izvrenja ne mogu biti ni objekti, naoruanje i oprema za potrebe oruanih snaga i policije, kao ni novana sredstva osigurana za te namjene. Stvari i prava predstavljaju predmet izvrenja zbog toga to se mogu pretvoriti u novac. Na ovim objektima provodi se izvrenje da bi se dobio odreeni novani iznos koji e nakon toga ustvari postati predmet izvrenja radi namirenja novanog potraivanja. Traitelj izvrenja ima pravo i moe biti namiren jedino isplatom odreenog broja novanih jedinica kada izvrenik nema novanih sredstava. U takvoj situaciji nuno je prvo njegove stvari pretvoriti u novac. Dobiveni odreeni novani iznos postaje predmet

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

36

izvrenja na osnovu kojeg se namiruje traitelj izvrenja. Zbog toga ovakav predmet izvrenja pravni teoretiari nazivaju posrednim predmetom izvrenja. Svakoj pojedinoj grupi predmeta odgovara i svojevrstan nain izvrenja koji se manifestuje u sredstvima izvrenja. Predmet izvrenja na nenovano potraivanje su odreene ili zamjenjive pokretne stvari, nepokretne stvari, radnje i lica. Nekada dolazi do izmjene prvobitne sadrine potraivanja traitelja izvrenja pa tako i predmeta izvrenja. To se deava u situaciji kada se umjesto predaje pokretne stvari, koja je naloena izvrnom ispravom, traitelju izvrenja isplati odreeni novani iznos. Kada se obaveza u odreenim situacijama realizuje uz pritisak na izvrenika da izvri svoju obavezu, tada se prinudno izvrenje ostvaruje posrednim putem (odreivanje novane kazne). Izvrenje na dionici je novo sredstvo izvrenja, a provodi se pljenidbom dionice, upisom rjeenja o odreivanju izvrenja u registar, procjenom i prodajom dionice, te namirenjem traitelja izvrenja iz kupoprodajne cijene. Pljenidbom dionice traitelj izvrenja stie zalono pravo na dionici. Rjeenje o izvrenju se dostavlja Registru vrijednosnih isprava, depozitaru i emitentu dionice. Novo sredstvo izvrenja je i pljenidba osnivakog ili drugog udjela u pravnoj osobi. Kada sud dozvoli izvrenje, rjeenje o izvrenje na osnovu navedenog sredstva, dostavie registarskom sudu, odnosno drugom nadlenom registarskom tijelu pravne osobe radi zabiljebe zalonog prava. I druga imovinska prava mogu biti sredstvo izvrenja radi namirenja novanog potraivanja. Izvrenje se provodi pljenidbom tog prava i njegovim unovenjem u skladu sa pravilima koja se odnose na pokretne stvari.

2.7

SREDSTVA IZVRENJA RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA

Najei vid sprovoenja sudskih odluka odnosi se na izvrenje na novanim potraivanjima. Ovo je logino jer se veina pravnih poslova utvruje ili iskazuje u vidu novanih ekvivalenata. Sredstva izvrenja radi ostvarenja novanog potraivanja distanciraju se prema stvari ili pravu koje se pretvara u novana sredstva da bi se namirilo takvo potraivanje povjerioca. Zakonom o izvrnom postupku odreene su sljedee izvrne radnje ili sistem tih radnji koje su potrebne radi naplate novanog potraivanja: prodaja pokretnih stvari, prodaja i drugo izvrenje na nepokretnim stvarima, izvrenje na potraivanju izvrnog dunika, prenos potraivanja za predaju pokretnih stvari ili nepokretnosti, unovenje drugih imovinskih prava, prenos sredstava koja se vode na raunu banke, prodaja dionica u prvrednim subjektima.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

37

Izvrenje na nekretnini provodi se zabiljebom rjeenja o izvrenju u zemljinjoj knjizi, utvrivanjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem traitelja izvrenja iz dobivene cijene prodajom. Sve nabrojane radnje preduzimaju se redosljedom koji je utvren zakonom, a u procesnom smislu su meusobno povezane. Na osnovu zabiljebe rjeenja o odreivanju rjeenja u zemljinjoj knjizi traitelj izvrenja stie pravo da svoju trabinu namiri iz nekretnine na kojoj je izvrena zabiljeba, pod uslovom da je ta nekretnina uknjiena. U sluaju kada je odreeno izvrenje na nekretnini, koja je vanknjino vlasnitvo izvrenika, primjenjuju se uslovi propisani lanom 113 Zakona o izvrnom postupku. Pri tome nemaju nikakvog znaaja razlozi zbog kojih ta nekretnina nije upisana u zemljine knjige. Izvrenje na pokretnim stvarima i na novanoj trabini izvrenika provodi se pljenidbom navedene trabine i njenim prenosom sa izvrenika na traitelja izvrenja. Ovakvom radnjom traitelj izvrenja stie zalono pravo na izvrenikovoj trabini, ako za pojedine sluajeve nije drukije odreeno zakonom. U ovim predmetima pravi se razlika da li se radi o prenosu radi naplate ili umjesto naplate. Izvrenje na plati i drugim stalnim novanim primanjima provodi se pljenidbom dijela plate do maksimalne visine odreene zakonom. Poslodavcu, koji je izvrenikov dunik, sud daje nalog da zaplijeni iznos odreen rjeenjem o izvrenju i da ga isplati traitelju izvrenja. Sredstvo izvrenja radi namirenja novanog potraivanja moe biti i predaja ili isporuka pokretne stvari. Izvrenje na dionici je novo sredstvo izvrenja, a provodi se pljenidbom dionice, upisom rjeenja o odreivanju izvrenja u registar, procjenom i prodajom dionice te namirenjem traitelja izvrenja iz kupoprodajne cijene. Pljenidbom dionice traitelj izvrenja stie zalono pravo na dionici. Rjeenje o izvrenju sud dostavlja Registru vrijednosnih papira, depozitaru i emitentu dionice. Novo sredstvo izvrenja je i pljenidba osnivakog ili drugog udjela u pravnoj osobi. Kada sud dozvoli izvrenje, rjeenje o izvrenju na osnovu navedenog sredstva, dostavlja Registarskom sudu, odnosno drugom nadlenom registarskom tijelu za pravne osobe radi zabiljebe zalonog prava. I druga imovinska prava mogu biti sredstvo izvrenja radi namirenja novanog potraivanja. Izvrenje se provodi pljenidbom tog prava i njegovim unovenjem u skladu sa pravilima koja se odnose na pokretne stvari.

2.8

SREDSTVA IZVRENJA RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE

Da bi se u izvrnom postupku ostvarila nenovana trabina, odreeno je vie sredstava izvrenja, odnosno izvrnih radnji ili njihov skup. To su:predaja pokretnih stvari,ispranjenje i predaja nepokretnosti,izvrenje obaveza na injenje, neinjenje ili

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

38

trpljenje, izvrenje odluka iz oblasti porodinog prava-predaja i oduzimanje djeteta, izvrenje radi vraanja zaposlenog na rad, izvrenje odluke o diobi stvari, upisivanje u javne knjige, izdejstvovanje izjave volje. Ako izvrenik ne ispuni svoju nenovanu obavezu, koja je utvrena u izvrnoj ispravi, njemu se izriu sudski penali. Na prijedlog traitelja izvrenja sud odreuje izvreniku i naknadni primjereni rok u kome treba da ispuni obavezu. Ako izvrenik obavezu ne ispuni ni u tom roku, za svaki dan zakanjenja traitelju izvrenja e dugovati odreeni novani iznos. U postupku izvrenja radi predaje odreenih pokretnih stvari kao sredstvo izvrenja predvieno je oduzimanje stvari od izvrenika, odnosno tree osobe i predaja tih oduzetih stvari traitelju izvrenja. Ako je to nemogue, sud e na prijedlog traitelja izvrenja izvriti procjenu vrijednosti stvari, a izvrenika obavezati da traitelju izvrenja plati utvreni iznos vrijednosti stvari. Radi ostvarenja potraivanja ispranjenjem i predajom nepokretnih stvari, odreuje se udaljenje osoba i uklanjanje stvari sa nekretnine te predaja nekretnine traitelju izvrenja. Obaveza, koja glasi na radnju koju moe obaviti i druga osoba, izvrie se tako to e sud ovlastiti traitelja izvrenja da obavljanje takve radnje povjeri drugoj osobi ili da je on lino obavi. Troak obavljanja ovih radnji snosi izvrenik. Izvrenje radi ostvarenja obaveze na trpljenje ili neinjenje provodi se nalogom izvreniku da se ponaa na nain kako mu je naloeno u izvrnoj ispravi uz prijetnju izricanja novane kazne u sluaju njegovog suprotnog ponaanja. U sluaju ponovnog smetanja posjeda, koje se ne razlikuje od ranijeg, sud e ovlastiti traitelja izvrenja da sam uspostavi prijanje stanje o troku izvrenika. Na prijedlog traitelja izvrenja sud e donijeti novo rjeenje o izvrenju radi uspostavljanja prijanjeg stanja na osnovu ranije donesenog rjeenja kojim je utvreno smetanje posjeda. Izvreniku i odgovornim osobama u izvreniku, koji je pravna osoba, izvrenje radi vraanja zaposlenog na rad provodi se izricanjem novane kazne. Kao sredstvo izvrenja u izvrnom postupku predviena je dioba koja se provodi fizikom diobom. Ako je fizika dioba nemogua ili bi se mogla izvriti uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, onda je sredstvo izvrenja prodaja stvari, ako je to odreeno izvrnom ispravom. Kada je izvrnom ispravom naloeno da se izvri upis u javni registar, ovaj upis se vri bez izvrnog postupka na nain to e se podnijeti molba Registru da provede upis na osnovu izvrne isprave.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

39

2.8.1 V J E B E

Odgovorite jasno i odreeno na sljedea postavljena pitanja:

1. ta su sredstva za izvrenje? 2. Po emu se razlikuju sredstva za izvrenje? 3. Koja su sredstva izvrenja radi ostvarenja novanog potraivanja? 4. ta je predmet izvrenja? 5. Protiv koga se mogu poduzimati izvrne radnje? 6. Kojim sredstvom i na kojem predmetu izvrenja e sud odrediti izvrenje? 7. Moe li sud ograniiti izvrenje samo na neke od vie predloenih sredstava ili vie predmeta izvrenja? 8. ta ne moe biti predmet izvrenja?

9. Koja su sredstva izvrenja radi ostvarenja nenovane trabine? 10. Kako se izvrava obaveza koja glasi na radnju koju moe obaviti i druga osoba?

2.8.2 SUDSKA PRAKSA I lanak 28 u svezi sa lankom 246

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

40

ODUZIMANJE PUTNE ISPRAVE NE MOE BITI PREDMET IZVRENJA I OSIGURANJA RADI NAMIRENJA NOVANOG POTRAIVANJA.

Iz obrazloenja: Protiv rjeenja, kojim je odbijen prijedlog vjerovnika za oduzimanje putnih isprava duniku radi osiguranja novanog potraivanja, ali se vjerovnik iz svih razloga propisanih odredbom lana 353, stav 1 Zakona o parninom postupku (NN broj: 53/91 i 91/92- dalje) i predlae da se rjeenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak. alba nije osnovana. Vjerovnik istie u albi da je on, nakon neuspjele prve javne drabe, predloio novi predmet ovrhe- oduzimanje putne isprave, a ne osiguranje. Meutim, prema odredbi lana 38 Zakona o ovrnom postupku (NN broj: 53/091 i 91/92- dalje ZIP) predmet izvrenja radi namirenja novanog potraivanja (kao i predmet osiguranja) mogu biti dunikove stvari i imovinska odnosno materijalna prava, a ne isprave, pa bi takav prijedlog trebalo odbiti. Prema tome pobijano rjeenje nije u suprotnosti sa odredbama ZIP-a. upanijski sud u Zagrebu, G-4529/1127 od 05. svibnja 1998. godine

II IZVRNI POSTUPAK IZVRENJE NA NEPOKRETNOSTIMA lan 6 Zakona o privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima lan 23 Zakona o poetnom bilansu stanja u postupku privatizacije dravnog kapitala u preduzeima lan 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvrnom postupku (Slubeni list SFRJ broj 27/090)

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

41

NE MOE SE SPROVESTI IZVRENJE RADI OSTVARENJA NOVANOG POTRAIVANJA PRODAJOM PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA ILI NEPOSREDNOM POGODBOM U IZVRNOM POSTUPKU MAGAZINA KOJI SLUI PREDUZEU ZA OBAVLJANJE NJEGOVE DJELATNOSTI.

Iz obrazloenja: lanom 6 Zakona o privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 24/98), na koji se poziva zahtjev za zatitu zakonitosti (u daljem tekstu: zahtjev), propisano je da preduzee u dravnoj i mjeovitoj svojini ne moe prodavati stalna sredstva od dana stupanja na snagu toga zakona (to jest od 23. jula 1998. godine u smislu njegovog lana 50) do dana registracije nastalih svojinskih promjena kod registarskog suda. Prema drugoj zakonskoj odredbi na koju se, takoe, poziva zahtjev lanu 23. Zakona o poetnom bilansu stanja u postupku privatizacije dravnog kapitala u preduzeima (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 24/98), preduzeu nije dozvoljena prodaja stalnih sredstava, niti promjena vlasnike strukture kapitala, od dana stupanja na snagu tog zakona (to jest od 23. jula 1998. godine, u smislu njegovog lana 39) do dana odobrenja programa privatizacije, u skladu sa Zakonom privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima. Pomenute zakonske odredbe su imperativnog (prinudnog) karaktera.

Vrhovni sud Republike Srpske, Gvl-2/02 od 03.01.2003. godine

III ZABILJEBA IZVRENJA lan 72 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 59/03 i 64/05) NAKON TO SUD DONESE RJEENJE O IZVRENJU PO SLUBENOJ DUNOSTI ODREDIE U ZEMLJINOJ KNJIZI ZABILJEBU IZVRENJA.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

42

NA PODRUJE GDJE ZEMLJINE KNJIGE NISU USPOSTAVLJENE ILI SU UNITENE ODNOSNO NESTALE, SUD E PO ZAHTJEVU I NA TROAK TRAIOCA IZVRENJA OBJAVITI RJEENJE O IZVRENJU U SLUBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRPSKE I NAJMANJE DVA DNEVNA LISTA KOJA SE DISTRIBUIRAJU NA TERITORIJI REPUBLIKE SRPSKE.

Iz obrazloenja: Odredbom lana 251 g Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 59/03, 85/03 i 64/05) propisano je da e na osnovu sporazuma stranaka o zasnivanju zalonog prava na nekretnini sud rjeenjem odrediti uknjibu i preduzeti sve to je potrebno radi provoenja uknjibe zalonog prava na nekretnini dunika, te da to rjeenje ima znaaj rjeenja o obezbjeenju, dok je odredbom lana 251 navedenog zakona propisano da e na prijedlog povjerioca, sud rjeenje, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz lana 251 v ovog zakona postao izvran odrediti i provesti izvrenje na nepokretnoj stvari dunika, radi namirenja obezbijeenog novanog potraivanja povjerioca prema odredbama o izvrenju na nekretnini, da to rjeenje ima znaaj rjeenja o izvrenju, te da zabiljeba rjeenja o izvrenju na nekretnini ima pravno dejstvo od dana uknjibe zalonog prava na nekretneinama u postupku obezbjeenja. Rjeenje Okrunog suda u Banjaluci 011-0-P-06-000 339 od 24.04.2007. godine

IV POSTUPAK UTVRIVANJA DUNIKOVE IMOVINE lan 37 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 59/03, 85/03 i 64/05) lan 70, stav 2 Zakona o izvrnom postupku

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

43

KUPOPRODAJNI UGOVOR NIJE DOKAZ O VLASNITVU NA PREDMETU IZVRENJA JER SE PRAVO VLASNITVA STIE UPISOM U ZEMLJINE KNJIGE (UPIS JE KONSTITUTIVAN). UKOLIKO TRAILAC IZVRENJA NE RASPOLAE IZVODOM IZ ZEMLJINE KNJIGE, MOE PREDLOITI UTVRIVANJE DUNIKOVE IMOVINE (TZV. PROKAZNI POSTUPAK).

Okruni sud u Banjaluci broj 011-0- P-07-000274 V

lan 7 Zakona o izvrnom postupku OSNOVNA SREDSTVA PRAVNOG LICA NISU IZUZETA OD PREDMETA IZVRENJA.

Sud odreuje izvrenje na onom predmetu i onim sredstvom koji su navedeni u prijedlogu za izvrenje, kao to je to uinjeno u ovom sluaju. to se tie prigovora albe da predmet izvrenja ne mogu biti osnovna sredstva izvrenika, koji je pravno lice, izvreniku se ukazuje na odredbu lana 7 Zakona o izvrnom postupku prema kojoj predmet izvrenja ne mogu biti stvari van prometa, rudno blago i drugo prirodno bogatstvo, zatim objekti, naoruanje i oprema za potrebe oruanih snaga i policije, kao ni novana sredstva osigurana za te namjene. Prema tome osnovna sredstva pravnog lica nisu izuzeta od predmeta izvrenja.

Kantonalni sud u Zenicu broj: G-1047/03 od 22.10.2003. godine VI

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

44

lan 138 Zakona o izvrnom postupku NEPRIHVATLJIV JE PRIJEDLOG ALBE DA SUD OMOGUI IZVRENICI DA PLAA MJESENO PO 1/6 DIJELA NJEZINE PENZIJE, JER TRAITELJ IZVRENJA SE PROTIVI ISTOM.

Prvostepenim rjeenjem dozvoljena je promjena predmeta izvrenja pa je na osnovu pravosnane presude Opinskog suda u Visokom broj: P-536/99 od 28.02.2001. godine odreeno izvrenje pljenidbom i prenosom 1/3 penzije izvrenice koju ostvaruje u Federalnom zavodu PIO Kantonalna administrativna sluba u Zenici pod brojem: 0700 na ruke traitelja izvrenja radi naplate glavnog potraivanja u iznosu od 4.200,00 KM i trokova izvrnog postupka u iznosu od 2.700,00 KM. Prilikom donoenja ovog rjeenja prvostepeni sud je imao u vidu sve pravno relevantne injenice konkretnog sluaja i kriterije iz odredbe lana 138 Zakona o izvrnom postupku. Zato je neprihvatljiv prijedlog albe da sud omogui izvrenici da plaa po 1/6 dijela njezine penzije, jer traitelj izvrenja neopravdano eka na naplatu pravosnano mu dosuene trabine od 2001. godine. Kantonalni sud u Zenici broj: G-777/05 od 31.08.2005. godine

VII lan 36, stav 4 Zakona o izvrnom postupku TRAITELJ IZVRENJA U PRIJEDLOGU ZA IZVRENJE NAD POKRETNIM STVARIMA NIJE DUAN BLIE NAZNAITI TE STVARI.

Prema lanu 120 Zakona o izvrnom postupku pljenidba nad pokretnim stvarima se obavlja sastavljanjem pljenidbenog popisa. Popisati se mogu stvari koje se nalaze u posjedu izvrenika te njegove stvari koje se nalaze u posjedu traitelja izvrenja.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

45

Pljenidbenim popisom popisae se onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraivanja traitelja izvrenja i trokova izvrenja. Zato traitelj izvrenja u prijedlogu za izvrenje na pokretnim stvarima ne mora blie naznaiti te stvari. Kantonalni sud u Zenici broj: G-706/04 od 14.10.2005. godine VIII lan 70, stav1 Zakona o izvrnom postupku

Neprihvatljiv je prigovor albe da je u ovom sluaju predmet izvrenja nepodoban i nedoputen. Nekretnina, iji se popis, procjena i prodaja predlae u prijedlogu za izvrenje, dovoljno je individualizirana jer sadri sve potrebne podatke koji se na nju odnose, a traitelj izvrenja je predloio izvod iz zemljine knjige kao dokaz da je k.. br. 63 upisana u z. k. br.85 KO Teanj kao vlasnitvo izvrenika. Dakle,u svemu je postupio u skladu sa lanom 70, stav 1 Zakona o izvrnom postupku. Iz navedenog proizlazi da pravo vlasnitva na nekretnini, koja je predmet izvrenja, nije upisano u zemljinoj knjizi na druga lica. Priloeni zakljueni ugovori o kupoprodaji i poklonu izmeu izvrenika i dugih lica irelevantni su za provoenje odreenog izvrenja. Kantonalni sud u Zenici broj: G-958/04 od 18.11.2004.godine 2.9 OCJENA UREDNOSTI PRIJEDLOGA ZA IZVRENJE

Prema lanu 36, stav 1 Zakona o izvrnom postupku prijedlog za izvrenje mora sadravati: zahtjev za izvrenje u kojem e biti naznaena izvrna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se trai izvrenje, podatke o traitelju izvrenja i izvreniku, potraivanje ije se ostvarenje trai, sredstvo kojim treba provesti izvrenje, predmet izvrenja, ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za provoenje izvrenja. Izvrenje se uglavnom pokree na osnovu prijedloga traitelja izvrenja, a po slubenoj dunosti samo kada je to zakonom odreeno. Traitelj izvrenja je fiziko ili pravno lice ije se potraivanje ostvaruje ili obezbjeuje u izvrnom postupku. Izvrenik je lice protiv koga se pokree prijedlog za izvrenje. Ova lica su stranke u postupku to znai da izvrni postupak ima dvostranaki karakter.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

46

Prilikom naznaenja traitelja izvrenja i izvrenika, shodno primjeni odredbi parninog postupka, u prijedlogu za izvrenje treba navesti potpune podatke o strankama, posebno njihove tane adrese prebivalita, odnosno sjedita, bez obzira da li stranke imaju punomonike, odnosno zakonske zastupnike Dosadanja praksa ukazuje da punomonici nisu oznaavali u prijedlogu sve istaknute potrebne podatke, pa je zbog ovog propusta esto bila onemoguena ili oteana naplata sudske takse. To se naroito dogaalo kada su traitelji izvrenja bili strani subjekti koji su ovlastili punomonike da i naplatu vre putem njihovih rauna ili na njihove adrese. U interesu je traitelja izvrenja da u prijedlogu za izvrenje navede tanu adresu prebivalita izvrenika, odnosno njegovog sjedita ako je to pravno lice, da bi im sud mogao uruiti rjeenje o izvrenju te tako ostvariti procesne pretpostavke za provoenje izvrenja. Netani podaci o izvreniku negativno se odraavaju na duinu trajanja postupka i njegovu efikasnost. Ako je sredstvo prijedloga za izvrenje pljenidba i prijenos novanih sredstava sa transakcijskog rauna, onda prijedlog za izvrenje mora sadravati i broj tog rauna. Svojstvo stranaka u izvrnom postupku izvodi se iz izvrne isprave-izvrnog naslova bez obzira na naziv stranke , odnosno uesnika u postupku u kojem je donesena izvrna isprava. U parninom postupku to su tuitelj i tueni, u vanparninom postupku predlaga i protivnik predlagaa te ostali procesni subjekti ovisno o njihovom nazivu u konkretnom postupku. Pokretanje postupka po slubenoj dunosti je izuzetak od opteg pravila. Predvieno je u sluaju kada sud izvrenja treba da izvri odluku koju je sam donio. To na primjer moe biti izvrenje odluke o novanoj kazni koja je izreena u toku voenja izvrnog postupka, a nije plaena u odreenom roku. Prijedlog za izvrenje mora sadravati zahtjev za izvrenje u kojem je naznaena izvrna ili vjerodostojna isprava na osnovu kojih traitelj zahtijeva izvrenje. Takoe mora sadravati i predmet na kome se izvrenje ima provesti. Traitelj izvrenja esto ne raspolae podacima o imovini izvrenika pa e te podatke, na njegov zahtjev, sud naknadno pribaviti.U ovakvoj situaciji traitelj izvrenja nije u mogunosti u prijedlogu za izvrenje precizirati predmet izvrenja dok se ne utvrdi izvrenikova imovina na nain u odredbi lana 37 Zakona o izvrnom postupku. U skladu sa vaeim propisima izvrnog postupka u prijedlogu za izvrenje traitelj izvrenja duan je navesti i sredstvo kojim se izvrenje treba provesti to je logino, jer ova injenica doprinosi brzini i efikasnosti izvrnog postupka. Naime, sredstva izvrenja propisana su pravilima izvrnog postupka, a od njihovog opredjeljenja zavisi i mjesna nadlenost suda. Sud ne moe odrediti izvrenje putem drugog sredstva izvrenja izvan onih koje je predloio traitelj izvrenja u svom prijedlogu.To moe uiniti u kasnijem toku postupka, ali samo na prijedlog stranke. Prijedlog za izvrenje mora sadravati i druge podatke koji su potrebni za provoenje izvrenja. Zahtjevom za izvrenje, to jest navedenim prijedlogom rjeenja o

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

47

izvrenju, omoguava se sudu da bre postupa u izvrnim predmetim na nain to e predloeno izvrenje usvojiti stavljanjem peata. U izvrnom postupku nije doputeno odstupanje od izreke izvrne isprave pa traitelj izvrenja moe predloiti izvrenje one obaveze koja je identina sadraju ovog dijela izvrne odluke. Ako je uz prijedlog za izvrenje, koji se zasniva na izvrnoj ispravi, podnesen i zahtjev za utvrivanje izvrenikove imovine, sud e o rezultatu utvrivanja ove injnice obavijestiti traitelja izvrenja i odrediti mu rok da podneseni prijedlog izmijeni ili dopuni. Ako traitelj izvrenja u odreenom roku na takav nain ne uredi svoj prijedlog, sud e ga odbaciti kao neuredan, jer ne sadri naznaku predmeta izvrenja. Prijedlog za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave smatrae se tubom i kada ne sadri takav zahtjev traitelja izvrenja u sluaju kada izvrenik podnese obrazloen prigovor protiv rjeenja o izvrenju odreenog na osnovu izvrnog naslova iz lana 29 Zakona o izvrnom postupku. U ovakvoj pravnoj situaciji vie se nee obustaviti izvrni postupak ve e se izvrenje odgoditi do pravosnanosti odluke parninog suda. Urednost prijedloga za izvrenje sud cijeni prema optim pravilima navedenim u lanovima 334 i 335 Zakona o parninom postupku ije se odredbe na odgovarajui nain primjenjuju u predmetima izvrenja u skladu sa lanom 21 Zakona o izvrnom postupku. Ako se prijedlog za izvrenje podnosi sudu koji nije odluivao u prvom stepenu, uz prijedlog se podnosi izvrna isprava u originalu ili ovjerenom prepisu na kojoj je potvrda o izvenosti.Potvrdu izvrnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odluivalo o potraivanju u prvom stepenu. Izuzetak je izvrna isprava notara na osnovu koje je podnesen prijedlog za izvrenje, jer ne mora biti snadbjevena potvrdom izvrnosti. Naime,izvrnost notarske isprave odreuje se prema odredbama Zakona o notarima. Prijedlog za izvrenje podnosi se u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, kao i druge uesnike u postupku radi provoenja izvrenja. To su na primjer tree lice kod koga se nalazi stvar radi predaje stvari, organizacija u kojoj je izvrenik zaposlen radi pljenidbe plate izvrenika ili banka radi izvrenja na transakcijskom raunu. Sud e odbaciti prijedlog za izvrenje ako uz isti nije podnesena izvrna isprava na nain propisan u lanu 35 Zakona o izvrnom postupku ili ako ima neki drugi nedostatak zbog kojeg sud ne moe postupiti, a traitelj izvrenja ga nije otklonio na poziv suda. Prijedlog za izvrenje se moe podnijeti u optem roku koji je propisan za zastaru pojedinih vrsta potraivanja. Samo u odreenim sluajevima propisani su rokovi za podnoenje prijedloga kao to su: ponovno smetanje posjeda, vraanje zaposlenika na rad i slino. Ako je prijedlog za izvrenje podnijelo neovlateno lice, sud e ga odbaciti kao nedoputen. Takoe e odbaciti i prijedlog za izvrenje koji je podnesen nakon proteka

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

48

opteg roka za zastaru potraivanja iz izvrne isprave propisanog lanom 379 Zakona o obligacionim odnosima. Naime, sva potraivanja, koja su utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadlenog organa, ili poravnanjem pred sudom ili nadlenim organom, zastarijevaju za deset godina. Izuzetak su povremena potraivanja koja proistiu iz takvih odluka i dospijevaju ubudue jer zastarijevaju u roku odreenom lanom 372 Zakona o obligacionim odnosima. U jednom prijedlogu traitelj izvrenja moe zahtijevati ostvarenje svih svojih potraivanja ako su za to ispunjene pretpostavke o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti te da se u svim sluajevima radi o prinudnom sudskom izvrenju. Pravo je traitelja izvrenja da preinai prijedlog dodavanjem uz postojei zahtjev novog zahtjeva, da zahtjev povea ili zamijeni novim zahtjevom u skladu sa lanovima 56 do 58 Zakona o parninom postupku koji se shodno primjenjuju u predmetima izvrenja. Ako preinai prijedlog za izvrenje na novog izvrenika, potreban je pristanak novog izvrenika jer stupa u procesni odnos koji je ve u toku protiv originarnog izvrenika. Ne postoji procesna prepreka da traitelj izvrenja svako od vie razliitih potraivanja, koja se zasnivaju na istoj izvrnoj ispravi, ostvaruje posebnim prijedlogom za izvrenje. Ovo je logino jer u cijelosti disponira sa ovlatenjima koja su sadrana u izvrnoj ispravi, jer tako proizlazi iz lana 38 Zakona o izvrnom postupku. U skladu sa naelom strogog formalnog legaliteta traitelj izvrenja je duan da priloi i priloge kojim dokazuje postojanje zakonskih pretpostavki za usvajanje prijedloga za izvrenje. U sluaju kada je osnov izvrenja poravnanje, traitelj izvrenja e priloiti tu izvrnu ispravu koja je sadrana u zapisniku o poravnanju, javnoj ispravi ili prema zakonu ovjerenoj ispravi.

2.9.1 V J E B E Odgovorite jasno i odreeno na sljedea pitanja:

1. ta mora sadravati prijedlog za izvrenje koji je podnesen na osnovu izvrne isprave? 2. Prema kojim pravilima postupka e sud ocijeniti urednost prijedloga za izvrenje? 3. Da li se u prijedlogu za izvrenje na pokretnim stvarima moraju blie naznaiti te stvari?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

49

4. Na koji nain sud utvruje izvrenikovu imovinu? 5. Da li traitelj izvrenja moe povui prijedlog za izvrenje? 6. Da li se u prijedlogu za izvrenje moraju navesti i sredstva kojim se izvrenje treba provesti? 7. U kojem roku se moe podnijeti prijedlog za izvrenje? 8. Kako e sud postupiti u sluaju kada je prijedlog za izvrenje podnijelo neovlateno lice? 9. Kakva se izvrna isprava mora podnijeti uz prijedlog za izvrenje? 10. U koliko se primjeraka podnosi sudu podnosi prijedlog za izvrenje? 11. Koje podatke o strankama mora sadravati prijedlog za izvrenje? 12. Ko moe biti stranka u izvrnom postupku na aktivnoj ili pasivnoj strani? 13. Da li se izvrni postupak, pored prijedloga traitelja izvrenja, moe pokrenuti i po slubenoj dunosti?

14. Da li traitelj izvrenja, koji povue svoj prijedlog, moe kasnije ponovo podnijeti prijedlog na osnovu iste izvrne ili vjerodostojne isprave? 15. Kako e postupiti sud u sluaju kada traitelj izvrenja povue prijedlog samo u jednom dijelu? 16. Ko daje potvrdu o izvrnosti? 17. Da li notarska isprava mora biti snadbjevena potvrdom o izvrnosti? 18. Kako e postupiti sud kada je prijedlog za izvrenje podnesen nakon proteka opteg roka za zastaru?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

50

19. ta mora sadravati prijedlog za izvrenje koji je podnesen na osnovu vjerodostojne isprave? 20. Ko je ovlaten ukinuti neosnovanu potvrdu o izvrnosti?

2.9.2 SUDSKA PRAKSA I POSTUPANJE PO NEUREDNOM PRIJEDLOGU ZA IZVRENJE lan 98 Zakona o parninom postupku- raniji lan 336 Zakona o parninom postupku- sadanji

NEUREDAN PRIJEDLOG ZA IZVRENJE KOJI NIJE BLAGOVREMENO ISPRAVLJEN, PRIMJENOM ODREDBE LANA 98 ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU (SADA LAN 336), SUD MOE SAMO ODBACITI RJEENJEM, A NE MOE OBUSTAVITI POSTUPAK IZVRENJA.

Iz ozbraloenja: Prema stanju spisa, prvostepeni sud je pobijano rjeenje donio primjenom odredbe lana 98 ZPP-a, koji se odnosi na postupanje suda u sluaju kada su podnesci, koji se upuuju sudu, nerazumljivi i ne sadre sve to je potrebno da bi se po njima moglo postupiti, te kada se po nalogu suda ne urede blagovremeno, sud ih odbacuje. Ovo znai da je u konkretnom sluaju prvostepeni sud, prijedlog za izvrenje, primjenom navedene odredbe, mogao samo odbaciti, a ne obustaviti postupak izvrenja. Ovakvim nezakonitim postupanjem prvostepenog suda, poinjena je povreda odredaba parninog postupka iz lana 209, u vezi sa lanom 277, stav 1, taka 2 vaeeg ZPP-a, na koju sud pazi po slubenoj dunosti, a to je bilo od uticaja na donoenje pravilne i zakonite odluke, jer je navedenim postupanjem traiocu izvrenja oduzeta mogunost da raspravlja pred sudom. Zbog navedenog, ovaj sud je albu traioca izvrenja uvaio kao osnovanu, prvostepeno rjeenje ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

51

odluivanje, primjenom lana 235, stav 1, taka 3, u vezi sa lanom 277, stav 1, taka 2 i lan 456, stav 2 vaeeg ZPP-a. Kantonalni sud u Sarajevu broj: P-11/04 od 26.04.2004. godine

II PRIJELAZ POTRAIVANJA I OBAVEZA BITNA POVREDA ODREDBI PARNINOG POSTUPKA lan 30 Zakona o izvrnom postupku (Slubene novine F BiH broj 32/03) lan 336, stav 2, taka 10 Zakona o parninom postupku (Slubene novine F BiH broj 42/98 i 13/99) VOENJEM POSTUPKA I DONOENJEM RJEENJA O ODREIVANJU IZVRENJA PROTIV IZVRENIKA PRAVNOG LICA KOJE JE PRESTALO POSTOJATI, PRVOSTEPENI SUD JE UINIO BITNU POVREDU ODREDBI PARNINOG POSTUPKA IZ LANA 336, STAV 2, TAKA 10 ZPP-a.

Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je postupak u ovoj pravno stvari vodio i donio osporeno rjeenje protiv izvrenika GP-GP K iz Sarajeva koji je u izvrnoj ispravi oznaen kao tueni, a koji je, prema dokumentaciji u spisu, prestao postojati usljed statusne promjene spajanjem, a njegovu imovinu, prava i obaveze je preuzeo GP S DOO sa PO Sarajevo. Voenjem postupka i donoenjem osporenog rjenja protiv pravnog lica koje je prestalo postojati, prvostepeni sud je uinio bitnu povredu odredbi parninog postupka iz lana 336, stav 2, taka 10 ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po slubenoj dunosti, pa je valjalo albu uvaiti, prvostepeno rjeenje ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak na osnovu lana 362, taka 3 ZPP-a (Slubene novine F BiH broj 42/98 i 3/99) u vezi sa lanom 456, stav 1 ZPP-a (Slubene novine F BiH broj 53/03).

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

52

U ponovnom postupku sud e ispraviti poinjenu bitnu povredu tako to e pozvati traioca izvrenja da u pogledu predmetnog izvrenja kao izvrenika oznai pravno lice koje je na zakonit nain preuzelo dug iz izvrne isprave, a u skladu sa lanom 30 ZIP-a, te nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku. Rjeenje Kantonalnog suda u Sarajevu broj: G-665/03 od 12.05.2004. godine

III PRAVO NA NAPLATU KAMATE U IZVRNOM POSTUPKU NE PROIZLAZI IZ SAMOG ZAKONA, VE ONA MORA BITI ODREENA IZVRNOM ISPRAVOM.

Iz obrazloenja: Rjeenjem suda prvog stupnja usvojen je prigovor dunika protiv rjeenja o izvrenju i izvrenje obustavljeno. Protiv tog rjeenja ali se vjerovnica zbog pogrene primjene materijalnog prava. upanijski sud kao drugostupanjski sud odbio je albu uz sljedee obrazloenje: Neprihvatljivi su navodi albe da pravo na kamatu proizlazi iz samog zakona, pa tu obavezu nije posebno odrediti u presudi temeljem koje je predloeno izvrenje. Ovo stajalite vjerovnice nije osnovano jer potraivanje, ije se izvrenje trai, mora biti odreeno u objektivnom i vremenskom smislu u izvrnoj ispravi. U konkretnom sluaju izvrna isprava, koju je vjerovnica naznaila u svom prijedlogu, ne sadri obavezu dunika da plati kamatu na novano potraivanje, kao niti za koje razdoblje, pa stoga na temelju takve isprave vjerovnica ne moe zahtijevati izvrenje. upanijski sud Bjelovar, G-1360/1997 od 18. rujna 2007. godine

IV IZVRENJE PROTIV LICA KOJE U IZVRNOJ ISPRAVI

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

53

NIJE OZNAENO KAO IZVRENIK lan 29 Zakona o izvrnom postupku Brko Distrikta BiH IZVRNI SUD MOE DOZVOLITI IZVRENJE I PROTIV LICA KOJE U IZVRNOJ ISPRAVI NIJE OZNAENO KAO IZVRENIK AKO TRAILAC IZVRENJA JAVNOM ILI PO ZAKONU OVJERENOM ISPRAVOM DOKAE DA JE POTRAIVANJE PRENESENO NA NOVOG IZVRENIKA ILI NA DRUGI NAIN NA ISTOG PRELO, A AKO TO NIJE MOGUE, PRENOS POTRAIVANJA DOKAZUJE SE PRAVOSNANOM ODLUKOM DONESENOM U PARNINOM POSTUPKU, A SHODNO ODREDBI LANA 29 ZAKONA O IZVRNOM POSTUPKU BRKO DISTRIKTA BiH (SLUBENI GLASNIK BRKO DISTRIKTA BiH BROJ 8/00).

Apelacioni sud Brko Distrikta BiH broj P-59/2002 od 04.12.2002. godine

V lan 336, stav 1 Zakona o parninom postupku PRVOSTEPENI SUD JE POZVAO TRAITELJICU IZVRENJA DA PRIJEDLOG ZA IZVRENJE SAINI NA NAIN KAKO JE TO ODREENO LANOM 36, STAV 1 ZAKONA O IZVRNOM POSTUPKU, TO JEST DA NAVEDE: ZAHTJEV ZA IZVRENJE, IZVRNU ISPRAVU, ADRESU IZVRENIKA, POTRAIVANJE IJE SE OSTVARENJE TRAI I SREDSTVO KOJIM SE IZVRENJE TREBA PROVESTI. U ODREENOM ROKU TUITELJICA NIJE POSTUPILA PO ZAKLJUKU SUDA, PA JE PRVOSTEPENI SUD PRAVILNO POSTUPIO KADA JE PRIMJENOM LANA 336, STAV 1 ZPP-a ODBACIO NJEN PRIJEDLOG ZA IZVRENJE KAO NEUREDAN, JER NIJE SADRAVAO SVE ELEMENE DA BI SE PO NJEMU MOGLO POSTUPATI.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

54

Kantonalni sud u Zenici broj: G-487/05 od 11.08.2005. godine

SUD BOSNE I HERCEGOVINE Broj: I-57/07 Sarajevo, 07.06.2007.godine Sud Bosne i Hercegovine, sudija A.A., u izvrnom postupku povjerioca B.B. iz Banjaluke, ul. ivojina Preradovia 48, koga zastupa punomonik C.C., advokat iz Banjaluke, ul. Veselina Maslee 91, protiv dunika BiH Uprava za indirektno oporezivanje Banjaluka, radi izvrenja presude Suda Bosne i Hercegovine, broj: P- 45/05 od 29.12.2005.godine, dana 07.06.2007.godine, donio je slijedee ZAKLJUAK Vraa se povjeriocu prijedlog za izvrenje podnesen 13.04.2007.godine radi ispravke i dopune u roku od 8 dana, tako to e u prijedlogu za dozvolu izvrenja presude ovog suda broj: P-45/05 od 29.12.2005.godine, precizno navesti radnju odnosno obavezu dunika utvrenu izrekom izvrne isprave. Ako povjerilac ne vrati ispravljen i dopunjen prijedlog za izvrenje u odreenom roku, sud e ga smatrati povuenim. Ako vrati prijedlog za izvrenje bez ispravke i dopune, sud e ga odbaciti. Obrazloenje Povjerilac je dana 13.04.2007.godine podnio prijedlog za izvrenje presude ovog suda, broj: P-45/05 od 29.12.2005.godine. Predloio je da sud naloi duniku da u roku 8 dana postupi po navedenoj pravosnanoj presudi i donese zakonito rjeenje kao i da isplati povjeriocu trokove izvrenja u iznosu od 290,00 KM. S obzirom da u prijedlogu za izvrenje nije precizno navedena obaveza odnosno radnja koju dunik treba da izvri, odnosno obaveza i radnja na koju je dunik obavezan izrekom izvrne isprave, odlueno je kao u izreci rjeenja na osnovu odredbi lana 276. Zakona o parninom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, u vezi sa lanom 17. Zakonna o izvrnom postupku pred sudom Bosne i Hercegovine. SUDIJA A.A. Pravna pouka: Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

55

SUD BOSNE I HERCEGOVINE Broj: I-68/07 Sarajevo, 27.07.2007.godine Sud Bosne i Hercegovine, sudija A.A., u izvrnom postupku povjerioca B.B. iz Banje Luke, ul. Aleja Jovana Duia br. 92, koga zastupa punomonik C.C., advokat iz Banjaluke, ul. Veselina Maslee 181, protiv dunika BiH Uprava za indirektno oporezivanje Banjaluka, radi izvrenja presude Suda Bosne i Hercegovine, broj: P- 46/05 od 04.01.2006.godine, dana 27.07.2007.godine, donio je

RJEENJE Prijedlog za izvrenje se smatra povuenim. Obrazloenje Povjerilac je dana 24.04.2007.godine podnio prijedlog za izvrenje presude Suda Bosne i Hercegovine, broj: P-46/05 od 04.01.2006.godine. Predloio je da sud naloi duniku da u roku 8 dana postupi po navedenoj pravosnanoj presudi i donese zakonito rjeenje kao i da isplati povjeriocu trokove izvrenja u iznosu od 290,00 KM. S obzirom da u prijedlogu za izvrenje nije precizno navedena obaveza odnosno radnja koju dunik treba da izvri, odnosno obaveza i radnja na koju je dunik obavezan izrekom izvrne isprave, sud je zakljukom, broj: I-68/07 od 09.07.2007.godine, u smislu odredbi lana 276. . Zakona o parninom postupku pred Sudom BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 36/04), koji se u izvrnom postupku shodno primjenjuje u smislu lana 17. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 18/03), vratio povjeriocu prijedlog za izvrenje, tako to e u prijedlogu precizno navesti radnju odnosno obavezu dunika utvrenu izrekom izvrne isprave. Povjerilac nije postupio po nalogu suda u datom roku od 8 dana pa je sud primjenom odredbe lana 276. stav 3. navedenog Zakona o parninom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, donio rjeenje kojim prijedlog za izvrenje smatra povuenim. SUDIJA A.A.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

56

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPINSKI SUD U SARAJEVU Broj: 065-0-I-07-00 2527 Sarajevo, 27.05.2008.godine Opinski sud u Sarajevu i to sudija A.A., u pravnoj stvari traioca izvrenja B.B. iz Sarajeva ul. Prote Bakovia broj 2/3 protiv izvrenika C.C. iz Sarajeva , radi izvrenja van roita dana 27.5.2008.godine, donio je slijedee R J E ENJ E Odbacuje se prijedlog za izvrenje traioca izvrenja od 9.7.2007. godine kao neuredan. O b r a z l o e nj e Dopisom suda od 17.08. 2007. godine i zakljukom od 4.10. 2007. godine naloeno je traiocu izvrenja da u ostavljenom roku dostavi etiri nova i ureena prijedloga za izvrenje, s pozivom na broj predmeta, koja e sadravati potrebne elemente kako bi se po prijedlogu za izvrenje moglo postupati i to : zahtjev za izvrenje sa naznaenim izvrnim dokumentom- presudom na osnovu koje se predlae izvrenje, oznaku stranaka- traioca izvrenja i izvrenika, potraivanje ije se ostvarenje trai, sredstvo kojim izvrenje treba provesti i predmet izvrenja pri emu je istovremeno upozoren trailac izvrenja da e u protivnom sud prijedlog za izvrenje odbaciti kao neuredan. Naveden dopis zaprimljen je dana 21.08. 2007. godine a zakljuak dana 24.10.2007. godine, to proizilazi iz povratnica u spisu. Kako trailac izvrenja u ostavljenom roku kao i do dana donoenja ovog rjeenja nije postupio po nalogu suda, to je odlueno kao u izreci na osnovu l. 67. stav 1 ta.8 Zakona o parninom postupku a u vezi sa l. 21. i l. 36. Zakona o izvrnom postupku. SUDIJA A.A.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

57

POUKA: Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog suda u roku od 8 dana od dana prijema istog u dva primjerka. Republika Srpska Osnovni sud u Sokocu Broj: 89 0 Ip 005779 08 Ip Sokolac, 14.10.2008. godine

Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja Javno preduzee Radio-televizija Republike Srpske Banja Luka, protiv izvrenika Drutvo za izdavaku i tamparsku djelatnost Avaz Roto Press Sarajevo, Ulica Demala Bijedia broj 185, Ilida, radi naplate novanog potraivanja, van roita, dana 14.10.2008. godine donio je

R J E E Nj E

Osnovni sud u Sokocu oglaava se mjesno nenadlenim za odluivanje o prijedlogu za izvrenje i za sprovoenje izvrenja u ovoj pravnoj stvari, a prijedlog za izvrenje se odbacuje.

O B R A Z L O E Nj E

Trailac izvrenja podnio je ovom sudu 6.10.2008. godine prijedlog za izvrenje protiv izvrenika radi naplate novanog potraivanja, te je predloio da se izvrenje sprovede na pokretnim stvarima izvrenika, ne navodei pri tom gdje se iste nalaze, i na novanom potraivanju izvrenika. Nakon izvrenog prethodnog ispitivanja prijedloga za izvrenje zakljueno je da ovaj sud nije mjesno nadlean za sprovoenje izvrenja u ovoj pravnoj stvari. Naime, lanovima 114. i 115. Zakona o izvrnom postupku odreeno je da je za odluivanje o prijedlogu za izvrenje na pokretnim stvarima, za koja trailac izvrenja nije naznaio mjesto gdje se nalaze, nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite izvrenika. Takoe, lanom 136. istog zakona odreeno je da je za odluivanje o

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

58

prijedlogu za izvrenje na novanom potraivanju i sprovedbi tog izvrenja mjesno nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite izvrenika. Dakle, imajui u vidu naprijed navedene odredbe Zakona o izvrnom postupku, oigledno je da ovaj sud nije mjesno nadlean za odluivanje o prijedlogu za izvrenje i za sprovoenje tog izvrenja, pa je primjenom lana 16. stav 3. Zakona o parninom postupku, koji se u izvrnom postupku primjenjuje na osnovu lana 21. Zakona o izvrnom postupku, odlueno je kao u izreci ovog rjeenja, jer izvrenik ima sjedite u Federaciji BiH, pa za odluivanje o prijedlogu za izvrenje i za sprovedbu tog izvrenja nije mjesno nadlean niti jedan sud u Republici Srpskoj.

SUDIJA A.A.

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljen je prigovor u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

2.10 P R A V N I L I J E K O V I Pravilima lana 12 Zakona o izvrnom postupku odreeni su pravni lijekovi koji se mogu podnijeti u postupku izvrenja. To su prigovor i alba koje nezadovoljne stranke podnose u rokovima od osam dana od dana dostavljanja rjeenja protiv kojih izjavljuju ove pravne lijekove. Zakon ne sadri odredbe o tome zbog kojih razloga stranke mogu izjaviti albu niti propisuje postupak odluivanja o ovom pravnom lijeku kao to je to uraeno u sluaju podnesenog prigovora. Zato u odnosu na sadraj i razloge albe, shodno odredbi lana 21 Zakona o izvrnom postupku, na odgovarajui nain treba primijeniti odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na albu protiv rjeenja.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

59

Naelo dvostepenosti je opteprihvaeno ustavno naelo koje je sarano i u pravilima izvrnog postupka radi osiguranja odreenih prava i potovanja zakona. Dakle, u ovom dijelu, koji se odnosi na albu, u odredbe Zakona o izvrnom postupku ugraeni su meunarodni standardi. Prigovor i alba ne zaustavljaju tok izvrnog postupka, ali se namirenje traitelja izvrenja odlae do donoenja odluke prvostepenog suda o prigovoru. Izuzetak se odnosi na izvrnu ispravu kojom je odreena obaveza izdravanja ili kada se izvrenje provodi naplatom sa transakcijskog rauna pravnog lica u korist imaoca istog takvog rauna kao traitelja izvrenja, kao i druge sluajeve odreene Zakonom o izvrnom postupku kada moe doi do namirenja prije donoenja odluke o prigovoru. Prema pravilima izvrnog postupka u predmetima izvrenja nisu dozvoljeni vanredni pravni lijekovi revizija i ponavljanje postupka. lanom 14, stav2 Zakona o izvrnom postupku odreeno je da je dozvoljen povrat u prijanje stanje samo zbog proputanja roka za prigovor i albu na izvrno rjeenje o izvrenju. Protiv sudske odluke donesene u formi zakljuka ne moe se uloiti ni redovni ni vanredni pravni lijek.Ovo je logino kada se ima u vidu da je zakljuak sudski nalog ili druga odluka suda kojom se upravlja izvrnim postupkom i odluuje o drugim pitanjima kada je to izriito predvieno Zakonom o izvrnom postupku.

2.11 P R I G O V O R lanom 46 Zakona o izvrnom postupku odreeno je da je prigovor jedini pravni lijek kojim se moe pobijati rjeenje o odreivanju izvrenja, ukljuujui i odluku o trokovima postupka. Ako stranka propusti rok za izjavljivanje prigovora, rjeenje o odreivanju izvrenja postaje pravosnano. Prigovor je redovni pravni lijek koji podnosi stranka koja nije zadovoljna rjeenjem o izvrenju. To moe uiniti i tree lice koje u pogledu predmeta izvrenja ima takvo pravo koje sprjeava izvrenje. Prigovor se izjavljuje sudu koji je donio rjeenje u roku od osam dana od dostavljanja ove odluke, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. O prigovoru stranke odluuje sud koji je donio rjeenje o izvrenju bez obzira na razloge zbog kojih je izjavljen. To je nedevolutivan i remonstrativan pravni lijek, jer o prigovoru ne rjeava drugostepeni sud. Protiv rjeenja o prigovoru moe se izjaviti alba. Ovo pravo zagarantovano je Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava.O prigovoru treeg lica odluuje sud u izvrnom postupku ili ga upuuje da svoja prava ostvaruje u parnici. to se tie sadraja prigovora na isti se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe o albi iz Zakona o parninom postupku. Odredba o sadraju prigovora nije postojala u ranije vaeim pravilima izvrnog postupka pa je to novina i u odnosu na nain pobijanja rjeenja o izvrenju.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

60

Navedeni propisi odnose se na prigovor stranke protiv rjeenja o izvrenju koje je doneseno na osnovu neke od izvrnih isprava koje su nabrojane u lanu 23 Zakona o izvrnom postupku. Na prigovor izjavljen protiv rjeenja o izvrenju, odreenog na osnovu vjerodostojne isprave, primjenjuju se odredbe lana 50 Zakona o izvrnom postupku. Rjeenje, kojim se prijedlog za izvrenje odbacuje ili odbija, traitelj izvrenja moe pobijati samo albom.

2.12 SADRAJ PRIGOVORA Prigovor protiv rjeenja o izvrenju mora da sadri sljedee: oznaavanje rjeenja protiv kojeg je izjavljen, izjavu da li se rjeenje pobija u cjelini ili samo u odreenom dijelu, razloge pobijanja i potpis podnositelja prigovora. Ako je prigovor nepotpun, izvrni sud e primjenom lana 206, stav 1 Zakona o parninom postupku zakljukom pozvati njegovog podnositelja da otkloni ukazane nedostatke uz upozorenje na nastupanje zakonskih posljedica iz stava 2 navedenog lana, ako to ne uini. 2.13 RAZLOZI ZA PRIGOVOR U lanu 47 Zakona o izvrnom postupku navedeno je da se prigovor protiv rjeenja o izvrenju moe podnijeti zbog razloga koji sprjeavaju izvrenje, a naroito: 1. ako isprava na osnovu koje je doneseno rjeenje o izvrenju nije izvrna isprava, ili ako isprava nije stekla svojstvo izvrnosti; 2. ako je izvrna isprava na osnovu koje je doneseno rjeenje o izvrenju ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena van snage, odnosno ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost ili je utvreno da je bez uinka; 3. ako su se stranke javnom ili prema zakonu ovjerenom ispravom sastavljenom nakon nastanka izvrne isprave, sporazumjele da nee na osnovu izvrne isprave trajno ili za odreeno vrijeme traiti izvrenje;

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

61

4. ako je protekao rok u kojem se prema zakonu moe traiti izvrenje;

5. ako je izvrenje odreeno na predmetu koji je izuzet od izvrenja, odnosno na kojem je mogunost izvrenja ograniena; 6. ako traitelj izvrenja nije ovlaten traiti izvrenje na osnovu izvrne isprave odnosno ako nije ovlaten traiti izvrenje protiv izvrenika; 7. ako nije ispunjen uslov koji je odreen izvrnom ispravom, osim ako zakonom ije drukije propisano; 8. ako je potraivanje prestalo na osnovu injenice koja je nastala u vrijeme kada je izvrenik nije vie mogao istai u postupku iz kojeg potie odluka, odnosno ako je potraivanje prestalo na osnovu injenice koja je nastala nakon izakljuenja sudskog ili upravnog poravnanja; 9. ako je na osnovu injenice koja je nastala u vrijeme kada je dunik nije vie mogao istai u postupku iz kojeg potie odluka, odnosno ako je na osnovu injenice koja je nastala nakon zakljuenja sudskog ili upravnog poravnanja, trajno ili za odreeno vrijeme, odgoeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno ispunjenje potraivanja;

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

62

10. ako je nastupila zastarjelost potraivanja o emu je odlueno izvrnom ispravom. Treba napomenuti da su ovo samo egzemplarno nabrojani razlozi za prigovor kojim se , prema praksi sudova, najee ukazuje na nepravilnost ili nezakonitost rjeenja o izvrenju. Meutim, ovaj pravni lijek moe se izjaviti i zbog drugih razloga ije bi postojanje moglo dovesti u pitanje postojanje rjeenja i sprijeiti izvrenje. Izvrenik je duan u prigovoru navesti razloge pobijanja rjeenja o izvrenju i priloiti relevantne dokaze za svoje tvrdnje.

2.14 ODLUKE O PRIGOVORU O blagovremenosti, potpunosti i dozvoljenosti prigovora izvrni sud e odluiti na osnovu supsidijarne primjene pravila o parninom postupku koji se odnose na albu. Prigovor je neblagovremen ako je podnesen nakon isteka zakonskog roka od osam dana. Poetak ovog zakonskog roka treba raunati od dostavljanja rjeenja o izvrenju. Ako se iz navoda prigovora ne moe pouzdano utvrditi koje rjeenje o izvrenju pobija stranka, ovakav prigovor je nepotpunog sadraja. Prigovor u kome nema izjave o tome da li se rjeenje pobija u cjelini ili samo u odreenom njegovom dijelu takoe je nepotpun. Nepotpun je i prigovor koji nije potpisao njegov podnositelj. Prigovor je nedoputen u sljedeim sluajevima: ako ga je podnijelo neovlateno lice, zatim lice koje se odreklo prava na prigovor, lice koje je odustalo od ve izjavljenog prigovora ili lice koje nema pravni interes za podnoenje prigovora, kao redovnog pravnog lijeka protiv rjeenja o izvrenju. Kada izvrni sud utvrdi da je prigovor protiv rjeenja o izvrenju neblagovremen, nepotpun i nedozvoljen, u svim navedenim situacijama donijee rjeenje na osnovu kojeg e odbaciti prigovor. U postupku u kojem odluuje o prigovoru izvrni sud ispituje rjeenje o izvrenju u onom dijelu u kojem se pobija albom i to u granicama razloga koji su navedeni u ovom redovnom pravnom lijeku. Prilikom ovog odluivanja po slubenoj dunosti uvijek pazi na povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje te na primjenu materijalnog prava. Ako utvrdi da ne postoje povrede na koje pazi po slubenoj dunosti i da su neosnovani razlozi zbog kojih izvrenik osporava rjeenje o izvrenju, izvrni sud e odbiti prigovor i odrati na snazi rjeenje o izvrenju.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

63

Sud e usvojiti prigovor u cjelini ili djelimino ako utvrdi da izvrenik osnovano osporava zakonitost i pravilnost rjeenja o izvrenju. Na isti nain e postupiti i u sluaju postojanja onih povreda postupka na koje sud pazi po slubenoj dunosti. Meutim, ako ocijeni da je rjeenje o izvrenju zasnovano na pogrenoj primjeni materijalnog prava, izvrni sud e prinaiti ovakvu pobijanu odluku. Kada usvoji prigovor, sud e, prema okolnostima konkretnog sluaja, obustaviti izvrenje u cjelini ili djelimino i ukinuti provedene radnje. Prema tome ne postoji opte pravilo da u svakom sluaju kada usvoji prigovor, sud donosi rjeenje o obustavi izvrenja. Svako doneseno rjeenje o prigovoru sud je duan jasno, potpuno i uvjerljivo injenino i pravno obrazloiti.

2.14.1 V J E B E Odgovorite jasno i odreeno na sljedea pitanja: 1. Koji su redovni pravni lijekovi u izvrnom postupku?

2. Protiv kojeg rjeenja se moe izjaviti prigovor?

3. Ko odluuje o prigovoru?

4. Da li je dozvoljen pravni lijek protiv zakljuka?

5. Da li prigovor i alba zaustavljaju tok izvrnog postupka?

6. Koji je zakonski rok za ulaganje prigovora i albe?

7. ta mora da sadri prigovor koji je izjavljen protiv rjeenja o izvrenju?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

64

8. ta je pravni lijek protiv rjeenja donesenog o prigovoru?

9. Da li lan 47 Zakona o izvrnom postupku sadri takstativno nabrojane razloge za podnoenje prigovora protiv rjeenja o izvrenju?

10. ta je neblagovremen prigovor i kakvu odluku donosi izvrni sud u takvom sluaju?

11. Da li su u izvrnom postupku dozvoljeni vanredni pravni lijekovi?

12. Kakvu odluku donosi prvostepeni sud kada povodom prigovora utvrdi da je rjeenje o izvrenju zasnovano na pogrenoj primjeni materijalnog prava?

13. Da li je sud obavezan zakazati roite za raspravljanje o prigovoru?

14. Kakve odluke moe donijeti izvrni sud kada usvoji prigovor?

15. ta je nedoputen prigovor?

16. Kako postupa sud u sluaju kada je izvrenik podnio nepotpun prigovor?

17. Da li je sud obavezan prigovor o izvrenju dostaviti suprotnoj stranci?

18. Da li zakon o izvrnom postupku sadri razloge zbog kojih stranka moe izjaviti albu protiv rjeenja donesenog o prigovoru?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

65

19. Kada sud donosi rjeenje kojim obustavlja izvrenje u cijelosti ili djelimino i ukida provedene radnje? 20. ta je nepotpun prigovor? 2.15 SUDSKA PRAKSA I PRIGOVOR TREIH LICA Zakon o izvrnom postupku Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH broj 8/00 i 5/02)

PAUALNI NAVOD IZVRENIKA DA SU POKRETNE STVARI U NJEGOVOM UGOSTITELJSKOM OBJEKTU VLASNITVO TREIH LICA, PO OCJENI SUDA, IRELEVANTAN JE, POTO PO ODREDBAMA ZIP-a (SLUBENI GLASNIK BRKO DISTRIKTA BiH broj 8/00, 1/01 i 5/02) TREA LICA NEMAJU MOGUNOST DA ISTIU PRIGOVOR U IZVRNOM POSTUPKU.

Iz obrazloenja: Bez osnova je albeni prigovor izvrenika da su pokretne stvari u njegovom ugostiteljskom objektu vlasnitvo treih lica. Po ocjeni ovog suda isti je irelevantan , poto po odredbama ZIP-a (Sl. gl.Brko DistriktaBiH br. 8/00, 1/01 i 5/02) trea lica nemaju mogunost da istiu prigovor u izvrnom postupku. Apelacioni sud Brko Distrikta Bosne i Hercegovine broj G-75/04 od 25.02.2004. godine

II

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

66

PRIGOVOR OVRENIKA lan 50 Zakona o ovrnom postupku preuzetog lan 47 Zakona o ovrnom postupku sadanjeg OVRNI SUD NIJE OVLATEN ISPITIVATI ZAKONITOST ODLUKE KOJA PREDSTAVLJA OVRNI NASLOV NITI JE OVLATEN RASPRAVLJATI O INJENICAMA KOJE JE DUNIK MOGAO IZNOSITI U POSTUPKU U KOJEM JE NASTALA OVRNA ISPRAVA.

Iz obrazloenja: alba ovrenika A.B. nije osnovana. Prvostupanjski sud je pravilno odluio kada je blagovremeno podneseni prigovor ovrenika A. B. odbio kao neosnovan protiv rjeenja o ovrsi broj: I P-164/03 od 18.06.2003. godine, jer izneseni razlozi u prigovoru ovrenika su pravno neutemeljeni. Naime, ovrha u ovom predmetu je odreena na temelju ovrne isprave (pravomonog mjeninog platnog naloga broj Pl. 5/03 od 29.04.2003. godine), u smislu lana 16, stav 1, taka 1 preuzetog Zakona o ovrnom postupku koji je vaio u vrijeme donoenja prvostupanjskog rjeenja, a ovrenik u prigovoru protiv rjeenja u ovrsi broj I P-164/03 od 18.06.2003. godine, nije naveo relevantne razloge u smislu lana 50 preuzetog Zakona o ovrnom postupku koji bi sprijeili ovrhu. Istaknuti albeni navodi od strane ovrenika A.B. su injenice o kojima sud raspravlja i odluuje u postupku donoenja ovrne isprave. Ovrni sud nije ovlaten ispitivati zakonitost odluke koja predstavlja ovrni naslov niti je ovlaten raspravljati o injenicama koje je dunik mogao iznositi u postupku u kojem je nastala ovrna isprava. Kantonalni sud Travnik, broj P-8/04 od 16.09.2004. godine

III

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

67

NEBLAGOVREMENOST PRIGOVORA U IZVRNOM POSTUPKU

lan 12, stav 3, lan 14, stav 2 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik RS broj 59/03, 85/03 i 64/05) lan 305, taka 2 Zakona o parninom postupku (Slubeni glasnik Rs broj 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07)

ZABLUDA O VREMENU PODNOENJA PRIGOVORA NIJE IZVINJAVAJUA I KAO TAKVA NE MOE BITI RAZLOG KOJI OPRAVDAVA PROPUTANJE ROKA ZA PRIGOVOR. ISTA SITUACIJA JE I SA NAVODIMA IZVRENIKA KOJI SE TIU NJEGOVOG MILJENJA DA E PRIGOVOR ULOITI ADVOKAT ZA KOGA JE U IZVRNOM PRIJEDLOGU NAZNAENO DA ZASTUPA IZVRENIKA.

PUNOMO IZ PARNICE IZ KOJE POTIE IZVRNA ISPRAVA, AK KADA SE KAO PUNOMONIK POJAVLJUJE ADVOKAT, NE DOVODI DO ZASNIVANJA PUNOMOI I U IZVRNOM POSTUPKU PO TOM PUNOMONIKU NA STRANI IZVRENIKA, PA JE POTREBNA POSEBNO IZDATA PUNOMO ZA ZASTUPANJE. SAMO PUNOMONIK ADVOKAT, KOJI JE NA STRANI TRAIOCA IZVRENJA, NA OSNOVU PUNOMOI IZ PARNICE, MOE POKRENUTI IZVRNI POSTUPAK.

Okruni sud u Banjoj Luci, broj G-2123/07

IV

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

68

lan 54, stav 1 Zakona o izvrnom postupku PRAVILAN JE STAV PRVOSTEPENOG SUDA DA JE IZVRENIK MOGAO PRIGOVARATI DA NIJE OBVEZNIK PLAANJA NAKNADE ZA KORITENJE GRADSKOG GRAEVINSKOG ZEMLJITA SAMO U UPRAVNOM POSTUPKU U KOJEM JE DONESENO RJEENJE BROJ: 03-23-158 OD 06.04.2001. GODINE. ZATO JE NEPRIHVATLJIVA TVRDNJA ALBE DA JE PRVOSTEPENI SUD BIO DUAN PRIMIJENITI ODREDBU LANA 54, STAV 1 ZAKONA O IZVRNOM POSTUPKU I IZVRENIKA UPUTITI NA PARNICU.

Kantonalni sud u Zenici broj: G-32/04 od 28.04.2004. godine

V lan 47, stav 1 Zakona o izvrnom postupku

ZA SVOJE RJEENJE, KOJIM JE ODBIO PRIGOVOR IZVRENIKA IZJAVLJEN PROTIV RJEENJA O IZVRENJU BROJ: I-10/04 OD 27.04.2004. GODINE, PRVOSTEPENI SUD JE NAVEO JASNE I POTPUNE RAZLOGE, A ISTO JE ZASNOVAO NA PRAVILNOJ PRIMJENI LANA 47, STAV 1, TAKA 1 DO 10 ZIP-a, U VEZI SA LANOM 49, STAV 2 ISTOG ZAKONA. IZREKA OVOG RJEENJA JE JASNA, A NIJE U SUPROTNOSTI SA NJEGOVIM OBRAZLOENJEM JER JE SAINJENA NA NAIN NAVEDEN U LANU 191, STAV 4 ZPP-a. I PO SHVATANJU DRUGOSTEPENOG SUDA IZVRENIK NIJE DOKAZAO DA JE IZMIRIO DOSUENE IZNOSE NA IME IZDRAVANJA MALODOBNE TUITELJICE PA JE I NJEGOV PRIGOVOR PRAVILNO ODBIJEN KAO NEOSNOVAN. NEPRIHVATLJIV JE STAV ALBE DA JE SUD BIO DUAN PROVESTI GRAFOLOKO VJETAENJE I TO O TROKU MALODOBNE TRAITELJICE IZVRENJA, JER JE TERET DOKAZIVANJA DA JE IZVRIO DOSUENU OBAVEZU NA IZVRENIKU.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

69

Kantonalni sud u Zenici broj: G-201/04 od 14.09.2004. godine

VI PRAVILAN JE STAV PRVOSTEPENOG SUDA DA SE PRIGOVOR DUNIKA NE ODNOSI NI NA JEDAN OD NABROJANIH RAZLOGA IZ LANA 50 ZIP-a, KOJI BI OPRAVDANO SPRJEAVALI IZVRENJE. U ALBI DUNIKA PROTIV RJEENJA, KOJIM JE ODBIJEN NJEGOV PRIGOVOR, IZNOSE SE SAMO ONE INJENICE KOJE SU MOGLE BITI PREDMET RASPRAVLJANJA U PARNINOM POSTUPKU U KOJEM JE DONESENA PRAVOSNANA PRESUDA BROJ: P-59/00 OD 02.04.2001. GODINE.

Kantonalni sud u Zenici broj: G-1400/02 od 22.01.2003. godine

REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU Broj: 89 0 I 003506 08 I Sokolac, 05.09.2008. godine Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja Javno preduzee Radio-televizija Republika Srpske Banja Luka protiv izvrenika B.B. iz Sokoca, radi naplate novanog potraivanja, odluujui o prigovoru izvrenika protiv rjeenja o izvrenju, na osnovu lana 49. stav 1. Zakona o izvrnom postupku, dana 05.09.2008. godine donio je R J E E NJ E Odbacuje se kao neblagovremen prigovor izvrenika B.B., izjavljen protiv rjeenja ovog suda o izvrenju broj 089-0-I-08-000 731.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

70

O B R A Z L O E NJ E Na osnovu prijedloga za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave Osnovni sud u Sokocu je rjeenjem o izvrenju odredio predloeno izvrenje. Izvrenik je protiv navedenog rjeenja o izvrenju izjavio prigovor u kojem istie da nije u mogunosti platiti dug jer se ivi od socijalne pomoi u tronoj porodinoj kui a roen je 1926. godine. Uvidom u spis utvreno je da izvrenik lino primio rjeenje o izvrenju dana 15.05.2008. godine te da je prigovor protiv rjeenja o izvrenju podnio 11.08.2008. godine. Imajui u vidu da je lanom 12. stav 3. Zakona o izvrnom postupku odreeno da se prigovor izjavljuje u roku od osam dana od dana dostavljanje, oigledno je da je izvrenik svoj prigovor izjavio neblagovremeno, jer je izjavljen poslije vie od dva mjeseca od dana prijema rjeenja o izvrenju. Na osnovu navedenog, primjenom lana 213. Zakona o parninom postupku, u vezi sa lanovima 21. i 49. stav 2. Zakona o izvrnom postupku, odlueno je kao u izreci ovog rjeenja. SUDIJA A.A. POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda.

REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD SOKOLAC Broj: 89 0 I 000440 05 I Sokolac, 18.9.2008. godine Osnovni sud Sokolac, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja Javno preduzee Radio-televizija Republike Srpske, Banja Luka, protiv izvrenika B.B.iz Sokoca, radi naplate novanog potraivanja, odluujui o prigovoru izvrenika izjavljenom protiv rjeenja ovog suda o izvrenju broj I-190/05 od 14.4.2005. godine, na osnovu lana 49. stav 1. Zakona o izvrnom postupku, dana 18.9.2008. godine, donio je

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

71

R J E E Nj E Usvaja se prigovor izvrenika izjavljen protiv rjeenja ovog suda o izvrenju broj I-190/05 od 14.4.2005. godine, a izvrenje u ovoj pravnoj stvari se obustavlja u cijelosti. O b r a z l o e nj e Rjeenjem ovog suda o izvrenju broj I-190/05 od 14.4.2005. godine odreeno je predloeno izvrenje na osnovu izvrne isprave i to pravosnanog i izvrnog platnog naloga broj 13316/04 od 26.11.2004. godine protiv izvrenika B.B. iz Sokoca. Sud je u vie navrata pokuao uruiti navedeno rjeenje o izvrenju izvreniku, ali bezuspjeno, pa, nakon to je upuena urgencija upravniku Pote 71350 Sokolac, od istog je dobijeno obavjetenje da je 19.9.2005. godine izvrenik odbio prijem rjeenja o izvrenju, obrazlaui odbijanje prijema istog time da ona zaista ivi na adresi Baltii b.b, Sokolac, ali da se ona zove E.E., a ne B.B. Dana 23.9.2005. godine izvrenik je podnio ovom sudu dozvoljen i blagovremen prigovor protiv naprijed navedenog rjeenja o izvrenju, navodei u istom da je njeno ime E.E., da ivi u Baltiima, optina Sokolac, i to u kui svog unuka koji ivi u Beogradu. Takoe istie da ona ne posjeduje u ovoj dravi nikakvu imovinu, te da od ove drave prima samo penziju, pa joj nije jasno odakle se ona pojavljuje kao obveznik RTV takse. Sud je dostavio prigovor izvrenika traiocu izvrenja na odgovor, ali odgovor nije dostavljen, izuzev to je trailac izvrenja 29.9.2005. godine dostavio sudu podnesak kojim obavjetava da na adresi u Sokocu, Baltii b.b, stanuje B.B., koja se predstavlja svojim nadimkom Desa, te da je to isto imenovana uinila i prilikom prijema izvrne isprave - platnog naloga broj 13316, o emu svjedoi i kopija dostavnice, koju je trailac izvrenja dostavio uz svoj podnesak. Pored toga, trailac izvrenja precizira da je adresa izvrenika Baltii, 71350 Sokolac, te da se izvrenik zove E.E. Nakon to su razmotreni navodi iz prigovora izvrenika, te izvren uvid u kompletan spis, zakljuen je da je prigovor izvrenika osnovan, pa je donesena odluka kao u izreci ovog rjeenja. Naime, uvidom u izvrnu ispravu - platni nalog broj 13316, utvreno je da je u istom naveden dunik B.B. iz Sokoca, Baltii, te da je navedeni platni nalog postao pravosnaan i izvran 20.12.2004. godine. U skladu sa naelom strogog formalnog legaliteta u postupku izvrenja, uz prijedlog za izvrenje podnose se dokazi kojima se dokazuje postojanje pretpostavki za usvajanje tog prijedloga. Najvaniji takav dokaz jest svakako izvrna isprava, a taj dokaz je trailac izvrenja dostavio uz svoj prijedlog za izvrenje, navodei u istom ime izvrenika B.B. Imajui u vidu naelo formalnog legaliteta kod odreivanja izvrenja na osnovu izvrne isprave, a uzimajui pri tom kao injenicu koja meu strankama nije sporna, a to je da se izvrenik zove E.E., a ne B.B., kako je to navedeno u izvrnoj ispravi, zakljuujem da u ovom trenutku ne postoje pretpostavke na osnovu kojih bi se rjeenje o izvrenju moglo odrati na snazi, jer

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

72

rjeenje o izvrenju mora biti identino izvrnoj ispravi. U ovom sluaju, imajui u vidu da je trailac izvrenja precizirao da se izvrenik zove E.E., oigledno je da sud ne moe nastaviti izvrni postupak protiv E.E., jer u izvrnoj ispravi je naznaeno da je dunik B.B. Dakle, ako bi sud odluio da odri rjeenje o izvrenju na snazi, morao bi donijeti rjeenje o ispravci kojim bi umjesto pogreno oznaenog imena izvrenika B.B. napisao ime izvrenika E.E., ali onda bi nastao problem neusaglaenosti rjeenja o izvrenju sa izvrnom ispravu, jer rjeenje o izvrenju, shodno stavu sudske prakse, mora biti identino izvrnoj ispravi. Ispravku izvrne isprave u ovom predmetu, tj. platnog naloga broj 13316 sud ne moe izvriti, jer tu odluku sud nije ni donio, a izdavalac tog platnog naloga to, prema stanju u spisu, nije uinio. Imajui u vidu naprijed navedeno, oigledno je da se zbog formalnog legaliteta ne moe u ovom sluaju odrati rjeenje o izvrenju na snazi, pa je sud, primjenom lanova 49, 35, 38. i 39. Zakona o izvrnom postupku, donio odluku kao u izreci ovog rjeenja. SUDIJA A.A. POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka. REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD SOKOLAC Broj: 89 0 I 000783 08 I Sokolac, 28.03.2008. godine

Osnovni sud Sokolac, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja B.B. iz Rogatice koju zastupa punomonik C.C. advokat u Rogatici, protiv izvrenika Optina Sokolac, koju zastupa D.D. punomonik, advokat u Bijeljini, radi naplate novanog potraivanja, odluujui o prigovoru izvrenika izjavljenom protiv rjeenja ovog suda o izvrenju broj 089-0-I-08-000438 od 19.2.2008. godine, na osnovu lana 49. stav 1. Zakona o izvrnom postupku, dana 28.03.2008. godine, donio je R J E E Nj E Odbija se prigovor izvrenika kao neosnovan. Obavezuje se izvrenik da traiocu izvrenja nadoknadi trokove nastale sastavljanjem odgovora na prigovor u ukupnom iznosu od 600,00 KM. O b r a z l o e nj e

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

73

Rjeenjem ovog suda o izvrenju broj 089-0-I-08-000438 od 19.2.2008. godine odreeno je izvrenje na osnovu presuda ovog suda broj RS-162/05 od 25.9.2006. godine i presude Okrunog suda u Istonom Sarajevu broj 014-0-G-06-000656 od 31.10.2007. godine, radi naplate novanog potraivanja traioca izvrenja u iznosu od 9060,59 KM, trokova parninog postupka u iznosu do 6438,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom obraunatom na taj iznos poevi od 25.9.2006. godine do konane isplate i trokova izvrnog postupka u iznosu od 900,00 KM, i to zapljenom novanih sredstava koja izvrenik ima na iro raunu kod Razvojne banke i prenosom iznosa od 9060,59 KM na iro raun traioca izvrenja a iznos od 6438,00 KM i trokova izvrnog postupka u iznosu od 900,00 KM, na iro raun punomonika traioca izvrenja. Protiv navedenog rjeenja o izvrenju izvrenik je 28.2.2008. godine izjavio dozvoljen i blagovremene prigovor kojim osporava navedeno rjeenje o izvrenju zbog povrede odredaba izvrnog postupka, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, pogrene primjene materijalnog prava i odluke o trokovima izvrnog postupka. Obrazlaui prigovor, izvrenik istie da rjeenje o izvrenju nije u skladu sa dijelom presude Osnovnog suda u Sokocu broj RS-162/05 od 25.9.2006. godine, koji je potvren presudom Okrunog suda u Istonom Sarajevu broj 014-0-G-06-000656 od 31.10.2007. godine. Naime, izvrenik smatra da navedenim presudama nije odreena isplata glavnog potraivanja u iznosu od 9060,59 KM, ve 6754,11 KM. Takoe, izvrenik istie da je rjeenjem o izvrenju usvojen prijedlog traioca izvrenja koji je sabrao glavni dug u iznosu od 6754,11 KM i obraunatu zakonsku zateznu kamatu u iznosu od 2306,48 KM, pa je trailac izvrenja na taj zbir zatraio isplatu zakonske zatezne kamate poevi od 25.9.2006. godine pa do isplate, to nije u skladu sa presudama na kojima je zasnovano izvrenje. Dalje, izvraenik prigovara da u rjeenju o izvrenju nije naznaeno na osnovu kojeg je propisa ono doneseno niti koji su to trokovi izvrenja koji ine ukupan iznos od 900,00 KM, pa izvrenik pretpostavlja da je sud pogreno u istom ukljuio i sudsku taksu za iju naplatu nema osnova jer se ovdje radi o radnom sporu. Pored toga, izvrenik prigovara da advokat Vitomir Nevenka nema ovlatenje da zastupa traioca izvrenja u izvrnom postupku. Na kraju, predlae da sud prigovor usvoji a rjeenje o izvrenju ukine i obustavi izvrenje u cjelosti zbog toga to je izvrenik pokrenuo upravni postupak pred drugostepenim organom za oglaavanje nitavom diplome traioca izvrenja o strunoj spremni diplomiranog pravnika, tako da e okonavanjem tog postupka, obzirom na dokaze, izvrna isprava ostati bez uinka, jer trailac izvrenja zbog neposjedovanja potrebne strune spreme nije imao pravo ni raditi u organu uprave izvrenika. Takoe, predlae da sud obavee traioca izvrenja da izvreniku nadoknadi trokove sastavljanja prigovora u iznosu od 400,00 KM. U odgovoru na prigovor trailac izvrenja istie da je prigovor neosnovan jer isti nije zasnovan na razlozima koji spreavaju izvrenje. Istie da je prijedlog za izvrenje pravilno zasnovan na ispravama, koje su navedene u prijedlogu, u kojima je navedeno da je izvrenik obavezan traiocu izvrenja na ime izgubljenih plata platiti iznos od 6754,11 KM zajedno sa obraunatom kamatom u iznosu od 2306,48 KM, to sve zajedno ini glavni dug u iznosu od 9060,59 KM. Takoe, istie da je zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos trokova parninog postupka zasnovan na lanu 28. stav 2. Zakona o izvrnom postupku, da je zahtjev za isplatu trokova izvrnog postupka jasno

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

74

preciziran i obrazloen na prijedlogu za izvrenje, te da se punomo advokatu, punomoniku traioca izvrenja, nalazi u spisu a da je lanom 305. stav 1. taka 3. Zakona o parninom postupku advokat ovlaten da od protivne stranke primi dosuene trokove. Na kraju, predlae da sud odbije prigovor izvrenika, te da ga obavee da traiocu izvrenja nadoknadi trokove sastavljanja odgovora na prigovor u iznosu od 600,00 KM. Nakon to su razmotreni navodi u prigovoru izvrenika, zakljueno je da je isti neosnovan, tj. da ne sadri niti jedan razlog koji spreava izvrenje pa je isti odbijen kao neosnovan. Naime, presudom ovog suda broj RS-162/05 od 25.9.2006. godine i presudom Okrunog suda u Istonom Sarajevu broj 014-0-G-06-000656 od 31.10.2007. godine odreeno je da je izvrenik obavezan traiocu izvrenja isplatiti na ime izgubljene plate iznos od 6754,11 KM sa zakonskom zateznom kamatom obraunatom do 15.10.2005. godine u iznosu od 2306,48 KM i trokova parninog postupka u iznosu od 6438,00 KM. Imajui u vidu odredbu lana 28. stav 2. koji odreuje da, ako plaanje zatezne kamate na trokove postupka nije odreeno ve u izvrnoj ispravi, sud e, na prijedlog traioca izvrenja, u rjeenju o izvrenju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donoenja odluke, odnosno zakljuenja poravnanja do naplate. Imajui u vidu da je prvostepena odluka donesena 31.10.2007. godine, te da je ista potvrena presudom drugostepenog suda u dijelu koji se odnosi na trokove parninog postupka, zakljueno je prijedlog traioca izvrenja i u tom dijelu u potpunosti osnovan, pa je rjeenjem o izvrenju odreeno predloeno izvrenje. S obzirom da je lanom 305. stav 1. taka 3. Zakona o parninom postupku odreeno da, ako stranka, koja je izdala advokatu punomo, nije blie odredila ovlatenje u punomoi, advokat je na osnovu takvog punomoja ovlaen, izmeu ostalog, da od protivne stranke primi dosuene trokove. U spisu se nalazi punomo za advokata Nevenku Vitomir na osnovu koje je utvreno da trailac izvrenja nije blie odredio ovlatenja u punomoju, pa je zakljueno da je osnovan prijedlog traioca izvrenja, a samim tim i da je rjeenje o izvrenju zakonito, jer je odreeno da se novani iznos na ime trokova postupka sa iro rauna izvrenika uplati na iro raun punomonika traioca izvrenja. to se tie trokova izvrnog postupka, isti su jasno opredijeljeni na prijedlogu za izvrenje i sud ih je usvojio u cjelosti, a isti se sastoje od nagrade i naknade trokova za rad advokata i sudske takse na prijedlog za izvrenje i sudske takse na rjeenje o izvrenju. U nagradu i naknadu trokova za rad advokata obraunati su: sastav prijedloga u iznosu od 320,00 KM i paual u iznosu od 80,00 KM, sve primjenom tarifnih brojeva 2. i 12. tarife o nagradama i naknadi trokova za rad advokata. Sudska taksa je obraunata primjenom tarifnog broja 1. taka 8. i tarifnog broja 2. taka 5. taksene tarife Zakona o sudskim taksama i to u ukupnom iznosu od 500,00 KM, jer se u ovoj pravnoj stvari radi o naplati novanog potraivanja a ne o radnom sporu, kako to pogreno istie izvrenik. Na kraju, injenica da je izvrenik pokrenuo upravni postupak pred drugostepenim organom za oglaavanje nitavom diplome traioca izvrenja, nije okolnost koja spreava izvrenje u ovoj pravnoj stvari.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

75

Dakle, zakljueno je da izvrenik nije izjavio prigovor niti iz jednog razloga koji spreava izvrenje, a naroito ne iz nekog od razloga navedenih u lanu 47. Zakona o izvrnom postupku, pa je sud, primjenom lana 49. stav 2. istog zakona, prigovor izvrenika odbio kao neosnovan. Primjenom lana 16. stav 4. Zakona o izvrnom postupku, sud je obavezao izvrenika da traiocu izvrenja nadoknadi trokove sastavljanja odgovora na prigovor u iznosu od 600,00 KM a isti se sastoje od sastava odgovora na prigovor u iznosu od 480,00 KM, shodno tarifnom broju 2. stav 1, alineja 2. u vezi sa stavom 3. istog lana tarife o nagradama i naknadi trokova za rad advokata, te od pauala u iznosu od 120,00 KM shodno tarifnom broju 12. istog propisa.

SUDIJA A.A.

POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

2.16 POSTUPAK POVODOM PRIGOVORA PROTIV RJEENJA O IZVRENJU NA OSNOVU VJERODOSTOJNE ISPRAVE

Postupak povodom prigovora protiv rjeenja o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave odreen je pravilima koja su navedena u osam stavova odredbi lana 50 Zakona o izvrnom postupku. Rjeenje na osnovu vjerodostojne isprave izvrenik moe pobijati u cjelini ili samo u njegovom dijelu i to obrazloenim prigovorom. Ako nije odreeno u kom dijelu izvrenik pobija ovo rjeenje, sud e obim pobijanja cijeniti na osnovu sadraja obrazloenja prigovora. Prilikom odluivanja o prigovoru na osnovu vjerodostojne isprave prvo treba utvrditi da li je blagovremen, potpun i doputen.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

76

Ovaj prigovor mora biti obrazloen to je novina u odnosu na ranije zakonsko rjeenje kada nije postojala ovakva obaveza. Opravdanje je u efikasnosti i skraenju toka izvrnog postupka. Prigovor, koji nije obrazloen, sud e rjeenjem odbaciti. Ako rjeenje o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave izvrenik pobija u potpunosti ili samo u dijelu kojim je utvreno postojanje potraivanja, u ovakvom sluaju prijedlog za izvrenje sud e smatrati tubom pa e postupiti u skladu sa odredbama parninog postupka. Izvrni sud e odgoditi izvrenje koje e nastaviti na prijedlog traitelja izvrenja, ako je uspio s tubom, nakon pravosnanosti odluke parninog postupka. Radnju odgaanja izvrenja izvrni sud moe preduzeti samo ako je izvrni postupak otpoeo i u kojem prigovor ne zaustavlja tok izvrnog postupka. U tom predmetu namirenje traitelja izvrenja se odlae do pravosnanosti rjeenja o izvrenju. Ako prvostepeni parnini sud odbije tubeni zahtjev i ukine rjeenje o izvrenju u pobijanom dijelu, naloie i obustavu izvrnog postupka. Nakon pravosnanosti ove odluke parninog suda, izvrni sud e rjeenjem konstatovati da je izvrni postupak obustavljen i ukinue provedene radnje u izvrnom postupku. U sluaju kada se rjeenje o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave pobija samo u dijelu kojim je odreeno izvrenje, daljnji postupak nastavlja se kao postupak po prigovoru protiv rjeenja o izvrenju koje je donesno na osnovu izvrne isprave. Zakonom o izvrnom postupku nije propisana obaveza suda da prigovor dostavi suprotnoj stranci. Razlog za ovakvo zakonsko rjeenje je to izvrni sud ne rjeava o prigovoru protiv rjeenja na osnovu vjerodostojne isprave, kao to to ini u sluaju prigovora protiv rjeenja na osnovu izvrne isprave. 2.16.1 V J E B E Odgovorite jasno i odreeno na sljedea pitanja: 1. Da li je postupak povodom prigovora protiv rjeenja o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave identian onom koji se vodi povodom prigovora protiv rjeenja na osnovu izvrne isprave?

2. Kakav mora biti sadraj prigovora protiv rjeenja o izvrenju na osnovu vjerodstojne isprave?

3. Ako u ovom prigovoru nije odreeno u kome dijelu se pobija rjeenje o izvrenju, kako e sud ocijeniti obim pobijanja?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

77

4. Kako e postupiti sud kada je prigovor protiv rjeenja na osnovu vjerodostojne isprave neobrazloen?

5. Kada e se prijedlog za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave smatrati tubom?

6. Kako e sud postupiti u sluaju kada se rjeenje o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave pobija samo u dijelu?

7. Kakvu odluku donosi parnini sud kada odbije tubeni zahtjev u odnosu na rjeenje o izvrenju u pobijanom dijelu?

8. Da li je traitelj izvrenja obavezan u prijedlogu za izvrenje navesti da se u sluaju podnoenja prigovora protiv rjeenja donesenog na osnovu vjerodostojne isprave smatra tubom?

2.16.2 SUDSKA PRAKSA I ODGAANJE IZVRENJA POVODOM PRIGOVORA PROTIV RJEENJA O IZVRENJU NA OSNOVU VJERODOSTOJNE ISPRAVE lan 50, stav 5 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 59/03, 85/03 i 64/05)

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

78

lan 29 Zakona o izvrnom postupku lan 3 i lan 111 Zakona o mjenici (Slubeni glasnik RS broj 32/01)

PODNOENJEM PRIGOVORA PROTIV RJEENJA O IZVRENJU DONESENOG NA OSNOVU VJERODOSTOJNE ISPRAVE (MJENICE) PRESTALA JE MOGUNOST DALJEG VOENJA IZVRNOG POSTUPKA I U TOM SLUAJU POSTUPAE SE PO ODREDBAMA PARNINOG POSTUPKA.

Iz obrazloenja: Odredbom lana 29 Zakona o izvrnom postupku propisuje se ta se smatra vjerodostojnom ispravom i u stavu 2 ovog lana navedeno je da je to izmeu ostalog i mjenica i ek s protestom i povratnim raunom, ako su potrebni za zasnivanje potraivanja. Dakle, zakon propisuje kada se mjenica i ek kao strogo formalne isprave smatraju u izvrnom postupku vjerodstojnim ispravama, pa je izvrni sud prilikom odreivanja izvrenja na osnovu ovih vjerodstojnih isprava, prije donoenja rjeenja o izvrenju duan cijeniti da li one imaju sve Zakonom o izvrnom postupku propisane elemente. Nadalje, odredbom lana 50 Zakona o izvrnom postupku propisuje se postupak povodom prigovora protiv rjeenja o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave. Ovom odredbom propisuje se da izvrenik u prigovoru protiv rjeenja o izvrenju moranavesti u kom dijelu pobija to rjeenje i ukliko se rjeenje o izvrenju pobija u potpunosti ili u dijelu kojim je utvreno postojanje potraivanja, prijedlog za izvrenje e se msatrati tubom i u tom sluaju sud e postupati po odredbama parninog postupka. Ovo znai da je to ustvari nastavak parninog postupka, jer podnoenjem prigovora protiv rjeenja o izvrenju u smislu ove odredbe prestala je mogunost da se izvrni postupak dalje vodi po rjeenju donesenim na osnovu vjerodostojne isprave. Ovdje dolazi do izraaja pravna snaga vjerodostojne isprave koja ne posjeduje sve kvalitete izvrne isprave, zbog ega podnoenjem prigovora prestaje biti osnov za odreivanje izvrenja, ime prestaje mogunost da se izvrni postupak dalje vodi po rjeenju donesenom po osnovu vjerodostojne isprave. Rjeenje Okrunog suda u Banjaluci, broj: P-199/05 od 27.11.2006. godine

II

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

79

lan 23 Zakona o izvrnom postupku PREMA LANU 23 ZAKONA O IZVRNOM POSTUPKU IZVRNI DOKUMENTI SU IZVRNA ODLUKA SUDOVA, A TO JE U KONKRETNOM SLUAJU PRESUDA OPINSKOG SUDA U MAGLAJU A PRVOSTEPENI SUD JE SA PRIJEDLOGOM ZA IZVRENJE POSTUPIO KAO DA SE RADI O DOZVOLI IZVRENJA NA OSNOVU VJERODOSTOJNE ISPRAVE, PA JE PRVOSTEPENI SUD NEZAKONITO POSTUPAO KADA JE PRIJEDLOG ZA IZVRENJE NAKON ULAGAGNJA PRIGOVORA, SMATRAO TUBOM.

Rjeenje Kantonalnog suda u Sarajevu broj: G-558/03 od 13.05.2004. godine

III lanovi 22, 23 i 39, stav 4 Zakona o izvrnom postpku

ODREDBOM LANA 53 STAV 4 RANIJEG ZAKONA O RADIO-TELEVIZIJI REPUBLIKE SRPSKE BILO JE PROPISANO DA PLATNI NALOG NA KOJI NIJE IZJAVLJEN PRIGOVOR POSTAJE RPAVOSNAAN I PREDSTAVLJA IZVRNI NASLOV. POTVRDU O IZVRENOSTI PLATNOG NALOGA, U SMISLU ODREDABA LANA 35, STAV 2 ZAKONA O IZVRNOM POSTUPKU, IZDAJE ORGAN KOJI JE DONIO PLATNI NALOG, ODNOSNO RADIO-TELEVIZIJA REPUBLIKE SRPSKE, TE JE ISTI ORGAN ISKLJUIVO POVLATEN UKINUTI IZDATU POTVRDU O IZVRNOSTI U SMISLU ODREDABA LANA 35, STAV 4 ZAKONA O IZVRNOM POSTUPKU.

Iz obrazloenja:

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

80

Novim Zakonom o radio-televiziji Republike Srpske, koji je stupio na snagu 06.06.2006. godine izdati platni nalozi nisu stavljeni vansnage, stoga se platni nalog koji je izdan za vrijeme vaenja ranijeg Zakona o RT RS ima smatrati izvrnom ispravom ukoliko je po odredbama tog zakona stekao svojstvo pravosnanosti i izvrnosti. Pravosnanost i izvrnost izvrne isprave predstavlja njenu materijalno pravnu podobnost za izvrenje i o tome sud vodi rauna po slubenoj dunosti u smislu odredaba lana 22 ZIP-a. Shodno navedenom proizilazi pogreni pravni zakljuak prvostepenog suda da je platni nalog izgubio svoje izvrne isprave stupanjem na snagu novog Zakona o radioteleviziji Republike Srpske (06.06.2006. godine), pa je iz tog razloga albu traioca izvrenja valjalo uvaiti i pobijano rjeenje ukinuti primjenom odredaba lana 235, taka 3 Zakona o parninom postupku u vezi sa lanom 21 Zakona o izvrnom postupku. Rjeenje Orkunog suda u Banjaluci, broj 011-0-G-07-001051 od 18.09.2007. godine

Republika Srpska Osnovni sud u Sokocu Broj : 89 0 I 003721 07 I Sokolac, 13.5.2008. godine Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja B.B, protiv izvrenika C.C. iz Sokoca, radi naplate novanog potraivanja, dana 01.08.2008. godine donio je R J E E NJ E Prijedlog za izvrenje u ovoj pravnoj stvari smatra se tubom a izvrenje se odgaa i bie nastavljeno, na prijedlog traioca izvrenja, nakon pravosnanosti odluke parninog suda, ako trailac izvrenja uspije sa tubom. O B R A Z L O E NJ E

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

81

Na osnovu prijedloga za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice sa protestom Osnovni sud u Sokocu je rjeenjem o izvrenju od 13.3.2008. godine odredio predloeno izvrenje. Izvrenici su protiv navedenog rjeenja o izvrenju izjavio dozvoljen i blagovremen prigovor kojim u potpunosti osporava rjeenje o izvrenju istiui da trailac izvrenja ne vri komunalne usluge za njegove potrebe niti postoji zakljuen ugovor izmeu njih. Takoe istie da izvod iz poslovnih knjiga traioca izvrenja nije validan dokaz potraivanja traioca izvrenja. Imajui u vidu da je lanom 50. stav 4. i stav 5. Zakona o izvrnom postupku odreeno da ako izvrenik rjeenje o izvrenju pobija u potpunosti ili samo u dijelu kojim je utvreno postojanje potraivanja, prijedlog za izvrenje smatrae se tubom a izvrenje se odgaa i bie nastavljeno, na prijedlog traioca izvrenja, nakon pravosnanosti odluke parninog suda, ako trailac izvrenja uspije sa tubom, odlueno je kao u izreci ovog rjeenja. SUDIJA A.A. POUKA : Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda.

2.17 ODLAGANJE IZVRENJA Odlaganje izvrenja je izuzetak od naela sudskog toka postupka izvrenja. Prema odredbama Zakona o izvrnom postupku odgaanje izvrenja moe predloiti samo traitelj izvrenja, ako provoenje izvrenja nije zapoelo. Izvrenik i tree lice nemaju takvo ovlatenje koje im je pripadalo prema ranije vaeim pravilima izvrnog postupka. Pravo je traitelja izvrenja da slobodno disponira hoe li izvreniku odrediti novi rok za ispunjenje njegove obaveze ili e mu omoguiti povoljnije uslove za ispunjenje obaveze. Navedeno zakonsko rjeenje da samo traitelj izvrenja moe traiti odgaanje izvrenja onemoguava zloupotrebu prava i doprinosi efikasnosti provoenja izvrnog postupka. Ovo nije bio sluaj kada su takva ovlatenja pripadala izvreniku i treem licu. Ako je provoenje izvrenja zapoelo, a izvrenik se, na poziv suda u odreenom roku, nije izjasnio protiv njegovog odgaanja, sud e odluiti o opravdanosti

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

82

prijedloga za odgaanje imajui u vidu sve pravno relevantne okolnosti konkretnog predmeta. Sud moe odloiti izvrenje potpuno i djelimino, kao to je to mogao uiniti i po ranijim propisima izvrnog postupka. Za preduzimanje ovakve izvrne radnje potrebno je da su ispunjeni zakonom odreeni uslovi, to jest da provoenje izvrenja nije otpoelo. Ovo znai da traitelj izvrenja treba podnijeti prijedlog za odgaanje izvrenja najkasnije do preduzimanja prve izvrne radnje, odnosno najranije nakon donoenja rjeenja o izvrenju. Preduzimanje prve izvrne radnje zavisi od vrste potraivanja koje je predmet izvrenja. Kada se izvrenje provodi na pokretnim stvarima, prva izvrna radnja u ovim predmetima je zapljena pokretnih stvari (lan 118 Zakona). Identian nain je i prilikom izvrenja na novanim sredstvima (lan 139 Zakona). Meutim, prilikom izvrenja na nepokretnosti prva izvrna radnja je zabiljeba izvrenja u zemljinjoj knjizi. U sluaju da je prijedlog za izvrenje podnijelo vie traitelja izvrenja, a samo jedan od njih trai odgaanje izvrenja, sud e, potujui naelo dispozicije, usvojiti takav prijedlog samo u odnosu na traitelja izvrenja koji ga je podnio. U odnosu na ostale traitelje izvrenja sud e provesti izvrni postupak do njihovog potpunog namirenja. Sud e odluiti o opravdanosti prijedloga za odgaanje izvrenja ako je izvrni postupak otpoeo, a izvrenik se u odreenom roku, na zahtjev suda, izjasnio da se protivi takvom prijedlogu. Ako je zakonom predvieno da se izvrenje mora traiti u odreenom roku, traitelj izvrenja moe podnijeti prijedlog za odgaanje u tom roku. Sud e rjeenjem odloiti izvrenje za vrijeme za koje se traitelj izvrenja opredijelio ili za vrijeme koje, prema okolnostima sluaja, sud ocijeni opravdanim. Ovakva odredba je logina poto samo traitelj izvrenja i moe podnijeti prijedlog za odgaanje izvrenja u kojem navodi i period za koji trai odlaganje. Pravilima izvrnog postupka nije odreen rok ni najdue vrijeme za koje se moe odloiti izvrenje. U ovakvoj situaciji sud i moe odgoditi izvrenje za vrijeme koje je naveo traitelj izvrenja. Meutim, u nekim sluajevima, ako to okolnosti konkretnog izvrenja opravdavaju, sud e odloiti izvrenje za onoliko vremena koje ocijeni opravdanim za preduzimanje takve izvrne radnje. O prijedlogu za odlaganje izvrenja sud odluuje rjeenjem. U periodu, u kojem je odloeno izvrenje, sud ne moe poduzimati nikakve radnje u izvrnom postupku. Danom pravosnanosti rjeenja nastaje odlaganje izvrenja. Odloeno izvrenje sud e nastaviti na prijedlog traitelja izvrenja i prije isteka roka na koje je odloeno, to je u skladu sa njegovim jednostranim dispozitivnim naelom.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

83

Sud e obustaviti postupak ako traitelj izvrenja ne podnese prijedlog za njegov nastavak nakon isteka 30 dana raunajui od isteka roka na koji je odloeno izvrenje. Odlaganjem izvrenja nastupaju u izvrnom postupku sline procesne posljedice onim kao u sluaju primjene instituta prekida parninog postupka. Ako je izvrenje odloeno samo djelimino, tada e u preostalom dijelu sud provesti usvojeno izvrenje. Meutim, u ovakvom sluaju sud treba paljivo postupati da ne bi preduzeo takve izvrne radnje koje bi mogle biti u suprotnosti sa rjeenjem o djelimino odreenom odlaganju izvrenja.

2.17.1 V J E B E Odgovorite jasno i odreeno na sljedea pitanja:

1. Ko moe predloiti odgaanje izvrenja?

2. Pod kojim zakonskim uslovima sud moe odloiti izvrenje?

3. Kako e sud postupiti u sluaju kada je prijedlog za odlaganje izvrenja podnio samo jedan od trojice traitelja izvrenja u istom predmetu?

4. Kakve odluke sud moe donijeti o prijedlogu za odgaanje izvrenja?

5. ta je razlog za zakonsko opredjeljenje da izvrenik i tree lice nisu ovlateni za podnoenje prijedloga za odlaganje izvrenja?

6. Kakve su pravne posljedice rjeenja o odlaganju izvrenja?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

84

7. Kada najkasnije traitelj izvrenja moe podnijeti prijedlog za odlaganje izvrenja?

8. Na koje vrijeme izvrni sud moe odloiti izvrenje?

9. Kako postupa sud u sluaju kada je rjeenjem odloio izvrenje samo djelimino?

10. Da li je pravilima izvrnog postupka odreen rok ili najdue vrijeme za koje se moe odloiti izvrenje? 2.17.2 SUDSKA PRAKSA lan 50, stav 1, 4 i 5 Zakona o izvrnom postupku

Prvostepenim rjeenjem odgoeno je izvrenje odreeno rjeenjem o izvrenju broj: I-302/03 od 06.02.2004. godine. Konstatovano je da e se postupak izvrenja nastaviti na prijedlog traitelja izvrenja nakon pravosnanosti odluke parninog suda, ako traitelj izvrenja uspije sa tubom. Rjeenje o izvrenju odreeno je na osnovu vjerodostojne isprave pa je pobijana odluka, kojom je odgoeno provoenje ovog izvrenja, zasnovana na pravilnoj primjeni lanova 11 i 50, stav 1, 4 i 5 Zakona o izvrnom postupku. Kantonalni sud u Zenici broj: G-1169/04 od 10.12.2004. godine

II lan 63, stav 1 Zakona o izvrnom postupku

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

85

SUD NE MOE ODGODITI IZVRENJE PRAVOSNANE SUDSKE ODLUKE NA OSNOVU ODREDBI ZAKONA O PRIVREMENOM ODLAGANJU OD IZVRENJA NA OSNOVU IZVRNIH ODLUKA NA TERET BUDETA F BIH: Prvostepeni sud je odbio prigovor izvrenika i odredio da e rjeenje o izvrenju provesti po zakonu. I po shvatanju drugostepenog suda pravilan je stav prvostepenog suda da se u ovom predmetu ne mogu primijeniti odredbe lanova 1 i 2 Zakona o privremenom odlaganju od izvrenja na osnovu izvrnih odluka na teret budeta F BiH (Slubene novine F BiH broj 9/04 i 30/04). Naime, usvojeno izvrenje temelji se na pravosnanoj presudi Opinskog suda u Kaknju, broj: RS-4/04 od 10.06.2004. godine i mora se provesti. Suprotno postupanje bi, po ocjeni drugostepenog suda, predstavljalo povredu lana 6, stav 1 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i sloboda jer Zakonom i drugim aktom vlasti nije dozvoljeno onemoguavanje izvrenja pravosnane sudske odluke, kada takav zakon ili drugi akt stavlja pretjeran teret na pojedince, ime ne zadovoljava uslov proporcionalnosti izmeu javnog interesa zajednice i osnovnih prava pojedinaca.

Kantonalni sud u Zenici broj: G-310/05 od 22.07.2005. godine

III lan 60, stav 1 Zakona o izvrnom postupku IZVRENIK NIJE OVLATEN TRAITI DA SUD POTPUNO ILI DJELIMINO ODLOI USVOJENO IZVRENJE.

Za svoje rjeenje, kojim je odbacio kao nedoputen prijedlog izvrenika za odlaganje izvrenja, prvostepeni sud je naveo jasne i potpune razloge. Ovakavu odluku zasnovao je na pravilnoj odredbi lana 60, stav 1 Zakona o izvrnom postupku prema kojoj sud moe odloiti izvrenje potpuno ili djelimino samo na prijedlog traitelja izvrenja.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

86

Prema tome izvrenik nema pravnog osnova da bi mogao uspjeno traiti odlaganje usvojenog izvrenja. Kantonalni sud u Zenici broj: G-1621/03 od 27.11.2003. godine.

IV POSTOJI KRENJE PRAVA NA IMOVINU IZ LANA II/3K) USTAVA BOSNE I HERCEGOVINE, ODNOSNO LANA 1 PROTOKOLA BROJ 1 UZ EVROPSKU KONVENCIJU, KADA ZAKON KOJIM SE MIJEA U PRAVO NA IMOVINU IMA LEGITIMAN CILJ OD JAVNOG INTERESA, ALI UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA NISU PROPORCIONALNA TOM CILJU, ODNOSNO KADA ZAKONOM NIJE USPOSTAVLJENA PRAVINA RAVNOTEA IZMEU ZAHTJEVA OD OPTEG ILI JAVNOG INTERESA I ZAHTJEVA DA SE ZATITI PRAVO POJEDINCA NA IMOVINU. TAKOE POSTOJI POVREDA PRAVA NA PRISTUP SUDU KAO ELEMENTA PRAVA NA PRAVINO SUENJE IZ LANA II/3E) USTAVA BOSNE I HERCEGOVINE, ODNOSNO LANA 6 EVROPSKE KONVENCIJE, AKO JE ZAKONOM ILI KOJIM DRUGIM AKTOM VLASTI ONEMOGUENO IZVRENJE PRAVOSNANE SUDSKE PRESUDE, AKO TAKAV ZAKON ILI DRUGI AKT STAVLJA PRETJERAN TERET NA POJEDINCE IME NE ZADOVOLJAVA USLOV PROPORCIONALNOSTI IZMEU JAVNOG INTERESA ZAJEDNICE I OSNOVNIH PRAVA POJEDINACA. ISTO TAKO, ZAKLJUUJE DA POSTOJI KRENJE PRAVA NA NEZAVISAN SUD, KAO ELEMENTA PRAVA NA PRAVINO SUENJE, KADA ZAKONODAVAC SVOJIM MJERAMA MIJENJA PRAVOSNANE SUDSKE ODLUKE, IME KRI I PRINCIP VLADAVINE PRAVA IZ LANA I/2 USTAVA BOSNE I HERCEGOVINE.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

87

Ustavni sud Bosne i Hercegovine broj: AP-557/05 od 12.04.2006. godine SUD BOSNE I HERCEGOVINE Broj: I 38/07 Sarajevo, 13.04.2007. godine Sud Bosne i Hercegovine i to sudija pojedinac A.A, u izvrnom predmetu povjerilaca B.B., C.C., D.D. i D.D., zastupanih po punomoniku E.E., advokatu iz Sarajeva, protiv dunika Bosne i Hercegovine, u ime Vijea ministara BiH, Ministarstva za civilne poslove BiH i Zavoda za zdravstvenu zatitu BiH, koju zastupa Pravobranilatvo BiH, na osnovu lana 55. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH, odluujui o prijedlogu dunika za odgaanje izvrenja Rjeenja o dozvoli izvrenja ovog suda broj I-378/06 od 19.01.2007. godine, donio je RJEENJE Prijedlog dunika za odlaganje izvrenja se odbija. Obrazloenje Po prijedlogu povjerioca od 30.11.2006. godine Rjeenjem broj gornji od 19.01.2007. godine, odreeno je predloeno izvrenje, na osnovu pravomone i izvrne presude Suda BiH broj P-157/05 od 20.10.2005. godine, koja je djelimino preinaena presudom ovog suda broj G-20/05 od 17.07.2005. godine i u cijelosti potvrena presudom broj Rev.08/06 od 06.11.2006. godine. Dunik je dana 01.02.2007. godine podnio prijedlog za odgaanje izvrenja Rjeenja o izvrenju od 19.01.2007. godine, navodei da bi provoenjem izvrenja nastupila nenaknadiva, odnosno teko naknadiva teta po buet drave Bosne i Hercegovine, da je protiv odluke Suda BiH broj P-157/05 na osnovu koje je odreeno izvrenje izjavio apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine dana 03.01.2007. godine, pa predlae da sud u potpunosti odgodi izvrenje, jer za odgaanje postoje zakonski uslovi iz lana 55. stav 2. alineja 1. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH. U odgovoru na prijedlog dunika za odgaanje izvrenja od 19.02.2007 godine punomonik povjerilaca je naveo da je odgaanje izvrenja mogue ako je dunik izjavio neki od pravnih lijekova koje predvia Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH protiv odluke na temelju koje je odreeno izvrenje, ali da Zakon ne predvia da se odgaanje izvrenja moe dozvoliti, ako je izjavljena apelacija to je sluaj u ovom predmetu, kao i da dunik nije niim dokazao postojanje vjerovatnosti da bi provoenjem izvrenja pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu. Dalje navodi da se u ovom predmetu radi o radnom sporu koji zahtijeva hitnost u svim fazama postupka, pa prijedlog dunika za odgaanjem izvrenja oigledno ide za odugovlaenjem postupka.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

88

Smatra da izjavljena apelacija nije doputena, jer dunik nije iskoristio sve po zakonu dozvoljene pravne lijekove protiv presude na osnovu koje je dozvoljeno izvrenje, pa konano predlae da Sud odbije prijedlog dunika za odlaganje izvrenja. Rjeavajui po prijedlogu dunika sud je utvrdio da je prijedlog neosnovan, pa je rjeenjem odbio prijedlog iz slijedeih razloga: Razloge koje je dunik naveo u prijedlogu za odgaanje izvrenja sud ocjenjuje da su bez uticaja na provoenje izvrenja, jer je lanom 55. stav 2. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH propisano da e Sud ako dunik uini vjerovatnim da bi provoenjem izvrenja pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, u potpunosti ili djelimino odgoditi izvrenje, ako je protiv odluke, na osnovu koje je odreeno izvrenje izjavljen pravni lijek. Dakle, za odgodu izvrenja je potrebno da se ispune oba uslova kumulativno. Meutim, u konkretnom prijedlogu dunik samo konstatuje da bi provoenjem izvrenja nastupila nenadoknadiva, odnosno, teko nadoknadiva teta po buet BiH, bez navoenja dokaza koji bi takvu tvrdnju dunika uinili vjerovatnom. to se tie drugog uslova koji treba biti ispunjen, da je protiv odluke na osnovu koje je odreeno izvrenje izjavljen neki od pravnih lijekova koje predvia Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, ni taj uslov nije ispunjen, jer je izjavljena apelacija, a odredbom lana 55. stav 2. alineja 1, na koju se i dunik poziva, ne predvia da se odgaanje izvrenja moe dozvoliti, ako je izjavljena apelacija. Sud posebno ukazuje da je dunik u ovom predmetu izjavio reviziju Apelacionom odjelu ovog suda, a ta revizija je potvrdila odluku iz izvrnog naslova. Dakle, ovom izvrnom predmetu predhodio je postupak u tri stepena, tako da sud smatra da u izvrenju presude iz radnog odnosa, ne moe biti opravdan zahtjev za odgodu izvrenja. Iz izloenog ovaj sud je utvrdio da je prijedlog dunika nosnovan i da nema zakonskih razlog za odgaanje izvrenja, pa je Sud u skladu sa odredbom lana 55. stav 2. alineja 1. i stav 8. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH, donio odluku kao u dispozitivu rjeenja i nastavio postupak izvrenja. SU DIJA A.A. Pouka : Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Vijeu ovog suda u roku od 8 dana od dana prijema rjeenja. Bosna i Hercegovina SUD BOSNE I HERCEGOVINE SARAJEVO Broj: I 77/07 Sarajevo, 24.08.2007. godine Sud Bosne i Hercegovine i to sudija pojedinac A.A., u izvrnom predmetu povjerioca B.B., koga zastupaju punomonici C.C. i D.D., advkati iz Banje Luke, protiv dunika Bosna i Hercegovina Uprava za indirektno oporezivanje Banja Luka, koga zastupa Pravobranilatvo Bosne i Hercegovine, radi izvrenja na novanim sredstvima

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

89

dunika u iznosu od 517.969,88 KM, odluujui o prijedlogu dunika za odgaanje izvrenja Rjeenja o izvrenju ovog suda, broj: I-77/07 od 17.07.2007. godine i prigovoru na odluku o trokovima postupka, dana 24.08.2007.godine, donio je RJEENJE Prijedlog dunika za odlaganje izvrenja Rjeenja o izvrenju ovog suda broj I77/07 od 17.07.2007. godine, kao i prigovor na odluku o trokovima izvrnog postupka, se odbija. Obrazloenje Po prijedlogu povjerioca od 15.05.2007. godine Rjeenjem ovog suda, broj: I77/07 od 21.092007. godine, duniku Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, odreen je rok od 30 dana za dobrovoljno ispunjenje obaveze naloene pravosnanom presudom ovog suda, broj: P-424/05 od 20.10.2006. godine (potvrena presudom drugostepenog vijea Suda Bosne i Hercegovine, broj: P-06/06 od 17.04.2007.godine). U sluaju da dunik u ostavljenom roku dobrovoljno ne izvri navedenu presudu, odreeno je izvrenje protiv dunika radi naplate glavnog duga u iznosu od 517.969,88 KM sa zakonskom zateznom kamatom, pljenidbom novanih sredstava na raunima dunika, te prenosom navedenih sredstava na iro raun punomonika povjerioca. Trokovi izvrenja su odreeni u iznosu od 16.190,00 KM. Protiv navedenog rjeenja o izvrenju dunik je dana 25.07.2007. godine podnio albu iz ijeg sadraja se moe nesumnjivo zakljuiti da se u stvari radi o prijedlogu za odgaanje izvrenja navedenog rjeenja o izvrenju od 17.07.2007. godine, te o prigovoru na odluku o trokovima izvrnog postupka. U albi-prijedlogu za odgaanje izvrenja se navodi da je dunik protiv presude Suda Bosne i Hercegovine, broj:P-43/06 od 17.04.2007.godine, izjavio reviziju Apelacionom odjeljenju Suda BiH, pa s obzirom na izjavljenu reviziju kao i injenicu da je povjerilac preduzee registrovano u stranoj dravi i da je rije o relativno visokom iznosu potraivanja, dunik smatra da bi bilo svrsishodno da se obustavi predloeno izvrenje do okonanja postupka i donoenja odluke po reviziji.Rjeenje o izvrenju u dijelu odluke o trokovima pobija iz razloga to smatra da je nejasno na koje se trokove odnosi i da trokovi izvrnog postupka nisu odreeni u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FbiH, broj: 18/05), prema kojem nagrada advokatima za pruenu pravnu pomo stranci na sudu ili drugim organima u toku jedne rasprave ili jedne preduzete pravne radnje i u izvrnom postupku ne moe prelaziti jednomjeseni prosjeni lini dohodak u FBiH. U odgovoru na albu-prijedlog dunika za odgaanje izvrenja od 06.08.2007.godne, punomonik povjerioca je naveo da izjavljena revizija na pravosnanu i izvrnu presudu nema pravnog znaaja na zakonitost rjeenja o izvrenju

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

90

te presude, nije albeni razlog niti razlog za stavljanje prijedloga za odgodu izvrenja. injenica da je povjerilac strano pravno lice i visina potraivanja takoe, u konkretnom sluaju, nemaju pravni znaaj, tj. nisu razlog za izjavljivanje albe ili odgodu izvrenja. Predloio je da se alba-prijedlog dunika za odlaganje izvrenja odbije kao neosnovana Rjeavajui o albi dunika, koja je po svom sadraju prijedlog dunika za odlaganje izvrenja, kao i o albi na trokove izvrnog postupka koja je u sutini prigovor na trokove izvrnog postupka, sud je utvrdio da je prijedlog za odlaganje izvrenja kao i prigovor na trokove izvrnog postupka, neosnovan, te je odluio kao u izreci, iz slijedeih razloga: Razloge koje je dunik naveo u prijedlogu za odgaanje izvrenja sud ocjenjuje da su bez uticaja na provoenje izvrenja, jer je lanom 55. stav 2. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH propisano da e Sud ako dunik uini vjerovatnim da bi provoenjem izvrenja pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, u potpunosti ili djelimino odgoditi izvrenje, ako je protiv odluke, na osnovu koje je odreeno izvrenje izjavljen pravni lijek. Dakle, za odgodu izvrenja je potrebno da se ispune oba uslova kumulativno. Dunik nije uinio vjerovatnim da bi sprovoenjem izvrenja pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu. injenica da je povjerilac strano pravno lice i visina potraivanja takoe, u konkretnom sluaju, nemaju pravni znaaj, jer sami po sebi ne ukazuju da bi dunik sprovoenjem izvrenja pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu. Takoe, izjavljena revizija na pravosnanu i izvrnu presudu bez postojanja i prethodnog uslova, nema pravnog znaaja kod odluivanja o prijedlogu za odgodu izvrenja. Neosnovan je i prigovor na odluku o trokovima ovog izvrnog postupka. Naime, trokovi izvrnog postupka se sastoje od sudske takse na prijedlog za dozvolu izvrenja u iznosu od 7.770,00 KM i sudske takse na rjeenje o dozvoli izvrenje u iznosu od 7.770,00 KM, odnosno ukupno na ime sudskih taksi iznos od 15.540,00 KM (lan 22. Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj: 39/03 - Tarifni broj 1 ta. 1. i 3. i Tarifni broj 2 ta. 4. Taksene tarife), te iznosa od 650,00 KM na ime nagrade za sastav prijedloga za dozvolu izvrenja, po punomoniku advokatu, a isti mu pripadaju na osnovu lana 12. i lana 14. stav 1. i 2. Tarife o nagradama i naknadi trokova za rad advokata (Slubene novine F BiH, broj: 22/04) i lana 1. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FBiH,broj: 18/05) Iz izloenog ovaj sud je naao da je prijedlog dunika nosnovan i da nema zakonskih razloga za odgaanje izvrenja, pa je Sud u skladu sa odredbom lana 55. stav 2. alineja 1. i stav 8. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03), donio odluku kao u izreci rjeenja i nastavio postupak izvrenja.

SUDIJA A.A.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

91

Pouka: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Vijeu Upravnog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, u roku od 8 dana od dana prijema rjeenja.

SUD BOSNE I HERCEGOVINE Broj: I 93/05 Sarajevo, 13.04.2007. godine Sud Bosne i Hercegovine i to sudija pojedinac A.A., u izvrnom predmetu povjerilaca B.B., C.C., D.D., E.E., zastupanih po punomoniku J.J., advokatu iz Sarajeva, protiv dunika Bosne i Hercegovine, u ime Vijea ministara BiH, Ministarstva za civilne poslove BiH i Zavoda za zdravstvenu zatitu BiH, koju zastupa Pravobranilatvo BiH, na osnovu lana 55. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH, odluujui o prijedlogu dunika za odgaanje izvrenja Rjeenja o dozvoli izvrenja ovog suda broj I-378/06 od 19.01.2007. godine, donio je RJEENJE Prijedlog dunika za odlaganje izvrenja se odbija. Obrazloenje Po prijedlogu povjerioca od 30.11.2006. godine Rjeenjem broj gornji od 19.01.2007. godine, odreeno je predloeno izvrenje, na osnovu pravomone i izvrne presude Suda BiH broj P-157/05 od 20.10.2005. godine, koja je djelimino preinaena presudom ovog suda broj G-20/05 od 17.07.2005. godine i u cijelosti potvrena presudom broj Rev.08/06 od 06.11.2006. godine. Dunik je dana 01.02.2007. godine podnio prijedlog za odgaanje izvrenja Rjeenja o izvrenju od 19.01.2007. godine, navodei da bi provoenjem izvrenja nastupila nenaknadiva, odnosno teko naknadiva teta po buet drave Bosne i Hercegovine, da je protiv odluke Suda BiH broj P-157/05 na osnovu koje je odreeno izvrenje izjavio apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine dana 03.01.2007. godine, pa predlae da sud u potpunosti odgodi izvrenje, jer za odgaanje postoje zakonski uslovi iz lana 55. stav 2. alineja 1. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

92

U odgovoru na prijedlog dunika za odgaanje izvrenja od 19.02.2007 godine punomonik povjerilaca je naveo da je odgaanje izvrenja mogue ako je dunik izjavio neki od pravnih lijekova koje predvia Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH protiv odluke na temelju koje je odreeno izvrenje, ali da Zakon ne predvia da se odgaanje izvrenja moe dozvoliti, ako je izjavljena apelacija to je sluaj u ovom predmetu, kao i da dunik nije niim dokazao postojanje vjerovatnosti da bi provoenjem izvrenja pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu. Dalje navodi da se u ovom predmetu radi o radnom sporu koji zahtijeva hitnost u svim fazama postupka, pa prijedlog dunika za odgaanjem izvrenja oigledno ide za odugovlaenjem postupka. Smatra da izjavljena apelacija nije doputena, jer dunik nije iskoristio sve po zakonu dozvoljene pravne lijekove protiv presude na osnovu koje je dozvoljeno izvrenje, pa konano predlae da Sud odbije prijedlog dunika za odlaganje izvrenja. Rjeavajui po prijedlogu dunika sud je utvrdio da je prijedlog neosnovan, pa je rjeenjem odbio prijedlog iz slijedeih razloga: Razloge koje je dunik naveo u prijedlogu za odgaanje izvrenja sud ocjenjuje da su bez uticaja na provoenje izvrenja, jer je lanom 55. stav 2. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH propisano da e Sud ako dunik uini vjerovatnim da bi provoenjem izvrenja pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, u potpunosti ili djelimino odgoditi izvrenje, ako je protiv odluke, na osnovu koje je odreeno izvrenje izjavljen pravni lijek. Dakle, za odgodu izvrenja je potrebno da se ispune oba uslova kumulativno. Meutim, u konkretnom prijedlogu dunik samo konstatuje da bi provoenjem izvrenja nastupila nenadoknadiva, odnosno, teko nadoknadiva teta po buet BiH, bez navoenja dokaza koji bi takvu tvrdnju dunika uinili vjerovatnom. to se tie drugog uslova koji treba biti ispunjen, da je protiv odluke na osnovu koje je odreeno izvrenje izjavljen neki od pravnih lijekova koje predvia Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, ni taj uslov nije ispunjen, jer je izjavljena apelacija, a odredbom lana 55. stav 2. alineja 1, na koju se i dunik poziva, ne predvia da se odgaanje izvrenja moe dozvoliti, ako je izjavljena apelacija. Sud posebno ukazuje da je dunik u ovom predmetu izjavio reviziju Apelacionom odjelu ovog suda, a ta revizija je potvrdila odluku iz izvrnog naslova. Dakle, ovom izvrnom predmetu predhodio je postupak u tri stepena, tako da sud smatra da u izvrenju presude iz radnog odnosa, ne moe biti opravdan zahtjev za odgodu izvrenja. Iz izloenog ovaj sud je utvrdio da je prijedlog dunika nosnovan i da nema zakonskih razlog za odgaanje izvrenja, pa je Sud u skladu sa odredbom lana 55. stav 2. alineja 1. i stav 8. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom BiH, donio odluku kao u dispozitivu rjeenja i nastavio postupak izvrenja. SU DIJA A.A. Pouka: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Vijeu ovog suda u roku od 8 dana od dana prijema rjeenja.

2.18 OBUSTAVLJANJE IZVRENJA

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

93

Obustavom izvrenja zavrava se izvrni postupak pa se nakon toga ne moe nastaviti ni po slubenoj dunosti, a ni na zahtjev stranke. Obustava izvrenja moe biti u cjelini ili djelimino. O obustavi izvrenja sud odluuje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. lanom 63 Zakona o izvrnom postupku odreeno je da e, nezavisno od vrste potraivanja koje se namiruje, od sredstava i predmeta izvrenja, sud po slubenoj dunosti obustaviti izvrenje u sluajevima nabrojanim u stavu 1 ovog lana. To su: kada je izvrna isprava pravosnano ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena van snage ili je na drugi nain odreeno da je bez dejstva, odnosno ako potvrda o izvrnosti bude pravosnano ukinuta. Ovo je logino zakonsko rjeenje jer u navedenim sluajevima osporen bitan uslov za donoenje rjeenja o izvrenju, a to je postojanje izvrne isprave koja je snadbjevena potvrdom izvrnosti. Sud ne moe provoditi izvrenje ako odluka nije izvrna, to jest ako joj nedostaje potvrda izvrnosti. Navedeni razlozi za obustavljenje izvrenja, izuzev ukidanja potvrde izvrnosti, sadrani su i u lanu 47, taka 2 Zakona o izvrnom postupku kao razlozi za prigovor protiv rjeenja o izvrenju, koji je i prijedlog za obustavljenje izvrenja. Ako usvoji prigovor, sud e, prema okolnostima konkretnog predmeta, obustaviti izvrenje u cijelosti ili djelimino i ukinuti provedene radnje (lan 49, stav 3). U praksi su najea rjeenja o obustavljanju postupka koja sud donosi na prijedlog stranke. Pravosnanim ukidanjem potvrde izvrnosti, izvrna isprava prestaje biti valjan pravni osnov za prinudno provoenje izvrenja. Sud e izvrenje obustaviti po slubenoj dunosti i kada, u skladu sa odredbama koje ureuju obligacione odnose, tree lice ispuni obavezu prema traitelju izvrenja umjesto izvrenika. Dakle, u ovom sluaju obustava postupka ne nastupa zbog nemogunosti namirenja potraivanja ve to je ispunjena obaveza prema traitelju izvrenja. Izvrenje e se obustaviti ako je postalo nemogue ili se ne moe provesti iz drugih razloga. Ovo e se dogoditi u sluajevima kao to su: kada traitelj izvrenja nije predujmio trokove postupka u roku koji je sud odredio, zatim u sluaju smrti izvrenika koji nema punomonika ili zakonskog zastupnika, a traitelj izvrenja nije predloio sudu u roku od 15 dana od dana kada je primio obavijest suda o smrti izvrenika da nasljednicima izvrenika postavi privremenog zastupnika i nastavi postupak, kada traitelj izvrenja u cijelosti ili djelimino povue prijedlog za izvrenje, ako se nepokretnost nije mogla prodati ni na treem roitu (lan 95, stav 1), ako traitelj izvrenja u predvienom roku ne podnese zahtjev za upis u zemljine knjige ili u datom roku o tome ne izvijesti sud (lan 113, stav 3) i slino. Prije donoenja rjeenja o obustavi izvrenja iz stava 3, lana 63 Zakona o izvrnom postupku, sud e pozvati traitelja izvrenja da u roku od 15 dana od prijema poziva predloi novo sredstvo ili predmet izvrenja. Rjeenje o obustavi sud e donijeti ako prijedlog ne bude podnesen u odreenom roku ili ako je prijedlog neosnovan.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

94

Na prijedlog izvrenika sud e obustaviti izvrenje na pojedinim predmetima ako utvrdi da su, nakon isteka roka za prigovor, provoenjem izvrenja zahvaeni predmeti koji nisu odreeni u rjeenju o izvrenju, a izuzeti su od izvrenja ili je na njima ograniena mogunost izvrenja. Ovakav prijedlog izvrenik moe podnijeti u roku od 8 dana od dana njegovog saznanja da je izvrenjem zahvaen predmet koji je izuzet od izvrenja ili na kojem je ograniena mogunost izvrenja. Nakon isteka roka od 30 dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaeni navedeni predmeti, prijedlog se vie ne moe podnijeti. Rjeenjem o obustavi rjeenja zbog razloga nabrojanih u lanu 63 Zakona o izvrnom postupku sud e ukinuti sve provedene radnje, ako se time ne dira u steena prava treih lica. Pod ukidanjem do tada provedenih radnji podrazumijeva se ne samo pravno ukidanje tih radnji ve i njihovo faktiko ukidanje, to znai da se situacija dovede u prvobitni pravni i faktiki poloaj.

VJEBE Odgovorite jasno i odreeno na sljedea pitanja: 1. U kojim sluajevima sud obustavlja izvrenje po slubenoj dunosti? 2. Da li je propust traitelja izvrenja da predujmi trokove izvrnog postupak u odreenom roku opravdan razlog da sud rjeenjem obustavi izvrenje?

3. Kako e sud postupiti u sluaju kada traitelj izvrenja djelimino povue prijedlog za izvrenje? 4. Kojom vrstom odluke sud obustavlja izvrenje?

5. Koji su razlozi za obustavu izvrenja na osnovu prigovora izvrenika protiv rjeenja o izvrenju? 6. Da li se izvrenje moe obustaviti u sluaju kada tree lice ispuni obavezu traitelju izvrenja umjesto izvrenika?

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

95

7. Koje su zakonske pretpostavke za obustavu izvrenja u sluaju smrti dunika? 8. Koje su zakonske pretpostavke za obustavu izvrenja iji je predmet nepokretnost?

9. Da li rjeenjem o obustavi izvrenja mogu biti povrijeena steena prava treih lica? 10. U kojem roku izvrenik moe podnijeti prijedlog za obustavu izvrenja na predmetu koji nije odreen u rjeenju o izvrenju, a izuzet je od izvrenja?

2.18.1 SUDSKA PRAKSA I lan 21, stav 1 Zakona o izvrnom postupku lan 336, stav 1 Zakona o parninom postupku

Traitelj izvrenja je podnio prijedlog za dozvolu izvrenja na osnovu vjerodostojne isprave protiv izvrenika radi prinudne naplate iznosa od 507,20 KM. Prvostepeni sud je usvojio rjeenje o izvrenju koje nije urueno izvreniku, jer se ne nalazi na oznaenoj adresi u prijedlogu. U ovakvoj situaciji prvostepeni sud je trebao primijeniti odredbu lana 336, stav 1 Zakona o parninom postupku te pozvati traitelja izvrenja da u odreenom roku dostavi tanu adresu izvrenika, uz upozorenje da e u protivnom postupak biti obustavljen. Traitelj izvrenja u albi opravdano ukazuje da je prvostepeni sud donosei osporeno rjeenje uinio povredu odredbi postupka zbog kojih nije zakonito i pravilno. Kantonalni sud u Zenici broj: G-56/04 od 09.08.2004. godine

II

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

96

lan 63,stav3 Zakona o izvrnom postupku Traitelj izvrenja je dostavio novu adresu izvrenice koja je nastanjena na podruju Srbije i Crne Gore. Poto su predmet izvrenja pokretne stvari izvrenice, koja vie ne ivi na podruju prvostepenog suda, niti je u Bosni i Hercegovini, pravilno je prvostepeni sud donio rjeenje kojim je obustavio izvrenje jer ga zbog objektivnih okolnosti vie nije mogue provesti. Neprihvatljiv je stav albe da je u ovom predmetu prvostepeni sud bio duan primijeniti odredbu lana 296, stav 4 i 5 Zakona o parninom postupku Kantonalni sud u Zenici broj: G-446/04 od 29.09.2004. godine

III lan 16, stav 2 Zakona o izvrnom postupku Prvostepeni sud je na osnovu lana 16, stav 2 Zakona o izvrnom postupku pravilno postupio kada je osporenim rjeenjem obustavio izvrenje, jer traitelj izvrenja nije predujmio trokove postupka u odreenom roku, pa se zbog ovog njegovog propusta izvrenje ne moe provesti. Neosnovana je tvrdnja traitelja izvrenja da nije primio zakljuak na osnovu kojeg je bio duan uplatiti 30,00 KM na ime trokova izvrnog postupka, jer u spisu postoji dostavnica da mu je isti uredno uruen. Kantonalni sud u Zenici broj: G-364/04 od 27.07.2004. godine

IV lan 63, stav 3 Zakona o izvrnom postupku Sud je rjeenjem broj: I-15/02 od 24.01.2002. godine odredio izvrenje protiv izvrenika radi naplate novane kazne i trokova krivinog postupka na osnovu

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

97

pravosnane i izvrne presude biveg Osnovnog suda u Rogatici broj: K-10/01 od 02.07.2001. godine. lanom 97 KZ bive SFRJ, koji se u ovom sluaju ima primijeniti, odreeno je da se izreena novana kazna ne moe izvriti kada proteknu dvije godine od dana pravosnanosti presude, a lanom 99 istog Zakona da zastarjelost izvrenja kazne nastaje u svakom sluaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost izvrenja. S obzirom da je navedena presuda biveg Osnovnog suda u Rogatici postala pravosnana 17.08.2001. godine, oigledno je da je u meuvremenu nastupila zastarjelost izvrenja kazne. Imajui u vidu navedeno, sud je primjenom lana 63, stav 3 Zakona o izvrnom postupku obustavio izvrenje radi naplate novane kazne. Osnovni sud u Sokocu broj: 89 0 I 000258 01 I od 19.06.2008. godine

REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU Broj: 89 0 II 0005182 02 I Sokolac, 31.07.2008. godine Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja Javno preduzee Radio-televizija Republike Srpske Banja Luka, protiv izvrenika B.B.iz Sokoca, radi naplate novanog potraivanja, dana 31.07.2008. godine donio je R J E E NJ E Obustavlja se postupak izvrenja u ovoj pravnoj stvari.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

98

O B R A Z L O E NJ E Odluujui o prijedlogu traioca izvrenja sud je rjeenjem o izvrenju odredio predloeno izvrenje radi naplate noanog potraivanja traioca izvrenja. Rjeenje o izvrenju dostavljeno je na adresu izvrenika ali je isto vraeno sudu sa napomenom dostavljea da je izvrenik umro. lanom 34. stav4. Zakona o izvrnom postupku odreeno je da u sluaju smrti izvrenika koji nema punomonika ili zakonskog zastupnika sud e nasljednicima, ako to predloi trailac izvrenja, u roku od petnaest dana od kada je primio obavjetenje o smrti izvrenika, postaviti privremenog zastupnika, na troak traioca izvrenja, po pravilu iz reda lica koja su u posjedu imovine koja je predmet izvrenja i nastaviti postupak. Ako ovlateno lice ne predloi nastavak postupka u ostavljenom roku , sud e obustaviti postupak. Sud je dopisom od 04.06.2008. godine, koji je trailac izvrenja uredno primio 09.06.2008. godine, obavijestio traioca izvrenja o smrti izvrenika ali trailac izvrenja nije u ostavljenom roku niti do danas predloio sudu da nasljednicima postavi privremenog zastupnika, pa je sud primjenom naprijed navedenog propisa donio odluku kao u izreci ovog rjeenja. SUDIJA A.A. POUKA : Protiv ovog rjeenja dozvoljen je prigovor ovom sudu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

Republika Srpska Osnovni sud u Sokocu Broj 89 0 Ip 001814 05 Ip Sokolac, 25.3.2008. godine Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja DOO Mljet Sokolac koga zastupa punomonik advokat u Sokocu B.B., protiv izvrenika PP Elitas Pale koga zastupa zakonski zastupnik C.C. iz Pala, radi naplate duga, dana 25.3.2008. godine donio je R J E E NJ E

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

99

Obustavlja se postupak izvrenja u ovoj pravnoj stvari a sprovedene radnje ukidaju. O B R A Z L O E NJ E Rjeenjem o izvrenju broj I-336/05 od 15.11.2005. godine odreeno je izvrenje na osnovu izvrne isprave na novanim potraivanjima izvrenika. Nakon to je sud dostavio rjeenje o izvrenju banci kod koje se vodi raun izvrenika, ista je dana 20.8.2007. godine dostavila izvjetaj sudu da na navedenom raun izvrenika nema novanih sredstava jo od 30.9.2005. godine te da se zbog toga ne moe izvriti navedeno rjeenje. Sud je dopisom od 6.9.2007. godine obavijestio traioca izvrenja o nemogunosti sprovoenja izvrenja na novanom potraivanju izvrenika na nain kako je to predloeno u prijedlogu za izvrenje i pozvao je traioca izvrenja da u roku od osam dana obavijesti sud u kom pravcu dalje disponira za svojim prijedlogom. Navedeni dopis suda od 6.9.2007. godine trailac izvrenja je primio 21.9.2007. godine a u ostavljenom roku niti do danas nije predloio novo sredstvo ili predmet izvrenja. Imajui u vidu navedeno, sud je primjenom lana 63. stav 4. Zakona o izvrnom postupku donio odluku kao u izreci ovog rjeenja. SUDIJA A.A. POUKA : Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka. Republika Srpska Osnovni sud u Sokocu Broj : 89 0 Ip 001905 05 Ip Sokolac, 26.3.2008. godine Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja MIRAS D.O.O. ZVORNIK, Karakaj b.b, protiv izvrenika AKAS D.O.O. Sokolac , dana 26.03.2008. godine donio je R J E E NJ E

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

100

Obustavlja se postupak izvrenja u ovoj pravnoj stvari . O B R A Z L O E NJ E Rjeenjem o izvrenju ovog suda broj Ip-80/05 od 11.02.2005. godine odreeno je izvrenje na osnovu pravosnane i izvrne presude Osnovnog suda u Zvorniku broj Ps148/2003 od 24.02.2004. godine i to popisom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvrenika te prenosom novanih sredstava dobijenih prodajom tih stvari na iro raun traioca izvrenja. Imajui u vidu da prilikom zapljene nisu pronaene pokretne stvari koje mogu bitipredmet izvrenja, sud je o tome obavijestio traioca izvrenja dopisom od 26.10.2006. godine jer isti nije bio prisutan zapljeni i upozorio ga da e sud obustaviti postupak izvrenja ako trailac izvrenja u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja obavijesti ne predloi ponovno sprovoenje zapljene ili ako se pri ponovnoj zapljeni ne pronau stvari koje mogu biti predmet izvrenja. Trailac izvrenja je dana 01.11.2006. godine primio navedeno obavjetenje a u roku od tri mjeseca nije predloio ponovno sprovoenje zapljene, pa je sud primjenom lana 125. stav 3. Zakona o izvrnom postupku donio odluku kao u izreci ovog rjeenja.

SUDIJA A.A. POUKA : Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

3
3.1

PODMODUL II-VANPARNINI POSTUPAK


POJAM VANPARNINOG POSTUPKA

Za razliku od parninog postupka koji prua pravnu zatitu ugroenim ili povrijeenim subjektivnim pravima, u vanparninom postupku ureuju se pravni odnosi u kojima nema spora ili ugroavanja prava. Tu se pravni odnosi moraju urediti sudskim putem, jer

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

101

izmeu stranaka nema saglasnosti o nainu njihovog ureenja. Rukovodei se svojim potrebama svaki pravni poredak odreuje obim i vrste vanparninih stvari.

3.2

OSNOVNE RAZLIKE POSTUPKA

IZMEU

PARNINOG

VANPARNINOG

Izmeu parninog i vanparninog postupka postoje slinosti, ali i razlike. Ovdje emo govoriti samo o nekim vanijim razlikama u ova dva postupka. Parnini postupak je rigorozan i snabdjeven je jaim procesnim garancijama za pravilno utvrivanje injenica i zakonitu primjenu prava, dok je vanparnini postupak elastiniji I lake prilagodljiviji specifinim materijama o kojima se u njemu odluuje. Parnini postupak se nikad ne pokree po slubenoj dunosti (ne procedat iudex ex officio), dok se neki vanparnini postupci pokreu po naelu dispozicije, a neki po naelu oficijelnosti, kao to je npr. ostavinski postupak. Svi postupci koji se mogu pokrenuti po slubenoj dunosti istovremeno se mogu pokrenuti i prijedlogom ovlaenog lica. Smatra se da je postupak pokrenut po naelu oficijelnosti i onda kada ga ne pokree sud ve nadleni dravni organ, kao to je npr. organ starateljstva ili javni tuilac. Za razliku od parninog postupka gdje je sud vezan za obim i sadrinu tubenog zahtjeva, u vanparninom postupku sud nije vezan zahtjevom koji je predlaga stavio u prijedlogu. Tako na primjer, ako je srodnik jednog lica traio djelimino lienje poslovne sposobnosti, vanparnini sud moe, na osnovu izvedenih dokaza, odluiti da to lice potpuno lii poslovne sposobnosti. Iz navedenog se moe zakljuiti da predlaga nije duan da u prijedlogu stavi odreeni zahtjev. U vanparninim stvarima koje se odnose na lina i porodina stanja uesnika, kao i u drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima uesnici ne mogu raspolagati, uesnici se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog uesnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje. U ovim postupcima sud moe utvrivati i injenice koje uesnici nisu iznijeli, kao i injenice koje meu uesnicima nisu sporne ako su od znaaja za odluivanje (l. 8. Zakona o vanparninom postupku BiH). Vanparnini sud takoe nije vezan oznaenjem uesnika u prijedlogu kojim se pokree postupak, jer svojstvo uesnika ima svako lice o ijim pravima ili pravnim interesima se odluuje. Tako, na primjer, ako je u prijedlogu kojim se pokree ostavinski postupak navedeno da je ostavilac ostavio odreeni broj srodnika koji imaju pravo na nasljeivanje, sud je duan da utvrdi koja su sve lica lanovi odreenog nasljednog reda i da ta lica pozove na roite, iako ih predlaga nije oznaio kao uesnike u postupku. U parninom postupku tuilac moe povui tubu do zakljuenja glavne rasprave. Od trenutka kad se tueni upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, za povlaenje tube potreban je i njegov pristanak. U vanparninom postupku prijedlog se moe povui do donoenja prvostepene odluke, ali i poslije tog momenta, sve do pravosnanosti, pod uslovom da se povlaenjem prijedloga ne vrijeaju prava ostalih uesnika ili ako ostali uesnici na to pristanu. Ako je prijedlog povuen poslije donoenja prvostepene odluke -

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

102

prvostepeni sud e odluku ukinuti. Povlaenje prijedloga od strane vie lica vri se njihovom saglasnom izjavom, ako zakonom nije drukije odreeno. Ako su neki uesnici povukli prijedlog, a drugi nisu, oni koji su ostali pri prijedlogu mogu traiti da se postupak nastavi. Prethodno pitanje u vanparninom postupku ima iste bitne karakteristike kao i prethodno pitanje u parninom postupku. Razlika postoji u tome to su ovlaenja vanparninog suda da sam rjeava prethodno pitanje ua od ovlaenja parninog suda. Naime, ako su meu uesnicima vanparninog postupka sporne injenice vane za rjeavanje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi rjeenja prethodnog pitanja. Na parnicu sud e uputiti onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim ako zakonom nije drukije odreeno (l. 22). Ako uesnik koji je upuen na parnicu pokrene parnicu u roku koji ne moe biti dui od 30 dana, vanparnini postupak e se prekinuti do pravosnanog okonanja parninog postupka. Ako nijedan od uesnika do zavretka vanparninog postupka ne pokrene parnicu, sud e dovriti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu (l. 23). (Sve to je reeno za upuivanje na parnicu odnosi se i na upuivanje na upravni postupak). Kad odluka suda zavisi od rjeenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organi (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nije drukije odreeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku u kome je to pitanje rijeeno. Za razliku od parninog postupka gdje moraju uestvovati dvije stranke u vanparninom postupku mogue je postupanje samo sa jednom strankom (npr. Lienje poslovne sposobnosti), sa dvije stranke (npr. odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost) i sa vie stranaka (npr. ostavinski postupak). Kada u vanparninom postupku uestvuje vie lica sa svojstvom uesnika, oni po pravilu nisu rasporeeni na dvije meusobno suprotstavljene strane pa otuda u ovom postupku suprotnost interesa redovno nije obiljeje procesnog poloaja uesnika, za razliku od parninog postupka. U vanparninom postupku ira su pravila o stranakoj i procesnoj sposobnosti. Svojstvo stranke priznaje se i nekima kojima se u parnici ne priznaje stranaka sposobnost (npr. organu starateljstva), a nekim osobama kojima se ne priznaje parnina sposobnost doputa se samostalno preduzimanje procesnih radnji, kao to je, na primjer, maloljetnik koji trai dozvolu za stupanje u brak ili lice koje je lieno poslovne sposobnosti pa trai da joj se poslovna sposobnost vrati itd.

3.3

NAELA VANPARNINOG POSTUPKA

Odreene posebnosti vanparninog postupka u odnosu na parnini postupak tiu se i naela ovih postupaka. Usmenost uopte nije karakteristika vanparninog postupka. O prijedlozima uesnika sud odluuje na roitu samo u sluajevima kada je to zakonom

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

103

odreeno, ili kad ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrivanja odlunih injenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita cjelishodno (l. 11. st. 1.). Prema zakonu o vanparninom postupku BiH obavezna su roita: u postupku za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti (l. 35 st. 1.) u postupku za produenje i prestanak roditeljskog prava (l. 84. st. 2.) u postupku za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava (l. 89. st. 2.) u postupku za raspravljanje zaostavtine (l. 124. st. 1.) u postupku za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost (l. 149. st. 1.) u postupku za upravljanje i korienje zajednikim stvarima (l. 156. st. 1.) u postupku za diobu stvari i imovine u suvlasnitvu (l. 164.) u postupku za ponitenje isprava (l. 227.). Izostanak pojedinih uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako zakonom nije drukije odreeno (l. 11. st. 2.). Smatra se da je prijedlog povuen kad predlaga ne doe na prvo roite ako je bio uredno pozvan, a ne postoje optepoznate okolnosti koje su ga sprijeile da doe na roite (l. 12. st. 5.). Naelo neposrednosti, poto je vezano za naelo usmenosti, ima vei znaaj u onim vanparinim postupcima u kojima je obavezno odravanje roita. U vanparninim postupcima u kojima se odluuje o linim i porodinim stanjima uesnika javnost je iskljuena, osim u postupku proglaenja nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti (l. 9. st. 2.). O naelu kontradiktornosti u vanparninom postupku postoje razliita miljenja, ali u savremenoj jugoslovenskoj doktrini preovlauje stanovite da je naelo kontradiktornosti u vanparninom postupku ogranieno u odnosu na ovo naelo u parninom postupku, posebno zato to za neke vanparnine postupke vai pravilo o pozivanju uesnika oglasom a ne dostavljanjem. U parninom postupku sud meritorno odluuje presudom, a u svim drugim sluajevima, tj. u tzv. procesnim pitanjima, odluuje rjeenjem. Izuzetno, odlukom u obliku rjeenja parnini sud odluuje o predmetu spora i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. U vanparninom postupku sud uvijek odluuje u obliku rjeenja - bilo da se radi o tzv. procesnim pitanjima ili o samom predmetu spora. alba je u parninom postupku devolutivan (o njoj odluuje vii sud), suspenzivan (odlae izvrenje kondemnatorne presude) i prekluzivan (podnosi se u strogom roku od 15 dana) redovni pravni lijek. U vanparninom postupku alba u pravilu ima iste ove karakteristike. Meutim, izuzetno ona moe pod odreenim uslovima da ima i sve suprotne karakteristike (remonstrativnost, neprekluzivnost i nesuspenzivnost). a) Remonstrativnost - Prvostepeni sud moe (a ne mora) povodom blagovremeno izjavljene albe novim rjeenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije rjeenje, ako nae da je alba osnovana a time se ne vrijeaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom rjeenju. Ako prvostepeni sud ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, albu, zajedno sa spisima, dostavie drugostepenom sudu na odluivanje bez obzira da li je alba podnesena u zakonom odreenom roku. b) Neprekluzivnost - Neblagovremenu albu (nije podnesena u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja) prvostepeni sud nee odbaciti nego e je podnijeti na rjeavanje

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

104

viem sudu. Vii sud moe (a ne mora) uzeti u postupak i rjeavati albu koja je neblagovremeno podnesena pod uslovom da se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na rjeenju (l. 20. st. 3.). v) Nesuspenzivnost - Od principa suspenzivnosti sud moe odstupiti ili na osnovu zakona ili na osnovu odluke suda. U Zakonu o vanparninom postupku BiH, na primjer, izriito je odreeno da alba nema suspenzivno dejstvo protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti (l. 42. st. 3.) i protiv reenja o zadravanju u zdravstvenoj organizaciji i putanju iz ove organizacije (l. 58. st. 2.). Sud takoe moe da odlui da iz vanih razloga alba nema suspenzivno dejstvo i onda kada zakon to nije izriito odredio. Meutim, sud ima i suprotna ovlaenja. Naime, sud moe odluiti da izjavljena alba ima suspenzivno dejstvo, iako je zakonom odreeno da alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Iz navedenog se moe zakljuiti da su ovlaenja vanparninog suda velika, kako u pogledu odluivanja da alba nema suspenzivno dejstvo, tako i u obrnutom smislu. Prilikom ovog odluivanja sud treba da utvrdi postojanje "vanih razloga", koji u zakonu nisu odreeni. Kad sud odlui da alba ne zadrava izvrenje rjeenja odredie, radi zatite maloljetnika ili drugih lica pod posebnom drutvenom zatitom, polaganje obezbjeenja u gotovom novcu, a izuzetno i u drugom obliku (l. 19. st. 3.). 3.4 VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

U vanparninom postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, protiv pravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu, doputena je revizija (l. 26.). 3.5 PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA

Ureen je drugaije nego u parninom postupku. Po ovom vanrednom pravnom lijeku postupie kao po neblagovremeno podnesenoj albi, ako su ispunjeni uslovi pod kojima drugostepeni sud moe postupati po neblagovremenoj albi (ako se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na pobijanom rjeenju). Ukoliko drugostepeni sud nae da ti uslovi ne postoje, vratie predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu. Protiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruje u parnici ili u postupku pred upravnim organom. 3.6 PRAVILA O POSTUPKA SUKOBU IZMEU VANPARNINOG I PARNINOG

Moe se desiti da u jednoj pravnoj stvari sud vodi parnini postupak, iako je trebalo primijeniti pravila vanparninog postupka. Zbog toga Zakon o parninom postupku u l. 19. odreuje nain postupanja parninog suda u sluaju da se u toku postupka zakljui da

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

105

je trebalo voditi vanparnini postupak. Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e se po pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. Radnje koje je sproveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i dr.), kao i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti samo zbog toga to su preduzete u parninom postupku. To je zbog toga to parnini postupak s formalnog aspekta prua vee garancije za njihovu pravilnost i zakonitost od vanparninog postupka. Zakon o vanparninom postupku BiH regulie obrnuti sluaj. Naime, prema l. 15. ako vanparnini sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka, obustavie vanparnini postupak. Po pravosnanosti ove odluke, postupak e se sprovesti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom.

3.7

SUDSKA PRAKSA:

3.7.1 RJEAVANJE PRETHODNOG PITANJA Vanparnini sud moe reiti prethodno pitanje samo ako meu strankama nema injenica koje su sporne. Iz obrazloenja: Vanparnini postupak je sudski postupak u kome se, po pravilu, odluuje na bazi nespornih injenica. Izuzeci se odreuju izriitim propisom. Takav propis je doputao da se u vanparninom postupku donese reenje koje zamenjuje ugovor o koritenju stana. U tom postupku bilo je moguno da vanparnini sud rei i prethodno pitanje, ukoliko ono nije iziskivalo utvrivanje injenica i razreenje drugih injeninih pitanja od znaaja za reavanje prejudiciranog pitanja. Meutim, u ovom sluaju prethodno pitanje nije bilo isto pravno. Ono je zahtevalo da se razjasne injenice od znaaja za postojanje prava koje omoguuje sukcesiju stanarskog prava od ranijeg nosioca stanarskog prava na tuenog. Zato i nije bilo moguno da o tom prethodnom pitanju odluuje vanparnini sud. On je trebao, u smislu lana 24. Zakona o vanparninom postupku, da prekine postupak i uesnika uputi na parnicu, jer su meu uesnicima bile sporne injenice od znaaja za reavanje prethodnog pitanja.

3.7.2 DOZVOLJENOST REVIZIJE U vanparninoj stvari u kojoj se ispituje da li su ispunjeni uslovi za priznanje strane sudske odluke revizija nije dozvoljena. Iz obrazloenja: Iz spisa proizlazi da je poverilac traio priznanje strane sudske odluke hitne odluke Trgovakog suda u Parizu broj 11364/88 od 31. januara 1989. godine te da se ista odluka proglasi izvrnom.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

106

Za postupanje u ovoj stvari primenjuju se pravila postupka propisana Zakonom o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima ("Slubeni list SFRJ", broj 43/82). Prema odredbi lana 101. stav 3. u vezi sa lanom 96. stav 2. Zakona o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima, strana sudska, odnosno arbitrana odluka priznaje se i utvruje njena izvrnost. Protiv tog reenja dunik moe izjaviti jedino albu u smislu odredaba lana 101. st. 3. i 4. Zakona. Dakle, u konkretnom sluaju radi se o vanparninoj stvari u kojoj se ispituje da li su ispunjeni uslovi za priznanje sudske odluke iz ega proizlazi da se reenjem o priznanju ne odluuje u meritumu, budui da pravosnana odluka u meritumu ve postoji, te da se u ovom postupku samo trai njeno priznanje. Kako je po odredbi lana 400. ZPP propisano da je revizija dozvoljena protiv reenja kojim je postupak pravosnano okonan, a on je okonan odlukom ije se priznanje trai, to proizlazi da revizija nije dozvoljena.

3.7.3 SUDSKI ROKOVI Rok koji odredi sud u vanparninom postupku je sudski, a ne i zakonski prekluzivni rok. Iz obrazloenja: Iz obrazloenja pobijanog reenja proizlazi da je prvostepeni sud odbacio tubu iz razloga to je tuilac u vanparninom postupku reenjem suda upuen na parnicu sa nalogom da tubu podnese u roku od 15 dana, a tuilac je takvu tubu, koja je predmet raspravljanja podneo po proteku navedenog roka, pa je naao da je tuba neblagovremena. Okruni sud nalazi da je ovakvo stanovite prvostepenog suda pogreno. Rok za podnoenje tube, koji je dao, sud u vanparninom postupku tuiocu, je sudski, a ne zakonski prekluzivni rok, to znai da tuilac, po proteku toga roka ne gubi pravo na podnoenje ovakve tube. Uostalom tubu za utvrenje prava svojine na nepokretnosti tuilac moe podneti u svako doba, i mimo naloga suda u vanparninom postupku.

3.7.4 SUKOB VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA Sud je uinio bitnu povredu odredaba Zakona o parninom postupku kada je presudom okonao parnicu iz istog injeninog i pravnog osnova, izmeu istih stranaka u predmetu o kome je ranije u vanparninom postupku zakljueno sudsko poravnanje. Iz obrazloenja: Pobijana presuda zasniva se na utvrenju da je tuilac tuenom pozajmio 12.000 DEM i da je poravnanjem zakljuenim u vanparninom postupku kod Optinskog suda u B. P.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

107

konstatovano da je toga dana tuilac pozajmio tuenom novac od 12.000 nemakih maraka - protivvrednost u dinarima, te da se obavezuje da pozajmljeni iznos od 12.000 DEM protivvrednost u dinarima vrati tuiocu najkasnije za est (6) meseci, te se konstatuje da se ovom poravnanju priznaje snaga izvrne sudske odluke. Tueni je jedan iznos duga vratio tako da je prema nalazu vetaka devizna protivvrednost uplata iznosila 5.589 nemakih maraka po kursu koji je vaio na deviznom tritu na dan 30.10.1991. godine a preostali dug je iznosio 6.411 nemakih maraka u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate. Prvostepeni i drugostepeni sud smatrali su da je tueni duan da vrati navedeni iznos deviza u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate sa zakonskom kamatom, a prema zakljuenom poravnanju. Revizijski sud je smatrao da je izmeu stranaka iz istog pravnog odnosa u predmetu zakljueno sudsko poravnanje u kome su se stranke poravnale u odnosu na obavezu tuenog da tuiocu isplati dinarsku protivvrednost 12.000 DM, te da su prvostepeni i drugostepeni sud odluujui o tubenom zahtevu tuioca o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje uinili bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 2. taka 11. ZPP-a. U zahtevu za zatitu zakonitosti Saveznog dravnog tuioca se istie da je Vrhovni sud Srbije pogreno smatrao da se radi o sudskom poravnanju te da je pogreno primenjen lan 394. stav 2. Zakona o parninom postupku kada je ukinuto prvostepeno i drugostepeno reenje te odbaena tuba. Ukazuje se da je revizijskim reenjem uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz lana 354. stav 1. ZPP-a. Ovakav stav u zahtevu za zatitu zakonitosti nije prihvatljiv. lanom 323. Zakona o parninom postupku propisana je obaveza suda da u toku celog postupka po slubenoj dunosti pazi da li se vodi parnica o predmetu o kome je ranije bilo zakljueno sudsko poravnanje i da ukoliko utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje odbaci tubu. Sud je u konkretnom sluaju u toku postupka utvrdio da je o istom potraivanju izmeu istih stranaka zakljueno poravnanje u vanparninom predmetu R. 44/91 pa je sadraj tog poravnanja i komentarisao u presudi. Kako je sudsko poravnanje po svom procesno-pravnom dejstvu izjednaeno sa pravosnanom presudom to kao i kod ocene postojanja pravosnane presude treba imati u vidu da postoji identitet stranaka, identitet zahteva i identitet injeninog osnova. U konkretnom sluaju postoji identitet stranaka jer su u poravnanju uestvovali tuilac i tueni u svojstvu predlagaa i protivnika, postoji identitet zahteva jer se radi o novanom potraivanju nastalom iz istog pravnog osnova, pozajmice 12.000 nemakih maraka i identitet injeninog osnova. Sledom navedenog prvostepeni sud je bio duan da nakon saznanja za postojanje navedenog sudskog poravnanja tubu tuioca odbaci. Kako nije ovako postupio uinio je povredu odredaba Zakona o parninom postupku iz lana 354. stav 2. taka 11. koju nije otklonio ni okruni sud, pa je revizijski sud pravilno postupio kada je reviziju tuenog usvojio i ukinuo drugostepenu i prvostepenu presudu a tubu tuioca odbacio. U postupku pred revizijskim sudom nije uinjena povreda odredaba Zakona o parninom postupku na koju se u zahtevu ukazuje pa je zahtev za zatitu zakonitosti na osnovu lana 393. u vezi lana 415. ZPP-a odbijen.

3.7.5 PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA Drugostepeni sud moe sam ukinuti ili preinaiti svoje ranije reenje, ako se

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

108

time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Iz obrazloenja: Odredbom lana 21. stav 1. Zakona o vanparninom postupku predvieno je da prvostepeni sud moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vrea pravo drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Poto su alioci lica koja su prvostepenim reenjem oglaena za naslednika zaostavtine ostavioca po osnovu zakona i sporazuma o deobi imovine, to se donetim reenjem nee vreati njihova prava zasnovana na tom reenju, pa je samim tim imalo mesta primeni odredbe lana 21. Zakona o vanparninom postupku.

3.7.6 PREKID VANPARNINOG POSTUPKA Ukoliko su meu strankama u vanparninom postupku sporne injenice vane za reenje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu radi reenja spornog prava odnosno pravnog odnosa. Iz obrazloenja: Kako se iz spisa vidi predlaga je podneo predlog za fiziku deobu nepokretnosti upisane u ZKUL 577 na KP KO Krnjaa - stambena zgrada i zemljite u povrini od 36 ari na tri jednaka dela. Prema stanju u zemljinim knjigama, stambena zgrada sastoji se od tri prostorije ukupne povrine 32 m2. Protivnik predlagaa drugog reda A. M. Kupila je od zemljino knjinog vlasnika . LJ. jednu treinu idealnog dela stambene zgrade i trai da joj se taj deo izdvoji, to predlaga osporava. Prema tome, meu strankama postoji spor o veliini udela i opsega zajednike stvari, pa je pravilno postupio prvostepeni sud kada je doneo pobijano reenje. S obzirom na navedeno, neosnovano predlaga trai da se izvri deoba samo prema zemljino knjinom stanju koje je meu strankama sporno. Protivnik predlagaa A. M. trai vie nego to joj prema stanju u zemljinoj knjizi pripada, pa je pravilno prvostepeni sud postupio kada je protivnika predlagaa A. M. uputio na parnicu smatrajui da je njeno pravo manje verovatno.

3.7.7 KADA SUD POSTUPA I ODLUUJE U VANPARNINOM A KADA U 3.7.8 PARNINOM POSTUPKU O linim, porodinim imovinskim i drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova, koje nisu predviene odredbama lana 1. Zakona o vanparninom postupku, odluuje se u PARNINOM POSTUPKU. Iz obrazloenja:

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

109

"Odredbom lana 50. stav 3. Pravilnika o davanju na korenje stanova iz stambenog fonda Jugoslovenske narodne armije propisano je da, ukoliko nosilac stanarskog prava odbija da se preseli u ponueni stan, o tome odluuje sud u vanparninom postupku. Meutim, prema odredbi lana 1. Zakona o vanparninom postupku, ovim zakonom se odreuju pravila po kojima redovni sudovi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravnim stvarima koje se po ovom ili drugom zakonu reavaju u vanparninom postupku. Odredbe ovog zakona primenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova za koje zakonom nije izriito odreeno da se reavaju u vanparninom postupku, ako se ne odnose na zatitu povreenog ili ugroenog prava, niti se zbog uesnika u postupku mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku. Poto ni Zakon o vanparninom postupku, ni drugim zakonom izriito nije propisano da o zahtevu za preseljenje odluuje vanparnini sud i poto se u ovom sluaju mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku, prvostepeni sud je pravilno naao da vrsta postupka pred redovnim sudom u ovom sluaju nije mogla biti propisana pravilnikom saveznog sekretara za narodnu odbranu i da postupak u ovoj pravnoj stvari treba sprovesti po pravilima parninog postupka. Meutim, niestepeni sudovi su pogreno nali da predlog predlagaa u ovom sluaju treba odbaciti kao nedozvoljen. Ovo zbog toga, to je odredbom lana 16. Zakona o vanparninom postupku propisano da e sud obustaviti vanparnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka."

3.7.9 PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA Pravosnanost reenja u vanparninom postupku ne spreava da se o tom zahtevu odluuje u parnici, pod odreenim zakonskim uslovima.

Iz obrazloenja: "Pravilno je prvostepeni sud doneo pobijanu odluku u smislu lana 151. stav 1. Zakona o vanparninom postupku SRS (ZVP), a ovo iz razloga da je protivnik po ovoj pravnoj stvari istakla da je vlasnik na idealnoj 1/2 predmetne zaostavtine, i to po osnovu sticanja u branoj zajednici sa ostaviocem, pa je tako izmeu stranaka dolo do spora u odnosu na pravo svojine na predmetnoj imovini, a takoe i u odnosu na udeo u istoj. U albi se, u stvari, istie da je sve prednje ve raspravljeno pravosnanim reenjem nadlenog ostavinskog suda. Meutim, po lanu 26. ZVP pravosnano reenje u vanparninom postupku ne spreava da se po istom zahtevu odluuje u parnici, a naroito ako se radi o pravu svojine ili drugom pravnom osnovu koji je nezavisan od prava na naslee. Zbog toga, u smislu lana 150 ZVP obavezno e se prekinuti postupak po fizikoj deobi, iako se zahtev zasniva na pravosnanom reenju ostavinskog suda, ukoliko neko od uesnika istakne da ima pravo

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

110

svojine na istoj stvari, ali po drugom pravnom osnovu, jer to znai da je sporno pitanje predmet deobe ili eventualno udela u toj imovini, a takoe se u tom sluaju predlaga obavezno upuuje na parnicu."

3.7.10 PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE Prvostepeni sud kao vanparnini povodom albe, moe sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom. Prvostepeni sud je doneo reenje po ovoj pravnoj stvari o raspravljanju zaostavtine ostavioca i oglasio za zakonske naslednike odreene uesnike, a potom povodom albe jednog uesnika doneo je novo reenje kojim je odredio prekid postupka po ovoj pravnoj stvari i uputio odreenog uesnika na parnicu protiv drugog uesnika radi utvrivanja odreenih injenica. Iz obrazloenja: "U smislu lana 21. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. glasnik SRS" broj 25/82) prvostepeni sud kao vanparnini moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju, s tim to e u suprotnom albu zajedno sa spisima dostaviti drugostepenom sudu na reavanje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom."

3.7.11 DOZVOLJENOST REVIZIJE Revizija protiv reenja o prekidu postupka nije dozvoljena. Iz obrazloenja: "Prvostepenim reenjem odbijen je prekid postupka do okonanja spora u predmetu broj P 7405/88, te je odreeno da e se postupak nakon toga nastaviti. Drugostepenim reenjem alba predlagaa je odbijena i navedeno prvostepeno reenje potvreno. Predlagateljica je izjavila reviziju protiv navedenog drugostepenog reenja. Prema odredbi lana 28. stav 1. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. List SAPV", br. 27/88"), revizija u vanparninom postupku nije dozvoljena, ukoliko ovim ili drugim zakonom nije odreeno drugaije. Prema odredbi stava 2. istog lana, u vanparninom postupku u kome se odluuje, izmeu ostalog, i o vanparninim stvarima koje se odnose na stanarsko pravo, protiv pravosnanog reenja drugostepenog suda moe se izjaviti revizija, ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. Prema odredbi lana 31. navedenog Zakona o vanparninom postupku, u vanparninom postupku shodno se primenjuju odredbe o parninom postupku ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv reenja

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

111

drugostepenog suda kojim je postupak pravosnano zavren (lan 400. stav 1. ZPP). Kako se, u konkretnom sluaju, radi o prvostepenom reenju kojim je postupak prekinut, to znai da drugostepenim reenjem, protiv kojeg je izjavljena revizija, postupak nije pravosnano zavren. Stoga je revizija kao nedozvoljena odbaena."

3.7.12 IZJAVLJIVANJE REVIZIJE U vanparninom postupku nije doputena revizija protiv drugo-stepenog rjeenja, osim u sluaju kada je to zakonom izriito propisano. Iz obrazloenja: Zakon o redovnim sudovima ("Slubeni list SRBiH", broj 19/86) propisuje da e se u vanparninim stvarima u pogledu nadlenosti suda za rjeavanje zahtjeva za zatitu zakonitosti koji podie javni tuilac, uslova za podizanje zahtjeva i drugih pitanja postupka shodno primjenjivati odredbe Zakona o parninom postupku (lan 111 stav 4.). Meutim, taj zakon ne predvia mogunost izjavljivanja revizije u vanparninom postupku. Prema sadanjem Zakonu o vanparninom postupku u principu nije predviena revizija u tom postupku, osim revizije u postupku o stambenim stvarima i o naknadama za eksproprisane nekretnine (lan 26. Zakona o vanparninom postupku). lanovi 26. i 231. Zakona o vanparninom postupku

3.7.13 DOPUTENOST REVIZIJE U vanparninom postupku je doputena revizija samo kada je to zakonom izriito propisano Iz obrazloenja: U naelu u vanparninom postupku nije doputena revizija. Na ovo upuuje i odredba iz lana 111. stav 4. Zakona o redovnim sudovima, koji pored zahtjeva za zatitu zakonitosti ne predvia reviziju kao vanredno pravno sredstvo protiv pravomone odluke drugostepenog suda. Zakon o vanparninom postupku, koji se u ovom sluaju ne moe primijeniti, jer je prvostepeno rjeenje donijeto prije stupanja na snagu ovog zakona, (lan 231.) propisuje da se u vanparninom postupku moe izjaviti revizija samo u stambenim stvarima i u postupku odreivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti (lan 26.) Time, razumije se, nije iskljuena mogunost da se posebnim zakonom za odreeni vanparnini postupak predvidi revizija kao vanredno pravno sredstvo protiv pravomonih drugostepenih odluka.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

112

3.7.14 PRETHODNO PITANJE U VANPARNINOM POSTUPKU Vanparnini sud moe reiti prethodno pitanje samo ako meu strankama nema injenica koje su sporne. "Vanparnini postupak je sudski postupak u kome se, po pravilu, odluuje na bazi nespornih injenica. Izuzeci se odreuju izriitim propisom. Takav propis je doputao da se u vanparninom postupku donese reenje koje zamenjuje ugovor o koritenju stana. U tom postupku bilo je moguno da vanparnini sud rei i prethodno pitanje, ukoliko ono nije iziskivalo utvrivanje injenica i razjanjenje drugih injeninih pitanja od znaaja za reavanje prejudiciranog pitanja. Meutim, u ovom sluaju prethodno pitanje nije bilo isto pravno. Ono je zahtevalo da se razjasne injenice od znaaja za postojanje prava koje omoguuje sukcesiju stanarskog prava od ranijeg nosioca stanarskog prava na tuenog. Zato i nije bilo mogue da o tom prethodnom pitanju odluuje vanparnini sud. On je trebalo, u smislu lana 24. Zakona o vanparninom postupku, da prekine postupak i uesnika uputi na parnicu, jer su meu uesnicima bile sporne injenice od znaaja za reavanje prethodnog pitanja."

3.8

RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE

Opte napomene - Ustanova naslijea nastaje u momentu delacije i tim istim momentom i samo prema tome momentu ona se konano i formira. Pravila o zakonskom i testamentalnom nasljeivanju, koja se obino nazivaju materijalnim nasljednim pravom, predstavljaju, moglo bi se rei, statiku nasljednog prava, jer ona reguliu pravne odnose koji nastaju i formiraju se u jednom odreenom momentu. Meutim, ovako zasnovanu ustanovu nasljeivanja potrebno je provesti u ivot, tj. provesti itav niz radnji putem kojih e se, u svakom pojedinom sluaju, oivotvoriti ustanova nastala momentom smrti ostavioca. Skup svih tih radnji koje imaju da poslue oivotvorenju ustanove naslijea i nasljednog prava u konkretnom sluaju naziva se ostavinskim postupkom, a pravni propisi koji reguliu ostavinsku raspravu nazivaju se obino formalnim nasljednim pravom. Zbog toga se ovaj dio nasljednog prava naziva dinamikom nasljednog prava. U postupku za raspravljanje zaostavtine (ostavinskom postupku) sud utvruje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava zaostavtine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima (l. 91-145 ZVPBiH). Ostavinski postupak se pokree po slubenoj dunosti im sud sazna da je neko lice umrlo ili da je proglaeno umrlim. Za raspravljanje zaostavtine lica koje je u asu smrti imalo prebivalite u BiH, a koje je strani dravljanin, u pogledu nepokretne imovine koja se nalazi u inostranstvu i u pogledu njegove pokretne imovine, bez obzira gdje se ona nalazi, iskljuivo je nadlean sud u BiH. Ako se nepokretna imovina lica koje je u asu smrti imalo prebivalite u BiH nalazi u inostranstvu, sud u BiH bie nadlean samo ako po zakonima drave u kojoj se nalazi imovina nije nadlean inostrani organ.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

113

Za raspravljanje zaostavtine mjesno je nadlean osnovni sud na ijem je podruju ostavilac imao prebivalite u vrijeme smrti, a ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalite, nadlean je osnovni sud na ijem podruju je ostavilac imao boravite (ostavinski sud). Ako on u to vrijeme nije imao prebivalite ni boravite na teritoriji BiH, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi zaostavtina ili pretean dio zaotavtine. Privremene mjere za obezbjeenje zaostavtine moe narediti osnovni sud na ijem padruju je ostavilac umro kao i osnovni sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina. Uesnici u ostavinskom postupku ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadlenost suda. Prethodne radnje - Ovim nazivom obuhvaen je niz radnji kojima treba da se omogui i pripremi samo raspravljanje zaostavtine. One obuhvataju: sastavljanje smrtovnice, popis i procjenu imovine, preduzimanje privremenih mjera za obezbjeenje zaostavtine i postavljanje privremenog staraoca. Kad je neko lice umrlo ili proglaeno za umrlo, organ uprave nadlean za poslove voenja matinih knjiga koji vri upis smrti u matinu knjigu umrlih, duan je da u roku od 30 dana po izvrenom upisu dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu za umrlog. Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica sa kojima je umrli ivio, kao i od drugih lica koja mogu pruiti podatke koji se unose u smrtovnicu. Smrtovnica treba da sadri sljedee podatke: 1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum roenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla enska lica i njihovo djevojako prezime, 2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogunosti, as smrti. 3) prebivalite, odnosno boravite koje je umrli imao, 4) ime i prezime, datum roenja, zanimanje, prebivalite odnosno boravite branog druga umrlog i brane, vanbrane i usvojene djece, 5) ime i prezime, datum roenja i prebivalite, odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljee na osnovu zakona, kao i lica koja su pozvana na nasljee na osnovu testamenta, 6) priblina vrijednost nepokretne imovine i posebno priblina vrijednost pokretne imovine umrlog. Poeljno je u smrtovnici navesti jo i mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti, tednih knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li je umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o doivotnom izdravanju ili sporazum o ustupanju ili raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sainio usmeni testament, onda jo i ime i prezime, zanimanje i boravite svjedoka pred kojima je usmeni testament sainjen.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

114

Posebno e se u smrtovnici naznaiti da li se oekuje roenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili brani drug imaju staratelja. Ako je prije ostavioca umro njegov brani drug ili koje njegovo dijete, ili koje drugo lice koje bi moglo biti pozvano na naslijee, u smrtovnici e se naznaiti datum i mjesto njihove smrti. Ako matiar koji je duan da izvri upis smrti nije u mogunosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavie smrtovnicu samo sa onim podacima sa kojima raspolae (tzv. nepotpuna smrtovnica), navodei razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu, i ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti ostavinskom sudu na pronalaenje nasljednika i imovine umrlog. Ako je neko lice umrlo van podruja optine u kojoj je imalo prebivalite ili boravite, matiar dostavlja ostavinskom sudu samo izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke sa kojima raspolae, a koji mogu posluiti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije imao imovine. Ako su nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige umrlih dostavljeni ostavinskom sudu, onda e sud prema okolnostima upotpuniti ili sastaviti smrtovnicu ili e sastavljanje smrtovnice povjeriti matiaru. Iz razloga cjelishodnosti sud moe i sam sastaviti smrtovnicu ako je izvodom iz matine knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt nekog lica ili njegovo proglaenje umrlim. Popis i procjena imovine umrlog vri se po odluci ostavinskog suda: - kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravite, - kad su nasljednici lica koja usljed maloljetstva, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna nikako ili nisu sposobna potpuno da se sama staraju o svojim poslovima, - kada zaostavtina treba da se preda dravi, jedinici lokalne samouprave ili pravnom licu, - u drugim opravdanim sluajevima. Sud nareuje popis i procjenu kad to zahtjevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog. Ove radnje se preduzimaju i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to trai jedan od nasljednika ili legatara. Popis imovine obuhvata cjelokupnu nepokretnu i pokretnu imovinu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti. Popis obuhvata i imovinu koja je pripadala umrlom, a nalazi se kod drugog lica, sa naznaenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju je drao umrli, a za koju se tvrdi da nije njegova svojina. Prilikom popisivanja zabiljeie se takoe potraivanja i dugovi umrlog, a posebno neplaeni porezi i doprinosi drutvenoj zajednici. Nepokretne stvari popisuju se pojedinano sa naznaenjem mjesta gdje se nalaze, vrste i opisa objekta, kulture zemljita, i zemljino-knjinih podataka, ako su poznati. Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano. Istovremeno sa popisom naznaie se vrijednost pojedinih nepokretnih i pokretnih stvari koje ulaze u zaostavtinu. Popis i procjenu imovine vri nadleni optinski organ uprave. Popis i procjenu imovine moe vriti i radnik suda koga sudija odredi. Ove radnje vre se u prisustvu dva

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

115

punoljetna lica, a kada je to potrebno i uz sudjelovanje vjetaka. Zakon dozvoljava i prisustvo svakog zainteresovanog lica. Podatke o izvrenom popisu i procjeni imovine dostavie ostavinskom sudu nadleni optinski organ uprave koji je izvrio popis i procjenu. Ako se u zaostavtini pronau predmeti za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, sa njima e se poslije izvrenog popisa postupati po tim propisima. Uesnici mogu prigovoriti popisu ili procjeni. U tom sluaju sud moe, ako to smatra za potrebno, odrediti da radnik suda ponovo izvri popis ili procjenu imovine. Sud moe, ako popis imovine nije izvren, na osnovu podataka zainteresovanih lica sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavtinu. Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravLJa imovinom (zaostavtinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalau naroitu opreznost, nadleni optinski organ uprave predae u hitnim sluajevima imovinu ili njen dio na uvanje pouzdanom licu, i o tome e odmah obavijestiti sud na ijem se podruju ta imovina nalazi, koji moe ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti. Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave treba u takvom sluaju predati na uvanje sudu na ijem podruju se imovina nalazi. Ovaj sud e obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za obezbjeenje zaostavtine. Ostavinski sud, kada smatra da je to potrebno, postavie privremenog staratelja zaostavtine. Prije postavljanja privremenog staratelja sud e po mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu linosti staratelja od lica koja su pozvana na naslijee. Ostavinski sud u toku cijelog postupka za raspravljanje zaostavtine moe odrediti mjere za obezbjeenje zaostavtine. Postupak sa testamentom - Organ koji sastavlja smrtovnicu duan je da provjeri da li je umrli ostavio pismeni testament, odnosno da li postoji isprava o usmenom testamentu. Testament koji je umrli ostavio dostavlja se sudu zajedno sa smrtovnicom. Proglaenje testamenta ima za svrhu: 1) nesumnjivo utvrenje da testament postoji, bez obzira da li je punovaan i da li ima vie testamenata, 2) testament proglaenjem dobija publicitet, te zainteresovana lica mogu da se upoznaju sa njegovom sadrinom. Proglaenje vri ostavinski ili drugi osnovni sud kod koga se testament nae ili kome bude podnesen. Proglaenje se sastoji u tome to Sud otvara testament (bez povrede peata), ita ga u prisustvu dva punoljetna svjedoka koja mogu biti i lica koja su pozvana na naslijee i sastavlja o tome zapisnik. Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga zainteresovana lica. Oni mogu traiti prepis testamenta. Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da sadri sljedee podatke:

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

116

1) koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje su naeni, 2) ko je testament predao sudu ili sastavljau smrtovnice, 3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je peatom bio zapeaen, 4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta. Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeeno da je peat povrijeen ili da je u testamentu neto brisano, precrtano i ispravljeno ili ako se to drugo nae sumnjivo mora se i to u zapisniku navesti. Zapisnik potpisuje sudija, zapisniar i svjedoci. Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju sa naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronaenih testamenata. Odredbe koje vae za proglaenje pismenog testamenta primjenjuju se i na ispravu o usmenom testamentu, koju su svjedoci svojeruno potpisali. Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojim je usmeni testament izjavljen sasluae se pojedinano o sadrini testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovanost, pa e se zapisnik o sasluanju ovih svjedoka takoe proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. Sud, na prijedlog uesnika ili kad sam to smatra za potrebno, odredie roite da bi svjedoke sasluao pod zakletvom. Sud e na to roite pozvati predlagae, a ostala zainteresovana lica samo ako se time ne bi odugovlaio postupak. Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od ostavioeve volje, a meu zainteresovanim licima nema spora o postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o sadrini testamenta, ostavinski sud e o tome sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. Ako bi zaostavtina, kad ne bi bilo testamenta, postala dravna svojina, sporazum zainteresovanih lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku i sadrini vai samo uz saglasnost nadlenog javnog pravobranilatva. Ako meu zainteresovanim licima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, ovaj sporazum vai samo uz saglasnost organa starateljstva. Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, dostavie se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadrae njihov prepis. Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadrini nestalog ili unitenog pismenog testamenta, uvae se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis priloie se spisima. Postupak ostavinskog suda po prijemu smrtovnice - Sud e po prijemu smrtovnice ispitati da li je nadlean za raspravljanje zaostavtine, pa ako ustanovi da nije nadlean dostavie spise predmeta nadlenom sudu. Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, rjeenjem e se proglasiti nenadlenim.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

117

Ako je ostavilac postavio izvrioca testamenta, sud e to izvriocu testamenta saoptiti i pozvati ga da se u odreenom roku izjasni da li se prima te dunosti. Izvrilac testamenta je lice (fiziko ili pravno) koje se stara o potpunom i tanom izvrenju na redbe posljednje volje ostavioca. To se lice pojavljuje kao pomonik suda pri sprovoenju ostavinske rasprave, starajui se o samoj zaostavtini i o ostvarenju naredbe posljednje volje ostavioca. Ostavilac moe odrediti jednog ili vie izvrilaca testamenta, s tim da ako ih je vie oni svi zajedno vre povjerenu im dunost sem ako sam ostavilac ne bi svakome od njih odredio krug poslova koje e samostalno obavljati. Izvrilac testamenta moe biti svako poslovno sposobno lice. Ako se prihvati te dunosti, ono moe u svako doba, sem u nevrijeme, otkazati da bude izvrilac testamenta. Izvrilac testamenta ima pravo na naknadu opravdanih i potrebnih trokova koje je imao oko obavljanja svoje funkcije kao i nagradu za svoj trud. Ova nagrada mu se isplauje na teret raspoloivog dijela zaostavtine, a njenu visinu odreuje sud uzimajui u obzir kako obim poslova koje je izvrilac testamenta obavio tako i racionalnost i uspjeh koji je pokazao. Izvrilac testamenta odgovara po optim propisima graanskog prava, za tetu koju bi priinio nasljednicima svojim nesavjesnim i neurednim radom. Sud moe po prijedlogu zainteresovanih lica (npr. stranaka, organa starateljstva) ili po slubenoj dunosti opozvati izvrioca testamenta, tj. razrijeiti ga od njegove dunosti ako njegov rad nije u skladu sa voljom ostavioca ili sa zakonom. U tom sluaju ostavinski sud ne moe postaviti drugo lice za izvrioca testamenta, ali moe postaviti staraoca zaostavtine kao i u svakom drugom sluaju, ako za to postoji potreba. U sluaju da se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljee, ostavinski sud e o tome obavijestiti organ starateljstva. Ako ovaj organ drukije ne odredi, o pravima jo neroenog djeteta starae se jedan od njegovih roditelja. Kad se po zakonu moe traiti izdvajanje zaostavtine od imovine naslednika, sud e na prijedlog ovlaenih lica narediti to izdvajanje primjenjujui pritom shodno odredbe Zakona o vanparninom postupku BiH o privremenim mjerama za obezbjeenje zaostavtine. Izdvajanje (separatio bonorum) mogu traiti povjerioci (svi ili samo neki od njih) ostavioca, kako hirograferni tako i hipotekarni. Ako doe do ovog izdvajanja, nastupaju dvije pravne posljedice: 1) nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima zaostavtine, niti se njegovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, sve dok se ne naplate povjerioci koji su traili izdvajanje, 2) povjerioci ostavioca koji su traili izdvajanje mogu naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava zaostavtine. Ostavinski sud e u dva sluaja odluiti da se ne raspravlja zaostavtina: 1) ako umrlo lice nije ostavilo imovine, jer ne postoji osnovna pretpostavka za postojanje ustanove naslijeivanja. Po pravilu sud do ovih podataka dolazi iz smrtovnice; 2) ako je umrlo lice iza sebe ostavilo samo pokretnu imovinu, a ni jedno od lica pozvanih na naslijee ne trai da se sprovede rasprava. Obustava ostavinskog postupka iz ovog razloga zasniva se na pretpostavci da e se ova lica sporazumjeti o nainu raspodjele te imovine, jer e to najee biti imovina manje vrijednosti. Meutim, to ne mora uvijek biti tako, jer moe kasnije doi do nesaglasnosti oko veliine udjela svakog

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

118

od ovih lica u toj zaostavtini. U tom sluaju svako od ovih lica moe naknadno traiti priznanje i ostvarivanje svojih nasljednih prava putem parninog postupka. Ovo zbog toga to sudska odluka o obustavi ostavinskog postupka ne dira u sama nasljedna prava ve ima samo procesualni karakter. Kad sud odlui da se ne raspravlja zaostavtina, obavijestie o tome organ starateljstva ako meu nasljednicima ima lica koja nisu sposobna da se staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje. Raspravljanje zaostavtine - Ovim nazivom obuhvaene su radnje suda i uesnika, koje imaju za cilj da stvore podlogu za rjeenje o naslijeivanju. Za te radnje sud odreuje roite i obavetava zainteresovana lica o pokretanju postupka i o postojanju testamenta, ako postoji i poziva ih da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznae svjedoke usmenog testamenta. U pozivu za roite sud e takoe upozoriti zainteresovana lica da mogu do zavretka postupka dati sudu izjavu da li se primaju naslijea, ili se naslijea odriu, a ako na roite ne dou ili ne daju izjavu, da e sud o njihovom pravu odluiti prema podacima kojima raspolae. Zainteresovani moraju biti posebno upozoreni na to da izjava o potpunom ili djeliminom odricanju od naslijea, data pod uslovom, ne proizvodi dejstvo. Ako je umrli ostavio testament, sud e o pokretanju postupka obavijestiti i na roite pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati pravo na naslijee. Takoe, ako je umrli postavio izvrioca testamenta sud i njega obavjetava o pokretanju postupka. Ako se ne zna da li umrli ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau pravo na naslijee da se prijave sudu u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske". Oglas e se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Sud e ovako postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga to je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomonika ili zbog toga to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti prema odredbama Zakona o parninom postupku. Po isteku navedenog roka od jedne godine sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka sa kojima sud raspolae. Sud e u postupku za raspravljanje zaostavtine raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, a naroito o pravu na nasljee, o veliini nasljednog dijela i o pravu na legat. O ovim pravima sud po pravilu odluuje nakon to od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave. O pravima lica koja nisu dola na roite, a uredno su pozvana, sud e raspraviti prema podacima sa kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donoenja rjeenja. Prilikom raspravljanja zaostavtine zainteresovana lica mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica, i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica. Ako sud posumnja da je lice koje po zakonu polae pravo na nasljee jedini ili najblii srodnik umrlog, moe sasluati i lica za koja smatra da bi magla imati jednako ili jae pravo na nasljee, a moe ta lica pazvati i oglasom onako kao to poziva nepoznate nasljednike.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

119

Izjavu o primanju ili odricanju od naslijea mora potpisati nasljednik ili njegov zastupnik. Potpis na izjavi, ako je pismeno podnesena, kao i potpis na punomoi moraju biti ovjereni. U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nuni dio. Prilikom davanja izjave o odricanju, sud je obavezan nasljednika upozoriti da se moe odrei od naslijea samo u svoje ime ili u ime svojih potomaka. Izjavu o odricanju od naslijea nasljednik moe dati pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim nadlenim sudom. Ovu izjavu sa istim pravnim dejstvom nasljednik moe dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom BiH u inostranstvu koji vri konzularne poslove. Spor o pravu na naslee - Ostavinski sud e uputiti uesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave, ako su meu uesnicima sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. Prilikom upuivanja uesnika na ove postupke ostavinski sud uzima u obzir sve to su uesnici iznijeli u toku ostavinskog postupka, a vodei pri tome rauna kako o dokazima koje su uesnici podnijeli tako i o dokazima koje je sam sud pribavio. U ovom pogledu ostavinski sud zadrava aktivnu ulogu, otklanjajui time zloupotrebe koje bi se mogle initi na tetu savjesnih lica. Ako se uesnici ne slau u pogledu primjene prava, odnosno pravne kvalifikacije injenica, onda e sam ostavinski sud raspraviti i donijeti odluku o pravnim pitanjima (npr. postoji sudska odluka da je jedno lice izvrilo ubistvo ostavioca, ali jedna stranka spori da je to lice nedostojno da bude nasljednik; na naslijee polau pravo dva brata ostavioca i njegov brani drug, pa braa tvrde da branom drugu pripada samo pravo uivanja a ne pravo naslijea u svojinu). Ostavinski sud e uputiti uesnike na parnicu ili postupak pred organom uprave, naroito ako su sporne: 1) injenice od kojih zavisi pravo na naslijee, a naroito punovanost ili sadrina testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu nasleuje. Naveemo nekoliko primjera za ove sluajeve: - pitanje da li je jedno lice brani ili vanbrani srodnik, - da li je brana zajednica ivota sa ostaviocem bila trajno prestala krivicom branog druga koji polae pravo na naslijee ili u sporazumu sa ostaviocem, - da li je imovina branog druga vea od dijela koji bi mu pripao pri podjeli zaostavtine na jednake dijelove, - da li je nitav ugovor o usvojenju, - da li roditelji, odnosno brani drug ostavioca, nemaju nunih sredstava za ivot, - da li je ostavilac bio sposoban za rasuivanje u momentu pravljenja testamenta, odnosno preduzimanja bilo koje radnje u vezi testamenta kao pravnog akta, - da li je bilo kakvih radnji koje bi se mogle pojavljivati kao upotreba prijetnje, prinude, prevare ili zablude pri pravljenju testamenta, - da li je testament falsifikovan u cjelini ili samo potpis zavjetaoca,

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

120

- da li lice koje je pisalo ostaviocu testament nije tano unijelo u testament ono to mu je on kazao. U ovu grupu injenica spadaju pitanja od kojih zavisi bilo punovanost nekog osnova pozivanja na naslijee bilo veliina dijela koji treba odrediti po osnovu pozivanja na naslijee koji je punovaan i primjenljiv u konkretnom sluaju; 2) injenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog druga i potomaka ostavioevih, koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvu, da im se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva, koji slue za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Ovdje, na primjer, spada spor o pitanjima: - da li su brani drug i potomci ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvu, - da li su izvjesni sporni predmeti zaista sluili zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba, - kolika je vrijednost pojedinih predmeta domainstva koji su sluili za zadovoljavanje svakodnevnih potreba, i sl. 3) injenice od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, a naroito uraunavanje u nasljedni dio. Kao primjer moemo navesti pitanje o tome: - koliko iznosi imovina preivjelog branog druga koji konkurie na naslijee zajedno sa djecom iz ranijeg braka ostavioevog, - da li je nasljednik odista primio poklon od ostavioca, 4) injenice od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih nasljednika ili osnovanost razloga za nedostojnost. Tako, na primjer, sporno moe biti pitanje: - da li je nasljednik propustio da ispuni inidbu koja predstavLJa njegovu obavezu da ostavioca izdrava, - da li je jedan nasljednik uinio radnju kojom se, po miljenju drugih, ogrijeio o svoju moralnu obavezu prema ostaviocu, 5) injenice o tome da li se neko lice odreklo nasljea. Na primjer: - jedan nasljednik osporava da je sa ostaviocem zakljuio sporazum o odricanju od nasljea, - nasljednik istie da je izjavu o odricanju u toku ostavinskog postupka dao pod prijetnjom, - do upuivanja na spor moe doi i u pogledu injenica koje predstavljaju prijem nasljea ukoliko je nasljednik preduzimao radnje koje ga liavaju prava na odricanje od naslijea. Spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavtine - Ako meu uesnicima postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavtine, sud e takoe uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave, ali nee prekidati raspravljanje zaostavtine. Ovde se radi o pojedinanom pravu legatara (singularni sukcesor) u sporu izmeu uesnika o postojanju i nepostojanju tog prava, pa nije

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

121

cjelishodno da se ostavinski postupak prekida, ve e se postupak sprovesti paralelno sa voenjem parnice, odnosno postupkom pred upravnim organom. Pretpostavka je da legatar u svom pravu, voenjem ostavinskog postupka po pravilu nee biti oteen, tj. doveden u stanje da mu to pravo bude izigrano. Spor o sastavu zaostavtine i spor izmeu nasljednika povodom zahtjeva potomaka da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu Ako se nasljednici spore bilo o injenicama bilo o primjeni prava, sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave u sljedeim sluajevima: 1) ako izmeu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu, 2) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika ostavioca koji su sa njim ivjeli u zajednici da im se iz zaostavtine izdvoji o koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine. Dalji postupak - Sud e uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim uputiti na parnicu ili na postupak pred organom uprave. Ako sud prekine postupak, odredie rok u kome treba pokrenuti navedene postupke. Ako uesnik u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajae dok parnica pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave, ne bude pravosnano zavren. U sluaju da uesnik ne postupi po rjeenju suda, nastavie se raspravljanje zaostavtine, i ako uesnik do zavretka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenuo parnicu pred sudom, odnosno postupak pred organom uprave, dovrie se raspravljanje zaostavtine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu odnosno postupak pred organom uprave. Pravosnanost odluke ostavinskog suda ne spreava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica. Rjeenje o naslijeivanju i legatu - Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na naslijee proglasie ta lica za nasljednike rjeenjem o naslijeivanju. Rjeenje o naslijeivanju sadri: 1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum roenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla udata enska lica i njihovo djevojako prezime, 2) oznaenje nepokretnosti sa podacima iz zemljinih knjiga, kao i oznaenje pokretnih stvari sa pozivom na popis, 3) ime i prezime, zanimanje i prebivalite nasljednika, odnos nasljednika prema ostaviocu, da li naslijeuje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, ako ima vie nasljednika i dio u kome uestvuje u naslijeu, 4) da li je i koliko pravo nasljednika odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, ili je ogranieno pravo plodouivanja i u iju korist, 5) ime i prezime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat,

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

122

plodouivanje, ili koje drugo pravo iz zaostavtine sa tanim naznaenjem tog prava, 6) odredbe o poljoprivrednom zemljitu koje prelazi propisani maksimum pojedinog nasljednika odnosno legatara. Ako u postupku za raspravljanje zaostavtine svi nasljednici sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e ovaj sporazum unijeti u rjeenje u naslijeivanju. Pravosnano rjeenje o naslijeivanju ima svoje subjektivne i objektivne granice. Subjektivne znae da rjeenje vezuje samo ona lica koja su uestvovala u ostavinskom postupku, odnosno kojima je pruena mogunost da u tom postupku uestvuju. Zbog toga ova lica ne mogu u nekom drugom postupku osporavati jedan drugom tanost utvrenja o nasljednim pravima, koje je sadrano u pravosnanoj odluci. Meutim, od ovog pravila postoji odstupanje, tj. rjeenjem o naslijeivanju nije vezan onaj uesnik koji nije pokrenuo parnicu na koju je u toku ostavinskog postupka bio upuen. U objektivnom smislu, rjeenje o naslijeivanju obuhvata samo one injenice koje su bile poznate u vrijeme voenja ostavinskog postupka. Ako poslije pravosnanog rjeenja o naslijeivanju doe do parnice, presudom se ne odluuje o tome da se to rjeenje mijenja. Rjeenje o naslijeivanju dostavlja se svim nasljednicima i legatarima, kao i licima koja su u toku postupka istakla zahtjev za naslijee. Pravosnano rjeenje dostavlja se i dravnom organu nadlenom za voenje zemljino-knjine evidencije. Kad budu podneseni dokazi o izvrenju i obezbjeenju obaveza koje su nasljedniku naloene testamentom u korist lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima ili za postizanje neke optekorisne svrhe, sud e narediti da se u zemljinu knjigu ili drugu odgovarajuu evidenciju izvre potrebni upisi, kao i da se ovlaenim licima predaju pokretne stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. Ako je pravo nasljednika ili legatara odloeno zbog nedospjelosti vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, sud e po prijedlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjeenje odnosnog dijela zaostavtine po odredbama Zakona o izvrnom postupku, ukoliko testamentom nije drukije odreeno. Ako nasLljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o naslijeivanju, na zahtjev legatara donijeti posebno rjeenje o legatu. U tom sluaju shodno e se primjenjivati odredbe o dostavljanju pravosnanog rjeenja o nasljeivanju nadlenom organu uprave, o upisima u zemljinoj knjizi i drugoj odgovarajuoj evidenciji i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda. Kad sud utvrdi da nema nasljednika, ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske" ne javi se niko ko polae pravo na naslijee, sud e donijeti rjeenje da se zaostavtina preda nadlenoj optini. Nasljedno-pravni zahtjevi poslije pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju Rjeenje o naslijeivanju ostavinskog suda obuhvata raspored imovine za koju se u toku ostavinskog postupka znalo i utvrdilo da pripada zaostavtini. Meutim, poslije

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

123

pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju moe se pronai imovina za koju se u vrijeme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini. Tako, na primjer, ostavilac je imao kuu u mjestu van svoga prebivalita i ona nije uzeta u popis; ostavilac je imao ulog na tednji pa se za njega sazna tek docnije; ostavilac je imao potraivanje prema nekom licu koje ponudi isplatu svoga duga tek poslije zavretka ostavinske rasprave. U takvom sluaju treba razlikovati dvije osnovne situacije sve s obzirom na to da li je povodom smrti ostavioca voena ostavinska rasprava koja je zavrena rjeenjem o naslijeivanju ili je ostavinski postupak bio obustavljen zato to umrli nije ostavio imovine odnosno to je u zaostavtini bilo samo pokretnih stvari, a nijedno od lica pozvanih na naslijee nije trailo da se vodi ostavinski postupak: 1) ako je voena ostavinska rasprava, tj. ako se po pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju pronae imovina za koju se u vreme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu, ve e ovu imovinu novim rjeenjem raspodeliti na osnovu ranije donesenog rjeenja o naslijeivanju (dopunsko rjeenje). 2) ako ranije nije raspravljana zaostavtina, povodom naknadno pronaene imovine mogu nastati tri situacije: a) ako se naknadno pronaena imovina bude sastojala iz nepokretnosti, sud e pristupiti sprovoenju ostavinskog postupka po slubenoj dunosti bez obzira na dranje zainteresovanih lica; b) ako se naknadno pronaena imovina sastoji samo od pokretne imovine, sud e pristupiti sprovoenju ostavinskog postupka samo na zahtjev zainteresovanih lica. U sluaju da ova lica tek sada budu zahtijevala raspravljanje zaostavtine koja se sastoji samo iz pokretne imovine, ta rasprava e se odnositi na svu zaostavtinu, na sva pokretna dobra (i na ranije poznata i ona naknadno pronaena), ako pravovaljanim sporazumom izmeu zainteresovanih lica ranije poznata imovina nije ve bila podijeljena. v) u sluaju da su se u redovnom ostavinskom postupku nasljednici odrekli naslijea, a naknadno se pronae imovina ostavioca za koju se nije znalo u toku ostavinskog postupka, sud e pozvati te nasljednike koji su se odrekli od naslijea da se sada ponovo u odreenom roku izjasne da li ostaju kod odricanja ili trae da im se prizna pravo na naslijee na naknadno pronaenoj imovini. Ako se takvi nasljednici izjasne da ele da se prime naslijea te naknadno pronaene imovine ostavioca, sud e donijeti dopunsko rjeenje o naslijeivanju u dopunskom ostavinskom postupku za dopunski (naknadno pronaeni) dio imovine ostavioca. Rjeenje kojim je raspodijeljena naknadno pronaena imovina, sud e dostaviti i nasljednicima koji su se odrekli naslijea. Ako se posle pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju pronae testament, sud e ga proglasiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadrae njegov prepis. Ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e obavijestiti zainteresovana lica o proglaenju testamenta i upozorie ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvarivati u parninom postupku. Na ovaj nain prua se mogunost zainteresovanim licima da trae izmjenu rjeenja ostavinskog suda s obzirom da se mijenja osnov pozivanja na naslijee na osnovu koga je ostavinski sud donio rjeenje. Zainteresovana lica trae od parninog suda da utvrdi da su momentom smrti ostavioca postali nasljednici i druga lica od onih kojima je ostavinski sud priznao to svojstvo rjeenjem o naslijeivanju. Presuda

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

124

parninog suda moe predstavljati promjenu cijelog ili samo jednog dijela rjeenja ostavinskog suda. Ako po pravosnanosti rjeenja o naslijeivanju ili rjeenja o legatu neko lice koje nije uestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavtine polae pravo na zaostavtinu kao nasljednik, ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e to lice uputiti da moe svoje pravo ostvariti u parninom postupku. Odredbe o ponavljanju parninog postupka ne primjenjuju se na raspravljanje zaostavtine. Tako, kad je raspravljanje zaostavtine zavreno pravosnanim rjeenjem o nasleivanju ili rjeenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se ponoviti postupak za raspravljanje zaostavtine, ve e uesnici svoja prava moi ostvarivati u parninom postupku. Postupak kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ U sluaju da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem je podruju ostavilac umro izdae po prijemu smrtovnice oglas kojim e pozvati sva lica u zemlji koja imaju zahtjeve prema zaostavtini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od 6 mjeseci i koji tee od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srpske", prijave svoje zahtjeve, jer e se u protivnom sluaju pokretna imovina iz zaostavtine predati nadlenom organu strane drave ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine. Pored objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srpske", oglas e se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji. Ako se radi o maloj vrijednosti zaostavtine, onda sud nee izdati oglas. U tom sluaju zaostavtina se ne smije predati prije nego to proteknu 3 mjeseca od dana smrti stranog dravljanina. Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud e zadrati zaostavtinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrie tog zahtjeva sve dok organ strane drave ne donese pravosnanu odluku o tom zahtjevu. U pogledu prijavljenog zahtjeva sud e izvriti ovu odluku iz zadrane zaostavtine ili iz njenog dijela, a ostatak e predati organu strane drave. Ako neki poverilac prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati zaostavtinu ili njen dio koji je potreban za pokrie tog potraivanja sve dok to potraivanje ne bude podmireno ili obezbjeeno. Ako je za raspravljanje zaostavtine stranog dravljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadlean inostrani organ, sud e ako svi nasljednici koji se nalaze u zemlji predloe da raspravu sprovede domai sud, pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od 6 mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadlenosti sudu u Republici Srpskoj jer e u protivnom ostavinski postupak sprovesti domai sud. Poznati nasljednici kojima se ne zna boravite pozivaju se oglasom koji se objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srpske" i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Primjerak oglasa dostavlja se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

125

3.9

SUDSKA PRAKSA:

3.9.1 DOSTAVLJANJE REENJA O NASLEIVANJU Nisu ispunjeni uslovi za donoenje odluke u drugostepenom postupku, ako je reenje o nasleivanju dostavljeno samo oglaenim zakonskim naslednicima, a ne i svim ostalim naslednicima koji su uestvovali u postupku. Iz obrazloenja: Prilikom prethodnog razmatranja spisa, Okruni sud je naao da nisu ispunjeni uslovi za donoenje odluke u drugostepenom postupku, a iz razloga to je reenje o nasleivanju dostavljeno samo oglaenim zakonskim naslednicima, a ne i svim ostalim naslednicima koji su uestvovali u postupku, a shodno odredbi lana 123. stav 1. Zakona o vanparninom postupku. Kako prvostepeni sud nije postupio u smislu navedene zakonske odredbe, to Okruni sud vraa spise optinskom sudu, da reenje o nasleivanju dostavi zakonskim naslednicima, da bi nakon toga spise ponovo dostavio ovom sudu na odluivanje. 3.9.2 REVIZIJA IZJAVLJENA OD NEOVLAENIH LICA Lica koja nisu uestvovala u prvostepenom postupku niti su isticala takav zahtev pre donoenja prvostepenog reenja izgubili su pravi interes u pogledu ostavine i postali neovlaena lica za izjavljivanje bilo kakvog pravnog leka, s obzirom da su u odnosu na ostavioca i zakonske naslednike trea lica i posle donoenja prvostepenog reenja vie ne mogu uestvovati u ostavinskom postupku, ve samo mogu pokrenuti parnicu protiv zakonskih naslednika. Iz obrazloenja: Prema odredbi lana 123. stav 1. Zakona o vanparninom postupku (ZVP) reenje o nasleivanju sud e dostaviti svim naslednicima i legatorima, kao i drugim licima koja su u toku postupka istakla zahtev iz zaostavtine. To znai da su M. I. i D. I. kao uesnici mogli istai svoj zahtev samo pre donoenja prvostepenog reenja, da bi prvostepeni sud shodno navedenoj zakonskoj odredbi bio obavezan dostaviti prepis svog reenja. U tom sluaju oni bi u smislu lana 3. stav. ZVP stekli status uesnika vanparninog postupka. Po ovoj zakonskoj odredbi uesnik u vanparninom postupku je pored ostalih i lice o ijem se pravnim interesima odluuje u postupku, a pravni interes M. I. i D. I. bi proizilazio iz ugovora o doivotnom izdravanju na koje se oni pozivaju i koji su zakljuili sa ostaviocem na imovini koja je bila predmet zaostavtine prvostepenog reenja. Meutim M. I. i D. I. nisu uestvovali u prvostepenom postupku niti su isticali takav zahtev pre donoenja prvostepenog reenja ime su izgubili pravni interes i postali neovlaena lica za izjavljivanje bilo kakvog pravnog leka, s obzirom da su u odnosu na ostavioca i zakonske naslednice trea lica i posle donoenja prvostepenog reenja vie ne

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

126

mogu uestvovati u ostavinskom postupku, ve samo mogu pokrenuti parnicu protiv zakonskih nasledinka. Iz navedenih razloga Vrhovni sud je naao da je revizija izjavljena od neovlaenih lica u smislu lana 389. pa je na osnovu lana 392. ZPP, odluio kao u izreci.

3.9.3 PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA Drugostepeni sud moe sam ukinuti ili preinaiti svoje ranije reenje, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Iz obrazloenja: Odredbom lana 21. stav 1. Zakona o vanparninom postupku predvieno je da prvostepeni sud moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vrea pravo drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. Poto su alioci lica koja su prvostepenim reenjem oglaena za naslednika zaostavtine ostavioca po osnovu zakona i sporazuma o deobi imovine, to se donetim reenjem nee vreati njihova prava zasnovana na tom reenju, pa je samim tim imalo mesta primeni odredbe lana 21. Zakona o vanparninom postupku.

3.9.4 OSPORAVANJA UGOVORA O POKLONU I RASPRAVA ZAOSTAVTINE Sud e doneti reenje kojim se prekida postupak raspravljanja zaostavtine, bez obzira na navode albe da zakonski uesnici ne navode iz kojih razloga osporavaju punovanost ugovora o poklonu, jer je to predmet parninog postupka. Iz obrazloenja: Pobijenim reenjem prekinut je postupak za raspravljanje zaostavtine iza pok. D. T. iz Beograda, i nasledni uesnici upueni na parnicu. Naime, prvostepeni sud je po provedenom postupku utvrdio da zakonski naslednici osporavaju punovanost ugovora o poklonu, pa je stoga pravilno postupio i odluio kao u izreci reenja, jer su u smislu lana 119. Zakona o vanparninom postupku sporne injenice od kojih zavisi pravo na naslee. Naime, nisu mogli biti uvaeni navodi albe kojima se poziva na okolnost da zakonski naslednici ne navode iz kojih razloga osporavaju punovanost ugovora o poklonu. Ovo stoga to navodi mogu biti samo predmet raspravljanja parninog postupka.

3.9.5 PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA Pravosnanost reenja u vanparninom postupku ne spreava da se o tom zahtevu odluuje u parnici, pod odreenim zakonskim uslovima.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

127

Iz obrazloenja: "Pravilno je prvostepeni sud doneo pobijanu odluku u smislu lana 151. stav 1. Zakona o vanparninom postupku SRS (ZVP), a ovo iz razloga da je protivnik po ovoj pravnoj stvari istakla da je vlasnik na idealnoj 1/2 predmetne zaostavtine, i to po osnovu sticanja u branoj zajednici sa ostaviocem, pa je tako izmeu stranaka dolo do spora u odnosu na pravo svojine na predmetnoj imovini, a takoe i u odnosu na udeo u istoj. U albi se, u stvari, istie da je sve prednje ve raspravljeno pravosnanim reenjem nadlenog ostavinskog suda. Meutim, po lanu 26. ZVP pravosnano reenje u vanparninom postupku ne spreava da se po istom zahtevu odluuje u parnici, a naroito ako se radi o pravu svojine ili drugom pravnom osnovu koji je nezavisan od prava na naslee. Zbog toga, u smislu lana 150 ZVP obavezno e se prekinuti postupak po fizikoj deobi, iako se zahtev zasniva na pravosnanom reenju ostavinskog suda, ukoliko neko od uesnika istakne da ima pravo svojine na istoj stvari, ali po drugom pravnom osnovu, jer to znai da je sporno pitanje predmet deobe ili eventualno udela u toj imovini, a takoe se u tom sluaju predlaga obavezno upuuje na parnicu."

3.9.6 PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE Prvostepeni sud kao vanparnini povodom albe, moe sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom. Prvostepeni sud je doneo reenje po ovoj pravnoj stvari o raspravljanju zaostavtine ostavioca i oglasio za zakonske naslednike odreene uesnike, a potom povodom albe jednog uesnika doneo je novo reenje kojim je odredio prekid postupka po ovoj pravnoj stvari i uputio odreenog uesnika na parnicu protiv drugog uesnika radi utvrivanja odreenih injenica. Iz obrazloenja: "U smislu lana 21. Zakona o vanparninom postupku ("Sl. glasnik SRS" broj 25/82) prvostepeni sud kao vanparnini moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju, s tim to e u suprotnom albu zajedno sa spisima dostaviti drugostepenom sudu na reavanje, a ne moe doneti novo posebno reenje koje je kontradiktorno prethodnom."

3.9.7 OBUSTAVA OSTAVINSKOG POSTUPKA Kada se u postupku utvrdi da je ostavilac u potpunosti raspolagao svojom imovinom ugovorom o doivotnom izdravanju, onda nema zaostavtine koja se moe raspravljati u ostavinskom postupku, pa se takav postupak ima obustaviti.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

128

Nije neophodno u vezi prednjeg pozivati stranke, upoznavati ih sa takvim ugovorom i u sluaju spora, upuivati ih na parnicu, jer je to nezavisno pravo svakog naslednika da u parnici moe pobijati pravnu valjanost takvih ugovora. Iz obrazloenja: "Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da je ostavilac celokupnom svojom imovinom raspolagao za ivota predmetnim ugovorom o doivotnom izdravanju, pa je s obzirom na prednje pravilan i zakljuak prvostepenog suda da iza nje nije ostala imovina koja se moe raspravljati kao zaostavtina, te je odluka o obustavljanju postupka po ovoj pravnoj stvari pravilna i na zakonu zasnovana u smislu lana 113. stav 1. Zakona o vanparninom postupku u vezi sa lanom 117. Zakona o nasleivanju SRS. Nisu osnovani navodi albe da je u vezi prednjeg alioca kao uesnike trebalo pozvati u sud i upoznati ih sa navedenim ugovorom, a ovo iz razloga da to nije neophodno."

3.9.8 UPUIVANJE NA PARNICU - ZBOG SPORA O INJENICAMA U postupku za ostavinsku raspravu se raspravlja i utvruje koja imovina predstavlja ostavinu (St. 1. l. 218. Zakona o nasljeivanju a ako meu nasljednicima postane sporno, da li neko, dakle, odreena imovina ulazi u ostavinu, sud e u smislu odredaba l. 223. Zakona o nasljeivanju nasljednika uputiti na parnicu. Sud prvog stupnja donio je rjeenje ija izreka glasi: I Prekida se ostavinski postupak iza pok. M. V. iz G. II Oporuna i zakonska nasljednica M. V. iz G. upuuje se da u roku 15 dana po pravomonosti ovog reenja pokrene parnicu protiv M.M. i Z.V. oboje iz C. Radi utvrivanja koja imovina i u kojem omjeru spada u ostavinsku imovinu pok. ostavitelja. Prema odredbama st. 1. l. 218. Zakona o nasljeivanju u postupku za ostavinsku raspravu sud e raspraviti sva pitanja koja se odnose na ostavinu, a naroito o pravu na nasljedstvo, o veliini nasljednog dijela i o pravu na zapis. Dakle, u postupku za ostavinsku raspravu se raspravlja i utvruje koja imovina predstavlja ostavinu, a tek, ako meu nasljednicima postane sporno, da li neka, dakle odreena imovina ulazi u ostavinu, sud e u smislu l. 223. Zakona o nasljeivanju nasljednike uputiti na parnicu. Naravno, ostavinu moe predstavljati i samo jedna stvar i da meu nasljednicima postane sporno da li ta stvar ulazi u ostavinu i ta sporna injenica moe se utvrditi u parnici, no i u tom sluaju sud e uputiti nasljednika na parnicu radi utvrivanja da li neka odreena imovina ulazi u ostavinu, a ne da sud u parnici utvruje ostavinu, kako je to odluio sud prvog stupnja pobijanim rjeenjem.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

129

3.10 OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU 3.10.1 RJEENJE DA SE NEE RASPRAVLJATI ZAOSTAVTINA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-202/99 Dana 26.6.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. Rade Radia, sina , iz Banje Luke, ul. Strahinje Novia br. 12, na roitu odranom 26.6.1999. godine donio je sljedee R J E E NJ E Nee se raspravljati zaostavtina iza pok. , sina , iz Banje Luke, ul. Strahinje Novia br. 12, roenog 1.2.1938.godine, a umrlog 15.1.1999. godine, dravljanina BiH i RS. Obrazloenje Na osnovu smrtovnice Matinog ureda Banja Luka broj 02-512/99 od 1.3.1999. godine, pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Banje Luke, ul. Strahinje Novia broj 12. Na osnovu uvida u smrtovnicu i izjava nasljednika , supruge ostavioca, te , sina ostavioca, sud je utvrdio da ostavilac u asu smrti nije bio vlasnik nepokretne imovine, a da je od pokretne imovine posjedovao line stvari koje se nalaze u stanu ostavioca u ul. Strahinje Novia br. 12. Nasljednici ostavioca nisu traili da se sprovede ostavinska rasprava pa je sud temeljem l. 122. Zakona o vanparninom postupku odluio da se ne raspravlja zaostavtina iza pokojnog . Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu Banja Luka u roku od 15 dana, od dana prijema rjeenja, putem ovog suda.

3.10.2 OGLAS AKO SE NE ZNA DA LI IMA NASLJEDNIKA OGLAS Kod Osnovnog suda u Banjoj Luci pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Bistrice, optina Banja Luka. Kako se ne zna da li ima nasljednika pozivaju se lica koja

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

130

polau pravo na nasljee ostavine iza pok. da se prijave ovom sudu u roku od godinu dana, raunajui od dana objave oglasa u "Slubenom glasniku RS" Banja Luka, jer e po proteku ovog roka, ako se ne prijavi niko ko polae pravo na nasljedstvo, sud zaostavtinu predati Optini Banja Luka. OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-251/99 Dana 16.3.1998. godine Sudija:

3.10.3 OGLAS AKO JE NEPOZNATO BORAVITE NASLJEDNIKA OGLAS Kod Osnovnog suda u Banjoj Luci pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Bistrice, optina Banja Luka, te kako je nepoznato boravite njegovog nasljednika iz Bistrice, postavljen mu je staratelj iz Banje Luke, ul. Gajeva br. 10. Poziva se iz Bistrice, sada nepoznatog boravita, da se javi ovom sudu, jer e se u suprotnom po proteku roka od godinu dana, od dana objave oglasa u "Slubenom glasniku RS" Banja Luka ostavina raspraviti na temelju izjave postavljenog staratelja i podataka sa kojima raspolae sud.

OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-251/99 Dana 15.6.1999. godine Sudija:

RJEENJE O PREDAJI ZAOSTAVTINE OPTINI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-251/99 Dana 15.6.1999. godine

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

131

Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. , sina , iz Bistrice, optina Banja Luka, nakon proteka roka iz oglasa broj: 0-251/99 od 16.3.1998. godine koji je objavljen u "Slubenom glasniku RS", broj 10/98 od 15.6.1998. godine, donio je sljedee R J E E NJ E Zaostavtina iza pok. , sina , iz Bistrice, a koju ini pravo vlasnitva na nekretninama i to k.. br. 25 u naravi kua, gospodarski objekti i okunica pov. 2600 m2 upisana u Zk. ul. br. 30 k.o. Bistrica sa 1/1 dijela, k.. br. 30/2 "krevina" oranica pov. 7000 m2, k.. br. 31 "Bujadnica" panjak pov. 15000 m2 upisan u zk. ul. br. 130 k.o. Bistrica sa 1/3 dijela, predaje se Gradu Banja Luka.

Obrazloenje Kod ovog suda pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Bistrice. Kako prema raspoloivim podacima sud nije mogao utvrditi da li umrli ima nasljednika, sud je objavio oglas u "Slubenom glasniku Republike Srpske", broj 20/99 od 15.06.1998. god. i pozvao lica koja polau pravo na nasljee da to prijave sudu u roku od jedne godine raunajui od dana objave oglasa. Na objavljeni oglas niko nije prijavio svoje pravo na nasljee, pa je sud temeljem lana 137 Zakona o vanparninom postupku odluio kao u izreci rjeenja. Sudija:

3.10.4 PRIJEDLOG ZA POPIS I PROCJENU IMOVINE OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA VANPARNINI PREDMET: Predlaga: , sin , iz Beograda, ul. Jurija Gagarina br. 15 Radi: Popisa i procjene imovine

PRIJEDLOG

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

132

Dana, 5.5.1998. godine umro je u Braneevcima moj otac , sin . Matini ured u Braneevcima sainio je smrtovnicu i proslijedio sudu 15.5.1998. godine. Ja sam jedini nasljednik pok. . Meutim, moj otac pok. je u posljednjih 10 godina ivio u vanbranoj zajednici sa . Zajedno sa u kuu ostavioca doselio je i njen sin koji obrauje zemljite ostavioca i ubire plodove. Kako postoji bojazan da otui imovinu ostavioca do okonanja ostavinskog postupka, predlaem da sud izvri popis i procjenu imovine ostavioca, a ja sam spreman predujmiti trokove. U Beogradu, 16.5.1998. godine Predlaga:

3.10.5 RJEENJE O ODREIVANJU UVIAJA RADI POPISA I PROCJENE IMOVINE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-300/98 Dana 17.5.1998. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. , sina , iz Braneevaca, povodom prijedloga iz Beograda, ul. Jurija Gagarina br. 15, donio je sljedee R J E E NJ E Odreuje se popis i procjena ostavinske imovine iza pok. , sina , iz Braneevaca. Popis i procjena izvrie se na licu mjesta u Braneevcima u kui ostavioca u petak 27.5.1998. godine u 13 asova. Popis i procjenu izvrie slubenik ovog suda uz uee vjetaka poljoprivredne struke iz Banje Luke, ul. Filipa Vinjia br. 9 i vjetaka graevinske struke iz Banje Luke, ul. Jovana Duia br. 11. Nalae se predlagau da na ime trokova popisa i procjene imovine uplati predujam u iznosu od 200,00 KM u roku 3 dana, te da po uplati dostavi u spis kopiju uplatnice, jer se u suprotnom popis i procjena imovine nee izvriti. Sudija:

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

133

3.10.6 ZAPISNIK O ROITU ZA POPIS I PROCJENU OSTAVINSKE IMOVINE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-300/98 Dana 27.5.1998. godine ZAPISNIK od 27.5.1998. godine Sastavljen u ime Osnovnog suda u Banjoj Luci na licu mjesta u kui ostavioca pok u Braneevcima. OD SUDA PRISUTNI: Sudski slubenik: Poljoprivredni vjetak: Graevinski vjetak: Konstatuje se da je sudska komisija stigla na lice mjesta u selo Braneevce gdje je zatekla , sina ostavioca, i , pastorka ostavioca. Popisu i procjeni imovine prisustvuju svjedoci i iz Braneevaca. Predmet uviaja je izvrenje popisa i procjene ostavinske imovine iza pok. a iz Braneevaca. Popis imovine izvrie sudski slubenik, a procjenu imovine izvrie vjetaci, i to tako to e graevinski vjetak izvriti procjenu graevinskih objekata i namjetaja, a poljoprivredni vjetak vrijednost zemljita, poljoprivredne mehanizacije, alata i stoke, vrijednost ostale imovine odredie komisija zajedniki. Razgledaju se kua, gospodarski objekti, kao i zateene stvari na posjedu ostavioca, te se utvruje da ostavinsku imovinu ine: - porodina stambena zgrada, stara 20 godina, ija se vrijednost procjenjuje na 40.000,00 KM, - tala, stara 25 godina, ija se vrijednost procjenjuje na 15.000,00 KM, - svinjac i kokoinjac ija se vrijednost procjenjuje na 3.000,00 KM, - upa ija se vrijednost procjenjuje na 2.000,00 KM, Svi ovi objekti lee na graevinskoj parceli br. 330 k.o. Braneci, pov. 1500 m2 i vrijednost ovog zemljita uraunata je u vrijednost objekata koji lee na toj parceli. Parcela je upisana u zk. ul. br. 25 k.o. Braneci sa 1/1 dijela na imenu ostavioca pok. Laze Lazia. U ovom zk. ul. upisane su sljedee parcele:

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

134

- k.. br. 331 oranica pov. 15000 m2 ija vrijednost se procjenjuje na 15.000,00 KM, - k.. br. 332 oranica pov. 10000 m2 ija vrijednost se procjenjuje na 10.000,00 KM. Ostavinsku imovinu ini i pokretna imovina: - namjetaj, polovan, (kuhinja, sto, 4 stolice, 2 kaua, brani krevet, vitrina, 2 ormana, klub stoli, 2 fotelje) ija vrijednost se procjenjuje na 1.500,00 KM, - posteljina ija vrijednost se procjenjuje na 500,00 KM, - kuanski aparati (poret na drva "kaloreks", ve maina "gorenje" friider "obodin") ija vrijednost se procjenjuje na 9.000,00 KM, - razno posue ija vrijednost se procjenjuje na 300,00 KM, - traktor IMT 39 sa prikljunom mehanizacijom (plug, tanjirae, brnae, sijaica i kosaica) ija se vrijednost procjenjuje na 10.000,00 KM, - krava "simentalka" ija se vrijednost procjenjuje na 5.000,00 KM, - tele staro 2 mjeseca, ija se vrijednost procjenjuje na 500,00 KM, - ovce, 5 grla, ija vrijednost se procjenjuje na 1.000,00 KM, - dvije svinje, teine po 100 kg, ija se vrijednost procjenjuje na 500,00 KM, - kokoki 20 komada, ija se vrijednost procjenjuje na 600,00 KM, - razni alati i inventar ija se vrijednost procjenjuje na 800,00 KM. Ukupna vrijednost pokretne i nepokretne imovine ostavioca iznosi 97.000,00 KM. Vjetaci trae nagradu u iznosu od po 70,00 KM svaki, sud dosuuje vjetacima nagradu u iznosu od po 70,00 KM i ista e biti isplaena iz uplaenog predujma trokova. Roite zavreno. Stranke: Svjedoci: Vjetaci: Sudski slubenik:

3.10.7 ZAPISNIK O ROITU SA OSTAVINSKE RASPRAVE OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-826/99 ZAPISNIK O RASPRAVI od 2.6.1999. godine Sastavljen u ostavinskom postupku iza pok. iz Piskavice.

OD SUDA PRISUTNI:

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

135

Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani nasljednici: , supruga ostavioca, i ro. , djeca ostavioca. N A S LJ E D N I C I Nasljednici saglasno izjavie da je nasljedni red pravilno naveden u smrtovnici, pa se utvruje da su nasljednici iza pok. , zakonski nasljednici I nasljednog reda, i to: 1. , ro. , supruga ostavioca, domaica, iz Piskavice, 2. , sin ostavioca, graevinski tehniar, iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia broj 20, 3. ro. , kerka ostavioca, iz Banje Luke, ul. Savska broj 15. Nasljednici izjavljuju da iza ostavioca nije naen testament. I M O V I N A Na osnovu izjave nasljednika, te uvida u zemljino-knjine izvatke i priloenu tednu knjiicu, sud utvruje da zaostavtinu umrlog ine: - pravo vlasnitva na k.. br. 10 u naravi kua, gospodarski objekti i zemljite upisani u zk. ul. br. 59 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela, - traktor IMT 39 sa plugom, drljaama, tanjiraama i kosaicom, - tedni ulog na tednoj knjiici Banjaluke banke AD Banja Luka br. 15000- 638-2500 sa saldom na dan 02.04.1999. godine od 12.500,00 DM sa pripisanim kamatama u iznosu od 2.250,00 KM, - namjetaj, kuni aparati koji se nalaze u porodinoj kui ostavioca u Piskavici, Vrijednost ostavinske imovine procjenjuje se na iznos od 90.000,00 KM. Nakon to su propisno upozoreni na odredbe Zakona o nasljeivanju o nainu davanja nasljedne izjave, posebno o neopozivosti jednom date nasljedne izjave, nasljednici daju sljedee N A S LJ E D N E I Z J A V E Ja, ro. , supruga ostavioca, domaica, iz Piskavice prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada iza ostavioca i svoj nasljedni dio na nepokretnoj imovini, traktoru s prikljunom mehanizacijom, namjetaju i kuanskim aparatima ustupam sinu , a za sebe zadravam doivotno pravo uivanja na toj imovini. Prihvatam se nasljednog dijela na novanim sredstvima po osnovu tednog uloga, kao i eventualno ustupljenih dijelova na tednom ulogu. Ja, ro. , kerka ostavioca, iz Banje Luke, ul. Savska br. 15 slubenik, prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada iza ostavioca, te dio na nepokretnoj

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

136

imovini, traktoru i prikljunoj mehanizaciji, namjetaju i kuanskim aparatima, ustupam bratu , a dio na tednom ulogu ustupam majci . Ja, , sin pok. , graevinski tehniar iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia br. 20, prihvatam se kako svog tako i ustupljenih nasljednih dijelova. Nasljedni dio na tednom ulogu ostavioca ustupam majci .

Sud donosi

R J E E NJ E Roite je zavreno. Sudija objavljuje da e rjeenje dostaviti pismeno. Zapisnar PP Sudija: 3.10.8 RJEENJE O NASLJEIVANJU, NASLJEIVANJA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-826/99 Dana 2.6.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu raspravljanje zaostavtine iza pok. , sina , iz Piskavice, nakon provedene ostavinske rasprave od 2.6.1999. godine donio je sljedee RJEENJE O NASLJEIVANJU Ostavinski postupak za raspravljanje zaostavtine iza pok. , sina , ro. 16.6.1930. godine u Piskavici, Optina Banja Luka, poljoprivrednika, dravljanina BiH i Republike Srpske, proglaava se zavrenim. I. Zaostavtinu umrlog ine: - pravo vlasnitva na k.. br. 10 u naravi kua, gospodarski objekti i okunica pov. 2500 m2 upisana u zk. ul. br. 59 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela, - traktor IMT 39 sa plugom, drljaama, tanjiraama i kosaicom, - namjetaj, kuanski aparati koji se nalaze u porodinoj kui ostavioca u Piskavici, PO ZAKONSKOM REDU

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

137

- tedni ulog na tednoj knjiici Banjaluke banke AD Banja Luka br. 10500- 638-2500 sa saldom na dan 02.04.1999. godine od 12.500,00 DM sa pripadajuim kamatama. II. Njegovim nasljednicima temeljem Zakona proglaavaju se: 1. , sin pok. , graevinski tehniar, iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia br. 20 sa 1/1 dijela - na k.. br. 10 u naravi kua, gospodarski objekti, okunica pov.2500 m2, upisana u zk. ul. br. 59 k.o. Piskavica, - traktoru sa plugom, drljaama, tanjiraama i kosaicom, - namjetaju i kuanskim aparatima. 2. , ro. , supruga ostavioca, domaica iz Piskavice sa 1/1 dijela - na tednom ulogu ostavioca poblie oznaenog u stavu I. rjeenja. - ustanovljava se pravo doivotnog uivanja , ro. , supruzi ostavioca iz Piskavice na 1/3 na navedenoj nepokretnoj imovini (kua, gospodarski objekti, okunici, namjetaju i kuanskim aparatima). III. Nalae se zemljino-knjinom odjeljenju Osnovnog suda u Banjoj Luci da izvri provoenje ovog rjeenja u zemljinim knjigama po pravosnanosti istog. Obrazloenje Na osnovu smrtovnice matinog ureda Piskavica br. 02/8-202-300/99 od 1.4.1999. godine, pokrenut je ostavinski postupak iza pok. , sina , iz Piskavice. Na osnovu lana 10 Zakona o nasljeivanju sud je utvrdio da u krug nasljednika iza pok. ulaze zakonski nasljednici I nasljednog reda i to: supruga ostavioca, i ro. , djeca ostavioca. Ostavinsku masu ini imovina poblie opisana u stavu I rjeenja. Iza ostavioca nije naen testament. ustupila je svoj nasljedni dio na nepokretnoj imovini, traktoru sa prikljunom mehanizacijom, namjetaju i kuanskim aparatima sinu , dok se prihvatila nasljednog dijela na tednom ulogu ostavioca, te zadrala pravo doivotnog uivanja na nepokretnoj imovini, tj. kui, gospodarskim objektima, okunici, namjetaju i kuanskim aparatima. ustupila je svoj nasljedni dio na tednom ulogu majci , dok je nasljedni dio na ostaloj imovini ustupila bratu . prihvatio se nasljednog dijela kao i ustupljenih mu dijelova, s tim to je nasljedni dio na tednom ulogu ustupio majci . Na osnovu navedenih izjava sud je zaostavtinu uruio nasljednicima, kako je to navedeno u izreci rjeenja. Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

138

3.10.9 PRIJEDLOG O RASPRAVLJANJU NAKNADNO PRONAENE IMOVINE 3.10.10 OSNOVNOM SUDU U BANJOJ LUCI PRIJEDLOG Radi: Raspravljanja naknadno pronaene imovine Rjeenjem toga suda broj 0-826/99 od 2.6.1999. godine raspravljena je zaostavtina iza pok. iz Piskavice. Dokaz: Uvid u spis br. 0-826/99 Nasljednici ostavioca su naknadno saznali da je ostavilac bio u asu smrti vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela i to k.. br. 20 uma pov. 10000 m2. Dokaz: Uvid u zemljino-knjini izvodak. Kako imamo interes da se i ova imovina urui nasljednicima, predlaemo da sud zakae roite, na koje e pozvati nasljednike, od istih zaprimiti nasljedne izjave i nakon toga donijeti rjeenje o naknadno pronaenoj imovini. Banja Luka, 20.09.1999. godine Predlagai:

3.10.11ZAPISNIK O ROITU KADA SE RASPRAVLJA O NAKNADNO PRONAENOJ IMOVINI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-826/99 ZAPISNIK od 15.10.1999. godine Sastavljen u Osnovnom sudu u Banjoj Luci u ostavinskom postupku iza pok. iz Piskavice. OD SUDA PRISUTNI:

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

139

Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani nasljednici, i Nasljednici izjavljuju da ostaju pri prijedlogu za raspravljanje naknadno pronaene imovine. Izjavljuju da su nedavno saznali da se ostavilac vodi kao vlasnik nekretnina i to k.. br. 20 upisan u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica, a koje nekretnine je ostavilac nasljedio od majke pok. . Izjavljuju da su nekretnine u naravi uma koji je ostavilac uivao dugi niz godina. Predlau da sud izvri uvid u zemljinoknjini izvodak. Vri se uvid u zemljino-knjini izvodak, te se utvruje da se ostavilac vodi kao vlasnik k.. br. 20 uma pov. 10000 m2 upisane u zk.ul. br. 120 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela. Sud prisutne nasljednike upozorava po ZON-u na mane davanja izjave, a posebno o neopozivosti jednom date nasljedne izjave, nakon ega nasljednici daju sljedee N a s lj e d n e i z j a v e Ja, ro. , supruga ostavioca, iz Banje Luke, prihvatam se nasljednog dijela i isti ustupam sinu . Ja, ki pok. , iz Banje Luke, prihvatam se nasljednog dijela koji mi po zakonu pripada i isti ustupam bratu . Ja , sin ostavioca, iz Piskavice, prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada iza ostavitelja kao i ustupljenih mi nasljednih dijelova. Sud donosi R J E E NJ E Roite je zavreno. Sudija objavljuje da e rjeenje dostaviti pismeno. Rjeenje e se nasljednicima dostaviti pismenim putem. Zapisnar PP Sudija:

3.10.12RJEENJE KOJIM SE ODLUUJE O NAKNADNO PRONAENOJ IMOVINI OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-826/99

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

140

Dana 2.6.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. , sina iz Piskavice, povodom prijedloga za raspravljanje naknadno pronaene imovine, donio je sljedee R J E E NJ E Naknadno pronaena imovina iza pok. , sina iz Piskavice, a koju ine pravo vlasnitva na k.. br. 20 uma pov. 10000 m2 upisana u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela, temeljem rjeenja ovog suda broj 0-826/99 od 02.06.1999. godine, uruuje se nasljedniku: - , sinu , graevinskom tehniaru, iz Banje Luke, ul. Vase Pelagia br. 20, sa 1/1 dijela. Nalae se zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda, da izvri provoenje rjeenja u zemljine knjige po pravosnanosti istog. Obrazloenje Kod ovog suda voen je ostavinski postupak iza pok. iz Piskavice koji je pravosnano okonan rjeenjem broj 0-826/99 od 02.06.1999. godine. Nasljednici , i podnijeli su ovom sudu prijedlog za raspravljanje naknadno pronaene imovine, navodei da je pok. u asu smrti bio vlasnik k.. br. 20 upisana u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica. Na roitu zakazanom povodom ovog prijedloga sud je izvrio uvid u zk. izvodak na osnovu ega je utvrdio da je pok. u asu smrti bio vlasnik na k.. br. 20 uma pov. 10000 m2 upisane u zk. ul. br. 120 k.o. Piskavica sa 1/1 dijela. Nasljednice i ustupile su svoje nasljedne dijelove koji se prihvatio kako svog, tako i ustupljenih mu dijelova, pa mu je sud uruio naknadno pronaenu imovinu u cijelosti u smislu lana 139. Zakona o vanparninom postupku. Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu Banja Luka 15 dana po prijemu istog, putem ovog suda.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

141

3.10.13ZAPISNIK O ROITU U OSTAVINSKOM POSTUPKU, KADA POSTOJI TESTAMENT OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-53/99 ZAPISNIK O RASPRAVI od 2.3.1999. godine Sastavljen u Osnovnom sudu u Banjoj Luci u ostavinskom postupku iza pok. iz Laktaa. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su na roite pristupili nasljednici , i , djeca ostavioca. N a s lj e d n i c i Nasljednici saglasno izjavljuju da je nasljedni red pravilno naveden u smrtovnici. Sud utvruje da su nasljednici iza pok. , sina , iz Laktaa nasljednici I nasljednog reda, i to: 1. , ro. , kerka ostavioca, domaica, iz Rijeana, 2. , ro. , kerka ostavioca, domaica iz Jakupovaca, 3. , sin ostavioca, radnik, iz Laktaa, ul. Alekse antia broj 20. Imovina Nasljednici saglasno izjavljuju da je ostavilac u asu smrti bio vlasnik kue, gospodarskih objekata i okunice u Laktaima, vlasnik vinograda u Rijeanima, te vlasnik poljoprivrednog zemljita takoe u Rijeanima. Uvidom u zk. izvotke priloene u spis od strane zemljino-knjinog odjeljenja ovog suda, utvruje se da ostavinsku imovinu ine: - k.. br. 205 u naravi kua, gospodarski objekti i okunica, pov. 1200 m2 upisana u zk. ul. br. 35 k.o. Laktai sa 1/1 dijela, - k.. br. 38 u naravi vinograd pov. 7500 m2 upisan u zk.ul.br. 40 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela,

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

142

- k.. br. 39 u naravi oranica pov. 10000 m2 upisana u zk.ul.br. 41 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela. Druge imovine ostavilac nije imao. Nasljednik izjavi da je ostavilac sainio testament 1997. godine koji je predan na uvanje kod suda. Pribavlja se testament koji je pohranjen u sudski trezor pod brojem Pi-25/97. U prisustvu nasljednika sudija pregleda koverat na kojem pie testament , te konstatuje da je koverat zapeaen, te da nije oteen peat, niti je koverat otvaran. Nakon toga sudija otvara koverat bez povrede peata i u kovertu je naen testament pok. iz Laktaa. Pismeno nosi naziv testament koji je pisan na arak papiru hemiskom olovkom, pisanim slovima. Testament poinje rijeima "Cjelokupnu svoju imovinu ostavljam..." a zavrava rijeima "... niti se nalazio u zabludi". Na testametu je naznaeno da je sainjen u Laktaima 20.5.1997. godine. U testamentu nije nita ispravljano, brisano i dodavano. Testament je napisao i potpisao svojeruno . Sud donosi R J E E NJ E Proglaava se testament iz Laktaa sainjen u Laktaima 20.5.1997. godine. Svjedoci proglaenja testamenta su nasljednici , i Na orginalu testamenta se stavlja zabiljeka da je proglaen i isti se ostavlja na uvanje u sudskom depozitu, a ovjeren prepis testamenta se zadrava u spisu. Nakon toga sud upoznaje nasljednike da nainom davanja izjave, a naroito na neopozivost jednom date nasljedne izjave, nakon ega nasljednici daju sljedee N a s lj e d n e i z j a v e Ja, ro. , kerka ostavioca, domaica iz Rijeana, osporavam pravnu valjanost i istinitost testamenta. Traim da se zaostavtina urui nasljednicima po zakonskom redu nasljeivanja. Prihvatam se nasljednog dijela. Ja, ro. , ki ostavioca, domaica, iz Jakupovaca, osporavam pravnu valjanost i istinitost testamenta, zahtijevam da se zaostavtina urui nasljednicima u skladu sa zakonskim redom nasljeivanja. Prihvatam se nasljednog dijela koji mi temeljem zakona pripada. Ja, , sin ostavioca, radnik, iz Laktaa, priznajem testament kao istinit i pravno valjan. Prihvatam se nasljea koje mi se ostavlja testamentom, a protivim da se zaostavtina urui nasljednicima po zakonskom redu nasljeivanja.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

143

Osporavam sestrama i nasljeivanje zaostavtine po zakonskom redu nasljeivanja, ali priznajem pravo na nuni dio. Sud donosi R J E E NJ E Prekida se ostavinski postupak iza pok. , sina iz Laktaa. Nasljednice i upuuju se da pokrenu parnicu protiv radi utvrenja da testament ostavioca od 20.5.1997. godine nije pravno valjan i istinit. Navedene nasljednice dune su pokrenuti parnicu u roku od 30 dana, od dana prijema ovog rjeenja. Ako nasljednici ne pokrenu parnicu u navedenom roku sud e nastaviti ostavinski postupak i odluiti prema stanju spisa, bez obzira na zahtjeve u pogledu koji su nasljednici upueni na parnicu. Navedene nasljednice su dune dostaviti sudu primjerak tube, kao dokaz da je parnica pokrenuta u odreenom roku.

Zapisniar:

PP

Sudija:

3.10.14RJEENJE O PREKIDU OSTAVINSKOG POSTUPKA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-53/99 Dana 2.3.1999. godine

Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom postupku iza pok. , sina , iz Laktaa, ul. Alekse antia broj 20, na roitu od 2.3.1999. godine donio je sljedee R J E E NJ E Prekida se ostavinski postupak iza pok. , sina iz Laktaa. Nasljednice i upuuju se da pokrenu parnicu protiv radi utvrenja da nije punovaan i istinit testament ostavioca od 20.5.1997. godine. Navedene nasljednice dune su da pokrenu parnicu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rjeenja. Ako nasljednici ne pokrenu parnicu u navedenom roku sud e nastaviti ostavinski postupak i odluiti prema stanju spisa, bez obzira na zahtjeve u pogledu koji su nasljednici upueni na parnicu.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

144

Navedene nasljednice su dune da dostave primjerak tube, kao dokaz da je parnica pokrenuta u odreenom roku. Obrazloenje Na osnovu smrtovnice Matinog ureda iz Laktaa broj 02/12-150/99 sud je pokrenuo ostavinski postupak iza pok. , sina iz Laktaa. U krug nasljednika ulaze nasljednici I nasljednog reda, i to: , i , djeca ostavioca. Ostavinsku imovinu ine pravo vlasnitva na nekretninama upisanim u zk.ul.br. 35 k.o. Laktai sa 1/1 dijela, zk.ul.br. 38 k.o. Rijeani i zk.ul.br. 41 k.o. Rijeani sa dijela. Iza ostavioca je naen testament koji je bio pohranjen kod ovog suda broj I- 25/97, kojim testamentom ostavilac ostavlja u nasljee cjelokupnu svoju imovinu sinu Nasljednici i su osporile pravnu valjanost i istinitost testamenta i zatraile da se zaostavtina urui nasljednicima prema zakonskom redu nasljeivanja. Testamentalni nasljednik je priznao pravnu valjanost i istinitost testamenta i prihvatio se nasljea. Usprotivio se da se zaostavtina urui nasljednicima prema zakonskom redu nasljeivanja. Kako su meu nasljednicima sporne injenice od kojih zavisi njihovo pravo, to je sud temeljem lana 128, stav 1. Zakona o vanparninom postupku ovaj postupak prekinuo. Obzirom da sporni testament ima zakonom propisanu formu, pravna pretpostavka je da je on pravno valjan, pa je sud na parnicu uputio i smatrajui njihovo pravo manje vjerovatnim u smislu lana 131 stav 1 citiranog zakona. Ukoliko navedene nasljednice ne pokrenu parnicu u navedenom roku, sud e nastaviti ostavinski postupak i odluiti prema stanju spisa, bez obzira na zahtjeve u pogledu kojeg su nasljednici upueni na parnicu, a u smislu lana 131. stav 3. citiranog Zakona. Nakon iznesenog odlueno je kao u izreci reenja. Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu Banja Luka u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

3.10.15ZAPISNIK O ROITU, NAKON PREKIDA OSTAVINSKOG POSTUPKA OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-53/99 ZAPISNIK O RASPRAVI Sainjen 2.5.1999. godine kod Osnovnog suda u Banjoj Luci u ostavinskom

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

145

postupku iza pok. , sina , iz Laktaa. OD SUDA PRISUTNI: Sudija: Zapisniar: Konstatuje se da su na roite pristupili nasljednici , i . Nasljednice i izjavljuju da nisu pokrenule parnicu radi osporavanja punovanosti i istinitosti testamenta iza pok. od 20.5.1997. godine, niti imaju namjeru u budunosti pokrenuti parnicu. Trae da im se iz zaostavtine izdvoji nuni dio. Nasljednik izjavljuje da se ne protivi izdvajanju i uruenju nunog dijela nasljednicima i a prihvata se nasljea na preostaloj imovini. Sud donosi R J E E NJ E Roite je zavreno. Zapisniar: PP Sudija:

RJEENJE O NASLJEIVANJU, PO TESTAMENTALNOM NASLJEIVANJU OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI BROJ: 0-53/99 Dana 2.5.1999. godine Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , rjeavajui u ostavinskom predmetu iza pok. , sina , iz Laktaa, ul. Alekse antia br. 20, nakon provedene ostavinske rasprave dana 2.5.1999. godine donio je sljedee RJEENJE O NASLJEIVANJU Ostavinski postupak za raspravljanje zaostavtine iza pok. , sina , iz Laktaa, ul. Alekse antia br. 20, ro. 1928. godine u Laktaima, dravljanin BiH i Republike Srpske, proglaava se zavrenim. I. Zaostavtinu umrlog ine: - pravo vlasnitva na k.. br. 205 kua i okunica pov. 1200 m2 upisana u zk.ul.br. 35 k.o. Laktai sa 1/1 dijela,

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

146

- k.. br. 38 vinograd, na strani pov. 7500 m2 upisana u zk.ul.br. 40 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela, - k.. br. 39 oranica, krevina, pov. 10000 m2 upisana u zk.ul.br. 41 k.o. Rijeani sa 1/2 dijela. II. Njegovim nasljednikom na osnovu testamenta od 20.5.1997. god. proglaava se: - , sin , radnik, iz Laktaa, ul. Alekse antia br. 20, sa ..................................... 4/6 dijela, III. Njegovim nasljednicima na osnovu zakonskog reda nasljeivanja proglaavaju se: 1. ro. , ki pok. , domaica, iz Rijeana sa ............................................................ 1/6 dijela, 2. Jaca Janji, ki pok. Marka, domaica, .................................................................................. 1/6 dijela. iz Jakupovaca sa

IV. Nalae se zemljino-knjinom odjeljenju ovog suda da izvri provoenje rjeenja po pravosnanosti istog.

Obrazloenje Na osnovu smrtovnice Matinog ureda Laktai br. 02/12-150/99 pokrenut je ostavinski postupak iza pok. iz Laktaa. Na osnovu lana 10. Zakona o nasljeivanju sud je utvrdio da u krug nasljednika ulazi nasljednici I nasljednog reda, i to: , i , djeca ostavioca. Ostavinsku imovinu ine nekretnine poblie oznaene u izreci rjeenja. Iza ostavioca je pronaen testament koji je ostavioc sainio u Laktaima 20.05.1997. godine i predao na uvanje kod ovog suda pod brojem Pi-25/97. Testamentom koji je testator svojeruno sastavio i potpisao, testator ostavlja cjelokupnu imovinu u nasljee sinu. Nasljednici i osporile su pravnu valjanost i istinitost testamenta, dok je testamentarni nasljednik priznao pravnu valjanost i istinitost testamenta. S obzirom na to da je dolo do spora izmeu nasljednika u vezi s pitanjem punovanosti i istinitosti testamenta, sud je temeljem lana 128. stav 1 Zakona o vanparninom postupku ostavinski postupak prekinuo i nasljednice i uputio na parnicu, radi utvrenja pravne valjanosti i istinitosti testamenta smatrajui njihovo pravo manje vjerovatno. Nasljednice i nisu obavijestile sud da su pokrenule parnini postupak pa je sud nastavio ostavinski postupak u smislu lana 131. citiranog zakona. Na roitu od 2.5.1999. godine nasljednice i su obavijestile sud da nisu pokrenule parnicu radi osporavanja valjanosti i istinitosti testamenta niti namjeravaju da parnicu pokrenu. Zatraile su da im sud urui nuni nasljedni dio. Nasljednik nije osporio nuni nasljedni dio nasljednicima i , pa im je sud uruio nuni nasljedni dio u smislu lana 29. Zakona o nasljeivanju dok je testamentalnom

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

147

nasljedniku uruio zaostavtinu u preostalom dijelu, u smislu lana 10. citiranog Zakona u vezi sa lanom 132. Zakona o vanparninom postupku Na osnovu iznesenog sud je odluio kao u izreci rjeenja. Sudija: POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

sluaju spora, upuivati ih na parnicu, jer je to nezavisno pravo svakog naslednika da u parnici moe pobijati pravnu valjanost takvih ugovora. Iz obrazloenja: "Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da je ostavilac celokupnom svojom imovinom raspolagao za ivota predmetnim ugovorom o doivotnom izdravanju, pa je s obzirom na prednje pravilan i zakljuak prvostepenog suda da iza nje nije ostala imovina koja se moe raspravljati kao zaostavtina, te je odluka o obustavljanju postupka po ovoj pravnoj stvari pravilna i na zakonu zasnovana u smislu lana 113. stav 1. Zakona o vanparninom postupku u vezi sa lanom 117. Zakona o nasleivanju SRS. Nisu osnovani navodi albe da je u vezi prednjeg alioca kao uesnike trebalo pozvati u sud i upoznati ih sa navedenim ugovorom, a ovo iz razloga da to nije neophodno."

3.11 L I T E R A T U R A 1. Komentari Zakona o izvrnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Zajedniki projekat Vijea Evrope i Evropske komisije, Sarajevo, 2005. godine Dr. Borivoje Starovi: Komentar Zakona o izvrnom postupku, Intermex, Beograd 2007. godine Neboja arki i Mladen Nikoli: Komentar Zakona o izvrnom postupku, Slubeni glasnik, 2008. godine Vukain Risti: Komentar Zakona o izvrnom postupku, JP Slubeni glasnik SRJ, Beograd, 1999. godine

2.

3.

4.

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

148

5. 6.

Ivica Crni: Izvrni postupak u praksi, Zagreb, 1993. godine Boris Vizner: Komentar Zakona o vlasniko pravnim odnosima, Zagreb, 1980. godine Meliha Povlaki: Osnovne znaajke notarske slube u Federaciji BiH, Pravni savjetnik, 4/2003 Bilteni sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH Bilteni Okrunog suda u Banjaluci

7.

8. 9.

10. Sudska praksa, Struni informativni asopis za sudsku, upravnu i privrednoprekrajnu praksu, Privredna tampa d.o.o. Sarajevo 11. Zakon o vanparninom postupku Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR BiH, br. 10/89, od 23. marta 1989. godine), koji je u primjeni u Republici Srpskoj na osnovu lana Ustavnog zakona za sprovoenje Ustava Republike Srpske. 12. Zakon o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Slubeni list Federacije Bosne i Hercegovine, br. 2/98, od 20. januara 1998. godine) 13. Zakon o parninom postupku Republike Srpske 14. Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast

149