Kupina I Malina

UZGOJ MALINE I KUPINE
Novembar, 2006 godine
Uzgojm alineik upine
UZGOJM ALI N EI K UP I N E
Priredili:
Prof.drMirsadKurtovi, AdnanMalievi PoljoprivrednoprehramenifakultetSarajevo
CaritasGorade
Izdava:
200prim jerak a

Tira:
K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.
Idio
K ON VEN CI ON ALN ATEHN OLOGI JA UZGOJAM ALI N EI K UP I N E
UVOD Malina(Rubusidaeus)ikupina(Rubus spp.)usvjetskojpoljoprivrednojpraksi predstavljaju dvije ekonomski izuzetno vrijedne vrste voaka. Takoe, ove kulturesuveomadobroprilagoenezauspjeanuzgoj,spramagroklimatskim uslova kojima se odlikuje Bosna i Hercegovina. Iako je njihova trenutna proizvodnjauBiHobimommala,naazemljaposjedujeizuzetnemogunostiza ekspanzijomproizvodnjeistih,kakozadomae,takoizainostranotrite,ito bezobziradaliseradiloostonomvou,zamrznutimplodovima,ilipaknjihovim preraevinama(sokovi,demoviidr.). Mnogobrojni su razlozi za nisku produkciju plodova ovih kultura, a izmeu ostalihposebnoseizdvajaju: Niska otkupna cijena plodova, kao rezultat monopolistikog pristupa domaih preraivakih kapaciteta. U BiH 90% od ukupne proizvodnje, posebnomaline,namjenjenojehladnjaama.Ovakavpristupogledase u tome to bosanskohercegovaki kupac jo uvijek nema u tolikom obimu pristup za kupovinom svjeih plodova, s jedne strane, te neadekvatna ambalaa i kvalitet plodova koji se kao svjei nude na trituodstraneproizvoaa,sdrugestrane,tejeion samogranien samo na domae trite. Iz ovog razloga veina proizvoaa se orjentie ka domaim hladnjaama, kojih je u naoj zemlji jo uvijek nedovoljan broj, te istim isporuuju robu po prilino niskim cijenama. Ovdje je vano napomenuti da se znaajna ekonomska dobit za proizvoaa voa moe ostvariti, u pravilu, ukoliko se roba koju nudi, proda kao stona.
Sl.1.Adekvatnaambalaazaplodove malineunastupunatritezemalja EvropskeUnije
Nizak tehnoloki nivo u proizvodnji. Ovdje se prije svega, kod malin e posebno,mislinaveomasiromaansortiment,obziromda95%ukupne proizvodnje u BiH predstavlja sorta Wilamette, a kod kupine, sorta Tornfree. Takoe, nedostatak rasladnih objekata za adekvatno skladitenjeplodovadomomentaisporuketritu,ovomproblemudaje posebnu dimenziju. Dakle, prisutnost svjeih plodova npr. maline na tritusamotokomkraegperiodagodineukojemsejaviimaksimalna produkcija drugog voa, uz egzistiranje neadekvatnih uslova uvanja,
Pojavabolestiitetoina.PosljednjihgodinauzgojmalineuBiHsuoen je sa ogromnim problemima kada su u pitanju bolesti i tetoine. Neadekvatan sadni materijal, osjetljivost sorte, nepravilno odabrana parcela, godina sa obimnom koliinom padavina, neki su od esto pominjanih razloga za masovnu pojavu suenja zasada maline. Ova pojavaposebnojeizraenauIstonojBosni,gdjesefarmerisvemanje opredjeljuju za ovakvu vrstu proizvodnje. Rjeenje ovog problema, uz ureeniju zdravstvene ispravnosti sadnog materijala, ogleda se i u uvoenju novih kultivara maline otpornih prema pomenutim, posebno patolokim pojavama, kako bi se i ovako mala produkcija odrala, a naravnounarednomperiodurazvijalaupozitivnomsmislu.
dovode farmera ponovo u poziciju da svoju robu plasira hladnjai. Jo jedan faktor kojiima bitan uticaj u proizvodnjimaline i kupine, kojise inaenaistinainodnosiispramsvihostalihvrstaizgrupejagodastog voajeusitnjeniposjed,priemusubuduiproizvoairijetkoupoziciji za donoenje pozitivne odluke u smislu zasnivanja novih zasada na veim povrinama. Iako je proizvodnja maline i kupine obzirom na klimatske i zemljine uslove koje posjeduje BiH, sigurna i povoljna, te omoguuje zavidne prinose, te prema tome i ekonomske rezultate, obinosenovopodignutizasadiovihkulturazasnivajunapovrinama1 2dunuma.Ovdjejevano napomenutida jepovrinanovopodignutog zasadaod2dunuma,generalnodonjagranicaekonomskeisplativostiu proizvodnji jagodastog voa, dok zasadi zasnovani na manjim zemljinim povrinama, u ekonomskom smislu predstavljaju amaterski pristup.
Razvoj trita stolnog voa, u dopuni sa preraivakom industrijom takoe, veomajevaansegmentzarealizaciju maksimuma proizvodnje navedenih kultura, koji omoguuje stabilan profit farmeru. Dugoroni razvoj trita stolnog voa i preraivakih kapaciteta za preradumalineikupinezahtijevatekontinuiranapoboljanjauproizvodnji,te tehnologijama postupaka nakon berbe, a sve vezano za produenjem perioda plodonoenja, uz uvoenje novih kultivara, te koritenje razliitih savremenih zatitnih struktura. Prinos maline i kupine od dvije tone po dunumu plodova
Sl.2.Masovnosuenjemalinjaka tokom2005/06g.napodruu IstoneBosne
namjenjenih svjeoj potronji predstavlja minimum koji se moe realizovati primjenompropisanihtehnologijauzgoja. Na kraju, treba naglasiti da proizvodnja maline i kupine, i pored trokova koji ukljuuju cijene sadnog materijala, sistema za navodnjavanje, trokove sredstava za zatitu od bolesti i tetoina, struktura koje ine naslon pri palirskomuzgoju,teradnesnageprilikomsadnje,rezidbe,zatite,aposebno berbe, ipak moe biti vrlo profitabilna. Takoe, istovremeno postoje vrste domaeiinternacionalnetrineprilikezasveproizvoaekojimoguproizvesti dosljedne koliine, ali i plodove visokog kvaliteta ove dvije vrste voaka. Meutim, izuzetno je vano napomenuti da nai proizvoai moraju da se upoznaju,tepotomslijedestandardepopitanjukvalitetaizahtjevakojivladaju na tritu zemalja EU kada je u pitanju proizvodnja i maline i kupine, to je garancijanjihovekonkurentnostiiaktuelnosti. Svrhaovepublikacijejedajasnopredstaviobimnetehnikeinformacijeo svim aspektima proizvodnje maline i kupine, kako bi proizvoai mogli biti konkurentniji na dananjem surovom tritu plodova i ovog voa. Broura je namijenjena prijesvegakaopreporukazaoneproizvoaekojisepoprviput planiraju baviti ovim oblikom proizvodnje, ali i kao dopuna prethodnim i sadanjim iskustava i svim ostalim farmerima koji se ve dugo vremena bave uzgojemmalineikupine. Postojinizzajednikihkarakteristikakaotojenpr.pripremazemljita,sadnjai dr. koji vae za uzgoj obje tretirane vrste voaka, te e se ta problematika u narednim poglavljima obraditi kao zajednika, dok e pojedine specifinosti, kaotosurezidbaisistemiuzgoja,bitinaglaeni,posebnozasvakuvrstu. Takoe,estoputaproizvoaimalineodluujuseizauzgojkupinezbogniza zajednikih osobina, kao i da bi to vei dio godine bili prisutni na tritu sa svojim plodovima, te e ova broura i jednima i drugima nadamo se biti od cjenjenekoristi.
Sl.3.Vrhunskatehnologijamainskobranjeplodovamaline
1.1.Znaajuzgojamalineikupine
Pomoloka klasifikacija svrstava malinu i kupinu u grupu jagodastog voa, i u istoj,povanosti, zauzimajudrugoitreemjesto,odmahizajagode.Obzirom na njihove bioloke odlike, ekoloke i tehnikotehnoloke zahtjeve, polivalentnostupogleduupotrebeplodova,mogunostiplasmanaisl.,zanaa voarska podruja, malina i kupina predstavljaju najprespektivnije vrste iz grupejagodastogvoa. U odnosu na mnoge druge vrste voaka, malina i kupina imaju niz prednosti, kojeseuglavnomogledajuusljedeem: moguseuspjenogajitiinanetoslabijimzemljitima, nemajuvelikihzahtjevaupogleduklimatskihuslova, brzostupajunarodidajuredovneprinose, omoguujebrzobrtkapitala, rizikuproizvodnjijemali, tehnologijauzgojajejednostavna, intenzivnosuradnekultureiomoguujuangaovanjeifizikislabije radnesnage(ene,djeca,starijeosobeiinvalidnalica), daju plodove izuzetne hranljivevrijednosti. Osim toga plodovi imaju dijetalni, kao i profilaktiki znaaj. U sebi sadre: eere, kiseline, mineralnematerije, pektinske materije, celulozu, bjelanevine, masnematerije i vitamine. Posjeduju i ljekovita svojstva (plodovi malineimajuantikancerogenodjelovanje), odlikuju se kontinuiranim sazrijevanjem i berbom plodova, ime se omoguujepoeljanrasporedradnesnage, traensuproizvodnatritu,bilokaostonovoe,ilikaosirovinaza itavnizpreraevina.
Sl.4i5.Svjeiplodovimalineikupine
2.EKOLOKIUSLOVI 2.1.Ekolokiuslovizauzgojmaline
Zemljite Malina nema specifinih zahtjeva u pogledu zemljinih uslova za njenzavidanuzgoj.Ipak,najviejojpogodujuduboka(preko1m),rastresita, propusna, dovoljno vlana (75%), slabo kisela (pH 6), srednje teka (sa oko 50% gline) i plodna zemljita (sa oko 5% humusa). Gajnjae i duboki aluviji najpovoljnijisutipovizemljitazauspjenogajenjemaline.
KlimatskiusloviUprirodnimpopulacijamamalinasenajeemoenaiu brdskimpodrujima,iuuslovimasvjetlosti,aliiuuslovimasjene,uzpoveanu vlanost vazduha i neto nie ljetne temperature. Mada malina egzistira i na nadmorskimvisinamaido2000m,proizvodnapodrujakojasepreporuujuza podizanjenovihzasadaovevrstenebismjelaprelazitinadmorskevisineod 1000m. Za uspjean uzgoj maline najpodesnija su podruja umjerene klime (srednje mjesene temperature oko 10C i godinje sume padavina 8001000 mm, uz njihovpravilanraspored),sanetosvjeijimljetimaiumjerenootrimzimama. Takoe, za dobro projektovan malinjak, preporuuju se sjeveroistone ili sjeverozapadneekspozicijeinagibiterenado10%. Malina cvjeta neto kasnije, te njeni cvjetovi izbjegavaju opasnost od izmrzavanja (posljedicu ranih proljetnih mrazeva). Negativno dejstvo niskih temperatura u ovom periodu moe se odraziti prvenstveno na bona razgranjenjanadvogodinjimprirastima.Dobrosazreliprirastimalineuspjeno odoljevaju dejstvu niskih zimskih temperatura. Kod osjetljivih sorata nekih godina se ipak mogu pojaviti manje ili vee tete od mraza. Faktori koji utiu na osjetljivost prema niskim zimskim temperaturama i na koje pri podizanju zasadatrebaobratitiposebnupanjusu: nedovoljna otpornost sorte na izmrzavanje, kao njena biolokaodlika, loa zdrvenost i pripremljenost prirasta za zimu, koja moe biti posljedica prekomjernog ubrenja azotnim ubrivimanakrajuvegetacije, oteenja prirasta izazvana napadom tetoina ili biljnih bolesti, nagli pad temperature u jesenjem periodu ili u periodu kretanjavegetacijeidr.
Sl.6.Sazreliodrvenjeliizdanakmaline,kaouslovpodnoenjaniih temperaturatokomzimskogmirovanja
U regionima sa dosta snijega obavezno treba planirati uzgojne forme sa armaturomisorteveesnagerastakojaeobezbjeditisnanijeprirastekojise

najeenepostavljajutokomzimeuz naslon,veseostavljajuslobodnimda bi tokom zime bili zatieni snijegom koji ih prekriva. Tek na proljee ovi se prirasti, po odabiru najboljih, odnosno neizmrzlih i neoteenih podiu u vertikalanpoloajivezujuzaicunaslona.
2.2.Ekolokiuslovizauzgojkupine
Zemljite Mada se kupina moe uzgajati na razliitim stanitina, ona preferira duboka, srednje teka zemljita (5060% gline), sa umjerenom vlanou.Ovakvazemljitarelativnosuprikladnazaodravanjeobradu,dobro zadravaju vlagu, a uz povoljnu plodnost (5% humusa), obezbjeuju vane predispozicije redovne i dobre rodnosti. Zemljite treba isto tako da bude povoljnepHreakcije,aoptimalnavrijednost ovogparametrazakupinuje6,5 7,5. Kiselost sredine vea od navedene gornje granice moe da uzrokuje hlorozunabiljkamausljednedostatkaeljeza.Veomaestopriizboruzemljita za uzgoj kupine koristi se pravilo da ona zemljita koja odgovaraju gajenju maline, odgovaraju i kupini (gajnjae, duboki aluviji i sl.). Svjee krevine za podizanje zasada kupine ne dolaze u obzir, a kao dobre predkulture i za ovu vrstumogusepreporuitileguminoze(graak,boranija,heljdaisl.).
Klimatski uslovi u okviru prirodnih populacija kupina se moe nai i u relativnosurovijimklimatskimuslovimauodnosunajagoduimalinu,madaista upogleduzahtjevazaovimfaktorimaimaslinebiolokepredispozicije.Onase uspjeno moe gajiti na nadmorskim visinama do 700 m. Najbolje uspjevanje ovekulturejenanadmorskimvisinama200500m,aukolikoseeligajitiizvan ovog intervala odabiru poloaja budueg zasada treba posvetiti posebnu panju.Podrujaumjereneklime,sasvjeimljetimaiumjerenootrimzimama, napodesnijasuzauspjeanuzgojkupine.Takoe,nagnutiterenido6%nagiba najpogodniji su za podizanje kupinjaka, obzirom da se na istim u kritinim periodima, na poetku i na kraju vegetacije, ne zadrava vea koliina vode i vlaan vazduh, a u zimskom periodu, postepeno otapa snjeni pokrivakojidugosluikaokoristan izolator od nepovoljnog dejstva niskihzimskihtemperatura.
Sl.7.Ukolikosetokomzimeizdanci kupineveuuzicunaslona,postoji opasnostodizmrzavanjaistih U junim podrujima i na manjim nadmorskim visinama kupinjake treba podizati na sjevernim, sjeverozapadnim i sjeveroistonim poloajima, dok u sjevernimkrajevimainaveimnadmorskimvisinamaprioritettrebadatijunim ekspozicijama,apotomjugoistonimijugozapadnim.
2.3.teteizazvaneizmrzavanjemizdanakamalineikupine
Odreeni kultivari maline i kupine podloni su izmrzavanju tokom zime, posebnotokomhladnogzimskogperiodasaminimalnimsnijenimpokrivaem. Osim toga, toplo vrijeme tokom jeseni nakon kojeg uslijedi nagli pad temperatura moe izazvati izmrzavanje izdanaka, budui da isti nisu dovoljno sazreliiaklimatizovanizatakvuekstremnupromjenuuslova.Simptomiveihih ozlijeda izazvanih izmrzavanjem oituju se sporadinim oteenjem generativnihpupoljakanaizdancima,kojiseprimjeteuproljeedrugegodine. Oteenja izazvana izmrzavanjem manifestovat e se kao sporadiao buenje generativnih pupoljaka, uz isprekidane fleke izumrlog tkiva u obliku taki na izdanku.
tete od izmrzavanja kod dvogodinjih kultivara maline mogu biti sprijeene putanjem izdanaka da padnu prema zemlji u kasnu jesen, kako bi se tokom zimenalazilipodsnijenimpokrivaemkojipredstavljadobarizolatoritimetiti izdankeodizmrzavanja.Dakle,nepreporuujeseizdankemalinesortivilamet ilimikertokomzimeostavljatiuspravno,tj.vezaneuznaslon. Takoe,istoiskustvo,upogleduizmrzavanjaizdanakamaline,vaiizapriraste kupine, te se u cilju neeljenih efekata i kod ove kulture izdanci ne vezuju preko zime, ve se slobodno putaju po zemlji, da bi se tek u proljee po odabiru i prestanku opasnosti od niskih temperatura vazduha (posebno golomrazice)vezivalizaicunaslona.
Sl.7i8.Jakoizmrzavanjeizdanakamalinesortevilametijisuidancitokom zimeostaliuuspravnompoloaju(lijevo)Sporadinoizmrzavanjereducira buenjegenerativnihpupoljakadrugegodinesortamalinevilamet(desno)
10
3.BIOLOKEOSOBINE 3.1.Biolokeosobinemaline
Malina je viegodinja, bunasta, listopadna biljka iji podzemni i nadzemni sistem ine dvije grupe organa: vegetativni i generativni. U vegetativne organe, koji su u funkciji odravanja ivota, spadaju: korjen, stablo i list, a u generativne, koji suufunkcijiproduenjavrste:cvijet,plodisjeme.
Sl.9.Vegetativniigenerativniorganimaline Podzemni sistem ili korijen u osnovi je vegetativni organ maline, obino je dobro razvijen i posjeduje radijalnu simetriju. Pored intenzivnog rasta u duinu, korijenov sistem maline odlikuje se i izraenimsekundarnimdebljanjem,ijasnagarastaopadasastaroujedinke. Najvea masa korijena ove vrste voaka razvija se na dubini do 50 cm, dok rijetkopojedinokorijenjedostiedubinuido11,5m.Generalno,potencijalne mogunostirastairazvitkapodzemnogsistemamalineuintenzivnojproizvodnji ne dolaze do izraaja, odnosno ova kultura definie se kao vrsta sa plitkim korijenom, to u odnosu na masu nadzemnog sistema uslovljava obavezu podizanja naslona, ali i izuzetno dobru pripremu zemljita za zasnivanje buduih malinjaka, te kasnije njegovo besprijekorno odravanje. Sl.10.Izgledkorijenamaline Iz predhodno navedenog, u praktinom smislumoesezakljuitisljedee:nadzemni sistem maline u potpunosti se obnavlja izkorijena, te i manja oteenja istog moguimativelikeposljedicenaprinos.Iztograzlogamedijukojemsekorijen razvija mora biti takvih karakteristika da omogui nesmetano buenje pupoljakaipojavunovihprirasta,gdjejeposebnovanodaistinesmijeleati u vodi, zbog ega uslijed nedostatka kiseonika dolazi do guenja, a zatim do pojave bolesti koja izaziva trule korijena, i konano slijedi odumiranje podzemnog sistema. Korijen maline nikada se ne prekriva razliitim materijalima u smislu maliranja, obzirom da bi isti sprijeili pojavu mladih prirasta.
11
Nadzemni sistem maline nije u tolikoj mjeri trajan kao korijen. Obzirom na plodonosne karakteristike, odnosno na vrijeme plodonoenja, generalno postojedvijepodgrupemaline:jednogodinjeidvogodinje. Dvogodinjitipmalineplodonosinadvijegodinestarimizdancimatokometiri sedmicesezonesazrijevanjauperiodujuniijuli.Ovomtipupripadajuskorosve maline koje se trenutno uzgajaju u BiH, ukljuujui kao predstavnika sortu Willamette,kojauestvujesa95%ukupneprodukcije.Meekerjedrugisortaiz ove grupe, koja se uzgaja u daleko manjem obimu. Dakle, prve godine po sadnjikodovogtipamalinenemaroda. S druge strane, jednogodinji tip maline plodonosi na vrnom dijelu jednogodinjeg izdanka tokom nekoliko mjeseci u p eriodu august oktobar, nakonegaseistisueipropadaju.Tipianpredstavnikovogtipamalinejeste heritrejd,autumnblissidr. Obzirom da se u BiH dominantno za sada uzgaja dvogidinji tip maline, u nastavkupanjaebitiusmjerenasamonaovugrupunavedenekulture. Osnovu nadzemnog sistema maline ine dvogodinji prirasti koji su nosioci rodnih elemenata i koji po donoenju roda odumiru. Dakle, u morfolokom smislu,kodmalinemogue je razlikovati dva tipa prirastakojiinestrukturne dijelove nadzemnog sistema: Izdanci prirasti nastali iz vegetativnih taaka rasta na korijenu ivedvijegodine Izbojcijednogodinjiprirasti (plodonosnimladari)iztaakarasta (generativnihpupoljaka)nanadzemnom sistemuizdnacima.
a)vegetativniprirastiIZDANCI, b)plodonosnimladariIZBOJCI Dakle,kodmalinepostojedvatipapupoljka:vegetativni kojisenalazenapodzemnomsistemudukorijena,i generativni(mjeoviti)kojisenalazeupazuhulista jednogodinjihizdanaka.
Sl.11.Nadzemnisistemmaline:
Sl.12.Vrsteipoloajpupoljakakodmaline
12
Morfogenezagrmakoddvogodinjihsoratamaline,krozvegetacionecikluse, odvijasenasljedeinain: Prve godine poinje rast i razvoj prirasta iz vegetativnih pupoljaka na korijenu (rast i razvie izdanaka). Poetak diferencijacije pupoljaka na izdancima(svipupoljcinaizdancimabitegenerativni). Druga godina rast i razvoj postranih prirasta sa rodnim elementima (plodonosni mladari) iz generativnih (rodnih) pupoljaka prologodinjih prirasta (izdanaka). Nakon plodonoenja i berbe prirasti sa rodnim elementimaodumiru,odnosnodvogodinjiprirasti(izdanci)seeliminiu.
Sl.13.Morfogenezagrmakoddvogodinjihsortimaline:prvagodinaa) pojavamladihizdanaka,b)vegetativnirastizdanaka,c)opadanjeliaiulazak ufazumirovanjadrugagodinad)buenjegenerativnihpupoljakai razvijanjeplodonosnohmladara,plodonoenje,e)nakonberbeprirodno suenjeodvrhapremadnu,uklanjanjeprirastadoosnove 3.1.1.Razmnoavanjemaline Malina se moe razmnoavati na vie naina. Meutim, u praksi posebnu primjenu nalaze sljdea dva naina razmnoavanja: razmnoavanje reznicama korijena i razmnoavanjezrelimizelenimizdancima. Razmnoavanjemreznicamakorijenaostvarujese ubrzano umnoavanje maline. Naime, korijenove reznice se sijeku tako da imaju najmanje jedan razvijen podzemni pupoljak, a optimalno je 23. tenaovakavnainizrezanereznicetrebajuimati dobrorazvijeneile,sanajmanjimprenikomoko 34mm. Sl.14.Korijenovereznicemaline
13
Crvena malina se masovno razmnoava zrelim ili zelenim izdancima. Najee je u upotrebi razmnoavanje maline zrelim izdancima. Takoe, najkvalitetniji izdanci se dobijaju iz matinjaka maline koji su podignuti od sortno istog i zdravog sadnog materijala, u izdvojenim zatvorenim prostorima (specijalan sadni materijal). Nakon proizvodnje izdanaka u ovakvom matinjaku, isti se dalje mogu razmnoavati u polju (matinjaku) koji je prostorno izolovan od drugihmatinjakanajmanje400m(standardnisadnimaterijal).
Sl.15.Razmnoavanje malineizdancimaiz vegetativnih pupoljakanakorijenu majinskebiljke razvijajusenovi izdancikojisenakon odreenogvremena odvajajuodkorijena majinskebiljkei predstavljaju novonastalesadnice maline 3.2.Biolokeosobinekupine Kupina je viegodinja polubunasta kultura iji podzemni sistem predstavlja viegodinjikorijen,anadzemniinejednogodinjiidvogodinjiprirasti. Iz praktinih razloga, a obzirom na karakter rasta izdanaka i prirodnu formu habitusanajprikladnijapodjelasortikupinejenasljedeegrupe: premakarakterurastauspravne,poluuspravneipuzajue, premamorfologijiizdanakatrnoviteibestrnei naosnovuplodonosnihkarakteristikajednogodinjeidvogodinje. Sl.16.Puzajuitipkupine
14
Uspravno rastue kupine ne zahtjevaju naslon, obzirom da se njihovi izdanci odravaju u vertikalnom poloaju bez vezivanja za potporu. Meutim, u intenzivnim sistemima uzgoja, sorte kupine iz ove grupe postiu daleko bolje prinoseukolikoseuzgajajuuzkoritenjenaslona. Kod puzajuih sorti kupine izdanci nemaju uspravan rast, te uvijek zahtjevaju fizikinaslonkakobiseistiodraliuvertikalnompoloaju,odnosnoodignutiod zemlje. Mada postoji nekoliko prelaznih formi, generalno kupine bez bodlji, koje uglavnom imaju puzajui rast, rjee poluuspravan ili uspravan predstavljaju privredno najznaajniju grupu, odnosno istu koju podrazumjeva intenzivna proizvodnjaovevrste.
Podzemni sistem kupine izraeno je razgranat, obrastao korijenovim dlaicama, a njegova snaga i dubina prodiranja prvenstveno zavisi od nasljedne osnove jedinke, ali i od uslova u kojima se isti razvija. Naime, podzemni sistem uspravnorastuih sorti kupine dominantno se razvija i grana u povrinskom sloju zemljita (0,5 m), bez znaajnijegdubljegprodiranja,dokistikodpuzajuih kultivaradostieslojevei dodubine11,5m.Navedeneodlikepodzemnogsistemakoduspravnorastuih sortikupine,obezbjeujubiolokuprikladnosttipurazmnoavanjaizdancima,a kodpuzajuih,potapanjemvrhovaioiljavanjemreznica. Osnovunadzemnogsistemakupineineizdanciijijeivotnivijekdvijegodine. Uprvojgodinioviprirastirastuirazvijajuse,obinodostiuiprirodnuduinu 26 m, a u drugoj godini na ovim prirastima formiraju se bona razgranjenja,nosiociroda,kojise, kao i cijeli dvogodinji prirasti, po plodonoenju, do kraja godine u potpunostisue. Sl.18.Nadzemnisistemkupine
Sl.17.Puzajuiiuspravnorastuitip kupinegeneralnoostvarujeboljeprinose ukolikoseuzgajauznaslon
15
Prema tome, morfogeneza dvogodinjeg tipa kupine odvija se na slijedei nain: iz taaka rasta na korjenovom vratu kupine u prvoj godini razvijaju se prirasti koji te godine samo rastu i razvijaju se, a tokom zime gube lie i stupaju u fazu mirovanja. Druge godine iz pupoljaka koji se nalaze u pazuhu listova na ovim prirastima, razvijaju se plodonosne granice koje donose rod, nakonegapoinjesuenjecjelihdvogodinjihizdanakaodvrhapremaosnovi, akojesedokrajadrugevegetacijeupotpunosti izavri.Jasnojedakle,dau drugomvegetacionomperiodu,izdancikupinenerastuuduinu,kaotonema niti njihovog sekundarnog debljanja, ve je kod istih u ovom periodu obezbjeenosamorazgranjavanjeufunkcijiplodonoenja(kaokodmaline).
Sl.19.Morfogenezakoddvogodinjegtipakupine Kupinaobrazujepupoljke,kakonapodzemnom,takoinanadzemnomsistemu. Podzemnipupoljciformirajusenapodzemnomstablu,odnosnonakorjenovom vratu (mjesto na povrini zemlje), to znai da za razliku od maline iji podzemni sistem nosi pupoljke svom svojom duinom iz kojih se tokom vegetacijerazvijajuprirastiducijelogreda,kodkupinesviprirastiseformiraju iz jednog mjesta (prikorjenski izdanci), te nema pojave mladih izdanaka du korijena,topredstavljaznaajnurazlikuizmeu ovedvijevrstevoakaikada jeupitanjusistemuzgoja. Sl.20.Kodmalineizdancikojisejavljajudukorijena(lijevo), akodkupineizdancisejavljajuizkorjenovogvrata(desno)
16
Pupoljci nadzemnog sistema obrazuju se u pazuhu listova na jednogodinjim izdancima, i to obino u skupinama po dva, rasporeeni jedan iznad drugog. Razvojpupoljkanadzemnogsistemanijeuravnoteen.Naime,pupoljcibaznog dijela izdanaka razvijaju se slabo, ili se i ne obrazuju, pupoljci srednje zone izdanaka razvijaju se srednje intenzivno, dok je razvoj pupoljaka vrne zone najintenzivniji. Generalno, razvoj pupoljaka podzemnog i nadzemnog sistema uslovljen je prvenstveno sortom, ekolokim uslovima uzgoja i nivoom agrotehnikeuzasadimakupine. Cvjetovi kupine su sakupljeni u cvasti, boja kruninih listia je bijela, rjee ruiasta. U naim klimatskim uslovima kupina cvjeta krajem maja, tako da nemaopasnostiodkasnihproljetnihmrazeva.Opraivanjekupinevreinsekti, anajznaajnijajemedonosapela. Plod kupine moe biti razliitog oblika i krupnoe: okruglast, izdueno kupast, zatupasto kupast i ovalan. Boja povrine ploda kupine je obino crna i sjajna (raznenijansecrneboje),anetorjeeicrvenaiuta,kaoisok.Interesantno jeistaidasebojapovrineplodaibojasokamogurazlikovati(npr.pokoica crna, a sok crven i sl.). Kao posebno vana osobina ploda smatra se njegova vrstoa,jerodnjeuznatnojmjerizavisitransportabilnost,odnosnonamjena istih. Pri izboru sorti kupine, zbog transportabilnosti, vie se cijene one koje imajuvrsteplodove.
3.2.1.Razmnoavanjekupine
Kupina se razmnoava na sljedee naine: sjemenom, izdancima, ukorjenjavanjem vrhova izdanaka, korjenovim reznicama, reznicama izdanaka (zrelimizelenim)imikrorazmnoavanjem.Zapraksunajveiznaajimajudva naina razmnoavanja i to: ukorjenjavanjem vrhova izdanaka i reznicama izdanaka. Razmnoavanje ukorjenjavanjem vrhova izdanaka koristi se samo kod puzajuih sorti kupine iji prirasti pri normalnom rastu i razvoju polijeu po zemlji i dobro se ukorjenjuju.
Sl.21.Razmnoavanjekupine ukorjenjavanjemvrhovaizdanka
17
Proizvodnjasadnicakupineukorjenjavanjemvrhovaizdanakamoeseobavitiu specijalizovanim matinjacima jednogodinjeg ili viegodinjeg karaktera. Jednogodinji matinjaci u pravilu obezbjeuju laku produkciju sadnica, koje supritomikvalitetnijeizdravstvenosigurnije.Ovimatinjacizasnivaju seuz sadnarastojanja2x1miobziromdasvakaposaenasadnicaobezbjeujeido 10 novih izdanaka nakon njihovog povijanja, zagrtanja zemljom i oiljavanja, istipo1haobezbjeujeido50000sadnica.Ukolikosevrizakidanjevrhova izdanaka u cilju poticanja njihovog grananja, te potom oiljavanja, ova produkcijamoeobezbjeditiido100000kvalitetnihsadnicapohektaru. Razmnoavanje kupine zrelim i zelenim reznicama izdanaka primjenjuje se u sluajevima potrebe masovnije proizvodnje sadnog materijala odreenesorte, a iji je broj matinih biljaka koje su na raspolaganju mali (razmnoavanje elitnogbezvirusnogsadnogmaterijala,razmnoavanjenovesorteisl.).Zelene i zrele reznice (dijelovi izdanaka sa 13 pupoljka, uzeti u vegetaciji ili van vegetacijskog perioda) oiljavaju se u kontrolisanim uslovima (staklenici), i u pogodnomsupstratu(perlit,treset)inajee uzprimjenuhemijskihsupstanci (fitohormona). Naravno, ovakav nain razmnoavanja je u praksi najekonominiji,buduidaseodjednogizdankamoeobezbjeditineuporedivo veibrojreznicabuduihsadnica,uodnosunanpr.samojednu,kojasedobija potapanjem vrhova izdanaka. Unutar ovog vegetativnog tipa razmnoavanja kupine, najbolje rezultate daje tehnika oiljavanja zelenih reznica. Ove reznice ine po dva lista, i pupoljka u njihovom pazuhu. Listovi se skrauju za gornju polovinu njihove ukupne povrine, u cilju regulisanja debalansa nadzemnog i podzemnog sistema. Zelene reznice potapaju se u vlaan supstrat ije je odravanje nivoa vlanost, kao i za svako drugo oiljavanje, od presudnog momentazauspjenostrazmnoavanja.

Sl.22.Lisnipupoljaknareznicikupine 4.PREDRADNJEZAPODIZANJEZASADAMALINEIKUPINE Uokviruradnjikojesepreduzimajupreditokomzasnivanjaintenzivnihzasada malineikupineposebnoseizdvajajusljedee: izborlokacijezapodizanjezasadamalineikupine, pripremazemljitazasadnju, izborsadnogmaterijalazazasnivanjezasadamalineikupine, tehnikasadnjemalineikupine, izborioblikovanjeuzgojneforme,
18
4.1.Izborlokacijezapodizanjezasadamalineikupine
mjere upravljanja zasadom maline i kupine rezidba, ubrenje, navodnjavanje,odravanjezemljitaizatitaodbolestiitetoina.
Postoje osnovni faktori koji moraju biti razmotreni prilikom izbora mjesta za podizanje zasada maline i kupine. To ukljuuje: ocjenu parcele, analizu predkulture, tipa zemljita i njegove plodnosti, potrebu obezbjeenja odvodnjavanja, vjetrozatitnih pojaseva, analizu osunanosti, blizinu izvora vodeipovezanostsakomunikacijama. Podocjenomparcelepodrazumjevase tenjadalokacijazazasnivanjezasada treba da bude dobro osunana. U tom smislu, dakle potrebno je izbjegavati zasjenjena mjesta. Idealno, uzgajivai bi trebali izabrati zemljita koja su dobrodrenirana, prirodno plodna, bogata organskom materijom (24 %), sa pH vrijednou 67. Za malinu su izrazito povoljne pjeskovite ilovae ili samo ilovae, kao i dobro drenirana glinovita zemljita. Zemljita koja sadre 510 kg/dunumu raspoloivog fosfora, 2530 kg/dunumu kalija, 15 20 kg/dunumu magnezija, i posjeduju kapacitet izmjeninih kationa (CEC) od 816 su optimalna. Odvodnjavanje, odnosno drenaa je takoe vaan faktor prilikom izboralokacije, izrazlogatokorijenmalineikupinedoseedubinuido1m. Parcele koje posjeduju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Nivo podzemnevodenesmijebitiviiod1m,obziromdajekorijenmalineikupine izuzetnoosljetljivnanedostatakkiseonikauzemljitu.Takoe,mnogikultivari malinesupodlonipremagljivicamakojeinficirajukorijen,akojedominirajuu slabo dreniranim zemljitima. Kada izumre korijen, biljka zakrlja, to je izuzetno izraeno tokom ljetnih vruina i nedostatka vlage u zemljitu. Postoji jednostavan praktini test kojim se moe ustanoviti da li je zadovoljavaju a drenaavodopropusnostuodreenomsadnommjestu. Naime,iskopaserupa dubineoko75cmiirine15cmnamjestugdjeseplanirazasnovatizasad,ito uperioduranogproljeailikasnejeseni,kadajezemljitezasieno saturirano vlagom,alinijesmrznuto.Nakontogarupasepunisaoko20litaravode,tese vri provjera nivoa iste nakon jednog sata. Ukoliko se voda zadrala na dnu rupetakvozemljitemoebitisuvievlanozauzgojmalineikupine. Malina i kupina trebale bi biti posaene na blagima padinama, gdje ne postoji opasnost od zadravanja suvinihkoliinavode.
Sl.23.Parcelena breuljkastimterenima idealnosurjeenjeza sadnjumalineikupine
19
Takoe, i adekvatna vazduna drenaa izmeu biljaka veoma je vana za uspjean uzgoj maline i kupine. Kretanje zraka smanjuje vlanost oko biljke i spreava stanja koja dovode do pojava bolesti na listu. Vazduna drenaa, takoe,smanjujeopasnostodproljetnihmrazeva.Ukolikosezasadpodiena nagnutim terenima, i na veim nadmorskim visinama treba znati da e se hladanvazduhkretatinizpadinupremanajniojtaki,obziromdaje istilaki, toukrajnjemsmanjujeopasnostodproljetnihmrazeva. S druge strane, u nekim sluajevima, zasadi maline i kupine trebali bi biti zatieni i od jakih vjetrova, budui da isti mogu uslovljavati znaajna mehanikaoteenjanaplemenitimkulturama. Odabirekspozicijeiakonekritinifaktor,takoejevaan,tebiistitrebaobiti razmotrenpripodizanjazasadamalineikupine.Ovedvijevrstavoaka,spram ovogfaktora,preferiraju,zatienesjeverneobronkepadine.Juneekspozicije mogle bi biti koritene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi temperatura biljaka mogla biti visoka za vrijeme sunanih dana tokom zime. Tako na primjer, nekoliko toplijih dana tokom januarafebruara, mogli bi biti razlog stimulisanja pupoljaka, tako da bi sljedei hladni val u ovom periodu, uslovioevidentnetete. Takoe, novi zasadi bi trebali biti podizani to udaljenije od divljih populacija maline i kupine. Naime, divlji zasadi ovih vrsta voaka u krugu od 300 m moraju biti elminisani, budui da isti predstavljaju izvor irenja bolesti u novopodignutimzasadima. Zasade maline i kupine ne bi trebalo saditi na parcelama gdje su kao predkulturegajene:jagoda,paradajz,krompir,patlidan,paprika,ilipakstariji zasadi maline i kupine, obzirom da su sve vrste podlone oboljeljenju izazvanom gljivicom Verticillium venuti, a ista moe preivjeti u zemljitu godinama, te negativno uticati na novopodignute zasade maline i kupine. Leguminozesugeneralno,dobrepredkulturezanovezasademalineikupine.
Sl.24.Primjeruticaja predkulturenauzgoj maline:zasadmaline podignutnamjestugdje jeprethodnobiopanjak (lijevo),ijagoda(desno)
20
4.2.Pripremazemljitazasadnjumalineikupine
Odpravilnepripremezemljitazapodizanjemalinjakauvelikojmjerizavisite visina budueg prinosa i kvalitet plodova, te samim tim i uspjenost gajenja odabranogsortimentaprojektovanogzasadaovihkultura.Priizboruparceleza zasnivanje novog malinjaka, dakle prije pristupanja neposrednoj pripremi zemljita, od posebne je vanosti poznavanje kultura koje su bile gajene na odabranojpovrini.Naime,kaopogodnepredkulturezamalinuikupinumogu se preporuiti: sve kupusnjae i grahorice, a kao izrazito nepovoljne: jagoda, malina, kupina, vinova loza, te krompir, paradajz i sl. Da bi se zemljite oslobodilo korova i zemljinih insekata, kao to su liinka klinjaka i bijelog crva, godinu dana prije sadnje maline i kupine na odabranu parcelu potrebno jezasijatiitariceilileguminoze(primjerdobrihpredkultura). Priprema zemljita za podizanje malinjaka podrazumjeva provoenje sljedeih radnji: analiza zemljita, ureenje zemljita i popravka njegove plodnosti meliorativnim ubrenjem, duboko oranje i tanjiranje, te povrinska priprema zemljitazasadnju.
4.2.1.Analizazemljita
Analizazemljitatrebabitiizvrenanekolikomjeseciprijesamesadnje,itona taj nain to se uzorci zemljita uzimaju nasumice sa nekoliko lokacija na parceli i sa dvije dubine 30 i 60 cm. Preporuuje se uzimanje dva uzorka po dunumu.Naveimparcelama,uzimanjeuzorakaizsamojednogdijelaukupne povrineparcelemoedovestidonetanihrezultata,atimeidoneadekvatnih preporuka kada su u pitanju intervencije na popravci osobina zemljita. Naravno,uvijekjelakekorigovatinedostatkeodabranogzemljitaprijesadnje negokasnijetokomekspoloatacijezasada.Kodanalizezemljitaodreujesei analizira: pH tla, % organske materije, sadraj soli, sadraj makro i mikroelementi, te prisustvo nematoda. Ove analize obino se obavljaju u komercijalnim laboratorijama, ili pak u naunim i strunim institucijama. Takoe, mogue je nabavit i jednostavnu opremu za mjerenje pH zemljita, sadrajasoliiodreenihmineralnihelemenata,direktno upoljskimuslovima.
Sl.25.Sondazauzimanje uzorakazemljita
21
4.2.1.1.pHzemljita
PH vrijednost zemljita moe se odrediti koritenjem jeftinih probnih traka ili pomourunogpHmetra.Procedurajejednostavnaipodrazumjevauzimanje prvo,jednesupenekaikezemljita kojasepotomnavlaivodomtakodase formira blato. Meutim, prije miksanja zemljita i vode, potrebno je provjeriti dapHvodekojasekoristiimaneutralnuvrijednost,daklepH=7,0.Vrhprobne trake potom se uranja u blato, tako da se voda poinje kretati niz traku ostavljajuiesticezemljitapopovriniiste.Promjenabojenatestnojtracibit e gotova za nekoliko minuta. Prosjena pH vrijednost moe biti odreena uporeivanjem boje na testnoj traci sa bojom na listi opskrbljenoj testnim trakama. Prilikom koritenja pH metara, postupak se svodi na uranjanje elektrode u napravljenu smjesu zemlje i vode, te potom neposrednog oitavanja pH vrijednosti na displeju. Kada je pH vrijednost zemljita ispod 6,0 potrebno je istom dodavati kalcijum karbonat, u cilju korekcije pH. Koliina CaCO 3 kalcijevog karbonata kojeg je potrebno dodati za podizanje pH vrijednosti prema6,5usrednjojilovaikakvasu zemljitaveinomuBiH,prikazanajeu tabeli1. Potrebnekoliinekrea Tabela1.Orjentacionekoliine PoetnapHvrijednost (kg/m) kalcijumkarbonatakojegje 6.0 0.25 potrebnododatidabisepH 5.5 0.50 vrijednostzemljitasapoetnih 5.0 0.90 vrijednostipodiglana6,5 4.5 1.25 Ukoliko je i sadraj magnezijuma nizak primjenjuje se dolomit (kalacijum magnezij karbonat), u cilju korekcije pH vrijednosti zemljita i popravke sadraja Mg. CaCO3 ili pak gaeni kre u prahu treba biti primjenjen nekoliko mjeseci prije sadnje kako bi se obezbjedilo dovoljno vremena za hemijske promjene u zemljitu. Krenjak bi trebalo unijeti u zemljite putem rotovatora/freze,itonadubinuodnajmanje30cm.Zauspjeanuzgojmalinei kupine,upravilusepreporuujeodabraneparceletretiratikrenjakom.Ucilju ekonominosti, primjena krea se moe obaviti samo u trake, odnosno u redovegdjeesenalazitisadnamjesta.SposobnostkrenjakazapopravkupH zemljita odreena je veliinom estica istog i njegove istoe. Manjeesticeimatebruzemljinu reakcijuiobrnuto.
Sl.26.Runaaplikacijakreapred zasnivanjezasada malineikupine
22
4.2.1.2.Salinitet
Malinaikupinasuosjetljivenapoveansalinitetsadrajsolizemljita,inebi trebalebitsaenenazemljitimakojaimajusadraj800ppmodukupnesoli. Visoka koncentracija soli u zoni korijenovog sistema ovih vrsta ima za posljedicu tee usvajanje vode i hranjivih materija iz zemljita. Visoka koncentracija topive/rastvorljive soli u zemljitu sprijeava n ovu inicijaciju korijena, te izdanci postaju slabiji i imaju izrazito zakrljao rast. Zaostatak biljaka u porastu i pad prinosa moe se pojaviti prije lisnih simptoma koji su obino pouzdan indikator. Malina i kupina posaene u zemljita sa visokom koncentracijom soli imat e rubnu hlorozu/nekrozu i zakrljalost na listovima, a ozljedesuizrazitijenastarijemliu. Toksinost soli u zemljitu mogu biti uzrokovanevisokimrazinamaistihuvodikoja se koristi za navodnjavanje ili pak u zemljitima na kojima je siromano odvodnjavanje, ali i pretjerana primjena mineralnih ubriva putem fertilizacije ili njihovom folijarnom aplikacijom. Malina i kupina su naroito osjetljive na hlorid i natrijeve soli, a tete postaju oitije tokomtoplijihmjeseci.Biljkekojerastuuslanimzemljitimaponaajuseslino onimakojerastuuznedostatakvode. Veomajevanoimatiunaprijeddobrotestiranuvodu,kaoizemljiteislijediti ispravne procedure navodnjavanja, kao i fertirigacije, kako bi se izbjeglo nagomilavanje soli. Analiza lista je, takoe od bitnog znaaja u dijagnosticiranjusimptomasoliimoeotkritipotencijalnotetninatrijumhlorid (akumulacije)akprijenegosimptomibuduvidljivinalistu.Marginalneivrne oegotine lia ovih vrsta voaka obino su jaki indikatori hlorida ili natrijeve toksinosti. Ako se u oteenom liu nau sadraji vei od 0,2% natrija ili 0,5%hlorida,evidentnalisnaozljedaobinosepripisujenatrijevojilihloridovoj toksinosti. Koncentracija topive soli predstavlja ukupnu koliinu gnojiva i drugih jona koji se nalaze u zoni korijena biljaka. Soli u zemljitu prisutne su kao pozitivno ili negativno naelektrisani mineralni joni. Ove naelektrisane estice poveavaju sposobnost provoenja zemljinog elektrinog kondiktiviteta,te njihova koncentracija moe biti procjenjena mjerenjem ovog parametra(EC).RastvorljivesolimjerenesukoritenjemECmetraiizraenesu kaomilionitidiopocentimetru(mmhos/cm)ilidecisimenspometru(dS/m), a kojisubrojnoekvivalentni.Vrijednost1mmho/cmjeekvivalentanpriblino670
Sl.27.Nekrozastarijihlisnihmarginaobino susimptomsolnetoksinosti.
23
milionitom dijelu (ppm) ukupne topive soli. Prinos sto lnog (trinog) voa se smanjuje kada je kondiktivitet zasienih ekstrata u korjenskog zoni zemljita veiod1,2DSa/m.Prinosstonogvoasesmanjujepriblino10%kodslanog zemljita od 1,3 dS/m, 25% kada je 1,8 dS/m i 50% kada zemljite ima kondiktivitet 2,3dS/m mmhos/cm (ove vrijednosti odgovaraju priblino 1300 1500 ppm u saturiranom/zasienom ekstraktu). Ukoliko analiza zemljita pokaeECveiod1,2dS/m,tadajepreporuenatemeljitabazinostzemljita.
4.2.1.3.Sadrajmineralnihelemenata
Analizasadrajamakroimikroelemenatauzemljitutrebalabibitiobavljena prijesamesadnjemalineikupine,kakobisenapravinainodrediohranidbeni status zemljita na kojem se podie zasad navedenih kultura. Takoe, ova analizaprovodiseikaoredovnamjeratokomeksploatacijezasada,arezultati ovog testa mogu biti kombinovani i sa analizom listova, odnosno pojedinih organa maline i kupine, u cilju optimizacije programa ubrenja u svim periodima odravanja vonjaka. Optimalan sadraj mineralnih elemenata sa adekvatnm koncentracijama obraeni su u poglavlju ubrenje maline i kupineovebroure.
4.2.1.4.Nematode
Prilikom provoenja analize zemljita veoma je vano da ista podrazumjeva odreivanje i prisutnosti nematoda. Nematode su mikroskopski valjkasti organizmikojinastanjujuzemljite. Naime,postojerazliititipovinematoda, a nekiodnjihsuveomatetnipriuzgojumalineikupine.teteizazivajuhranei se na korijenu, a zaraene biljke ispoljavaju slab vegetativni rast, te nakon odreenog vremena vidno krljaju. Nematode, takoe mogu biti i prenosioci razliitih bolesti.Oviorganizmise,naimekreukrozporezemljita, imoguse naovajnaindislociratiipo nekolikocentimetara.Meutim,moguse,atoje izuzetno est sluaj u praksi, proiriti na nove povrine i prilikom redovne obrade odabrane parcele. Nekoliko vrsta nematoda vezuje se za slabiji porast maline, a najvanija nematoda je tetoina korijena (Pratylenchus), sa zastupljenouod5001000jedinkipokilogramusuhogzemljita.Naravno,u skladu sa prethodnim preporuuje se izbjegavanje zemljita koja imaju vei broj ovakvih tetoina kada je u pitanju sadnja maline i kupine. Treba napomenuti i to da ne postoje adekvatna sredstva za suzbijanje nematoda, a da su ista dozvoljene za kontrolu ovih tetoinaprilikomuzgojamalineikupine uBiH,stimdazadovoljavajupreporuke PERSUAP.
Sl.28.tetenakorijenumalineizazvane nematodama
24
4.2.2.Ureenjezemljitaipopravkanjegoveplodnosti
Obim i broj zahvata koji iziskuje ureenje zemljita prvenstveno zavise od zateenog stanja povrine na kojoj se eli podii novi zasad maline i kupine. ienje i ravnanje povrine zemljita obavezna je radnja u sklopu ureenja odabrane parcele, a ima za cilj eliminisanje svih veih ili manjih potencijalnih fizikih i drugih smetnji, kao npr. zemljinih depresija koje bi kasnije predstavljale nepoeljna mjesta akumulacije povrinske vode. Eliminisanje korova, takoe je radnja koja se u ovoj fazi redovno primjenjuje. Herbicidi Cidocor, Herkules i Basta efikasna su sredstva za unitavanje najveeg broja viegodinjihijednogodinjihkorova,teseuovusvrhunajeepreporu uju. Ukoliko je zemljite na kojem se eli podii malinjak neto slabijeg kvalteta, obavezno je popravljanje njegove plodnosti, odnosno poboljanje njegovih fizikih i hemijskih karakteristika. Popravka plodnosti zemljita vri se meliorativnim ubrenjem organskim i mineralnim ubrivima, a prema potrebi izvodi se i kalcifikacija (korekcija pH vrijednosti), te odvodnjavanje, odnosno obezbjeujeisistemzanavodnjavanje. Zemljitaobogaenaorganskommaterijomsuveomapovoljnazauzgojmaline i kupine. Ista poboljavaju teksturu zemljita, te zadravaju mineralne elemente usljed bazinosti od ispiranja. Organska materija pobolj ava vodni reim zemljita, odnosno poveava kapacitet za zadravanje vode. Bogatsvo zemljita organskom materijom esto ne smije biti omalovaavana. Koliine organske materije koje se dodaju zemljitu mogu biti bez sutinskih ogranienja. Ova forma moe da bude sastavljena od slame pomijeane sa stajnjakom, zeleninim ubrivima (sudanska trava, ra, ozima ita) ili p ak komposta.Koliina35tonapodunumuovihmaterijatrebalabibitidovoljnau najveembrojusluajeva,aveekoliine,uciljupoveanjavodnogkapaciteta zemljita,trebabitidodatanazemljitimapjeskovitogtipa,imesepoboljava i njihova struktura, drenaa, ali i aeracija, spram zemljita koja imaju veu koliinugline.
Sl.29.Nepravilnaaplikacija stajnjaka.Naime,odmah poslijeprimjeneistije potrebnozaoratikakobise gubicihranjivasvelina minimum Razgradnja ove organske materije mikroorganizmima zemljita zahtijeva naknadne koline azota osim ukoliko organmska materija nije bila od leguminoza. Oko 6 kg stvarnog azota treba dodati na svaku metriku tonu slame i stajnjaka i 12 kg istog treba dodati za neleguminoznu organsku materiju ili zelenino ubrivo u cilju pomoi razgradnje. Ukoliko se
25
primjenjuje kokoijeubrivoistosedodajeujesen,ukoliinama0,51,0tpo dunumu. Idealno, organska materija treba biti uneena po povrini 1015 cm prijesamesadnje.Organskamaterijapoveavaraspoloivosthranjiva,kationa, zemljini kapacitet i naravno, mikrohranjivi sadraj. U zavisnosti od zateenog nivoa plodnosti zemljita, koliina ubriva za meliorativno ubrenje za mineralna NPK ubriva (5:20:30, 5:22.35, 6:26:26, 7:14:21, 10:20:30) kree se1,52,5t/ha.Ukolikoseprimjenimeliorativnoubrenje,unoenjemutrake (neubrisecijelapovrinaredukovanoubrenje)ovekoliinemogubitiiza oko 3 puta manje od navedenih. Najpodesnije vrijeme provoenja meliorativnog ubrenja je u dva navrata, po 50% ukupne koliine, prije i poslijedubokogoranja. Nakon rasturanja stajnjaka, mineralnih ubriva, a po potrebi i krenjaka obavlja se oranje zemljita na dubinu 3040 cm. Duboko oranje vri se iskljuivo pri umjerenoj vlanosti zemljita , i to najmanje mjesec dana prije poetkasadnje. Ukoliko postoji nepropusni sloj, rigolovanjem e se isti prevezii i poveati propusnost zemljine podloge. Rigolovanje podrazumijeva razbijanje neporopusnog sloja zemljita primjenom podrivaa koji prave uske kanale u zemljitu, na dubini 75100 cm. Dlijeta na podrivau postavljaju se na takvu dubinu da obavljaju funkciju ispod stvrdnutog sloja zemlje, kako bi isti bio prekinut. Razbijanje nepropusnog sloja na ovaj nain trebalo bi biti uinjano dvaputapoistojparceli,takotoseudrugomprolazutraktorkreepoduglom od 90o u odnosu na predhodno izvedenu radnju. Treba napomenuti da zemljite prilikom izvoenja ove radnje mora biti umjerene vlanosti, obzirom da bi ista ukoliko bude poveana imala suprotan efekat od onoga koji se eli postii samom operacijom. Poslije izvrenog oranja pripremana parcela isti se od krupnijeg kamenja, kao i ostataka korijena korovskih i drvenastih biljaka, a po ovoj radnji dalje se pristupa detaljnijojpovrinskojpripremizemljitazasadnju,koja podrazumjeva dodavanje druge polovine organskih i mineralnihubriva,tetanjiranjeidrljanjedopotpunog usitnjavanja povrinskog sloja zemljita. U okviru povrinskepripremezemljitazasadnjupreporuujese provoenja mjera njegove dezinfekcije i dezinsekcije preparatima,kaotosu:Timet,Galation,idr.
Sl.30.Razbijanjenepropusnogsloja uzemljitu
26
4.3.Izborsadnogmaterijalazazasnivanjezasadamaline ikupine
Kodzasnivanjazasadamalineikupinenesmijesekoristitisadnimaterijalkoji vodi porijeklo od prirasta iz starijih proizvodnih zasada, budui da je isti najeezaraen,aiproizvodnipotencijalovakvihzasadajeznatnoumanjen. Takoe, materijal iz starijih proizvodnih malinjaka moe predstavljati generativno potomstvo, odnosno moe predstavljati sjemenjake dobijene iz sjemena plodova koji redovno opadaju u zasadu ime se gubi sortna istoa, odnosnodobijajujedinkenepostojaneinepoznatenasljedneosnove. Sadni materijal kojim je potrebno zasnovati nove malinjake i kupinjake mora biti izuzetnog kvaliteta, mora posjedovati atest kojim se garantuje sortna istoa i potpuna zdrastvena ispravnost, a u morfolokom pogledu mora zadovoljiti standarde opte razvijenosti nadzemnog i podzemnog sistema. Standardna sadnica maline i kupine mora biti duga najmanje 50 cm, srednje debljine 812 mm, i sa korjenovim sistemom od najmanje 810 glavnih ila, duine1220cm,idebljine 2 mm, koji je dobro obrastao postranim ilicama i korjenovim dlaicama. Svaka sadnica, ili pak bunt (obino od po 50 komada sadnica) mora posjedovati markicu na kojoj pie: vrsta, sorta, tip sadnice, deklaracija, ime proizvoaa i adresa, te za kojugodinusadnje sadnice vae.
Sl.31.Sadnicamalinei kupine:a)izgleddobre sadnice(prvaklasa),b) izgledloihsadnica
4.4.Tehnikasadnjemalineikupine
Nakon pripreme zemljita i unoenja neophodnih dodataka istom, u cilju njegovepopravke,sljedearadnjapodrazumjevaformiranjeredovazasadnju. Malina i kupina mogu se saditi na ravnim parcelama, pod uslovom da su iste dobro drenirane. Meutim, ove vrste voaka na ravnim parcelama sa slabo dreniranim zemljitem treba saditi na gredicama, dimenzija priblino 25 cm visinei60cmirine(slika).Udaljenostizmeuredovatrebalabiiznositi2,22,5 m za malinu, a za kupinu minimalno 3 m. Ovakav razmak e obezbjediti
27
dovoljan ivotni prostor potreban za obavljanje i neophodnih agrotehnikih radnji (fertilizacija, prskanje, branje), a istovremeno e maksimizirati produkciju. Razmak izmeu redova, takoe zavisi od veliine maina koje se upotrebljavaju prilikom odravanja zasada,alibiistitrebaobitiadekvatan za motokultivator, odnosno pominu frezu. Sadnja maline i kupine na nagnutim, dobro dreniranim parcelama, trebalo bi organizovati tako da ista podrazumjeva postavljenje redovanasuprotpaduterena,imebisesprijeilaerozijazemljita. Iako se sadnja maline i kupine moe obavljati od oktobra do poetka aprila, zrelimizdancima(jesenjaiproljetnasadnja),ipaknajeiterminisadnjeovih kultura su kasna jesen i rano proljee. Jesenja sadnja se najee koristi, buduidaimanizprednosti,odnosnodadajenajboljerezultateprijema. Neposrednopredsadnjuobaveznojepodzemnisistemsvakesadniceosvjeiti, prvoskraivanjemilazanjihoveukupneduine,a potompotapanjemistog usmjesupodjednakihdijelovabalegeiilovae, uvodi,uzdodataksredstvaza dezinfekciju korijena (previcur). Izdanci maline i kupine sade se u pravilu na istu dubinu na kojoj su bili prije vaenjaizmatinjaka,aliseupraksizbogizvjesnogslijeganjazemlje,istisade za 34 cm dublje. Ovo je posebno vano kod kupina bez bodlji, u cilju elminisanjamogunostipovrjeivanjakorijenaipojaveodlikeremutacije. Sadnja se u pravilu obavlja po oblanom vremenu, a njena tehnika zavisi od nivoapripremezemljita.Ukolikojezemljitedobropripremljenos amasadnja moeseobavitiubrazde(tojeupraksi najeisluaj).
Sl.32.Formiranegrediceprijesadnje naslobodreniranimzemljitima
Sl.33.Izvuenebrazdezasadnju malineikupine
28
Meutim, ukoliko je parcela loije pripremljena, tada je potrebno kopati pojedinane rupe, i to za malinu dimenzija 20x20 cm, a za kupinu 30x30 cm, koje e omoguiti neophodnu dubinu i pravilan raspored ila posaenim sadnicama. Oblano vrijeme je najpovoljnije za izvoenje sadnje, ija se tehnikaprovoenjabitnijenerazlikujeodtehnikesadnjeostalihvrstavoaka. Naime,nakonslojaplodnezemljekojimaseprekrivajuilesadnice,nanosise sloj zgorjelog goveeg stajnjaka u koliini 12 kg po sadnom mjestu i 0,1 kg NPK,formulacije8:16:22,apotomsadnomjesto,uzlaganogaenje,potpuno prekrivazemljom. Nakon sadnje, posebno ukoliko neposredno po sadnji postoji vjeraovatnoa izostankakinihdana,svakasadnicasezalijevasa34lvode. Skraivanje posaenih sadnica predstavlja posljednju radnju koju podrazumjeva tehnika sadnje. Ona se obavlja na 34 pupoljka, odnosno na duinu oko 20 cm, a u cilju boljeg prijema i stimulisanja vee vegetativne snage rasta buduih prirasta.
Sl.34.Tehnika sadnjemalinei kupine
4.5.Izborsistemauzgoja 4.5.1.Sistemiuzgojamaline
Uosnovipostojedvasistemauzgojamaline,ito: sistemgrmovasakvadratnimipravougaonimrastojanjem,i sistempalira(iveograde)vertikalnipaliriVpalir(sistem) Sistem vertikalnog palira za proizvodne zasade maline predstavlja najbolji i danasstandardnisistemuzgojaovevrste.Naime,uzgojmalineuformibuna danassevrlorijetkoprimjenjuje,iistijeodlikaamate rskogvoarstva.palirski nain gajenja maline izmeu ostalog obezbjeuje, kako dovoljno manipulativnog prostora u malinjaku, tako i visoke prinose i dobar kvalitet ubranihplodova. Izdancimalinerastuuspravno,alisusklonipovijanjupremazemljikada dozriju iponuplodonositi.Iztograzlogasistempalirapodrazumjevanaslonkojibio trebaobitipotporaizdancima,kakobiseistiodraliuvertikalnompoloajuiuz
29
teretrodakojinosenasebi.Kodsistemavertikalnogpaliranasloninestubovi oddrveta,ilibetonaijajeduina22,5m,airina812cm,imeukojimase uvruje pocinana ica, prenika 3 mm. Drvene stubove prije postavljanja naslona, u cilju zatite, odnosno produetka vremena trajanja, neophodno je dopolovinenjihoveukupneduinenagorjeti,potopitiumotornoulje,urastvor bordovskeorbeilipremazatimasnombojom.
Stubovi se u zemlju ukopavaju 5070 cm, a razmaci istih, pri postavljanju naslona,kreuseod610m,toprvenstvenozavisiodvrstestubova(drveni6 m betonski10 m), te bujnosti sorte. Postoje dva osnovna tipa naslona kod sistemauzgojauvertikalnompaliruuzavisnostiodpoloajaicanaistom,koji sudanaszastupljeniuvoarskojpraksikadajeupitanjuuzgojmaline,atosu: stubovi na kojima se nalazi dvospratno/trospratno jedna ica, tzv. I sistem, stubovikojinosedvospratno/trospratnodupluicuuhorizontali,tzv.t sistem
Sl.35.Uzgoj malineu sistemu vertikalnog palira
Sistem Ipalira je obino u upotrebi kod dvogodinjih kultivara, dok Tsistem je posebno praktian kod jednogodinjih kultivara, ali i malog broja dvogodinjih,kaotojesortamiker. Kod I palir sistema izdanci su pojedinano vezani za svaki red ice i na taj nain ne polijeu ka zemlji pod teinom roda. Obino su u ovom sistemu prisutnadvaredaice,prvinavisini0,9m, adrugina1,8m,dokjevisinastubaiznad zemlje 2,0 m. Rastojanja izmeu redova kreu se 2,5 m, a u redu broj dvogodinjih izdanaka, dakle koji plodonose na jedan duni metar treba da je 67. Ovo je standardninainuzgojasortevilamet.
Sl.36.Isistempalira
30
Kod Tsistema palira na stubovima se postavljaju dvije oko 60 cm duge poprene letve (dimenzija 2,0 x 2,5 cm x 60 cm) koje su fiksirane za svaki stub, na visini 0,8 m i 1,7 m iznad zemlje. Za svaki kraj drvene preage, pruajui se u duinu cjelokupnog reda, privruje se galvanizirana ili plastificiranaica.irinaimeudvijeiceilidvaredaiceje60cm.Izdancise usmjeravaju da rastu izmeu ica ili redova ica. Kod dvogodinje sorte maline mikeer broj izdanaka na jedan duni metar, u ovom sistemu uzgoja, iznosi 5, a razmak izmeu redovatrebadajeminimalno3m.
Sl.37.Tsistempalira 4.5.2.Sistemiuzgojakupine Postojeuosnovidvaglavnasistemauzgojakupine: sistemgrmovasakvadratnimipravougaonimrastojanjemi sistempalirahorizontalnapalmetailepeza. Naravno, uzgoj kupine u sistemu grmova, bez obzira na raspored bunova, odlikajeamaterskogekstenzivnogvoarstva. Sistem palira, dakle i za kupinu, kao i za malinu predstavlja standardni i najraireniji nain uzgoja koji istoj obezbjeuje intenzivnost proizvodnje, gust sklop i visoke prinose. Prednosti ovog sistema ogledaju se i u tome to je kupini naovajnainobezbjeenapunaosvjetljenostsvihdijelovabiljke,ato opet ubrzava sazrijevanje i omoguuje formiranje krupnijih i kvalitetnijih plodova. Izdanci biljaka uzgajanih u paliru bolje odrvenjavaju i manje su podloniopasnostiodizmrzavanjatokomzime.Izvoenjeoperacija,kaotosu prskanje, rezidba i berba su isto tako olakane rasporedom izdanaka u prostoru. palirsko gajenje preporuuje se i za vee povrine pod ovom kulturom, a istovremeno podrazumjeva u osnovi dva sistema: horizontalna palmetailepeza. Sl.38.Uzgoj uspravnorastuih sortikupineu sistemulepeza
31
Uzgojni sistem lepeza danas predstavlja potpuno intenzivan naina gajenja kupine, a svoju primjenu nalazi i kod uspravnorastuih i puzajuih kultivara. Naime,koduspravnorastuihsorti(genotipovikojistvarajuveibrojizdanaka) najeesuuupotrebitriredaica,brojizdanakapojednomsadnommjestuje 68,arednirazmak2m,odnosnomeuredno,minimalno3m.
Kod puzajuih sorti kupine (genotipovi koji formiraju manji broj prikorjenskih izdanaka veina komercijalnih aktuelnih sorata) takoe, najrairenije je sistem lepeze, s razlikom da isti podrazumjeva koritenje tri reda ice, broj izdanaka po jednom sadnom mjestu je 34, a redni razmak 1 m, dok je rastojanje izmeuredova,minimalno3m. Sl.40.Zasadkupineusistemuuzgojnogoblikalepeza
Sl.39.Uzgojpuzajuihsortikupineusistemulepeza
4.6.Mjereupravljanjazasadimamalineikupine
4.6.1.Njegamladogzasadairezidbamaline
Njega zasada maline u prvoj godini po sadnji podrazumjeva: redovnu obradu zemljita,unitavanjekorova,ubrenje,pomotehniku,zalijevanje,3 4puta,te pravovremenu i efikasnu zatitu od tetnih biolokih agenasa. U pogledu pomotehnike, u prvoj godini po sadnji dio sadnice koji je ostao nakon sadnje (oko 20 cm iznad zemlje) u potpunosti se uklanja, i to u momentu kada novoformiraniizdancidostignuduinuoko25cm.
32
Ukoliko se stari dio sadnice ne ukloni isti e se tokom vegetacije razvijati i plodonositi(obziromdajestarostidvijegodine),alinaraunmladihizdanaka koji trebaju da se formiraju te godine, kako bi plodonosili naredne, a u tom sluajuistiezakrljati(neeserazvitidovoljno).Nakrajuvegetacijedoie dosuenjastarogdijelasadnice,aobziromdasenisurazvilinovimladiprirasti koji bi trebali plodonositi naredne sezone, prinos maline za naredni perioddovedenjeupitanje.
Sl.41i42.ematskiistvarniprikazprimljenihsadnicamalineuproljeeprve godineposadnji,periodukomeseuklanjastaridiosadnice
Tokom vegetacije novoformirani izdanci se razvijaju popunjavajui cjelokupan redni prostor. Obzirom da su mladi izdaci savitljivi i obaraju se ka zemlji, kako bi se isti odrali u uspravnom poloaju i bilo omogueno nesmetanoizvoenjeobradezemljitauzasadu,potrebnojeparalelnouzicu vezati pagu, te izmeu nje i ice provestiizdankeitakoisteodravatiu uspravnompoloaju.
Sl.43.Neuklonjenistaridijelovi sadnicemalinenakonprijemaimaju zaposljedicuveomalorazvojnovih izdanaka
Sl.44.Paralelnopostavljenapagauz icuolakavazadravanje novoformiranihizdanakauspravno
33
Nakrajuprvegodineuzgojamalinesvakosadnomjestomoraobezbjediti2ili3 nova izdanka, na potrebnom rastojanju. Po zavretku vegetacije paga se odvezuje i izdanci putaju slobodno da padnu prema zemlji kako bi se tokom zime nalazili ispod snijega, i na taj nain smanjila opasnost od njihovogizmrzavanja.
U proljee na poetku vegetacije (godina eksploatacije) vri se prorjeivanje izdanaka,takotosedoosnoveuklanjajuizmrzli,slabi,polomljeni,nedovoljno razvijeni,aostavljajunajbolji.Brojostavljenihizdanakakodsortevilamettreba daiznosi67izdanakapodunommetru,dokjetajbrojkodsortemikerneto manji i iznosi 5. Nakon prorjeivanja, ostavljeni izdanci vezuju se uz icu, u cilju njihovog razvoenja i fiksiranja, klasinim vezivanjem plastinim vezivima ili vezivanjempomouplastinihkopi. Sl.46.Vezivanjedvogodinjih izdanakazaicu,plastinekope Nakontogasvakiostavljeniizdanakprikratisekosimrezomiznadpupoljkana visinu1,8 2,0modzemlje,iliupraktinomsmislunatolikuvisinudaiznad zadnje ice ostanu etiri pupoljka, odnosno na cjelokupnom izdanku 24 pupoljka. Ovo je proljetna rezidba maline. Nakon rezidbe slijedi plitko okopavanjerednih trakauzasadu. Sl.47.ematski prikazrezidbe maline
Sl.45.Putanjeizdanaka malineujesendaslobodno padnupremazemlji
34
Napoetkuvegetacije,ugodinamaeksploatacije,kontinuiranorastunovimladi izdanci (iz taaka rasta korijena), od kojih se prva serija uvijek uklanja do osnovezemlje, u cilju stimulacije razvoja novih prirasta i kontrole bujnosti nadzemnog sistema. Meutim, postavlja se pitanje do kojeg momenta ove priraste treba uklanjati. Taj momenat mora da odredi sam farmer za sebe prema uslovima u svom zasadu, tako da slijedi pravilo po kojem su najbolji prirastizanarednugodinuonikojiuovogodinjojvegetacijidostiuvisinudo1 m (momenat kada su prerasli prvu icu), u momentu berbe plodova na dvogodinjimizdancima.
Sl.48.Za vrijemeberbe starih izdanaka mladitrebaju dostiivisinu prveice U praksi se esto spominje da je taj momenat 15. maj. Meutim, najbolje je uraditi sljedee: sve mlade izdanke koji se pojave do 15 maja uklanjati, a nakon istog ostale ostavljati. Ukoliko ostavljeni prirasti u vrijeme berbe dostignu prvu icu, to je pravi momenat, a ukoliko preu visinu iste, sa uklanjanjemprveserijeizdanakajetrebaloranijeprekinuti,npr13.maja. Nakonberbeorezanidvogodinjiprirastisepoinjusuitiodvrhapremabazi, te se isti uklanjaju do osnove. Orezani dvogodinji prirasti, se mogu ostaviti desetakdanaumalinjaku,nakonrezidbe.Utomperioduonisluekaozaklon mladim prirastima, koji ako bi se naglo izloili direktnom suncu lako dobijaju oegotinenalistovima.Nakontogperioda,dodatnoseuklanjajuoteenimlai prirasti i zajednosa starim se iznose i odmah pale, da nebi predstavljali izvor zaraze. Kakobiseomoguilaefikasnaobradarednogprostoramladiizdancise,kaoto je ve opisano, pomou paralelne page uz icu ostavljaju u uspravnom poloaju, sve do kasne jeseni, kada se putaju slobodno da padnu prema zemlji. Sl.49.Putanje izdanakamalineu kasnujesen
35
4.6.2.Rezidbakupine
Obzirom da kupina obrazuje vei broj izdanaka, njena rezidba predstavlja redovnu agrotehniku mjeru koju je u zasadima ove kulture neminovno provoditi.Rezidbakupinepodrazumjevadvaterminaprimjene:
uvegetacijii predkrajvegetacije.
Uprvojgodiniposadnjikupine,bezobziradalijeonaposaenaujesenili u proljee, vri se samo proljetna rezidba koja podrazumjeva skraivanje izdanaka na duinu 2030 cm. Tokom prve vegetacije po sadnji, do sredine ljeta, iz korijenovog vrata dolazi do razvoja 24 izdanka, tako da se u ovom momentunanadzemnomsistemumogudefinisatisamojednogodinjiprirasti. Jednogodinjiizdancisepomotehnikinetretiraju,doksesamodvogodinjidio sadniceelminiedoosnove. Rezidba kupine u rodu podrazumjeva intervencije na nadzemnom sistemu, dakle kako u proljetnom (pred kretanje vegetacije mart), tako i u periodu vegetacije(prvapolovinajunaiseptembra). Naime,obziromdausortimentukupinedominirajupuzajuesorteidajekod istih najzastupljeniji sistem uzgoja lepeza, rezidba tokom vegetacije kod istog podrazumjeva tri zahvata (generalno aplikativno i za ostale sisteme uzgoja), i to: uklanjanje (do osnove) izdanaka koji su donijeli rod (odmah nakon berbe), prikraivanje (pinciranje) izdanaka za zamjenu na duinu 1,82 m (do polovinejunamjeseca), prikraivanje bonih prirasta na 67 listova do polovine septembra mjeseca). Proljetnarezidba,predkretanjevegetacije(krajmartamjeseca)podrazumje va i jo jedno prikraivanje bonih prirasta, tada na 34 pupoljka. Navedeni pomotehniki zahvati uveliko rjeavaju i problem prisustva vee koliine
Sl.50.ematskiprikazrezidbekupine
36
nedozrelihplodovakupinena biljci, to je naravno nepoeljno, obzirom da direktnoumanjujeprinos.
Neki proizvoai, poslije berbe skrauju itavu biljku na visinu od 30 cm, kako bi jeojaali.Glavnirazlogovemjerejesmanjivanjepritiskaodstraneinsekatai bolesti,takotoseuklanjajusvizaraeniizdanci.Prinosjeutomsluajumanji sljedeegodine,jerseneuklanjajusamogranicekojesudalerod,veinovi izdanci. Jo jedna mogunost je, da se ova mjera provodi svake tri do etiri godine,akojetopotrebno,takodasmanjenjeprinosabudemanje. Osim navedenih mjera veoma je vana i tehnika vezivanja izdanaka za ice naslona. Kao i kod maline, tokom zimskog mirovanja izdanci se putaju da slobodno padaju po povrini zemlje, te snijeg slui kao izolator u borbi protiv izmrzavanja,aponovnovezivanjeseobavljauproljeesljedeegodine. 4.6.3.UBRENJEMALINEIKUPINE Adekvatnaishranaubrenjebiljke,jedanjeodtemeljnihfaktorazapostizanje odgovarajueg rasta, zatim prinosa i kvaliteta plodova i maline i kupine. ubrenje je u osnovi dobrim dijelom pod uticajem: teksture zemljita, pH reakcije, te procentasadraja organske materije u zasadu. Prije same sadnje potrebnojeizvritianalizuzemljita,kojomeseodreditisadrajsvakogmakro imikrohranjivauzemljitu,kaoipHreakcijaistog.Takoe,analizalistazasva hranjiva, i analiza iznoenjapregled iznoenja N i K, trebali bi biti izvoene tokom vegetacione sezone za to preciznije odreivanje hranidbenih potreba biljakamalineikupine.Snagarasta vigor biljke, debljina izdanka, veliina i boja lista, vani su indikatori zdravstvenog stanja jedinki, ali i potrebe za odgovarajuimreimomubrenja. Sl.52.Jakiizdraviizdancimaline sorteVillamette,kaorezultat adekvatnogprogramaubrenja
Sl.51.Proljetnarezidba kupine,skraivanje plodonosnihmladarana34 pupoljka
37
MalinaikupinauBiHseuobiajenoubrekombinacijometirirazliitemetode: primjenom stajnjaka, rasipanjem granuliranihmineralnih ubriva, vodotopivim ubrivima kristalonima putem sistema za navodnjavanje i folijarnim aplikacijom mikroelementima. Udio ukupnog ubrenja dodat svakom od navedenih metoda ovisi od sadraja specifinih nutrienata, prirodne plodnosti zemljita, tevodenogpotencijalasistemazanavodnjavanjekojijeuupotrebi. Ukoliko se ne posjeduje sistem za navodnjavanje ubrenje moe biti izvreno kombinacijomrasturanjastajnjakairasipanjemgranuliranihubriva.
4.6.3.1.ubrenjestajnjakom
Madajestajnjaknajcjenjenijeubrivoipritomlakodostupno,alisarelativno niskim sadrjem analizom utvrenih nutrienatahranjiva, preraunato po toni istog, on predstavlja veoma vrijedan dio programa za ubrenje. Sadraj hranjivih materija u stajnjaku je veoma varijabilan, zbog toga to vrlo esto ima poremeen odnos izmeu NPK. Pored toga stajnjak je sporodjelujue ubrivo. Prema provedenim istraivanjima, djelovanje istog traje tri godine. Prve godine se iskoristi 50%, druge 30%, a tree 20%. Prema tome, sljedei uobiajnupraksu,obinobiuzasadimamalimeikupinegoveizgoriostajnjak trebalododatisvaketreegodine,ukoliini12tpodunumu,naravno,ovisno od plodnosti zemljita. Kokoiji stajnjakstajnjak peradi, koji ima visok sadraj nitrogenaazota, preporuuje se dodavati u koliinama 0,51,0 t po dunumu. Kadajestajnjakupotpunostiipravilnopreraennjegovaprimjenamoebitiu bilo koje vrijeme tokom sezone. Preporuuje se koritenje samo zgorjelog stajnjaka.Prilikom primjene organskih ubriva,posebno nezgorjelog stajnjaka obzirom da isti nije inaktiviran, te da ga sainjavaju nestruktuirani materijali, isti je veoma teko rairiti u rednom prostoru. Pored toga, nezgorjeli stajnjak predstavljaizvorsjemenarazliitihkorovskihbiljaka,temnogobrojnihtetoina i bolesti. Zgorjeli stajnjak ili kompost (dobro razgraena organska materija) mnogojelakeapliciratiprimjenomlopateilivila,aimaviestrukodjelovanje (popravljaiodravastrukturuzemljita,poveavaplodnostzemljita,stimulie razvojkorisnihmikroorgamizamaidr.).Istraivanjasupokazaladaseizjedne tone goveeg zgorjelog stajnjaka primjenjenog u zasadu maline i kupine iskoristi 2 kg efektivnog N. Kompost i slama izmjeani sa stajnjakom predstavljajuvrijednudopunuorganskematerijezemljitu,aliipakimajumanju plodnostnegoiststajnjak. U zasadima maline i kupine organska materija stajnjak dodaje se u jesen, odmah nakon uklanjanja izdanaka koji su plodnonosili, kako bi isti reagovao tokom zime i oslobaao hranjiva, a ujedno i zagrijavao biljku. Organsko ubrivomoebitiapliciranonatajnaindasesaobjestraneredaotvoreplitke brazdenarazmaku45cmodizdanka,teseuistepoloistajnjak,nakonega se brazde zatvore. Prilikom pripreme zemljita za zasnivanje novog zasada malineikupinekompostilistajnjaknajboljejeunijetiuredove/trakeilipak na uzdignute lijehe na dubinu 10 cm, prije sadnje. Stajnjak se moe dodati i
38
nakonsadnje,kadabiljkedostignuvisinuoko8cm ivie.ubrenjestajnjakom trebadaini jedandio ukupnog godinjeg unoenja hranjiva u zasade maline i kupine, ali nikako jedini izvor biljnih hranjiva. Naime, obavezno se preporuuje, uz stajnjak, dodatno ubrenje mineralnim i vodotopivimubrivima.
Sl.53.Pripremanjebrazdizaaplikacijustajnjaka
4.6.3.2.ubrenjemineralnim (granuliranim)ubrivima
Trisu,naravnomineralnaelementakojamalinaikupinazahtjevajuunajveim koliinama, i to: azot (N), kalij (K) i fosfor (P). Tokom prve godine za rast maline i kupine, potrebno je dodatipriblino 3,5 kg/dunumu N, bez obzira na tiprastagajenihkultura.Meutim,dodavanjemineralnihubrivauprvojgodini trebalo bi odgoditi sve dok se izdanci ne pojave, budui da su mlade biljke maline i kupine izuzetno osjetljive, i time podlone oteenjima izazvanim povienom koncentracijom soli u zemljitu. Tokom narednih godina, preporuujeseminimalno7,5kg/dunumuN,itozadvogodinjetipovemalinei kupine,i11kg/dunumNgodinje,zajednogodinjetipoveovihvrstavoaka. Fosforatrebadodati svakegodineukoliini2,53kg/dunumu.Takoe,ikalij treba primjeniti svake godine, i to u koliini 56 kg/dunumu. U sluaju dvogodinjeg tipa maline mineralna ubriva treba primjeniti u dva ili tri odvojenanavrata,idealnobibilo,jedanuproljeekadapoinjenovirast,drugi krajemmajailipoetkomjuna,ikonanotreisredinomjula.Doprinosazotaiz stajnjaka trebao bi se uzeti u obzir, kako bi se smanjile koliine mineralnih ubriva.Ukolikoseaplicirazgorjelistajnjak,raspoloivostazotaprvegodineje oko50%,dokukolikojeapliciransvjestajnjak,raspoloivostovoghranjivau istoj godini moe biti 90%, to se mora uzeti u obzir. Mineralna ubriva primjenjuju se u trake 2530 cm udaljene od biljaka i zatrpavaju na dubinu510cm. Kombinacije mineralnih ubriva, koje sekoristeuzasadimamalineikupine, su:NPK10:20:30,10:12:26teKANi UREA.Koliineistihsusljedee:svake godine u kombinaciji sa stajnjakom
Sl.54.ubrivasekodmalineikupine aplicirajuuredniprostor
39
potrebno je dodati 400600 kg/ha NPK navedenih kombinacija, a u godinama kada izostaje primjena organskih ubriva, u koliini 600700 kg/ha. Proljetno ubrenje predstavlja prihranjivanje, i isto se obavlja primjenom azotnih mineralnih ubriva KAN ili UREA, u koliini 200300 kg/ha. Pored navedenog, prema potrebi, moe se izvriti i drugo prihranjivanje, i to u cilju eliminacije simptomanedostatkaazota,opetKanomiliureomukoliini150200kg/ha.
4.6.3.3.Fertirigacijaubrenjeputemnavodnjavanja
Oko25%odukupnepreporuenekoliineazota(N),fosfora(P),ikalija(K),te i svih mikro elementi (ako je potrebno), moe biti primijenjeno prije sadnje. Preostalekoliine N,P,iKtrebaprimjeniti iputemsistemazanavodnjavanje, tokomvegetacionesezone.Putemfertirigacijetrebalobivaljanokorigiratidakle preostalekoliineN,PiK,ukolikoistinisuprimjenjenegranuliranimubrivima, ilipakstajnjakom.Naveimpovrinama,toepodrazumjevatidodavanje35 kg/dunumu stvarnog N, 1,52 kg/dunumu stvarnog fosfora i 34 kg/dunumu stvarnog kalijuma. Veina N, P i K treba biti primjenjena izmeu novog rasta izdanaka u proljee i za vrijeme berbe. Nesmije se dodavati N nakon sredine avgusta.Nazemljitimabogatimorganskommaterijom,savN,PiKmoebit primjenjen putem sistema za navodnjavanje, to e zasigurno obezbjediti izvrstan rast biljaka i visok prinos. Najmanje 50% N treba da bude dodato u nitratnojformi.MalinaikupinapostiudalekoveiikvalitetnijirodukolikoseN iKunesuputemsistemazanavodnjavanjeunesu,uodnosunaunoenjeistih putem granuliranih ubriva. Prilikom fertirigacijefrekvenciojajemanjevana, u odnosu na koliinu ubriva koja se primjenjuje.
Sl.55.Postavljensistemza navodnjavanjetipakappokapsluiiza fertirigaciju Meutim, primjena manjih koliina ubriva, vie puta, putem fertirigacije, vrlo esto moe smanjiti potencijalne probleme od ozlijeda nastalih usljed poveane koncentracije soli u zemljitu. Vodotopiva gnjojiva se dodaju tokom 12 sata prilikom navodnjavanja tokom dana ili pak svaki drugi dan tokom perioda cvjetanja i plodonoenja. Komercijalana vodotopiva ubriva esto su sastavljena od kombinacija N i K. Koncentriranaubrivasulakazaprimjenu,obziromdaseukratkomperiodu aplicira dovoljna koliina hranjiva, u odnosu na razvodnjena gnojiva ija je primjena dua. Prilikom fertirigacije treba izbjegavati mogunost zapuivanja sistema,teubrivakojaseprimjenjujunaovajnainmorajubitivisokotopiva u vodi. Ukoliko se prilikom ubrenja primjenjuje vie od jednog materijala,
40
kombinovanaubrivamorajubititakvadanereagujuizmeusebe.Hemikalije koje se primjenjuju takoe, moraju biti kompatibilna komponenta sa elementima sa kojima e stupiti u kontakt nakon injektiranja u zelivnu vodu. Koncentrovana gnojiva sa veoma visokom ili niskom pH vrijednou mogu korodirati bakar, cink, bronzane legure, i druge metalne dijelove sistema za navodnjavanje. Zbog toga komponente sistema koje dolaze u kontakt sa korozivnom smjesom ubriva trebaju biti izraeni od nehrajueg elika, plastikeilinekihdrugihnekorodirajuihmaterijala. Sljedea ubriva su dobar izvor azota tokom fertirigacije: amonij nitrat, amonijevsulfat,kalcijnitrat,urea,kalijnitrat,iamonijevfosfat. Fosfor koji se nae u zemljitu ima znaajnu mobilnost kada je dodat putem sistemazanavodnjavanjeuniimmjerama.Malinaikupinageneralno,trebaju fosforrano,takodajeveomavanodaistibudeprimjenjenprilikomsadnje,ili neposrednonakoniste.Fosfatnagnojivainjektiranausistemzanavodnjavanje mogureagovatisaklacijumomuzalivnojvodiidatinerastvorljiveforme,toe dovesti do zaepljenja emitera. Meutim, ispravno postupanje prilikom aplikacijeubrivaputemfertirigacijemoesprijeitiovupojavu.Rjeenjeovog problema moe biti zakiseljavanjem fosforne kiseline u skladitu, ili mijeanje sa sumpornom kiselinom, ili injektiranje sumporne kiseline odmah nakon injektiranja fosforne kiseline. Ubrizgavanje kisele otopine u zalivnu vodu neznatnospreavataloenjefosforabezizazivanjabilokojihtetnihefekatau zemljitu.
4.6.3.4.Folijarnaprimjenamikrohranjiva
Povoljan raspon za pravilnu primjenu mikrohranjivamikroelemente je dosta uzakimoguejevieteteizazvati,ukolikoseuzasadimamalineikupineisti primjene u prekomjernim koliinama, nego u sluaju njihovog nedostatka. Ukoliko se nedostatak nekog mikrohranjiva identifikuje, pravilna folijarna aplikacijasaodgovarajuimmikroelementimatrebabitidovoljnazaublaavanje nastalih poremeaja. Nekoliko folijarnih tretiranja u intervalima od priblino deset dana razmakapojedinano mogu biti neophodni sve dok simptomi ne nestanu.
Sl.56.Folijarnaprimjenaubriva Sredstvo za vlaenje trebalo bi koristiti, ukoliko isto ve nije ukljueno u formulaciju mikrohranjiva. Folijarna aplikacija mikrohranjiv imaa ne bi trebala biti primjenjivana tokom fenofaze cvjetanja maline i kupine , zbog moguih oegotina cvijeta. Granulirane formulacije mikrohranjiva dodate u zemljite, generalnonisuuinkovite,uodnosunatretiranjeputemlista.
41
4.6.3.5.Analizelista
Kako bi se dobro prilagodio program ubrenja, uzgajivai bi trebali svake godine provjeriti sadraj hranjiva u biljkama maline i kupine. U skladu sa rezultatima analiza tkiva, promjene u mjerama ubrenja su neophodne. Ovaj postupakpodrazumjevasljedee:priblino5mladihzrelihlistova(pluspeteljke lista)trebajuibitiizabraneodsvakebiljke,inatajnaindobitireprezentativan uzorakzaanalizu.Naime,daklenasuminoizabranebiljkesarazliitihdijelova zasadatrebajudabudutestirane.Poredtoga,biljkesanedostatkomsimptoma takoe bi trebalo testirati, kako bi se provjerilo da li su zaista abnormalne pojavepovezanesahranjivima.Optimum,ispodoptimumaikoncentracijavika i njihove varijante za svaki element predstavljeni su u donjoj tabeli. Koncentracije su izraene na suhoj teinskoj bazi. Smanjenje prinosa e se javitiakokoncentracijahranjivabudeispodoptimumailipakusuviku.
Tabela.2.Kategorizacijakoncentracijehranjivetvariulistovimamaline
Element
Ispod optimuma <2.2 <0.2 <1.0 <0.5 <0.3 <0.3 <20 <30 <15 <2 <25
Optimum Suviak 2.8 0.3 1.5 0.62.5 0.4 0.4 80 50 35 10 50 >4.0 >0.6 >3.0 >2.5 >1.0 >0.5 >300 >200 >80 >40 >80
M ak roh ranjiva(% ) Azot Fosfor Kalij Kalcij Magnesium Sulfur M ik rohranjiva(ppm ) Mangan Iron Cink Copper Boron
4.6.3.6.Simptominedostatkahranjiva
Hranidbenistatusmalineikupine,estomoebitiodreenvanjskimizgledom lia. Simptomi nezadovoljavajue plodonosti esto se otkrivaju pomou karakteristinih simptoma za pojedine nedostatke. Svaki od bitnih makro i mikroelemenata imaju vlastite karakteristine simptome nedostatka. Vizuelna dijagnozasimptomanedostatkapojedinihhranjivanabiljkamamalineikupine drugi je nain pomou kojeg iskusni uzgajivai mogu odrediti njihov reim ubrenja u prevazilaenju nastalih problema. Naalost, mnoge tete u zasadu dogode se prije nego to simptomi istih postanu vidljivi. Ipak, nedostatak to ranijeispravljenuslovlteboljimilakimpodnoenjemodstranebiljke. Tipini
42
simptomi nedostatka hranjiva na listu maline opisani su u narednoj tabeli i ilustrativanoprikazaninaslikama.
Tabela.3.Simptominedostatkapojedinihhranjivanalistumalineikupine
HRANJIVO
Azot
Fosfor
K alijum
SIMPTOMI Svijetlozelenidouti listovisacrvenimobojenjimana marginama,aliseistimogupruatiipocjelojpovrini lista. Oslabljenilistoviuvelipotamnjeli,bezsjaja,plavkasto zelene ili purpurne boje. Ljubiaste promjene boje posebno su uoljive na nien, odnosno osnovnom dijelu lisne plojkepovrine. Slab rast. Listovi su sitni, malepovrine. Opekline, oegotine, suenje i uenje du lisnih margina. Zatamnjivanje i posmeenje tkiva lisne plojke. Starije lie obavezno je zahvaeno simptomima. Listovi imaju tendenciju kovranja, odnosno uvijanja, i to unatrag, iako su opeene margineruboviokrenutenaprijed.
Sl.Marginalneoegotineiposmeenje listamalineusljednedostatkakalijuma. Listovisusklonipovijanjuunatragprema donjojpovri,aspaljenirubovise kovrajunaprijed.
43
HRANJIVO SIMPTOMI Hloroza na starijim listovima, prvenstveno uz nerve intervenozno i du marginarubova. Nekroza propadanjenastupausluajuintentivnijegnedostatka
M agnezij
Sl.56.Nedostatakmagnezijumaseispoljava meurednimuenjemnastarijimlistovima, poinjuiodrubovaiprogresivnoseireika unutranjosti.
HRANJIVO
K alcijum Sum por
eljezo
SIMPTOMI Spaljivanje vrhovasuenje i nabiranje uz rub najmlaihlistova. Svijetlozelenadoutabojalia.SlinonedostatkuN, ali bez pojave crvene boje. Tokom naprednije faze, nedostatkaovogelementa,javljajusemalanekrotina podrujakojaserazvijajunalisnimplojkama. uenje i pojava hloroze du nerava lista, i to dominantno na novim listovima, gubljenje zelenih neravanalistu.Usluajuvelikihnedostatakadolazido izbjeljivanjalistovaipojavesmeihpodruja.

44
Sl.57.Nedostatakeljezaseispoljavajakomhlorozomnamladimlistovimi izdancima.
HRANJIVO SIMPTOMI uenje i pojava hloroze du lisnih nerava. uenje poinje blizu margine lista i progresivno napreduje prema unutranjosti, sa jasno definisanim podrujem. Starijilistoviostajuzeleniilimanjehlorotini.Usluaju velikognedostatkadolazidooegotinaipovijanjalisne plojkepremamarginama. Kratkeinternodije,maliuskilistovi,uvenueizdanakai plodonosnih dijelova. U naprednim fazama javljaju se mali,odvrhasuenilistovi,sakupljeniuzavoje.Tipini simptomi nedostatka su u tipinoj rozeti i malim listovima. Svijetlozelena boja nezrelih listova. Podruja uz nerve postaju svijetlozelena. Dolazi do izbjeljivanja povrine gornje lisne plojke sa jasno uoljivom zelenom granicom. Nabiranje i oegotine vrhova na mlaim listovima, praeno uenjem i nabiranjem margina. Smanjen porast usljed slabog buenja vegetativnih taaka rasta.Kratak,zdepastipotamniokorijen. Uniformnoujednaeno uenje mladih zrelih listova i nekroza na starijim listovima. Lisne plojke se od marginauvijajupremagore.
M angan
Cink
B ak ar B or M olibden
45
4.6.4.Navodnjavanjemalineikupine
Odgovarajuakoliinavodeneophodnajeprilikomuzgojamalineikupine,kako biisteimalesnaanrastipostizalevisokeprinose.Nedostatakvodeuperiodu razvojaplodaimaezaposljedicusitneplodove.Najboljebibilo kadabivoda tokom cijele vegetacije bila ravnomjerno rasporeena. Koliina vode koju zahtjeva malina i kupina za svoj rast i razvoj zavisi od vremenskih uslova, stanjabiljke,teenergijerasta.Meutim,utvrenojedasenajvienormevlage koja se upotrijebi od strane ovih kultura kree 0,50,8 cm dnevno. Malina i kupina mogu da koriste skoro svu vlagu koja se nalazi u povrinskom sloju zemljita, do 60 cm. Zemljita se razlikuju po koliini vode koju mogu zadravatiuovojzoni.Naprimjer,dobrodreniranapjeskovitazemljitamogu zadravati vodu svega 5 cm, dok ilovae zadravaju razinu iste i do 10 cm. Generalno se smatra da sa navodnjavanem treba poeti kada je 50% raspoloivedostupne vlage u temljitu iskoriteno. Sa maksimalnom procjenom, ova situacija e se javiti u 510 dana, ovisno od tipa zemljita i padavina. Kadajeupitanjuizborsistemazanavodnjavanjemalineikupine,preporuuje se sistem kap po kap. Isti posjeduje sljedee prednosti: potrebna je manja koliina vode, kao i snaga iste, omoguuje ujednaen raspored vlage, te ne stvara povoljne uslove za razvijanje trulei ploda. Nedostaci istog podrazumjevaju: potrebu izvora zavidno iste vode (kako ne bi dolo do zaepljenja), periodinu zamjenu, mogunost oteenja sistema tokom kultivacije zemljita, te podlonost tetama koje mogu nanijeti glodari ili pak ovjek.Postojedvatipasistemazanavodnjavanjetipakappokap,ito: klasini sistem za navodnjavanje tipa kap po kap sa perforiranim cijevima koje cijelom svojom duinom iskapavaju vodu bez pritiska, a istisvojuprimjenuposebnonalazinaravnimparcelam a(Ttape),i sistemsakapaljkamaizkojihsevodapodpritiskomizluujeuzemljite blizu biljke, a isti svoju primjenu posebno nalazi na parcelama sa izrazitimnagibom,uciljutoboljedistribucijevode.
Sl.58i59.Sistemizanavodnjavanje:tipsakapaljkama(lijevo), sistemTtape(desno)
46
U BiH najzastupljeniji je prvi tip sistema za navodnjavanje, odnosno T tape. Razliititipovisistemazanavodnjavanjepostavljajusetakotosesamoprue po povrini zemljita, ili se pak zatrpavaju u zemljite, ili postavljaju u visini prve ice. Ukoliko se sistem ukopava u zemljite, kapaljke se postavljaju na dubini1020cm,kakobisesprijeila Sl.60 .N avodnjavanjem aline opasnost oteenja istih prilikom sistem om k appok apTtape obradezemljita. Potreba za zalijevanjem moe se na veoma jednostavan nain odrediti sljedeom metodom: uzme se u aku malo zemlje, te se od iste pokua formirati grudvica. Uzorak zemljita treba uzeti sa maksimalne dubine na kojoj se razvija korijen uzgajanih kultura (oko 1525 cm). Ukoliko prilikom stiska ake uzorak zemlje ostane kompaktno zbijen (formira se loptica) sadraj vlage u zemljitu je zadovoljavajui. Meutim, ukoliko se uzorak zemlje raspe u aci sadraj vlageuzemljitujeupadu,tejepotrebnopoetisanavodnjavanjem.Vrijemei koliinavodekojujepotrebnoobezbjeditinavodnjavanjemmogubitiodreenii putemtenziometra. Naime,potrebnojeuronitidvijemalesondeuzemljite,i totolikodavrhjednedosegnedubinu15cm,adruge30cm.Kadasevlagana 15 cm dubine zemljita spusti ispod 4050 % poljskog vodnog kapaciteta vrijeme je poeti sa navodnjavanjem. Radi lake orjentacije ugrubo, malina i kupinazahtjevaju2,53,8cmvodezasedmicudana,kojutrebaobezbjeditibilo kiomilinavodnjavanjemodmomentacvjetanjadokrajaberbe.Meutim,vee koliinevodeod3,8cmtokomsedmicesuneophodnetokomrazvojaplodova (juni).Uzgojmalineikupineuzatienimprostorimazahtjevateveekoliine vlage, nego kada je u pitanju uzgoj istih na otvorenom polju. Generalno, ne preporuuje se navodnjavanje dvogodinjih kultivara maline (Willamette, Mikeeridr.)ukasnoljetoijesen,jeristospreavaizdankedapotpunodozriju i adekvatno se pripreme za zimu. U razmatranju koliko vode dodati navodnjavanjem,generalnosemoerei dajepotrebnododati toliku koliinu daseuslojuod60cmdubine,odpovrinezemljita,vlagaodri100%.Treba napomenutidajesistemzanavodnjavanjesamooko75%efektivan,takobise 3,3cmvodemoralopustitiiznatapnogsistema kakobiseobezbjedilo2,5cm raspoloive vlage u zemljitu. Takoe, ne preporuuje se vriti navodnjavanje veombzinomistekavode,negotoistamoebitiupijenaodstranezemljita. Prekomjerno zalijevanje je rasipanje, a moe biti i tetno, te ga treba izbjegavati. Ono moe rezultirati pojavom njenih, mekanih plodova, koji su izrazito osjetljivi na dodir, ime se oteava manipulacija istim. Takoe, prekomjernonavodnjavanjeispirehranjiva,posebnoazot,izzonekorijenovog sistema, te spreava aeraciju zemljita, zatim normalan rast korjena, te pogodujerazvijanjubolesti,trulekorijena.
47
5.BOLESTIITETOINEMALINEIKUPINE
Tabela.4.Orjentacioniprogramzatitemalineikupine
48
6.AKTUELNISORTIMENTMALINEUBiH
Vilamet(Willamette)USADiKanadiovojevodeasortamaline.Takoe, izanaaproizvodnapodrujatrenutnojenajaktuelnijasortaovevonevrste. Amerikogjeporijekla,nastalanaUniverzitetuuOregonu,ukrtanjem,Njuburg x Lojd Dord. Spada u grupu srednje ranih sorata, sa poetkom sazrijevanja plodovaudrugojpolovinimjesecajuna. Plod joj je srednje krupan do krupan, prosjene mase 5 g, kupastog oblika, tamnocrvene boje, zadovoljavajue vrstoe, te prijatnog okusa i arome. Plodovi se lako beru, pogodni su za potronju u svjeem stanju, ali i zarazliitevidoveprerade. Srednje je snage rasta, ali pri intenzivnoj njezi moe biti izrazito bujna, tako da formira veliki brojizdanakakojetrebaprorjeivati. Cvjetasrednjerano,samooplodnajeiuglavnom jednorodna sorta, mada pojedinih godina, plodonosi i u dva navrata. U periodu punog plodonoenja, uz solidnu njegu, daje prinose i preko1015t/ha.Naaktuelnisortimentmaline ne samo da kreaciju Vilamet svrstava u grupu ekonomskinajznaajnijihsortiovevrste,vejoj uovojgrupidajeivodeupoziciju. Miker(Meeker)StvorenajeuSAD.auproizvodnjuje uvedenajo1967. godine. Pripada grupi srednje kasnih sorti, sa poetkom sazrijevanja plodova jednusedmicuposlijeVilameta. Plod joj je krupan, oko 5,5 g, izrazito vrst, prijatnogokusa iarome. Plodovi se mogukoristitiikaostonovoe,aposebno kao izuzetno pogodna sirovina za zamrzavanje. Izrazite je snage rasta, stvara manji broj izdanakauodnosunasortuVilamet,alisu istiznatnobujniji.Posebnosepreporuuje kaosortaprikladnazaravniarsketerene, kojoj najvie odgovaraju meuredna rastojanja 2,5 3,0 m. Cvjeta srednje kasno, samooplodna je i jednorodna. Obezbjeuje izuzetno visoke prinose 12 15t/ha,paakivie.Zavidnejeotpornostipremaantraknozi,alijeosjetljiva naviruseinietemperature,zbognetokraevegetacije. Sorta maline Miker, danas se uz Vilamet, kod nas najee preporuuje kao poeljanizborzauzgojovevrstevoakauintenzivnimzasadima.
49
SORTIMENTKUPINE
Sortiment kupine jako je raznolik. Najznaajnije sorte za intenzivne zasade kupinesubezbodljiipuzajuegrasta. JUMBO kasna, jako prinosna sorta, nastala mutacijom genotipa Black Satin. Ima debele i jake priraste, a rast joj je snaan. Plodovi su joj izuzetno krupni,sanetokiselijimokusom.Srednjejeosjetljiva na veinu bolesti kupine. Trenutno je u svjetskom sortimentuizrazitozastupljenasortakupine. BLACK SATIN amerika je sorta, nastala ukrtanjem SIUS 47 X THORNFREE . Takoe, je krupnog ploda, crne pokoice, vrstog sonog i aromatinogmezokarpa.Moesekoristitikaostono voe,apogodnajeizapreredu. THORNFREE amerika je sorta, nastala ukrtanjem hibrida US 1410 X US 1414. Posjeduje plod srednje krupan, loptastog oblika, i sjajno crne pokoice. Sok ploda je crn, sa visokim sadrajem suhe materije, ukupnih kiselina i ukupnih eera. Do danas je standardnaivodeasortakupineuBiH. THORNLESS EVERGREEN, takoe amerika sorta, plodovi su joj srednje krupni, crne boje, slatkog okusa, a sazrijevaju sredinom augusta i beru se sve do oktobra. Otpornajenahladnouinasuu.
50
Berba,klasiranjeipakovanjeplodovamalineikupine Obzirom da plodovi maline i kupine ne sazrijevaju jednovremeno, to se i njihova berba odvija u kontinuitetu, trajui vrlo esto i do m jesec dana. Obezbjeenje sigurnog plasmana, u cilju postizanja potpunih ekonomskih efekata,nijesamovaanpreduslovkojiproizilaziizdugogv remenskogperioda berbe plodova, ve i zbog izraene nepostojanosti plodova ove vrste koji iziskuje plasman na trite u tokraemroku. Berba maline i kupine zapoinje kada plodovi poprimebojupokoicekarakteristinuzadatusortui kada se isti lako odvajaju od cvjetne loe. Prilikom berbe plodovi se ne smiju gnjeiti, a beru se bez cvjetneloeibezpeteljke. Tokom perioda berbe, u zavisnosti od klimatskih uslova, ista se obavlja svaki drugi dan, a sama tehnika berbe podrazumjeva kidanje plodova, bez gnjeenja, koritenjem palca, kaiprsta i velikog prsta.Za1hazasadamalineikupinepotrebnojeido15beraaangaovanih svakodnevno,utrajanjuodjedanmjesec.Posljednjipodatakjasnoukazujeda jeueetrokovaberbeuukupnimtrokovimaproizvodnje navedenihkultura znaajno izraeno (7080%). Rani jutarnji i kasni popodnevni sati, vremenski suterminiberbeplodovamalineikupineutokudana.Plodoviubranipriveim temperaturamavazduhailipokii,usljednepoeljnihhemijskihprocesabrzose kvare i gube svoju upotrebnu vrijednost. Distribucija plodova koji s u ubrani u ranim jutarnjim satima mora se izvriti isti dan, a plodovi koji su ubrani u kasnimpopodnevnimsatima,narednidan. Plodovimalineikupinestavljeniuprometmorajupripadatijednojodsljedeih kvalitetnihkategorija: Ekstra kvaliteta (Plodovi ove kategorije moraju imati oblik, razvijenost i boju karakteristine za tretiranu sortu. Takoe, isti morajubitiujednaenipoveliini,obliku,zrelosti,bojipokoiceibez aice.), I kvaliteta (Plodovi ove kategorije moraju biti pravilno razvije ni, ujednaeni po veliini i stepenu zrelosti, uz odstupanje do 2% i sa izraenom bojom pokoice karakteristinim za datu sortu. Takoe, meu plodovima ove kategorije, njih do 5% mogu posjedovati aicu.),
Sl.61.Pravilnoberbaplodovamaline
51
Plodovimalinaikupinaseprisamojberbipakujuuposebnuambalaukojane smijebititeka,skupaikojamorabitipodesnazarukovanje.Vrstaambalae prvenstvenozavisiodkrajnjeupotrebeobranihplodova. Ukoliko se plodovi beru za potronju u svjeem stanju isti se pakuju u kutije (0,51 kg), od ljutenog drveta, parafinskog kartona ili perforiranih plastinih supstanci.Dimenzijekutijatakosupodeenedajenjih1015moguesmjestiti u male, plitke, otvorene holandeze, dimenzija 45x24x7,5 cm, podesne za transportubranihplodova. Plodovi maline i kupine za zamrzavanje pakuju se u drvene ili plastine holandeze,itoobinoudvaslojakakobinjihovozamrzavanjebilotolake. Plodovi za preradu, takoe se pakuju u holandeze ili neku drugu prikladnu ambalau, dok se plodovi za preradu u pulpu pakuju u pulpaku burad, uz koritenjesumporastekiselinekaokonzervansa.
II kvaliteta (Plodovi ove kategorije ne moraju biti ujednaeni po zrelosti,anjihido10%moguposjedovataicu.).
Sl.62.Ambalaazaberbuplodova maline
Sl.63.Pakovanjezamrznutihplodova maline
52

Kupina I Malina

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Kupina I Malina

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

UZGOJ MALINE I KUPINE

Novembar, 2006 godine

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

K ON VEN CI ON ALN ATEHN OLOGI JA UZGOJAM ALI N EI K UP I N E

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Sl.1.Adekvatnaambalaazaplodove malineunastupunatritezemalja EvropskeUnije

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Sl.2.Masovnosuenjemalinjaka tokom2005/06g.napodruu IstoneBosne

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

U regionima sa dosta snijega obavezno treba planirati uzgojne forme sa armaturomisorteveesnagerastakojaeobezbjeditisnanijeprirastekojise

Uzgojm alineik upine

Uzgojm alineik upine

Sl.7i8.Jakoizmrzavanjeizdanakamalinesortevilametijisuidancitokom zimeostaliuuspravnompoloaju(lijevo)Sporadinoizmrzavanjereducira buenjegenerativnihpupoljakadrugegodinesortamalinevilamet(desno)

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

a)vegetativniprirastiIZDANCI, b)plodonosnimladariIZBOJCI Dakle,kodmalinepostojedvatipapupoljka:vegetativni kojisenalazenapodzemnomsistemudukorijena,i generativni(mjeoviti)kojisenalazeupazuhulista jednogodinjihizdanaka.

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Uzgojm alineik upine

Uzgojm alineik upine

Sl.17.Puzajuiiuspravnorastuitip kupinegeneralnoostvarujeboljeprinose ukolikoseuzgajauznaslon

Uzgojm alineik upine

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

mjere upravljanja zasadom maline i kupine rezidba, ubrenje, navodnjavanje,odravanjezemljitaizatitaodbolestiitetoina.

Sl.23.Parcelena breuljkastimterenima idealnosurjeenjeza sadnjumalineikupine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Sl.24.Primjeruticaja predkulturenauzgoj maline:zasadmaline podignutnamjestugdje jeprethodnobiopanjak (lijevo),ijagoda(desno)

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Sl.26.Runaaplikacijakreapred zasnivanjezasada malineikupine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Uzgojm alineik upine

Uzgojm alineik upine

Sl.31.Sadnicamalinei kupine:a)izgleddobre sadnice(prvaklasa),b) izgledloihsadnica

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Sl.34.Tehnika sadnjemalinei kupine

Uzgojm alineik upine

Sl.35.Uzgoj malineu sistemu vertikalnog palira

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine