MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE

STRATEGIJA ZATITE, OUVANJA I ODRIVOG GOSPODARSKOG KORITENJA KULTURNE BATINE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2011.2015.

Zagreb, srpnja 2011.

UVODNA NAPOMENA Izradu Strategije ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015. (u daljnjem tekstu: Strategija) pokrenulo je Ministarstvo kulture, koje je nadleno za zatitu i ouvanje kulturne batine, Odlukom ministra kulture mr. sc. Boe Bikupia od 9. rujna 2009. godine. Svrha je bila da se razmotri i analizira postojei sustav zatite i ouvanja kulturne batine te odnos prema dosadanjem, osobito odrivom, koritenju batine te da se utvrde ciljevi, mjere i aktivnosti kako bi se kulturna batina i njezini potencijali uspjenije i uinkovitije koristili kao razvojni resurs, ali na naelima odrivog razvoja. Nacrt Strategije izraen je u Radnoj skupini sastavljenoj od strunjaka za zatitu i ouvanje kulturne batine iz Ministarstva kulture i strukovnih organizacija te drugih strunjaka za odrivo koritenje kulturne batine. Polazei od kritikog osvrta na uinkovitost zaite danas, doneseni su prijedlozi to bi i kako bi trebalo uiniti u cilju poboljanja odrivog koritenje kulturne batine. U konano oblikovanje Strategije putem osnivanja Partnerskog vijea bili su ukljueni drugi vani dionici, potencijalni kljuni subjekti odrivog koritenja kulturne batine (poduzetnici i drugi subjekti poslovnog sektora, slobodne profesije, crkva, civilno drutvo i dr.), vlasnici i korisnici kulturne batine, dravna tijela i organizacije nadlene za razvoj gospodarskih i drugih djelatnosti, provedbena tijela, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te civilno drutvo i dr. Partnersko vijee osnovano je Odlukom ministra kulture mr. Jasena Mesia od 21. oujka 2011. godine. Rasprava o Nacrtu Strategije odrana je 1. travnja 2011. godine. Strategija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015. sadri smjernice i mjere kao okvir za konkretne razvojne projekte za odrivo koritenje kulturne batine. S obzirom na to da je fenomen odrivog koritenja kulturne batine vrlo kompleksan te da se takva Strategija u nas prvi put donosi, nuno je kod njezine provedbe uspostaviti i razvijati vrstu meusektorsku povezanost i suradnju. Time se osigurava da Strategija bude konzistentna, interno i eksterno koherentna, relevantna i nadasve provediva na naelima odrivog razvoja te s djelotvornim i uinkovitim doprinosom cjelovitom razvoju Republike Hrvatske.

Sadraj
I. UVOD.............................................................................................................................................. 4 1. POLAZITE ......................................................................................................................... 4 2. ZATO STRATEGIJA........................................................................................................ 6 3. INSTITUCIONALNA OSNOVA........................................................................................ 6 4. NAELA ............................................................................................................................... 7 II. ANALIZA STANJA..................................................................................................................... 8 1. UVOD .................................................................................................................................... 8 2. MATERIJALNA KULTURNA BATINA ....................................................................... 8 2.1. Nepokretna kulturna batina ............................................................................... 8 2.1.1. Graditeljska batina ............................................................................... 8 2.1.2. Arheoloka batina (kopnena i podvodna)......................................... 12 2.1.3. Kulturni krajolici.................................................................................. 15 2.2. Pokretna kulturna batina.................................................................................. 17 2.2.1. Muzejska batina .................................................................................. 18 2.2.2. Arhivsko gradivo .................................................................................. 24 2.2.3. Knjinina batina................................................................................ 26 3. NEMATERIJALNA KULTURNA BATINA................................................................ 29 4. KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKA DJELATNOST.................................. 31 5. INFORMACIJSKI SUSTAV KULTURNE BATINE ................................................. 34 6. CIVILNO DRUTVO, CRKVA I KULTURNA BATINA.......................................... 36 7. FINANCIRANJE KULTURNE BATINE I ODRIVO KORITENJE.................... 38 III. KULTURNA BATINA GOSPODARSKA UPORABA I DRUGO KORITENJE .......................................................................................................................... 41 1. KULTURNI TURIZAM .................................................................................................... 41 2. PODUZETNITVO UTEMELJENO NA KULTURNOJ BATINI............................ 44 IV. VIZIJA I STRATEKI CILJEVI ........................................................................................... 51 V. STRATEKI CILJEVI I POSEBNI CILJEVI....................................................................... 53 VI. MJERE ZA OSTVARIVANJE POSEBNIH I STRATEKIH CILJEVA......................... 58

Pregled stratekih ciljeva, posebnih ciljeva i mjera ....................................................... 63

VII. PROVEDBA STRATEGIJE .................................................................................................. 67 1. AKCIJSKI PLANOVI ....................................................................................................... 67 2. PROVEDBENE INSTITUCIJE I MEHANIZMI ........................................................... 68 3. FINANCIRANJE ............................................................................................................... 69 4. PRAENJE I VREDNOVANJE ...................................................................................... 70 5. AURIRANJE.................................................................................................................... 71 6. PILOT--PROJEKTI .......................................................................................................... 71 VIII. POJMOVNIK ........................................................................................................................ 72

I. UVOD 1. POLAZITE Raznolikost podruja koja obuhvaa pojam kulturne batine, poput spomenika, dokumenata, muzejskih i arhivskih zbirki, etnolokih i zanatskih predmeta, obiaja, narjeja i drugog, gotovo je nemjerljiva, a jednako je teko odrediti trenutak kad neto postaje kulturnom batinom. Sloenost pojma osobito je vidljiva kada se u odrivom razvoju prostora susretnemo s kulturnim krajolikom. Stoga se u Strategiji koristi definicija prema kojoj su svi materijalni i nematerijalni tragovi, ostaci i proizvodi djelovanja ljudske vrste kroz evoluciju kulturna batina ili e to u odreenom trenutku postati. Uvrijeena je podjela na pokretnu, nepokretnu i nematerijalnu batinu. Vana je dimenzija i pravni status, naime je li rije o registriranoj batini ili batini koja nije dospjela pod zakonski ili institucionalni tretman. Pravni status kao kriterij definiranja moe se primijeniti i s obzirom na vlasnitvo, koje moe biti privatno ili dravno (javno). Uz duhovnu komponentu kulturne batine, materijalna kultura batina nastajala je i trajala i kao gospodarska komponenta, kao ivotna potreba utemeljena na gospodarskoj osnovi i razvoju u kojem su nastajali vrijedni arhivski dokumenti. Vrhunska umjetnika djela kao ukrasi palaa ili prostora, primjerice, samo su simbol gospodarske snage. Kulturna batina, dakle, oduvijek ima i ekonomsku sastavnicu. Ona je usto takoer sastavnica kulturnog identiteta na lokalnoj razini ili na razini modernih drava, s tendencijom sve veega brendiranja u budunosti. U europskim okvirima, ulaganje u odrivi razvoj kulturne batine ne razlikuje se od bilo kojeg drugog investicijskog procesa, a s obzirom na vrijednost u obliku ouvanja kulturnog identiteta, financiranje kulturne batine nije tek troak. Kulturna je batina neobnovljiv i ogranien resurs koji zahtijeva ouvanje, skrb, vrednovanje i koritenje prema naelu odrivosti. Batinski fundus u Republici Hrvatskoj nastajao je u tri razliite geografske zone: primorskoj, planinskoj i nizinskoj, koje su uvjetovale razliite povijesne okolnosti u gospodarskom, drutvenom, a time i u kulturnom razvoju. Pojedine regije sa svojim rubnim dijelovima i zaleem Istra, Slavonija, Lika, sjeverozapadna Hrvatska, Podunavlje s Vuedolom, dalmatinske komune, Dubrovnik doivljavale su svoj vrhunac u pojedinim odsjecima na vremenskoj lenti. U tim odsjecima svaka od njih ostavljala je nasljee izuzetne vrijednosti i fascinantne raznolikosti i unikatnosti. esto poloajem na razmei utjecaja i civilizacijskih krugova naa batina od strane promatraa nije vrednovana kao svjetsko udo no uvijek je odraavala civilizacijsku sliku ovih prostora ime je ostvarena najvea vrijednost i jedinstvenost. Zahvaljujui tome sedam kulturnih dobara uvrteno je na Popis svjetske batine UNESCO-a, a izgledno je da ta brojka nee biti konana. Registar kulturnih dobara RH obuhvaa vrlo velik broj dobara/lokaliteta batine. Sedam je hrvatskih lokaliteta na UNESCO-voj Listi svjetske batine, a ak deset nematerijalnih kulturnih dobara upisano je na UNESCO-vu Listu nematerijalne batine ovjeanstva to je znaajna baza kulturno-turistikih resursa odnosno atrakcija.

Broj kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara RH nikada nije stalan zahvaljujui promjenljivom karakteru dobara. Na dan 1. sijenja 2011. ukupno trajno i preventivno zatienih nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara bilo je 8217. Trajno zatienih kulturnih dobara bilo je ukupno 6950, od toga pojedinanih nepokretnih kulturnih doba i grupa kulturnih dobara (ukljuivo povijesne cjeline te kopnene i podvodne arheoloke lokalitete) bilo je 5319, a pojedinanih pokretnih dobara i grupa dobara (ukljuivo muzejske, arhivske, bibliotene i privatne zbirke) 1631. Preventivno zatienih (to jest zatienih na rok od tri odnosno est godina) bilo je ukupno 1267, od toga pojedinanih nepokretnih kulturnih dobara i grupa kulturnih dobara (ukljuujui cjeline) bilo je 888, a pokretnih i grupa pokretnih 379. Na Listu kulturnih dobara od nacionalnoga znaenja izdvojena su ukupno 42 kulturna dobra: 33 nepokretna (30 pojedinanih, 2 kulturno-povijesne cjeline i 1 arheoloki lokalitet) te 9 pokretnih pojedinanih kulturnih dobara. Ministarstvo kulture RH zadueno je za ouvanje kulturne batine u cjelini, a to znai i za odreivanje okvira za njezino odrivo koritenje. Kljuna je uloga slube za zatitu kulturne batine, njena djelotvornost, uinkovitost i dostupnost individualnim i institucionalnim inicijativama, sposobnost prilagoavanja novim mogunostima financiranja, angairanost u uspostavi i primjeni transparentnih standarda te uspjenost u pripremi i kandidiranju projekata za meunarodne i domae izvore financiranja. Vaan preduvjet za zatitu, ouvanje i koritenje kulturne batine jest uinkovit sustav registracije i informatizacije kulturne batine. Sustav registracije treba imati cjelovit, sveobuhvatan, transparentan te strunjacima, javnosti i investitorima dostupan sredinji upisnik kulturnih dobara. Informatizacija treba osigurati brzo, efikasno i kvalitetno planiranje i odreivanje prioriteta u financiranju zatite i ouvanja uz istodobno utvrivanje uvjeta namjene i mogunosti koritenja svake pojedine kategorije kulturne batine. Odrivo koritenje kulturne batine moe se nadzirati i poticati politikom koncesija, licencija u restauratorsko-konzervatorskoj djelatnosti, inspekcijskom kontrolom i drugo te odreenim poticajima kvalitetnom privatnom poduzetnitvu kroz programe dravnih i drugih tijela, financijskih institucija i ulagaa. Odrivo koritenje kulturne batine moe se usmjeravati i kroz prilagodbe same slube za zatitu batine s ciljem upravljanja odrivim razvojem. Bogatstvo, brojnost i raznolikost kulturne batine te njezino stanje zahtijevaju dodatno financiranje iz meunarodnih i privatnih izvora kao i koritenje zakonskih mogunosti za osiguravanje sredstava preko intelektualnog vlasnitva i kazni za oteivanje kulturne batine. Proces pozicioniranja kulturne batine u odrivom gospodarskom razvoju tee u okviru normi Europske unije i meunarodnih konvencija, Ministarstva kulture, tijela dravne uprave, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, civilnog drutva i privatnih vlasnika koje dijeli tek korak da postanu poduzetnici. Koordiniranje sustava, od fondova i direktiva EU-a, preko odgovarajueg ukljuivanja jedinica lokalne samouprave i privatnih interesa, uz stalno bdijenje nad zatitom kulturne batine, kljuan je zalog provedbe Strategije. Osim namicanja financijskih sredstava, potrebno je znanje i vjetine, interese i opredijeljenost kljunih nositelja i svih zainteresiranih za odrivi razvoj kulturne batine povezati i ujediniti kroz definiranje ciljeva, mjera i projekata te osigurati provedbu. Tako se istodobno postiu zatita kulturne batine i gospodarske i druge koristi.

2. ZATO STRATEGIJA Strategija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015. temeljni je dokument koji odreuje dugorone ciljeve i smjernice ouvanja, zatite i koritenja kulturne batine te naine njihove provedbe u skladu s odrivim razvojem Republike Hrvatske. Strategijom, koja je uobiajen plansko-programski postupak/sredstvo, eli se postii uinkovitije i uspjenije upravljanje zatitom i ouvanjem kulturne batine, i istodobno potaknuti i osnaiti gospodarsko koritenje razvojnih potencijala te batine. Strategija je izraena u skladu s postupkom i standardima koji se primjenjuju u Europskoj uniji. Ciljevi su Strategije sljedei: Stvoriti sveobuhvatnu osnovu za koritenje kulturne batine kao razvojnog resursa u skladu sa smjernicama razvoja kulture i zatite kulturne batine te regionalnog razvoja i gospodarskog razvoja u cjelini, kao i sa standardima EU-a te meunarodnih institucija. Osigurati pouzdan institucionalni i programski temelj koji jami uvjete za identificiranje, pripremu i kandidiranje projekata za sredstva dravnih institucija Republike Hrvatske, fondova EU-a i meunarodnih institucija te drugih izvora financiranja. Razviti i osnaiti sposobnosti i vjetine strunjaka u Ministarstvu kulture i drugim tijelima dravne uprave i organizacijama, te strunjaka i nositelja razvoja u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave za uspjeno pripremanje i upravljanje projektima odrivog koritenja kulturne batine. Jaati partnerstvo (sudjelovanje javnosti) i informirati strunu i iru javnost o vanosti kulturne batine kao razvojnog resursa i mogunostima njezina gospodarskog koritenja u skladu s naelima i praksom odrivog razvoja.

3. INSTITUCIONALNA OSNOVA Institucionalnu osnovu izrade Strategije ine strateke smjernice i zakoni Republike Hrvatske. Glavne strateke smjernice sadrane su u sljedeim stratekim dokumentima: Strategija Vladinih programa za razdoblje 2011.2013., Strateki okvir za razvoj 2006.2013., Stratateki plan Ministarstva kulture 2011.2013., Strategija razvoja arhivske slube u Republici Hrvatskoj, Strategija razvoja kulturnog turizma, Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske te Operativni program za regionalnu konkurentnost, Operativni program za prekograninu suradnju IPA (Instrument za pretpristupnu pomo EU-a). Zakonsku osnovu ine zakoni, podzakonski propisi i konvencije: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, pravilnici kojima se ureuju zatita i ouvanje kulturnih dobara i drugi zakoni (npr. zakoni o muzejima, arhivskoj grai, knjinicama i dr.) te meunarodne konvencije koje je Republika Hrvatska ratificirala.

4. NAELA Strategija polazi od sljedeih osnovnih naela: Republika Hrvatska svjesna je da sveukupna kulturna batina predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i da je jedan od glavnih resursa za daljnji razvitak. Cilj je Republike Hrvatske zatititi, ouvati i unaprijediti zatitu kulturne batine te potaknuti i razvijati njezino koritenje na odriv nain. Republika Hrvatska razvijat e sve prikladne mjere utvrivanja, ouvanja i unapreivanja zatite kulturne batine i njezina koritenja na odriv nain. Nacionalno zakonodavstvo osigurat e ugraivanje mjera za odrivo koritenje kulturne batine u regulativu za sve gospodarske djelatnosti koje koriste ili imaju utjecaj na kulturna dobra i kulturnu batinu. Nacionalno zakonodavstvo osigurat e mjere za poticanje razvoja poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini koje su u suglasju s mjerama njezine zatite i ouvanja te u potpunosti potuju naela odrivog razvoja. Republika Hrvatska sustavno e iriti nastojanja u zatiti kulturne batine s nacionalne na regionalnu i lokalnu razinu te razvijati suradnju i partnerstvo. Republika Hrvatska e nastojanja u zatiti kulturne batine stalno usklaivati s odgovarajuim meunarodnim aktivnostima, imajui u vidu injenicu da je nacionalna kulturna batina jedinstven i nenadoknadiv dio sveukupne globalne batine i raznolikosti. Republika Hrvatska nastavit e poduzimati sve potrebne aktivnosti koje vode potpunoj provedbi meunarodnih konvencija meunarodnih organizacija, direktiva i uredbi EU-a kojima se ureuje podruje kulturne batine.

II. ANALIZA STANJA 1. UVOD Analiza stanja u odrivom koritenju kulturne batine provedena je s dva aspekta. Prvi se odnosi na zatitu i ouvanje kulturne batine koji pravno, institucionalno i organizacijski ine sustav na nacionalnoj razini. Analizira se kako se taj sustav odnosi prema gospodarskom koritenju kulturne batine. Struktura analize uglavnom slijedi strukturu kulturne batine i kulturnih dobara koju odreuju zakonski propisi (Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara). Drugi aspekt odnosi se na gospodarsko koritenje kulturne batine, koje meutim nije kao zasebno podruje ili sektor strukturirano ni sistematizirano u gospodarskom sustavu. Stoga se analiza usmjerava na izabrane kljune gospodarske aktivnosti koje se temelje na kulturnoj batini, i to ponajprije na kulturni turizam i poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini. Takav pristup u analizi stanja odabran je zato to u dosadanjoj praksi zatita i ouvanje kulturne batine funkcioniraju uglavnom kao zasebne cjeline koje nisu ni konceptualno (pa stoga ni kroz druge javne politike) ni institucionalno, a ni organizacijski dovoljno povezane s gospodarskim koritenjem kulturne batine. 2. MATERIJALNA KULTURNA BATINA 2.1. Nepokretna kulturna batina 2.1.1. Graditeljska batina Obiljeja stanja Graditeljsku batinu s utvrenim svojstvom kulturnog dobra ine pojedinane graevine, kompleksi graevina i kulturno-povijesne cjeline. Ona moe biti cjelovito ili dijelom sauvana. Prema kriteriju uspostavljene zatite moe biti preventivno ili trajno zatiena i kao takva upisuje se na Listu zatienih kulturnih dobara Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Registru je ukupno upisano 4930 trajno i 564 preventivno zatiena dobra graditeljske batine. Od ukupnog broja upisanih 361 je trajno i 40 preventivno zatienih kulturno-povijesnih cjelina. Pojedinane graevine ili kompleksi graevina imaju izrazit povijesni, umjetniki, znanstveni, drutveni ili tehniki znaaj. To su: Civilne graevine i kompleksi: stambene graevine, graevine javne namjene, zanatske i industrijske, inenjerske, komunalne graevine i komunalni sustavi, poslovne i graevine poljoprivrednog gospodarstva. Vojne graevine i kompleksi: fortifikacijski kompleksi, utvrde, baterije, uporita, vojne nastambe, spremita oruja, straarnice, zapovjedna mjesta. Sakralne graevine i kompleksi: graevine za vjerske potrebe (crkve, hramovi, sinagoge), redovniki kompleksi (samostani i manastiri), kalvarije, poklonci, pilovi.

 Memorijalne graevine i kompleksi: graevine povezane s povijesnim ili kulturnopovijesnim dogaajima i linostima, grobne i pogrebne graevine, spomen-ploe. Urbana oprema: arhitektonsko-skulpturalne graevine, javna plastika. Kulturno-povijesne cjeline jedinstvene su skupine gradskih ili seoskih graevina koje imaju izrazitu povijesnu, arheoloku, umjetniku, znanstvenu, drutvenu ili tehniku vanost, a meusobno su dovoljno povezane da nose prostorno prepoznatljiva obiljeja. To su: Povijesna naselja i dijelovi naselja: urbane i poluurbane cjeline, gradska sredita, seoske cjeline, ljeilini i bolniki kompleksi, povijesna parcelacija, dijelovi naselja (povijesne gradske etvrti, trgovi, ambijenti, ulice, blokovi). Povijesno-memorijalna podruja: mjesta povijesnih dogaanja, spomen-parkovi, mjesta masovnih stradanja, groblja, legendarna podruja i mjesta. Graditeljska batina vaan je dio ukupnog kulturnog fonda, koji je sa svojim kulturnopovijesnim znaenjem sastavni dio ovjekova okolia. Zatita i ouvanje graditeljske batine obveza je utemeljena na zakonskim odredbama, kao i na osjeaju odgovornosti svake zajednice da svoja kulturna dobra njeguje i uva. Ministarstvo kulture zatitu graditeljske batine provodi kroz Upravu za zatitu kulturne batine s mreom konzervatorskih odjela. Graditeljska kulturna batina izloena je trajnim utjecajima i pritiscima modernizacije te je zbog svoje materijalne strukture osobito osjetljiva i sklona propadanju. Porazan je zakljuak da je degradacija dijela graditeljske batine dosegnula takve razmjere da se moe govoriti o ugroenosti mnogih kulturno-povijesnih cjelina, pa i pojedinanih kulturnih dobara. Takvom stanju pridonijeli su: ratna razaranja, nebriga i neodravanje, nedostatna financijska sredstva, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi, nepotivanje zakonskih propisa i neprimjenjivanje sankcija, nedovoljna svijest o vrijednosti batine. Osobito je teko stanje graditeljske batine u seoskim cjelinama i malim povijesnim gradovima u kojima su graevine bez namjene. Graditeljsku batinu ugroavaju i neodgovarajui graevinski zahvati, koji ne uvaavaju konzervatorske uvjete i esto se izvode bez struno verificirane konzervatorske i tehnike dokumentacije. Procesi globalizacije i dubokih preobrazbi u drutvu uvelike utjeu na povijesne seoske cjeline, koje su u nedavnoj povijesti imale dvosmjeran ivotni tijek: u 20. stoljeu zbog migracije iz sela u gradove neka su sela opustjela i graevine su preputene zubu vremena. U novije se vrijeme s trendom etnoturizma ta naselja pokuavaju oiviti, no zbog nedovoljnog poznavanja karakteristinih obiljeja graditeljske etnobatine ishod je esto neprimjerena obnova. Osobito su ugroeni srednjovjekovni stari gradovi (burgovi, kateli), najvie zbog poloaja, tee pristupanosti i slabe dokumentiranosti. Vano je stoga osobitu pozornost obratiti graditeljskoj batini povijesnih cjelina izvan naseljenih prostora i osmisliti za njih odgovarajue programe i sadraje. Sakralne graevine i kompleksi uglavnom imaju namjenu, pa je ulaganje u njihovo odravanje kontinuirano. Potekoe nastaju pri njihovoj gospodarskoj valorizaciji jer vlasnik nije voljan otvoriti sakralna dobra javnosti. upne crkve u funkciji (u kojima se odvijaju liturgijski obredi) u boljem su stanju, a crkve i kapele izvan funkcije u loijem. Dobri rezultati u zatiti i ouvanju graditeljske batine postignuti su ondje gdje se pri istraivanju, neposrednim zahvatima na graevinama, izradi i pronalaenju najprikladnijih rjeenja kao i upravljanju batinom ukljuio iri broj sudionika od struke, iz lokalne zajednice i civilnog drutva. Uspjesi u zatiti i ouvanju dobar su pokazatelj porasta svijesti o vrijednostima batine. 9

Problemi odrivog koritenja graditeljske batine Nezadovoljavajue graevno stanje graditeljske batine; zaputenost, neodravanje, ruevnost. Znatan broj nerijeenih imovinsko-pravnih i vlasnikih odnosa (neaurirane gruntovnice i katastri). Nedovoljni struni kapaciteti za izradu konzervatorskih studija i podloga za graevinsku sanaciju povijesnih graevina, obnovu urbanih i seoskih cjelina te izradu programa gospodarskog koritenja. Nedostatnost podzakonske regulative i nepostojanje odgovarajue konzervatorske podloge za izradu prostorno-planskog dokumenta koji e bit temelj obnove i odrivog razvitka povijesnih urbanih ili seoskih cjelina. Nedostatak strunog profila konzervatora (urbanista i arhitekata) u konzervatorskim odjelima, koji bi sudjelovali na svim razinama prostornog i urbanistikog planiranja. Tako bi se izbjegle one odredbe u prostornim planovima koje nepovoljno utjeu na odravanje, koritenje ili prezentaciju kulturnog dobra. Nedovoljno razraena metodologija i postupci za izradu konzervatorske i tehnike dokumentacije za obnovu uzrok je prespore i neodgovarajue obnove, kojom se spomenika svojstva umanjuju. Nedovoljna sustavna informatizacija i aktualizirano praenje podataka o graditeljskoj batini poglavito u inventarizaciji: izradi arhitektonske dokumentacije (snimke postojeeg stanja povijesnih graevina u urbanim i seoskim cjelinama), statistici te analitikoj obradi podataka to utjee na cjelovitost slike o kulturnom dobru, a posredno i na mogunosti njegova koritenja. Neprecizno definirani kriteriji za izdavanja licenci za rad na graditeljskoj batini. Nepostojanje modela upravljanja kulturnom batinom zbog ega nema njihova sustavnog odravanja i koritenja (npr. za razvoj kulturnog i ostalih selektivnih oblika turizma). Nedovoljna senzibiliziranost za kulturnu batinu u lokalnim zajednicama utjee na neadekvatno koritenje kulturne batine kao gospodarskog resursa. Nepostojanje stimulativnih mjera za ulaganje u obnovu graditeljske batine (porezna politika, subvencije, olakice) utjee na nedostatak motivacije za ulaganje u kulturna dobra privatnih vlasnika, kojima se zbog vie cijene obnova ekonomski ne isplati. Nedovoljno uspostavljeni mehanizmi koritenja sredstava prikupljenih koritenjem kulturne batine u njezinu obnovu i odravanje (spomenika renta i sredstva od koritenja ne ulau se u cijelosti ponovno u graditeljsku batinu) na razini lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Nedostatnost kriterija za postupke valorizacije kulturnih dobara nacionalnog, regionalnog i lokalnog znaaja. Nedovoljno iskustvo o koritenju graditeljske batine putem koncesije. Nedostatna sustavna promocija vanosti i vrijednosti kulturnih dobara te mogunosti njihova ukljuenja u gospodarske tokove sredine u kojoj se nalaze. Geografska neravnomjernost koritenja graditeljske batine (u nekim primorskim regijama s razvijenim turizmom biljei se prevelika iskoritenost pojedinih dijelova graditeljske i ukupne kulturne batine, a u regijama sjeverne Hrvatske, na primjer, njihova znatno manja iskoritenost).

10

Potrebe radi unapreenja odrivog koritenja graditeljske batine Izraditi strateke smjernice i planove djelovanja u svrhu obnove i odrivog koritenja pojedinih vrsta kulturnih dobara: malih povijesnih gradova, etnolokih podruja i tradicijske arhitekture, dvoraca i ljetnikovaca, vojnih graevina srednjovjekovnih gradova, povijesne industrijske arhitekture i drugih karakteristinih vrsta graditeljske batine. Unaprijediti i dopuniti pravni sustav zatite kulturne batine poboljanjem zakonskih okvira i uspostavljanjem kompatibilnosti propisa s ostalim sektorima koji utjeu na ouvanje kulturnih dobara kako bi se stvorila osnova za odrivo koritenje graditeljske batine. Unaprijediti sustav za izradu konzervatorskih studija i podloga, dokumentiranja i praenja stanja, izrade planova i programa koritenja i upravljanja kulturnim dobrima. Donijeti planove upravljanja graditeljskom batinom (starim gradovima, malim povijesnim gradovima, dvorcima, industrijskom batinom i ostalim vrstama). Poboljati primjenu standarda vezanih uz sadraj i nain izrade strune konzervatorske dokumentacije: konzervatorskih studija za povijesne graevine i konzervatorskih podloga za prostorno-plansku dokumentaciju. Uspostaviti kriterije za valoriziranje kulturnih dobara nacionalnog, regionalnog i lokalnog znaaja za sve vrste kulturnih dobara. Uspostaviti sustave i standarde evidencije i inventarizacije kulturnih dobara uz kontinuirano istraivanje, dokumentiranje, vrednovanje i praenje stanja kulturnih dobara te izraditi prioritete za obnovu najvrednijih i najugroenijih kulturnih dobara kako bi se privuklo potencijalno trite. Urediti imovinsko-pravni status kulturnih dobara i/ili ee koristiti institut privremenog skrbnitva radi nunih zatitnih radova na devastiranom kulturnom dobru kako bi se ono ouvalo, a posredno i koristilo u gospodarskom smislu. Poticati integralan pristup i stalnu suradnju strunjaka u sklopu programa odrivog koritenja i ouvanja s prostornim planerima, arhitektima, ekonomistima, strunjacima iz podruja turizma itd. kako bi se postigla sinergija potrebna za pravilno gospodarsko koritenje graditeljske batine. Poticati revitalizaciju kulturnih dobara uvoenjem povijesnih namjena ili prihvatljivih novih sadraja kako bi kulturno dobro aktivno sudjelovalo u ivotu lokalne zajednice (posebice kulturna dobra koja bi uz razmjerno skromnija ulaganja u ureenje okolia, postavljanje info-panoa i popratnih, konzervatorski prihvatljivih sadraja, privlaila posjetitelje). Poticati odgojno-obrazovne, ekoloke i turistike aktivnosti mjesnog stanovnitva radi jaanja svijesti o potrebi ouvanja kulturne batine i njezina gospodarskog koritenja. Teiti uspostavi uravnoteenih odnosa izmeu izvornih oblika graditeljske batine i suvremenih graditeljskih pojava (uz strogu kontrolu i selektivnu primjenu novih materijala i konstrukcija) kako bi se ouvala autohtonost krajolika potrebna za privlaenje tzv. kulturnih turista. Obrazovati strunjake za rad na ouvanju graditeljske batine, organizirati struna usavravanja djelatnika konzervatorskih odjela radi primjerenog ostvarivanja programa zatite i ouvanja kulturne batine te njezina odrivog koritenja.

11

2.1.2. Arheoloka batina (kopnena i podvodna) Obiljeja stanja Topografija arheoloke batine Hrvatske do sada nije izraena i objavljena za podruje cijele drave, a budui da veina lokaliteta nije vidljiva golim okom, taj e broj ak i za pojedina podruja na kojima je topografija utvrena teko ikada biti konaan. Lokaliteti se esto otkrivaju tek tijekom graevinskih radova, a u sluaju podvonih nalazia i tijekom rekreativnih ronjenja, a stupanj njihove ouvanosti varira do intaktnih do teko oteenih. Unato tome, vanost arheolokih lokaliteta neupitna je za hrvatsku i svjetsku kulturu i znanost. Hrvatski arheoloki lokaliteti nalaze se na popisu svjetske batine ili su prepoznati u europskim okvirima i projektima kao lokaliteti koji su snano utjecali na povijest civilizacije u razdoblju prapovijesti i antike, a posljednjih godina tu su i oni iz srednjovjekovnog i novovjekovnog razdoblja. Te su injenice ugraene u sustav zatite arheoloke batine u Hrvatskoj. Zatita i ouvanje arheoloke batine provodi se kroz Upravu za zatitu kulturne batine Ministarstva kulture i njenu mreu konzervatorskih odjela te Upravu za arhivsku djelatnost i arheoloku batinu Ministarstva kulture. Arheolokim istraivanjima u Hrvatskoj se bavi deset institucija iskljuivo arheolokog profila, kojima je osnovna djelatnost znanstveni i studijski rad (est arheolokih muzeja, jedan institut, dva odjela pri fakultetima u Zagrebu i Zadru te jedan odjel u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti). Dio arheologa koji se takoer bavi istraivanjima zaposlen je u muzejskim ustanovama koje prema vrsti grae pripadaju muzejima opeg tipa. Istraivanjima se bavi i nekoliko privatnih arheolokih tvrtki, koje su tehniki i kadrovski opremljene za poslove arheolokih istraivanja, a njihov rad uglavnom je usmjeren na zatitna arheoloka iskopavanja. Restauratorska djelatnost, kao i sama arheoloka istraivanja provode se u sklopu javne ustanove Hrvatski restauratorski zavod (HRZ), koja u svojem sastavu ima Slubu za arheoloku batinu s tri odjela (Odjel za kopnenu arheologiju, Odjel za podvodnu arheologiju te Odjel za restauriranje kopnenih arheolokih nalaza). Zbog posebnih zahtjeva i velikog broja podvodnih arheolokih nalazita, u Zadru je osnovan Meunarodni centar za podvodnu arheologiju (koji je proglaen regionalnim centrom II. kategorije pod pokroviteljstvom UNESCO-a). Na poslovima zatite podvodnih lokaliteta Centar usko surauje s HRZ-om. Restauratorskim poslovima bave se i pojedini muzeji koji u u svojm sastavu imaju i restauratorske radionice. Restauracijom arheoloke grae takoer se bavi i nekoliko ovlatenih restauratora privatnika. Iako planska i sustavna edukacija kadrova za poslove zatite i ouvanja arheoloke batine ne postoji, a za radove konzervacije i restauracije samo je djelomice obuhvaena programima visokokolskog obrazovanja, s obzirom na dugogodinje iskustvo institucija u obavljanju tih poslova postojee se stanje moe ocijeniti prihvatljivim. Sadanje stanje strune ekipiranosti i kompetentnosti za poslove arheolokih istraivanja takoer se moe ocijeniti prihvatljivim. Informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) u institucijama koje se bave zatitom i ouvanjem kulturnih dobara nije na zadovoljavajuoj razini. Osobito nedostaje oprema za dijagnostiku fizikog stanja i utvrivanje uzroka propadanja arheolokih dobara. ICT oprema institucija i tvrtki koje se bave istraivanjem lokaliteta na zadovoljavajuoj je razini. Samo nekoliko istraenih kopnenih lokaliteta ima najnunije preduvjete i infrastrukturu za prihvat veeg broja posjetitelja (turista), a popratni su sadraji uglavnom svedeni na jednu manifestaciju godinje. Postoji nekoliko prijedloga za arheoloke parkove na otvorenom, no

12

zbog nedostatka novanih sredstava detaljna se razrada programa i njihova realizacija rijetko ostvaruje. Zatitnim konstrukcijama pokriveno je tek devet antikih lokaliteta u podmorju, koji su dostupni za javnost. Da bi taj broj bio vei, Ministarstvo kulture RH kontinuirano provodi projekte zatite tih vrijednih nalazita. Za trideset jedan podvodni arheoloki lokalitet/zonu postoji program obavljanja podvodnih aktivnosti (dvadeset jedan pripada arheolokim razdobljima, a ostali su novovjekovni), a doputenje za obavljanje izdaje se za petogodinje razdoblje (trenutano je na snazi program za razdoblje od 2009. do 2013.). Postoji vie idejnih prijedloga za realiziranje podvodnih arheoparkova i podvodnih itinerera za turistiko, struno i edukacijsko koritenje. Nepokretna arheoloka batina (arheoloke zone i lokaliteti te pojedinani arheoloki spomenici) koristi se na razliite naine, no svima je zajedniki nizak intenzitet koritenja, odnosno niska dostignuta razina iskoristivosti ukupnog potencijala. Uz rijetke iznimke, prevladava pasivno' koritenje lokaliteta i spomenika u obliku ambijentalno-estetskih modifikatora prostora, s pretpostavljenom turistiko-edukativnom ulogom koja je u veini sluajeva manjkava i slaba dosega. I dok se u pogledu broja posjetitelja uoava nedvojben napredak sa sve veim brojem prezentiranih lokaliteta, kvalitativni su pomaci nezadovoljavajui jer jo nije ni priblino zaivjela sprega zatite i gospodarskog koritenja batine. Ta dva sektora kreu se zasebnim i nerijetko suprotnim smjerovima. Sustavnom skrbi za zatitu, ouvanje i prezentaciju nepokretne arheoloke batine, batinske institucije stvaraju uvjete za gospodarsko koritenje tih dobara, no svojim poslanjem, kao i unutarnjim ustrojstvom i profilom djelatnika uglavnom staju na toj razini. Karakter institucija koje skrbe i upravljaju nepokretnom arheolokom batinom (npr. muzeja) kao neprofitnih organizacija, uz nenaviklost, neosposobljenost (pravna regulativa, upravljanje i organizacija, ljudski potencijali, infrastruktura) za alternativne oblike koritenja arheolokih resursa, meu najveim je preprekama za poboljanje i poveanje odrivog koritenja nepokretne arheoloke batine. Od nekoliko desetaka arheolokih lokaliteta koji su u veem ili manjem obujmu prezentirani i dostupni javnosti, rijetki nude vie od voenog posjeta. Iako se broj manifestacija vezanih uz pojedine arheoloke lokalitete poveao, rije je iskljuivo o jednokratnim (godinjim) dogaanjima, a ne o sadrajima koji trajno poveavaju atraktivnost dobra. Potencijali koritenja mogu se iskazati ne samo podacima o broju i znaaju elemenata arheoloke batine, nego i razmatranjem raznorodnih oblika i naina koritenja, od neizravnih (npr. koritenje spomenika u promidbenim aktivnostima) do izravnih, poput razgledavanja, organizacije turistikih posjeta i programa, mogunosti sudjelovanja u aktivnostima vezanim uz arheoloke lokalitete, razvoja arheolokih parkova itd. Gospodarski sektor slabo je zainteresiran za razvoj novih poduzetnikih programa i ulaganja, osobito onih iz podruja kulturnih industrija, temeljenih na arheolokoj batini. Primjerice, kada je rije o koncesijama za koritenje nepokretnih kulturnih dobara, one su vie usmjerene na iskoritavanje njihova poloaja ili ambijenta koji nude (npr. kao ugostiteljski objekti), nego na turistiko-edukativno oplemenjivanje i davanje dodane vrijednosti lokalitetima batine. Problemi odrivog koritenja arheoloke batine Nepostojanje baze podataka (arheoloke topografije) o arheolokim lokalitetima (kopnenim i podvodnim) za cijelo podruje Republike Hrvatske. Nedostatak strunog kadra i sredstava za akcije prikupljanja podataka o podvodnoj arheolokoj batini (povrina teritorijalnog mora 50% je vea od kopna RH). Neodgovarajua infrastrukturna opremljenost kopnenih arheolokih lokaliteta.

13

 Nedovoljna razgranatost infrastrukture za prihvat zainteresiranih posjetitelja podvodne arheoloke batine te nedovoljna prezentiranost u muzejskim uvjetima. Nesreeni imovinsko-pravni odnosi vezani uz nekretnine kao zapreka sustavnom planiranju namjene lokaliteta (nesreene zemljine knjige). Razliiti interesi vlasnika pojedinih dijelova istog lokaliteta esto su u sukobu s planiranom namjenom lokaliteta (ostvarenje naknade radi ogranienja prava vlasnitva na kulturnom dobru, koritenje i prodaja zemljita itd.). Nedefinirani obrazovni profili i vjetine potrebne za gospodarsko koritenje arheoloke batine. Premalo planova upravljanja arheolokim lokalitetima, kopnenim i podvodnim, koji sadravaju konzervatorsku komponentu i odrivo koritenje (kulturni turizam, poduzetnitvo utemeljeno na arheolokoj batini, kulturne industrije i dr.). Niska razina svijesti graana, lokalne i podrune (regionalne) samouprave te obrazovnih ustanova o vrijednosti arheoloke batine kao nositelja identiteta, prepoznatljivosti, osjeaja pripadnosti i potencijala za odrivo koritenje. Manjkavost podataka o arheolokoj batini u konzervatorskim podlogama, a time i u studijama utjecaja na okoli, onemoguuje planiranje i kontrolu zatite te koritenje batine. Nedostatak ICT opreme, koja slui za primarnu dijagnostiku fizikog stanja i uzroka propadanja arheolokih dobara. Nunost angairanja vanjskih suradnika znatno poskupljuje dovoenje kulturnih dobara u stanje pogodno za gospodarsko koritenje. Potrebe radi unapreenja odrivog koritenja arheoloke batine Sustavno graditi bazu podataka kopnenih i podvornih arheolokih lokaliteta i ukljuiti je u bazu podataka kulturne batine RH. Definirati obrazovne profile i vjetine, odnosno kadrovske strukture kojima bi osnovni posao bilo gospodarsko koritenje kopnene i podvodne arheoloke batine (uz poznavanje naela ouvanja arheoloke batine). Izraditi planove upravljanja arheolokom batinom (lokalitetima/parkovima). Osigurati sudjelovanje konzervatora u svim fazama izrade projekata i planova upravljanja arheolokom batinom. Provoditi strateko planiranje i selektivnu pripremu (od resursa do atrakcije) podvodne kulturne batine za odrivo koritenje. Omoguiti sudjelovanje svih subjekata koji svojim radom utjeu na pripremu i razradu projekata s gospodarskim (osobito turistikim), kulturnim i obrazovnim potencijalom (sluba zatite, lokalna i podruna (regionalna) samouprava, turistike zajednice). Ukljuiti vie subjekata (sluba zatite, lokalna i regionalna samouprava, turistike zajednice) u aktivnosti promicanja odrivog koritenja arheoloke batine kao razvojnog resursa regija i itave RH.

14

2.1.3. Kulturni krajolici Obiljeja stanja Kulturni krajolici vrsta su nepokretnog kulturnog dobra koje sadrava povijesno karakteristine strukture to svjedoe o ovjekovoj nazonosti u prostoru, a predstavljaju zajedniko djelo ovjeka i prirode, ilustrirajui razvitak zajednice i pripadajueg teritorija kroz povijest. Republika Hrvatska posjeduje karakteristine tipove kulturnih krajolika, koji su vana sastavnica i nositelj njezina prostornog identiteta. Na razmjerno malom teritoriju raznolikih geomorfolokih i mikroklimatskih obiljeja, povijesnim razvitkom stvoreni su razliiti tipovi kulturnih krajolika usporedivi s europskim regijama mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja. Prema vrstama prisutni su: namjerno oblikovani (parkovi, perivoji, vrtovi, planski oblikovana urbana podruja, industrijski, turistiki, rekreacijski i slini), organski razvijeni (ruralni, urbani, morski) i asocijativni kulturni krajolici. Kao ivotno okruenje krajolici podlijeu promjenama, esto se unitavaju zbog drutvenih i tehnolokih promjena, irenja gradova i ostalih oblika gradnje, ali i zaputanja te neodgovarajueg koritenja. U mnogim podrujima Hrvatske postoje povijesni kulturni krajolici u kojima su jo ouvani tradicionalni prostorni odnosi, povijesni uzorci i nain koritenja (ruralni krajolici Lonjskog polja, umberka, sredinje Istre, krakih polja Dinarida, Gorskog kotara, doline Neretve, pojedinih dijelova obalnog podruja, puinskih otoka i dr). Potencijali kulturnih krajolika jo nisu valorizirani u smislu gospodarskog koritenja.Stoga su zaputeni i slabo iskoriteni (osobito u smislu ekoloke poljoprivrede, ekolokog i kulturnog turizma, poduzetnitva itd.). Aktom preventivne zatite kulturnog dobra do sada je u Hrvatskoj zatieno tek jedno podruje kulturnog krajolika: umberak Samoborsko gorje Pljeiviko prigorje. Krajolici Hrvatske doivljavaju u posljednjim desetljeima bitne promjene uvjetovane politikim, gospodarskim, socijalnim i vlasnikim zahtjevima, uglavnom u obliku procvata gradnje bez odgovarajue strune i prostorno-planerske podrke, a posljedica je degradacija krajobraznih vrijednosti. Problemi kulturnih krajolika u odrivom koritenju kulturne batine Nedostatano sudjelovanje struke u postupcima prepoznavanja, vrednovanja i zatite kulturnih krajolika vrednovanje na itavom teritoriju RH, osobito u priobalju. Nedovoljno strunjaka za i gospodarsko koritenje kulturnih krajolika. Manjkave konzervatorske podloge kao strune podloge za izradu prostorno planske dokumentacije u podruju zatite i upravljanja kulturnim krajolicima, utjee na promjene u krajoliku i gubitak njihove kvalitete i obiljeja, osobito u obalnom pojasu i na otocima. Gubitak karakteristinih krajobraznih obiljeja zbog prekomjerne gradnje i irenja graevinskih zona. Demografsko i gospodarsko nazadovanje pojedinih podruja u kojima su ouvana tradicionalna obiljeja povijesnog ruralnog krajolika, primjerice na planinskim podrujima i otocima (umberak, Pounje, Lika, Gorski kotar, Zagora, otoci i sl.) onemoguava odgovarajue koritenje potencijala krajolika za gospodarsko koritenje. Nedovoljna prepoznatljivost i valorizacija urbanih krajolika malih povijesnih gradova, osobito u obalnom pojasu, koji imaju velik potencijal za razvitak kulturnog i ostalih oblika selektivnog turizma. Nepostojanje strune ustanove koja bi se bavila problematikom kulturnih krajolika, od dokumentiranja do izrade programa koritenja i upravljanja te praenja stanja. 15

Manjak strunog znanja u procesu planiranja o vrijednostima i potrebi ouvanja i odrivog koritenja kulturnih krajolika. Nizak stupanj svijesti lokalne zajednice o vrijednostima vlastita krajolika.

Potrebe kulturnih krajolika u odrivom razvoju kulturne batine Uspostaviti ravnoteu planiranih aktivnosti s kulturnim i prirodnim resursima krajolika radi njegova odrivog razvitka i kvalitetnijeg koritenja. Uspostaviti strune metode identifikacije i inventarizacije te kriterije vrednovanja kulturnih krajolika radi donoenja rjeenja o njihovoj zatiti. Provesti sustavnu identifikaciju, evidenciju i zatitu kulturnih krajolika na podruju RH prema jedinstvenim kriterijima te izraditi baze podataka svih kulturnih krajolika. Ustrojiti strunu ustanovu za identifikaciju, dokumentiranje, vrednovanje, zatitu te izradu programa upravljanja, koritenja i praenja stanja kulturnih krajolika. Provoditi strateko planiranje i selektivnu pripremu (od resursa do atrakcije) za kulturne krajolike, osobito u priobalju, na otocima i planinskim podrujima, za odrivo koritenje. Politiku koritenja i upravljanja krajolicima integrirati u ostale sektore (regionalni razvitak, gospodarstvo, poljoprivreda, turizam, prostorno ureenje i graditeljstvo i ostalo) kako bi se postigla ravnotea potreba. Integrirati postojee podatke i izradu naina i standarda dokumentiranja krajolika u sve vrste prostorno-planske dokumentacije nacionalne, regionalne i lokalne razine, kao i u studije procjene utjecaja na okoli. Uspostaviti procedure za aktivno sudjelovanje dionika (sluba zatite, lokalna i podruna /regionalna/ samouprava, turistike zajednice, graani, investitori...) u donoenju odluka i izradi programa i projekata za koritenje i razvitak kulturnih krajolika s gospodarskim (osobito turistikim), kulturnim i obrazovnim potencijalom. Provoditi programe edukacije stanovnitva i njihova upoznavanja s vrijednostima kulturnog krajolika. Definirati obrazovne profile i vjetine te edukaciju strunjaka za poslove vezane uz ukupnu problematiku zatite s osnovnom zadaom gospodarskog koritenja kulturnih krajolika. Izraditi programe koritenja i upravljanja na temelju potencijala svakog kulturnog krajolika te osigurati sudjelovanje konzervatora u svim fazama izrade projekata i planova upravljanja prostornom batinom kulturnih krajolika. Uspostaviti kontinuiranu suradnju s istraivakim ustanovama, strunim organizacijama i meunarodnim tijelima radi ukljuivanja u zajednike programe i projekte istraivanja, dokumentiranja, izrade programa zatite i odrivog razvitka krajolika. Ukljuiti sve relevantne dionike (sluba zatite kulturne batine, lokalna i podruna /regionalna/ samouprava, turistike zajednice) u aktivnosti promicanja odrivog koritenja krajobrazne batine kao vanog razvojnog resursa pojedine regije i Republike Hrvatske u cjelini.

16

2.2 Pokretna kulturna batina Obiljeja stanja S obzirom na brojnost i raznovrsnost predmeta te sloenost zatite pokretne kulturne batine, analiza stanja sadrava opi pregled o pokretnoj kulturnoj batini te posebna poglavlja o muzejskoj, arhivskoj i knjininoj batini. Pokretna kulturna batina Hrvatske odlikuje se bogatstvom i raznovrsnou, a ine je predmeti koji se nalaze u muzejima, galerijama, knjinicama, arhivima, privatnim zbirkama ili su dio crkvenih inventara. Obuhvaaju prirodoslovnu i arheoloku grau, djela likovnih i primijenjenih umjetnosti, arhivsku grau i dokumente, pisma i rukopise, stare i rijetke knjige, novac, oruje, filmove, kazaline rekvizite, kostime, odjeu, namjetaj, glazbene instrumente, etnografske i druge uporabne predmete. Kulturno naslijee sakralnog karaktera, uz arhitekturu, obuhvaa elemente opreme sakralnog prostora te utenzilije koje su sluile ili slue za obavljanje crkvenog obreda. Crkva je stoljeima poticala donatore i mecene, koji su naruivali i prikupljali umjetnine za opremu crkava angairanjem domaih ili stranih majstora i stoga su one najznaajnija skupina pokretnih kulturnih dobara. Poseban program sustavnog identificiranja, evidentiranja, dokumentiranja i strune obrade pokretnih kulturnih dobara pokrenut je u Hrvatskoj ve 1986. godine. Od tada se taj posao sustavno obavlja suradnjom strunjaka Uprave za zatitu kulturnih dobara sa strunjacima konzervatorskih odjela. Cilj je programa stei uvid u ukupnost predmeta kulturnih dobara te u njihovo stanje radi izrade popisa prioriteta za poduzimanje nunih konzervatorskorestauratorskih radova u svrhu zatite i ouvanja. Uprava za zatitu kulturne batine radi na istraivanju, evidentiranju, valorizaciji, zatiti i ouvanju pokretnih kulturnih dobara. Uprava se prvenstveno bavi inventarizacijom zbirki predmeta u vlasnitvu vjerskih zajednica, a muzejskim i galerijskim zbirkama bave se muzeji i galerije odnosno Muzejski dokumentacijski centar, matini muzeji iz sustava muzeja, a dijelom i Uprava za kulturni razvitak Ministarstva kulture. Problemi odrivog koritenja pokretne kulturne batine Neadekvatan informatiki sustav za evidenciju, inventarizaciju i registraciju pokretnih kulturnih dobara te njihov upis u inventar i Registar kulturne batine Republike Hrvatske. Nepostojanje baze podataka odnosno informatikog programa za evidenciju, inventarizaciju i registraciju pokretnih kulturnih dobara u vlasnitvu vjerskih zajednica i privatnih zbirki te njihova povezanost s programima za muzejsku i arhivsku djelatnost (M ++ i Arhinet). Nepostojanje ujednaene metodologije opisa, evidencije i terminologije za pokretna kulturna dobra. Nedovoljan broj strunjaka za vrednovanje i gospodarsko koritenje pokretnih kulturnih dobara. Necjeloviti pokazatelji stvarnog broja pokretnih kulturnih dobara zbog uglavnom nesustavne inventarizacije i brojnosti predmeta.

17

 Nedostatna muzejska prezentacija i javna nedostupnost vrijednih sakralnih i privatnih zbirki, ime se onemoguuje kreiranje poduzetnikih pothvata vezanih uz koritenje (turistika vodstva, popratna dogaanja i sl.). Potrebe radi unapreenja odrivog koritenja pokretne kulturne batine Primjena propisa radi poboljanja upravljanja ljuskim resursima (kadrovsko jaanje, usvaravanje, napredovanje i dr.). Izrada novog sustava informatizacije za evidenciju, inventarizaciju i registraciju pokretnih kulturnih dobara te njihov upis u inventar i Registar kulturnih dobara RH. Izrada metodolokih prirunika, rjenika i tezaurusa za pokretna kulturna dobra Sustavno praenje stanja i uvjeta smjetaja pokretnih kulturnih dobara. Dosljedna primjena propisa iz djelokruga zatite kulturnih dobara, muzejske, arhivske i knjinine djelatnosti. Praenje i evaluacija konzervatorsko-restauratorskih radova na pokretnim kulturnim dobrima kao preduvjet i za odrivo koritenje kulturnih dobara Izrada programa prezentacije vrijednih zbirki javnosti u svrhu odrivog koritenja uz aktivnu ukljuenost lokalne zajednice.

2.2.1. Muzejska batina Obiljeja stanja Muzejsku grau ine civilizacijska, kulturna i prirodna dobra kao dio nacionalne i opeljudske batine. Skupljanje, uvanje i istraivanje tih dobara te njihova struna i znanstvena obrada i sistematizacija u zbirke, trajna zatita, predoivanje javnosti putem stalnih i povremenih izloaba te objavljivanje podataka i spoznaja o njima putem strunih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava osnovna je djelatnost muzeja. Ministarstvo kulture u proteklih je petnaest godina obnovilo oko 60% muzejskih postava. Od 1998. do danas sudjelovalo je u osnivanju i izgradnji etrnaest novih muzeja. Premda je rije o znaajnim projektima obnove i izgradnje muzeja s velikim ulaganjima, pri pripremi i realizaciji tih projekata nisu istodobno osmiljene mogunosti, utvreni uvjeti i kriteriji za odrivo koritenje ni planirani sveobuhvatni naini gospodarskog koritenja. Uz nekoliko specijaliziranih muzeja koji su namjenski izgraeni u novije vrijeme (Arheoloki muzej Narona, Novigradski lapidarij, Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu te dovretak gradnje Muzeja Vuedolske kulture na lokalitetu Vuedolu), veina je muzeja smjetena u graevinama koja su kulturna dobra a u prolosti su esto imale drugu namjene. Povijesni kontekst takvih zgrada muzeje donekle ograniava u djelovanju i zadovoljavanju suvremenih uvjeta rada (osobito uvanja i zatite grae, izlaganja i komunikacije s publikom), osim ako se zgrade ne obnavljaju prema suvremenim standardima struke, kao u sluaju novoga nacionalnog Muzeja antikog stakla u Zadru, Arheolokog muzeja u Osijeku, Muzeja grada Iloka u obnovljenom dvorcu Odescalchi, Muzeja dvorca Trakoan i dr.) Politika sakupljanja i otkupa-akvizicija muzejske grae muzeja tek je djelomino provedena. Jo treba rijeiti pitanja zatite i koritenja postojeih javnih zbirki muzeja.

18

Izrada liste prioriteta za popune fondova muzeja (politika otkupa), revizija muzejskih fondova i cjelovito inventiranje muzejske grae pridonose i novoj evaluaciji zbirki i odreivanju nove skupljake politike. Informatizacija muzeja odvija se sukladno jedinstvenom informatikom programu za obradu muzejske grae M++ i intenzivna je posljednjih godina. Muzeji digitaliziraju grau i u sklopu nacionalnog programa digitalizacije programa. Od 6.369.650 predmeta u muzejima Hrvatske inventirano je 47% grae u klasinom obliku. Od toga je u bazi podataka M++ njih 12%. Pristup internetu ima vie od 80% muzeja, a mrenu stranicu vie od 70% muzeja. Portal Hrvatski virtualni muzeji sredinje koordinacijske ustanove za muzeje, Muzejskog dokumentacijskog centra, predstavlja sve hrvatske muzeje. Godinje se u muzejima organizira izmeu 800 i 1000 izlobi razliita opsega i vrste te objavi estotinjak tiskanih i elektronikih publikacija, oko 200 plakata te drugih tiskovina i promidbenih materijala. Broj posjeta muzejima posljednjih se godina kree oko 2,5 milijuna (Izvjea hrvatskih muzeja, MDC). Meu najposjeenijima su muzeji smjeteni u zgradama koje su kulturna dobra najvie kategorije. Veliko zanimanje vlada za novootvorene muzeje i one na otvorenome te za arheoloke lokalitete, muzeje na otvorenom in situ. Povremene izlobe posjeenije su od stalnih postava, a na broj posjeta znatno utjee marketing. Manifestacija No muzeja posljednjih je godina iznimno dobro posjeena i medijski dobro popraena. Iznimno je posjeen i Meunarodni dan muzeja, koji se u Hrvatskoj obiljeava vie od etvrt stoljea. Gospodarsko koritenje muzeja esto se kosi s njegovom osnovnom djelatnou (zatita i ouvanje kulturne batine) pri emu gotovo uvijek trpe osnovne muzejske djelatnosti. Primjeri su dobre prakse programa gospodarskog koritenja u Dvorcu Trakoan, Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, Muzejima Hrvatskoga zagorja i dr. Interdisciplinarni projekt Istraivanje, obnova i revitalizacija kulturne batine Ilok-VukovarVuedol (2005.2011.) zajmom financiraju Vlada Republike Hrvatske i Razvojna banka Vijea Europe, a provedbu koordinira Ministarstvo kulture. Projekt je nov viedisciplinarni program odrivog razvoja u tom prostoru sa zajednikim ciljem razvoja na principu zatite i unapreenja kulturnog krajolika kao sastavnice gospodarskoga projekta i poticanja razvoja ovoga podruja uz cjelovitu obnovu povijesnih graevina za potrebe muzeja i izgradnju novoga muzeja. U projektima koje financira Europska unija danas sudjeluje tek nekoliko muzeja. Problemi odrivog koritenja kulturne batine u muzejima Nepostojanje u najveem broju muzeja temeljnih izjava o poslanju, viziji razvoja, ciljevima, strategijama i akcijskim planovima. Neujednaene sakupljake politike tijekom djelovanja muzeja (posebno kod zaviajnih i gradskih muzeja), stari i zaputeni postavi, kadar koji je prije odreen prvotnom strukom (arheolog, etnolog, povjesniar umjetnosti) nego muzeologijom kao primarnom strukom. Neinventivna interpretacijska razina muzeja: muzej kao uvaonica a ne mjesto komunikacije, razmjene, doivljaja. Nepovezanost muzeja sa svojom okolinom: neprepoznavanje muzeja kao neizostavnog punkta identiteta lokalne zajdnice.

19

Sputanost u koritenju kulturne batine u muzejima zbog pogrene percepcije da su ulaganja u kulturu ulaganja u potronju, a ne u mogunost doprinosa razvojnim projektima. Necjelovita primjena strunih i tehnikih standarda za rad muzeja. Nepotpuna primjena jedinstvenog strunog pristupa u obavljanju muzejske djelatnosti, izgradnje standarda djelatnosti, promocije, diseminacije muzejskih projekata i dogaanja. Nepotpuna politika otkupa muzejske grae. Nepostojanje jedinstvenog kataloga muzejske batine. Nedovoljno partnerstvo izmeu muzeja i drugih lokalnih, regionalnih i nacionalnih batinskih kulturnih institucija radi zajednikih i/ili komplementarnih projekata. Veina propisima uspostavljenih kriterija ne primjenjuje se na lokalnoj razini, na projekte koji bi bili podloga za stvaranje kulturnih atrakcija i odrivo koritenje muzejske batine i muzeja (turistiki, poduzetniki i dr.). Neusklaenost kulturne i turistike ponude donosi relativno mali posjet muzejima turista koji posjeuju Hrvatsku. Oteana fleksibilnost rada i prilagoavanje muzejskih strunjaka novim zahtjevima struke i publike. Nerijetko programska neusklaenost muzeja s potrebama trita zbog ega se muzeje doivljava kao statine, nezanimljive i elitistike institucije. Nedostatna promocija stalnih postava muzeja tj. muzejskih zbirki zbog ega su slabo posjeeni. Nedovoljna iskoritenost informacijskih i komunikacijskih tehnologija za poveanje dostupnosti muzejskih zbirki ime se proputa prilika za poveanje broja posjetitelja Odsutnost sveobuhvatnog istraivanja korisnika muzeja kojim bi se utvrdile potrebe, elje i oekivanja posjetitelja.

Potrebe radi unapreenja odrivog koritenja kulturne batine u muzejima Strateko planiranje rada i odrivog razvoja javnih muzeja: oivotvorenje poslanja i vizije te ostvarenja ciljeva u krakoronom, srednjoronom i dugoronom razdoblju, definiranje politike zapoljavanja te otkupa i razmjene grae. Nastaviti razvijati kulturnu infrastrukturu investicijska ulaganja u programe dovretka novih muzeja, novih stalnih muzejskih postava i opremanja nacionalnih i ostalih muzeja, uz istodobno planiranje odrivog koritenja. Ukljuivanje planova za razvoj novih muzeja u strateke planove na lokalnoj i upanijskoj razini radi poticanja ukupnog razvoja podruja u kojem nastaju. Ravnomjerno i funkcionalno razvijati sustav mreu muzeja oko onih batinskih i kulturnih tema koje su kljune za podruje lokalne zajednice. Osigurati kontinuitet predstavljanja predajne batine i tu aktivnost proiriti u tradicijski zamrlim ruralnim podrujima kao dio hrvatskog proizvoda usklaenog s okoliem i kulturnom batinom. Analizirati i valorizirati korpus grae muzeja i izraditi bazu muzejskih predmeta najvie kategorije. Razvijati ekomuzeje kao model muzeja u kojem se prirodna i kulturna batina uvaju i odravaju, a batina lokalne zajednice postaje muzej in situ. Podrati i razvijati nove inventivne muzejske forme i one koje muzeoloki valoriziraju vezu ambijenta i autentinog prostora.

20

Arheoloke parkove in situ, koji djeluju u sastavu muzeja ili nove muzeje na arheolokim lokalitetima (Narona, Vuedol) s novim sadrajima, ukljuiti u programe gospodarstva, turizma i kulture. Pojaati upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obradi grae i prenoenju sadraja tj. znanja te radi vee dostupnosti muzejskih zbirki; iskoristiti mogunosti digitalizacije u stvaranju dodanih vrijednosti u smislu stvaranja nove publike i povezivanja muzeja s drugim okruenjima (obrazovnim, turistikim i sl.). Dovriti inventiranje muzejske grae i dokumentacije te registra muzejskih fondova, on line katalog kulturnih dobara i registra kulturnih dobara uz nastavak informatizacije muzeja sa znatno veim udjelom strunjaka koji e uspostaviti suradnju i interoperabilnost s ostalim informacijskim sustavima (knjinica, arhiva, spomenike batine i dr.) to je i jedan od osnovnih uvjeta za planiranje odrivog razvoja. Digitalizacijom zatititi fondove muzeja i javno ih objavljivati te nastaviti partnerstvo u projektu Europske komisije Europeana. Integrirati muzejske projekte u ukupnu ponudu znanja i informacija o batini na odreenom teritoriju i na taj se nain povezati s turizmom. Podrati meudravnu i meusektorsku suradnju muzejskih ustanova i djelatnosti; aktivnije se ukljuiti u partnerske europske projekte koji problematiziraju pojam europskog naslijea. Poboljati javnu participaciju muzeja u drutvu (muzeji moraju reagirati na teme koje su aktualne i bitne za odreeno vrijeme ili sredinu). Pojaati participaciju muzeja kao aktivnih partnera u raznim dogaanjima (kulturnim, turistikim, sportskim, sajmovima i dr.). Razvijati razliite razine interpretacije uz koritenje razliitih metoda i sredstava interpretacije, multimedije te interaktivnih tehnika (u fizikom i virtualnom okruenju). Razvijati trite radi vee posjeenosti muzeja, a aktivnosti prvenstveno usmjeriti na privlaenje pojedinih kategorija posjetitelja, poput kolske/predkolske djece, turista/posjetitelja grada i stanovnika lokalne zajednice i okolice (tijekom itave godine). Izraditi specijalizirane muzejske programe prilagoene razliitim skupinama: obiteljima, mladim poslovnim ljudima ("afterwork muzej"), umirovljenicima i starijoj populaciji, prijateljima muzeja, estim posjetiteljima i dr. te provoditi istraivanja posjetitelja kojima se utvruju njihove potrebe, elje i oekivanja posjetitelja. Podii razinu znanja i vjetina muzejskih djelatnika iz podruja kulturnog menadmenta i mogunosti financijske potpore Europske unije s naglaskom na odrivom koritenju te poticati rad volontera. Pronai inventivne naine prezentacije i izbora grae kako bi muzeji privukli ulaganja u razliite oblike koritenja muzejske batine. Poticati rad postojeih i otvarati nove manje lokalne i regionalne muzeje s ciljem ouvanja identiteta (za lokalno stanovnitvo, a s obzirom na to da promiu regionalne specifinosti, sve su zanimljiviji i turistima), no pritom inzistirati na autentinosti kako bi se izbjeglo kopiranje. Poticati sudjelovanje muzeja u programima Europske unije u podruju razvoja infrastrukture i muzeologije, muzejskih projekata i strunog usavravanja muzejskih djelatnika. Prilagoditi radno vrijeme muzeja vikendom i blagdanima te u turistikoj sezoni potrebama posjetitelja. Uspostaviti odnosno osnaiti suradnju s medijima radi vee vidljivosti muzeja i poveanja broja posjetitelja

21

Pronalaziti inventivne naine pomou kojih bi muzeji bili zanimljiviji i privlaniji i za gospodarsko koritenje. Kroz razvoj muzeologije i muzeografije poticati interdisciplinarnost, profesionalnost, izvrsnost, kreativnost, jedinstvenost i odrivost te cjeloivotno uenje.

Ostale muzejske zbirke Obiljeja stanja Broj muzejskih zbirki kao samostalnih cjelina ili cjelina u sastavu institucija i razliitih organizacija ili u privatnom vlasnitvu nije tono utvren. Te se zbirke mogu podijeliti u nekoliko skupina, od kojih neke interferiraju s drugim subjektima kulturne batine, ali nisu registrirane kao muzeji (npr. u vjerskim zajednicama, organizacijama civilnog drutva, arhivima, knjinicama). Razliite muzejske zbirke brojne su i veinom su lokalnog znaaja i djelokruga i uglavnom se nalaze u manjim gradovima i selima, katkad i na otocima te popunjavaju praznine koje ne obuhvaaju muzeji. O njima strunu brigu trebaju voditi matini muzeji iz sustava muzeja. Ministarstvo kulture sustavno provodi registraciju pokretne batine u tim zbirkama. S obzirom na specifinost statusa vjerskih zajednica, ne postoji odgovarajui pristup u koritenju kulturne batine u njihovu posjedu. Nedostaje, planiranje namjene, utvrivanje kriterija i uvjeta koritenja, nadzor nad koritenjem, suradnja s drugim resorima i organizacijama i dr. Nacionalni parkovi i parkovi prirode u sklopu svoje djelatnosti takoer formiraju zbirke (arheoloke, etnografske, prirodoslovne), koje su evidentirane u sustavu i registru muzeja, ali jo nemaju uvjete da bi postale muzeji. Zbirke na fakultetima i u znanstvenim institucijama posebna su, ali nedovoljno istraena skupina. Knjinice i arhivi takoer posjeduju zbirke koje se, prema definiciji ICOM-a, mogu smatrati muzejskim i prezentirati stalnim postavima. Vlasnici grae tj. zbirki ili pokretai inicijativa za osnivanje zbirki su pojedinci, organizacije civilnoga drutva, lokalna uprava, vjerske zajednice i drugi. Graa uglavnom nije adekvatno dokumentirana tj. nema popisa ni inventara, nije provedena struna selekcija ni valorizacija, to je temelj za njeno gospodarsko koritenje. Zbirke su smjetene u privatne i javne prostore, od kojih neki imaju status kulturnog dobra. Dio zbirki izloen je u autentinim ambijentima i rodnim kuama poznatih osoba, a dio na otvorenom, to moe biti dobar potencijal za njihovo koritenje. Djelatnost veine takvih muzejskih zbirki, od skupljanja grae do njezine prezentacije i zatite, temelji se na entuzijazmu pojedinaca, ne na sustavnom i strunom radu. U muzejskim zbirkama rijetki su sluajevi stalno zaposlenih strunih osoba, pa su manje i mogunosti njihove prezentacije irem tritu. Financiranje ovisi o razumijevanju lokalne uprave te o prijavljivanju projekata na natjeaje. Stoga razliiti naini koritenja batine u muzejskim zbirkama mogu osigurati dodatna financijska sredstva te poveati njihovu atraktivnost.

22

Problemi odrivog koritenja kulturne batine u ostalim muzejskim zbirkama Neregistrirana zbirka ostaje izvan zakonskog sustava, a esto i izvan sustava strune evidencije i skrbi te obrazovnog i gospodarskog sustava to oteava njezinu zatitu i gospodarsko koritenje. Nedovoljna razina svijesti lokalnog stanovnitva i lokalne i podrune (regionalne) samouprave o vrijednosti muzejskih zbirki kao nositelja identiteta i pokazatelja lokalnih specifinosti i mogunosti za odrivo koritenje. Upravljanje zbirkama temeljeno na entuzijazmu pojedinaca, a ne na strunom i organiziranom radu. Nedovoljna financijska sredstva lokalne i podrune (regionalne) samouprave za zapoljavanje strune osobe za brigu o zbirkama. Sezonalnost i ograniena dostupnost (samo uz prethodnu najavu) posjeta zbirkama, esto bez strunog vodstva odnosno prateeg tiskanog materijala neprikladna (jednojezina) interpretacija zbirki to oteava njihovo gospodarsko koritenje. Neodgovarajua pohrana i uvjeti uvanja u muzejskim zbirkama. Nepostojanje servisne infrastrukture to ih ini manje atraktivnim i stoga umanjuje mogunosti prihodovanja. Nepovezanost informatikog sustava i davanja usluga vezanih za muzejske zbirke, izlobe i kultura dogaanja u muzejima na prometnim punktovima javnog prijevoza.

Potrebe radi unapreenja odrivog koritenja kulturne batine u ostalim muzejskim zbirkama Osigurati jedinstven struni pristup pri ukljuivanju zbirki u sustav muzeja. Primijeniti standarde muzejske djelatnosti. Registrirati muzejske zbirke izvan sustava muzeja (osnovni preduvjet za gospodarsko, obrazovno i drugo koritenje). Osigurati strunu pomo kroz sustav muzeja u unapreivanju rada, obradi grae, interpretaciji i ostalim muzejskim sadrajima Osigurati strunu i financijsku pomo u gradnji i adaptaciji objekata u kojima su zbirke smjetene i izloene, jer to je u nekim sluajevima kljuno da zbirke ne nestanu. Obrazovati predstavnike lokalne i podrune (regionalne) samouprave i lokalno stanovnitvo da muzejske zbirke prihvate kao vrijedan resurs i ukljue ih u kulturnoturistiku ponudu. Povezivati materijalnu batinu u zbirkama s lokalnom nematerijalnom batinom radi kreiranja cjelovitog autohtonog proizvoda. Kroz Sustav muzeja unapreivati suradnju s turistikim sektorom (obilazak vie lokacija i atrakcija "u paketu"; zajednika karta za vie lokaliteta i muzeja/muzejskih zbirki). Pojaati suradnju lokalnih zbirki s batinskim ustanovama, konzervatorskim odjelima Ministarstva kulture, ponajprije u blioj okolini i u regiji, a potom i na nacionalnoj razini te sa specijaliziranim batinskim institutima. Ukljuiti vjerske zajednice u kulturno-turistike i obrazovne itinerere te razraditi odgovarajui pristup koritenju kulturne batine u njihovu posjedu. Prilagoditi radno vrijeme posjeta zbirkama, odnosno produljiti sezonu njihove dostupnosti. Poticati volonterski rad lokalnog stanovnitva (otvaranje zbirki, vodstva, pripovijesti o povijesti kraja i obiajima, programi oivljene prolosti, demonstracije obiaja, 23

obrta, deurstvo i sl.) kako bi se smanjile investicije u zbirke i ujedno razvijala svijest o vrijednosti lokalne batine. Povezati zbirke s lokalitetima prirodne batine (parkovima prirode i nacionalnim parkovima), arheolokim nalazitima i razasutom etnografskom graom radi razvoja cjelovitih proizvoda destinacije. Istraiti zbirke na fakultetima i u znanstvenim institucijama i sustavno ih povezati kako bi se mogle samostalno i zajedniki prezentirati javnosti. Ponudu suvenira vezati za grau u zbirci i mjesnu tradiciju te poticati lokalno stanovnitvo na njihovu izradu Omoguiti davanje usluga i informacija vezanih za muzejske zbirke, izlobe i kulturna dogaanja u muzejima, putem informacijskog sustava na prometnim punktovima javnog prijevoza.

2.2.2. Arhivsko gradivo Obiljeja stanja U 19 javnih (dravnih arhiva) uva se oko 14.000 fondova i zbirki s oko 110.000 dunih metara gradiva. Osim u dravnim arhivima, vrijedno se arhivsko gradiva uva i u drugim kulturnim i znanstvenim ustanovama (muzejima, knjinicama, vjerskim ustanovama i dr.) koji ine manji dio od priblino 7.500 stvaratelja i imatelja arhivskoga gradiva u sustavu nadzora dravnih arhiva. Omoguavanje preciznog uvida u stanje kvantitativne i kvalitativne obrade o stanju gradiva u njihovu posjedu, odnosno osiguranje njegove zatite i dostupnosti, dugotrajni je problem arhiva koji je uvjetovan razliitim okolnostima: nedostatnim strunim evidencijama, slabom suradnjom stvaratelja i arhiva (needuciranog osoblja kod stvaratelja i premalog broja arhivista), nemogunosti preuzimanja gradiva u arhive zbog nedostatka spreminih prostora i drugim imbenicima. Uvoenje nacionalnog arhivskog informacijskog sustava 2007. omoguilo je standardiziranje rada dravnih arhiva, implementaciju jedinstvenog sustava evidentiranja i obrade arhivskih zapisa te integriranje i razmjenu podataka meu ustanovama koje uvaju arhivsko gradivo. Registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sredinja nacionalna evidencija arhivskog gradiva, kao sastavni dio sustava ARHiNET sadri vie od deset milijuna podataka: oko 15.700 fondova i zbirki, 100.000 ostalih arhivskih jedinica (serija, predmeta i dokumenata), 29.500 matinih knjiga, 22.500 stvaratelja i 7.500 imatelja arhivskoga gradiva, vie od 4.000 obavijesnih pomagala i 3.000 bibliografskih izvora o arhivskome gradivu koji su dostupni javnosti putem Interneta. ARHiNET sadri i digitalne snimke najznaajnijih i najee koritenih dokumenata te dodatne informacijske izvore (trenutno vie od 120.000 javno dostupnih digitalnih snimaka i 1.000 tekstualnih zapisa) Hrvatski dravni arhiv (HDA) sredinja je i matina arhivska ustanova, koja brine o razvojnim i matinim poslovima arhivske slube, odnosno planiranju i unapreenje arhivske djelatnosti, usklaivanju strunog rada arhiva te voenju informacijsko-dokumentacijske slube o arhivskom gradivu na nacionalnoj razini. Arhivsko gradivo blisko je povezano s konceptima identiteta, izvornosti, tradicije, kontinuiteta, jedinstvenosti i autentinosti kulturnom batinom. Istodobno ima veliki informacijski potencijal. Kroz sauvano gradivo moe se pratiti povijest i razvoj pojedinih sredina, lokaliteta, institucija i djelatnosti u kontinuitetu kroz stoljea, istraivati prolost vlastite obitelji ili zaviaja, obogaivati poznavanje i doivljaj onoga to znamo s drugih mjesta, ali i stei uvid u djelovanje suvremenih javnih slubi. Arhivska je sluba dio javne 24

uprave u svim europskim zemljama i kao takva pridonosi i brine o upravljanju dokumentacijom unutar administracije i ireg informacijskog drutva. Razvoj i mogunosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija znaajno su utjecali na promjenu prirode arhivskih zapisa (novi mediji) te je nuno ukljuivanje arhiva u cjelokupni proces upravljanja elektronikim dokumentima - od njihova nastanka do koritenja kako bi osigurali u njihovu trajnu dostupnost buduim korisnicima. Potencijal koritenja arhiva postoji i u obliku ciljanih korisnikih usluga. Porast zanimanja za lokalnu i naroito obiteljsku povijest i identitet potaknuo je stvaranje ciljanih korisnikih usluga, esto u suradnji s drugim zainteresiranim organizacijama, posebno kulturnim i znanstvenim institucijama, obrazovnim i visokokolskim ustanovama te razliitim udrugama. Problemi odrivog koritenja kulturne batine u arhivima Nedovoljno poznavanje arhivskog gradiva u iroj populaciji smanjuje percepciju njegove vrijednosti, a time i mogunost za odrivo koritenje. Nepostojanje poticajnih mjera koje bi arhive podupirale i snanije motivirale za ozbiljniji iskorak prema iroj populaciji ili pojedinim ciljanim skupinama. Slaba suradnja s drugim kulturnim djelatnostima i ustanoama radi uspostavljanja sinergije potencijala za koritenje. Skromna ponuda, usmjerena samo na specifine korisnike skupine (obrazovne ustanove, lokalne zajednice, turizam). Doivljaj arhiva kao neega to je a priori zahtjevno i zamorno koristiti utjee na nisku percepciju turistikog potencijala. Naglaena usredotoenost arhiva na vlastite procese i njihove interne uinke, a nedovoljna na pruanje usluga u okruenju (zatvorenost ponude arhiva i gotovo potpun izostanak dodatnih sadraja). Nedovoljni kapaciteti i kompetencije za oblikovanje i stvaranje novih usluga i proizvoda. Nedovoljno uspjeno motiviranje lokalnih sredina za ouvanje i za koritenje gradiva kao zanimljivog resursa za razne korisnike i djelatnosti. Rijetki primjeri razvoja dugoronog partnerstva zbog pasivnog pristupa ("u oekivanju korisnika") i njihovo nekoritenje kao dobrih primjera prakse. Oskudna promidba i predstavljanje arhiva i mogunosti koritenja gradiva. Potrebe radi unapreenja odrivog koritenja kulturne batine u arhivima Osigurati dodatni spremini, radni i javni prostor (za koritenje i predstavljanje arhivskoga gradiva i organiziranje drugih javnih sadraja) za javne arhive kako bi se omoguilo preuzimanje, poboljala dostupnost i povealo koritenje novoga arhivskog gradiva. Osigurati struna i financijska sredstva za izgradnju novog objekta HDA u Kerestincu. Osigurati hardverski i softversku opremu, strune djelatnike i financijska sredstva za razvoj i implementaciju e-arhiva. Osposobiti dravne arhive za preuzimanje, trajno uvanje i osiguranje dostupnosti i koritenja gradiva u elektronikom obliku koje ve nastaje radom javnih slubi. Uvesti programe cjeloivotnog obrazovanja namijenjene stvarateljima gradiva u nadlenosti arhiva usmjerene na unapreenje upravljanja dokumentacijom i poveanje iskoristivosti njihova informacijskog i dokumentacijskog potencijala.

25

 Podizati svijesti o arhivskom gradivu i arhivskoj djelatnosti kod stvaratelja gradiva kroz prijenos znanja i suradnju na podruju zatite, obrade i koritenja arhivskoga gradiva, neovisno o mjestu i vremenu njegova nastanka te obliku i tvarnom nosau na kojem su sauvani. Ukljuiti arhive u donoenje propisa i smjernica te oblikovanju infrastrukture na podruju upravljanja dokumentacijom i uvoenja e-uprave. Nastaviti digitalizaciju arhivskoga gradiva i aktivnosti na integraciji digitalnih sadraja u nacionalne i meunarodne portale kulturne batine (HKB, APENet, Europeana i dr.) u svrhu unaprjeenja dostupnosti i koritenja arhivske batine te razvoja informacijskih potencijala arhiva. Jaati kompetencije i organizacijske sposobnosti za projektni pristup radu kako bi se pruile dodatne usluge u informacijskom okruenju. Razvijati i koristiti napredne usluge informacijskog drutva temeljene na suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, ukljuujui i nove mogunosti za koritenje i predstavljanje arhivskog gradiva kroz nacionalni arhivski informacijski sustav ARHiNET i nacionalne i meunarodne kooperativne projekte. Kontinuirano poboljavati kvalitetu usluga javnih arhiva, u skladu sa suvremenim tehnolokim, strunim i drutvenim razvojem. Promicati mogunost javnog koritenja arhiva. Podizati razinu kompetencija djelatnika arhiva u smislu stvaranja novih usluga i proizvoda. Motivirati lokalne sredine na ouvanje i koritenje gradiva. Poticati suradnju s drugim kulturnim djelatnostima i ustanovama radi sinergije u kreiranju zajednikih proizvoda i usluga.

2.2.3. Knjinina batina Obiljeja stanja Knjininom batinom, odnosno knjininim batinskim zbirkama, smatraju se zbirke stare i rijetke grae (rukopisi do 15. st., ali i noviji, ovisno o nizu drugih kriterija; tiskopisi do 1850.), zbirke obveznog primjerka Croatica (knjige, asopisi, novine) u tiskanom i/ili elektronikom obliku te zbirke grae posebne vrste (grafike, crtei, zemljopisne karte, atlasi, globusi, zbirke sitnog tiska razglednice, broure i sl.). Zbirke stare i rijetke grae i zbirke grae posebne vrste mogu postojati u svim vrstama knjinica,1 a najzastupljenije su, uz nacionalnu te opeznanstvene i sveuiline knjinice, u knjinicama i knjininim zbirkama u sastavu vjerskih zajednica. Zbirke obveznog primjerka Croatica nalaze se u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici i u regionalnim depozitarnim knjinicama (sveuiline knjinice). Upravljanje batinskim zbirkama odvija se kroz sloen proces identifikacije i evidencije zbirki, izrade obavijesnih pomagala (inventara, kataloga), po mogunosti u raunalnom obliku

Prema namjeni i sadraju knjininog fonda, Zakon o knjinicama u l. 8. razlikuje sljedee vrste knjinica: nacionalnu (1), narodne (202), kolske (752 osnovnokolske i 300 srednjokolskih), sveuiline i visokokolske (103), opeznanstvene te specijalne (117). U zagradama je naveden broj registriranih knjinica. On nam, meutim, ne govori mnogo o stvarnom broju batinskih zbirki, jer one nisu prisutne u svakoj knjinici. Takoer, u te podatke nisu ukljuene knjinice u sastavu vjerskih zajednica, koje su potencijalno najbrojniji vlasnici batinskih zbirki.

26

te pravne (upis u Registar kulturnih dobara RH) i fizike zatite, a sve u svrhu osiguranja javnog pristupa njihovu sadraju tj. jedinicama grae. U skladu s meunarodnim knjiniarskim programom Univerzalna bibliografska kontrola, pristup zbirkama obveznog primjerka Croatica omoguuje se tekuim nacionalnim bibliografijama u tiskanom i/ili elektronikom obliku. Unato pojaanom zanimanju razliitih kategorija korisnika, zbirkama starih i rijetkih knjiga kao i zbirkama posebne vrste grae, pristupa se oteano bez obzira na to je li rije o javnim ili privatnim knjinicama. Zbog neobraenosti i nedovoljne i/ili neodgovarajue obraenosti, informacije o grai (kataloni opisi) i sama graa (digitalne preslike) uglavnom nisu mreno dostupne. Uz otean pristup, zabrinjava i fiziko stanje batinskih zbirki, osobito onih u sastavu vjerskih zajednica. Uzme li se u obzir dvojaka narav knjige kao materijalnog nositelja intelektualnog i/ili umjetnikog sadraja, tada njezino fiziko propadanje ujedno znai gubitak toga sadraja tj. znanja koje predstavlja sastavni dio naeg kolektivnog pamenja. Opisano stanje dobrim je dijelom rezultat nebrige vlasnika/imatelja, ali i injenice da jedinstveni sustav matinih knjinica nije potpuno zaivio, meu ostalim i zbog zakonske regulative koja promjene u knjiniarstvu ne prati dovoljno.2 Iako knjinina graa ima obiljeje pokretnog kulturnog dobra, same knjinine zgrade, bez obzira na vrstu knjinice, mogu biti nepokretno kulturno dobro. Takve su npr. Knjinica Fran Galovi u Koprivnici, Knjinica upanja, Sveuilina knjinica Rijeka itd. Premda knjinina batina sadrava obilje materijala koji se moe iskoristiti pri kreiranju turistikih, izdavakih, dizajnerskih, modnih, filmskih i inovativnih proizvoda, ona uglavnom nije u tom smislu iskoritena. Postoje dobri primjeri, poput Ogulinskog festivala bajki, koji su postali poznati na domaem i meunarodnom tritu, a ne uzimaju se kao model za koritenje knjinine batine. Problemi odrivog koritenja kulturne batine u knjinicama Nepostojanje nacionalne baze podataka batinskih zbirki, koja bi bila izvor podataka o broju batinskih zbirki (potencijalnih kandidata za proglaenje kulturnim dobrom) i sadravala osnovne podatake o zbirkama. Iskljuenost veine batinskih zbirki u sastavu vjerskih zajednica iz sustava pravne zatite (zbog njihova specifinog statusa). Struna neobraenost veine batinskih zbirki zbog nedostatka osoblja, raunalne opreme i financijskih sredstava zbog ega se knjinina batina na percipira kao resurs za koritenje. Nedostupnost grae batinskih zbirki za korisnike zbog nepostojanja obavijesnih pomagala (inventara, kataloga). Neodgovarajui uvjeti pohrane grae batinskih zbirki. Neusklaenost potreba odrivog razvoja knjinica i matine djelatnosti. Nedovoljna suradnja s turistikim sektorom i sa srodnim ustanovama onemoguuje sinergiju u kreiranju zajednikih programa.

Prema Pravilniku o matinoj djelatnosti knjinica u RH iz 2001., temeljni poslovi matine djelatnosti obavljaju se kroz jedinstven sustav matinih knjinica. Taj jedinstveni sustav matinih knjinica djeluje na dvije razine: na prvoj, dravnoj, djeluje Nacionalna i sveuilina knjinica kao sredinja matina knjinica, a na drugoj upanijske matine narodne knjinice i sveuiline i veleuiline matine knjinice. Kako bi se osigurala jedinstvenost sustava pri Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici potrebna su struna vijea i to: Struno vijee upanijskih narodnih matinih knjinica, Struno vijee sveuilinih i veleuilinih knjinica i Sredinje struno vijee matinih knjinica. No, od ta tri vijea, djeluje samo Struno vijee upanijskih narodnih matinih knjinica.

27

Nepostojanje analiza potreba i interesa korisnika.

Potrebe radi unapreenja odrivog koritenja kulturne batine u knjinicama Identificirati i evidentirati batinske zbirke, prezentirati ih u bazi podataka te omoguiti pristup bazi preko mrenog portala. Osigurati hardversku i softversku opremu, osoblje i financijska sredstva za rad na terenu (inventarizacija, katalogizacija). Poticati stvaranje optimalnih uvjeta pohrane i fizike zatite jedinica grae (preventivne i kurativne mjere zatite, zamjena izvornika digitalizacijom) kako bi se omoguilo ouvanje i raspoloivost resursa za koritenje. Poticati upis batinskih zbirki u Registar kulturnih dobara RH. Povezati portal batinskih zbirki s portalom Hrvatska kulturna batina Ministarstva kulture te u dogledno vrijeme s Upisnikom knjinica i knjinica u sastavu Ministarstva kulture i ISKB-om Ministarstva kulture. Unaprijediti suradnju na digitalizaciji zbirki arhivske, knjinine i muzejske grae kako bi se prezentirala u suvremenim informatikim tehnologijama i tako postala bra, dostupnija, uinkovitija i za koritenje jednostavnija. Poticati izgradnju zaviajnih zbirki u narodnim, opeznanstvenim i sveuilinim knjinicama kako bi se regionalna i lokalna pisana batina ouvala i zatitila radi ouvanja identiteta kao potencijala u prezentaciji autohtone batine. Unaprijediti suradnju s turistikim sektorom i srodnim ustanovama (arhivima, muzejima, institutima) radi zajednikih programa i projekata. Provoditi stalne analize i istraivanja korisnika u svrhu kreiranja ciljanih programa i projekata prema eljama i potrebama trita.

28

3. NEMATERIJALNA KULTURNA BATINA Obiljeja stanja Republika Hrvatska posjeduje iznimno bogatu, raznovrsnu i stoljeima uvanu nematerijalnu batinu. Osnivanjem mnogobrojnih drutava za njegovanje tradicije, osobito na lokalnoj razini, prouavanjem, dokumentiranjem te prenoenjem znanja i vjetina mladim generacijama, uinjeno je mnogo na njezinu ouvanju. Pritom treba napomenuti da je nematerijalna batina izloena i nizu imbenika koji utjeu na njezino ugroavanje i nestajanje. Meu njima su svakako demografske promjene i pad broja stanovnika u pojedinim podrujima. Takoer, uz pozitivne, prisutne su i negativne konotacije koje sa sobom nose razvoj turizma te ekonomski i tehnoloki napredak i koji donose promjene naina ivljenja i proizvodnje, nestajanje ili komercijalizaciju nekih znanja, vjetina i obiaja. Od 1999. godine, na temelju izmjena i dopuna Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, nematerijalna kulturna dobra uivaju posebnu zatitu kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Od te je godine u Registar kulturnih dobara RH upisano 85 nematerijalnih dobara i 8 preventivno zatienih nematerijalnih dobara. iri popis prijedloga sadrava oko 200 fenomena nematerijalne batine za koje se predlae pravna zatita upisom u Registar kulturnih dobara RH. Baza podataka o Registru kulturnih dobara RH osnovni je izvor podataka o svim zakonom zatienim nematerijalnim dobrima. Dokumentacija o nematerijalnoj batini postoji i kod nositelja, lokalne zajednice te u raznim lokalnim i dravnim institucijama (muzeji, instituti, fakulteti). Predlagatelji upisa kulturni dobara su nositelji, lokalna zajednica, lokalne vlasti, strunjaci i znanstvenici iz lokalnih i dravnih institucija, a konanu odluku donosi Ministarstvo kulture na temelju miljenja posebnog strunog Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu batinu. Ouvanje nematerijalne kulturne batine osiguravaju prvenstveno njezini nositelji i lokalna zajednica kroz realizaciju raznovrsnih projekata i aktivnosti te uz suradnju sa strunjacima/znanstvenicima. Meunarodna suradnja vezana je uz pojedine regionalne projekte u koje je dijelom ukljueno i ouvanje nematerijalne batine, no ne postoji sustavan plan meunarodne suradnje u ouvanju nematerijalnih dobara koja su prisutna na podruju vie zemalja (primjerice u pograninim podrujima). Nematerijalna batina ve se due ukljuuje u turistiku ponudu. Posljednjih nekoliko godina biljei se stalan porast takve ponude. Osobito se istiu klapsko pjevanje, istarsko dvoglasje, ples lino, rovinjske bitinade, plovidba rovinjskom batanom, plovidba gajetom falkuom, pletenje ribarskih mrea te razni festivali, manifestacije i vjerska i svjetovna dogaanja tijekom kojih se prikazuju fenomeni nematerijalne batine odreenog kraja, rekonstrukcije obiaja, tradicionalno pripremanje hrane u sklopu gastronomske ponude, radionice u kojima i turisti mogu sudjelovati u uenju raznih vjetina i sl. Osim toga, nematerijalna batina izvor je dodatne gospodarske aktivnosti na odreenim podrujima (npr. mediarski i svjearski obrt, lonarstvo, ipkarstvo, gastronomska ponuda). Problemi odrivog razvoja nematerijalne kulturne batine Nedostatna provedba i primjena zakonskih propisa u zatiti i ouvanju nematerijalnih kulturnih dobara. Premalo strunjaka koji se bave nematerijalnom batinom.

29

Neorganizirano i nedovoljno dokumentiranje nematerijalnih dobara te rasprenost prikupljene dokumentacije na brojne subjekte. Nedovoljno kvalitetno planiranje i izrada programa mogueg ukljuivanja nematerijalne batine u razvojne projekte. Nedovoljno ukljuivanje nematerijalne batine u formalno i neformalno obrazovanje. Nedovoljna znanja i niska razina svijesti lokalnog stanovnitva o vrijednostima i znaaju nematerijalne batine njihovog kraja. Motivacija mlaih generacija za uenje i nastavljanje tradicija na njihovu podruju. Jo uvijek nedovoljna ukljuenost nematerijalne batine u turistiku ponudu. Pojava komercijalizacije i neprimjerene prezentacije nematerijalne batine.

Potrebe za unapreenje odrivog razvoja nematerijalne kulturne batine Poticati i osposobiti vei broj strunjaka za bavljenje problematikom zatite i ouvanja nematerijalne batine. Kontinuirano dokumentirati nematerijalnu batinu s obzirom na to da se ona mijenja i iznimno je podlona utjecaju drutvenih, gospodarskih, demografskih i ostalih promjena. Organizirati i uskladiti dokumentiranje nematerijalne batine izmeu lokalne i institucionalne razine, posebno s pomou objedinjenog uvida u stanje dokumentiranosti nematerijalne batine na podruju Hrvatske. Uspostaviti jedinstven informacijski sustav kroz inventar i Registar kulturnih dobara. Ukljuiti nositelje nematerijalne batine u sve faze izrade projekata, programa i planova koritenja te batine. Uvrstiti tematiku nematerijalne batine u raznovrsne oblike neformalnog i formalnog obrazovanja. Podizati svijest lokalnog stanovnitva o vrijednostima i znaaju nematerijalne batine te o njihovoj ulozi u ouvanju, prenoenju i gospodarskom koritenju ove batine. Poticati kvalitetniji ivot i gospodarski razvoj na odreenom podruju na temelju ouvanja i prenoenja postojeih fenomena nematerijalne batine. Ravnopravno ukljuiti predstavnike svih razina i sektora (dravne i strune institucije, muzeji, neprofitne organizacije, nositelji, udruge, lokalna uprava i lokalna zajednica) u planiranje koritenja nematerijalne batine radi daljnjeg ouvanja. Utvrditi mjere onemoguivanja negativnih uinaka koji mogu prouzroiti pretjeranu komercijalizaciju odnosno nestanak nematerijalne batine. Ukljuiti nematerijalnu batinu u postojee projekte vezane uz kulturnu i prirodnu batinu i za turizam. Ukljuiti nematerijalnu batinu u nove naine poslovanja (osobito iskoristiti mogunosti koje nudi elektroniko i internetsko okruenje) ime bi se osigurala bolja vidljivost nematerijalne batine i potaknule mlae generacije, o kojima ovisi prenoenje i ouvanje te batine.

30

4. KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKA DJELATNOST Obiljeja stanja Konzervatorsko-restauratorska djelatnost je struno-znanstvena djelatnost bez upravnih nadlenosti koja neposredno provodi zatitne radove na kulturnim dobrima s ciljem ouvanja njihovih spomenikih svojstava. Djelatnost obuhvaa konzerviranje i restauriranje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara, od istraivanja u svrhu prepoznavanja spomenikih svojstava, izvoenje konzervatorsko-restauratorskih postupaka radi fizikog ouvanja i prezentacije do izrade konzervatorsko-restauratorske dokumentacije. Sastavni dio djelatnosti su istraivanja iz podruja prirodoslovnih, humanistikih, drutvenih i tehnikih znanosti pomou kojih se prepoznaju materijalna svojstva spomenika, dijagnosticira njihovo stanje ouvanosti te odreuju vrijednosti kao temelj pristupu i postupcima ouvanja. Izrauju se prijedlozi i projekti zatitnih radova, od otklanjanja uzroka oteenja do konzervatorsko-restauratorskih radova s veim ili manjim opsegom obnove. Osnovni cilj konzervatorsko-restauratorske djelatnosti je valorizacija, zatita i materijalno ouvanje kulturnih dobara Republike Hrvatske kao osnovnog preduvjeta za prenoenje naslijeenih vrijednosti i njihovo primjereno gospodarsko koritenje. Konzervatorsko-restauratorske poslove u Hrvatskoj obavljaju Hrvatski restauratorski zavod kao matina javna ustanova djelatnosti, pojedine ustanove muzejske , arhivske i knjiniarske djelatnosti, restauratorski odjeli visokokolskih ustanova, te pravne i fizike osobe sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara koje imaju doputenje za rad na kulturnim dobrima. Osnovna djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda kao sredinje javne ustanove konzervatorsko-restauratorske djelatnosti je konzerviranje i restauriranje nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara i predmeta kulturnog, povijesnog ili tehnikog znaaja. U sastavu Zavoda su restauratorski odjeli u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci, Vodnjanu-Juriima, Ludbregu, Osijeku i Zagrebu, svaki sa djelokrugom rada vezanim za potrebe odreenog podruja: graditeljsko nasljee, arhitektonsko snimanje i projektiranje, zidno slikarstvo i mozaik, kamena plastika, polikromirana skulptura, tafelajno slikarstvo, podvodna arheologija, kopnena arheologija, zatita tekstila, metala, papira kao najistaknutija podruja djelatnosti. Konzervatorski i restauratorski poslovi manjim se dijelom obavljaju i u restauratorskim radionicama matinih muzeja Prve razine kao to su : Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Tehniki muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski muzej, Arheoloki muzej Zagreb i drugi ije opremanje financijski prati Ministarstvo kulture prema odredbama Pravilnika o sustavu muzeja. Takoer, ovi se poslovi obavljaju i u radionicama pojedinih muzejskih ustanova koje su prostorno, tehniki i struno osposobljene za takve poslove i uglavnom su vezane uz brigu o grai koja se uva u muzejskim depoima. Specijalizirane pravne i fizike osobe obavljaju poslove istraivanja, prouavanja, uvanja, restauriranja, konzerviranja, odravanja, obnove, koritenja, osiguranja i prometa kulturnim dobrima. Uvjeti koje mora ispunjavati fizika ili pravna osoba za dobivanje doputenja (licence) za obavljanje navedenih poslova propisani su Pravilnikom o uvjetima za fizike i pravne osobe radi dobivanja doputenja za obavljanje poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara. . Konzervatorska djelatnost odnosno zatita i ouvanje kulturne batine provodi se kroz Upravu za zatitu kulturne batine Ministarstva kulture u ijem je sustavu mrea konzervatorskih odjela kao i kroz Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu. 31

Teritorijalnom podjelom, konzervatorski odjeli Uprave za zatitu kulturne batine organizirani su prema upanijskom ustroju. Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu nije dio ustroja Ministarstva kulture ve lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Sustavna edukacija kadrova za konzervatorske poslove zatite i ouvanja kulturne batine u Hrvatskoj ne postoji, iako se u okviru raznih studijskih programa (povijest umjetnosti, arheologija, etnologija, arhitektura) dobivaju osnovne informacije o problematici zatite. Donekle zadovoljavajue stanje rada slube zatite vie je rezultat dugogodinjeg radnog iskustva na tim poslovima. Edukacija kadrova u restauratorsko-konzervatorskoj djelatnosti obuhvaena je programima visokokolskog obrazovanja na Umjetnikoj akademiji u Splitu (Odsjek za konzervaciju i restauraciju), na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (Odsjek za restauriranje/konzerviranje umjetnina) i Sveuilitu u Dubrovniku (Odjel za umjetnost i restauraciju). Poboljanje rada na zatiti i ouvanju kulturne batine, kao i unapreenje konzervatorskorestauratorskih poslova, mogue je jedino uz jaanje ljudskih resursa. Cjeloivotno obrazovanje postalo je neupitna potreba s ciljem postizanja i odravanja kompetencija za te poslove. Iskustvo ljudi iz slube zatite i ouvanja kulturne batine, kao i djelatnika Hrvatskog restauratorskog zavoda, nedovoljno je ukljueno u sustav visokokolskog obrazovanja. Zbog iskustva i znanja strunog kadra Hrvatskog restauratorskog zavoda, kao i tehnike opremljenosti radionica, moe se osigurati kvalitetna praktina nastava za studente restauratorskih studija kao i djelatnika u privatnim restauratorskim radionicama. Koritenje znanja i dokumentacije Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda predstavlja znaajan potencijal za gospodarsko koritenje kulturne batine, osobito u svrhe razvoja kulturnog turizma. Problemi konzervatorsko-restauratorske djelatnosti za odrivo koritenje kulturne batine Nepotpuna inventarizacija, odnosno registracija kulturne batine. Nedovoljna specificiranost nadlenosti te vrsta strunih i upravnih poslova pojedinih organizacionih jedinica Uprave za zatitu kulturne batine. Nedovoljno struno usmjerena struktura konzervatorske djelatnosti s obzirom na isprepletenost upravnih i strunih funkcija. Neujednaeni standardi konzervatorskih i restauratorskih postupanja s kulturnim dobrima. Nedovoljna educiranost strunjaka Ministarstva kulture za nadzor restauratorskih i konzervatorskih radova. Nedovoljno ulaganje u razvoj konzervatorsko-restauratorske djelatnosti, osobito u obrazovanje te struno i znanstveno usavravanje kadra, to ponekad rezultira nestrunim obavljanjem poslova. Zbog nedovoljne provjere kvalitete obavljenih poslova kao i uspostave vrih kriterija za davanje doputenja za obavljanje poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara, neujednaena je i upitna kvaliteta konzervatorsko-restauratorski radova licenciranih pravnih i fizikih osoba angairanih u zatitnim radovima na nepokretnim kulturnim dobrima (osobito graevinski radovi). Nedovoljno koritenje radionica i strunjaka Hrvatskog restauratorskog zavoda u programima studija restauracije, ime izostaje izvrsnost u obrazovanju kao temelj za koritenje kulturne batine.

32

Nedovoljno ulaganje u preventivno konzerviranje kulturnih dobara i sustavno praenje nakon obavljenih konzervatorsko-restauratorskih radova. Nedovoljna financijska sredstva za razvoj digitalnih baza podataka Ministarstva kulture i Hrvatskog restauratorskog zavoda kao i nedovoljno ulaganje u tehniku opremljenost.

Potrebe konzervatorsko-restauratorske djelatnosti za odrivo koritenje kulturne batine Uspostaviti standarde dokumentiranja i postupanja prilikom radova na kulturnoj batini. Poboljati organizaciju konzervatorsko-restauratorske djelatnosti na razini Republike Hrvatske kako bi se standardizirala kvaliteta izvedbe i unaprijedila djelatnost, koristei know-how najkompetentnijih strunjaka iz pojedenih podruja rada te razgraniile upravne i strune kompetencije. Snanije ukljuivati kompetentne konzervatore i restauratore u sustav visokokolskog obrazovanja Republike Hrvatske. Regulirati dokumentaciju konzervatorsko-restauratorskih radova koji se obavljaju u privatnim restauratorskim radionicama te pojaati struni i upravni nadzor. Dokumentaciju uiniti dostupnom institucionalnim i privatnim korisnicima uz puno potovanje autorskih prava. Osigurati dugoroan okvir kroz standarde postupanja u konzervatorskoj djelatnosti s ciljem osiguranja sigurnosti ulagaa i korisnika kulturne batine. Planirati i osigurati trajno usavravanje kadrova u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti.

33

5. INFORMACIJSKI SUSTAV KULTURNE BATINE Obiljeja stanja Kvaliteta, razina obraenosti te visoka razina dostupnosti i jednostavnosti pretraivanja dokumentacije o kulturnoj batini neki su od osnovnih preduvjeta za djelotvorno koritenje kulturne batine kao odrivog resursa za razvoj gospodarstva, a time i za svekoliki razvoj. U Ministarstvu kulture RH razvijen je INFORMACIJSKI SUSTAV KULTURNE BATINE (ISKB) Republike Hrvatske, pod nazivom TEUTA, za potrebe obavljanja poslova na zatiti i ouvanju kulturne batine. Sustav je bio namijenjen i iroj strunoj zajednici, a bilo je zamiljeno da njegovim postavljanjem na internet postane dostupan i najiroj javnosti. Trenutano se ISKB TEUTA moe koristiti parcijalno iskljuivo unutar Ministarstva kulture i to ne za sve segmente kulturne batine. Svrha je sustava bila zamiljena trojako: prvo i osnovno, pruiti uvid u cijelokupan fond kulturnih dobara RH; drugo, omoguiti uvid u razinu dokumentiranosti i u postojeu dokumentaciju o kulturnom dobru; i tree, omoguiti upravljanje kulturnom batinom. Ti elementi predstavljaju neke od bitnih podataka pri promiljanju odrivog koritenja kulturne batine. Postojanje i dostupnost kvalitetne i cjelovite dokumentacije o kulturnoj batini osnovni je preduvjet za odreivanje vrste i naina njenog mogueg odrivog koritenja/iskoritavanja, za odreivanje vrste i razine odrive zatite kulturne batine (pod pojmom odrive zatite razumije se razina zatite koja je dovoljno restriktivna da bi se zatitilo kulturno dobro, a s druge strane dovoljno liberalna da bi koritenje/iskoritavanje kulturnog dobra bilo ekonomski opravdano/isplativo). Okosnicu ISKB-a TEUTA ini: Registar kulturnih dobara RH Sredinji inventar kulturne batine RH Dokumentacijske zbirke s podruja kulturne batine (fototeka, fotoCDteka, planoteka, mikrofilm) Prijedlozi programa zatitnih radova na kulturnim dobrima Adresar osoba i ustanova relevantnih za zatitu kulturne batine te niz pomonih datoteka neophodnih za rad slube zatite kulturne batine. Nemogunost on-line dostupnosti dokumentacije o kulturnoj batini za najiru javnost, pa stoga i za potencijalne ulagae u ekonomsko koritenje/iskoritavanje kulturne batine, neposredno utjee na kvalitetu, mogunosti i privlaenje/poticanje takvih ulaganja u turistiko-gospodarske potencijale kulturne batine u RH. Osim toga, unutar samog ISKB-a TEUTA postoje problemi koji utjeu na sustavni nadzor i upravljanje kulturnom batinom, dijelom prouzroeni neplanskim i stihijskim proirenjima sustava koja nije pratila odgovarajua projektna dokumentacija. Spomenuti problemi stvaraju velike potekoe u radu i strunjacima Uprave za zatitu kulturne batine, kojima je sustav bio namijenjen. Trenutno, ISKB TEUTA ne moe zadovoljiti potrebe koje namee promjena naina razmiljanja iz voenja evidencije o kulturnoj batini u upravljanje kulturnom batinom.

34

Problemi ISKB-a za odrivo koritenje kulturne batine Nemogunost unapreenja postojeeg sustava zboz zastarjele IT programske platforme na kojoj je sustav graen. Ogranienost koritenja ISKB-a TEUTA iskljuivo unutar Ministarstva kulture. Nemogunost pohranjivanja podataka u INDOK sustav stvara zaguenje i neprotonost podataka kako u strunoj tako i iroj zajednici. Nemogunost on line dostupnosti dokumentacije o kulturnoj batini za najiru javnost, pa stoga i za potencijalne ulagae gospodarskog koritenja kulturne batine. Potrebe radi unapreenja ISKB-a za odrivo koritenje kulturne batine Izraditi nov IT sustav na suvremenoj programskoj platformi uz ouvanje/konverziju svih podataka koji su do sada uneseni u bazu podataka. Sustav razraditi i planirati poevi od revizije i objave Registra kulturnih dobara. Povezati sve konzervatorske odjele uvoenjem on line WEB sustava. Ugraditi u novi sustav Geografsko-informacijski sustav (GIS) upravljanja kulturnom batinom povezan s Dravnom geodetskom upravom i katastrom, s mogunou pretraivanja putem interaktivne karte i pretraivanja cjelokupnog fonda kulturne batine RH. Izraditi nov IT sustav koji e omoguiti i vezu prema bazama podataka o muzejskim predmetima (M++), arhivskoj batini (Arhinet) i restauratorskim radovima (Breuh) te digitaliziranim zbirkama arhivske, knjinine i muzejske grae. Sustavom obuhvatiti i razraditi sve dijelove starog sustava kako bi se aurnou podataka o kulturnoj batini omoguilo odrivo koritenje kulturne batine.

35

6. CIVILNO DRUTVO, CRKVA I KULTURNA BATINA Obiljeja stanja Kroz povijest su u zatiti i ouvanju hrvatske kulturne batine mnoge organizacije, koje moemo svrstati pod dananji pojam civilnog drutva, imale vrlo vanu, katkad i presudnu, ulogu. Ta se uloga protezala i na ukupnost izgradnje, ouvanja i zatite nacionalnog i kulturnog bia npr. Matica hrvatska (1842.), Drutvo umjetnosti (1878.), Druba brae hrvatskog zmaja (1905.), mnotvo kulturno-umjetnikih drutava. Uloga vjerskih zajednica, ponajprije Katolike crkve, kao stvaratelja, ali i uvara hrvatske kulturne batine, u povijesnom kontekstu takoer ima iznimno mjesto. Prema Registru udruga u Republici Hrvatskoj, broj udruga koje se danas bave kulturom i kulturnom batinom procjenjuje se na nekoliko tisua. Podaci iz 2010. godine govore da je u podruju kulture bilo 14% ukupnog broja registriranih udruga (5.683 od ukupno 39.663 udruga). Taj je udio i vei uzmu li se u obzir i druge za kulturu relevantne skupine udruga (npr. nacionalne, etnike, duhovne, znanstvene, prosvjetne, hobistike skupine te zaklade i fondacije). U Evidenciji vjerskih zajednica u RH ima 50 vjerskih zajednica. Najvea je Rimokatolika crkva, koja ima 1981 evidentiranu pravnu osobu. Kako u Registru udruga unutar podruja kulture nema posebne skupine za batinske udruge, procjena stanja temelji se na analizi potpora Ministarstva kulture organizacijama civilnog drutva za zatitu i ouvanje kulturne batine. Analiza potpora Ministarstva kulture RH organizacijama civilnog drutva za zatitu i ouvanje kulturne batine pokazuje da su te organizacije u 2007. godini dobile priblino 40% ukupnih sredstava namijenjenih za kulturno-batinske programe. Veinu su dobile vjerske zajednice (89%), najvie Rimokatolika crkva; slijede udruge kulturno-umjetnikog amaterizma (5%), opekulturne/kulturoloke (4%), strukovne udruge (0,6%). Na programe konzervatorsko-restauratorske djelatnosti odnosi se 94% ukupnih sredstva, na folklornotradicijske programe 5%, a na programe arhivske, knjinine i muzejske djelatnosti 1%. Potpore organizacijama civilnog drutva na podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini teko je ustanoviti jer postoje tek parcijalni podaci. Tako je u 2007. godini za programe zatite kulturne batine i kulturni razvitak te muzejsko-galerijsku djelatnost na upanijskoj razini dodijeljeno ukupno 6,16 milijuna kuna ili oko 10% sredstava koja udrugama daje Ministarstvo kulture RH. Podaci o raspodjeli sredstava prema vrstama udruga, kao i onima za gradove i opine, nisu dostupni. Moe se pretpostaviti da se i na ukupnoj lokalnoj razini glavne vrste organizacija civilnog drutva u kontekstu zatite i ouvanja batine bitno ne mijenjaju. Kao zanimljiv primjer moe se navesti primjer Drutva prijatelja dubrovake starine koji ve 40 godina, temeljem Ugovora s gradom Dubrovnikom, upravlja gradskim zidinama, ubire prihode od ulaznica, a sva prikupljena sredstva ulae natrag u obnovu spomenika to je zasigurno jedan od najuspjenijih i najinovativnijih primjera odrivog koritenja kulturne batine u Republici Hrvatskoj. Ovaj primjer pokazuje kako se kulturna batina moe odrivo koristiti, a pritom tititi, konzervirati i rekonstruirati. Model po kojemu djeluje dubrovako Drutvo prijatelja pridonosi poboljanju zatite i ouvanju kulturne batine, ali osigurava i znatna financijska sredstva, koja se usmjeravaju u gotovo sve oblike zatite materijalne i nematerijalne batine dubrovakoga kraja. Dakako, bez podrke i suradnje lokalnog

36

stanovnitva i uprave rad ovoga Drutva i slinih udruga bio bi znatno otean. Dubrovaki primjer moe posluiti kao model dobre prakse i za druge udruge u Republici Hrvatskoj. No stoji i injenica da smo nedovoljno informirani o dobrim praksama iz inozemstva te da se premalo koriste i priznaju iskustva nezavisnog civilnog sektora u kulturi. Percepcija sektora je da je nerazvijen zbog nedovoljnog i krivog (bez kriterija) ulaganja u udruge i graanske, strune i laike inicijative koje prakticiraju nove pristupe. Razliita javno-civilno privatna partnerstva ne postoje jer su pred njima brojne prepreke (od neznanja, nevjere u institucije, antipoduzetnike klime do pravnih prepreka). Problemi civilnog drutva za odrivi razvoj kulturne batine Zakonska regulativa nedovoljno ureuje ulogu i znaenje organizacija civilnog drutva u zatiti, ouvanju i odrivom koritenju kulturne batine. Nedovoljna institucionalna i programska podrka organizacijama civilnog drutva za odrivi razvoj kulturne batine. Odsutnost koordinirane politike javnih potpora organizacijama civilnog drutva u odrivom koritenju kulturne batine. Nerazvijeni posebni kriteriji za poticanje i vrednovanje aktera i aktivnosti civilnog drutva za odrivi razvoj kulturne batine. Neprepoznavanje znaenja i vrijednosti inovativnih oblika civilnog organiziranja za kulturu i odrivi razvoj kulturne batine i nekoritenje iskustava dobre prakse. Nedovoljno usustavljeni podaci i nerazvijena metodologija za praenje aktera i aktivnosti civilnog drutva na podruju kulture i odrivog razvoja kulturne batine. Potrebe civilnog drutva za odrivi razvoj kulturne batine Zakonskim propisima poboljati ulogu i vanost organizacija civilnog drutva kao subjekata u zatiti i ouvanju kulturnih dobara. Redefinirati javne potpore organizacijama civilnog drutva na dravnoj i lokalnoj razini na podruju zatite i odrivog koritenja kulturne batine. Poticati neproraunsko/privatno podupiranje (sponzorstvo, donatorstvo, meunarodni izvori, vlastita sredstva itd.) organizacija civilnog drutva u podruju zatite, ouvanja i gospodarskog koritenja kulturne batine. Odrediti poloaj vjerskih zajednica u stratekom kulturno-batinskom promiljanju i planiranju te usuglasiti strateke planove i operativne programe na podruju zatite, ouvanja i odrivog koritenja crkvenih kulturnih dobara. Poticati snanije ukljuivanje strukovnih udruga relevantnih za zatitu kulturne batine, posebno onih na podruju konzervatorske i restauratorske djelatnosti. Poticati amatersko i izvaninstitucijsko civilno djelovanje na podruju zatite i odrivog razvoja kulturne batine. Promovirati nematerijalnu kulturnu batinu i u koordinaciji s lokalnim zajednicama snanije podupirati kulturno-umjetniko, folklorno i tradicijsko djelovanje u kontekstu odrivog razvoja kulturne batine. Snanije poticati i podupirati osnivanje zaklada i fondacija za podruje kulture i odrivog razvoja batine te apliciranje na meunarodne fondove. U Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva i u Operativnom planu provedbe od 2011. snanije naglasiti mjesto i ulogu kulture, kulturnog i umjetnikog stvaralatva te zatite i odrivog koritenja kulturne batine.

37

7. FINANCIRANJE KULTURNE BATINE I ODRIVO KORITENJE Obiljeja stanja Financiranje obnove, ulaganje u odravanje i prezentaciju kulturnih dobara i time odrivost kulturnih dobara kao korisnog resursa u svakodnevnom ivotu svodi se na tri izvora: Dravni proraun kroz Ministarstvo kulture Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Vlasnici kulturnih dobara (privatni i institucionalni). Ostali su izvori financiranja i ulaganja u obnovu i odrivost kroz koritenje i novu namjenu zanemarivi. Inozemne, privatne, zakladne, institucionalne financijske donacije za zatitu kulturne batine bile su znatan dio investiranja u obnovu i privoenje novim namjenama po zavretku Domovinskoga rata. Posljednjih je godina takva vrsta financiranja zanemariva i odnosi se na pojedinane manje zahvate. Toan iznos dobivenih sredstava nije mogue tono odrediti. Koritenje sredstava raznih europskih fondova tek je u zaetku. Manji projekti realizirani su u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave kroz programe prekogranine suradnje. Financijska sredstva fondova meunarodnih institucija tek se poinju koristiti za projekte odrivog koritenja kulturne batine, npr. za projekt obnove Makovia hana i gospodarskog razvoja mjesta Vrana, koji se financira u sklopu IPA programa. Dravni proraun kroz Ministarstvo kulture osigurava za kulturnu batinu ustavno zajamenu financijsku potporu dravnog prorauna. Financiranje projekata zatite, konzerviranja, restauriranja, prezentacije i odravanja provodi se sredstvima koja se rasporeuju kroz natjeaje nadlenog Ministarstva kulture. Financijska sredstva imaju tri glavne komponente: Fiksni iznos dravnog prorauna, koji se ustalio na gotovo 150 milijuna kuna godinje. 40% ukupnih sredstava prikupljenih kroz sustav spomenike rente. To je naknada koju plaaju gospodarski subjekti za obavljanje gospodarskih aktivnosti u, na ili od kulturnog dobra. Ubire se po dvije osnove: po etvornom metru koritenoga prostora i po 0,05% prihoda pojedinih gospodarskih djelatnosti koje neizravno ostvaruju dobit od kulturnih dobara. Sredstva godinje iznose vie od 200 milijuna kuna (280 milijuna kuna u rekordnoj 2008.). Dugoroni krediti za dugorone projekte obnove s posebnim drutvenim ciljem (Ilok, Vukovar, Vuedol 270 milijuna kuna). Zakonski su predvieni sljedei dodatni izvori financiranja: Koncesije ili koncesijska odobrenja koriste se vrlo ogranieno, i jedini je primjer koncesijsko odobrenje izdano za turistike podvodne obilaske podmorskih arheolokih lokaliteta. Intelektualno vlasnitvo gotovo nikakvo koritenje zakonski predviene mogunosti naplate koritenja registriranih kulturnih dobara ili njihovih dijelova u razne promocijske svrhe, ukljuujui fotografiranje i snimanje. Financiranje arheo- ili etnoparkova u sklopu veih ekonomskih subjekata. Kulturna renta takoer je vana mjera za financiranje zatite i ouvanja, a osobito kao financijski poticaj za snanije gospodarsko koritenje kulturnih dobara. Naalost, kulturna

38

renta se u cijeloj dosadanjoj primjeni uglavnom koristila jedino za zatitu i ouvanje kulturnih dobara. Drava podjednako ulae u obnovu, istraivanje, ali i odravanje postojee batine (sakralni objekti, objekti s namjenom). Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave financiraju obnovu, odravanje i prilagodbu kulturne batine za nove namjene kroz dva glavna izvora: Opinski, gradski i upanijski prorauni. Posrijedi su uglavnom vrlo mali iznosi zbog velikog broja i rascjepkanosti jedinica lokalne samouprave. Znaajni iznosi biljee se samo u Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku, Zadru i Splitu. 60% ukupnog iznosa spomenike rente ubrane na teritoriju jedinice lokalne samouprave. Taj izvor koriste oni gradovi i opine u kojima postoje zatiene cjeline, uz zakonsku obvezu da se prikupljena sredstva uloe u batinu. Financijska ulaganja veinom su u nepokretnu batinu.U muzejske i arhivske zbirke se malo ulae.. Obino je rije o objektima lokalne uprave i javnim zgradama, manje o cjelinama, i tek u sluaju Zagreba ulae se u program obnove proelja. U veim turistikim centrima (Istra i Dalmacija) posveuje se panja obnovi, odravanju i prezentaciji nepokretnih kulturnih dobara. Investicije privatnih vlasnika uglavnom su usmjerene na odravanje stambenih objekata u zatienim cjelinama ili izdvojenim kurijama. Posljednjih godina izdvojeni su primjeri ulaganja u objekte kulturne batine radi ostvarivanja gospodarske aktivnosti (konobe, galerije, etnoturizam u Krapju, Dalmatinskoj zagori, Baranji). Ulaganja vlasnika u pokretnu batinu svodi se na nuno odravanje privatnih zbirki (slike, metalni predmeti). Od institucionalnih vlasnika potrebno je spomenuti crkvene zajednice, koje ulau odreena sredstva u obnovu i odravanje sakralnih objekata. Ukupan iznos nije mogue tono odrediti. Rije je veinom o raznim dravnim izvorima, manjim dijelom i o vlastitim sredstvima. Problemi pri financiranju, ulaganju i postizanju odrivosti kulturne batine Potreba stalnog auriranje podataka u Registru kulturnih dobara. Sustav dugoronih koncesija kojima bi se kulturna dobra u javnom vlasnitvu davala u dugorono gospodarenje uz obvezu obnove nije zaivio ni na razini Ministarstva (uz iznimku podvodnih arheolokih lokaliteta) ni na razini jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Ne postoje razraeni dugoroni projekti ni prioritetne liste za obnovu, bilo prema stupnju ugroenosti, moguosti za gospodarsko koritenje ili ostvarivanje te namjene. Problemi vlasnitva osobito su izraeni u priobalnim zatienim cjelinama, urbanim i ruralnim. Ondje su zastarjeli upisi u zemljinim knjigama teko rjeiv problem za obnovu i gospodarsko koritenje. Sluba zatite kulturnih dobara nije prilagoena pripremi projekata obnove, kao ni izradi programa kulturnog i turistikog upravljanja. Problem je osobito izraen u pogledu apliciranja za financijska sredstva iz fondova EU-a. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, osim iznimno, neznatno ulau u kulturna dobra. Iznimka su programi obnove proelja ili investicije u objekt za koji postoji namjena. Upitno je takoer troenje prikupljenih sredstava iz rente. Kada je

39

rije o zatienim cjelinama, poseban je problem to to nema planova upravljanja za UNESCO-ove spomenike. Gospodarski subjekti angairani su u obnovi i koritenju kulturne batine u iznimnim prigodama kada se radio njihovoj izravnoj promociji. Postoje latentni problemi pri investiranju u zatienim cjelinama, ali i u programima obnove. Potrebe za poboljanje financiranja i ulaganja te dugoronu odrivost kulturne batine Kreiranje zajednikih projekata koji bi povezali lokalnu upravu, resorna ministarstva, privatne ulagae ime bi se u svakoj regiji stvorio temelj na koji se mogu vezati lokalni projekti. Lokalni projekti mogu se realizirati kroz strateko planiranje i pripremu lokalnih zajednica, koje bi aplicirale za manja financijska sredstva iz fondova. Za ukljuivanje svih dionika nuno je aktivirati sustav koncesija uz prethodnu strunu podlogu u pogledu namjene i ouvanja. Za obje razine projekata nuno je ciljano iskoritavanje sredstava prikupljenih od spomenike rente. Stvaranje fonda za sudjelovanje, na dravnoj i lokalnoj razini, u kojem bi postojala sredstva za programe obnove koji su financirani iz fondova EU-a. Priprema liste prioritetnih programa koji bi se mogli ponuditi investitorima ili koristiti za apliciranje na fondove EU-a. Osnutak zaklade za zatitu i uvanje te odrivo koritenje kulturne batine Republike Hrvatske.

40

III. KULTURNA BATINA GOSPODARSKA UPORABA I DRUGO KORITENJE Odrivo koritenje kulturne batine podrazumijeva njezinu zatitu i koritenje. Koritenje kulturne batine moe donijeti prihod dio kojega se ponovno ulae u njezinu zatitu. To pridonosi osiguravanju odrivosti kulturne batine i ujedno omoguuje dodatno financiranje iz drugih izvora, ne oslanjajui se samo na proraun. Uz to, gospodarsko koritenje kulturne batine utjee na podizanje svijesti i razumijevanje ire javnosti o njezinoj vanosti za identitet, zajednitvo i drutvenu koheziju. Koritenje se promatra kroz dva oblika: kulturni turizam i poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini. 1. KULTURNI TURIZAM Obiljeja stanja Kulturna batina danas je u svijetu temelj razvoja kulturnog turizma. Hrvatska je iznimno bogata brojem i raznovrsnou kulturne batine. Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvanijih gospodarskih i izvoznih djelatnosti. Od 2002. godine do danas u stalnom je porastu. Godine 2008. zabiljeeno je 11.260.807 turistikih dolazaka u Hrvatsku od ega je veina (9.415.105) bila stranih gostiju. Ukupno je te godine zabiljeeno 57.103.494 noenja. Turizam je tada ostvario prihod od oko 7 milijardi eura (prema satelitskoj bilanci) ili oko 15% BDP-a. Najvea su emitivna trita Njemaka, Italija, Slovenija i Austrija. Broj i struktura gostiju predstavljaju znaajnu osnovicu za razvoj kulturnog turizma. Veina turista (27%) boravi u tzv. osnovnim objektima (hoteli, vile, apartmanska naselja, turistika naselja) i kampovima (27%), zatim u kuanstvima (23%) te ostalim objektima (23%). Takozvani kulturni turisti uobiajeno odsjedaju u malim obiteljskim hotelima, no takvih je objekata u Hrvatskoj premalo. to se tie geografske rasprostranjenosti gostiju, veina dolazi u Istarsku (2.729.618) i Primorsko-goransku upaniju (2.214.061). Slijede Splitsko-dalmatinska (1.748.311) i Zadarska upanija (1.102.170). Turisti su prema tome, usmjereni na obalne destinacije. Kulturni turizam u svijetu najbolje je razvijen u kontinentalnim destinacijama jer se ne oslanjaju na druge turistike resurse (more i sunce). U Hrvatskoj je upravo suprotno, s iznimkom Varadinske upanije i Grada Zagreba. Odmor na moru i suncu najvaniji je hrvatski turistiki proizvod (tradicija duga vie od stoljea), a svi ostali turistiki proizvodi neusporedivo su manjeg opsega. Nezadovoljstvo inozemnih gostiju odnosi se ponajprije na kulturnu ponudu, osobito na oznaivanje kulturne batine, potom na nedovoljno iscrpne i kvalitetne informacije o tome to destinacije nude, kao i na raznolikost kulturne turistike ponude, ponudu organiziranih izleta, mogunosti za kupnju. Prema Strategiji razvoja kulturnog turizma RH kulturni turizam ima mali udio u ukupnom turizmu Hrvatske (7,5% turista dolazi u Hrvatsku motivirano kulturom). 54% turista koji dolaze nisu motivirani kulturom, ali posjeuju kulturne znamenitosti. Na razini Grada Zagreba takoer nije vidljiva osobita zainteresiranost za kulturu. 29% zagrebakih turista motivirano je novim iskustvima i doivljajima, a 27% zabavom. Kultura kao motivacijska kategorija u istraivanju (TOMAS 2006) nije ni zasebno izdvojena. Iako je udio potronje za kulturu vidljiv, podaci otkrivaju kako svaki etvrti hotelski gost nije zainteresiran za muzeje. Donekle je bolje u Dubrovniku, kamo znatan dio gostiju (26%) dolazi upravo radi kulturnih znamenitosti i dogaanja. Podatke o zaradi od kulturnog turizma u Hrvatskoj ne posjedujemo. 41

Prema podacima koje smo spomenuli ipak moemo zakljuiti kako je kulturni turizam mogue razvijati odnosno da ga treba razvijati za goste koji u Hrvatsku ne dolaze samo radi mora i sunca. Veina kulturnih ustanova smjetena je na povoljnoj lokaciji i ima mogunosti prihvata veeg broja posjetitelja. Muzeji i galerije djeluju u sklopu prilino dobro razvijene mree to bi moglo rezultirati njihovom cjelovitom zajednikom ponudom na turistikom tritu te zajednikom promidbom. Pojedina nematerijalna kulturna dobra imaju kulturno-turistiki potencijal kao samostalni proizvodi (lepoglavska i paka ipka, Sinjska alka, Lastovski poklad, Legenda o Picokima, Korulanska moreka...), a veina bi se mogla iskoristiti u kombinaciji s prezentacijom materijalnih kulturnih dobara (glagoljako i klapsko pjevanje, priprema pojedinih jela, bearac...). I same djelatnosti zatite mogu se iskoristiti kao resursi u kulturnom turizmu, no ne zna se u kojoj su mjeri dosad iskoritene odnosno kakvi su planovi za budunost. Nepovezanost resursa u projekte, a projekata u programe, s ciljem upravljanja cjelokupnom destinacijom te nedovoljno agresivan marketing rezultiraju slabom percepcijom Hrvatske kao zemlje kulturnog turizma. Kulturni turisti veinom su pojedinci koji putovanje organiziraju samostalno, najvie s pomou interneta. Mogunosti koje prua ICT u podruju kulture i turizma u nas nisu dovoljno iskoritene. Podaci na internetu o mogunostima koje se nude u pojedinoj turistikoj destinaciji nisu iscrpni, nisu dovoljno prilagoeni zahtjevnom korisniku i svode se na pojedinane i statine informacije. Iako postoje dobri primjeri prakse, oni su rijetki i ne koriste se kao model. Tako se usporava ili ak onemoguava razvoj turizma vee dodane vrijednosti. Unato bogatstvu resursa i dobro razvijenoj turistikoj infrastrukturi te turistikoj tradiciji na ovim podrujima, Hrvatska ne iskoritava sve mogunosti u razvoju kulturnog turizma. Dugo oslanjanje na masovni obalni turizam kao sinonim lake i brze zarade sputava razvoj kulturnog turizma, koji zahtijeva dugotrajan i sofisticiran rad te drugaiji pristup, planiranje i interakciju mjera razliitih javnih politika. Prema tome, zahtijeva se vea otvorenost politike zatite batine prema razvoju turizma te razumijevanje i interakcija svih aktera u razvoju kulturnog turizma. Problemi odrivog koritenja kulturnog turizma Nedovoljno znanje lokalnog stanovnitva o vanosti kulturne batine uzrokom je njezinog slabog koritenja u turistike svrhe. Nedovoljno znanje koordinatora kulturno-turistikih projekata o kulturno-turistikom menadmentu, o povezivanju turizma i batine. Nedovoljna meusektorska odnosno unutarsektorska suradnja. Ograniena proraunska sredstva odnosno sredstva turistikog sektora te lokalne i podrune (regionalne) samouprave za razvoj kulturnog turizma. Neosposobljenost djelatnika kulturnih organizacija za nove poslove koji su potrebni za razvoj kulturnog turizma. Centraliziranost i administrativna ogranienja produljuju vrijeme potrebno za poetak provedbe projekta. Nepostojanje savjetodavne ustanove koja bi organizatorima kulturno-turistikih projekata pomagala savjetima o financiranju, pripremi i provedbi projekata (Ured za kulturni turizam nema tu ulogu i pomaci su mogui upravo na tom planu). Slaba ukljuenost kulturnih resursa u turistike aranmane to umanjuje vanost kulture kao potencijala u turistikom poslovanju.

42

Pretena usmjerenost kulturno-turistikih programa na domae trite zbog ega hrvatski kulturno-turistiki proizvodi nisu prepoznatljivi na inozemnom tritu. Nedovoljna ili loe organizirana promidba kulturno-turistikih programa onemoguava dopiranje do ciljanog trita. Jo uvijek nedovoljno oznaivanje kulturnih objekata, a time i njihova nedostupnost. Neadekvatna interpretacija kulturnih izloaka to rezultira nerazumljivou i nezanimljivou za trite. Loa infrastrukturna opremljenost lokaliteta to onemoguuje prihodovanje od dodatne ponude (npr. suvenirnica, restoran, trgovina i sl.). Teka dostupnost pojedinih lokaliteta to onemoguuje pristup veem broju turistikih grupa. Nedovoljna iskoritenost, distribucija, neodgovarajua prezentacija i prodaja nematerijalnih kulturnih dobara. Ovisnost kulturnih programa o kolskim ekskurzijama i istodobno zanemarenost ostalih potencijalnih ciljanih trita. Radno vrijeme dijela kulturnih ustanova nije prilagoeno uobiajenom vremenu obilaska turista. Nepristupanost osobama s ogranienom pokretljivou. Slaba ponuda prateih sadraja koji se mogu uvrstiti u osnovni prodajni proizvod, a sa svrhom poveanja atraktivnosti kulturno-turistikog programa.

Potrebe radi unapreenja odrivog koritenja kulturnog turizma Podizati svijest o znaenju kulturne batine meu lokalnim stanovnitvom. Osposobiti koordinatore kulturno-turistikih projekata za kulturno-turistiki menadment kako bi projekti bili atraktivniji i ujedno isplativiji. Poticati meusektorsku i unutarsektorsku suradnju radi sinergije razliitih kulturnoturistikih proizvoda. Decentralizirati odluivanje u pojedinim fazama kreiranja kulturno-turistikih programa kako bi se skratilo vrijeme potrebno za realizaciju projekata. Ojaati ulogu Ureda za kulturni turizam kao konzultantske institucije za financiranje, pripremu i provedbu projekata. Ojaati odnosno organizirati promidbu za ciljana trita i za iru publiku. Poticati bolju infrastrukturnu opremljenost lokaliteta, oznaivanje kulturnih objekata, prilagoditi radno vrijeme kulturnih ustanova. Poticati iskoristivost i primjereniju prezentaciju nematerijalnih kulturnih dobara. Poboljati dostupnost kulturnih ustanova osobama ograniene pokretljivosti. Ukljuiti pratee sadraje u osnovnu ponudu kulturno-turistikih programa s ciljem poveanja prihoda. Poticati ukljuenost kulturnih resursa u turistike aranmane s ciljem poveanja turistikog poslovanja koje se temelji na kulturnim resursima. Kreirati kulturno-turistike programe koji su atraktivni irem regionalnom odnosno meunarodnom tritu kako bi Hrvatska postala vidljivija kao kulturno-turistika destinacija odnosno kako bi se poveao prihod od kulturno-turistikih programa.

43

2. PODUZETNITVO UTEMELJENO NA KULTURNOJ BATINI Obiljeja stanja Kulturna batina svojom raznolikou, brojnou, vrijednostima, znaanjem i rasprostranjenou predstavlja velik potencijal za razvoj poduzetnitva, koje ima vanu ulogu za lokalni i nacionalni drutveno-gospodarski razvoj (zapoljavanje, nova poduzea, inovacije, prihodi zajednici, poticanje razvoja drugih gospodarskih i drutvenih djelatnosti i dr.). Osim vanosti za gospodarski razvoj, poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini pridonosi stvaranju simbolikih vrijednosti i njegovanju identiteta. Ako se primjenjuju standardi i mjerila odrivosti, ono postaje i kljuan imbenik odrivog koritenja kulturne batine jer osigurava dodatna financijska sredstva za zatitu i ouvanje. Poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini moe se odrediti kao skupina onih djelatnosti ijim proizvodima i uslugama komercijalnu vrijednost daje kreativni rad utemeljen na poznavanju povijesti, umjetnosti i kulture. U pravilu se ne financiraju iz javnih izvora, na tritu imaju svoje specifine potroae, a pridonose stvaranju simbolikih vrijednosti i njegovanju identiteta. Kao podruja koja dobro pokrivaju kompleks poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini, mogu se izdvojiti: kulturne industrije (kreiranje i produkcija glazbe, umjetnikih predstava, obrta, knjievnosti, vizualne umjetnosti, izloaba, festivala, kao i izdavatva, arhitekture, dizajna i dr.) i kulturni menadment (istraivanje, planiranje, produkcija, organiziranje, voenje kulturnih projekta, financiranje, marketing, promocija, informiranje te edukacija i osposobljavanja menadera). Procjenjuje se da za to poduzetnitvo postoji velik razvojni potencijal s obzirom na bogatstvo i rasprostranjenost resursa (tj. kulturne batine u Republici Hrvatskoj) te na veliinu trita, osobito s obzirom na broj inozemnih turista i razvijenost malog i srednjeg gospodarstva. Resursi kulturne batine neravnomjerno su rasporeeni. Vie ih je u regijama s razvijenim turizmom, manje u poduzetnikim regijama. Sklonost poduzetnitvu (poduzetniki duh) razvijeniji je u sjevernoj Hrvatskoj, u kojoj je poduzetnitvo razvijenije nego u veini priobalnog podruja, usprkos najvrednijoj i najbrojnijoj nacionalnoj kulturnoj batini koja se tamo nalazi. Trite za proizvode i usluge koji se temelje na kulturnoj batini ima velik, dosad neznatno iskoriten potencijal. Treba istaknuti da taj potencijal ine turisti, i to uglavnom inozemni, kojih je na godinjoj razini oko 10 milijuna. Tome treba pribrojiti domae trite i dio trita susjednih zemalja. Kada je rije o potencijalima trita, svakako treba spomenuti svjetsko trite, koje je, pod pretpostavkom da su zadovoljeni potrebni uvjeti, itekako dohvatljivo i za hrvatske proizvode i usluge koji se temelje na kulturnoj batini. Kao jedan od rijetkih uspjenih primjera moe se navesti globalna produkcija i distribucija animiranog filma prema pripovijetkama I. Brli-Maurani u produkciji male privatne tvrtke (Bulaja iz Zagreba ) ili produkcija dalmatinskog klapskog pjevanja (Nenad Bach iz New Yorka) za ameriko, tj. svjetsko trite. Malo gospodarstvo najdinaminiji je dio gospodarstva Republike Hrvatske. Subjekti maloga gospodarstva (trgovaka drutva) ine 99,5% ukupnog broja gospodarskih subjekata. Malo gospodarstvo zapoljava 66,3% ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu ili 618.841osobu. Ono je jedan je od vanijih pokretaa gospodarskog razvoja, potie i poduzetnike sposobnosti, generira zapoljavanje i znatno pridonosi poveanju proizvodnje i izvoza. Trgovaka drutva ostvaruju 53,6% ukupnog prihoda, 56,4% dobiti nakon oporezivanja i gotovo 40,8% direktnog izvoza. 44

Razvoj malog gospodarstva ve se godinama potie nizom mjera, ponajprije kroz nacionalni i druge programe (udruenja, lokalna i podruna /regionalna/ samouprava i dr.) s ciljem uklanjanja administrativnih prepreka, izgradnje poduzetnikih zona, poveanja broja malih i srednjih poduzetnika, promjene strukture djelatnosti u korist proizvodnje, poveanja broja zaposlenih, osobito ciljanih skupina (mladi, ene), poveanja konkurentnosti ulaganjem u razvoj, obrazovanje i nove tehnologije te jaanja izvozne orijentacije. Usprkos svemu tome poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini jo uvijek ne prepoznaju dovoljno ni nadlena dravna tijela i organizacije, ni poduzetnici, kao ni potporna poduzetnika infrastruktura kao razvojno zanimljivo i perspektivno podruje, kako za malo i srednje gospodarstvo tako i za ukupni razvoj zemlje. Mjere politike za razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini ne postoje kao sustavna i cjelovita politika. Osobito nedostaju mjere za odrivo koritenje kulturne batine, dakle tako povezane i komplementarne mjere kojima bi se za kulturnu batinu osiguravala zatita uz istodobno poticanje njezina gospodarskog koritenja. Ne postoji koncept koji bi mogao posluiti za interakciju tih dviju, ali i drugih komplementarnih sektorskih politika (npr. politika prostornog razvoja, regionalnog razvoja, ruralnog razvoja i dr.). Meu razlozima za to su sektorski pristup u javnim politikama i nedovoljna meuresorska suradnja dravnih tijela i drugih organizacija Mjere tih politika zato to su sektorske i fragmentarne, a ne cjelovite i sveobuhvatne, s ciljem jaanja odrivog koritenja kulturne batine esto sputavaju ili ak spreavaju ve i samu nakanu poduzetnika da ulau u projekte utemeljene na koritenju kulturne batine. Kako ne postoji uvid o udjelu poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini u nacionalnom gospodarstvu (broj tvrtki, broj zaposlenih, udio u BDP-u, veliina ulaganja, prisutnost na lokalnom, nacionalnom i meunarodnom tritu i dr.), za sagledavanje stanja posluili su raspoloivi programi potpora (nositelji, mjere i vrste poticaja za razvoj) i analizirani su neki razvojno i organizacijski zanimljivi projekti. Treba napomenuti da su takvi programi, mjere i navedeni primjeri indikator kojim se dobivaju tek obrisi stanja u poduzetnitvu utemeljenom na kulturnoj batini. Premda javna politika za razvoj poduzetnitva u Republici Hrvatskoj obuhvaa brojne i raznovrsne mjere podrke i pomoi za razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini postoji vrlo malo ciljanih mjera. I to onakvih poticajnih mjera kakve bi odgovarale specifinostima te vrste poduzetnitva i odrivog koritenja kulturne batine. Ipak, posljednjih nekoliko godina inicirane su neke poticajne mjere na razini tijela sredinje drave, podrune (regionalne) i lokalne samouprave te poslovnih udruenja i nekih zaklada. Takoer, za razvoj poduzetnitava utemeljenog na kulturnoj batini poticajno djeluju projekti u sklopu pretpristupnih programa EU-a (IPA) pokrenuti proteklih nekoliko godina. Na razini sredinje drave tek je u 2008. godini inicirana jedna od prvih ciljanih poticajnih mjera, naime Ministarstvo kulture i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva pokrenuli su meuresorski projekt Poduzetnitvo u kulturi. Glavni je cilj projekta poticanje poduzetnitva u kulturi i promicanje kulturnih industrija i poduzetnikih projekata u kulturi. Projektom su osigurani vani poticaji. Tako su u pogledu statusa samostalni umjetnici i sve osobe koje se bave kulturnim industrijama stavljeni u ravnopravan poloaj s poduzetnicima; osigurana su i bespovratna sredstva, ukupno 2 milijuna kuna, za financijsku potporu projektima u kulturi. Od prijavljena 464 projekta, prihvaeno je njih 70. Pokazalo se da su program dobro prihvatili oni koji se bave poduzetnitvom u kulturi, pa se planira njegov nastavak. Premda se provedba projekta prati uglavnom s aspekta zadovoljavanja formalnih

45

uvjeta, njegovi se rezultati i uinci ne vrednuju. Tako se gubi osnova za utvrivanje stvarnog doprinosa odrivom koritenju kulturne batine, ali i za poboljavanje poticajnih mjera. Takoer, na razini sredinje drave prije par godina pokrenuto je nekoliko slinih programa, koji dijelom ukljuuju koritenje kulturne batine, npr. Program poticanja zatite, restauracije i ukljuivanja u turizam tradicijske i prirodne batine u turistiki nerazvijenim podrujima, Program poticanja razvoja tematskih turistikih itinerera u RH te Program poticanja kreiranja originalnih suvenira. Pokrenuli su ih Ministarstvo turizma i Ministarstvo kulture. Za sredstva tih programa, koja su u 2008. godini iznosila 15 milijuna kuna, natjecala su se 944 projekta, a izabrana su 443. Iz godine u godinu raste interes za spomenute poticaje, a rastu i sredstva. No, to se razvojnih rezultata tie, ti poticaji nisu donijeli pomak prema dizajniranju i proizvodnji prepoznatljivih i kvalitetnih suvenira, to govori o svrsishodnosti i uinkovitosti tih programa, ali i potrebama njihova daljnjeg unapreivanja. Osim tih mjera pojedinih ministarstava, programe poticaja poduzetnitvu utemeljenom na koritenju kulturne batine provode i poslovne zajednice, Hrvatska obrtnika komora i Hrvatska gospodarska komora. Kroz svoje programe ouvanja majstorskih umijea Hrvatska obrtnika komora pridonosi ouvanju autohtonih znanja i tradicionalnih vjetina to je osnovica za razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini. Tu je takoer dodjeljivanje posebnog znaka tradicijskim i umjetnikim proizvodima odnosno uslugama, to proizvoaima daje niz pogodnosti te potie ouvanje, njegovanje i prepoznatljivost obiljeja tradicijske kulture. Sve je vie uspjenih projekata. Moe se izdvojiti nekoliko primjera dobre prakse. U programu Obrtnike komore Krapinsko-zagorske upanije djeluje Ceh za umjetnike i tradicijske obrte, koji u suradnji s gradskim vijeima upanije ve tri godine provodi niz poticajnih mjera (oslobaanje tradicijskih, umjetnikih obrtnika od plaanja raznih naknada, izdavanje i prezentacija kataloga tradicijskih i umjetnikih zanata, suradnja s medijima i dr.). Hrvatska gospodarska komora prvenstveno u sklopu svojih promotivnih aktivnosti i kroz potporu organizaciji izloaba i drugih manifestacija daje doprinos razvoju poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini Na razini podrune (regionalne) i lokalne samouprave neke upanije, gradovi i opine, sami ili u suradnji s drugim organizacijama, provode razliite programe poticaja (olakice proizvoaima, organiziranje prigodnih manifestacija, promotivne aktivnosti i sl.) poduzetnitvu utemeljenom na kulturnoj batini. Za primjer mogu posluiti Zagrebaka, Istarska i Osjeko-baranjska upanija. Tako Zagrebaka upanija, u suradnji s Turistikom zajednicom, realizira natjeaj "Koarica suvenira" kojim ve pet godina podrava tradicijske obrtnike i umjetnike u obliku potpore za ureenje radionica i nabavu opreme. Osim toga neke upanije, ne samo one u priobalnom nego i u kontinentalnom dijelu zemlje, u svojim razvojnim strategijama (regionalni operativni planovi) sve vie prepoznaju, uz prirodnu batinu, i onu kulturnu kao razvojni resurs te predviaju i planiraju konkretne projekte odrivog koritenja te batine. Podravajua poduzetnika infrastruktura viestruko je vana imaju li se u vidu sve posebnosti poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini i primjena naela njezina odrivog koritenja. A te posebnosti zahtijevaju svestranu potporu, npr. savjetovanje, obrazovanje i osposobljavanje, upravljanje znanjem, tehnoloku podrku, menadment i drugo, koja e omoguiti da se informacije i znanje o kulturnoj batini na najbolji nain upotrijebe pri osmiljavanju, kreiranju i proizvodnji visoko kvalitetnih proizvoda i usluga. No, uloga te infrastrukture bila je u dosadanjem razvoju takvog poduzetnitva vrlo slaba. Osim regionalnih razvojnih agencija, gotovo nije bilo drugih organizacija koje bi mogle davati cjelovitu ili barem djelominu potporu. 46

Veina regionalnih razvojnih agencija danas ima iskustvo pripreme i provedbe projekata poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini, organiziranja strune potpore, osobito mladim poduzetnicima, povezivanja s financijskim institucijama (grant sheme, inicijalno financiranje) te suradnje s drugim institucijama (razna ministarstva, fondovi, strune ustanove i dr.) i stoga mogu uvelike pomoi razvoju odrivog koritenja kulturne batine. Razvoju poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini pridonose i programi, projekti i inicijative raznih strukovnih udruenja, npr. udruenja likovnih umjetnika, dizajnera, arhitekata, glazbenika, izdavaa i drugih te brojnih udruga, predstavnika civilnog sektora. Ti su poticaji i programi tek neizravno i sporadino povezani s poduzetnitvom i odrivim koritenjem kulturne batine. Dok su aktivnosti strukovnih udruenja prvenstveno usredotoene na procese i uvjete stvaralatva, udruge su uglavnom posveene uvanju i njegovanju kulturne batine, veinom nematerijalne. Postoje meutim i neki dobri primjeri, kao to su poticaji i podrka u produkciji vrhunske etnoglazbe (npr. produkcija istarske i meimurske etnoglazbe) ili izrada tradicijskih i umjetnikih autohtonih proizvoda (npr. udruga Hrvatski suvenir, proizvoai tradicijskih djejih igraaka u Zagorju i dr.). Program pretpristupnih fondova EU-a takoer je pridonio razvoju poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini kroz mogunosti financiranja projekata, osobito onih na naelima odrivog razvoja. Takav je primjerice projekt u sklopu programa prekogranine suradnje CRAFT ATTRACT, koji su realizirali Muzeji Hrvatskog zagorja, Krapinsko-zagorska upanija i tri slovenska partnera. Takvi projekti kroz konkretne poduzetnike pothvate potiu, motiviraju i osposobljavaju pojedince i lokalnu zajednicu za odrivo koritenje kulturne batine, dakle za inovativno koritenje uglavnom neiskoritenih lokalnih resursa. Oni ujedno poveavaju osposobljenost lokalnih aktera za identificiranje, pripremu i kandidiranje projekata na natjeaje programa dravnih organizacija, EU-a, meunarodnih organizacija, zaklada i privatnih ulagaa, a time i za njihovu provedbu. Osim pretpristupnih programa EU-a, poduzetniki projekti odrivog koritenja kulturne batine inicirani su kroz programe drugih meunarodnih organizacija (UNESCO, Svjetska banka i dr.). Menadment u kulturi, tj. u koritenju kulturne batine i to kao poduzetnika aktivnost, jo uvijek je u povojima. Danas u Hrvatskoj posluje tek nekoliko profesionalnih i specijaliziranih tvrtki za menadment u odrivom koritenju kulturne batine. Djelovanje temelje na koritenju i stvaranju znanja i vjetina iz podruja kulture i kulturne batine, njezine zatite, kulturnog turizma, upravljakih i organizacijskih sposobnosti za poslovanje na tritu te sposobnostima za suradnju i partnerstvo s lokalnim zajednicama, umjetnikim, kulturnim i turistikim organizacijama i udrugama. Kao primjer dobre prakse moe se spomenuti djelovanje tvrtke Muze iz Zagreba, koja ve pet godina uspjeno djeluje u izradi programa, planiranju, realizaciji i efikasnom upravljanju i promociji razliitih projekata iz kulture i kulturnog turizma koji se osnivanju na kulturnoj batini. No, kao i u kulturnim industrijama, rije je prije o samoniklim pojedinanim uspjenim inicijativama i pothvatima nego o rezultatu osmiljenih mjera i sustavne potpore. Dakako, moe se pretpostaviti da je broj tvrtki i osoba koje se bave nekim oblikom menadmenta u koritenju kulturne batine ipak mnogo vei. Na to upuuju brojne manifestacije, osobito one vezane za nematerijalnu kulturnu batinu i one u kulturnom turizmu te razliiti proizvodi i usluge koji se temelje na kulturnoj batini, a za iju su produkciju potrebne sve one aktivnosti, od osmiljavanja i planiranja do financiranja, izvedbe i prodaje, koje ine menadment. Bitno je meutim to to se time te tvrtke i osobe uglavnom bave sporadino. To nije njihova osnovna poslovna djelatnost i prvenstveno su usredotoeni

47

na komercijalizaciju svojih proizvoda i usluga, dakle zaradu, a malo na zatitu i ouvanje resursa koje koriste, tj. kulturne batine. O tome da je kulturni menadment slabo razvijen govori i to to jo uvijek ima vrlo malo brendova koji se zasnivaju na kulturnoj batini i to je vrlo mala dinamika novih i inovativnih proizvoda i usluga, usprkos dosadanjem rastu trita, prvenstveno kroz turizam, ali i domau potronju. Premda danas u Hrvatskoj postoje brojni i raznovrsni programi za razvoj poduzetnitva (financijske sheme, savjetodavna pomo, promocija i dr.), od onih na razini sredinje drave, lokalne i podrune (regionalne) samouprave, poduzetnikih asocijacija (komore, udruge, drutva i dr.) do posebnih financijskih institucija (posebni programi banaka, venture fund capital), gotovo nema programa koji bi stimulirali i pomagali kulturni menadment vezan uz koritenje kulturne batine. Uza sve to, nema odgovarajue edukacije i osposobljavanja za menadment u koritenju kulturne batine. Zanimljivo, s jedne strane postoji niz kvalitetnih obrazovnih institucija za stjecanje kompetencija za istraivanje, zatitu i ouvanje kulturne batine, postoje i dobre poslovne kole, ali nema institucije ni multidisciplinarnih programa koji bi omoguili kvalitetno stjecanje znanja, vjetina i ponaanja za menadment u odrivom koritenju kulturne batine. Opa ocjena stanja u razvoju poduzetnitva utemeljenog u kulturi jest da je usprkos pokrenutim programima i mjerama poticanja, poetnim dobrim rezultatima, podrci niza organizacija na razliitim razinama, od dravne do lokalne i civilnog drutva, uspjenim primjerima poduzetnikih pothvata koji su se potvrdili i na globalnom tritu, jo daleko ispod mogunosti koje nacionalna kulturna batina prua kao razvojni potencijal za odrivo koritenje. Problemi odrivog razvoja poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini Zbog sektorskog pristupa javnim politikama nema potrebne meuresorske suradnje pri koncipiranju, izradi i provedbi odrivog koritenja kulturne batine. Nepovezanost mjera zatite i ouvanja kulturne batine s mjerama poticanja njezina koritenja na naelima odrivosti. Nedovoljna financijska sredstva za nastavak i daljnji razvoj zapoetih projekata s uspjenim rezultatima (projekata koje su pokrenula neka ministarstva, upanije i jedinice lokalne samouprave, komore, civilni sektor i dr.). Nepostojanje posebnih financijskih institucija koje bi financirale projekte odrivog koritenja kulturne batine (poput Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost). Izostanak sustavnog evidentiranja te pomanjkanje sustavne potpore svim oblicima kulturnih industrija na sredinjoj i regionalnoj razini. Nedovoljno razvijen menadment u kulturi u smislu kljune potpore daljnjem razvoju poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini. Nedovoljno jasni kriterij za ocjenjivanje prijava projekata na natjeaje za poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini. Nedovoljna osposobljenost za pripremu i upravljanje projektima poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini. Nedovoljan protok informacija o svim domaim i inozemnim natjeajima za projekte i druge izvore financiranja na koje se mogu prijavljivati gradovi,

48

upanije, upanijske razvojne agencije, udruge, strukovna udruenja, poduzetnici, tradicijski obrtnici i umjetnici te drugi korisnici. Nedovoljna ulaganja u ljudske resurse, razvoj novih vjetina te koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije za potrebe daljnjeg razvoja poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini. Nedostatak analiza o poduzetnitvu utemeljenom na kulturnoj batini kao i prijenosa i promocije uspjenih iskustva i inicijativa (benchmarking). Gubljenje znanja i vjetina proizvodnje autohtonih i tradicijskih proizvoda te nezainteresiranost mladih za aktivno ukljuivanje u prijenos znanja s generacije na generaciju. Nedovoljna ukljuenost civilnog sektora, to podrazumijeva izostanak koritenja znaajnog potencijala za daljnji razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini. Nedovoljno razvijena svijest na svim razinama o mogunostima poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini, o njegovu razvojnom potencijalu i vanosti za zatitu i ouvanje kulturne batine.

Potrebe radi unapreenja odrivog razvoja poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini Poboljati meuresornu suradnju pri oblikovanju i provedbi politike poduzetnitva utemeljenog na odrivom koritenju kulturne batine. Jaati menadment u kulturi, tj. u koritenju kulturne batine. U Ministarstvu kulture uspostaviti i osposobiti ustrojstvenu jedinicu za fondove EU-a i druge meunarodne izvore za projekte poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini. Realizirati grant sheme za poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini u okviru IPA programa za regionalnu konkurentnost u svrhu nastavka i daljnjeg razvoja projekta Poduzetnitvo u kulturi, uz osiguravanje uveanih izdvajanja i njihovo preusmjeravanje iz opih u namjenske potpore. Osigurati vea financijska sredstva za potrebe nastavka i daljnjeg razvoja pokrenutih programa i inicijativa koje podupiru poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini. Uvesti sustavno vrednovanje uinaka realiziranih projekata koji potiu poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini radi njihova stalnog unapreivanja i to uinkovitije realizacije buduih projekata/programa. Uvesti i kontinuirano realizirati sustavno praenje i potporu daljnjem razvoju svih oblika poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini. Osigurati stalan i adekvatan protok informacija o relevantnim izvorima financiranja vezano uz poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini svim potencijalnim korisnicima (gradovi, upanije, komore, upanijske razvojne agencije, udruge, individualni korisnici). Jaati znanja i vjetine na svim razinama vezano uz pripremu i realizaciju projekata financiranih domaim i inozemnim (EU i dr.) izvorima financiranja. Jaati poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini na regionalnoj razini (poticati ukljuivanje upanijskih regionalnih razvojnih agencija u aktivnosti vezane za PZKB, jaati meuupanijsku suradnju te sudjelovanje u projektima prekogranine suradnje EU-a). Intenzivnije podrati ukljuivanje civilnog sektora u inicijative, aktivnosti i projekte vezano uz poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini.

49

Osmisliti i provesti sustavnu javnu promociju poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini u svrhu promicanja njegova daljnjeg razvoja i doprinosa ouvanju i gospodarskom koritenju kulturne batine.

50

IV. VIZIJA I STRATEKI CILJEVI Vizija ouvanja, zatite i gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske glasi:

Kulturna batina temelj je ouvanja kulturnog i nacionalnog identiteta te kulturnog razvitka i odrivog gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

Tri su strateka cilja ouvanja, zatite i gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske: 1. POVEATI EFIKASNOST OUVANJA KULTURNE KORITENJA. I USPJENOST POLITIKE BATINE RADI NJEZINA ZATITE I ODRIVOG

2. POVEATI PRIHODE I DRUGE KORISTI OD ODRIVOG KORITENJA KULTURNE BATINE. 3. PODIZATI RAZINU SVIJESTI POJEDINACA I ZAJEDNICE O VANOSTI KULTURNE BATINE I ODRIVOM KORITENJU KULTURNE BATINE. Strateki cilj 1. POVEATI EFIKASNOST I USPJENOST POLITIKE ZATITE I OUVANJA KULTURNE BATINE RADI NJEZINA ODRIVOG KORITENJA Politika zatite i ouvanja kulturne batine uglavnom je usmjerena na to da prepozna, registrira, obnovi (restaurira i konzervira) i uva kulturna dobra te da ih predstavi javnosti. Ciljevi, mjere i organizacija usredotoeni su prvenstveno na funkcije zatite i ouvanja. Pritom se kulturna batina u cjelini, ali i kulturna dobra, gotovo ne percipiraju kao vaan razvojni potencijal, kao resurs za gospodarski i svekoliki razvoj ne samo lokalnih zajednica i regija, nego i drave u cjelini. S druge strane, pri gospodarskom, drutvenom i duhovnom koritenju kulturne batine za sada dominiraju interesi razliitih korisnika bez dovoljne senzibiliziranosti i odgovornosti za njezino ouvanje i zatitu. Zbog toga se definiranjem i ostvarivanjem tog cilja eli prevladati bipolarna struktura u kojoj je na jednoj strani zatita, a na drugoj koritenje kulturne batine. Smisao ostvarenja ovog cilja jest da se aktivnosti u zatiti i koritenju kulturne batine sagledavaju cjelovito i u interakciji, ne partikularno i sektorski. To znai da treba stvoriti uvjete da se prihvate i ostvaruju svi oni oblici koritenja koji ni na koji nain ne ugroavaju kulturnu batinu, nego pridonose njezinu ouvanju i dostupnosti. Istodobno, to znai da se ne smije sputavati i onemoguivati koritenje kulturnih dobara i kulturne batine u cjelini na odriv nain kroz uobiajene i nove, inovativne forme. U skladu s tim ovaj cilj odreuje, pokree i osnauje sve one aktivnosti koje e poboljati pravne propise i regulativu, uspostaviti sustav planiranja i upravljanja, poveavati znanja, vjetine i motiviranost svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine te unaprijediti organizaciju i uvjete rada cjelokupne slube (sustava) zatite kulturne batine. Taj cilj u skladu je sa smjernicama i ciljevima definiranim nacionalnim stratekim dokumentima i programima Republike Hrvatske, sektorskim strategijama i programima

51

relevantnim za kulturnu batinu (Strategija razvoja kulturnog turizma, Programi razvoja malog gospodarstva), upanijskim razvojnim strategijama (ROP) te Operativnim programima za pretpristupne i strukturne fondove EU-a. Strateki cilj 2. POVEATI PRIHODE I DRUGE KORISTI OD ODRIVOG KORITENJA KULTURNE BATINE Realizacija tog stratekog cilja podrazumijeva da sve aktivnosti usmjerene na poveanje prihoda i drugih koristi temeljem koritenja kulturne batine imaju kao osnovnu komponentu odrivost. Zatita i ouvanje kulturne batine preduvjeti su za njezino gospodarsko koritenje koje pridonosi razvoju u drugim podrujima, ponajprije daljnjem razvoju malog gospodarstva, razvoju kulturnog turizma te jaanju kulturnog menadmenta. Na vanost tog stratekog cilja upuuju i recentne procjene da e se znatan dio bogatstva razvijenijih zemalja narednih desetljea generirati upravo u podrujima koje obuhvaa poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini, a koje ukljuuje kulturne industrije, kulturni turizam i kulturni menadment. Takoer, predvianja Svjetske turistike organizacije pokazuju sve vei rast kulturnog turizma u svijetu. Procjenjuje se da e do 2020. godine prosjena godinja stopa rasta kulturnog turizma biti do15 posto. Stoga je i u Hrvatskoj, uz zatitu i ouvanje kulturne batine, nuna naglaenija usredotoenost na njezino gospodarsko koritenje, koje prvenstveno dolazi do izraaja u poticanju razvoja poduzetnitva utemeljeng na kulturnoj batini te osiguravanju porasta proizvoda zasnovanih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost. To se moe realizirati razvojem novih posebnih programa potpore poduzetnikim projektima utemeljenim na kulturnoj batini te njihovim koritenjem u funkciji njezina promoviranja u Hrvatskoj i svijetu. Realizacija e biti mogua kroz primjenu cijelog niza aktivnosti, meu kojima valja istaknuti: uklanjanje prepreka za pokretanje poduzetnikih pothvata; edukaciju i osposobljavanje; povezivanje i suradnju svih ukljuenih institucija na svim razinama; poticanje razvoja poduzetnitva utemeljenog na klasterima i na stvaranju inovativnih proizvoda utemeljenih na kulturnoj batini. Strateki cilj 3. PODIZATI RAZINU SVIJESTI POJEDINACA I ZAJEDNICE O VANOSTI KULTURNE BATINE I ODRIVOM KORITENJU KULTURNE BATINE Kulturna batina temelj je identiteta zajednica, koje je kontinuirano batine. U vrijeme globalizacije, koja donosi opasnost uniformnosti kultura, ouvanje posebne lokalne/regionalne/nacionalne batine predstavlja temelj ouvanja kulturne raznolikosti. Dosadanja iskustva pokazala su da su mnogi objekti batine u Hrvatskoj jo uvijek nezatieni odnosno da propadaju jer je i razina svijesti graana o vanosti kulturne batine za drutvo jo uvijek relativno niska. esto svijest o vanosti batine raste s njezinom gospodarskom valorizacijom. Poticanje odrivog koritenja na taj nain podizat e razinu svijesti o vanosti batine i posredno utjecati na njezino ouvanje. Tim e se ciljem nastojati obuhvatiti to ira javnost, koja bi trebala postati aktivan dionik u procesima ouvanja, zatite i gospodarskog koritenja kulturne batine. Obuhvat cilja odnosi se na obrazovne i promotivne mjere i aktivnosti kojima se eli postii bolja informiranost, ali i znanje. Ovo ne ukljuuje samo znanja o pojedinim kulturnim dobrima, nego i znanja o njihovoj drutvenoj korisnost te mogunostima njihovog koritenja u razvoju lokalne i ire zajednice. 52

V. STRATEKI CILJEVI I POSEBNI CILJEVI Strateki cilj 1. POVEATI EFIKASNOST I USPJENOST POLITIKE ZATITE I OUVANJA KULTURNE BATINE RADI NJEZINA ODRIVOG KORITENJA Posebni cilj 1.1. Unaprijediti pravni okvir za zatitu i ouvanje te odrivo koritenje kulturne batine i osigurati uinkovitu provedbu propisa. Posebni cilj 1.2. Razviti i primijeniti sustav planiranja i upravljanja u zatiti i ouvanju te odrivom koritenju kulturne batine. Posebni cilj 1.3. Poveati znanja, vjetine i motiviranost svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja. Posebni cilj 1.4. Poboljati organizaciju i uvjete rada slube zatite kulturne batine. Posebni cilj 1.1. Unaprijediti pravni okvir za zatitu i ouvanje te odrivo koritenje kulturne batine i osigurati uinkovitu provedbu propisa. Namjera je realizacijom tog cilja poboljati pravni okvir i regulativu za rast uinkovitosti i djelotvornosti zatite i ouvanja pojedinih dijelova kulturne batine i to u uvjetima njezina sve veeg gospodarskog, drutvenog i duhovnog koritenja na naelima odrivosti. Na vanost tog cilja upozorava niz problema koji danas oteavaju, ak onemoguavaju provedbu zatite kulturne batine, a posljedino onemoguuju i njezino odrivo koritenje. Stoga su glavne aktivnosti kojima se ele provesti promjene i ostvariti taj cilj sljedee: regulirati vlasnika prava i odnose vezane uz kulturnu batinu; uskladiti i dopuniti zakonsku regulativu za odrivo koritenje kulturne batine; pojednostavniti regulativu, procese, postupke i organizaciju za sve aktivnosti u zatiti i odrivom koritenju kulturne batine; regulirati obvezne kriterije/uvjete za struno obavljanje poslova u ouvanju, zatiti i odrivom koritenju pojedinih dijelova kulturne batine. Posebni cilj 1.2. Razviti i primijeniti sustav planiranja i upravljanja u zatiti i ouvanju te odrivom koritenju kulturne batine Tim ciljem eli se uvesti sustav planiranja kojim bi se sve aktivnosti zatite i ouvanja kulturne batine i njezina koritenja uvele u sva nadlena tijela i organizacije na razini sredinje drave te podrune (regionalne) i lokalne samouprave. Drugim rijeima, planovi bi, osim zatite i ouvanja kulturne batine (tj. utvrivanja koje aktivnosti, kojim redoslijedom i kada treba provesti, na kojim kulturnim dobrima, kojim sredstvima, tko su nositelji i izvritelji 53

i sl.), trebali sadravati mogunosti odnosno uvjete koritenja - koja se kulturna dobra mogu koristiti i za to, za koje svrhe, pod kojim uvjetima, uz kakvu naknadu, tko ih moe koristiti u kojem razdoblju i sl. Tako se uspostavlja integralan proces i standardiziraju postupci povezivanja zatite i koritenja ukupne nacionalne kulturne batine te osigurava uinkovita i djelotvornija provedba i financiranje, omoguuje transparentnost pri odreivanju prioriteta i donoenju odluka i pridonosi jaanju partnerstva, ukljuivanju lokalne zajednice i drugih dionika. Planovi su pretpostavka za pribavljanje dodatnih financijskih sredstava iz drugih izvora, poput sredstava iz razvojnih programa dravnih institucija Republike Hrvatske i programa pretpristupnih, a kasnije strukturnih fondova EU-a, zaklada i drugih izvora. Planovi su osim toga osnova za proaktivno djelovanje u zatiti i ouvanju kulturne batine, za prevenciju, nadzor i kontrolu. Sustav planiranja obuhvaa i planove upravljanja kulturnim dobrima. Planovi su osobito vani u onim sluajevima i za ona kulturna dobra koja se smiju koristiti ogranieno i pod odreenim uvjetima. Za ostvarivanje cilja kljuno je provesti sljedee aktivnosti: unaprijediti INDOK sustav, koji e obuhvatiti ukupnu kulturnu batinu, njezinu zatitu, ouvanje i odrivo koritenje; osigurati da nositelji/korisnici prijavljuju kulturnu batinu; osigurati javnosti stalnu dostupnost podataka o kulturnoj batini; poveati ulogu, odgovornost i podrku regionalnih i lokalnih zajednica u zatiti i ouvanju te odrivom koritenju kulturne batine; te obvezati nositelje/vlasnike postojeih i potencijalnih kulturnih dobara na planiranje zatite, ouvanje i odrivo koritenje kulturne batine. Posebni cilj 1.3. Poveati znanja, vjetine i motiviranost svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja Za uinkovitu i uspjenu zatitu te ouvanje kulturne batine potrebno je osigurati stalno usavravanje, stjecanje znanja i vjetina te usvajanje poeljnog ponaanja (motiviranost, opredijeljenost, volja, odgovornost i dr.) u to trebaju biti ukljueni svi sudionici nadlenih tijela i ustanova kao i dionici (predstavnici javnosti i svih zainteresiranih) lokalnih i regionalnih zajednica. To je osobito vano ima li se na umu da dio nacionalne kulturne batine jo nije pod zatitom, a da se broj i raznovrsnost naina njezina ugroavanja poveavaju. Uz to, brz razvoj novih tehnologija, postupaka, opreme i materijala koji se primjenjuju u zatiti i ouvanju takoer zahtijeva stalnu edukaciju i struno usavravanje. Nadalje, sve je izraeniji pritisak poslovnih subjekata za komercijalno koritenje kulturne batine kroz nove, esto inovativne, ali i potencijalno invazivne oblike, pri emu zarada i drugi interesi marginaliziraju ili eliminiraju odrivost, zatitu i ouvanje. Budui da je briga o kulturnoj batini veine sudionika usmjerena na zatitu i ouvanje, nisu dovoljno obavijeteni o tome na koje se naine batina iskoritava pa stoga ne znaju ni kako na to odgovoriti primjerenim mjerama zatite. Postavljanjem ovog cilja eli se stoga: poveati i proiriti edukacija i osposobljavanje svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine (u Ministarstvu kulture i drugim dravnim tijelima i strunim organizacijama i ustanovama); uvesti nova podruja edukacije i osposobljavanja radi njezina odrivog koritenja (multidisciplinarnost, strateko promiljanje, holistiki pristup, odrivi razvoj, javno dobro, knowledge management, prijenos dobre prakse i dr.); osigurati provjeravanje znanja i vjetina svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja; inovirati i osnaiti edukaciju i trening za poveanje 54

broja licenciranih izvoaa radova na kulturnoj batini i za poveanje izvrsnosti drugih izvoaa; poboljati motiviranost, zalaganje i odgovornost svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine (napredovanje, karijera, plae, usavravanje, ugled i dr.). Posebni cilj 1.4. Poboljati organizaciju i uvjete rada slube zatite kulturne batine Postizanje uinkovite zatite i ouvanja kulturne batine zahtijeva primjereno organiziranje slube zatite u sve sloenijem i kompliciranijem okruenju i uvjetima sve veih pritisaka na kulturnu batinu. To podrazumijeva jaanje kapaciteta za upravljanje unutar slube, za strune poslove, unapreenje suradnje i koordinacije izmeu Ministarstva kulture i konzervatorskih odjela, izmeu pojedinih konzervatorskih odjela te izmeu konzervatorskih odjela i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Isto tako nuno je poboljati uvjete rada slube zatite kulturne batine.

Strateki cilj 2. POVEATI PRIHODE I DRUGE KORISTI OD ODRIVOG KORITENJA KULTURNE BATINE Posebni cilj 2.1. Poticati razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini koje ukljuuje kulturne industrije, kulturni turizam i kulturni menadment. Posebni cilj 2.2. Osigurati porast proizvoda zasnovanih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost. Posebni cilj 2.3. Poveati i produbiti edukaciju za razvoj proizvoda za vlasnike i nositelje kulturne batine. Posebni cilj 2.1. Poticati razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini koje ukljuuje kulturne industrije, kulturni turizam i kulturni menadment U Hrvatskoj jo uvijek postoji niz prepreka za pokretanje poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini koje je nuno ukloniti i stvoriti uvjete za njegovu bru i i jednostavniju realizaciju. U protekle tri godine pokrenut je niz programa, projekata i inicijativa na sredinjoj, ali i upanijskoj i lokalnoj razini, kojima se izravno ili neizravno podupire poduzetnitvo utemeljeno na kulturnoj batini, koje je neophodno nastaviti i unapreivati, ali i razvijati nove. Da bi se taj posebni cilj mogao postii, potrebna je takoer kontinuirana edukacija i osposobljavanje poduzetnika u ovom podruju, ali i kulturnih, turistikih i drugih radnika koji ih podupiru ili s njima surauju u realizaciji poduzetnikih pothvata. Ostvarenje cilja olakat e i izrada baze projekata, radi daljnjeg razvoja kulturnih industrija i kulturnog turizma te jaanja kulturnog menadmenta, dakle jaanja poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini. 55

Baza e ujedno olakati kandidiranje razvojnih projekata za domae fondove, fondove EU-a i druge izvore financiranja. Konano, s obzirom na to da u javnosti nije dovoljno prepoznat znaaj i razvojni potencijal poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini, neophodno je jaati javnu promociju te ulagati u proizvode kulturnih industrija, kulturnog turizma i kulturnog menadmenta putem raznih uobiajenih i inovativnih oblika. Posebni cilj 2.2. Osigurati porast proizvoda zasnovanih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost. Budui da se u Hrvatskoj jo uvijek ostvaruju relativno niski prihodi od proizvoda i usluga zasnovanih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost, realizacija tog posebnog cilja postii e se kroz podrku razvoju klastera, inovativnih, kreativnih i konkurentnih proizvoda utemeljenih na kulturnoj batini te pretvaranjem to veeg broja kulturnih resursa u kulturne atrakcije. To posljednje postii e se prvenstveno poboljanjem dostupnosti kulturnih atrakcija te razvojem komunalne i druge potrebne podravajue infrastrukture. Taj posebni cilj moi e se ostvariti u uvjetima jaanja trenutano slabe unutarsektorske, kao i meusektorske suradnje u proizvodnji i razvoju proizvoda kulturnih industrija, kulturnog turizma i drugih proizvoda u sklopu destinacijskog menadmenta. Posebni cilj postii e se poveanjem vidljivosti kulturne batine na domaem i meunarodnom turistikom tritu, a to se moe ostvariti boljim informiranjem, zagovaranjem, lobiranjem i promocijom Posebni cilj 2.3. Poveati i produbiti edukaciju za razvoj proizvoda za vlasnike i nositelje kulturne batine. Znanja nositelja/korisnika kulturne batine o mogunostima odrivog koritenja i gospodarskog koritenja kulturne batine nisu dovoljna. Ukljuivanjem kolegija za odrivo koritenje kulturne batine u obrazovne programe visokokolskih institucija postii e se integracija te teme u postojee struke (restauratori, ekonomisti, etnolozi, arheolozi, povjesniari umjetnosti, turistiki djelatnici itd.). Tako e se potaknuti stjecanje znanja za nositelje/korisnike kulturne batine te razvoj novih obrazovnih profila za strunjake i poslovne ljude ukljuene u odrivo koritenje kulturne batine. Nositelje/korisnike kulturne batine potrebno je obrazovati kako bi se potaknulo i omoguilo da se to vie kulturnih resursa pretvori u kulturne atrakcije. Taj je posebni cilj u skladu s treim prioritetom u Strategiji razvoja kulturnog turizma RH, kojim se predvia podizanje stupnja znanja i vjetina kulturnih i turistikih radnika potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturnih turistikih proizvoda .

56

Strateki cilj 3. PODIZATI RAZINU SVIJESTI POJEDINACA I ZAJEDNICE O VANOSTI KULTURNE BATINE I ODRIVOM KORITENJU KULTURNE BATINE. Posebni cilj 3.1. Poboljati kvalitetu i proiriti formalno i neformalno obrazovanje o vanosti kulturne batine, njezinu ouvanju i zatiti te odrivom koritenju. Posebni cilj 3.2. Poveati vidljivost kulturne batine u drutvu putem promotivnih aktivnosti. Posebni cilj 3.1 Poboljati kvalitetu i proiriti formalno i neformalno obrazovanje o vanosti kulturne batine, njezinu ouvanju i zatiti te odrivom koritenju. Osnovnokolsko obrazovanje prua osnovna znanja o kulturnoj batini, ali je nedovoljno jer ne ukljuuje razvijanje posebnih znanja koja bi dugorono poveala svijest o vanosti batine odnosno znanje o njezinu odrivom koritenju. Neformalna je edukacija sporadina i preputena inicijativi pojedinih dionika, koji nisu meusobno koordinirani. Kako bi se to ira ciljana publika obrazovala na tu temu, potrebno je uvesti koordinirane programe u obrazovne kurikulume ve od predkolske dobi, a na razini neformalnog obrazovanja poticati civilno drutvo na snanije ukljuivanje u takve aktivnosti te meusobnu koordinaciju. Uspostavljanjem i razvojem info centara o kulturnoj batini u lokalnim zajednicama postii e se informiranost, a posredno i vee znanje o samoj batini. U pogledu razvijanja konkretnih projekata odrivog koritenja batine, potrebno je provoditi obrazovanje lokalnih vlasti o koristi kulturne batine za razvoj lokalne zajednice. Posebni cilj 3.2 Poveati vidljivost kulturne batine u drutvu putem promotivnih aktivnosti. Kulturna se batina u javnosti esto doivljava kao statian izraz kulture, a to potvruje i medijsko praenje te teme. Mediji se njome ne bave u veem opsegu, a dosadanja promidba kulturne batine putem medija koristila se programima osmiljenim za uzak krug specijalizirane publike i nije dopirala do ire javnosti. Stoga se tim posebnim ciljem eli postii promjena takve percepcije kulturne batine osmiljavanjem zabavnih i privlanih medijskih i drugih kampanja o potrebi zatite, ouvanja i odrivog koritenja kulturne batine. Primjeri takvih kampanja poznati su u svijetu (npr. promidba australske kulture s Nicole Kidman i Elle MacPherson ili britanska serija Lovejoy). Osim toga, potrebno je jaati zagovaranje i lobiranje za kulturnu batinu: od strunjaka za batinu, regionalnih i lokalnih zajednica te civilnog drutva oekuju se pojaane aktivnosti promocije i prezentacije kulturne batine kako prema donositeljima odluka tako i prema iroj javnosti.

57

VI. MJERE ZA OSTVARIVANJE POSEBNI H I STRATEKIH CILJEVA Strateki cilj 1. POVEATI EFIKASNOST I USPJENOST POLITIKE ZATITE I OUVANJA KULTURNE BATINE RADI NJEZINA ODRIVOG KORITENJA. Posebni cilj 1.1. Unaprijediti pravni okvir za zatitu i ouvanje te odrivo koritenje kulturne batine te osigurati uinkovitu provedbu propisa. Mjere 1.1.1. Utvrditi i rjeavati vlasnike odnose vezano uz kulturnu batinu. 1.1.2. Pratiti suvremene tijekove i uskladiti zakonsku regulativu s potrebama i tendencijama u kulturnoj batini. 1.1.3. Ubrzati postupke i poboljati organizaciju za poveanje odrivog koritenja kulturne batine i stvaranje novih mogunosti i oblika koritenja. 1.1.4. Razvijati mehanizme provedbe propisa jaanjem zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta, obrazovanjem, informiranjem. 1.1.5. Unaprijediti rad inspekcijskih slubi. Posebni cilj 1.2. Razviti i primijeniti sustav planiranja i upravljanja u zatiti i ouvanju te odrivom koritenju kulturne batine. Mjere 1.2.1. Unaprijediti INDOK kako bi se sustavom utemeljenim na suvremenoj IKT obuhvatila sveukupna kulturna batina te poboljala njezina zatita i ouvanje te poveale mogunosti za njezino odrivo koritenje. 1.2.2. Utvrditi ugroenost kulturne batine, posebno s obzirom na njezino koritenje. 1.2.3. Provesti reviziju dobara upisanih u Registar kulturnih dobara. 1.2.4. Uspostaviti sustav praenja ugroenosti kulturne batine osobito s obzirom na njezino koritenje. 1.2.5. Vrednovati kulturnu batinu i mogunosti za njezino odrivo koritenje (uspostaviti kriterije za vrednovanje i postupke). 1.2.6. Poticati interes nositelja/korisnika kulturne batine za upis u Registar kulturnih dobara. 1.2.7. Ubrzati donoenje planova upravljanja za pojedine vrste kulturne batine 1.2.8. Intenzivirati donoenje prostornih planova za pojedine vrste nepokretne batine (graditeljska, arheoloka i dr.). 1.2.9. Ugraditi u planove i programe vezane uz koritenje kulturne batine mjere njezine zatite i ouvanja. 1.2.10. Osigurati javnosti stalnu dostupnost podataka o kulturnoj batini 1.2.11. Poveati ulogu i podrku jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave u zatiti i ouvanju te odrivom koritenju kulturne batine.

58

Posebni cilj 1.3. Poboljati financiranje zatite i ouvanja te odrivog koritenja kulturne batine. Mjere
1.3.1. Unaprijediti mehanizme financiranja koji e optimalnim kombiniranjem

1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.3.5. 1.3.6.

proraunskih sredstava i prihoda ostvarenog na tritu te sredstava iz drugih izvora osigurati uinkovito i uspjeno odrivo koritenje kulturne batine. Razviti i uinkovito primijeniti sustav dugoronih koncesija za odrivo koritenje kulturne batine. Uvesti kulturnu rentu i osigurati namjensko koritenje sredstava za zatitu kulturnih dobara, za poticanje odrivog gospodarskog koritenja tih dobara. Osigurati mehanizam, na dravnoj i lokalnoj razini, za pripremu i sufinanciranje projekata za odrivo koritenje kulturne batine koji se financiraju iz fondova EU-a. Uvesti sustav planiranja, prioritiziranja i odabira projekata i povezati ga s proraunskim planiranjem na dravnoj i podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Osnovati zakladu za zatitu i uvanje te odrivo koritenje kulturne batine Republike Hrvatske.

Posebni cilj 1.4. Poveati znanja, vjetine i motiviranost svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja. Mjere 1.4.1. Poveati i proiriti edukaciju i osposobljavanje svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja. 1.4.2. Inovirati i osnaiti edukaciju i trening za poveanje broja i izvrsnosti licenciranih izvoaa radova na kulturnoj batini i drugih izvoaa. 1.4.3. Poboljati motiviranost i zalaganje svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja. Posebni cilj 1.5. Poboljati organizaciju i uvjete rada slube zatite kulturne batine. Mjere 1.5.1. Poboljati tehniku opremljenost djelatnosti slube zatite kulturne batine. 1.5.2. Poboljati organizaciju i uvjete rada svih sudionika zatite kulturne batine (zatita na radu, prostorni uvjeti, komunikacija i dr.). 1.5.3. Uvesti primjerenu organizaciju konzervatorske djelatnosti u kojoj su razgraniene upravne i strune funkcije kroz jedinstvenu slubu zatite 1.5.4. Poboljati organizaciju konzervatorsko-restauratorske djelatnosti kako bi se standardizirala kvaliteta izvedbe i unaprijedila djelatnost.

59

Strateki cilj 2. POVEATI PRIHODE I DRUGE KORISTI OD ODRIVOG KORITENJA KULTURNE BATINE Posebni cilj 2.1. Poticati razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini koje ukljuuje kulturne industrije, kulturni turizam i kulturni menadment. Mjere 2.1.1. Jaati promociju poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini (promocija proizvodnje i razvoja proizvoda kulturnih industrija i kulturnog turizma, te jaanje kulturnog menadmenta). 2.1.2. Smanjiti i ukloniti prepreke za pokretanje poduzetnikih pothvata zasnovanih na kulturnoj batini (stvaranje/promjena uvjeta, naina regulacije i dr. u svrhu poticanja koritenja kulturne batine za proizvodnju i razvoj proizvoda kulturnih industrija i kulturnog turizma te jaanja kulturnog menadmenta). 2.1.3. Educirati i osposobljavati poduzetnike, kulturne i turistike radnike za razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini (edukacija u svrhu promoviranja proizvodnje i razvoja proizvoda kulturnih industrija i kulturnog turizma, kao i u svrhu jaanja kulturnog menadmenta). 2.1.4. Nastaviti postojee i kreirati nove vladine i druge programe usmjerene na razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini (potpora postojeim i razvoj novih programa usmjerenih na promoviranje proizvodnje i razvoja proizvoda kulturnih industrija i kulturnog turizma, kao i programa za jaanje kulturnog menadmenta). 2.1.4. Izraditi baze projekata radi razvoja proizvoda kulturnih industrija, kulturnog turizma i jaanja kulturnog menadmenta te provesti njihovo umreavanje s drugim bazama radi kandidiranja razvojnih projekata za domae fondove, fondove EU-a i druge izvore financiranja. Posebni cilj 2.2. Osigurati porast proizvoda zasnovanih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost. Mjere 2.2.1. Poticati razvoj poduzetnitva utemeljenog na klasterima (sufinanciranjem trokova razvoja klastera, edukacijom klaster menadera, dodatnom financijskom podromu kreativnim klasterima, onima koji ulau u I&R i IKT i dr. ). 2.2.2. Poticati unutarsektorsko i meusektorsko povezivanje u proizvodnji i razvoju proizvoda kulturnih industrija, kulturnog turizma i drugih proizvoda u sklopu destinacijskog menadmenta (turistika destinacija). 2.2.3. Poticati inovativne, kreativne i konkurentne proizvode utemeljene na kulturnoj batini (posebne potpore istraivanju i razvoju, upotrebi novih tehnologija, upotrebi IKT-ja, umreavanju i dr.). 2.2.4. Pretvoriti to vie kulturnih resursa u kulturne atrakcije (poboljati dostupnost, komunalnu i drugu infrastrukturu, ulaganja javnog sektora, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i drave i dr.).

60

2.2.5. Unaprijediti mehanizme za financiranje proizvoda i usluga utemeljenih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost. 2.2.6. Osnaiti potporu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave razvoju i porastu proizvoda i usluga zasnovanih na kulturnoj batini. 2.2.7. Osigurati uinkovitu zatitu intelektualnih/autorskih prava za proizvode i usluge zasnovane na kulturnoj batini. Posebni cilj 2.3. Poveati i produbiti obrazovanje za razvoj proizvoda i usluga utemeljenih na kulturnoj batini. Mjere 2.3.1. Ukljuiti kolegije za odrivo koritenje kulturne batine u obrazovne programe visokokolskih ustanova. 2.3.2. Razviti i provoditi obrazovanje vlasnika i nositelja kulturne batine. 2.3.3. Razviti i provoditi programe obrazovanja za nositelje razvoja i stanovnitvo lokalnih zajednica. Posebni cilj 2.4. Poveati vidljivost kulturne batine na domaem i meunarodnom turistikom tritu. Mjere 2.4.1. Poveati i poboljati informiranje, zagovaranje, lobiranje i promociju u funkciji odrivog koritenja kulturne batine na domaem i meunarodnom turistikom tritu. 2.4.2. Poveati i poboljati zagovaranje, lobiranje i promociju odrivog koritenja kulturne batine na domaem i meunarodnom turistikom tritu

Strateki cilj 3. PODIZATI SVIJEST POJEDINACA I ZAJEDNICE O VANOSTI KULTURNE BATINE I ODRIVOM KORITENJU KULTURNE BATINE

Posebni cilj 3.1. Poboljati kvalitetu i proiriti formalno i neformalno obrazovanje o vanosti kulturne batine, njezinu ouvanju i zatiti te odrivom koritenju. Mjere 3.1.1. U predkolskom i osnovnokolskom obrazovanju razviti oblike posebnih znanja koja bi dugorono poveavala svijest o vanosti kulturne batine i njezinom odrivom koritenju. 3.1.2. Uvesti dodatne nastavne sadraje u srednjokolsko obrazovanje o kulturnoj batini i njezinom odrivom koritenju.

61

3.1.3. Jae ukljuiti civilno drutvo te poboljati kvalitetetu i koordinaciju dionika u neformalnom obrazovanju o kulturnoj batini i odrivom koritenju. 3.1.4. Provoditi obrazovanje lokalnih i regionalnih vlasti o koristi kulturne batine i odrivom koritenju za razvoj lokalne zajednice. 3.1.5. Uspostaviti i razvijati info centre o kulturnoj batini i odrivom koritenju u lokalnim zajednicama. Posebni cilj 3.2. Poveati vidljivost kulturne batine u drutvu putem promotivnih aktivnosti. Mjere 3.2.1. Poticati i jaati medijsku i drugu promidbu odrivog koritenja kulturne batine. 3.2.2. Poticati osmiljavanje i dizajniranje zabavnih i prijemivih medijskih i drugih kampanja o zatiti i ouvanju te koritenju kulturne batine 3.2.3. Jaati zagovaranje odrivog koritenja kulturne batine u javnosti (lobiranje). 3.2.4. Poveati i proiriti mjere regionalnih i lokalnih zajednica te civilnog drutva u promociji i predstavljanju odrivog koritenja kulturne batine.

62

PREGLED STRATEKIH CILJEVA, POSEBNIH CILJEVA I MJERA

STRATEKI CILJEVI 1. POVEATI EFIKASNOST I USPJENOST POLITIKE ZATITE I OUVANJA KULTURNE BATINE RADI NJEZINA ODRIVOG KORITENJA POSEBNI CILJEVI 1.1. Unaprijediti pravni okvir za zatitu i ouvanje te odrivo koritenje kulturne batine te osigurati uinkovitu provedbu propisa. MJERE 1.1.1. Utvrditi i rjeavati vlasnike odnose vezano uz kulturnu batinu.

1.1.2. Pratiti suvremene tijekove i uskladiti zakonsku regulativu s potrebama i tendencijama u kulturnoj batini. 1.1.3. Ubrzati postupke i poboljati organizaciju za poveanje odrivog koritenja kulturne batine i stvaranje novih mogunosti i oblika koritenja.
1.1.4. Razvijati mehanizme provedbe propisa jaanjem zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta, obrazovanjem, informiranjem. 1.1.5. Unaprijediti rad inspekcijskih slubi.

1.2. Razviti i primijeniti sustav planiranja i upravljanja u zatiti i ouvanju te odrivom koritenju kulturne batine.

1.2.1. Unaprijediti INDOK kako bi se sustavom utemeljenim na suvremenoj IKT obuhvatila ukupna kulturna batina, poboljala njezina zatita i ouvanje te poveale mogunosti za njezino odrivo koritenje. 1.2.2. Utvrditi ugroenost kulturne batine, osobito s obzirom na njezino koritenje. 1.2.3. Provesti reviziju postojee zatiene kulturne batine (njezinih dijelova). 1.2.4. Uspostaviti sustav praenja ugroenosti kulturne batine, osobito s obzirom na njezino koritenje. 1.2.5. Vrednovati kulturnu batinu i mogunosti za njezino odrivo koritenje (uspostaviti kriterije za vrednovanje i postupke). 1.2.6. Poticati nositelje/korisnike na prijavljivanje kulturne batine. 1.2.7. Donijeti planove upravljanja za pojedine vrste kulturne batine. 1.2.8. Donijeti prostorne planove za pojedine vrste nepokretne batine (graditeljska, arheoloka i dr.) 1.2.9. Ugraditi u planove i programe vezane uz koritenje kulturne batine mjere njezine zatite i ouvanja. 1.2.10. Osigurati javnosti stalnu dostupnost podataka o kulturnoj batini. 1.2.11. Poveati ulogu i podrku jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u zatiti i ouvanju te odrivom koritenju kulturne batine.

63

1.3. Poboljati financiranje zatite i ouvanja te odrivog koritenja kulturne batine.

1.4. Poveati znanja, vjetine i motiviranost svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja. 1.5. Poboljati organizaciju i uvjete rada slube zatite kulturne batine.

2. POVEATI PRIHODE I DRUGE KORISTI OD ODRIVOG KORITENJA KULTURNE BATINE

2.1. Poticati razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini koje ukljuuje ponajprije kulturne industrije, kulturni turizam i kulturni menadment.

1.3.1. Unaprijediti mehanizme financiranja koji e optimalnim kombiniranjem proraunskih sredstava i prihoda ostvarenog na tritu te sredstava iz drugih izvora osigurati uinkovito i uspjeno odrivo koritenje kulturne batine. 1.3.2. Razviti i uinkovito primijeniti sustav dugoronih koncesija za odrivo koritenje kulturne batine. 1.3.3.Uvesti kulturnu rentu i osigurati namjensko koritenje sredstva za zatitu kulturnih dobara i za poticanje odrivog gospodarskog koritenja tih dobara. 1.3.4. Osnovati fond, na dravnoj i lokalnoj razini, za pripremu i sufinanciranje projekata za odrivo koritenje kulturne batine koji se financiraju iz fondova EU-a. 1.3.5. Uvesti sustav planiranja, prioritiziranja i odabira projekata i povezati ga s proraunskim planiranjem na dravnoj i podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. 1.3.6. Osnovati zakladu za zatitu i uvanje te odrivo koritenje kulturne batine Republike Hrvatske. 1.4.1. Poveati i proiriti edukaciju i osposobljavanje svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja. 1.4.2. Inovirati i osnaiti edukaciju i trening za poveanje broja i izvrsnosti licenciranih izvoaa radova na kulturnoj batini i drugih izvoaa. 1.4.3. Poboljati motiviranost i zalaganje svih sudionika u zatiti i ouvanju kulturne batine radi njezina odrivog koritenja. 1.5.1. Poboljati tehniku opremljenost djelatnosti slube zatite kulturne batine. 1.5.2. Poboljati organizaciju i uvjete rada svih sudionika zatite kulturne batine (zdravstvena zatita, prostorni uvjeti, komunikacija i dr.). 1.5.3. Uvesti primjerenu organizaciju konzervatorske djelatnosti u kojoj su razgraniene upravne i strune funkcije kroz jedinstvenu slubu zatite 1.5.4. Poboljati organizaciju konzervatorsko-restauratorske djelatnosti kako bi se standardizirala kvaliteta izvedbe i unaprijedila djelatnost. 2.1.1. Jaati promociju poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini (promocija proizvodnje i razvoja proizvoda kulturnih industrija i kulturnog turizma te jaanje kulturnog menadmenta ). 2.1.2. Smanjiti i ukloniti prepreke za pokretanje poduzetnikih pothvata utemeljenih na kulturnoj batini (stvaranje/promjena uvjeta, naina regulacije i dr. u svrhu poticanja koritenja kulturne batine za proizvodnju i razvoj proizvoda kulturnih industrija i kulturnog turizma te jaanja kulturnog menadmenta).

64

2. POVEATI PRIHODE I DRUGE KORISTI OD ODRIVOG KORITENJA KULTURNE BATINE

2.1.3. Educirati i osposobljavati poduzetnike, kulturne i turistike radnike za razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini (edukacija u svrhu promoviranja proizvodnje i razvoja proizvoda kulturnih industrija i kulturnog turizma, kao i u svrhu jaanja kulturnog menadmenta). 2.1.4. Nastaviti postojee i kreirati nove Vladine i druge programe usmjerene na razvoj poduzetnitva utemeljenog na kulturnoj batini (potpora postojeim i razvoj novih programa usmjerenih na promoviranje proizvodnje i razvoja proizvoda kulturnih industrija i kulturnog turizma, kao i programa za jaanje kulturnog menadmenta). 2.1.5. Izraditi baze projekata radi razvoja proizvoda kulturnih industrija, kulturnog turizma i jaanja kulturnog menadmenta te provesti njihovo umreavanje s drugim bazama radi kandidiranja razvojnih projekata za domae fondove i fondove EU-a te druge izvore financiranja. 2.2. Osigurati porast proizvoda i usluga utemeljenih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost. 2.2.1. Poticati razvoj poduzetnitva utemeljenog na klasterima (sufinanciranjem trokova razvoja klastera, edukacijom klaster menadera, dodatnom financijskom podrkom kreativnim klasterima, onima koji ulau u I&R i IKT i dr. ). 2.2.2. Poticati unutarsektorsko i meusektorsko povezivanje u proizvodnji i razvoju proizvoda kulturnih industrija, kulturnog turizma i drugih proizvoda u sklopu destinacijskog menadmenta (turistika destinacija). 2.2.3. Poticati inovativne, kreativne i konkurentne proizvode utemeljene na kulturnoj batini (posebne potpore istraivanju i razvoju, upotrebi novih tehnologija , upotrebi IKT-ja, umreavanju i dr.). 2.2.4. Pretvoriti to vie kulturnih resursa u kulturne atrakcije (poboljati dostupnost, komunalnu i drugu infrastrukturu, ulaganja javnog sektora, JLS-a i drave i dr.). 2.2.5. Unaprijediti mehanizme za financiranje proizvoda i usluga utemeljenih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost. 2.2.6. Osnaiti potporu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave razvoju i porastu proizvoda i usluga utemeljenih na kulturnoj batini koji imaju veu dodanu vrijednost. 2.2.7. Osigurati uinkovitu zatitu intelektualnih/autorskih prava za proizvode i usluge utemeljene na kulturnoj batini.

65

2.3. Poveati i produbiti obrazovanje za razvoj proizvoda i usluga utemeljenih na kulturnoj batini. 2.4. Poveati vidljivost kulturne batine na domaem i meunarodnom turistikom tritu.

2.3.1. Ukljuiti kolegije za odrivo koritenje kulturne batine u obrazovne programe visokokolskih ustanova. 2.3.2. Razviti i provoditi programe obrazovanja za vlasnike i nositelje kulturne batine. 2.3.3. Razviti i provoditi programe obrazovanja za nositelje razvoja i stanovnitvo lokalnih zajednica. 2.4.1. Poveati i poboljati informiranje i upoznavanje kulturne batine u funkciji njezinog odrivog koritenja na domaem i meunarodnom turistikom tritu. 2.4.2. Poveati i poboljati zagovaranje, lobiranje i promociju odrivog koritenja kulturne batine na domaem i meunarodnom turistikom tritu.

STRATEKI CLJEVI

SPECIFINI CILJEVI 3.1. Poboljati kvalitetu i proiriti formalno i neformalno obrazovanje o vanosti kulturne batine, njezinu ouvanju i zatiti te odrivom koritenju.

3. PODIZATI SVIJEST POJEDINACA I ZAJEDNICE O VANOSTI KULTURNE BATINE I ODRIVOM KORITENJU KULTURNE BATINE

MJERE 3.1.1. U predkolskom i osnovnokolskom obrazovanju razviti oblike posebnih znanja koja bi dugorono poveavala svijest o vanosti kulturne batine i njezinom odrivom koritenju. 3.1.2. Uvesti dodatne nastavne sadraje u srednjokolsko obrazovanje o kulturnoj batini i njezinom odrivom koritenju. 3.1.3. Jae ukljuiti civilno drutvo te poboljati kvalitetetu i koordinaciju dionika u neformalnom obrazovanju o kulturnoj batini i odrivom koritenju. 3.1.4. Provoditi obrazovanje lokalnih i regionalnih vlasti o koristi kulturne batine i odrivom koritenju za razvoj lokalne zajednice. 3.1.5. Uspostaviti i razvijati info centre o kulturnoj batini i odrivom koritenju u lokalnim zajednicama.

66

3.2. Poveati vidljivost kulturne batine i njezinog odrivog koritenja u drutvu putem promotivnih aktivnosti.

3.2.1. Poticati i jaati medijsku i drugu promidbu odrivog koritenja kulturne batine. 3.2.2. Poticati osmiljavanje i dizajniranje zabavnih i prijemivih medijskih i drugih kampanja o zatiti i ouvanju te koritenju kulturne batine. 3.2.3. Jaati zagovaranje odrivog koritenja kulturne batine u javnosti (lobiranje). 3.2.4. Poveati i proiriti mjere regionalnih i lokalnih zajednica te civilnog drutva u promociji i predstavljanju odrivog koritenja kulturne batine.

67

VII. PROVEDBA STRATEGIJE Strategija se sastoji od razraene hijerarhije razvojnih ciljeva od vizije, preko stratekih ciljeva, do mjera za odrivo koritenje kulturne batine. U konanici uspjenost i vrijednost Strategije uvelike ovisi o tome koliko su dobro pogoeni ti osnovni sastavni dijelovi koliko hijerarhija ciljeva i mjera strateki usmjerava razvoj tako da iskoritava snage i prednosti te prevladava i zaobilazi slabosti te o kvaliteti provedbe i upravljanja projektima odnosno o tome koliko priprema i realizacija projekata doista pridonosi uinkovitom ostvarivanju odreenih ciljeva i mjera Kako bi Strategija bila uinkovita i uspjena, prema tome, moraju se osmisliti i osigurati elementi za njezinu provedbu i to: 1) akcijski planovi, 2) provedbene institucije, 3) financiranje, 4) praenje i vrednovanje, 5) auriranje, 6) baza projekata, 7) izrada pilotprojekata. 1. AKCIJSKI PLANOVI Akcijski su planovi kljuno sredstvo za operacionalizaciju i provedbu Strategije. Akcijski planovi omoguuju cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu. Ti se planovi izravno nadovezuju na Strategiju, razrauju i konkretiziraju specifine ciljeve, definiraju aktivnosti koje su potrebne da bi se ciljevi ostvarili, odreuju rokove i dinamiku provedbe, utvruju potrebne resurse (uglavnom u novcu), odreuju indikatore napretka. Akcijski planovi obino sadravaju sljedee: Ciljevi: to se eli od akcijskog plana? Predviene aktivnosti: Koje su vrste aktivnosti planirane i ime su potaknute? Vrijeme: Kada e se aktivnosti provesti? Nositelj/provoditelj: Tko e ih provesti? Povezanost s drugim akcijama: Koje su to sve aktivnosti? Prioriteti/urnost: Koji je rang vanosti pri provedbi? Analiza trokova i izvori financiranja: Koji su trokovi ukljueni i kako e se osigurati financijska potpora? Praenje: Koji su indikatori za praenje ostvarivanja plana? Kako e se sakpiti informacije o radu i procijeniti ostvarenje operativnog plana? Kontrola: Tko e provjeriti jesu li aktivnosti provedene?

Nositelji provedbe akcijskih planova za ciljeve i mjere iz Strategije ponajprije su Ministarstvo kulture, njegove ustrojstvene jedinice nadlene za zatitu i ouvanje kulturne batine prirode, kao i druga nadlena sredinja tijela dravne uprave, zatim javne ustanove i zavodi te regionalna (podruna) i lokalna uprava i samouprava i druge organizacije. Akcijski planovi moraju se ostvarivati u suradnji sa irokim krugom dionika, prije svega znanstvenim i strunim institucijama i svim drugim subjektima koji se bave zatitom i ouvanjem kulturne batine, koji je posjeduju i koriste na razliite naine. Stoga je za uinkovitu i uspjenu provedbu Strategije prijeko potrebno izraditi akcijske planove.

68

2. PROVEDBENE INSTITUCIJE I MEHANIZMI Sredinje tijelo nadleno za provedbu Strategije jest Ministarstvo kulture, koje koordinira rad te obavlja upravljake, organizacijske i administrativne poslove. U sklopu toga u Ministarstvu kulture, nositelju Strategije, trebat e oblikovati upravljaku i organizacijsku strukturu za njezinu provedbu. Osim toga u provedbu Strategije treba biti ukljuen irok spektar razliitih subjekta, od tijela dravne uprave na nacionalnoj razini, strunih organizacija, javnih ustanova (zavoda, agencija i dr.), do tijela i organizacija podrune (regionalne) i lokalne samouprave, zatim predstavnika privatnog sektora i sektora civilnog drutva. Stoga pri realizaciji posebnih ciljeva i mjera utvrenih Strategijom treba za sve glavne dionike razraditi: uloge ovlasti i odgovornosti zadae naine meusektorske suradnje vremenski okvir i materijalne resurse potrebne za njihovo djelovanje. Sudjelovanje javnosti kako u izradi tako i u provedbi, praenju i vrednovanju Strategije ostvaruje se kroz partnerski pristup (Partnersko vijee). To je novo tijelo osnovano tijekom procesa pripreme Strategije, koje se sastoji od lanova koji su zainteresirani i opredijeljeni za poboljanje i jaanje odrivog koritenja kulturne batine. Partnersko vijee predstavlja savjetodavnu skupinu koja daje miljenja i preporuke u vezi s oblikovanjem Strategije, njezinom provedbom, praenjem i vrednovanjem te buduim dopunama. Vano je uoiti da, iako e za ostvarenje mjera i upravljanje veinom predlaganih projekata biti nadlean javni sektor, za ostvarenje postavljene vizije i stratekih ciljeva nuna je ravnopravna aktivna ukljuenost i kreativnost svih dionika. Posljedino, svrha je veine ciljeva i mjera predloenih Strategijom stvoriti okruenje za odrivo koritenje kulturne batine kojim se potie ukljuivanje: privatnog (poslovnog) sektora, koji svojim ulaganjima moe bitno pridonijeti gospodarskoj i drutvenoj valorizaciji potencijala kulturne batine; civilnog drutva, koje je glavni medij participativne demokracije i vaan element u zatiti i ouvanju kulturne batine, ali u njezinom koritenju. Privatni (poslovni) sektor glavni je pokreta razvoja i inicijator novih gospodarskih aktivnosti, novih naina koritenja razvojnih potencijala i otvaranja novih radnih mjesta. Zato je privatnom sektoru nuno omoguiti poticajno okruje za ulaganje u odrivo koritenje kulturne batine putem odgovorne i uinkovite potpore drave, koja na taj nain poveava konkurentnost lokalnog i nacionalnog gospodarstva. Stoga privatni sektor treba biti ukljuen u rad Partnerskog vijea i u provedbu akcijskih planova. Civilni sektor ima vanu ulogu u provedbi Strategije s obzirom na njegovu tradicionalno veliku i raznovrsnu ulogu u podruju kulturne batine, bilo kao vlasnika, korisnika, uvara i pazitelja, obnovitelja, ali i promicatelja i predstavljaa, ili kao nositelja/poslovnog subjekta u koritenju batine. Taj sektor ima iskustvo pripreme i provedbe razvojnih projekata i projekata ouvanja i zatite kulturne batine te koritenja meunarodnih izvora financiranja. Civilni sektor treba imati vanu ulogu u Partnerskom vijeu i provedbi akcijskih planova. 69

3. FINANCIRANJE Strategija e takoer pridonijeti uspjenijem pribavljanju financijskih sredstva iz raznih potencijalnih izvora (ukljuujui dravne programe, fondove EU-a, programe Unije i razliite bilateralne i multilateralne izvore financiranja, upanijske i lokalne izvore te privatna sredstva). Strategijom se dobiva dobro strukturiran razvojni plan za identificiranje, pripremu, izbor, a potom i realizaciju projekata odrivog koritenja kulturne batine koji su sukladni standardima i procedurama EU-a i drugih potencijalnih izvora financiranja, ali sve vie i programima dravnih institucija u Republici Hrvatskoj. Provedba Strategije financira se iz sljedeih izvora: dravnog prorauna, koji e i dalje biti osnovni izvor financiranja za zatitu i ouvanje kulturne batine te njezino gospodarsko i drutveno koritenje; proraunskih sredstava podrune (regionalne) i lokalne samouprave za poticanje poduzetnitva u odrivom koritenju kulturne batine i za njezinu zatitu i ouvanje; pretpristupnih (nakon prikljuenja RH Europskoj uniji i strukturnih) fondova EU-a i programa Unije, koja su raspoloiva i bit e raspoloiva za pojedine programe relevantne za odrivo gospodarsko koritenje kulturne batine (regionalna konkurentnost, ruralni razvoj, prekogranina suradnja, zatita prirode). Izvjesno je da e se sredstva za te programe znatno poveati zbog ega treba ojaati institucionalne kapacitete za pripremu i upravljanje projektima odrivog koritenja kulturne batine te poveati apsorpcijske sposobnosti na svim razinama (sredinje drave, regionalnoj i lokalnoj); drugih domaih i meunarodnih izvora financiranja i bilateralnih i multilateralnih fondova i institucija; sektorskih programa nekih ministarstva (Ministarstvo kulture, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstvo turizma i dr.) kroz sustav novanih poticaja poduzetnitvu i turizmu utemeljenim na koritenju kulturne batine, za to su potrebni i posebni propisi; ustanova, korisnika i vlasnika u podruju kulturne batine koje imaju vlastite izvore prihoda kroz razne oblike, npr. naplata ulaznica, turistiko-ugostiteljska djelatnost, koncesijska odobrenja, prodaja suvenira, promidbeni materijali, odravanje manifestacija i druge usluge. Vei dio tih prihoda ostvaruju turistiki razvijeni dijelovi Republike Hrvatske, koji imaju velik broj posjetitelja i jaku turistiko-ugostiteljsku djelatnost; privatnog poslovnog sektora, koji se tek poinje ukljuivati u zatitu i koritenje kulturne batine; koncept drutveno odgovornog poslovanja potrebno je proiriti i na zatitu i ouvanje kulturne batine, npr. kroz sponzoriranje konkretnih akcija; u sklopu sustava u kojem svi subjekti koji izravno koriste ili utjeu na kulturna dobra budu obvezani na izdvajanje odreenih sredstava namijenjenih zatiti; svi sudionici provedbe Strategije osiguravat e dio sredstava u sklopu svojih djelatnosti, ovisno o sudjelovanju u pojedinim akcijskim planovima. Sustavno praenje financijskih sredstava koja se iz razliitih izvora izdvajaju za zatitu i koritenje kulturne batine oteano je zbog rasprenosti i heterogenosti institucija i dionika ukljuenih u projekte. Za sada se ne moe se govoriti o procjenama dostupnih sredstava. Preciznije procjene moi e naknadno utvrditi Ministarstvo kulture, koje je zadueno za provedbu Strategije temeljem analize raspoloivih i potencijalnih sredstava i akcijskih planova. 70

Stoga za financiranje uinkovite i uspjene provedbe Strategije treba razraditi naine kako da se: u okviru prorauna tijela dravne uprave i iz izvanproraunskih izvora osigura financiranje provedbe Strategije; osiguraju sredstva za akcijske planove i pilot-projekte odrivog koritenja kulturne batine; oblikuje i razradi cjelovit sustav poticaja za odrivo koritenje kulturne batine imajui u vidu ciljeve i mjere u Strategiji; jaaju kapaciteti Ministarstva kulture, ustanova na dravnoj i lokalnoj razini za planiranje financiranja i pribavljanje financijskih sredstava za odrivo koritenje kulturne batine; jaaju kapaciteti Ministarstva kulture, ustanova na dravnoj i lokalnoj razini te svih ostalih dionika za pripremu i provedbu projekata financiranih iz fondova EU-a i drugih inozemnih i domaih fondova; razrade novi oblici za financiranje projekata za odrivo gospodarenje i koritenje kulturne batine (npr. osnutkom posebnog Fonda za odrivo koritenje kulturne batine); osigura u Ministarstvu kulture sustavno praenje ukupnog financiranja za zatitu i koritenje kulturne batine koje se iz razliitih izvora izdvaja za zatitu. 4. PRAENJE I VREDNOVANJE Strategija je promjenjiv razvojni plan koji se sastoji od niza razraenih projekata. Procedure praenja i vrednovanja imaju vanu ulogu u osiguravanju efikasnosti i trajne prilagoenosti/aurnosti Strategije, u okolnostima koje se stalno mijenjaju. Svrha je praenja i vrednovanja da se putem sustavnog ispitivanja omogui uinkovita i transparentna provedba Strategije. Praenje i vrednovanje danas je na razini EU-a zakonska obveza ije se potivanje strogo zahtijeva radi boljeg upravljanja socioekonomskim razvojem. Glavni ciljevi praenja i vrednovanja jesu analiza i potvrda: 1) opravdanosti provjerava se postoji li potreba za odreenim programom; 2) efikasnosti provjerava se efikasnost iskoritenosti dostupnih resursa; 3) odgovornosti provjerava se koliko su ciljevi odreenog programa ostvareni. Osim toga praenjem i vrednovanjem dobivaju se informacije potrebne za kvalitetnu 4) provedbu, odnosno uinkovito i adaptivno upravljanje provedbom projekta; te 5) stvaranje novog znanja, odnosno bolje razumijevanje o tome to funkcionira i u kojim uvjetima te kako poboljati uinke razliitih mjera i projekata. Stoga za uspjenu provedbu Strategije treba razraditi naine praenja i vrednovanja, tj. kako da se: definiraju aktivnosti za kontinuirano praenje provedbe Strategije; definiraju i osiguraju relevantni, mjerljivi, jasni pokazatelji praenja i vrednovanja provedbe Strategije (ostvarivanje mjera i projekata, sposobnost nositelja da upravlja projektom, korisnika da odrivo koristi projekt i dr.) organizira uinkovit i transparentan informatiki sustav upravljanja i pohrane relevantnih podataka koji je umreen s drugim relevantnim informatikim sustavima o kulturnoj batini, poduzetnitvu i razvojnim projektima; osmisle i uvedu postupci i procedure praenja i vrednovanja Strategije;

71

 osigura da se s rezultatima vrednovanja Strategije upoznaju i koriste ih svi kljuni nositelji i svi dionici u procesu provedbe. 5. AURIRANJE Strategija je proces i treba je promatrati kao iv plan otvoren za promjene. U tome kljunu ulogu ima auriranje, tj. izmjene i dopune kako bi Strategija mogla odgovoriti na promjene u nacionalnom i meunarodnom okruju te na nova stajalita dionika i miljenja strunjaka. Ministarstvo kulture, sredinje tijelo nadleno za provedbu Strategije, treba rukovoditi i njezinim redovitim auriranjem te osigurati suradnju ostalih dionika i strunjaka. Stoga za uspjenu provedbu Strategije treba razraditi naine njezina auriranja, tj. kako da se: utvrdi metodologija i osigura izrada Godinjeg nacionalnog izvjea o stanju odrivog koritenja kulturne batine (rezultati i uinci projekata s obzirom na koritena sredstva); provede godinja ocjena napretka u provedbi Strategije, koju treba izraditi prije utvrivanja prorauna i financijskih planova za iduu godinu; osigura praenje i utjecaj kljunih promjena u drugim sektorima na provedbu Strategije; utvrdi postupak auriranja Strategije. Izrada Strategije, prvog integralnog stratekog razvojnog dokumenta te vrste u Republici Hrvatskoj, predstavlja ujedno proces uenja koji e se nastaviti i tijekom njezine provedbe. Pri tome e i samo Ministarstvo kulture i druga tijela dravne uprave i javni sektor u cjelini jaati svoje institucionalne sposobnosti za efikasno i uspjeno upravljanje odrivim razvojem u podruju kulturne batine. 6. PILOT-PROJEKTI Priprema i izrada pilot-projekata vrlo je vana za uspjenu provedbu Strategije. Naime, realizacija izabranih pilot-projekata odrivog koritenja kulturne batine moe viestruko posluiti za testiranje utvrenih ciljeva i mjera i njihove sveobuhvatnosti, izvedivosti, uinkovitosti kao i provedbenih naina i postupaka. Iskustva i praksa steeni realizacijom pilot-projekata poslije se transferiraju na nositelje svih ostalih aktivnosti u Strategiji. Stoga za uspjenu provedbu Strategije treba razraditi naine realizacije pilot-projekata odrivog koritenja kulturne batine, tj. kako da se: utvrde kriteriji za izbor pilot-projekata koji najbolje slue za testiranje i verificiranje Strategije; obavi izbor pilot-projekata; organizira realizacija pilot-projekata uz primjenu iskustvenog uenja; omogui koritenje rezultata pilot-projekata za poboljanje Strategije; osigura transfer steenih iskustava na nositelje svih drugih aktivnosti u Strategiji; iskoriste pilot-projekti za promociju Strategije, vrijednosti koje ona nosi, da se pridonese podizanju svijesti u javnosti o odrivom koritenju kulturne batine.

72

VIII. POJMOVNIK

73

ARHEOLOKA BATINA svi ostaci i objekti te ostali tragovi ovjekova postojanja iz proteklih razdoblja: - ija zatita i prouavanje pomau rekonstrukciji povijesti ovjeanstva i njegova odnosa s prirodnim okoliem; - za koje su arheoloka iskopavanja i otkria glavni izvori spoznaja; - koji se nalaze na prostoru pod jurisdikcijom zemalja potpisnica Konvencije. Izvor: Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe CIVILNO DRUTVO prostor izmeu obitelji, drave i trita u kojem se graani udruuju radi promicanja zajednikih interesa. Obuhvaa organizacije i inicijative koje imaju pozitivan pristup drutvenim problemima i koje pridonose opem dobru. Pod pojmom se ne razumiju samo udruge, nego ira sfera drutvenog ivota koja izravno ne pripada ni dravnom ni privatnom, profitnom sektoru. Izvor: Svjetski savez za graansku participaciju (CIVICUS); Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva RH UVANJE KULTURNOG DOBRA sustavno praenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zatite od svakog ugroavanja toga dobra ili njegovih spomenikih svojstava, kao i svake druge protupravne ili neovlatene uporabe. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 6. DESTINACIJSKI MENADMENT poslovna aktivnost koja spaja i koordinira rad razliitih poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turistikog proizvoda u svrhu ostvarenja njegove optimalne kvalitete, konkurentnosti i postizanja optimalnih ekonomskih uinaka na turistikom tritu. Izvor: Mato Bartoluci, Nevenka avlek i dr.: Turizam i sport - razvojni aspekti, Zagreb: kolska knjiga, 2007.

DRUTVENO-EKONOMSKI RAZVOJ proces meusobno povezanih ekonomskih, socijalnih, politikih i drugih promjena kojih je krajnji cilj evolucija i napredak u smislu stalnog poveanja dobrobiti stanovnitva. Osnovna je pretpostavka da interesi pojedinaca budu izjednaeni s interesima drutva, a interesi zemalja s interesima itave meunarodne zajednice. Podrazumijeva kvalitativne promjene u nainu na koji drutvo realizira svoje aktivnosti i usvajanje kvalitativnih i strukturnih pomaka u smislu novih drutvenih stavova, vrijednosti, ponaanja ili organizacija Izvor: OECD 2009., Zoran Roca: Demografski slom: mit o demografskoj eksploziji i ekolokoj katastrofi. Zagreb: August Cesarec/Institut za zemlje u razvoju, 1987. DUHOVNE VRIJEDNOSTI vrijednosti koje kulturna dobra posjeduju za specifine korisnike, a imaju obiljeja nematerijalne kulture te su vezane uz vjersku pripadnost. Duhovna kulturna dobra imaju potencijalnu gospodarsku vrijednost za primarne, ali i sekundarne korisnike. Primarni su korisnici duhovnih kulturnih dobara vjernici. Sekundarni korisnici duhovnih kulturnih dobara su posjetitelji i turisti. Autor: Daniela Angelina Jelini

74

GRADITELJSKA BATINA ukupnost nepokretnih spomenika kulture koja obuhvaa: - spomenike: sve graevine povijesnog, arheolokog, umjetnikog, drutvenog ili tehnikog znaaja, zajedno s njihovom opremom; - skupine graevina: homogene grupe urbanih ili ruralnih graevina povijesnog, arheolokog, umjetnikog, znanstvenog, drutvenog ili tehnikog znaaja, koje tvore prepoznatljive topografske jedinice; - podruja: izgraene zone oblikovane zajednikim djelovanjem ovjeka i prirode, koje zbog svojih specifinosti mogu biti topografski definirane, a povijesnog su, arheolokog, umjetnikog, znanstvenog, drutvenog ili tehnikog znaaja. Izvor: Convention for the Protection of the Architectural Heritage of Europe IMATELJ KULTURNOGA DOBRA svaka osoba koja na bilo koji nain i po bilo kojoj osnovi dri kulturno dobro. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 6. KONKURENTNOST sposobnost zemlje da u uvjetima globalizacije osigura odriv rast produktivnosti, zaposlenosti i kvalitete ivota, tj. njena sposobnost da proizvodi i distribuira robu i usluge na meunarodnom tritu u konkurenciji s proizvodima i uslugama proizvedenim u drugim zemljama te da to ini na nain kojim se podie ivotni standard. U same temelje konkurentnosti ugraeni su obrazovanje, poduzetniko okruenje, kvaliteta poslovnoga sektora te infrastruktura i okoli. Oni putem rasta produktivnosti, izvoza, efikasnosti ulaganja i uz trokovnu efikasnost omoguuju odrivi rast. Izvor: Izvjee Nacionalnog vijea za konkurentnost RH, Bruce Scott KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKA DJELATNOST ouvanje spomenikih svojstava kulturnih dobara kao osnovnog preduvjeta prenoenja naslijeenih vrijednosti i njihova gospodarskog koritenja. Djelatnost obuhvaa: konzerviranje i restauriranje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara kroz konzervatorskorestauratorska istraivanja u svrhu prepoznavanja spomenikih svojstava, izvoenja konzervatorsko-restauratorskih postupaka radi fizikog ouvanja i prezentacije te izradu konzervatorsko-restauratorske dokumentacije. Autor: radna grupa projekta Strategija ouvanja, zatite i gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015. KREATIVNE INDUSTRIJE industrije koje kombiniraju stvaranje, proizvodnju i komercijalizaciju sadraja koji su svojstveni kulturi, te mogu poprimati oblik dobra ili usluge. Kreativne industrije u tom smislu obuhvaaju kulturne industrije te nove medije, software, oglaavanje, arhitekturu, modu, dizajn i trino pokrenuto izdavatvo. I kulturne i kreativne industrije odreene su kao djelatnosti koje stvaraju intelektualne vrijednosti, odnosno intelektualno vlasnitvo (i prava), patente, zatiena autorska prava, zatitne znakove i dizajnerska rjeenja.

75

Izvor: Global Alliance for Cultural Diversity, Division of Arts and Cultural Enterprise, UNESCO; vob-oki, Nada; Primorac, Jaka; Jurlin, Kreimir: Kultura zaborava. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko socioloko drutvo, 2008. KREATIVNI KLASTER geografska koncentracija kreativnih industrija koje zajedniki ulau vlastite resurse kako bi optimizirale stvaranje, proizvodnju, diseminaciju i koritenje kreativnih djela. Klastersko povezivanje moe se kretati i prema stvaranju mree te povezivanju u partnerstva. Izvor: World Intellectual Property Organization KULTURNA ATRAKCIJA kulturno dobro koje se koristi kao proizvod i usluga za turistiko trite. Autor: Daniela Angelina Jelini KULTURNA BATINA obuhvaa sljedee: - spomenike: djela arhitekture, monumentalna kiparska i slikarska djela, elemente ili strukture arheolokog karaktera, natpise, veinu i grupe elemenata koji imaju iznimnu univerzalnu vrijednost s povijesnog, umjetnikog ili znanstvenog gledita; - grupna zdanja: grupe izoliranih ili povezanih graevina koje po svojoj arhitekturi, jedinstvu i uklopljenosti u krajolik predstavljaju iznimnu univerzalnu vrijednost s povijesnog, umjetnikog ili znanstvenog gledita te - znamenita mjesta: djela ljudskih ruku ili kombinirana djela ljudskih ruku i prirode kao i zone, ukljuujui arheoloka nalazita koja su od iznimno univerzalnog znaaja s povijesnog, estetskog i etnolokog ili antropolokog gledita. Pored spomenutog, kulturna batina ukljuuje nematerijalnu kulturnu batinu (vidi definiciju). Izvor: UNESCO, World Heritage Convention, Zoran Roca: Demografski slom: mit o demografskoj eksploziji i ekolokoj katastrofi. Zagreb: August Cesarec/Institut za zemlje u
razvoju, 1987.

KULTURNA DOBRA pojedinani dijelovi kulturne batine ije ouvanje i zatitu regulira Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, a ukljuuju: - pokretne i nepokretne stvari od umjetnikog, povijesnoga paleontolokog, arheolokog, antropolokog i znanstvenog znaenja, - arheoloka nalazita i arheoloke zone, krajolike i njihove dijelove koji svjedoe o ovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetniku, povijesnu i antropoloku vrijednost, - nematerijalne oblike i pojave ovjekova duhovnog stvaralatva u prolosti kao i dokumentaciju i bibliografsku batinu te - zgrade, odnosno prostore u kojima se trajno uvaju ili izlau kulturna dobra. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 2. KULTURNE INDUSTRIJE aktivnosti koje se bave u prvom redu simbolikim dobrima, dobrima ija ekonomska vrijednost proizlazi prvenstveno iz njihove kulturne

76

vrijednosti. Odnose se na trinu proizvodnju i distribuciju kulturnih proizvoda u svrhu masovne reprodukcije i potronje, slijedom ega je naglaenija ekonomska dimenzija. Rije je o aktivnostima koje imaju porijeklo u individualnom stvaralatvu, umijeu i talentu i koje omoguavaju zapoljavanje i dobit. Kulturne industrije obuhvaaju glazbu, umjetnike predstave (kazalite, ples), muzeje, obrt, arhitekturu, knjievnost, vizualnu umjetnost, izdavaku djelatnost, film, festivale, dizajn i dr. Izvor: Europska komisija; Zarez, 2004.; Andy Pratt; John Myerscough u: Kultura zaborava, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko socioloko drutvo, 2008.. KULTURNI KRAJOLIK zajedniko je djelo ovjeka i prirode, ilustrira razvitak ljudske zajednice i njihova prostornog okruja tijekom vremena, pod vanjskim i unutarnjim utjecajem fizikih ogranienja i/ili mogunosti koje su odreene prirodnim okruenjem krajolika i pod utjecajem socijalnih, gospodarskih i ostalih poticaja. Izvor: UNESCO, Report of the Expert Group on Cultural Landscapes La Petite Pierre KULTURNI PROIZVOD proizvod koji utjelovljuje ili prenosi kulturni izraz bez obzira na komercijalnu vrijednost koju posjeduje. esto ipak kulturni proizvodi prenose kulturni izraz koji je zanimljiv za trite pa ih kreira, distribuira i koristi publika u trinim uvjetima. Autor: Daniela Angelina Jelini KULTURNI RESURS kulturna batina, zatiena i nezatiena, koja ima potencijal stvaranja nove vrijednosti. Da bi postao kulturna atrakcija, mora zadovoljiti odreene kriterije: mogunost prezentacije, dostupnost, mogunost prihvata posjetitelja itd. Autor: Daniela Angelina Jelini KULTURNI SADRAJ oznaava simboliko znaenje, umjetniku dimenziju i kulturne vrijednosti koje potjeu ili izraavaju kulturne identitete. Autor: Daniela Angelina Jelini KULTURNI TURIZAM posjete osoba izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane u cijelosti ili djelomino interesom za povijest, umjetnost, batinu ili stil ivota lokaliteta, regije, zemlje. Tom definicijom kultura obuhvaa i materijalnu dimenziju muzeje, galerije, koncerte, kazalita, spomenike i povijesne lokalitete, ali i nematerijalnu dimenziju obiaje, tradicije, obrte i vjetine. Turisti se smatraju kulturnim turistima ako su barem djelomice motivirani eljom za sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima. Izvor: Strategija razvoja kulturnog turizma u RH, Vlada RH, Ministarstvo turizma, 2003. KULTURNO-POVIJESNA CJELINA naselje ili dio naselja, kao i podruje, koje je zatieno kao kulturno dobro Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 6.

77

MATERIJALNA KULTURNA BATINA dijeli se na nepokretnu i pokretnu kulturnu batinu. Nepokretna obuhvaa pojedinana kulturna dobra (stare gradove i utvrde; dvorce i kurije i tradicijsko graditeljstvo) i povijesne cjeline, a pokretna manje objekte batine pokretnog tipa. U tom smislu, fizika, opipljiva ili materijalna kulturna batina ukljuuje graevine i povijesne lokalitete, spomenike, artefakte i dr. to se smatra vrijednim ouvanja za budunost. U to su ukljueni predmeti znaajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju specifine kulture. Izvor: UNESCO i Ministarstvo kulture RH NEMATERIJALNA KULTURNA BATINA obuhvaa: prakse, predstave, izraze, znanja, vjetine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani sa spomenutim, koje zajednice, skupine i u nekim sluajevima pojedinci prihvaaju kao dio svoje kulturne batine. Nematerijalnu kulturnu batinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine uvijek iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruenje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im prua osjeaj identiteta i kontinuiteta te tako promie potovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Izvor: UNESCO-ova Konvencija za zatitu nematerijalne kulturne batine, 2003., Ministarstvo kulture NEMATERIJALNO KULTURNO DOBRO razni oblici i pojave duhovnog stvaralatva to se prenose predajom ili na drugi nain, a osobito: - jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena knjievnost svih vrsta; - folklorno stvaralatvo u podruju glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, obiaja, kao i druge tradicionalne puke vrednote; - tradicijska umijea i obrti. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 9. NOSITELJI NEMATERIJALNE KULTURNE BATINE sve osobe koje imaju razna znanja i vjetine koje su stjecali izravnim promatranjem i praksom u suivotu sa starijim pripadnicima svoje zajednice ili onim pripadnicima koji su takoer ta znanja stjecali od svojih prethodnika. Nositelji najee sami mogu i znaju najbolje planirati i provoditi projekte i aktivnosti kojima se postie ouvanje nematerijalne batine. Izvor: radna skupina projekta Strategija ouvanja, zatite i gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015. NOSITELJ PRAVA NA KULTURNOM DOBRU vlasnik te nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 6.

78

OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI KULTURNE BATINE vrijednosti koje kulturna dobra posjeduju za specifine korisnike, ali i iru populaciju i temelj su prezentacije kulturne batine. Prvenstvena uloga kulturne batine jest informiranje te istodobno obrazovanje o vrijednostima koje nosi. Obrazovne vrijednosti mogu biti ukljuene u formalni nastavni program, ali i u neformalno obrazovanje. Trite formalne edukacije kulturne batine jesu kole i fakulteti (s obzirom na to da oni na tim objektima ujedno ue, odnosno provode svoj obrazovni kurikulum), a trite neformalne komunikacije/edukacije graanstvo i turisti. Vrste gospodarskog koritenja obrazovnih vrijednosti kulturnih dobara su sljedee: - struna vodstva (za graane, kole, specijalizirane skupine, turiste); - istraivanja, primjerice, naplata koritenja muzejskih fondova za istraivake svrhe (koritenje fondovima, graom kulturnih dobara); - koritenje ekspertnih usluga osoblja/zaposlenika kulturnih dobara. Autor: Daniela Angelina Jelini OUVANJE KULTURNOG DOBRA provedba mjera zatite i ouvanja radi produenja trajanja spomenikih svojstava kulturnog dobra. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 6. ODRAVANJE KULTURNOG DOBRA sustavno praenje stanja kulturnog dobra te poduzimanje mjera i radova nunih za ouvanje spomenikih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 6. ODRIVI RAZVOJ razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice, a pritom ne ugroava potrebe buduih generacija. Odrivi razvoj ostvaruje ravnoteu izmeu zahtjeva za unapreivanjem kakvoe ivota (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za ouvanjem sastavnica okolia kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadanja i budue generacije. Izvor: Strategija odrivog razvitaka Republike Hrvatske, 2009., str. 1. ODRIVI TURIZAM turizam koji zadovoljava potrebe turista, turistikih destinacija i svih sudionika u turizmu, uz istovremeno ouvanje i uveavanje potencijala za koritenje turistikih resursa u budunosti, bez ugroavanja mogunosti buduih generacija da zadovolje vlastite potrebe. Izvor: Odgovorni i odrivi razvoj turizma. Beograd: Centar za odgovorni i odrivi razvoj turizma PODUZEE U KULTURI poduzee koje povezuje aktivnosti kreatora i umjetnika s tritima i potroaima omoguavajui im priznanje i izvor prihoda. Poduzee u kulturi proizvodi kulturna dobra i usluge, stvarajui pritom gospodarske, kulturne i socijalne mogunosti (nove mogunosti za zapoljavanje). Neovisno o tome je li rije o neprofitnom ili profitnom poduzeu, poduzee u kulturi usvaja poslovni pristup u

79

svojim aktivnostima te koristi kreativnost, umijea, kulturnu tradiciju, marketinka i druga znanja te intelektualno vlasnitvo. Izvor: Global Alliance for Cultural Diversity, Division of Arts and Cultural Enterprise, UNESCO, Global Centre for Cultural Entrepreneurship PODUZETNIK U KULTURI poduzetnik iji angaman na kulturnim aktivnostima pridonosi stvaranju kulturne vrijednosti i za kreativne proizvoae i potroae kulturnih usluga i proizvoda. Poduzetnik u kulturi jest osoba koja kombinira dvije sposobnosti: znanje i senzibilnost prema umjetnosti, kulturnoj tradiciji i kreativnim procesima te znanje i razumijevanje proizvodnih, marketinkih i drugih vjetina. U tom smislu on je istodobno odgovoran za stvaranje kreativnog sadraja kao i upravljanje i iskoritavanje rezultata. Izvor: Global Centre for Cultural Entrepreneurship; The Cultural Economy, Sage Publications; Arjo Klamer, Erasmus University; Center for Cultural policy studies PODUZETNITVO aktivnost i proces s pomou kojega drutva, regije, organizacije ili pojedinci prepoznaju realiziraju poslovne mogunosti radi stvaranja bogatstva. Odnosi se na proces stvaranja vrijednosti putem realizacije trine nie koja moda na tritu trenutano ne postoji. Podrazumijeva prepoznavanje trinih mogunosti i njihovo iskoritavanje kroz efektivnu organizaciju resursa sa svrhom ostvarivanja rezultata koji mijenja postojee interakcije u odreenom sektoru. Izvor: Entrepreneurship: Theory and Practice, 2009.; Leksikon menadmenta. PODUZETNITVO U KULTURI realizacija aktivnosti koja rezultira proizvodom ili uslugom u podruju kulture. Obuhvaa iniciranje poduzetnike aktivnosti, njezino pokretanje i tranziciju prema uzornom dogaaju u podruju kulture. Za razliku od poduzetnitva u gospodarstvu, sama zarada, iako vana, ne mora biti prvenstven cilj tog oblika poduzetnitva. Poduzetnitvo u kulturi obuhvaa, meu ostalim, sljedea podruja: kulturne industrije, menadment u kulturi i kulturni turizam. Izvor: Global Centre for Cultural Entrepreneurship, Journal of Cultural Economy POKRETNA KULTURNA DOBRA zbirke predmeta u muzejima, galerijama, knjinicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te dravnim i upravnim tijelima ukljuujui i kod fizikih osoba. To su dobra od umjetnikog, povijesnog, paleonotolokog, arheolokog, antropolokog i znanstvenog znaenja. Pokretna kulturna dobra jesu: arhivska graa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi, filmovi, arheoloki nalazi, antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna, etnografski predmeti, stare i rijetke knjige, novac, vrijednosti papiri, potanske marke i druge tiskovine, dokumentacija o kulturnim dobrima, kazalini rekviziti, skice, kostimi i sl., uporabni predmeti (namjetaj, odjea, oruje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i ureaji, predmeti koji su znaajna svjedoanstva razvitka znanosti i tehnologije. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 8; Zakon o muzejima, Zakon o arhivskom gradivu, Zakon o knjinicama, radna grupa projekta

80

POSLOVNI KLASTER geografska koncentracija meusobno povezanih poslovnih subjekata, dobavljaa i pridruenih institucija koje se povezuju sa svrhom poveanja produktivnosti, poticanja inovacija i razvoja novih poslova. Izvor: Michael Porter: The Competitive Advantage of Nations. New York:Free Press, 1998. PROMOTIVNE VRIJEDNOSTI KULTURNE BATINE vrijednosti koje kulturna dobra posjeduju u smislu prezentacije kulturnog sadraja koji je nositelj kulture odreenog lokaliteta/regije/nacije. Vrste gospodarskog koritenja promotivnih vrijednosti kulturnih dobara jesu: - tisak, prezentacija i prodaja promotivnog materijala (broura, knjiga, razglednica, suvenira, cd-a, dvd-a itd.); - najam prostora za druga dogaanja (konferencije, vjenanja, izlobe, koncerte itd.); - najam grae (kostimi, replike, oprema itd.); - prodaja prava na koritenje u marketinke svrhe (snimanje spotova, filmova i sl. te u turistike svrhe). Autor: Daniela Angelina Jelini RAZVOJ oznaava kvalitativne i strukturne promjene, evoluciju i sazrijevanje, tj. odmicanje od jednostavnijeg, slabijeg ili nieg stupnja, prema sloenijem, naprednijem, zrelijem ili kompleksnijem stupnju. Ukazuje na to da inimo dobro jer se pomiemo u smislu potrebne, neminovne, univerzalne zakonitosti u pravcu eljenog cilja. Izvor: Social Enterprise Development Center 2009, The Development Dictionary /Wolfgang Sachs/ REGISTAR KULTURNIH DOBARA javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture. Registar se sastoji od tri popisa i to: Liste zatienih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog znaenja i Liste preventivno zatienih dobara. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 14. SPOMENIKA RENTA predstavlja obvezu fizikih i pravnih osoba koje su obveznici plaanja poreza na dohodak ili poreza na dobit, a svoju gospodarsku djelatnost obavljaju u nepokretnom kulturnom dobru pojedinano zatienom ili na podruju kulturno-povijesne cjeline, a sve radi prikupljanja sredstava potrebnih za zatitu i ouvanje kulturnih dobara. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara l. 114. TRADICIJSKI OBRT obrt za koji je potrebno posebno poznavanje zanatskih vjetina i umijea u obavljanju djelatnosti te koji se obavlja pretenim udjelom runog rada, a koji se nainima proizvodnje i rada, namjerom i oblikom oslanja na obrasce tradicijske kulture, pa u tom smislu moe simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet. Izvor: Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetnikim obrtima, HOK

81

TURIZAM aktivnost koja ukljuuje putovanje i boravak na lokacijama izvan uobiajenog mjesta stanovanja u trajanju duljem od 24 sata, obino radi rekreacije, zabave ili posla. Izvor: Svjetska turistika organizacija UMJETNIKI OBRT obrt koji se odlikuje proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rjeenjima uz naglaenu kreativnost i individualnost majstora obrta umjetnika. Obuhvaa takoer djelatnosti i proizvode koji imaju poveznice s umjetnosti kao takvom (restauracija, lijevanje umjetnikih skulptura, umjetniki proizvodi izraeni kovanjem, rekonstrukcije prema predloku i sl.). Izvor: Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetnikim obrtima, HOK UPRAVLJANJE KULTURNIM RESURSIMA sustavna briga o kulturnoj batini koja se koristi u prihodovanju.Podrazumijeva ekonomski potencijal koji se moe iskoritavati. Izvor: McKercher, Bob & Du Cros, Hilary: Cultural Tourism: The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage Management. New York: The Haworth Hospitality Press, 2002. VIDLJIVOST KULTURNE BATINE visoka razina javnog informiranja i znanja javnosti o znaaju kulturne batine, a postie se putem obrazovanja, medija, lobiranja i zagovaranja. Uinci vidljivosti kulturne batine imaju pozitivne uinke na njezinu zatitu, ouvanje i gospodarsko koritenje. Autor: Daniela Angelina Jelini ZATITA KULTURNOG DOBRA provedba mjera zatite pravne i strune naravi propisanih odredbama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, sukladnih pravilima konzervatorske struke. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, l. 6.

82