You are on page 1of 13

Brončano doba

Rano brončano doba(2300-1600.g.A)

- vinkovačka kulturna grupa: plodna područja jugozapadne Panonije, sjeverozapadne Hrvatske,


Slavonija, Srijem
- naseljavaju mjesta gdje su živjeli nositelji vučedolske kulture, a od njih preuzimaju dosta stvari,
sličan ukras-zrezivanje i inkrustacija; geometrijski motivi
- bronca je legura bakra(90%) i kositra(10%)
- trgovina kositra dovodi do novih komunikacija
- i dalje ima poljoprivrede i stočarstva
- traženje i otkrivanje ruda. Organizacija vađenja, prerada i trgovina sirovinama i
poluproizvodima, umijeće lijevanja bronce – specijalizirani obrtnici – moćan i ugledan obrtnički
stalež
- za osiguravanje novih bogatstava potrebna kasta ratnika, ta naoružana «aristokracija» dobiva
vlast
- među pripadnike aristokracije mora da su pripadali i ljudi koji su organizirali kultni život
- u Hrvatskoj nekoliko ranobrončanodobnih zlatnih nalazaàiz Orolika kod Vinkovaca, iz okolice
Zagreba, zlatna narukvica iz Bilja – ukrašena fino urezanom kompozicijom
- Istra: u razvijenoj fazi ranog brončanog doba dolazi do osnivanja pravih, za Istru tipičnih
utvrđenih naselja na uzvisinama - kasteljera
- grobni ritual – pokopavanje pokojnika u zgrčenom položaju pod humak, u grob izrađen od
kamenih pliočica – prva grobna arhitektura
- ranobrončanodobno oružje: triangularni bodeži(iz Garice na Krku); bodeži na palici
- u sjeveroistočnoj Hrvatskoj i Lici osim ovih oblika javljaju se i bojne sjekire transilvanskog ili
karpatsko podunavskog tipa – u nositeljima nabrojanog oružja prepoznajemo viši sloj
ranobrončanodobnog društva
- cetinska kulturna grupa: uz rijeku Cetinu
- nastaje pri kraju eneolitika
- grobovi su kameni humci
- keramika je heterogena, i olikovno i dekorativno, odaje sudjelovanje više sastavnica u
oblikovanju te rane brončanodobne zajednice; tehnološki je fino izvedena; smisao za skladne

1
proporcije i dopadljivo oblikovanje
- tipična j duboka zdjela na visokoj nozi i vrčevi, a u razvijenom stupnju najljepše oblikovane i
stilski definirane posude «tipa Kotorac»
- motivi su geometrijski
- bogatsvo i kvaliteta brončanih grobnih priloga, osobito oružja(tim više što tamo nema sirovina)
- društvena slojevitost
- posuška grupa: nasljednik cetinske grupe
- ljubljanska kulturna grupa: djelomično istodobna s cetinskom, no nisu jedna drugoj oduzimale
životni prostor
- na uskom obalnom području i na otocima istočnog Jadrana
- jadranski tip ljubljanske grupe: poznat je po slikovito ukrašenoj keramici: na tamnoj i uglačanoj
površini kotačićem urezan slobodniji geometrijski ukras; bijela inkrustacija
Srednje brončano doba(1600-1300.g.A)

- vatinska kulturna grupa: u istočnom dijelu međurječja Save, Dunava, Drave


- živi na ranije nastavanim telovima
- poljoprivreda i stočarstvo – gospodarska baza života
- razvijena metalurška djelatnost
- metalurška središta su najvažnije točke u tadašnjoj trgovačkoj mreži
- najreprezentativniji keramički proizvodi: male amfore, zdjele – vidi se da se želi glinom
oponašati oblike inače izvedene od brončanog lima – jeftinijim se oponaša skuplji materijal. Te
su posude dobro zaglađene, crne i blistave(zato liče na metalne).

- transdanubijska inkrustirana keramika: matični kraj je zapadna Mađarska


- vrlo osebujna i dekorativna keramika
- efektno oblikovanje vrčeva, žara i zdjela – tzv.etažna profilacija, pojačana je bogato ukrašenim
površinama
- gusti i široki namazi bijele inkrustacije(ovdje školjke + vapnenac + svojevrsno ljepio)
- motivi: koncentrični krugovi, stilizirani biljni uzorci

- kulturni tip Bijelo Brdo-Dalj: u sjeveroistočnoj Slavoniji


- i u Dalju i u Bijelom Brdu nalazišta groblja s paljevinskim grobovima u žarama
- oblici posuda: visoke žare i zdjele-poklopci kao osnovne dijelove grobnog inventara
- fino nanošenje inkrustacije
- motivi: krivolinijski, simboličnog značenja
- prikaz pogrebnih kola na ramenu urne iz Dalja – izvrstan primjer duha prapovijesne umjetnosti
- nositelji srednjobrončanodobnih grupa s inkrustriranom keramikom razvijaju specifičan izraz
kulturnih nazora i ideja – figuralnu antropomorfnu plastiku
- sve kulturne grupe s inkrustiranom keramikom u srednjem i donjem Podunavlju uz daljsko-
bjelobrdski tip izrađivale su antropomorfnu plastiku, dok se njihovi prethodnici – grupa
trandanubijske inkrustirane keramike iz Mađarske nisu izražavali na taj način
- najpoznatiji nalaz bjelobrdsko-daljskog tipa: idol iz Dalja – grobni nalaz, najnaočitiji
predstavnik srednjebrončanodobne antropomorfne plastike u srednjem i donjem Podunavlju.
Visok je 23 cm; u obliku žene odjevene u bogatu haljinu s razgrnutom suknjom, izvezenu i
okićenu brončanim nakitom. Na pregači se nalaze simboli ženstvenosti; ogrlica, ukrasi za kosu i
glavu; nedostaje glava; možda prikazuje božicu plodnosti, rađanja i smrti
- u istočnoj Slavoniji i Srijemu nađeni slični idoli manjih dimenzija, zajednička crta im je što su
plosnati – za razliku od idola iz Dubovačko brdse kulturne grupe te iz rumunjskih i bugarskih
grupa, kod kojih su idoli odjeveni u široke zvonaste i šuplje suknje

- licenska keramika: ne možemo ju baš proglasiti samostalnom jer se javlja povezana ili s
panonskom inkrustiranom keramikom ili vatinskom kulturom
- ukrašena je otisnutim vrpčastim ornamentima
- karakteristična je i po obliku i po ukrasu
- vrčić iz Gušća na Savi – svojstven oblik, ukras – niz paralelnih vrpčastih otisaka(kotačić),
inkrustacija
- srednje brončano doba u Lici: otkrivena grupa od 8 grobnih humaka sa skeletnim ukopima.
Svaki humak za jedan grob, smješten u jednostavnoj grobnoj arhitekturi; grobni prilozi: ratnička
sjekira Krtenov tipa, posuda s okruglim ispupčenjem – očituju povezanost s panonsko karpatskim
područjem
- u završnoj fazi srednjeg brončanog doba osnovano u Lici naselje čije je izvanredno dobro
sačuvano groblje otkriveno u pećini Bezdanjači
- stanovnici tog naselja su iskoristili za polaganje svojih grobova fantastični špiljski prostor kao

3
prirodnu arhitekturu
- groblje je bilo u uporabi dulje vrijeme
- osebujna keramika polagana u grob
- uz ognjišta u Bezdanjači nađena i gruba keramika, upotrebljavana u žrtvenim obredima
- dragocjeni nalazi iz Bezdanjače koji svjedoče o grobnim ritualima: ognjište s brojnim ostacima
posuda i kostima životinja, ostaci neke drvene konstrukcije, a uz mnoge grobove sačuvana
žrtvena mjesta, pojedini grobovi sačuvali tragove ritualnih činova

- srednje brončano doba Istre: upadljiva pojava i sustavna izgradnja utvrđenih gradina, kasteljera
- najbolje dokumentirane Gradina na Velikom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja(tu otkrivene i
pravokutne kuće u gustim redovima)
- u srednje brončano doba Istre možda spada i Mali sv.Anđeo kod Poreča – toloidna suhozidna
građevina, najstarija megalitska kružna konstrukcija
- zanimljiva je gradina Vrčin kod Vodnjana – nađeno nešto grobnih priloga, ponajprije brončanog
nakita(zanimljive i jantarne perle)
- keramika je finije izvedbe, oblikovno razvedenija od ranobrončanodobne
- smisao za modeliranje drški
Kasno brončano doba(1300-750.g.A)

- jedinstvena sfera ideja i kultne simbolike – očitovana u prevladavajućem paljevisnkom


pokopavanju mrtvih u žari, položenih u jednostavne zemljane rake na većim grobovima – odatle i
čitavom razdoblju naziv kultura polja sa žarama
- široko rasprostranjen sunčev kult
- metalurgija bronce dosegnula svoj vrhunac u prapovijesti Evrope
- polažu se temelji za razvoj starijeg željeznog doba
- kasno brončano doba je vrijeme etničke anonimnosti koja potpuno nestaje tijekom starijeg
željeznog doba, kada je u nas bilo moguće etnički imenovati pojedine kulturne grupe – histarska,
japodska, liburnska, možda već i panonska
- javljaju se brojne ostave
- grobovi tog vremena u hrvatskoj rijetki i siromašni grobnim prilozima – ostave glavni izvor za
poznavanje duhovnog i umjetničkog stvaralaštva. One su mogle biti votivnog
karakteraànaprimjer Peklenica – nađene profilirane igle golemih dimenzija; Gajina pećina –
golema lučna fibula s antropomorfnim prikazom koji je vrlo rijedak u kasnobrončanodobnom
repertoaru simbola
- ornamentika: važan nalaz bogato ukrašenog pojasa od brončanog lima iz ostave iz Slavonskog
Broda, predstavlja dio nošnje kasnobrončanodobnih odličnika – geometrijski motivi izvedeni
urezivanjem i ubadanjem s lica pojasa(inače se izvodi na naličju); simboli sunca; iz rane faze
kasnog brončanog doba
- karakterističnu dekoraciju pojasa neki dovoe u vezu s ukrašavanjem tekstila i daju joj ime
«tekstilni stil»
- pojasevi tipa Kapelna – 4 pojasa iz ostave Kapelna kod Donjeg Miholjca – bogata dekoracija
prikriva cijelu površinu; sunčevi simboli; biljni motivi; na jednom urezan prikaz ptice(koje su
karakterističe za kulturu polja sa žarama)
- ovakvi su se pojasevi nosili u 10. i 9.st.A
- tehnika se finog urezivanja primjenjivala i na lijevanim narukvicama
- bogati urezani geometrijski ukrasi na lijevanom nakitu primjenjuje glasvička kultura
- najkarakterističnija dekoracija kasnobrončanodobne kulture polja sa žarama vidimo na posuđu i
obrambenom oružju od brončanog lima – izrađivao se tehnikom iskucavanja – dobile bi se
točkice, kružići, bradavice(s nutarnje se strane iskucavalo)
- motivi u kulturi polja sa žarama: složeni prikazi, prepoznajemo jednostavnu naraciju
simboličkog značenja i motiv barske ptice u nizu ili heraldički suprotstavljen, često povezan sa
shematiziranim prikazom sunčeve lađice, sve su to sadržaji prastarog solarnog mita
- posude raznovrsnih oblika – nalazi fragmentirani, teško ih je rekonstruirati(vjedro iz Picuga)
- religiozna svijest starije kulture polja sa žarama: likovno izražena, osim motiva sunčevog kulta
tu spada i velik broj amuletnih privjesaka(samo iz ostava)
- amuletni privjesci imaju magijsko i apotropejsko značenje; najčešći su privjesci u obliku kotača,
pješčanog sata(klepsidre) ili listoliki; znatno rijeđi stilizirani antropomorfni amuleti – ima jedan u
obliku bika(zoomorfni) – iz ostave Poljanci kod S.Broda – najstariji prikaz bika u sjevernoj
Hrvatskoj – 12.,11.st.A; bik je inače stran repertoaru i uobičajenoj simbolici kulture polja sa
žarama
- keftiu ingot iz ostave u Kloštar Ivaniću – oblik prenošenja bronce u sirovu stanju
- iz jednostavnog nakita od brončane žice, kojeg je najizrazitiji predstvavnik fibula u obliku
violinskog gudala(Peschiera tip) razvio se tijekom 12.st dopadljivi ukrasni stil svijanja brončane

5
žice u višestruke petlje, osmice i spiralne diskove, takovani «pozamenterijski stil» - za izradu
kićenih fibula(iz srijemske ostave u Svilošu) ili izradu dijadema(iz Siska, spleten od zlatne žice)
- fibula iz srijemske ostave u Svilošu: nosi niz amuletnih listolikih privjesaka, predstavlja
pektoralni nakit s navjerojatnije apotropejskim značenjem
- pektoralni nakit najavljuje istaknut način nošenja simboličkog nakita kakav će se održati i u
kasnije vrijeme, posebno u Japoda i Liburna
- pektorali označavaju društveni položaj svojih nositelja
- u keramici. Prevladava težnja za oponašanjem metalnih posuda – očituje se temeljnim oblicima
posuda, ali i njihovim ukrašavanjem, rebrenjem i poliranjem površine za visoki sjaj

- grupa Zagreb: u 12. i 11.st.A u sjevernoj Hrvatskoj vodeća je kultura


- bliska sredneevropskoj grupi Baierdorf-Velatice

- mlađu fazu kulture polja sa žarama pratimo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u donjem Pokuplju u
grupi Velika Gorica, a u istočnoj Hrvatskoj odnosno Slavoniji u grupi Dalj

- pretkraj se kasnog brončanog doba javlja(iako rijetko) i ljudski stiliziran prikaz. Primjer iz
Gajine pećine – ljudski prikaz urezan na nožici velike lučne fibule. Prikazan je u živahnom
pokretu. Za tu se fibulu misli da je bila votivni dar budući da je nađena u špilji. Ljudski prikaz sa
te fibule donekle podsjeća na prikaz urezan na vratu velokog glinenog pitosa nađenog u naselju
Novigrad na Savi – jednostavno urezan, bijela inkrustacija
- u naselju na sjevernoj, višoj obali Save postojali razni obrti – istaknuta uloga – lijevanje
brončanih predmeta(nađeni brojni ljevački kalupi)
- otkopane kuće – bile su podignute na drvene platforme, položene na drvene vertikalne stupce
pobijene u čvrstu podlogu obale; bile su zaštićene od vlage i visokih vodostaja
- za brončanodobne kulture u sjevernoj Hrvatskoj ne znamo etnička imena njihovih nositelja; a na
područjima današnje Like, sjeverne Dalmacije i Istre(od 11.st. nadalje) formiraju se sevojstvene
kulturne pojave koje se s unutrašnjim kontinuitetom dalje razvijaju sve do vremena kad su antički
pisci zapisali etnička imena njihovih nositelja: Japoda, Liburna, Histra

- Japodi: matično im je područje današnja Lika


- utjecaji iz kruga panonske kulture polja sa žarama očituju se u pojavi spaljivanja pokojnika i
pokopavanja u žarama(na japodskom području novost) – kultura polja sa žarama odigrala je svoju
ulogu u nastajanju najstarije japodske kulture; a autohtoni element skeletnog ukopa, koji traje i
dalje uz paljevinski, svjedoči da je autohtoni element i dalje imao jakog udjela
- gradine su im bila važna proizvodna, politička, trgovačka i duhovna središta
- najvažnij su gradine – u Kompolju, Vrepcu, Smiljanu i Prozoru
- tipična obrambena shema sa suhozidnim bedemima izgrađenim u koncentričnim prstenovima i
samim naseljem razmještenim na terasama koje su umjetno dotjerivane i prilagođavane
- groblja smještena ispod gradinskih naselja – svjedoče o kontinuiranom životu u naseljima
- nož iz Metka – neobičan i rijedak u nas, paralelno s rebrom koje ojačava hrbat noža, urezana je i
u dinamičnom i ritmičnom pokretu prikazana povorka vrlo stiliziranih ratnika sa kacigama na
glavi – šiljasta perjanica. Tijela su ratnika prikazani kao jednostavni šrafirani trokuti. Taj je nož
proistekao iz repertoara oblika kulture polja sa žarama, ali ima paralela i u liburnskom krugu. Taj
nož svjedoči o miješanju komponenti i shvaćanja iz panonskog, balkanskog i jadranskog kruga

- Liburni: stanuju na sjevernom dijelu istočne jadranske obale, između Raše i Krke te na otocima,
s granicom prema Japodima u zaleđu na Velebitu
- možemo ustvrditi da su pravi mediteranski narod – orijentirani na more i na suprotnu italsku
stranu
- njihova se povijest može arheološki pratiti od 9.st.A
- fazi najranije liburnske kulture, koja pripada starijem željeznom dobu, prethodi prijelazna faza
àsa kasno brončanog na starije željezno
- istaknuta uloga Liburna na Jadranu počinje već u 11. i 10.st.A
- na mnogo se mjesta na jadranu, od sjevera do juga, nalaze izričiti tragovi liburnskih oblika
materijalne kulture – može se već oko 10.st.A govoriti o «Liburnskoj talasokraciji» - vladavini
morem(politička uloga, trgovačka i gusarska aktivnost)
- na tu kulturu djeluje kultura polja sa žarama iako ne toliko očigledno kao na području Japoda
- gradinska naselja zauzimaju istaknute položaje sa strateškom vrijednošću
- običaj pokopavanja – tipičan liburnski grob – sanduk od kamenih ploča s pokojnikom na boku u
zgrčenom položaju; osim grobova na ravnom, javljaju se i oni u humcima
- grobni prilozi prikazuju jednostavnu i jednoličnu nošnju – velike lučne fibule s dva dugmeta na

7
luku, ukrašene geometrijskim urezanim motivima jelove grančice ili riblje kosti; jednostavne
trakaste narukvice s bikoničnim profilom i spiralnim privjescima izrađenih od brončanih žica
- u ovo su se vrijeme već zametnule regionalne grupe koje su u daljnjem razvoju stekle vlastite
fizionomije: liburnska, histarska, delmatska(u središnjoj dalmaciji sa zaleđem u BiH) i takozvana
južnodalmatinska

- Histri: na istarskom poluotoku, ovdje je povezanost s panonskom i jugoistočnom alpskom


kulturom polja sa žarama izrazitija nego u Japoda i Liburna
- tijekom 11.st.A oblikuje se takozvana 1.faza kulture Histra – označena posvuda novim grobnim
ritualom – pokopavanjem spaljenog pokojnika u žaru. Tipične žare oblikovane poput vrča s
visokom drškom, jednostavno ukrašene
- predstavnik tog razvojnog stupnja je groblje Gradine nad Limskim kanalom
- nošnju predstavljaju jednostavni ili višestruki tordirani torkvesi(ogrlice od brončane masivnije
žice), igle i narukvice tipične za kulturu polja sa žarama u 12. i 11.st.A
- na groblju Limske gradine nađeno je i nekoliko vrlo živopisnih staklenih perli bačvasta oblika,
plavozelene boje s inkrustiranom bijelom niti. To su tzv.sojeničarske perle, a morale su pripadati
vrlo slikovitim ogrlicama koje su vjerojatno bile uvezene u Istru
- iz ovog razdoblja potječe i vrlo stilizirani antropomorfni privjesak iz Picuga
- mlađa faza prve faze histarske kulture: pripada 10.st.A; označena pojavom kosih rebara-kanelira
na trbuhu posuda
- ima i ostava brončanog oružja i oruđa: sjekire sa zaliscima, šuplje sjekire(keltovi) koje su mogle
biti dvojako korištene, kao oružje i oruđe
- blizu ostave na gradini Monte Grosso nađeni ostaci brončane zgure i tragovi pepela – radionica
– lokalna proizvodnaj brončanih predmeta
- Istra od 11.st.A nadalje napreduje na mnoge načine – život na gradinama bolje organiziran,
usavršeni obrambeni sustavi, materijalna kultura bogatija...

Reinecke:

- Paul Reinecke (1872. – 1958.)


- Ona opcenita podjela: Br A, B ,C i D, Ha A i B
- Br A1 à nekropola Singen ili Straubing, ostava Bresinchen à sjekire za zadebljanim
krajevima, metal – hilted daggers
- Br A2 à igla sa perforiranom sfericnom glavom, koplja sa tuljcem à Lanquaid
- Nekropola Franzhausen II à A2/B1 ili A3
- H. Muller – Karpe, 1959. dili HaA i HaB à HaA1,A2 i HaB1,B2, B3
- HaB2 à nekropola u Kelheimu

Montelius:

- Oscar Montelius (1843. – 1921.)


- Stockholm
- Radeći na zatvorenim nalaznim grupama razvio je 6 faza:
o I – III à Early Bronze Age
o IV – V à Late Bronze Age
o S tim da je VI tranzicijska na Željezno Doba
- Faza I = Rana Bronca
- Faza II i dio III = Tumulus period
- Faza IV i V = Polja sa žarama

Hansel:

- Fuhre Danubiše Bronzezajt I – III


- Mittlere Danubiše Bronzezajt I – III
- Spate Danubiše Brinzezajt I, II

Unetice ( Češka, zapadna Slovačka, Bavarska, Tiringija, Šlezija, Saska,


Gornja Austrij)

9
- Unetice nekropola sa 60 grobova
- Nekropole koje pokazuju kontinuitet iz Zvonolikih pehara (prema keramičkim oblicima):
o Starubing nekropola
o Munchen- Sending
o Polepy
o Brandišek ( tranzicijsko groblje)
- Postolpoprty naselja ; 16 kuća od 40 mogućih,
- Brezno sa desetak kuća
- Grossmugl u Austriji sa 6 kuća poluukopanih, naselja u Austriji uglavnom koncentrirana u
blizini ležišta ruda
- Biskupin à utvrđen jarkom i prekinut na dva mista ; za stoku (oko 500 grla)
- U kasnoj fazi Unetica nazvanoj Veterov naselja se pocinju premjestati na uzvisenja i
fortificiraju se.
- Vinor kraj Praga à palisade i jarci
- Vrcovice à zid od gline i kamena ; naselje unisteno i spaljeno
- Divči Kamen à na uzvisenju, grebenu, iznad rijeke Vltave (kameni objekti, ostava od
120 žrnjeva i ostava sa projektilima za praćke)
- Cezavy u Moraviji à dvostruki kameni zid i jarak
- Hradisko à unisteno i naseljeno od strane Laušic populacij, sto se javlja u nizu ostalih
naselja, ali nema dokaza o invaziji Laušic populacije, vec o utjecajima
- Meclov – Brezi à naselje koje se proteze iz Unetice u Srednje BD
- Bruszczewo u Velikoj Poljskoj à naselje iz srednje bronce , niski poluotocni brezuljak
koji je jednom bio okruzen vodom ; wattle and daube, alati livača i trgovaca broncom,
razne alatke kamenog materijala, itd. Naselje je primjer stabilnog naselja ovisnog o
zemljoradnji. Sto je rijedak slucaj u Tumul periodu srednje bronce, gdje prevladavaju
uglavnom nomadi, goniči stoke sa svojim kratkotrajnim i jednofaznim staništima. No i to
je upitno, bar prema materijalu pronadjenom u tom razdoblju.

Pokopi

- inhumacija
- uglavnom ravnim gobovi sa zgrčencima, muškarci na livoj strani, zene na desnoj
- Dolni Počernice à 77 grobova, Unetice à 60
- U kasnijoj fazi Unetice na periferiji kulture javljaju se ukopi pod humkama
- Velke Žernoseky u sjevernoj Češkoj, grobove oznacuje kameni prsten oko rake
- U najranijim fazama dominira jednostavan ukop u raku, ali kasnije se javljaju razni ukopi
u pithose, drvene lijesove, grupni ukopi u liniji ili u jednom rovu, itd.
- Grossbrembach u Tiringiji à pokojnici sa glavom prema jugu i pogledom na istok,
pokopi na kat, obiteljski grupirani ukopi. Medju 81 grobom, 5 grupa je uoceno, a unutra
tih grupa jos manje grupice. Izdvojeno je 47 takvih obitelji. To pokazuje da su se na vecim
nekropolama dogadjale ovakve situacije grupnih odjeljivanja obitelji unutar groblja.
- U Roggendorfu i Schleinbachu nadjene individue zavezane konopom, a jednoj je
namjerno razbijena lubanja. (robovi ili kriminalci)
- U Saxo – Tiringiji mozemo odvojiti dvije faze: starija sa klasicnim ukopima u jame i
kasnija sa malo slozenijim pogrebnim ritusom i laganom pojavom humaka.
- Za vrime klasične Unjetice, u Saxo – Tiringiji se javljaju kneževski pokopi:
o Helmsdorf
o Leubingen
- Leubingen:
o 34 u promjeru i 8.5 m visok
o Unutar ogromnog kamenog plašta nalazila se drvena komora pravokutnog tlocrta (
4 x 2), kolci okolo platforme tvorili su dvoslivni krov pridrzavani sa 7 kolaca sa
svake strane i 4 na južnoj dok je sjeverna bila otovrena.
o Na drvenoj platformi je ležao ispružen muškarac, a preko njegovih bokova ležao
je drugi kostur, možda dijete ili žena ; jako bogati prilog u vidu litičkog materijala,
i zlatnog nakita
- Helmsdorf:
o 34 metra u promjeru i sagrađen iznad ranijih grobova iz Vrpčaste keramike :-P
o Platforma je na sjeveru popločana kamenim pločama, a na jugu prekrivena
granjem, dvoslivni krov poduprt kamenjem i nekom smjesom izvana.
o Pokojnik je ležao u drvenoj raci na popločanom dijelu, zgrčen sa glavom prema
jugu i pogledom prema istoku ; nakit i brončano – željezni nalazi su koncentrirani
na dijelu gdje je ležao pokojnik.
o Svugdje su pronađeni tragovi pepela i gorenja, moguć pokušaj zapaljivanja cilog
objekta
- Ostali ukopi u velikim humkama poznati su iz Leki Male
- U srednjoj bronci uniformalan je nacin ukopa u humkama
- Dolnj Peter, Šalka i ostale nekropole pod humkama u jugozapadnoj Slovačkoj pokazuju
kremaciju u jamama kao dominaciju, a u Šalki kremacija u urnama.

Ritualna ili kultna mjesta

- Černčin à kamena konstrukcija u obliku Malteškog križa, sa krakovima 2.5 m dugim, i


0.5 m širokim, orijentiranim prema stranama Svijeta, u sredini svakog kraka stajala je
posuda, sa petom posudom u sredini križa.
- Vinične Šumice à plitka zdjelasta depresija, na jednom rubu mali kontejner sa
karboniziranom pšenicom, pehar, vrč, zdjela i glineni disk su pronađeni u blizini.
- Uhersky Brod à kostur goveda, orijentacije sjever – jug, okružen kamenjem i imao je
posudu ispod glave ; Ostaci lubanja ili vilica sa keramikom ostalih bovida pronađeno je u
blizini. Također pronađene i plitke ovalne zapečenih rubova depresije, kultno mjesto
- Černy Vul u blizini Praga à glineni konsekratni oltar
- U Hradisku, u ranijim Laušic nivoima à lubanja djeteta pokopana u jamu, pojava na nizu
Laušickih nalazišta kao što su Bezmerov i Hulin u Moraviji.

MATERIJALNA KULTURA

- Proto Unetika faza vuče oblike iz Zvonilikih Pehara, a to su pretežno posude S profilacije
sa jednom drškom ( vrčevi) ; Niske konične zdjele ; Pješčani sat pehari ; razno bakreni
nakit, klasičan za kasni eneolitik,
- Straubing à triangularni bodeži, strijelice, wrist – guard? – klasični ratni pribor
Zvonolikih pehara, nakit podudaran sa Uneticom, posude blagobikoničnog trbuha i

11
kratkiim vratom, na rožastim nogicama
- Kasniji Unetički grobovi bogatiji u metalu od ranijih. Bodeži postaju oblikovaniji i
varijativniji po regijama, sa pripadajučim metalnim koricama i često dekorirani i prema
tome lako prepoznatljivi i atributivni Unetičkoj kulturi, zatim helebarde, ravne sjekire za
zadebljanim rubovima, i velika varijativnost igala ( perforiranih sferičnih glava), brončane
ogrlice okruglog presjeka, lunulastog oblika, ukrašene urezivanjem...kao torkvensi :-D
- Jantar je raširen, dakle trgovina sa Baltikom
- Fajans ?
- Ostava iz Re A1 faze à BRESINCHEN – 103 sjekire sa krilcima, 1 dvostruka sjekira, 8
bodeža, 10 ingot torcsa, 9 teških prstena... smještenih u dvije velike posude. Druga velika
ostava je DIESKAU –293 sjekire
- Re A2 faza à LANQUAID – uske sjekire za krilcima, koplja sa sjecivom uzim od tuljca i
ukrasenim urezivanjem na tuljcu, igle sa perforiranom sferičnom glavom, razne lunulaste
ogrlice itd.

- Keramika Tumul perioda:

o Karakteristicne su trbušaste posude sa visokim cilindričnim ili konkavnim vratom,


i bogatim urezanim i rusticnim ornamentom. Razne varijacije na ove oblike, česti
na malim šupljim nogama, zdjele S profilacije na nogama, motivi uglavnom
linearni koncentrirani na trbuh i nogu posude cesto u grupacijama cik cak snopova
ili visecih nasuprotnih trokuta

o Od bronce: duge igle sa diskoidnom glavom, u obliku kotača itd...pojava


mača...naočarasti privjesci...

POVEZUJUĆE GRUPE

- STRAUBING à ingoti, naočarasti privjesci, spiralne narukvice i prsteni, igle sa


uvijenom glavom, pehari S profilacije, vrčevi...; ravni grobovi
- WIESELBURG à nekropola u St. Poltenu, Unterwolbling, Wieselburg
- Kasna faza rane bronce u Moraviji, Slovačkoj, Austriji i sjevernozapadnoj Mađarskoj
pripada facijesu Veterov grupe. Tipičan lokalitet ove grupe je Kyjov, naselje na uzvisini
ciji materijal jako nalikuje grupi u donjoj Austriji koju je Pittioni izdvojio i nazvao
Boheimkirchen. Kultura je zadržala više Unetičkih elemenata nego Mađarovce kultura
koja isto nastaje iz Unetičkog derivata. Keramika: urezivanje trokuta popraćeno
žigosanjem i inkrustiranje. Kupe na nozi su rjeđe.

ISTOČNA SREDNJA EUROPA:

NYRSEG - ZATIN:

- Rasprostranjenost: SI Mađarska, I Slovačka (pokrajine Njiršeg i Bodrekeš?)


- Važniji lokaliteti: Tiszaluc ( najdonji slojevi ovof tella pripadaju Nyrseg k.) ; Njirpazonj
( jedan oveći stambeni objekt,6 x ?, usamljen na brezuljku od 600 m2)
- Pokopi: incineracija, pojedinačni ukopi urna (amfore ii veliki lonci), grupirani u manje
skupine, plitko ukopani.
- Materijalna kultura: vrčevi sa ručicama, zdjele sa visokim donjim i kratkim gornjim
onusom ( rub širok i horizontalno zavijen prema van), velika posuda sa cilindričnim
vratom i 4 male ručice na vratu, jajolika posuda sa kratkim zaobljenim vratom i 4 ručice ;
cetvrtasta, plitka zdjela sa niskim rubom ; četveronožna, trbušasta plitka zdjela ; modeli
kola
- Ornamentika: udubljivanje i inkrustacija, metličast
- Kronologija i povezanost: Nyrseg kulturu na njezinom sjevernom i zapadnom dijelu
preslojava Hatvan (Tiszaluc), a na jugu, centru i istoku Ottomanj; Nyirseg = Nađrev
- Kultue Nađrev i Njiršeg su nastale iz kulture Mako

MAKO – KOSIHY – ČAKA

- Rasprostranjenost: SI Mađarska, JZ Slovačka, Donja Austrija, Središnja Mađarska,

13