Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Odsjek za historiju

Znaaj vakufnama za izuavanje historije BiH

-esej-

Mentor: v.ass.mr Fahd Kasumovi

Student: Enida Bievi

Sarajevo,2012.
Vakufi a zajedno sa njim i vakufname su veoma vano i specifino obiljeje Osmanske imperije koje nam pomae da saznamo mnogo vie o sistemu na koji je u to doba disala ova carevina. Moj cilj je da na osnovu prikaza vakufnama, nekih od najznaajnijih bosanskih i hercegovakih vakifa saznam i pokaemo ta smo mi to u mogunosti sazanati iitavajui ove vane dokumente ostavljene od strane velikih ljudi tog vremena da poslue ouvanju njihove imovine te im pomognu da steknu veu milost kod Boga. U rijeavanju tog problema posluila sam se najprije knjigom izdatom od strane Orijentalnog instituta u Sarajevu gdje su radnici instituta donijeli veliki broj vakufnama, njihove prevode, mjesta gdje moemo pronai te vakufname i brojna pojanjenja koja su potrebna da bi se pojedine fraze i reenice to bolje razumjele. Takoe sam se sluila i Spomenicom Gazi Husrev-begove etristo- godinjice gdje su prikazane njegove tri vakufname i tu je dr. Jusuf Tanovi dao detaljna pojanjenja o vakufu kao instituciji. Poto je ovo djelo izdato jako davno posluila sam se i malo ako smijem rei modernijim shvatanjem sistema vakufa i itave te institucije uz djelo Esada Hrvaia, i u tom djelu se on posebno osvre na teritorij Bosne. Naravno nezaobilazno djelo koje sam koristila da bi to bolje pribliila vakuf je djelo dr. Adema Handia, u kome on govori kako je vakuf jedan od glavnih nosilaca razvoja gradova ali i drutvenih funkcija, slian lanak ali o uticaju vakufa na osnivanje kulturno-obrazovnih institucija je napisala Medina Jusi-Sofi. Sva ova djela su bila od velike pomoi za prikazati uticaj vakufa na razvoj gradova i gradske djelatnosti a sve to moemo nai u vakufnamama. Prvo bi trebali objasniti ta to znai vakuf i itav sistem vakufa i uvakufljenja da bi se mogli intezivnije pozabaviti vakufnamam kao izvoroz za izuavanje Bosne. Rije vakuf dolazi od arapskog glagola veqafe to znai zaustaviti, zadrati, posvetiti i ukazuje na to da je vakufska imovina, ona imovina koja je izuzeta iz redovnog pravnog prometa stvarima i odreena u neke druge svrhe.1 Institucija vakufa je veoma vana za materijalnu kulturu, za razvitak gradova i gradskih naselja, ali i u osnivanju kulturno obrazovnih institucija. Moe se globalno rei da je uloga vakufa, naroito u ranijem osmanskom periodu, bila u toj mjeri znaajna da se razvitak gradova ne moe odvojeno ni razmatrati od historije i uloge vakufa.2 Osnove za nastajanje i osnutak vakufa nalazimo i u islamskim vjerskim knjigama ali kao neto to je naglaeno a nikako nareeno i smatra se trajnim dobroinstvom. Dolaskom Osmanlija na nae prostore 1463.g. uporedo se iri i nova vjera, norme ponaanja a dolaze i novi obiaji,
1

E. Hrvai, Vakuf trajno dobro, Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini El-Kalem vakufska direkcija, Sarajevo, 2001., str.6 2 A. Handi, Vakuf kao nosilac odreenih dravnih i drutvenih funkcija u Osmanskom carstvu, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke IX X, Sarajevo, 1983., str. 118

posebno se to istie u XVI st. kada dolazi do snanog izraaja porasta broja vakifa i vakufa. Uvakufljivanje je jedan od puteva, kojim se pribliava Bogu. U tome su saglasni najglasovniji islamski alimi od pojave islama. To dokazuje i ogromna imovina sabrana u rukama vakufa po svim islamskim zemljama.3 Pored ovih vjerskih razloga za osnivanje institucija vakufa u Bosni i Hercegovini mi moemo rei da su za nastanak vakufa snano uticali i privredni a tako i politiki razlozi jer su mnogi velikodostojanstvenici eljeli da ovjekovjee svoje ime a i svoju imovinu. Prema podacima koje nalazimo u izvorima, posebno u sauvanim vakufnama iz ovog perioda ove ustanove su nazivane razliitim imenima: bejtu-l-ilm (kua znanja), bejtu-l-ta lim (kua pouke), mulimhana (dom uitelja),te mekteb to je u poetku bilo rjee.4 Vakuf je nastajao i jedan od njegovih ciljeva i ono zbog ega je on nastajao je bila njegova trajnost ali i stalnost dobrotvornog djela i zbog toga joj je bila potrebna pravna podloga i forma. Uvakufnjivanje je vreno po posebnoj proceduri. Elementi potrebni za osnutak vakufa su po eriatskom pravu jesu : sposobnost osnivaa vakifa, da raspolau sobom i svojim imetkom: prikladnost stvari, da budu predmet uvakufljenja; trajanje vakufa ne smije biti ogranieno u vremenu; uvakufljenje ne smije biti niim uvjetovano; svrha u koju je namjenjen prihod uvakufljene stvari mora biti doputena. Od formalnih uslova nuna je izjava da se stvar uvakufljuje.5 Ova isprava je imala svoju formu i sadraj koji je bio konstantan i njoj je legitimitet je dobijala nakon to bi je pregledao a potom i potvrdio kadija odnosno institucija suda. Ovakve pravosnane isprave ili izjave u naem jeziku se nazivaju vakufname ili na arapskom vakfiije. One su veinom pisane na turskom jeziku a mali broj nalazimo i arapskom. Vakufname( zakladnice, zavjestajnice, zaduzbinske povelje) koje pruzaju prije svega,podatke o gradnji objekata (sakralnih, kulturno-prosvjetnih, socijalno-humantarnih, stambenih i drugi), formiranju naselja i strukturi stanovnistva, te zanatima, kolstvu i mnoge druge, predstavljaju dokumente od prvorazrednog znacaja za izuavanje drutvene, politike, ekonomske i kulturne istorije naih naroda.6 Ako posmatramo vakufname sa diplomatikog aspekta primjetit emo da se one sastoje iz tri glavna dijela, i to ekspozicije (uvodnog dijela sa imenom legatora), dispozicije (glavnog dijela u kome se konkretno navode ta je sve uvakufljeno i pod kojim uslovima) i legalizacije kojom nadleni kadija uvodi u sidil tekst vakufname i donosi presudu o valjanosti i izvrivosti uvakuljenja, sa datumom i imenima svjedoka koji su pri tome inu prisustvovali. Pored ovih glavnih dijelova neke vakufname imaju i druge neobavezne dijelove poput: invokacije, ovjere orginala ili prepisa, pecate i eventualno neki dodatak uz vakufnamu.
3 4

J. Tanovi, Vakuf kao institucija, Spomenica gazi Husrev- begove etristogodinjice., Sarajevo, 1938, str. 85 M. Jusi-Sofi, Uloga vakufa u formiranju odgojno-obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini u toku XVI. Stoljea, asopis Muallim, Sarajevo, 2005, str. 49 5 J. Tanovi, str 87. 6 Grupa autora, Vakufname iz BiH XV i XVI st, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 1985., str 9.

Jedna od najznaajnih i prvih bosanskih vakufnama je vakufnama Isa-beg Ishakovia koji se smatra i prvim i pravim osnivaem Sarajeva, naime on je od 1439.g. sa prekidima do 1463.g. bio krajinik Skopskog krajita u koje se ubraja i teritorija Bosanskog krajita.Iako je Isa-beg Ishakovi podigao vie zadubina irom Osmanskog carstva, on je ostao zapamen po svojim objektima na obalama Miljacke kao utemeljitelj jednog od najljepih gradova kojeg su nazivali i cvijet meu gradovima.7 Njegova vakuf nama je izdata dumadel-ula 866= izmeu 1.II i 3. III 1462. godine. u Sarajevu. Naravno na samom poetku ove vakufname nalazi se invokacija Neka je hvala Allahu na ovom obilju njegovih blagodati, blagoslov boiji neka je je njegovom poslaniku Muhammedu i njegovom potomstvu ! 8 A potom se predstavlja vakif i hvale se njegova djela i njegove osobine pa vidimo i slijedee Uzvieni vojvoda(zapovjednik), dobroinitelj i dobrotvor, blagosloveni( sljedbenik) hvaljene vjere i zakona Isa-beg sin pokojnog, Ishak-bega-neka bog uzvisi stijegove njegove veliine i uvrsti stubove njegove moi!- oitovao je da je samo Allah jedini bog, koji nema druga u svojoj vladavini i da se samo on odlikuje jedinstvom, odluuje kako hoe i radi ta hoe, ( dalje je oitovao) da je on ( bog) poslao pravu uputu i istinitu vjeru po Muhammedu,-neka ga svevinji Allah pomiluje i spasi!-da bi je tako doveo do pobjede nad svim ostalim vjerama uprkos negodovanju mnogoboaca..9 U ovom saznajemo da je on ne samo veliki vakif i dobrotvo nego i veliki vojskovoa koji je porazio i preveo na islam mnogobrojno stanovnitvo, i to nevjernike za koje su Osmanlije prvenstveno smatrali one koji su vjerovali u vie bogova. Dalje se govorio da je u blizini sela Brodac uvakufio i zavjetao tekiju i sve ono to je potrebno da bi ona nesmetano radila, i da oni koji je posjete u njoj mogu ostati najvie tri dana i da tokom tih dana imaju pravo na jelo. Tano se odreuje koliko ega treba da se spravi ta orba. Dalje govori o tome da je izgradio i veoma znaajan most preko Miljacke

Grupa autora, Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata, Bosanski kulturni centar , Sarajevo, 1996., str. 104. 8 Grupa autora, Vakufname iz BiH XV i XVI st, str. 10. 9 Isto.