Egejska arheologija obuhvaa 3 egejske civilizacije: 1. Kikladska civilizacija - obuhvaa prostor Kikladskih otoka - to je razdoblje ranobronanog doba - 3000-2000.

. g. pr. Kr. 2. Minojska civilizacija - prostor Krete - nazvana po kralju Minosu - srednje bronano doba - 2000-1450. g. pr. Kr. 3. Mikenska civilizacija - Peloponez, Atika i cijelo Egejsko more - kasno bronano doba - 1600-1200. g. pr. Kr. mit o nastanku imena Egejskog mora: Atenom je u to doba vladao kralj Egej. Kralj Minos zaposlio je Dedala da izgradi labirint u kojem je uvao svoga sina, Minotaura, polubika, poluovjeka. Atena je svakih 7 godina morala slati sedam mladia i sedam djevojaka kao rtvu. Kralj Egej alje Tezeja da ubije Minotaura. Tezeju je to polo za rukom zahvaljujui Arijadne, koja mu je dala ma i klupko. Bjeei sa Krete, nesretan zbog izgubljene ljubavi, Tezej je zaboravio da se u znak pobjede mora vratiti sa bijelim jedrima, te se umjesto vratio sa podignutim crnim jedrima. Otac mu je pomislio da je Tezej mrtav te se bacio u more koje je po njemu dobilo ime Egejsko. istraivai ovih kultura: H. Schliemann na brdu Hesarlik otkrio je Troju - 1874. kopa u Mikeni (Peloponez) koja nije bila potpuno izgubljena eli pronai Agamemnonovu palau i grobove kraljevske obitelji - kopa oko Lavljih vrata - otkriva grobni krug A tu pronalazi 6 grobnica te zlato, izmeu ostalog i tzv. Agamemnonovu masku, to je netono jer jer su grobnice oko 1600.g, dok je maska oko 1100. g. pr. Kr. - Atrejeva riznica koja je zapravo gorbnica - kopa u Beotiji lokalitet Orhomen naziva ju Minojevom riznicom - kopa Tirint - smatra se ocem Egejske arheologije - na Kreti pronaao grad Knos, odnosno brdo, ali nije smio kopati, jer Turci nisu dopustili Arthur Evans otkrio Knos - bio je kustos u Ashmoleanu, na otkup dobio peat sa znakovima pisma (??) saznao da su sa Krete, te da su ih nosile trudnice oko vrata (galopetres) - na rtvenom stolu od crnog kamena jasni tragovi pisma linear A (i danas nedeifriran) - oko 1900. Evans hoe kopati no morao je kupiti brdo - 1899. Kreta se oslobodila turske vlasti Evans otkupljuje cijelo brdo i 23.3.1900. poinje iskopavanja sa eljom da dokae pismenost Krete - 1.4.1900. pronaao 600 tablica lineara B (ukupno 4000) - soba s tablicama s koijom - ratna oprema u kojoj se navodi koliko je bilo dodijeljeno jednoj osobi - tablice su se nakon zastarijevanja obavijesti reciklirale, te su sauvane zahvaljujui poaru - Evans umire 1941., otkrio je tri pisma - do smrti je skrivao tablice, no nije ih deifrirao - 1952. Michael Ventris deifrirao linear B pismo, tablice koje potjeu iz razdoblja 1450. g. pr. Kr. tvrdio da iza pisma lei grki jezik no nitko mu nije vjerovao, jer se smatralo da je grki jezik doao kasnije mislilo se da je grki alfabet prvo pismo koje su Grci poznavali

Carl Blegen vri iskopavanja u Phylu - pronaao 1000 tablica - potvrdio teoriju o grkom jeziku Christos Tsountas otkrio Kikladsku civilizaciju - kopao Dimini i Sesklo - otkopao Vapheio tolos grobnicu - meu vanim arheolozima jo se javljaju Harriet Boyd i Richard Seager stanovnici Egeide: -1. kopneni stanovnici iz razdoblja paleolitika -otoni stanovnici su iz razdoblja neolitika tu teoriju u posljednje vrijeme opovrgava otok Gavdos gdje su pronaeni nalazi iz paleolitika donji paleolitik (200 55 tisua g. pr. Kr.) najstariji nalazi s poluotoka Halkidika Petralona peina gdje je pronaena lubana Homo Sapiensa srednji paleolitik (55 30/25 tisua g. pr. Kr) nalazi sa srednjeg Peloponeza i Halkidika gornji paleolitik (25 10 tisua g. pr. Kr.) peina Franchthi mezolitik (10 7 tisua g. pr. Kr.) 12 lokaliteta neolitik (7/6 tisuljee poetak) porast populacije i lokaliteta dolazi do nastanjivanja otoka -paleogeografija - znanost koja prouava promjene u nekom zemljopisnom podruju Grka je u prapovijesno doba izgledala drugaije neki su otoci bili dio kopna, vie manjih otoka danas bio je jedan veliki otok u to vrijeme prirodni resursi: -vrlo pogodne aluvijalne nizine -sirovine: glina, kvarc i mramor (Atika, Paros) rudnik Lavrion uglavnom zlato i srebro na stotine malih okna glavni proizvoa srebra (razlog zato je Atena bila tako bogat polis) otok Sifnos srebro i zlato otok Kitnos bakar Egejci uvijek morali uvoziti metal ugl. Sa Levanta, Cipra Opsidijan vulkansko staklo, lako za obradu, a istovremeno vrst, nalazimo ga na Melosu i na Jali (uto-smei) -najraniji dokazi o lovljenju ribe i tune tuna obitava u dubljem moru, to znai da je trebalo isploviti na puinu peina Franchthi -nalaz opsidijana s Melosa u peini Franchthi 11. tisuljee pr. Kr. jo jedan dokaz putovanja i plovidbe -u razdoblju neolitika javlja se sedentizam, poljodjelstvo i keramika -u halkolitiku pojava prvog metala -neolitika revolucija - G. Child 1936. tvrdi da sve dobro i napredno dolazi sa Istoka, pa tako i neolitik -1. lokalitet s dokazom poljoprivrede su na Cipru i Levantu (9.t. pr. Kr.) -domestificirane ovce i koze, kasnije svinja -na Bliskom Istoku prve indikacije metala Catal Huyuk -najranjija pojava metala u Europi je na Srednjem Balkanu -Vuedol rani metalurki lokalitet -Citagroi i Vuedol trguju metalnim izraevinama ? -prvi metal olovo niska toka talita - brzo izalo iz uporabe jer je mekano -oko 3000. modeli olovnih brodova -sa Cipra se uvozi bakar, sa Levanta srebro i zlato -za broncu nam treba bakar i kositra kositra u Grkoj nema!!! ne znam otkud dolazi -trgovaki kontakti s Mediteranom Korzika, Iberski poluotok i Cornwall bogati kositrom Bomfuturo najvei rudnik kositra -lapis lazuli u to doba samo u Afganistanu -alabaster i kamene vaze iz Egipta

-slonovaa -jantar ima ga na Baltiku ali tek u doba kasne bronce -Egejci su mogli ponuditi: znanje bili odlini umjetnici izvoze vino, maslinovo ulje i parfimirana ulja izvoze tekstil (to znamo iz lineara B) -kamares stil najljepa srednje bronana keramika, na lonarskom kolu kronologija: -postoje 2 vrste kronologija: 1. apsolutna dendrokronoligija i slino 2. relativna u odnosu na neto -kronologija za Egeidu postavljena je u odnosu na egipatsku to znamo jer je sveenik Manet zapisao sve egipatske dinastije i to nam danas slui kao apsolutni datumi -prvo je postavljena kronologija minojske civilizacije postavlja ju Arthur Evans 1906. godine na temelju keramike -berg zakljuuje da su za minojsku kulturu znaajne arhitektonske faze palaa -na temelju minojske civilizacije postavljena je kronologija za grko kopno

-kikladska civilizacija postavljena je posljednja

KIKLADSKA CIVILIZACIJA -otok Kreta smjeten izmeu Egejskog i Libijskog mora -Eubeja je prouavana u kontekstu kopna -Kikladi Dodekanez Rodos, Kos, Astipalea, Kalimnos, Karpathos, Kassos, Kastellorizo, Leros, Nissiros, Patnos, Simi i Tolos Otoci uz tursku obalu Samos, Hios i Lemnos Sjeverni otoci Lezbos, Samotraka i Tassos Sporadi Alonnisos, Skiathos, Skopelos i Skyros Juni Sporadi nastaju u antici i ne pripadaju Kikladima Kalimah prvi spominje Kiklade jo u klasino doba 1. kolonizacija Kiklada: nema paleolitikih lokaliteta ivot zapoinje u neolitiku dola s Levanta C. Broodbank navodi 3 povoda kolonizaciji: 1. eksploatacija prirodnih resursa (ali odnos starosti naselja i prirodnih resursa ne odgovara) 2. ribiki resursi (no nije rije o velikom postotku) 3. sezonski transfer stoke radi napasanja (najmanje vjerojatna teza) -jedan od najranijih lokaliteta je otok Naxos -zanimljivo je da niti jedan otok nije udaljen od drugog ili od kopna vie od 30 kilometara -kolonizirani 2000-3000 godina poslije Krete -dobar usjev i domae ivotinje najvaniji su za opstanak poto nisu bili veliki poput Krete da, kad svega ponestane, jednostavno se presele na drugi kraj otoka -ima malo obradive zemlje -veina otoka nastanjena u bronano doba neolitiki lokaliteti: Naxos Grotta i Zas Thera Akrotiri Amorgos Minoa Kea Kephala Saliagos Saliagos kultura: -otoi izmeu Parosa i Antiparosa -4300.-3700. g. pr. Kr. -mali otoi, Paros i Antiparos neko bili spojeni u jedan vei otok

-pravokutne, skromne kue, nije pronaeno groblje -mramorne i kamene figurine debela dama sa Saliagosa -keramika nalikuje anatolijskoj keramici, potpuno drugaija od kretske Kephala kultura: -na otoku Kea -3300.-3200. g. pr. Kr. sami kraj neolitika -na samome sjeveru otoka, na rtu -naselje i groblje veoma kratkotrajno, svega 50ak stanovnika - pravokutne kue - nekropola od ukupno 65 ukopanih individua - ozidane grobnice, pokrivene kamenom ploom, inhumacija u zgrenom poloaju -puno opsidijana s otoka Melosa -posude za taljenje metala prirodni resursi: -prvi metalni predmeti od olova uglavnom se svode na zakovice za -spajanje razbijenog posua, modeli brodova -olovo pronalazimo na otocima Melos, Kimolos, Antiparos, Thera, Anaphi, Kea i Mykonos najvie olova pronalazimo na otoku Siphnosu (tu ima i neto srebra) -bakar pronalazimo na otocima Andros, Syros, Paros, Seriphos i moda Timos najvie bakra pronalazimo na otoku Kythnosu gdje nalazimo najranije dokaze o taljenju bakra -opsidijan pronalazimo na Melosu -mramor na Parosu -siromani obradivim povrinama -malo povrina za ispau -s bronanim dobom dolazi do stvaranja vikova koje ljudi potom mogu razmjenjivati trgovina -mediteranska trijada penica, maslina i loza na ovome se bazira trgovina -naselja poetkom bronanog doba veoma mala, egalitarna -vidljiva hijerarhija u grobnicama neki ukopi imali bogatija priloge -pripadnici jednog naselja morali se eniti s pripadnicima drugog naselja egzogamija - cijelom neolitiku nije bilo vie od 3 000 stanovnika, a u rano bronano doba oko 33 000 stanovnika na Kikladima (paleodemografija) -veina otoka mogla se prijei pjesice u svega 2 do 3 dana -more je bilo plovno od travnja pa sve do listopada tada su struje i vjetrovi bili najpogodniji -nalazi modela brodova s tava brodovi bili dugi 15-20 metara, za 25 ljudi te su sluili za dulje putovanje - za krae plovidbe kanui - kanu papirela eksperimentalno izgraen, za posadu od 5-6 lanova, od Labriona do Melosa -potonue Kikladije - teorija koja tvrdi da je itavo ovo podruje bio jedan veliki otok koji se podizanjem razine mora raspao na vie manjih otoka Tsountas je prvi kopao na ovome podruju te civilizaciji dao naziv

Prema C. Renfrewu civilizacija mora imati: 1. urbane strukture s velikom koncentracijom populacije 2. monumentalne graevine 3. postojanje pismenosti -Kikladska civilizacija ima svega jedan malo vei grad, nema monumentalne graevine niti pismo, itava je civilizacija poznata iz grobova zbog ega izraz civilizacija i nije ba najprikladniji

-brojni su problemi vezani uz ovu civilizaciju istraena je uglavnom kroz grobove, jako je malo naselja istraeno, brojne su grobnice pljakane zbog ega se strahuje od poremeene stratigrafije, a esto nisu dovoljno temeljito istraeni -nisu sva naselja trajala kroz cijelo rano bronano razdoblje svega 2 naselja postoje i to skoro 1000 godina Phyilakopi na Melosu i Ayia Irini na Kei -podjela na nekoliko kulturnih grupa (Colin Renfew) Grotta Pelos kultura (rano kikladsko razdoblje I; 3000-2700) Kampos grupa (2800-2700, na prijelazu iz ranog kikladskog I u II) Keros Syros (naselje Chalandriani na Syrosu i nekropola Kanos, rano kikladsko II; 2700-2400) Phylakopi I (rano kikladsko III; 2300-2000) naselja: -slabo poznata 1. Grotta Pelos: -nastambe nisu pronaene (graene od lako unitivog materijala) -samo Pelos no nema arhitekturu -nastambe od iblja obloene blatom -najvee groblje od svega 30 ukopa 2. Kampos grupa: -Abdheli kua sa dva kraka u obliku slova L -Furion ostaci dvije kue i prolaz izmeu njih -kue male, izolirane, sa jednom prostorijom 3. Keros Syros: -1. kompleksnija naselja sa urbanom strukturom i fortifikacijom -aglomerat kua na brdima uz obalu mora -brda sa jedne strane strme, s druge strane se grade fortifikacije -prvo i najvee naselje je Kastri na otoku Syrosu (1899. kopa Tsountas) -nekropola Chalandriani jednina prava i najvea nekropola, 600 ukopa) -najbolje sauvan bedem visok 1, 30 m, debljina 1,30 1, 80 m, sauvano 6 bastiona, kroz bastion beta bio glavni ulaz imao drvena vrata -nema tragova ognjita -krovovi od iblja ovo se smatra zlatnim razdobljem kikladske arhitekture 4. Phylakopi I: -plan naselja slabo poznat -kue male i pravokutne -nema fortifikacija pogrebni obiaji: -rjei unutar otoka -plitke grobnice -bez posebne orijentacije -najvee groblje Chalandriani inhumacija!!! 1. Grotta Pelos: -grobne ciste (rake) -stjenke oploene kamenom, kamena ploa pokrivala grobnicu i potom jo nasut sloj ljunka -duge 1 metar zgreni poloaj ponekad prisutna dva nivoa grobnice -najznaajnije groblje Aji Anargiri na padini brda 2. Keros Syros: -tzv. nadsvoene grobnice -svod se gradio nakon to je pokojnik bio postavljen unutra, potom bi se ulaz zablokirao kamenjem -takoer se koriste i grobne ciste 3. Phylakopi I:

-po 1. put se javljaju grobne komore potpuno usjeene u stijenu (obino u vapnencu) do njih je vodio dromos (hodnik) -grobnice esto pljakane -inhumacija, desni ili lijevi bok -ispod glave kamen -pri ukopu svezani konopom (to bi objasnilo jako zgreni poloaj) -neki se grobovi viestruko koristili -prilozi: mramorne posude i figurine nakit (skroman kamen i koljke) ispred lica pokojnika mramorne posude: 1. Grotta Pelos: kandila simbol ovog razdoblja, ima ih oko 300, konina noga, trbuh i konini vrat, na trbuhu 4 rebraste drke s rupicama, rijetko ukraene, 7-37 cm veliine, teke, ponekad dvojne, uvijek naene u grobovima konini pehar ima ih oko 70, veliine 8-34 cm, imao rupice, neki imali na sebi urezanu ensku figurinu, za libacije (?), karakteristina samo za Grotta Pelos kulturu zdjela s rebrastim drkama nema ravno dno, veliine 1,5-13 cm, pronaena u grobnicama, uz nju pronaen i tuak te pigment boje (moda sluila za mrvljenje pigmenta) paleta nastavlja se u Keros Syros fazi, veliine 9-33 cm, sluile kao simbol. Kolijevke za figurine (?), tragovi pigmanta 2. Keros Syros: -puno razliitih oblika -rebrasta rukica s rupicom se gubi -zadrava se samo paleta mramorna zdjela bez drki (plavi pigment) zdjela s izljevom obini pehar piksida simbol ove kulture - zoomorfni simboli prstenasta zdjela 3. Phylakopi I: -nema mramornih posuda -naglo nazadovanje keramika: 1. Grotta Pelos: -raeno rukom debele i neproporcionalne -piksida -zdjela s vratom - tijelo podsjea na jea - rebraste drke (tipine samo za ovu kulturu) - ukrasi urezivanjem - motiv riblje kosti 2. Kampos: -zdjela s uskim vratom i tunelastim rukama -tzv. tava - kosi rubovi - drka u obliku slova pi - ukras koncentrinih krugova - nije sluila za peenje - najljepi dio na dnu - mogue funkcije: za dranje slane vode gdje se suila sol kao kalup (kruh, kolai) ogledalo navlaenje koe pa kao bubanj

dekorativni element (visjela sa zida) 3. Keros Syros: -vaza na visokoj nozi -posuda za umake -piksida slikana!!! -tava - ravni rubovi - drka u obliku 2 mala roga - dekoracija kompliciranija, simetrino, spirale, motiv broda, pubis simbol plodnosti -riton je ili medvjed 4. Phylakopi I: -kernos posuda za rtve boanstvima s puno malih recipijenata -posuda s uzdignutim vratom figurine: -1891. izloena glava koja je opisana odbojnom, runom glavom -poetkom 20. st. mijenja se stav o tome to je lijepo -apstraktan stil, stilizirano, plone, jedva naznaene grudi i ostali atributi uzor u kikladskoj figurini -najranije figurine dolaze s otoia Kerosa eksplozija kikladskih figurina na tritu ostava Keros -National Bank of Greece otkupila brojne figurine i one su na trajnoj posudbi i mogu se vidjeti izloene -taj otok je imao samo jednu fazu Keros Syros taj otok vjerojatno je bila nekropola jer nema arhitekture -1. figurina pronaena 1884. svira harfe i flaute -1963. zaustavljena pljakanja na Kerosu (Dumas) -tu je najvea koliina figurina bogati grobovi neki imali i do 3 figurine, a jedan grob imao ih je ak 15 -par figurina od gline i kosti, ali 99% mramorno -otok je mogue bio neka vrsta svetita jer ima malo grobova (?) 1. Grotta Pelos: -shematizirane -figurine violinskog tipa (oko 100tinjak) -plastiras tip - oko 50ak - jako dugaak vrat - ruke se dotiu na trbuhu - naglaeni prsti - razdvojene noge - iroki bokovi - oi i pupak izdubljeni pa je u njima kameni tamnije boje - muke figurine ee 2. Kampos grupa: -tip Louros - nema ruke - dugi vrat - razdvojene noge - trokutasta/bademasta glava - 35 primjeraka 3. Keros Syros: -ruke jedna iznad druge na trbuhu -lijeva ruka iznad desne -bademasta glava, nagnuta unazad -plastiki izveden nos, ponekada ui/oi -spojene noge

-pubis naglaen urezivanjem -stopala prema dolje (nisu mogle same stajati) kapsala tip - 40 komada - zaobljeniji - malo razdvojene noge - okrugla glava spedos tip - 400 komada - malo svinute, skvrene noge - zdepastiji dokathismata - najljepi i najslavniji tip - izduljeni i piasti - plosnato - 70 komada chalandriani - 50 komada - iroka ramena - kratke noge -oko 1000 figurina koje ne moemo razvrstati niti u jednu od ovih skupina (npr. figura koja se ee, 7 tzv. lovaca, lovac i supruga, svirai, dra pehara, roditelji s djetetom, manja figurina na glavi vee) 4. Phylakopi I: -nazadovanje -nema mramornih posuda -vraanje na shematine oblike figurina -obraivanje opsidijanom -za violinski tip trebalo 5 sati, za Louros tip 20 sati, a za spedos i do 50 sati rada svira lire najkompliciraniji -figurine su uglavnom bile bojane -ideologija figurina: -uglavnom enske figurine -poloene u grobovima -simboliziraju pokojnika - osobno vlasnitvo pokojnika - status pokojnika za ivota - koristio se time u zagrobnom ivotu - dar nekom zagrobnom boanstvu

MINOJSKA CIVILIZACIJA Povijesni pregled Krete: -ime civilizaciji dao A. Evans (1900. kopao na Kreti) -civilizacija traje od 2000. do 1450. -otok Kreta je na istoj udaljenosti od grkog kopna, Male Azije i Afrike -to je najvei grki i mediteranski otok -s jedne strane ga okruuje Egejsko, a s druge strane Libijsko more -danas ima oko pola milijuna stanovnika -3 planinska lanca Bijele planine najvii vrh Siloritis Ida Dikta -svake godine ima snijega, nekada traje i do svibnja -dominiraju vapnenake stijene klanac Samaria dugaak 17 km tu ivi posebna vrsta koze krikri -na junoj strani Krete prirodne ume palmi -pogodna za poljoprivredu, uzgajanje ivotinja u doba bronce 100 000 ovaca, neto malo goveda, koza prikazi na peatima i vazama (agrimi)

-unutar planina prirodni platoi Lasiti najvei plato unutar planine Dikta Nida na Idi peina u kojoj se po legendi rodio Zeus -ivot na Kreti poinje s neolitikom -Knos najstarije naselje koje je preraslo u najrskoniju, najveu i najljepu palau ispod poploenog dvorita pronaeno 6,5 m neolitikog sloja -u peini Katharo pronaene kosti tzv. pigmejskog slona indirektan nain za paleolitike dokaze stare 12 tisua godina (?) -ne znamo otkud su ljudi stigli na Kretu prije 6000 godina najranija penica anatolijskog porijekla -kolonije: Kastri na otoku Kiteri Akrotiri na otoku Theri/Santoriniju Phylakopi na Melosu Ajaj Irini na Kei -oko 1900. se grade prve palae -oko 1450. sasvim sruene palae -Knos je bio unitavan 6-7 puta, dva puta u potpunosti razdoblje starih palaa 1900. 1700. razdoblje novih palaa 1700. 1450. *oko 1628. dolo do velike erupcije na Santoriniju, ali ona nije mogla biti odgovorna za tako veliko unitenje* -stare palae: Knos Fest Malia Zakro -nakon to su unitene one se obnavljaju u sitom stilu, nema novih kulturnih elemenata -iz toga moemo zakljuiti da ih nisu unitili ljudi nego elementarne nepogode -sve etiri palae su u potpunosti obnovljene i uz njih se grade etiri nove palae: Gurnia Komos Petras Galatas -oko 1450. dolazi do novih kulturnih elemenata Mikenjani grobovi puni oruja, velianje mukih boanstava, novo pismo linear B (do tada se koristilo linear A i kretsko hijeroglifsko) tada se cijela Kreta ukomponirala u mikensku civilizaciju -oko 1200. nestaje i mikenska civilizacija dolazi do velikih promjena u nainu ivota, ljudi bjee u brda npr. Kavousi i Sybrita (inae ljudi bili u dolinama, nema obrambenih zidina, vlada tzv. minojski mir) -Dorani unitili mikensku civilizaciju (?) o tome nema arheolokih dokaza, no 1. to se javlja nakon propasti su dorski elementi -nastupa mrano doba -dorski grad Gortina pronaena dorska inaica alfabeta od 18 znakova -67. pr. Kr. Postaje dio rimske provincije zajedno s Libijom glavni grad Gortina (najznaajnija graevina bazilika sv. Tita) -Matala rimske grobnice koje su hipiji otkrili -statua cara u Knosu -kasnije pripala Bizantu -od 824. 961. Kreta je arapska osnovali grad Handaks (Iraklio) pljakali, gusarili, provodili teror, nisu ostavili nikakve spomenike, samo iz toponima znamo da su bili tu 1204. prodana Veneciji Mleani ostali ovdje skoro 500 godina razdoblje prosperiteta grade brojne utvrde Spinalonga -Teotkopolos El Greco sa Krete -1650. dolo do erupcije sa Santorinija, otok napadaju gusari (Barbarosa), brojni sluajevi kuge -1645. 1669. kandijski rat Kreta postaje dio OC zadnje istono kransko uporite

-Morosini spasio mletaku administraciju -1866. velika pobuna pobunjenici zapalili barut unutar samostana i svi izginuli -jedno vrijeme pod vlau Egipta -1907. velike sile povlae se s otoka -1913. Kreta pripojena Grkoj -1941. pomorska bitka, Nijemci se iskrcali i okupirali Kretu

-neolitik: akeramiki neolitik - male kue od iblja i kolaca - pokapanje ispod kue rani neolitik - kue od erpa - kameni temelji - 1-2 prostorije kasni neolitik - vee kue - prva stalna ognjita -rijetko identificirani grobovi inhumacija unutar naselja ili u spiljama -debela keramika, bijela inkrustacija, ubadanje porijeklo iz Anatolije -1. figurine od kosti i kamena - najpoznatiji figurina mukarca iz Knosa i ene koja sjedi -Knos je najstariji neolitiki lokalitet karakteristike: -organizirana naselja kue i ulice -paljivo konstruirane kue s vie prostorija -skupne grobnice -bronca i plemeniti metali -pojava 1. slikane keramike -peati i nakit od slonovae, kosti, fajanse -obrada kamena -razvoj trgovine s Mediteranom -1. kolonizacija Kiteri -zidovi obloeni kao da su obukani, ugraene kamene klupe, krovovi pridrani stupovima -najpoznatija naselja rane bronce: 1.Mirtos - nepravilne, prizemne kue - kameni temelji - u neke prostorije se ulazilo preko krova - ognjite - uzgoj penice, jema, maslina, ovaca i koza - tekstil i keramika - tragovi peata - tu je ivjelo oko 30-ak ljudi 2.Vasiliki - vee naselje, oko 200 ljudi - smatra se da je moda iz plana ovakvih dvorita nastalo centralno dvorite i velike palae oko njih (2. teorija je da je ideja dola s Bliskog Istoka) -Ayia Photia naselje koje je imalo fortifikaciju (to je inae rijetko) -Chamaizi takoer naselje s fortifikacijom 3 glavna naina pokapanja: 1.tolosi - kruna graevina (minojski u ravnicama i lako uoljivi, najvie ih je oko Mesare; mikenski tolosi u brdu, zakamuflirani, dok je mikenski izoliran, minojski moe imati neke popratne objekte, mikenski tolos ima prilazni hodnik dromos, a minojski nema)

10

koriteni kao skupne grobnice inhumacija najznaajniji - Platanos import iz Egipta (peati skarabeji) i s Levanta (cilindrini su) 2 tolosa u Oditriji Archanes Phourni znakovi pisma na peatima!!! (a do tad se mislilo da pismo potjee iz razdoblja palaa) pismo Archanes najranije pismo!!!! - Lebena 2 tolosa i sklonite za pastire (kao istraski kaun) 2.grobnice u obliku kue - na sjevernoj i istonoj Kreti - Mochlos najznaajniji lokalitet - pronaene 24 takve grobnice - nalazi zlatnog nakita Sredinja Kreta ima oba naina pokapanja 3.grobnice usjeene u stijenu (ciste) samo jedan primjer Ayia Photia tipini kikladski nain Pokapanja -zmijska boica 1. najranija na Kreti -1.kamene vaze -keramika - slikana - oblik vra s kljunastim izljevom - posuda za umak -stilovi: kumasa linije vasiliki mrljasti ukrasi pirgos crno-bijelo na crnoj podlozi, pehar s visokom nogom -1. kolonija Kastri na otoku Kiteri (razdoblje rane bronce) -na kraju ranobronanog doba razaranje naselja -ubrzo dolazi do obnavljanja PALAE!!! RAZDOBLJE STARIH PALAA -gradnja prvih palaa oko 1900. g. pr. Kr. -oko 1900. pojava lonarskog kola -razvoj svetita na vrhuncu brda -upotreba pisma (kretsko hijeroglifsko i linear A) -tehnoloki napredak, trgovina, vea populacija sve to trai centralizirane uprave na pojedinim mjestima na otoku oni kontroliraju sve ostalo -podjela Krete na manje dijelove 4dijela/4 palae: 1.Knos 2.Fest 3.Malia 4.Zakro -zapadni dio otoka je planinski pa nije bio pogodan za razvoj palaa, poljoprivrede niti ostalog -rije palaa dolazi od brda Palatin -ogroman arhitektonski kompleks oko sredinjeg dvorita u smjeru sjever jug oko kojeg se gradi puno malih prostorija poput labirinta -raskone, ukraene freskama, s crvenim stupovima -osim za ivot, tu su bile radionice, svetita definicija minojske palae: politiko, ekonomsko, administrativno, proizvodno, trgovako i religijsko sredite jednog podruja s velikim kapacitetom za skladitenje -sve su palae sruene i jedino kod Festa vidimo ostatke stare palae -Malija ima obrtnike etvrti malo pomaknute od palae -koriste se tolosi i grobnice u obliku kua, ali javlja se i novi nain ukopa larnaks oslikane glinene kade u koje je polagan pokojnik, veliine 1 metra -u religiji dominiraju svetita na vrhu brda na Kreti ih ima svega 5o-ak najnie svetite Petsophas, 200 m

11

 najvie svetite Karfi na Lasitiju, 1148 m -Iouktas najvanije svetite na Kreti, Vidi se iz Knosa -Festos je jedini iznimka po pitanju svetita njegovo svetite je u peini Kamares!!! -u ovo doba javljaju se 3 nove kolonije koje su leale na glavnim trgovakim putevima: Akrotiri na Theri Philakopi na Melosu Ayia Irini na Kei -razvijena 2 pisma kretsko hijeroglifsko i linear A oba su silabika (1 znak za 1 slog) javljaju se na glinenim ploicama, votivnim predmetima i ingotima keramika - kamares stil najljepti stil na Kreti - raena na lonarskom kolu, tanki rubovi - bogati polikromni ukrasi - biljni i ivotinjski motivi - kompleksni ukrasi - komplicirana sintaksa - inventivnost i kreativnost (svaka posuda je unikat!!) - stil je ime dobio po peini Kamares iznad Festosa -oko 1700. dolazi do propasti palaa i do danas se ne zna razlog tomu RAZDOBLJE NOVIH PALAA -oko 1700. dolazi do obnavljanja palaa i jasno je vidljivo da nema promjena u kulturi po tome zakljuujemo da je ruenje prvobitnih palaa bilo rezultat prirodne nepogode, a ne neki uljez -uz obnovljene stare palae (Knos, Fest, Malia i Zakro), grade se i 4 nove palae: 1.Komos 2.Galatas 3.Gurnia 4.Petras -razvijaju se i tzv. vile manje od palaa, inae jednake strukture, ali bez sredinjeg dvorita najvea i najluksuznija zasigurno je Aja Trijada (najvei arhiv linear A tablica) -Amnison druga najvea vila sa najljepim freskama ljiljana na Kreti -Knos je najvee naselje oko 50 hektara, 17 000 stanovnika -niti jedna palaa nije imala fortifikaciju -ukopi siromaniji nego kod starih palaa novi i stari tolosi -ovo razdoblje se smatra vrhuncem minojske civilizacije -kamene vaze kao ritoni u obliku ivotinjske glave, obini ritoni -trgovina s Mediteranom, Egiptom, Afganistanom -libacijski stolovi javljaju se u peinama i svetitima - od lokalnog kamena - steatita - 30-ak ih ima natpise na linearu A -brojni predmeti od fajanse uglavnom zmijske boice -brojni peati od luksuznih materijala uvezenih na Kretu s Istoka npr. lapis lazuli (Afganistan), peatnjaci od zlata -od zlata je bio i nakit te simboline votivne sjekire labris -slonovaa iz Egipta za figurine, toaletni pribor i nakit -najvie uvozili bakar sa Cipra u obliku ingota (29 kg standardna jedinica) -u ovo doba pronalazimo i mikenski materijal -izvoze ulje, vino, tekstil, neke jestive delicije -minojski Versailles efekt -nestaju svetita na vrhu brda samo najvee Iouktas nastavlja postojati -svetita unutar palaa: Archanes Anemospilia svetite nedaleko Knosa, na cesti koja vodi na Iouktas 3 paralelne prostorije koje izlaze na 1 hodnik u sredinjoj prostoriji pronaeno 400 posuda keramika zapoinje stil palaa koji ima 4 podstila: morski stil

12

biljni stil geometrijski stil izmjenini stil - pitosi velikih dimenzija - popularni oblik je riton -pisma kretsko hijeroglifsko i linear A (kretsko hijeroglifsko brzo nestaje u doba novih palaa) - linear A na Miletu i na podruju kolonija -oko 1450. palae unitene 1. vulkanska erupcija sa There/Santorinija (Marmatos predloio ovu tezu) 1628. g. dolo do erupcije i 2/3 otoka nestale pod morem Akrotiri nestao, pepeo unitio usjeve, nestaje trgovina OPE KARAKTERISTIKE KRETSKIH PALAA: ARHITEKTONSKA: -orijentacija sjever jug -sredinje dvorite - prvo bi nastalo, a zatim prostorije oko njega - bilo je poploeno - najvei prostor u palai - proporcionalno raste s palaom (u Malii 1/5 cijele palae ini dvorite) - mogue za religijska ili sportska natjecanja (?) -zapadno dvorite - 2. po veliini - takoer poploeno - kroz njega se pristupalo u palau -monumentalna arhitektura: ortostati kameni blokovi koji stoje na rubovi, postavljeni na reprezentativnim mjestima tesani blokovi viekatna gradnja palae imale po 2 kata, u brdima i do 5 - visina kata oko 3 metra - dokaz toga su ostaci materijala koji se uruio u prostorije, debljina zidova i postojanje stepenita stupovi (crveni, od drveta) i stubovi (etvrtasti, kameni, u podrumima) monumentalna stepenita -nedostatak fortifikacija -oznake zidara (mason marks) -sistem odvoda i kanalizacije -poploani podovi -okna za svjetlo (light-wells) -uvuena proelja -prezide s vratima (pier-and-door partition) FUNKCIONALNA 1.rezidencija vladara - rezidencijalna etvrt - kupaonice i WC-i 2.politiko sredite regije - prijestolna dvorana - piano nobile 3.religijsko sredite - svetita na vrhu brda - sredinje dvorite (za borbe s bikovima?) - svetita unutar palaa - bazeni za ienje (lustral basins) - kripta sa stubom/stubovima (pillar crypt) 4.ekonomsko sredite - proizvodnja, skladitenje, administracija i trgovina - radionice, skladita i arhivi 5.umjetnika sredita - radionice keramike - freske

13

MIKENSKA CIVILIZACIJA -smjeta se u razdoblje kasnobronanog doba -razvila se na Peloponezu, Atici i Beotiji te se dalje proirila -Mikenjani su najstariji Grci koje znamo -doli su krajem srednjeg bronanog doba -sve iz ranog i srednjeg bronanog doba NIJE Grko ranoheladsko (3000-2100) i srednjeheladsko doba (2100-1600) ranoheladske fortifikacije naselja unutar pokazuju hijerarhiju (bogati i siromani) kameni temelji kua zidovi od erpia tzv. kue s hodnicima (za najvii sloj drutvenog stalea) najvanija takva kua nalazi se u Lerni najvanije ranoheladsko naselje Kua crjepova kua je imala 2 kata pronaeni ostaci najranije administracije u Grkoj (glineni peatnjaci) -Lerna imala finu keramiku koju su izvozili na Kiklade i Kretu najei oblik posuda za umak (karakteristina za ranoheladsko II) -u ranoheladsko III kua je sruena i na njenom mjestu je nastao tumul -tumuli su karakteristini za srednjeheladsko doba -karakteristine su i apsidalne kue -itavo ovo srednjeheladsko razdoblje puno je skromnije od prethodnog -nekropola Dendra pojava rtvovanja konja -minijsko posue pronaeno u grobnici - jednostavno (nema lonarskog kola jo) - esto nema ukrasa, a kad ga ima onda je nastao urezivanjem -naselja nisu fortificirana, nema administracije -oko 1600. se ini da dolaze Indoeuropljani u Grku -oko 1200. propada sve to ini bit Mikenske civilizacije raseljavanje stanovnitva, ruenje gradova do 1000. g. imamo Mikenjane ali ne i Mikensku civilizaciju (do 1000. g. traje bronano doba u Grkoj) -o ovome razdoblju mnogo pie Homer, no dolazi do brojnih neslaganja (npr. spaljivanje koje on spominje javlja se tek u eljezno doba) -homersko pitanje je li Homer doista postojao, je li doista napisao Ilijadu i Odiseju, je li napisao oba djela ili samo jedno od njih????????? -1. istraiva Mikene bio je H. Schliemann -Mikena nikad nije bila izgubljena poput Troje Lavlja su vrata strala iznad povrine zemlje -godine 1874. poinje kopati najprije postavio par probnih sondi gdje je bila palaa koja ga nije zanimala, ve Agamemnonov grob u kojem je navodno bilo mnogo zlata Stamatakis uvao Schliemanna da ne ukrade zlato kao u Troji pronaena Atrejeva riznica (isto nije bila izgubljena) -Schliemann kopao i u Tirintu -Mikenska se civilizacija smatra najvelebnijom od svih dobre i snane utvrde gradova na vrhu brda (mikenske citadele) -kiklopska gradnja: kiklopski fortifikacijski zid: -ime mu je dao Pauzanija -najee se koristi za opisivanje utvrda, ali i tolosa, mostova -dupli zid koji ima dva lica (vanjski i unutranji) i izmeu njih je ispuna od zemlje i sitnog kamenja; vanjski zid je masivniji, kameni blokovi nisu tesani, te su izmeu tih veih gromada umetnuti manji kameni da bi odrali stabilnost -kameni blokovi su bili od lokalnog vapnenca, iz podruja same citadele

14

-bedemi prate prirodni slijev litice, a strana koja je bila iznimno strma nije niti morala imati bedem jer je bila potpuno nepristupana tzv. kiklopske galerije kao imitacija luka kameni blokovi koso su postavljeni tako da su se naslanjali jedan na drugog u rubovima ugl. se koristile za skladite mali tajni prolazi, ulazi u Mikenu isto od kiklopske gradnje, ali je samo poetak graen, dok je ostatak prolaza klesan dijelovi zida koji su imali odvode mostovi podzidi sluili da bi se dobila ravna povrina -kiklopski se zid koristi iskljuivo u Mikenskoj civilizaciji!!! -samo su 132 bedema definirana kao kiklopska gradnja -svaki blok teio je barem 2 tone -za postavljanje blokova su koristili volove -za transport koristili kola -najvia citadela Mideia (171 m) -najnia citadela Tirint (18 m)

mikenske citadele: MIKENA -u pokrajini Argolidi -citadela na breuljku kojih 40 m -na breuljku nedaleke, na visini od 800 m nalazila se promatranica i tu su se slali signali vatrom -u zavrnoj fazi (kraj 12. st.) citadela je bila velika 30 000 m2, a bedemi su bili dugaki 900 m -najstarija utvrena citadela je Tirint (Mikena je nastala 25-30 g. kasnije) -najdeblji bedem je kod Lavljih vrata (6,2 m), a najtanji na sjeveru (3,8) -2 glavna ulaza Lavlja vrata - SI ulaz -manji dijelovi zida su obnovljeni u helenistiko doba -citadela je graena u 3 faze: 1.sredinom 14. st. glavni ulaz na istom je mjestu kao i kasnije, ali je grobni krug A bio izvan bedema 2.sredinom 13. st. zid je proiren i obuhvatio je grobni krug A, te je proiren i na jug u kojem se nalazi kultni centar Mikene koja je sada 40% vea, grade se Lavlja vrata i bastion uz njih 3.kraj 13. st. proiren na SI dijelu da bi se proirila podzemna cisterna -Lavlja vrata su bila glavni i najmonumentalniji ulaz, sastojala su se od praga (dug 4,6 m, irok 2,4 m i debeo 85 cm), 2 monolitna dovratnika i nadvratnika -sam prag je leao na sloju pijeska i gline tako da proputa vodu -prag i nadvratnik zajedno su teili 20 tona -ulaz je bio visok 3 m -vrata su bila drvena i otvarala su se prema unutra -iznad nadvratnika se nalazio rasteretni luk ovaj ini iznimku jer se na njemu nalazi reljef koji prikazuje 2 lava i izmeu njih kretski stup -SI vrata su bila puno manja -1. to vidimo kad uemo je grobni krug A nastao oko 1600., krajem srednjeheladskog razdoblja -kad je grobni krug A ukljuen u citadelu zid oko samog grobnog kruga bio je nii pa je sagraen novi zid, 2 m vii od razine grobova i prostor je zapunjen zemljom -promjer grobnog kruga je 27,5 m, unutar njega se nalazi 6 grobova (6. je otkrio Stamatakis), rije je o skupnim grobnicama, veliine 3x3x4 m, tipa shaft grave (grobovi u oknima), iznad grobova su bila grobne stele koje su prikazivale lov ili bitke, kada se sagradio novi zid, stele su podignute na viu razinu -nakon grobnog kruga A dolazimo da kultnog centra sa nekoliko hramova i oltarima za rtvovanje, tu su pronaene figurine -slijedi hodnik, odnosno galerija za skladitenje

15

-u samom sreditu citadele, na najviem dijelu brda, se nalazi palaa najkasnija palae je iz 1200. g. i sastoji se od 3 dijela: spavaonice na vrhu, politiki dio s megaronom na jugu i pomone zgrade na istoku. -palaa je imala 2 ulaza monumentalno stepenite - manji sporedni ulaz -prostorija br. 26 kupaonica (vidi se odvod) tu je ubijen Agamemnon (ako je postojao) -megaron karakteristian samo za Mikenu - od 3 dijela: 1.portik s 2 stupa 2.vestibul 3.domos gdje je ognjite okrueno s 4 stupa koji dre krov, otvor u krovu za dim, prijestolje, domos je bio veliine 13x11,5 m, ognjite promjera 3,5 m i uzdignuto, drveni stupovi su bili optoeni bronanim ploama istono krilo radionice SI proirenje ulaz u podzemnu cisternu -palaa je po funkciji ista minojskoj, ali po arhitekturi posve razliita -oko bedema se prostirao grad kue koje su pripadale trgovcima i grobni krug B (otkriven 1951., vei je, imao 25 grobova, sto shaft grave u kojima je bilo 35 osoba sahranjeno, suuvanih u boljem stanju, grobni krug je bio okruen kamenim vijencem i isto je imao stele nad grobovima) -uz citadelu je obavezno morao biti tolos u kojem se kralj pokapao, Mikena ima 9 tolosa! TIRINT -otkrio ga 1876. Schliemann -najstarija od svih mikenskih citadela -visoka 18 m (istovremeno i najnia) -cik cak zidine, irine od 43 100 m, a opseg zida je iznosio 725 m -bedemi graeni u 3 navrata: 1.samo oko palae 2.gradi se monumentalni ulaz 3.ukljuena i donja citadela -palaa takoer ima megaron (bolje sauvan nego u Mikeni), vidljivi su tragovi prijestolja i ukraavanja pod s motivima spirala, hobotnica, delfina -zapadno od megarona se smjestila rezidencijalna etvrt tu su bile spavaonice u kupaonice -u donjoj citadeli je bio smjeten kultni centar -u blizini su bila 2 tolosa od kojih 1 ima sauvanu kupolu MIDEA -najvia citadela (171 m) -postoji bedem (irok 5-7 m), ali ne sa svih strana breuljka -unutar bedema nije ostalo sauvano nita -u blizini je nekropola Dendra s tolosom -sauvan jedan oklop!!! -peatnjaci s linearom B pronaeni GLA -u pokrajini Beotiji -gla inae oznaava utvrdu na albanskom -smjetena unutar plodne nizine koja je dugo bila jezero, Mikenjani su jezero isuili i pretvorili ga u plodnu nizinu -visoka 20-40 m, duga 900, a iroka 580 m

16

-to je najvea citadela!!! -ima ak 4 ulaza -cik cak bedem, dug 3 km -skromni arhitektonski ostaci -nije pronaen megaron -pronaen kompleks u obliku slova L kvazi megaron -citadela kojom je upravljala vojska i zapovjednici bili smjeteni u tom L kompleksu (?) ATENA, AKROPOLA -vladao kralj Egej -ne znamo je li tu postojala palaa -pronaena podzemna cisterna ARAXOS -na Peloponezu, nedaleko Olimpije -kopa se posljednjih 10 godina -na spektakularnom poloaju, blizu mora Pilos -najbolje sauvana palaa (ne govorimo o citadeli jer nije pronaen bedem) -Homer ga opisuje kao pjeskoviti Pilos i govori o kraljevini Pilosu -2 provincije daljnja i blia (za njih znamo iz ploica lineara B) -vladao starina Nestor jedan od najstarijih ljudi -Pilos je smjeten blizu zaljeva Navarina jednog od najveih prirodnih zaljeva u Grkoj (4,8 x 3,6 km) -u razdoblju od 1300. do 1200. dolazi do procvata -Nestorova palaa nalazila se na zaravnjenom brdacu (170 x 90 m) -otkrio ga je Carl Blegen (koji je kopao i u Troji) -Pilos je bio najjae kraljevstvo nakon Mikene -4 glavna dijela palae: 1.glavna zgrada -kameni temelji, zidovi od erpia, drveni stupovi koji se ne suuju prema dnu kao kretski -unutranjost ukraena freskama -stubita ukazuju o gornjim katovima -sredinja zgrada veliine 50 x 32 m samo sredite ini megaron, politiko i rezidencijalno sredite, veliine svega 13 x 11, dok je sredinje ognjite promjera 4 m, i izdignuto 20 cm najvee pronaeno!!! -iza megarona spremite ulja i kiliksa -kraljiin megaron glavna prostorija na sreditu isto ima ognjite, a imala je i kupaonicu s glinenom kadom -arhiv palae pronaeno 1000 tablica na linearu B (2. najvei arhiv), u arhivu pronaen veliki pitos, vei od ovjeka 2.SZ zgrada -Nelejeva palaa -ovaj je dio palae prvi sagraen, tu je najstarija zgrada gdje se nalazilo prvo prijestolje freske borbe Mikenjana s barbarima 3.JI zgrada -radionice, svetite (tuje se boica Potnia Hipia), skladita i oruarnica 4.skladita za vino -sastoji se od predvorja i glavne sobe s 35 ogromnih pitosa (da je rije doista o vinu znamo iz sadraja pitosa, pronaenih tablica i peatnjaka) -Pilos je imao 2 tolosa u blizini i u njima su pronaeni luksuzni peati -u iroj je okolici imao jo nekoliko tolosa os koji se izdvaja Voidokili jer nije bio skriven, ve nasred brda gdje je svima bio lako uoljiv

17

Teba -mikenski grad, palaa i bedemi nisu naeni zbog nemogunosti da se vre arheoloka iskopavanja -grad je osnovao Kadmo zbog ega se Teba jo naziva i Kadmejon -moderna Teba lei na prostoru stare Tebe to znamo radi nekoliko pokazatelja: 1.naen je arhiv linear B tablica 2.naena je riznica s mnogo zlata, slonovae 3.naen je arsenal s orujem i tablicama koje ga popisuju linear B -mikensko pismo -nastalo na osnovama lineara A -najstarije grko pismo -1. arhiv pronaao Arthur Evans u Knosu -to je silabiko pismo i ima oko 90 znakova -deifrirao ga Michael Ventris pogrebni obiaji i umjetnost -mikenska civilizacija imala je 4 vrste ukopa: 1.grobna cista najuobiajeniji nain ukopa 2.grobni krugovi s grobovima u oknima javlja se krajem srednje heladskog i poetkom kasnog heladskog doba 3.grobne komore - usjeene u vapnenaku stijenu - skupne grobnice - pokojnici polagani na pod nasred komore - u Mikeni najvea nekropola - Aidonia nekropola s hrpom zlata 4.tolosi - minojski - vidljiv u pejzau - nema dromos - moe imati popratne graevine - mikenski - ima dromos - ulaz - stomion - nadvratnik - lintel - sredinja prostorija je kruna - Atrejeva riznica je najvei tolos - kupola je graena u suhozidu 9mikenskih tolosa: 1.Atrejeva riznica 2.Klitemestrin tolos 3.Egistov tolos 4.Lavlji tolos 5.Epano Furnos 6.Kato Furnos 7.tolos Kiklopa 8.tolos Genija 9.Panaia tolos (tolos Djevice Marije) -tolos Torik smjeten kod mikenskog lokaliteta kod Lavriona jedini tolos koji je elipsoidan!!! -Minijeva riznica - 2.najvei tolos - ima prostoriju sa strane - reljefni ukras spirale u kupoli -nekropola Tanagra iznimka jer se javljaju larnaksi (glinene kade) -boanstva Zeus, Hera, Posejdon, Hermes i Dioniz javljaju se u ovo doba 3 tipa figurina: 1.tip tau 2.tip fi 3.tip psi keramika- kiliks (za vino) - stirrup jar (posuda s lanim izljevom) za transport tekuina -Mikena je trgovala s Ciprom (bakar), Levantom, Egiptom, Sicilijom, Sardinijom, Italijom, Baltikom (jantar) -brodolom Ulu Burun

18

19