UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK Komunikacije SMJER Komunikacijske tehnologije PREDMET Vertikalni transport

-------DIREKTIVE EU O LIFTOVIMA-------seminarski rad-

Kandidatkinja: Keri Admira 6341

Mentor: prof.dr. Abdulah Ahmi

Sarajevo, novembar 2011.

SADRAJ 1 UVOD...............................................................................................................................3 2 DIREKTIVE EU O LIFTOVIMA....................................................................................4 2.1 Harmonizirani standardi ..........................................................................................................................................6 2.2 Prijavljena tijela ..........................................................................................................................................7 3 CE ZNAK.........................................................................................................................9 3.1 Podruje primjene......................................................................................................9 4 KABINA LIFTA.............................................................................................................10 5 RIZICI ZA OSOBE IZVAN KABINE LIFTA..............................................................12 6 RIZICI ZA OSOBE U KABINI LIFTA.........................................................................12 7 RIZICI OSTALE PRIRODE..........................................................................................13 8 OBILJEAVANJE.........................................................................................................13 8.1 Upravljanje liftova ........................................................................................................................................14 9 SIGURNOSNE KOMPONENTE...................................................................................15 10 PREGLED LIFTA........................................................................................................16 10.1 Izvanredni pregled lifta..........................................................................................16 10.2 Redovni pregled lifta..............................................................................................16 10.3 Redovno odravanje lifta.......................................................................................17 10.4 Ovlatena organizacija za pregled lifta..................................................................17 11 ZAKLJUAK ..............................................................................................................23 12 LITERATURA.............................................................................................................24

UVOD

Evropska unija je tvorevina svoje vrste (sui generis) kroz koju lanice ostvaruju zajednike ciljeve, kao to su uravnoteen privredni i drutveni razvoj, visok nivo zaposlenosti, te zatita prava i interesa graana. Proces evropske integracije zapoeo je udruivanjem nekoliko drava u Evropsku zajednicu za ugljen i elik (osnovana 1952. Parikim ugovorom), a nekoliko godina poslije integracija je proirena na druga podruja, te je kreirana Evropska zajednica za atomsku energiju (Euratom) i Evropska ekonomska zajednica (EEZ). Direktive kao zakonski akti nisu direktno primjenjive u svim dravama lanicama EU. One zahtijevaju donoenje mjera za implementaciju na nacionalnom nivou do roka definisanog odreenom direktivom. Direktive ne obavezuju drave lanice EU u cjelosti, nego u pogledu rezultata koji treba da se postignu. Takoer, ostavljaju odreeni stepen slobode dravnim nadlenim tijelima u odluivanju na koji nain e prihvatiti i sprovesti ciljeve Zajednice u okviru svog pravnog sistema. Ovi dokumenti, zajedno sa uredbama, se smatraju najvanijim zakonskim instrumentima. Direktive su najvaniji i najfleksibilniji zakonski instrument u uspostavljanju i jaanju unutranjeg trita EU. Dananja je Evropska unija, osim za uspostavu i regulaciju unutranjeg trita nadograenog monetarnom unijom sa zajednikom valutom eurom, nadlena i za brojne druge politike, ukljuujui i kulturu, obrazovanje i zatitu zdravlja. Pored toga, drave lanice u institucionalnom okviru Evropske unije, danas sarauju i u podrujima koja se smatraju vanim dijelom dravnog suvereniteta, kao to su vanjska politika, unutranji poslovi i pitanja pravosua. Evropske zajednice su prerasle u Evropsku uniju 1993. godine, kada je stupio na snagu Sporazum o Evropskoj uniji (Maastricht). Ugovorom uspostavljena EU sastoji se od tri tzv. stuba, koji se razlikuju po prirodi saradnje u njihovom okviru meu dravama lanicama. Vodei se gore navedenim svaka od zemalja lanica, ali i onih koje to nisu, da bi vrile izvoz moraju ispunjavati obaveze prema direktivama, odnosno, moraju podravati sve njene propise. Nepotovanjem oih direktiva proizvod se ne plasira na trite. U ovom sluaju lift koji nije uraen po propisima direktiva EU nee biti siguran lift, a kao takav se izbacuje sa EU trita.

DIREKTIVE EU O LIFTOVIMA

Direktiva je pravni zahtjevi koje su pisali u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Svaka drava lanica tada je potrebno usvojiti direktive u svoje nacionalne zakone statutom. To je uinjeno u Velikoj Britaniji pod zakonom propisanim Instrumenta 1997 Br. 831 'Lift Pravilnikom 1997 ", koji je stupio na snagu 1. srpnja 1997, uinkovito davanje industrije 2 godine usvojiti Direktive prije nego je postao obvezna. Dokaz skladu s Direktivom je naveo proizvoa (ili njegov agent) sigurnosnih komponenti ili montaer lifta stavljanje CE oznake na proizvod. Svrha Direktive je smanjiti trgovinske barijere izmeu drava lanica i za odravanje zdravlja i sigurnosti zahtjevi na visokoj razini. Direktiva obuhvaa i sigurnosne komponente i cijela dizala i obuhvaa proizvodnju i ugradnju lifta.Direktiva stoga se odnosi na proizvoaa i instalatera dizala.Dizala pruaju bitno sredstvo za udoban i siguran pristup modernih zgrada. Odredba dizala u novim zgradama i ugradnja lifta u mnogim postojeim zgradama su sve vaniju ulogu u starenja drutvu dajui raste prioritet socijalne integracije osoba s posebnim potrebama. Dizala Direktiva 95/16/EC ima dvostruki cilj doputa slobodan protok dizala i sigurnosne komponente unutar unutarnjeg trita EU i osigurati visoku razinu sigurnosti za podizanje korisnicima i odravanje osoblje. Direktiva 95/16/EC usvojen od strane Europskog parlamenta i Vijea s ciljem usklaivanja zakona drava lanica koji se odnose na dizala. Direktiva se odnosi na dizala i sigurnosne komponente prvi stavlja na trite Zajednice i staviti u slubu na dan ili nakon 1. srpnja 1997. Lift Direktiva se odnosi na dizala trajno slue zgrade i graevine. U svrhe ove Direktive , "dizalo" znai stroj koji opsluuje razliite nivoe, koji ima kabinu koja se kree pu vodilica koje su nepomine i nagnute pod kutom vie od 15 stupnjeva prema vodoravno i koji je namijenjen za prijevoz: osoba osoba i tereta samo tereta ako je kabina pristupana, tj. osoba moe ui u nju bez potekoa i opremljena je upravljakom ploom smjetenom unutar kabine ili nadohvat osobe koja je unutra. Dizala koja se kreu du utvrenog stalnog puta ak i ako se ne kreu du nepominih vodilica obuhvaena su ovom Direktivom (npr. karasta dizala). Ova Direktiva ne odnosi se na: iare, ukljuujui i uspinjae za javni ili privatni prijevoz osoba dizala posebno projektirana i konstruirana za vojne i policijske svrhe dizala u rudnicima 4

 kazalina dizala dizala ugraena u prijevozna sredstva dizala povezana sa strojevima i namijenjena iskljuivo za pristup radnom mjestu zupaste vlakove dizalice na gradilitima namijenjene za dizanje osoba ili osoba i tereta. Za potrebe ove Direktive: "monter dizala" je fizika ili pravna osoba koja preuzima odgovornost za projektiranje, proizvodnju, ugradnju dizala te njegovo stavljanje na trite i koja stavlja CE oznaku i sastavlja EC deklaraciju o usklaenosti, "stavljanje dizala na trite" dogaa se kada monter prvi puta uini dizalo dostupnim korisnicima "sigurnosna komponenta" "proizvoa sigurnosne komponente" odnosi se na fiziku ili pravnu osobu koja preuzima odgovornost za projektiranje i proizvodnju sigurnosne komponente i koja stavlja CE oznaku i sastavlja EC deklaraciju o usklaenosti "dizalo model" odnosi se na reprezentativno dizalo iji tehniki dosje pokazuje nain na koji e biti ispunjeni osnovni sigurnosni zahtjevi za dizala koja su usklaena s dizalom modelom definiranim objektivnim parametrima i koji koristi istovjetne sigurnosne komponente.

Sve dozvoljene varijacije, izmeu dizala modela i dizala koji ine dio dizala izvedenih iz dizala modela, moraju biti jasno navedene (s maksimalnim i minimalnim vrijednostima) u tehnikom dosjeu. Prema izraunima i/ili na osnovu projektnih planova, doputeno je dokazati slinost asortimana opreme koja udovoljava osnovnim sigurnosnim zahtjevima. Kada su, za dizala, rizici navedeni u ovoj Direktivi potpuno ili djelomino obuhvaeni posebnim direktivama, ova se Direktiva ne primjenjuje ili se prestaje primjenjivati u sluaju onakvih dizala i onakvih rizika koji su obuhvaeni tim posebnim direktivama. Drave lanice poduzimaju sve odgovarajue mjere kako bi osigurale da:

dizala obuhvaena ovom Direktivom mogu biti stavljena na trite i putena u rad samo ukoliko ne postoji opasnost da ugroze zdravlje i sigurnost osoba ili, gdje je to prikladno, sigurnost imovine, kada su ispravno ugraena, odravana i koritena u svrhe za koje su namijenjena. sigurnosne komponente obuhvaene ovom Direktivom mogu biti stavljene na trite i putene u rad samo ukoliko za dizala, u koja trebaju biti ugraene, ne postoji opasnost da ugroze zdravlje i sigurnost osoba ili, gdje je to prikladno, sigurnost imovine kada su ispravno ugraena, odravana i koritena u svrhe za koje su namijenjena.

Drave lanice poduzimaju sve odgovarajue mjere kako bi osigurale da osoba koja je odgovorna za radove na izgradnji ili konstrukciji i monter dizala, s jedne strane, obavjetavaju jedan drugoga, a s druge strane, poduzimaju odgovarajue korake kako bi osigurali ispravan rad i sigurnu uporabu dizala. Drave lanice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da okna namijenjena dizalima ne sadravaju nikakve cjevovode, elektrine instalacije ili ureaje osim onih koji su nuni za rad i sigurnost dizala. Ne dovodei u pitanje prethodne stavke odredbe ove Direktive nemaju utjecaj na pravo zemalja lanica da u skladu s Ugovorom utvrde onakve zahtjeve kakve smatraju nunim kako bi osigurale zatitu osoba kada navedena dizala budu putena u rad ili koritena, pod uvjetom da to ne znai da su dizala izmijenjena na nain koji nije predvien ovom Direktivom. Na trgovinskim sajmovima, izlobama ili posebice demonstracijama, drave lanice ne sprjeavaju prikazivanje dizala ili sigurnosnih komponenti koje nisu u skladu s odredbama. Zajednice koje su na snazi, pod uvjetom da vidljivi znak jasno ukazuje da takva dizala ili sigurnosne komponente nisu usklaeni i da nisu na prodaju sve dok ih monteri, proizvoai sigurnosnih komponenti ili njihovi ovlateni predstavnici sa sjeditem u Zajednici, ne usklade. Za vrijeme demonstracija, poduzimaju se odgovarajue sigurnosne mjere kako bi se osigurala zatita osoba.

2.1 Harmonizirani standardi

Tehnike specifikacije pruanje sredstva zadovoljenja bitnih zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji su dostupni u usklaene europske norme koje izrauju europske organizacije normizaciju, CEN (Comit de europskih normalizacije). Primjena svih normi (ukljuujui usklaene norme) je dobrovoljno. Kada reference harmoniziranih norma se objavljuje u Slubenom listu Europske unije, njihova primjena daje pretpostavku o sukladnosti s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima oni pokrivaju. Stoga, dizala i sigurnosne komponente proizvedene u skladu s tim standardima uivati pretpostavka o sukladnosti s odgovarajuim bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima.

Ovaj popis je podloan redovito aurirati i dostupan je na sljedeoj internetskoj stranici adresu: http://europa.eu.int/comm/enterprise/newapproach/standardization/ Samo objave u Slubenom listu Europske unije proizvodi pravne uinke. Te usklaene norme su: Europska Standardi-sation tijelo Standardni referentni naslova publikacije OJ CEN EN 81-1: 1998 sigurnosnih pravila za izgradnju i instalaciju liftova - Dio 1: Elektrini liftovi 1999/03/31 CEN EN 81-2: 1998 sigurnosnih pravila za izgradnju i instalaciju liftova - Dio 2: hidraulini liftovi 1999/03/31 CEN EN 12016: 1998 Elektromagnetska kompatibilnost - obitelj proizvoda standard za dizala, pokretne stepenice i putnika transporteri - imunitet 1999/03/31 CEN EN 81-28: 2003 Remote alarm za putnika i robe putnika dizala 2004/10/02 CEN EN 81-58: 2003 Lift slijetanje vrata - otpornost na vatru 2004/02/10 CEN EN 81-72: 2003 vatrogasaca dizala 2004/02/10 CEN EN 13015: 2001 upute za odravanje za dizala i pokretne stepenice 2004/10/02

2.2 Prijavljena tijela

Drave lanice, tri zemlje EFTA-e (EEA lanova) i druge zemlje s kojima Europska zajednica je zakljuila uzajamnog priznavanja ugovora (MRAs) i protokola za Europu sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaanju industrijskih proizvoda (PECAs) imaju odreene obavijesti tijela, uspostavljena po Direktive. Popis prijavljenih tijela ukljuuje identifikacijski broj svakog ovlatenog tijela, kao i zadatke za koje je bio obavijeten. Popis prijavljenih tijela objavljuje se u Slubenom listu Europske Unije. Popis je predmet redovito aurirati. Na web stranici Komisije popis za informacije samo: http://europa.eu.int/comm/enterprise/newapproach/legislation/nb/en95-16-ec.pdf Popis norma za dizala BS 6277 Izolirani fleksibilni kabeli za dizala i druge fleksibilne prikljuke EN 81 Elektrini liftovi ISO 9386-2: 2000 Snaga djeluje podizne platforme Podignite Direktiva 95/16/EC Certifikacija za podizanje postrojenja i sigurnosne komponente

CE ZNAK

Drave lanice smatraju da liftovi i sigurnosni dijelovi nose oznaku CE. Da bi se nali na EU tritu, proizvodi moraju da ispunjavaju opte zahteve u vezi bezbednosti ili odreene tehnike zahteve. Veliki broj proizvoda iroke potronje i industriskih proizvoda koji su obuhvaeni direktivama novog pristupa, moraju da imaju CE znak. Njime proizvoa potvruje da proizvod ispunjava sve zahteve date u direktivama koje se odnose na taj proizvod i da je obavljena procedura ocenjivanja usaglaenosti. Pored toga, proizvoa izdaje Izjavu o usaglaenosti (EC deklaracija). Sutinski zahtevi u pogledu zdravlja i bezbednosti dati su u harmonizovanim evropskim standardima. To znai da proizvoai ispunjavaju zahteve navedene u direktivama ako primene evropske standarde harmonizovane prema datoj direktivi. Proizvodi na koje se ne odnosi bar jedna od direktiva novog pristupa, ne mogu da nose CE znak. Prednost postojanja CE znaka na proizvodu jeste u tome to je takvom proizvodu omogueno slobodno kretanje na tritu EU i u nekim drugim zemljama, tj. proizvod se puta u prodaju ili upotrebu bez dodatnih nacionalnih ispitivanja. Zemlje lanice ne mogu da zabrane, ogranie ili ometaju prodaju na svojoj teritorii proizvoda koji nose CE znak, osim kada odredbe direktiva nisu pravilno primenjene ili postoji rizik koji nije obuhvaen primenjenim direktivama. Moe se rei da je CE znak trgovinski paso za proizvode na EU tritu.

3.1 Podruje primjene

CE znak se mora staviti: na sve nove proizvode, proizvedene u EU ili treim zemljama, na polovne (koriene) proizvode koji se uvezu iz neke od treih zemalja na proizvode koji se ve nalaze na tritu EU, ali su znatno modifkovani tako da se mogu smatrati novim proizvodima. CE znak mora biti: jasno uoljiv (npr. postavljen na poleini ili donjoj strani proizvoda), itljiv (izmeu ostalog, visina znaka ne sme biti manja od 5 mm) trajan (da se u normalnim uslovima ne moe ukloniti bez traga). CE znak stavlja proizvoa ili njegov ovlaeni predstavnik u EU. Forma CE znaka je propisana.Po pravilu, stavlja se na sam proizvod ili na natpisnu ploicu, a uz to moe i na pakovanje i prateu dokumentaciu. U nekim sluajevima, CE znak nije mogue staviti na proizvod ili natpisnu ploicu, zbog prirode samog proizvoda (npr. eksploziv), ili zbog suvie malih dimenzia proizvoda. Onda se CE znak mora staviti na pakovanje, ako postoji, kao i na prateu dokumentaciu, ako je predviena direktivom. U svakom sluaju, ne smije se izostaviti ili staviti na pakovanje/dokumentaciu umesto direktno na proizvod iz isto estetskih razloga. Ukoliko je neko notifkovano telo ocenjivalo usaglaenost u fazi proizvodnje, onda iza CE znaka stoji identifkacioni broj tog notifkovanog tela. U situacii kada ima vie notifkovanih tela (zbog primene vie od jedne

direktive), stavljaju se identifkacioni brojevi svakog od njih. U oba sluaja, notifkovano tjelo(a) preuzima odgovornost za usaglaenost proizvoda u fazi proizvodnje sa propisanim zahtevima. Veliina znaka se moe menjati, ali proporcie izmeu njegovih elemenata moraju ostati iste. CE znak i identifkacioni broj se mogu staviti i u treoj zemlji ako tamo postoji notifkovano telo koje moe da izvri ocenu usaglaenosti u odnosu na odgovarajue propise te zemlje. Jedino CE znak simbolizuje usklaenost sa svim zahtevima odgovarajue direktive kojom se i propisuje njegova upotreba. Ne smije se stavljati nijedna druga nacionalna oznaka koja bi imala tu funkciu jer bi to samo dovelo do zabune.

Sve odluke poduzete sukladno ovoj Direktivi koja ograniuje: stavljanje na trite i/ili putanje u rad i/ili koritenje dizala stavljanje na trite i/ili putanje u rad sigurnosne komponente navode tana obrazloenja na kojima se temelje. Takve odluke priopuju se zainteresiranoj strani to je prije mogue, istovremeno obavjetavajui i o pravnom lijeku koji joj je dostupan u skladu sa zakonima koji su na snazi u dotinoj zemlji lanici te o vremenskom roku u okviru kojeg taj lijek mora biti iskoriten. 4 KABINA LIFTA Kabina mora biti projektirana i konstruirana tako da ima prostor i snagu koja odgovara maksimalnom broju osoba i procijenjenom teretu dizala kako je to predvidio monter. U sluaju dizala namijenjenih za prijevoz osoba, i ukoliko njegove dimenzije to doputaju, kabina mora biti projektirana i konstruirana tako da njene strukturne karakteristike ne remete i ne prijee pristup i koritenje invalidnim osobama i da tako omogui odgovarajue prilagodbe da bi se takvim osobama omoguilo koritenje dizalom. Sredstva za suspenziju i/ili potporu kabine, njihovi dopunski ureaji i svi njihovi krajnji dijelovi moraju biti izabrani i projektirani tako da osiguravaju odgovarajui stupanj sveukupne sigurnosti i tako svede na minimum rizik od padanja kabine, uzimajui u obzir uvjete koritenja, koritene materijale i uvjete proizvodnje. Ukoliko se za suspenziju kabine koriste uad i lanci, moraju postojati najmanje dva nezavisna kabla ili lanca, svaki sa svojim sidrenim ureajem. Takva uad i lanci ne smiju imati spojeve ili spojnice, osim gdje je to potrebno, za privrivanje i formiranje petlje. Kontrola nosivosti (ukljuujui i prekomjernu brzinu). Dizala moraju biti projektirana, konstruirana i montirana tako da blokiraju normalno pokretanje ako je premaena procijenjena nosivost.

10

Dizala moraju biti opremljena automatskim regulatorom brzine. Ovi zahtjevi ne odnose se na dizala u kojima dizajn pogonskog sustava sprjeava prekomjernu brzinu. Brza dizala moraju biti opremljena ureajima koji prate i ograniavaju brzinu. Dizala na tarne remenice moraju biti projektirana tako da osiguraju stabilnost vunih kablova na remenici. Mehanizmi. Sva putnika dizala moraju imati vlastite mehanizme za dizala. Ovaj zahtjev ne odnosi se na dizala u kojima su protuutezi zamijenjeni drugom kabinom. Monter dizala mora onemoguiti pristup mehanizmu dizala i popratnim ureajima dizala osim pri odravanju i u sluajevima opasnosti. Upravljaka ploa. Upravljaka ploa, namijenjena upotrebi invalidnim osobama koje nisu u pratnji drugih osoba, mora prema tome biti projektirana i smjetena. Funkcije upravljake ploe moraju biti jasno naznaene. Skupina dizala moe dijeliti i biti meusobno povezana istim pozivnim kolom. Elektrina oprema mora biti montirana i spojena tako da: - ne moe doi do nikakve zamjene sa strujnim krugovima koji nemaju direktne veze s dizalom - se dotok struje moe iskljuiti dok je pod optereenjem - su pokreti dizala ovisni o elektrinim sigurnosnim ureajima u odvojenim elektrinim sigurnosnim krugovima - gubljenje struje iz voda ne uzrokuje opasne situacije.

11

RIZICI ZA OSOBE IZVAN KABINE LIFTA Dizalo mora biti projektirano i konstruirano tako da je prostor po kojem dizalo vozi nedostupno osim za odravanje ili u sluaju opasnosti. Prije nego osoba ue u taj prostor, mora se onemoguiti normalna uporaba dizala. Dizalo mora biti projektirano i konstruirano tako da se sprijei opasnost od nagnjeenja kada je dizalo u jednoj od svojih krajnjih pozicija. Ovo se postie pomou slobodnog prostora ili zaklonita iza krajnjih pozicija. Meutim, u posebnim sluajevima, pri davanju zemljama lanicama mogunost da daju prethodno odobrenje, osobito u postojeim zgradama gdje je nemogue ispuniti ove uvjete, mogu se dopustiti i drugi odgovarajui naini kako bi se izbjegla ova opasnost. Odmorita na ulasku i izlasku iz kabine moraju biti opremljena vratima okna odgovarajue mehanike otpornosti za predviene uvjete uporabe. Ureaj za blokiranje mora za vrijeme uobiajenih radnji sprjeavati: - kretanje kabine, bilo da ono jest ili nije namjerno aktivirano, ukoliko sva vrata okna nisu zatvorena i zakljuana - otvaranje vrata okna dok se kabina jo uvijek kree i dok je izvan propisane odmorine zone. Meutim, doputaju se sva odmorina kretanja s otvorenim vratima okna u posebno naznaenim zonama i pod uvjetom da se kontrolira brzina izjednaavanja (levelling speed). RIZICI ZA OSOBE U KABINI LIFTA Kabine dizala moraju biti potpuno ograene zidovima po cijeloj duini, ukljuujui i odgovarajue podove i stropove, osim ventilacijskih otvora, te moraju imati vrata po cijeloj duini. Vrata moraju biti tako projektirana i montirana da se kabina ne moe pokrenuti, osim odmorinih pokreta ako vrata nisu zatvorena, i da se kabina zaustavlja ako su vrata otvorena. Vrata kabine moraju ostati zatvorena ili blokirana ako se dizalo zaustavi izmeu dvije razine ukoliko postoji rizik padanja izmeu kabine i okna dizala ili ako nema okna. U sluaju nestanka struje ili kvara na dijelovima, dizalo mora imati ureaje koji sprjeavaju slobodni pad kabine ili nekontrolirane pokrete prema gore. Ureaj koji sprjeava slobodni pad kabine mora biti neovisan od sredstava za suspenziju kabine. Ovaj ureaj mora zaustaviti kabinu dok je pod procijenjenim optereenjem i pri maksimalnoj brzini kako ju je procijenio monter dizala. Svako zaustavljanje pod utjecajem ovog ureaja ne smije uzrokovati takvo usporavanje koje je tetno za putnike kakvi god da su uvjeti nosivosti. Moraju biti montirani odbojnici izmeu dna okna i poda kabine. U ovom sluaju, slobodni prostor mora se mjeriti s potpuno komprimiranim odbojnicima. Ovi zahtjevi ne odnose se na dizala u kojima kabina ne moe ui u slobodni prostor zbog dizajna pogonskog sustava. Dizala moraju biti projektirana i konstruirana tako da sprjeavaju pokretanje ako ureaj nije u radnom poloaju.

12

RIZICI OSTALE PRIRODE Vrata okna i vrata kabine ili oboja vrata zajedno, ukoliko su motorizirana, moraju biti opremljena ureajem koji sprjeava rizik nagnjeenja dok su u pokretu. Vrata okna, ukoliko su dio zatite zgrade od poara , ukljuujui i ona sa staklenim dijelovima, moraju biti prikladno otporna na vatru u smislu svoje cjelovitosti i svojih svojstava koja se tiu izolacije (obuzdavanje plamena) i prijenosa topline (termalna radijacija). Protuutezi moraju biti instalirani tako da se izbjegne rizik sudara s ili padanja na kabinu. Dizala moraju biti opremljena sredstvima koja omoguuju da se ljudi koji se nalaze u kabini za vrijeme zastoja dizala oslobode i evakuiraju. Kabina mora biti opremljena dvosmjernim sredstvom za komunikaciju koje omoguava stalni kontakt sa spasilakom slubom. Dizala moraju biti projektirana i konstruirana tako da, u sluaju da temperatura u stroju dizala premai maksimalnu temperaturu kako ju je predvidio monter dizala, dizala mogu zavriti pokrete koji su u tijeku ali i odbiti prihvaanje nove komande. Kabina mora biti projektirana i konstruirana tako da omoguuje dovoljnu ventilaciju putnicima, ak i u sluaju produenog zastoja. Kabina bi trebala biti odgovarajue osvijetljena kada god se dizalo koristi ili kad god su vrata otvorena; mora takoer postojati i osvjetljenje u sluaju opasnosti. Sredstva za komunikaciju i osvjetljenje u sluaju opasnosti moraju biti projektirana i konstruirana tako da funkcioniraju i bez normalnog dotoka elektrine struje. Njihov period funkcioniranja mora trajati dovoljno dugo da omogui normalan tijek spasilakog postupka. Kontrolni strujni krugovi dizala, koji se mogu koristiti i za vrijeme poara, moraju biti projektirani i proizvedeni tako da mogu sprijeiti dizalo da se zaustavi na pojedinim razinama i tako dopuste spasilakim slubama prioritetnu kontrolu dizala.

OBILJEAVANJE Povrh minimalnih pojedinosti koje trebaju ispunjavati svi strojevi svaka kabina mora imati lako vidljivu plou koja jasno pokazuje procijenjenu nosivost u kilogramima i maksimalan broj putnika koje dizalo moe nositi. Ako je dizalo dizajnirano tako da ljudi uslijed zastoja mogu izai bez pomoi izvana, relevantne upute u kabini moraju biti jasne i vidljive. Europska komisija-Uprava za poduzetnitvo i industriju organizirala je vie radnih tijela za provedbu Direktive o dizalima.

13

8.1 Upravljanje liftova

Dizala Direktiva upravlja sljedea tijela: Dizala odbor (LC) [i Dizala radna skupina (LWG)] postaviti u skladu s lankom 6 (3) sa ulogu savjetovati Komisiju. Odbor predsjedava predstavnik Komisije, a sastoji se od predstavnika drava lanica i promatraa, odnosno: lanovi EEA i drugim zemljama su uzajamno priznavanje sporazuma s EU-om za dizala. Dizala Radna skupina osnovana je s ciljem kako bi se omoguilo promatrai iz industrije, standardizacije i prijavljena tijela da sudjeluju u raspravi o problemima koji se odnose na praktinu primjenu Dizala Direktive. Dizala Radne skupine predsjedava predstavnik Komisije i sastoji se od predstavnika drava lanica. Zemlje EFTA-e imaju status promatraa. Sindikati i udruge vlasnika nekretnina su takoer zastupljeni tamo. Dokumenti odobrio Dizala Radne grupe su objavljeni na http://ec.europa.eu/enterprise/mechan_equipment/lifts/index.htm. Koordinacija prijavljenih tijela (NB-L) Europska koordinacijska skupina za Direktivu Dizala je postavljen kako bi se raspravljati i na rjeavanju problema koji se odnose na postupke ocjene sukladnosti i uskladiti praksu aktivnosti prijavljenih tijela. Sastanci NB-L predsjedava izabrani predstavnik jedne od prijavljenih tijela. Predstavnici Europske komisije i drava lanica pomoi kao promatrai, kao i strunjaci iz lifta industrije i standardizacije. Posebna tema se spominju u detalje na razini oglasa HocGroups za NB-L. NB-L donosi preporuke za koritenje koji nude pristao odgovore na pitanja koja su se raspravljalo u grupe. One se potom prenose na Dizala Radne skupine za odobrenje. Preporuke za usethat su podrali od Dizala Radne grupe objavljeni su na internetskim stranicama Komisije EUROPA: http://ec.europa.eu/enterprise/mechan_equipment/lifts/nblifts_rfus.pdf Grupa za administrativne suradnje za dizala (lifta ADCO) je formirana kako bi se olakala suradnju izmeu tijela za nadzor nad tritem u dravama lanicama i Europskom komisijom, koji se ovdje moe dijeliti informacije i optimizirati resurse za poboljanje uinkovitosti nadzora nad tritem na nacionalnoj razini. ADCO sastancima predsjedava jedna drava lanica. Susreti su ograniena na predstavnike theMember lanica i Komisije i postupku meetingsare povjerljive.

U radu navedenih radnih skupina mogu sudjelovati i predstavnici drava kandidatkinja za lanstvo u Europskoj uniji.

14

SIGURNOSNE KOMPONENTE

Jedan od najvaznijih dijelova idrektiva odnose se na uvjete koje dizala i sigurnosne komponente moraju zadovoljiti prije stavljanja na trite i u uporabu, a to je zadovoljavanje bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva koji se odnose na projektiranje i izradu dizala i sigurnosnih komponenti. Prije stavljanja na trite i u uporabu dizala i sigurnosne komponente moraju: proi odreene postupke ocjene sukladnosti imati izjavu o sukladnosti i tehniku dokumentaciju biti oznaene oznakom sukladnosti,ime proizvoa sigurnosnih komponenti, odnosno ugraditelj dizala, dokazuju da su zadovoljeni bitni sigurnosni zahtjevi.

15

Pretpostavlja se da dizala i sigurnosne komponente zadovoljavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve.Direktiva 95/16/EC pojanjava i koristi pojam ugraditelj dizala koji podrazumijeva fiziku ili pravnu osobu odgovornu za projektiranje, izradu i ugradnju dizala te stavljanje dizala na trite i u uporabu, koja stavlja oznaku sukladnosti i sastavlja izjavu o sukladnosti. Proizvoa sigurnosne komponente je fizika ili pravna osoba koja preuzima odgovornost za projektiranje i proizvodnju sigurnosnih komponenta i koja stavlja oznaku sukladnosti i sastavlja izjavu o sukladnosti. 10 PREGLED LIFTA 10.1 Izvanredni pregled lifta Provodi se u sluaju: nastalih osnovnih promjena na dizalu stavljanja dizala u uporabu nakon nezgoda

10.2 Redovni pregled lifta

Vlasnik je duan osigurati redovni pregled dizala. Redovni pregled provodi ovlatena organizacija. Redovni pregled dizala mora se obaviti najmanje jedanput godinje. Odravatelj dizala mora sudjelovati kod redovnog pregleda dizala. Redovni pregled dizala obuhvaa sve postupke koji su potrebni da se provjeri da dizalo zadovoljava bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve. Ovlatena organizacija nakon obavljenog pregleda dizala sastavlja izvjee o obavljenom pregledu. Izvjee mora sadravati sve eventualne nedostatke na dizalu i potrebne postupke za otklanjanje istih i rok za njihovo otklanjanje. Vlasnik dizala nakon dostavljenog izvjea o obavljenom pregledu mora poduzeti sve potrebne radnje kako bi otklonio sve nedostatke utvrene u izvjeu. U knjigu odravanja dizala ovlatena organizacija upisuje datum obavljenog pregleda dizala, naziv ovlatene organizacije koja je obavila redovni pregled, identifikacijski broj dizala, eventualne nedostatke i rok za njihovo otklanjanje, te da li je dozvoljena uporaba dizala.Ako dizalo ne zadovoljava bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz ovlatena organizacija stavit e dizalo van uporabe. Ovlatena organizacija o tome odmah obavjeuje nadleno inspekcijsko tijelo, odravatelja dizala i vlasnika dizala. Ovlatena organizacija moe dozvoliti rad dizala na odreeno vrijeme, ako nije bitno naruena sigurnost korisnika dizala, u kojem vlasnik mora otkloniti nedostatke. Vlasnik ne smije mijenjati ovlatenu organizaciju dok god nisu otklonjeni svi nedostaci za koje je ovlatena organizacija propisala rok za otklanjanje. U sluaju ugroavanja sigurnosti i zdravlja korisnika dizala nadlena inspekcijska tijela moraju zabraniti uporabu dizala i po potrebi zahtijevati obavljanje izvanrednog pregleda.

16

10.3 Redovno odravanje lifta Vlasnik je duan osigurati redovno odravanje dizala. Odravanje dizala podrazumijeva potrebne postupke za vrijeme uporabnog vijeka dizala, za siguran rad dizala i njegovih sastavnih dijelova. Redovno odravanje dizala obuhvaa: pregled postrojenja dizala i kontrolu njegova rada, prema uputi za uporabu i odravanje, otklanjanje utvrenih nedostataka te zamjenu neispravnih i oteenih elemenata. Redovno odravanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjeseno.Ako se pri odravanju dizala utvrde neispravnosti koje mogu dovesti do opasnoga pogonskog stanja, dizalo se mora staviti van uporabe dok se one ne uklone.Svako dizalo mora imati upute za uporabu i odravanje kojih se mora pridravati kod redovnog odravanja dizala i kod spaavanja osoba iz dizala. Ako za postojea dizala nema potrebnih uputa za uporabu i odravanje vlasnik ih mora pribaviti od ugraditelja dizala ili osigurati njihovu izradu ili nadopunu. Za takva uputsva vlasnik mora ishoditi suglasnost od ovlatene organizacije. Odravatelj mora biti registrirana pravna ili fizika osoba za tu djelatnost, koji brine za odravanje dizala u ime vlasnika i izvodi provjere dizala prilikom rada te mora biti upoznat s uputstvima za uporabu i odravanje dizala te knjigom odravanja dizala. Odravatelj moe obavljati odravanje dizala samo uz prethodnu suglasnost ovlatene organizacije koja prije izdavanja iste provjerava strunu osposobljenost odravatelja. Odravatelj mora o nedostacima koji se ne mogu odmah otkloniti, odmah obavijestiti vlasnika i zapisati ih u knjigu odravanja dizala. Ako nastali nedostaci ugroavaju sigurnu uporabu dizala odravatelj mora dizalo iskljuiti i sprijeiti njegovu uporabu i o tome obavijestiti vlasnika i ovlatenu organizaciju. 10.4 Ovlatena organizacija za pregled lifta Ovlatena organizacija mora voditi i obnavljati popis dizala na kojima je obavila izvanredni pregled dizala ili redovni pregled dizala. Taj popis mora na zahtjev dostaviti ministarstvu nadlenom za gospodarstvo i nadlenom inspekcijskom tijelu.

prikaz certifikata bosanskohercegovake firme Euro Prost koja se bavi proizvodnjom liftova po pravilima postavljenim u Direktivi

17

VODI Europskog parlamenta i Vijea 95/16/EC DIREKTIVA od 29. lipnja 1995 o usklaivanju zakona drava lanica koji se odnose na iare Preambuli LIFTOVI direktive - citati 1 citata Citate ukljuen u preambuli Direktive Dizala ukazuju na pravnu osnovu Direktive, miljenja izraene relevantne savjetodavni odbor i postupak prema kojima je Direktiva je usvojena. Reference na lancima Ugovora o EZ-su oni koji su bili na snazi kada je Direktiva je usvojena i od tada je nove brojeve. EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE, Uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov lanak 100a njega, Uzimajui u obzir prijedlog Komisije [1], Uzimajui u obzir miljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora [2], Djelujui u skladu s postupkom utvrenim u lanku 189.b Ugovora [3]) u svjetlu zajednikog teksta odobrio Odbor za mirenje 17. svibnja 1995 2. Pravna osnova Direktive Dizala Pravna osnova za Dizala Direktive je predvieno lankom 95 Ugovora o EZ (prije lanak 100) koji omoguuje Vijee da usvoji mjere za usklaivanje zakonodavstva drava lanica kako bi se osiguralo uspostavljanje i funkcioniranje unutarnjeg trita. Takve mjere moraju uzeti kao temelj visoku razinu zatite zdravlja i sigurnosti ljudi i okolia. iare Direktiva je tako dvostruki cilj: da se omogui slobodno kretanje lifta i sigurnosne komponente za dizala na unutarnjem tritu, dok bi se osiguralo da takvi proizvodi pruaju visoku razinu zatite zdravlja i sigurnosti ljudi. Na prijedlog Komisije, dizala Direktiva je usvojena od strane Europskog parlamenta i Vijea u skladu s suodluivanja utvrenim u lanku 251 Ugovora o EZ (prije lanak 189 B) nakon konzultacija s Gospodarskim i socijalnim odborom. Fusnote na citat dati reference uzastopna koraka postupka. Preambuli LIFTOVI direktive - recitala 3 recitala Recitali uvesti glavne odredbe Direktive i sadanjosti razloge za njihovo donoenje. Oni nemaju pravnu snagu kao i obino ne lik u nacionalno zakonodavstvo provedbi Direktive. Meutim, oni pomoi da shvatimo Direktive, osobito, pojanjava znaenje pojedinih rijei. U sluaju sudskog spora, sudovi mogu uzeti u obzir recitali utvrditi namjere Vijee i Parlament prilikom izrade pojedinih odredbi. U objavljenom tekstu, recitali nisu numerirane. Evo, recitali su numerirane za lakeg snalaenja, ali ne osobito vanost treba biti priloen redoslijed kojim se pojavljuju. Recital No 1-Budui da drave lanice odgovorne su unutar njihovog teritorija za zdravlje i sigurnost ljudi;

18

 4 zdravlja i sigurnosti ljudi Zatitu ljudskog zdravlja i sigurnosti je i temeljna dunost i prerogativ drava lanica. Nakon usvajanja Direktive Dizala, odgovornost drava lanica kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost ljudi s obzirom na rizike pokriva Direktiva podrazumijeva osigurati da zahtjevi Direktive pravilno se primjenjuju - vidi komentare na lanak 2 (1). Recital No 2 Dok stavcima 65 i 68 Bijela knjiga o dovrenju unutarnjeg trita, odobren od strane Europskog vijea u lipnju 1985, osigurati novi pristup usklaivanju zakona; 5 Novi pristup Regulatorna tehnika poznata kao "novi pristup tehnikom usklaivanju i normama", usvojen je s ciljem zavretka unutarnjeg trita [4]. Pod "novi pristup", usklaivanje nacionalnog zakonodavstva je ograniena na bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji proizvode stavljene na trite Zajednice moraju ispunjavati ako su koristi od slobodnog kretanja unutar Zajednice, dok tehnike specifikacije za ispunjavanje tih bitnih zdravstvenih i sigurnosni zahtjevi su dani u europskim usklaene norme - vidi komentare na recital 8 i komentare na lanak 5 (2). Recital broj 3 Direktiva Vijea 84/529/EEC budui da od 17. rujna 1984 o usklaivanju zakona drava lanica koji se odnose na elektrinim, hidraulikim ili ulje elektrini pogon lifta ne osigurava slobodu kretanja za sve vrste iara, dok razlike izmeu obvezujui odredbe razliitih nacionalnih sustava za vrste iara koji nisu obuhvaeni Direktivom 84/529/EEC predstavljaju prepreke trgovini unutar Zajednice, dok je nacionalna pravila o dizala stoga treba uskladiti; 6 bive Dizala Direktive Sigurnost elektrini pogon lifta bila pokrivena Direktivom 84/529/EEC tehnikim zahtjevima koji su se temeljili na europskoj normi EN 81-1: 1977. Ova Direktiva je izmijenjena nekoliko puta, i, posebice, Direktiva 90/486/EEC koja proirio opseg Direktive 84/529/EEC ukljuiti hidraulikim pogonom dizala nakon usvajanja standarda EN 81-2: 1987. Ove smjernice su ukinuti od 1. srpnja 1999, kada odredbe Direktive 95/16/EC postala obvezna. "Novi pristup" Dizala Direktiva 95/16/EC ima ire podruje od ukida Direktiva, jer osigurava zajedniki bitno zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima za dizala, bez obzira na operativni tehnike zaposlenih. Recital No 4 Direktiva Vijea 84/528/EEC budui da od 17. rujna 1984 o usklaivanju zakona drava lanica koji se odnose na zajednike odredbe za podizanje i rukovanje mehaniki ureaji slui kao okvir Direktiva za dva specifina direktive, Direktivom 84/529/EEC i to Direktiva Vijea 86/663/EEC od 22. prosinca 1986 o usklaivanju zakona drava lanica

19

koji se odnose na samohodna industrijskih kamiona, ukinuti Direktivom Vijea 91/368/EEC od 20 lipnja 1991 o izmjenama i dopunama Direktive 89/392/EEC o usklaivanju zakona drava lanica koji se odnose na strojeve; 7 ukidanju Direktive 84/528/EEC Direktiva 84/528/EEC je okvirnoj Direktivi prua osnovu za dva specifina direktive: Direktiva 84/529/EEC o elektrinoj i hidraulikih dizala, spominje u prethodnom recital, i Direktivom 86/663/EEC o samohodni industrijskih kamiona. Kamioni Direktiva je ukinut od strane strojeva, bivi Dizala Direktiva je ukinut Direktivom 95/16/EC, dakle u okviru Direktive 84/528/EEC vie nije bilo koju svrhu, a mogao bi biti ukinute - vidi komentare na lanku 13. Recital broj 5 Dok je 8. lipnja 1995 usvojila preporuku Nema 95/216/EC dravama lanicama o poboljanju sigurnosti postojeih dizala; 8 Pravila za postojee iare Direktiva 95/16/EC temelji se na lanku 95. Ugovora o EZ koji omoguuje Zajednice usvojiti mjere za usklaivanje nacionalnog zakonodavstva kako bi se osigurala slobodan protok roba na jedinstvenom tritu. Ona se bavi stavljanjem na trite i stavljanje u uporabu dizala i sigurnosne komponente za dizala, a time i odnosi se samo na nove proizvode. Meutim, kada je Direktiva usvojena, Europski parlament je takoer zabrinut za poboljanje sigurnosti postojeih dizala. Sigurnost postojeih dizala je iskljuiva odgovornost drava lanica. Meutim, u isto vrijeme kao i Dizala Direktiva je usvojena, sigurnost postojeih dizala su se obratili u Preporuci Komisije 95/216/EC od 8. lipnja 1995. injenica da je 95/216/EC Preporuke Komisije spominje u Recital Pravilnika 95/16/EC ukazuje na to da on predstavlja elju triju europskih institucija: Vijea, Europskog parlamenta i Komisije. Meutim, Preporuka nije Direktive i stoga nije obvezujua na drave lanice koje su slobodne da ga provede kao to vidite stane, uzimajui u obzir situaciju u svakoj zemlji i postojee nacionalno zakonodavstvo. 9 Standardi za postojee iare Preliminarna napomena Aneksu Komisije 95/216/EC preporuka ukazuje na to da standardima EN 81 dijelova 1 i 2 moe se primijeniti, kad god je to mogue, u svrhu dobivanja numerike vrijednosti koje se odnose, osobito, dimenzije, tolerancije, brzine ili ubrzanja stope . U 2003, CEN usvojen standard EN 81-80 [5], koji prua smjernice za dravne vlasti, lift vlasnici, lift inspekcijska tijela i odravanje tvrtke za poboljanje sigurnosti postojeih dizala, s ciljem dovoenja sigurnost svih postojeih putnika i robe, putnika dizala progresivno prema dananje stanje-of-the-art za sigurnost.

20

EN 81-80 ne rjeava bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve Dizala Direktive. To ne, dakle imaju isti status kao i usklaene norme podupiru Direktive i ne daju pretpostavku o sukladnosti s bilo kojim zakonima Zajednice. Recital Nema 6 Dok bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika e jamiti namijenjen razinu sigurnosti samo ako odgovarajue postupke ocjene sukladnosti, izabrana meu odredbe Odluke Vijea 93/465/EEC od 22. srpnja 1993 u vezi s modulima za razliite faze postupaka ocjene sukladnosti i pravila za stavljanje i uporabu CE oznake sukladnosti, koji su namijenjeni za upotrebu u tehnikom usklaivanju smjernica, osiguravaju usklaenost s tim; 10 modula Odluke Dizala Direktiva daje podii instalatere i proizvoaa sigurnosne komponente za dizala irok izbor postupaka ocjene sukladnosti temelji se na tzv "modula" iz Odlukom Vijea 93/465/EEC. Dizala Direktiva je stoga dobar primjer primjene "Globalni pristup za ocjenu sukladnosti". Recital br. 7 Dok CE-oznaka mora biti vidljivo privrena na liftova ili za odreene sigurnosne komponente iare koji zadovoljavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve ovoga Pravilnika koji e im omoguiti da se stavljaju na trite; 11 CE-oznaka CE-oznaka je vidljiv simbol ukazuje na to da dizala i sigurnosne komponente za dizala zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika, te su u skladu s odgovarajuim postupak za ocjenu sukladnosti - vidi komentare na lanak 10. Recital broj 8 Budui da ova Direktiva odreuje opi samo bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve, budui da, kako bi se pomoi proizvoaima dokazati sukladnost s tim zahtjevima, to je poeljno da imaju usklaene standarde na europskoj razini u vezi s prevencijom rizika koji proizlaze iz projektiranje i ugradnja dizala, i kako bi se omoguilo sukladnosti s bitnim zahtjevima biti verificirani, dok su takve standarde sastavljaju na europskoj razini privatnog prava tijela i mora zadrati svoju neobvezujuu statusa, dok je, za tu svrhu, Europski odbor za normizaciju ( CEN) i Europskog odbora za elektrotehniku normizaciju (CENELEC) priznaju se kao nadlena tijela za donoenje usklaenih standarda u skladu s opim smjernicama za suradnju izmeu Komisije i CEN i CENELEC potpisan 13. studenog 1984, a usklaena norma u smislu ove Direktive je tehnika specifikacija je usvojio CEN-a i / ili CENELEC na temelju mandata Europske komisije u skladu s Direktivom Vijea 83/189/EEC od 28. oujak 1983 kojom se propisuju procedure za pruanje informacija u podruju tehnikih norma i propisa, a na temelju navedenih opih smjernica;

21

 12 Harmonizirani standard Ovaj recital definira pojam usklaenih standarda i imena europske standardizacije organizacije odgovorne za sastavljanje takvih standarda. Veina usklaene norme koje se odnose na iare su razvijeni CEN. Pravni okvir za europske normizacije sada prua Direktiva 98/34/EC [89 KB] (konsolidiranje odredbe Direktive 83/189/EEC i njezine izmjene i dopune uzastopnih) kojom se utvruje postupak za pruanje informacija u podruju tehnikih propisima i standardima. Primjena harmoniziranih norma daje pretpostavku o sukladnosti s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima oni pokrivaju. Da bi dati ovu pretpostavku o sukladnosti, reference standarda mora biti objavljen u Slubenom listu Europske unije vidi komentare na lanak 5 (2). Recital broj 9 Budui da treba osigurati za prijelazne dogovore kako bi se omoguilo instalatera staviti na trite podie proizveden prije datuma primjene ove Direktive; 13 Prijelazno razdoblje Ovaj recital je prepoznao potrebu za prijelazno razdoblje kako bi se omoguilo instalaterima i proizvoaima da se prilagode svoje proizvode zahtjevima ovoga Pravilnika i omoguiti tijela odgovorna za provedbu postupaka ocjene sukladnosti koji se ocjenjuju, odobreni i obavijesti od strane drava lanica. Prijelazno razdoblje od dvije godine od dana primjene bilo dozvoljeno - vidi komentare na lanak 15. Recital Ne 10 Budui da ova Direktiva je dizajniran da pokrije sve rizike uzrokovane dizala i tranje po svojim korisnicima i putnicima izgradnje, budui da ova Direktiva stoga treba smatrati Direktiva u smislu lanka 2 (3) Direktive Vijea 89/106 / EEZ od 21. prosinca 1988 o usklaivanju zakona, propisa i upravnih odredbi drava lanica koji se odnose na graevne proizvode; 14 u Construction Products Directive Ovaj recital bavi odnosima izmeu Dizala Direktive 95/16/EC i Direktivi 89/106/EEC graevne proizvode - vidi komentare na lanak 14. i Preliminarni primjedbu 4 Dodatka I. Recital Ne 11 Budui da sporazum o modus vivendi izmeu Europskog parlamenta, Vijea i Komisije o provedbi mjera za akata donesenih u skladu s postupkom utvrenim u lanku 189.b Ugovora o EZ postignut je 20. prosinca 1994.

22

11 ZAKLJUAK
Evropska unia je zasnovana na vladavini prava. Pravo EU ili komunitarno pravo u uem smislu rijei sastoji se od primarnog i sekundarnog zakonodavstva. Primarno zakonodavstvo ine svi osnivaki sporazumi EU koji ustvari trenutno vre funkciu ustava EU. U toku je proces ratifkacie prvog evropskog ustava koji bi zamijenio sve postojee sporazume osim onog iz 1957. god kojim je osnovana Evropska agencija za atomsku energiju. Dio Sekundarno zakonodavstva pored propisa, odluka, preporuka i miljenja ine i direktive, definisane kao: Direktive (directives) obavezne za sve zemlje lanice u smislu cilja koji se njima eli postii, ali zemlje lanice same odluuju o nainu i sredstvima kojima e ih prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo. Usvajaju ih Savjet ili Komisija. U ovom radu prikazani su svi uslovi i zahtjevi koji trebaju biti zadovoljeni i podrani Direktivom EU vezani za liftove. Cilj direktiva jeste zatita optih interesa kao to su zdravlje i bezbjednost graana, zatita potroaa, bezbjedno poslovanje, zatita ivotne sredine. Potovanje svih zahtjeva koje direktive propisuju za odreeni proizvod, u ovom sluaju liftove, osigurava slobodno kretanje proizvoda na EU tritu (bez obzira da li je u pitanju nov proizvod proizveden u EU ili treoj zemlji, ili uvoz polovnog proizvoda iz tree zemlje). Zemlje lanice EU stoga ne mogu da zabrane ili ometaju prodaju/korienje tog proizvoda na svom tritu, mada mogu da postave dodatne uslove ako je u pitanju proizvod za linu zatitu ili zatitu na radu, kao i za zatitu ivotne sredine. Direktive novog pristupa su u veini sluajeva komplementarne, tj. dopunjuju jedna drugu, mada se ponekad i preklapaju. Primjer komplementarnosti jesu direktive koje se odnose na elektromagnetnu kompatibilnost i ureaje koji pod pritiskom obrauju pojave koje nisu obuhvaene direktivama za mainske ureaje ili ureaje pod niskim naponom. Pojedine direktive u svom tekstu direktno upuuju na primjenu jo neke od direktiva. U ovu vrstu direktiva spada i direktiva o liftovima koja ukazuje da treba primjeniti i direktivu za mainske ureaje. Kroz ovaj rad prikazala sam sve bitnije odlike direktive 95/16/ EC za liftove, krenuvi od pojma lift(dizalo) i na to ta tano predstavlja ova direktiva i na ta se odnosi, preko obiljeavanja i izgleda odreenih dijelova lifta, pa sve do najbitnijeg dijela a to je sigurnost liftova.

23

12 LITERATURA

http://ec.europa.eu/enterprise/mechan_equipment/lifts/index.htm. http://europa.eu.int/comm/enterprise/newapproach/standardization/ http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/mechanical/lifts/index_en.htm http://europa.eu.int/comm/enterprise/newapproach/legislation/nb/en95-16-ec.pdf www.eudirektive.com www.opsteodredbe.com www.pravniokvirdirektivaliftova.com www.direktive95/16/ec.com

24