PRVI SVJETSKI RAT

- I. svjetski rat bio je dugo pripreman, u sklopu intenzivnih politikih previranja s kraja 19. i poetka 20. st. - ratni planovi svih glavnih sila koje su bile umijeane u sukob bili su iskljuivo napadaki i vrlo detaljno razraeni - rat je poeo u 08./1914. , zapoevi kao europski, 1917. se pretvorio u svjetski - nitko se nije pripremao za dulji rat te su svi bili uvjereni da e on zavriti do Boia 1914. - temelj cjelokupne njemake i austro-ugarske vanjske politike bio je prodor na istok - povod za rat - 28.06.1914. u Sarajevu atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu enu Sofiju koji je izvrio Gavrilo Princip, pripadnik teroristike organizacije Mlada Bosna iz Srbije - A-U zatraila da se obavi istraga na srpskom teritoriju - Srbija odbila A-U objavila rat Srbiji, potom Rusija A-U, Njemaka ulazi u rat na strani A-U, a VB i Francuska na strani Srbije i Rusije - ANTANTA - Francuska, Velika Britanija, Rusija, Italija (od 1915.) - Francuska i Rusija tijekom 1891.-1894. godine potpisale niz sporazuma o suradnji - 1904. Francuska i Velika Britanija sklopile su ugovor Entente cordiale (Srdani sporazum) o podjeli zona utjecaja u Africi te o zajednikoj politici protiv Njemake - 1907. Rusija i Velika Britanija dogovorile se o podjeli interesnih zona u Perziji Rusija ulazi u savez - Srbija, Crna Gora, Rumunjska i Grka ratuju na strani Antante - Italija - pripajanje junog Tirola, osvajanje istonojadranske obale (od Trsta do Albanije), zauzimanje Adalije i Smirne u Maloj Aziji te proirenje svojih afrikih posjeda - nije joj bilo bitno na ijoj se strani bori, sve dok moe ostvariti svoje ciljeve - ulazi 26.04.1915. Londonskim ugovorom - izmeu Italije i trojne Antante - Italija je u poetku bila neutralna iako lanica Trojnog saveza od 1882. - CS joj nude Trentino, Akvileju i Grado - A joj nudi J Tirol, Trst, arhipelag Cres-Loinj, SJ Dalmaciju (Zd, i), veinu otoka (osim Krka i Raba), protektorat nad Albanijom i luka Vlora, neke njemake kolonijalne zemlje u Africi i Aziji - Srbiji je obeana obala izmeu Krke i Stona, Peljeac, Split i Bra + ne ba detaljno Srijem, Baka, BiH, Slavonija, dijelovi Albanije - CG je obeana obala izmeu Stona i Budve, ukljuujui Ston, Dubrovnik, Kotorski zaljev - Rusija - brani balkanski prostor jer ga je htjela podvrgnuti svojem nadzoru; posebno Bospor i Dardanele - Velika Britanija i Francuska bile su zainteresirane za Srednji istok zbog (novog energenta) nafte - Velika Britanija i Njemaka bile su najvea konkurencija na moru i u prekomorskoj trgovini, a Francuska je eljela vratiti Alsace i Lorraine koje je u korist Njemake izgubila 1870. - CENTRALNE SILE - neformalan naziv za savez Njemake i Austro-Ugarske i ostalih drava koje su u ratu sudjelovale kao njihovi saveznici - naziv svoje porijeklo ima u tome to su se dvije drave koje su u savezu bile od samog poetka predstavljale dio Srednje Europe, odnosno nalazile su se u centru izmeu sila Antante - Rusije s istoka te Velike Britanije i Francuske sa zapada - Trojni savez - vojni sporazum 1879. izmeu Njemake i Austro-Ugarske, - 1882. Italija - prilikom izbijanja rata odluila se za neutralnost do 26.04.1915. - Osmansko Carstvo - tajni sporazum s Njemakom 02.08.1914. protiv Rusije, a u 10./1914. slubeno - Bugarska - u jesen 1915. (elei revidirati Bukuretanski ugovor iz 1913.,ugovor nakon II. balkanskog rata kada se Bugarska morala odrei teritorija u korist Srbije i Grke) - Hrvatska i Maarska ratuju u sklopu Austro-Ugarske - Austro-ugarska - ostvarivanje prevlasti u Jugoistonoj Europi, odnosno prodor do Egejskog mora pri emu joj se, nakon aneksije BiH, isprijeila Srbija

- Habsburki su se dravnici, kao i mnogi njihovi podanici, nadali rjeenju nacionalnih pitanja (posebno ekog) - naelnik austro-ugarskog glavnog stoera, general Conrad von Htzendorf, odmah je nakon ubojstva prestolonasljednika Franje Ferdinanda shvatio da se to moe iskoristiti kao povod za rat protiv Srbije koji je on predlagao jo od 1913. - Njemaka - zauzee francuskih i britanskih kolonija te nekih azijskih podruja, a u svemu je podupirala ciljeve Austro-Ugarske - svim silama eljela izazvati rat kako bi zadala odluan udarac Rusiji u svojoj provedbi politike prodora na istok - Schlieffenov plan/ Memorandumu feldmarala Alfreda von Schlieffena, 1905. - plan je napravljen poslije sporazuma o Antanti izmeu Francuske i Velike Britanije - na njemu se zasniva njemaki ratni plan, a odnosi se na rat s Francuskom - brza mobilizacija, zanemarivanje neutralnosti Belgije i Luksemburga i snaan prolaz njemakog desnoga krila kroz Belgiju i sjevernu Francusku u jugozapadnom smjeru - odravanje defanzivnog poloaj na sredinjem dijelu i na lijevom krilu u Lorraineu, Mozelu i Vogezima - osnovni smisao plana je da se u ratu na dva fronta pobijedi tako da se najprije brzo pobijedi na zapadu prije nego to Rusija moe mobilizirati i dopremiti svoju vojsku do Istone Pruske - 1915. general Helmuth von Moltke smatrao da je plan previe riskantan pa je odluio da desnom krilu, koje je trebalo napasti Francusku sa sjevera ne da toliko vojske, nego da bude vie vojske u Alzaceu i Lorreinu i na ruskoj granici - druga promjena je bila da njemaka vojska ne prolazi kroz Nizozemsku, nego samo kroz Belgiju - zaglibilo se u rovovskom ratovanju, a poto se nije ilo kroz Nizozemsku stvorila se velika guva na njemako-belgijskoj granici - njemake su trupe napale i brzo se probile kroz Belgiju i Luksemburg te poele osvajati teritorij Francuske - bitka na Marni, 05.-08.09.1914. - kada su se Nijemci nali pred Parizom - prvi veliki sukob - Nijemci povlae dijelove postrojbi sa Zapadne na Istonu bojinicu pa Britanci i Francuzi dobivaju bitku i prisiljavaju Nijemce na pozicijski (rovovski) rat - odluna je uloga izviakih aviona u otkrivanju slabih toaka u njemakim linijama, to je omoguilo saveznicima da to vojno iskoriste - bitka se pamti se po 600 parikih taksija, uglavnom Renaulta, koji su prevezli 6 000 francuskih rezervista - Rusija je izvela izrazito brzu mobilizaciju te je ve potkraj 08./1914., nakon pobjeda nad njemakom vojskom, ula u podruje istone Pruske, porazili i austro-ugarsku vojsku u blizini Lavova - Austro-Ugarska je bila poraena u Srbiji i Galiciji (ruska ofanziva) - bitka na Ceru, 15.-19.08.1914. - prva pobjeda sila A u ratu - planina Cer - u z Srbiji, kod granice s BiH - bitka na Kolubari, 03.-15.12.1914. - rijeka Kolubara - desni pritok Save, jz od Beograda - pobjeda srpske vojske - stupanjem Osmanskog Carstva u rat u 10./1914. Rusija vie nije mogla snabdijevati preko Crnog mora, to je imalo bitne posljedice na efikasnost njene vojske - bitka na Galipolju, 25.04.1915. - 6.01.1916. - jedna je od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata - odluku da se desantom osvoji Galipoljski poluotok (na Dardanelima) savezniki zapovjednici su donijeli nakon niza uzaludnih pokuaja bombardiranja s mora po vanjskim utvrdama koje su titile ulaz u tjesnac Dardaneli - osvajanjem poluotoka Saveznici bi sebi omoguili pristup Carigradu, s konanim ciljem njegovog zauzimanja, ime bi se iz daljnjeg toka rata izbacilo Osmansko Carstvo i ponovno otvorila ruta za opskrbu Rusije

- snage Antante su mahom sainjavale trupe Britanskog Carstva izvan Engleske (Irska, Australija i Novi Zeland) koje su inili dobrovoljci i neredovna vojska, to se ranije smatralo za jedan od glavnih razloga katastrofalnog poraza Saveznika, dok se danas smatra da razlog potpune propasti invazije lei u nizu greaka koje su nainili zapovjednici operacije - tursku vojsku je predvodio Kemal Atatrk, kasniji utemeljitelj turske republike te njen prvi predsjednik, koji je svoj vojni ugled stekao upravo na bojnom polju kod Galipolja - na morima je i dalje dominirala britanska flota koja je blokirala njemake luke na Baltiku - unato tome, savezniki pohodi na Dardanele i u Mezopotamiju te iskrcavanje u Solunu zavrili su neuspjeno - tajni Londonski ugovor, 26.04.1915. - izmeu Italije i trojne Antante - Italija je u poetku bila neutralna iako lanica Trojnog saveza od 1882. - CS joj nude Trentino, Akvileju i Grado - A joj nudi J Tirol, Trst, arhipelag Cres-Loinj, SJ Dalmaciju (Zd, i), veinu otoka (osim Krka i Raba), protektorat nad Albanijomi luka Vlora, neke njemake kolonijalne zemlje u Africi i Aziji - Srbiji je obeana obala izmeu Krke i Stona, Peljeac, Split i Bra + ne ba detaljno Srijem, Baka, BiH, Slavonija, dijelovi Albanije - CG je obeana obala izmeu Stona i Budve, ukljuujui Ston, Dubrovnik, Kotorski zaljev Italija ulazi u rat na strani Antante - Italija i dalje nije mogla probiti bojinicu na Soi, 05./1915. iako su a-u snage bile slabe 1915. zavrava s prednou Centralnih sila - bitka na Sommi, 01.07.1916. - kako bi dokinule njemaku okupaciju Belgije i smanjili pritisak na Francusku - kombinirana ofanziva iji cilj je bio spajanje Britanaca i Francuza na rijeci Sommi - znaajna i zbog toga to su u njenim kasnijim fazama Britanci po prvi put u povijesti koristili novo oruje tenkove - verdunska bitka, 21.02.-18.12.1916. - njemaka obavjetajna mrea je saznala za planiranje ofenzive na Sommi pa pokree Verdunsku ofenziva - Zapadni front, izmeu Francuske i Njemake bitke su trajale do studenog s vrlo malim teritorijalnim dobitcima, ali ogromnim ljudskim gubitcima na obje strane (njemaka je vojska bila znatno oslabljena) - u isto vrijeme, Rusi na istoku uspijevaju zauzeti Bukovinu i prisiliti Njemaku da ponovno alje snage na Istonu bojinicu - zbog britanske blokade njemakih luka (blokada izlaza iz Sjevernog mora), u zemljama Centralnih sila dolo je do nestaice i gladi - njemaka flota u 01./1917. objavljuje neogranieni podmorniki rat, tj. poinje podmornicama napadati britanske ratne i trgovake brodove nareeno je i potapanje svih brodova bez obzira na posadu i putnike u vodama oko Velike Britanije i Irske - nakon amerikog protesta odreeno je da se poteuju ameriki i talijanski brodovi - 07.05.1915. je na putu iz New Yorka u Liverpool potopljen veliki britanski brod Lusitania to je uzrokovalo nove prosvjede Amerike 01.04.1917. SAD ulazi u rat strani Antante - Februarska revolucija, 03./1917. -u Rusiji izbila graanska revolucija - liberalna buroazija - car Nikola II. je u 07./1917. abdicirao - Oktobarska revolucija, 10./1917. - boljevika revolucija pod vodstvom Vladimira Iljia Uljanova - Lenjina - svrgnuli Privremenu vladu, pogubili cara te uspostavila vlast sovjeta graanski rat pa Rusija trai separatni mir s Njemakom - mir u Brest-Litovsku, 03.03.1918. - Brest u Bjelorusiji - mirovni sporazum Rusije i CS - Njem, A-U, Bug i OC (Trocki, Hoffamnn) - Rusija se odrekla Ukrajine, Bjelorusije, Finske, baltikih zemalja (Litva, Estonija i Latvija) te Poljske (iako Kongresna Poljska nije spomenuta u ugovoru)

- moraju priznati sve to su Nijemci osvojili, demobilizirati vojsku i isplatiti ratnu odtetu - Sovjetska vlada ponitila ovaj ugovor u 11./1918. - Francuzi i Britanci nali se u tekom poloaju - Italija je doivjela pravi masakr na Soi kod Kobarida u dananjoj Sloveniji - proljetna ofenziva 1918. - posljednji pokuaj preokreta Nijemaca pod vodstvom feldmarala Hindenburga i Ludendorffa - novi vrhovni savezniki zapovjednik francuz Ferdinand Foch poeo protuofenzivu 18.VII.1918. kojom je potkraj rujna probijena obrambena Hindenburgova linija - Ludendorff je ve 29.09. priznao poraz i zatraio od svoje vlade da potpie primirje - Car Wilchelm II. morao je abdicirati i pobjegao je u Nizozemsku - Njemaka je kapitulirala 11.11.1918. - Wilsonovih 14 toaka, 08.01.1918. - nakon boljevike revolucije uzor vidi u njihovoj deklaraciji o miru i samoopredjeljenju naroda - ameriki program mira sa pravom naroda na samoopredjeljenje (ali za a-u narode unutar A-U) - sve kako bi uvjerio SAD da se Veliki rat vodi za moralne ciljeve i mir u Europi 1. ugovori o miru trebaju se sklapati javno i poslije toga ne smije biti nikakvih tajnih sporazuma, a diplomacija e uvijek raditi javno 2. apsolutna sloboda pomorske plovidbe tijekom rata i mira izvan teritorijalnih voda 3. ukidanje svih ekonomskih prepreka 4. sniavanje nacionalnih naoruanja na najmanju moguu mjeru koja odgovara sigurnosti pojedinih zemalja 5. nepristrano rjeavanje kolonijalnih zahtjeva, uzimajui u obzir interese naroda o kojima je rije 6. odlazak stranih vojnih snaga s ruskog teritorija 7. odlazak stranih vojnih snaga iz Belgije i uspostava njene pune suverenosti 8. oslobaanje cijeloga teritorija Francuske s korekcijom granice u Elzasu i Loreni koje su 1871. oduzeli Prusi 9. uspostava Italije u njenim nacionalnim granicama 10. puna sloboda za autonoman razvitak naroda Austro-Ugarske 11. evakuacija Rumunjske, Srbije i Crne Gore te slobodan prilaz moru za Srbiju 12. autonoman razvoj za neturske narode u Osmanskom Carstvu, slobodan prolaz kroz Dardanele 13. osnivanje slobodne Poljske s izlazom na more i prikljuenje Poljskoj onih teritorija koji su naseljeni Poljacima 14. osnivanje Lige naroda, koje e pruiti jamstvo za politiku i teritorijalnu neovisnost malih drava - Versailleska mirovna konferencija, 18.01.1919.-21.01.1920. - U palaama Versaillesa - Wilson (SAD), Lloyd George (VB), Georges Clemencau (FR), Vittorio Orlando (IT), N. Makino (JAP) - etiri komisije - komisija za teritorijalna pitanja - komisija za ratnu odgovornost - komisija za reparacije - Liga naroda - osnovana u 04./1919. (42 lanice + 28 kasnije) - meunarodna organizacija za ouvanje mira u svijetu - nemaju vojnu snagu, ve ekonomske sankcije - Generalna skuptina, stalni sekretarijat, meunarodni sud, Vijee od 4-6 stalnih lanica, 9 nestalnih lanica - bez SADa, zabrana Njemakoj i Rusiji (Njem ulazi 1926.-1933., SSSR 1934.-1939.) - Japan izaao 1933., Italija 1937. (rat u Etiopiji) - ukinuta 1946. UN - mir u Saint Germainu, 10.09.1919. - Austrija - Saveznici priznate nove drave Maarska, ehoslovaka, Poljska i Drava SHS

- It - Trentino, J Tirol, Trst, Istra, neki otoci - K SHS - J tajerska, Kranjska, Dalmacija i dio Koruke - drugi dio Koruke se referendumom odluila za Austriju 10.10.1920. 59% za Austriju - Polj - Galcija - Ma - opron - Au - Gradie - prema cenzusu iz 1910. 74% njem jezik 15% hrv jezik 9% ma jezik - mirom odlueno da e se pripojiti Austriji 28.08.1921. - Austrijskim dravnim ugovorom iz 1955. (l. 7) Hrvatima i Slovencima se jami slobodno koritenje jezika, kola, tiska i kulturnih organizacija u pravnom pogledu smatra se nasljednicom A-U zabranjeno ujedinjenje s Njemakom - austrijski nacisti dobivaju poticaj i nakon rasputanja parlamenta 04.03.1933. zapoinju s bombakim terorom zabranjena nacistika stranka 19.06.1933. vojska ograniena na 30 000 uz zabranu ratne mornarice i zrakopovstva mora iz imena izbaciti ''njemaka'' i preimenovati se u Republika Austrija

- NAPISATI SVE MIROVNE UGOVORE - Rusija - najmanje zagovarala ouvanje Monarhije, ali jaanje Njemake inilo joj se manjim zlom od austrougarskih presezanja na Balkanu - zagovarala stvaranje Trojne Monarhije (Austrija, Ugarska i eka) dok bi se apetiti Srbije mogli zadovoljiti prikljuenjem Bosne i Hercegovine te dijela Dalmacije - Italija - apetiti takoer nisu ukljuivali ruenje Monarhije ve samo njezino smanjenje - Antanta - na samom poetku rata smatrale su da Austro-Ugarsku treba ouvati, makar i okrnjenu kako njezini dijelovi ne bi uli u sastav Njemake i time ju osnaili - miljenje Antante promijenila je boljevika revolucija u Rusiji koja ju je pretvorila u potencijalnog neprijatelja (na politikoj razini kao izvor komunizma) sada Njemaka i zemlje Monarhije moraju postati brana komunizmu u njegovom prodoru prema Zapadu - nije se moglo ignorirati ni uinak koji je na narode Monarhije imao mirovni program predsjednika Wilsona - Antanta poinje podravati pokrete nacionalnih manjina, a raspadanju pogoduje i loa ekonomska situacija u Monarhiji - Sporazumi u Lokarnu - sedam zasebnih sporazuma potpisanih nakon konferencije i pregovora u vicarskom gradu Locarno - konferencija je trajala od 5.-16.10.1925., a sami sporazumi su formalno potpisani u Londonu 01.12.1925. - pokualo pronai kvalitetan i zadovoljavajui odgovor na pitanja sigurnosti u poslijeratnoj Europi, a posebno se ticala normalizacije odnosa s poraenom Njemakom - europske granice podijelio u dvije kategorije - zapadne granice koje su zagarantirane i utvrene - istone granice Njemake za koje je postojala mogunost revizije - pregovori nastupili nakon razmjene diplomatskih nota izmeu Velike Britanije, Francuske i Njemake tokom ljeta 1925. prije ega je njemaki ministar vanjski poslova Gustav Stresemann predloio promjene versajskih zapadnih granica Njemake a s ciljem diplomatske rehabilitacije Njemake u odnosu prema zapadnim silama - Rajnski pakt - osnovni sporazum zakljuen u Lokarnu - izmeu Njemake, Francuske, Belgije, Britanije i Italije.

- Njemaka, Francuska i Belgija su se obvezale na meusobno nenapadanje, a Velika Britanija i Italija slue kao garancije da se to zaista i ne dogodi - u sluaju meusobne agresije bilo koje od prvih triju drava, sve ostale potpisnice moraju se ukljuiti u sukob na strani napadnute drave - Njemaka je s Francuskom i Belgijom potpisala konvenciju o arbitrai, a s Poljskom i ehoslovakom arbitrane sporazume prema kojima se svaki nesporazum treba iznijeti pred arbitrani tribunal Stalnog suda za meunarodnu pravdu - Francuska je potpisala sporazume s Poljskom i ehoslovakom kojima se obvezala na pomo tim zemljama u sluaju sukoba s Njemakom - zapravo samo potvrdili postojee saveze koje je Francuska potpisala s Poljskom 19.02.1921. i sa ehoslovakom 25.01.1924. za suvremenike Sporazumi u Lokarnu oznaavali su kamen temeljac poboljanog diplomatskog ozraja u Europi, donosei nadu u vjeni mir to se najee nazivalo ''duh Lokarna'' - najoitiji pokazatelj pozitivne klime bio je ulazak Njemake u Ligu naroda 1926. kao i postupno povlaenje saveznikih trupa iz zapadne Rajnske oblasti (dovreno 1930.) - Sporazumi su u Poljskoj shvaeni kao javno ponienje te su pridonijeli pogoranju odnosa izmeu Poljske i Francuske (unato meusobnom sporazumu) - rijeima Jzefa Becka: ''Od Njemake se slubeno zatrailo da napadne istok kako bi se sauvao mir na zapadu.'' - izostanak SSSRa sa konferencije i sporazuma - SSSR u detantu zapadnih sila vidjela mogunost produbljivanja svoje vlastite izolacije iz Europe, a posebno udaljavanje Njemake od nje unato prethodno potpisanom Rapalskom trgovakom ugovoru iz travnja 1922. - Detant je izraz koji dolazi od francuske rijei dtente (oputanje), '70. se koristi u meunarodnoj politici, kako bi opisao situaciju u kojoj dvije prethodno meusobno neprijateljski raspoloene drave poboljavaju diplomatske, politike i druge odnose, odnosno smanjuju meusobne napetosti - najpoznatiji primjer detanta jest period hladnog rata od sredine '60. do poetka '80. kada su SSSR i SAD nastojale poboljati meusobne odnose i pronai zajedniki jezik u to je mogue vie spornih pitanja, a kako bi sprijeili izbijanje treeg svjetskog rata - tokom cijelog tog razdoblja nisu se umirivale politike tenzije u ostatku istone Europe pa je Njemaka na konferenciji u Lokarnu ipak prisiljena SSSRu platiti 50 milijuna $ u ime ratne odtete - ''Duh Lokarna'' nije uspio preivjeti uzlet njemakog nacionalizma '30. - 1934. prijedlozi za stvaranje ''istonog Lokarna'' koji bi utvrdio istone granice Njemake propali su zbog otpora njemake opozicije i poljskog stava da bi njene granice ionako trebale biti osigurane zapadnim garancijama - Njemaka je formalno prekrila Sporazum kada je njezina vojska 07.03.1936. ula u demilitariziranu Rajnsku oblast - snaga Lokarna vidljiva je i u odlukama da se Nobelova nagrada za mir 1925. dodijeli sir Austenu Chamberlainu, a 1926. Aristideu Briandu i Gustavu Stresemannu, osobama koje su u Lokarnu bile glavni pregovarai

MEURATNO RAZDOBLJE
NJEMAKA - demokracija je u Njemakoj uspostavljena 09.11.1918. s prijestolja odstupio car Wilhelm II. - kancelar Friedrich Ebert - voa Socijaldemokratske stranke Njemake - Philipp Scheidemann, socijal-demokrat - proglasio Republiku Njemaku - jaka komunistika stranka, posebno njezino radikalno krilo Spartak ovdje vidjeli svoju priliku - Karl Liebknecht pozivao na uspostavljanje ''slobodne socijalistike republike'' spontana revolucija u 01./1919. dovela do tzv. malog graanskog rata u kojem su se borili s jedne strane komunisti (spartakovci), a s druge regularne vojne postrojbe i desniarski dobrovoljci (freikorps) - ubijeno dvoje vodeih komunista - Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht - 04./1919. je u Mnchenu proglaena Bavarska Sovjetska Republika

- vojska ipak suzbila komunistiki ustanak - Weimarski ustav, 31.07.1919. - demokratski, ali se Njemaka nije oslobodila aristokracije i nostalgije za Carstvom (to je posebno isticala Njemaka nacionalistika narodna partija pod vodstvom Hugenberga) ta i sline stranke uvjeravale su njemaki narod kako rat nije izgubljen njihovom krivnjom ve da su bili izdani od idova koji imaju monopol u financijama i gospodarskom ivotu - trajkovi, pobune i politika ubojstva bili su gotovo svakodnevica u Njemakoj tog razdoblja - sve je kulminiralo 1923. kada je izbilo nekoliko pobuna komunista u Saksoniji, Tiringiji i Hamburgu - neuspjeni nacistiki pu u Mnchenu 09.11.1923. (E. Ludendorff, A. Hitler i E. Rhm) - Rajnska oblast - Francuska potie separatiste u koja je pod njezinim protektoratom, a s ciljem prikljuenja tog podruja - 1923. odran plebiscit - estoki sukobi - 1920. Sarska oblast izdvojena i pod Ligom naroda je do plebiscita 1935. kada se vraa Njemakoj - Schleswig - 1920. plebiscit - podijeljen na sjeverni i juni, sjeverni je pripao Danskoj, a srednji i juni Njemakoj. - leska - spore se Njemaka, Poljska i ehoslovaka - poljsko-njemaki sukob oko Gornje leske, reakcija Lige naroda 2/3 Njemakoj, 1/3 Poljskoj - Rhurska afera, 1923. - ratne su reparacije iznimno oteavale poslijeratni oporavak Njemake - 1922. Njemaka obavijestila zemlje Antante kako nije u mogunosti ispuniti svoje obveze te je zatraila estomjeseni moratorij - Francuska pristaje pod uvjetom da joj se dopusti koritenje rudnika ugljena u Ruhru - Njemaka kasni s isporukama ugljena - 11.01.1923. Francuska okupirala Rhur kako bi zatitila svoja potraivanja - Njemaka (vlada Wilhelma Cunoa) je odmah povukla veleposlanike iz Pariza i Bruxellesa (jer je u akciji sudjelovala i Belgija), a stanovnitvo Rhura je pozvano na pasivni otpor 150 000 Nijemaca napustilo je Rhur i Francuska je zadrala ugljenokope, ali je ova afera znaajno oslabila njezin ugled u Europi i svijetu - kancelar Gustav Stresemann - komunistike pobune, Hitlerov pu - kancelar Wilhelm Marx - kad se pocinje smirivati Rhurska afera, Francuzi su u sjevernom dijelu Rajnske oblasti poeli aktivirati separatiste - voa Lo Deckers - u Aachenu 21.10.1923. proglasio Neovisnu Rajnsku Republiku - istovremeno je republika proglaena i u Wiesbadenu 12./1923. ova su se dva pokreta ujedinila pa je osnovana Privremena vlada Rajnske Republike - Britanija se snano suprotstavljala ovoj politici Francuske - nakon britanskog upozorenja Francuska i Belgija se povukle, ali i dalje su trajale nesuglasice i francuska agresivna politika ime je Poincar potpuno izgubio kredibilitet kao politiar - 1925.-1929. Njemaka se gospodarski i politiki oporavljala (Lokarno, Liga naroda, opoziv Komisije za kontrolu njemakog naoruavanja) - 02./1925. umire Ebert - predsjednik Paul von Hindenburg - iako je izgledalo kako Njemaka ide u smjeru prosperiteta, ispod same povrine nije bilo tako - mlada demokracija u toj zemlji nije mogla pridobiti dovoljan broj sljedbenika kako bi se ukorijenila - este promjene vlada (11 kabineta od 1923. do 1933.), kontinuirano slabljenje demokratski snaga, borbe razliitih politikih usmjerenja u republici te razni skandali odbijali su velik broj stanovnitva od demokracije - najvei je problem bio to to se u nju razoarao ogroman dio mlade generacije

- meu protivnicima demokracije najradikalniji su nacionalsocijalisti - velika ekonomska kriza 1929. - dodatno pogorala stanje poveavi broj nezaposlenosti, posebno meu mladima - raspad koalicije - 29.03.1930. - zbog sukoba oko obveznog osiguranja u sluaju nezaposlenosti - izlazi Socijaldemokratska stranka Njemake - kancelar Heinrich Brning (Stranka centra) - nije imao parlamentarnu veinu, primjenjuje lanak 48. Ustava - proglaenje iznimnog stanja poinje vladati pomou odredbi i dekreta - Nacionalsocijalistika njemaka radnika partija - Nacistika stranka - SA - Sturmabteilung=Jurini odred ili smee koulje - preko 100 000 lanova u svojim paravojnim postrojbama - parlamentarni izbori 09./1930. - zabiljeen velik porast glasova u korist nacista - predsjedniki izbori 04./1932. - ponovno je izabran Paul von Hindengurt (star 85 god.) - parlamentarni izbori 07./1932. - Franz von Papen - za suradnju s Adolfom Hitlerom - Hitlerova stranka osvojila 18,2 % i time postala druga stranka u parlamentu - von Papen je morao s njime suraivati, a namjeravao je to uiniti tako da ukine zabranu djelovanju SA odreda - Udar na Prusku - izveo ga Papen - u toj saveznoj dravi sruio s vlasti socijaldemokrate i proglasio izvanredno stanje - Gring je postavljen za ovlatenog ministra unutarnjih poslova - Von Papen je nedostatka podrke javnosti, nakon est mjeseci morao odstupiti s mjesta kancelara - novi su izbori pokazali snagu nacionalsocijalista koja je tu osvojila 37,3 % i postala najjaa stranka u parlamentu - Hitler kancelar 30.01.1933. - proglasio ga Hindenburg na nagovor von Papena - uz njega je u vladi jo samo jedan nacionalsocijalist - von Papen i ostali politiari smatrali su kako su time ''zaposlili'' Hitlera i da e sada moi nadzirati njegove najradikalnije poteze, ali sam je von Papen uvidio svoju pogreku kad je jedva preivio No dugih noeva - Hitler rasputa Reichstag i raspisao izbore - nekoliko dana prije izbora, 27.02. zgrada Reichstaga izgorjela je u poaru za koji su optueni komunisti - odredbom o zatiti naroda i drave komunisti su stavljeni izvan zakona, SA odredi su zapoeli lov na njih, kao i na socijaliste, demokrate i liberale SA na sebe navukao bijes vojnih generala, a njihovu je potporu Hitler trebao - Ernst Rhm, voa SA odreda postao je sam po sebi prijetnja Hitleru i Gringu (osniva Gestapa) te Himmleru, voi SS-ovaca - No dugih noeva, 29./ 30.06.1934. - uhien je i strijeljan Rhm zajedno s jo nekoliko istaknutih lanova SA - SS je u nastavku uhitio i mnoge nestranake protivnike meu kojima i biveg kancelara Schleichera pod izgovorom potencijalnog dravnog udara - umire Hindenburg - Hitler postaje predsjednik Njemake 02.08.1934. - od 1933. do 1939. prepoznatljive su tri faze nacistikog programa ostvarivanja prevlasti u Europi: 1. faza ponovnog naoruavanja i razbijanja sustava kolektivne sigurnosti 2. faza ukljuivanja podruja nastanjenih Nijemcima u granice Treeg Reicha (stvaranje Deutschesrauma) svi narodi koji govore njemaki ili neki germanski dijalekt 3. faza stvaranja Velikog Njemakog Carstva i poetak osvajanja ivotnog prostora (Lebensraum)

germanofoni dio Mediteran

granice Velike Njemake - Z - Alsace i Lorainne, Luxemburg, Eupen i Malmdy te vicarske - J - Austrija, juni Tirol (Alto Adige) te Trst zbog izlaza na - JI - Sudeti i poljski predjeli gornja leska, Poznanj,

zapadna Prusija i Gdask - SI - Memel i dio baltikih zemalja - S - cijeli Schleswig - sporazum 07.06.1933. - Mussolini objavio prijedlog stvaranja sporazuma etiriju velikih sila - V. Britanije, Francuske, Njemake i Italije, a s ciljem zatite Europe od boljevizma - od njega je Njemaka imala velike koristi jer je dobila izgovor za ponovno naoruavanje - 10./1933. Njemaka istupila iz Lige naroda - Hitlerova diplomatska igra ila je prema tome da Njemaku prikae kao jedini jamac zatiti Europe od boljevizma - ponovnim naoruavanjem Njemake sruen je Lokarno, a Njemako-poljski ugovor o nenapadanju iz sijenja 1934. proizveo je jak dojam u Europi - sve dok su Francuska i V. Britanija ostale zavaene, Njemaka se mogla neometano naoruavati i uvjeravati Europu da e to oruje biti okrenuto protiv SSSRa - Britansko-njemaki pomorski sporazum, 06./1935. - Njemaka dobila pravo izgradnje svoje ratne flote - vrhunac iskazivanja blagonaklonosti V. Britanije - referendum u Saarskoj oblasti 01./1935. - odreen Versajskim mirom - Hitlerovi paravojni odredi su odigrali ulogu u 90% izjanjavanju stanovnitva za prikljuenje oblasti Njemakoj - prilikom sveanog proglaenja povratka Saarske oblasti Njemakoj 27.01. Hitler je izjavio kako Njemaka nema nikakvih drugih teritorijalnih zahtjeva prema Francuskoj - sljedei Hitlerov cilj bila je remilitarizacija Rajnske oblasti - 1936. je aktivirao vojsku i bez francuske reakcije zauzeo podruje oko Rajne - kao izgovor za ulazak u Rajnsku oblast iskoristio je Francusko-sovjetski sporazum iz veljae 1936. koji je nazvao izravnim krenjem ugovora iz Lokarna - ugovor o nenapadanju s Poljskom, 07./1936 - ugovor o prijateljstvu izmeu Austrije i Njemake, 11.07.1936. - kada se ve nasluivala politika Italija-Njemaka, a austrofaizam Dollfua i Schuschnigga nije uspio - Austrija mora amnestirati nacista i ukljuiti nacionalsocijaliste u vladu - Njemaka priznaje Austriji granice - Austrija priznaje Austriju kao njemaku dravu - Italija je zbog okupacije Etiopije takoer pala u nemilost Lige naroda te je bila iskljuena iz organizacije 1937. - prirodni ju je tijek dogaaja pribliio Njemakoj - pakt Osovine Rim-Berlin, 10./1936. - Antikominterna, 25.11.1936. - sporazum Njemake i Japana uperen protiv SSSRa - Austrija, Italija i Manduko 1937., Maarska 1938., panjolska, Bugarska i Finska 1939., NDH - slijedei korak bilo je pripojenje Austrije koju je Hitler smatrao sastavnim dijelom njemakih zemalja - u Austriji je postojala jaka nacistika struja koja je pokuala Austriju pripojiti Njemakoj puem jo 1934. ali bezuspjeno (Rientelen za vrijeme Dolfussa) - anschluss Austrije, 13.03.1938. - drugi znaajni korak bilo je pripajanje Sudeta - ehoslovakog pograninog podruja naseljenog Nijemcima

- Sudete je Njemakoj praktiki izruila V. Britanija Mnchenskim sporazumom 29.09.1938. - pet mjeseci kasnije eki je predsjednik Emil Hacha u Berlinu potpisao Akt o njemakom protektoratu nad ekom i Moravskom i Hitlerova je vojska okupirala Prag - Njemaka uspjela od Litve dobiti grad Memel (koji je Litva ranije okupirala od Poljske) - to je bio znak da je sljedea na udaru Poljska - problem koji je u odnosima ovih dviju drava postojao tijekom cijelog meuraa bilo je pitanje luke Gdask (400 000 Nijemaca) i Koridora kojim Poljska izlazi na Baltik, a odvaja Istonu Prusku od Njemake - Nijemci s nakon Mnchena 21.03.1939. ponudili Poljacima proirenje teritorija u Slovakoj, a zauzvrat su traili ekstrateritorijalni pristup Istonoj Pruskoj i luci Gdask, a Poljaci su to odbili (nadaju se pomoi VB i Fr) - 25.08. Hitler je nevaeim proglasio raniji Ugovor o nenapadanju s Poljskom iz 1934. - VB i FR jame Poljskoj neovisnost (i Rumunjskoj i Grkoj, jer su uvidjeli da su pogrijeili kod HSL) - nakon toga Hitler je okupirao Slovaku i Memel - vjerujui da se priprema napad na Gdask, Poljaci su proveli mobilizaciju - Hitler je mogao napasti Poljsku im je rijeio pitanje neutralnosti SSSR-a - Kristalna no, 09./10.11.1938. - vrhunac antisemitske kampanje u Njemakoj - izglasani su zakoni kojima idovi gube pravo na rad, prisiljavaju se na mijenjanje imena, dobivanje posebne putovnice.. - u kristalnoj noi zapaljeno 177 sinagoga, uniteno 7500 prodavaonica, ubijeno oko 100 idova - poinje ih se odvoditi u logore, nametnuto im je plaanje odtete, potisnuti iz javnog ivota - elini pakt, 22.05.1939. - Njemaka i Italija - ugovor o ofenzivnom vojnom savezu - Sovjetsko-njemaki pakt o nenapadanju/Pakt Ribbentrop-Molotov, 23.08.1939. - na 10 godina - Staljin je ovim paktom htio izbjei rat, a Hitler izolirati Poljsku od zapada - sadrava tajne odredbe o podjeli Poljske i sudbini baltikih zemalja: 1. Finska, Estonija i Latvija pripadaju sovjetskoj interesnoj feri, a Litva njemakoj 2. pitanje podjele Poljske uglavnom na granici Narev-Visla-San, ali e se o tome naknadno dogovoriti (28.09.1938. u Moskvi podjela Poljske) 3. pravo SSSRa na Besarabiju (u sastavu Rumunjske)

II. SVJETSKI RAT

- napad Njemake na Poljsku, 01.09.1939., 4:45 ujutro - s tri strane - s istoka napada i Crvena armija 17.09. - prema Ribbentrop-Molotov paktu uzimaju Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu 4. podjela Poljske - slom Poljske 06.10. - kapitulacija nije potpisana, vlada radi u izbjeglitvu - VB i FR objavile rat 03.09. - Trojni pakt, 27.09.1940., Berlin - dijele interesne sfere, obeana meusobna pomo ako SAD ue u rat - Njemaka, Japan i Italija - Maarska 20.11.1940. Rumunjska i Slovaka 23.11.1940. Bugarska 01.03.1941. Jugoslavija 25.03.1941. (na 48 sati)

- okupacija Danske i Norveke 04./1940. - Francuska trai primirje 17.06.1940. - Japan ulazi u rat 28.09.1940. Maarska ulazi u rat 04./1941. Rumunjska ulazi u rat 23.11.1941. - istona fronta - sve je bilo spremno za otvaranje Istone bojinice u proljee 1941., ali Hitler mora spaavati Mussolinija u Grkoj - dravnim udarom u Jugoslaviji kojim je zbaena vlada koja je potpisala Trojni pakt 25.03.1041. Njemaka je bila prisiljena istodobno napasti Jugoslaviju i Grku to joj je oduzelo dragocjeno vrijeme i stvorilo nove obveze - Hitler je uvjeren u pobjedu nad SSSR-om - 12./1941. SSSR je odgovorio protuofenzivom zaustavljen je Blitzkrieg, a Hitler je tada objavio rat i SADu - od 1942. britansko-ameriki bombarderi u nonim akcijama unitavaju nasumice, uglavnom urbane njemake civilne ciljeve, a kasnije i vojne i gospodarske ciljeve - u proljee 1943. njemaki je ratni stroj doivio katastrofalan poraz pod Staljingradom, a nakon zatvaranja Donske bojinice uslijedilo povlaenje njemakih snaga - zapadna fronta - otvaranje Zapadne bojinice u Francuskoj (Normandija) u 06./1944. i osloboenje Pariza u 08./1944. oznailo je poetak kraja nacistike Njemake - sovjetska Crvena armija ve u 07./1944. ulazi u Poljsku, a potom i u Rumunjsku i Bugarsku. - 11./1944. osloboen je Beograd, a potkraj godine i poetkom 1945. sovjetski vojnici ulaze u Be, Varavu, Krakov i Budimpetu - nakon strahovitog razaranja Berlina, 30.04.1945. se Hitler ubio, a zamjenjuje ga admiral Karl Dnitz - Njemaka je kapitulirala 07.05.1945.

AUSTRIJA
- atentat na Franju Ferdinanda, 28.06.1914., Sarajevo (neak FJI.) - zapovjednik glavnog stoera Conrad von Htzendorf eli rat, ali se ne kree odmah u napad - Tisza se protivi jer smatra da je meunarodna situacija nepovoljna za A-U - jedini pravi saveznik im je Bugarska, a ona je iscrpljena balkanskim ratovima - Njmaka iskazuje simpatije prema Rumunjskoj to Maarima ne pae jer mogu ui u Erdelj - Austrija i Njemaka ga nagovorili nakon dva tjedna, Nijemci jame da e Rumunjska ostati neutralna - A-U upuuje ultimatum Srbiji 23.07. (min vp Berthold) - Srbija sve ispunila osim ukljuivanja au asnika u istragu - Pai odbacuje ultimatum ne samo zato to su nevini, nego i zato to ga na to nagovaraju Rusija i Francuska (jer vjeruju da su jai) - A-U prekida diplomatske odnose sa Srbijom 25.07. - A-U objavljuje rat Srbiji 28.07. (pod njemakim pritiskom, oni ele slabu Srbiju zbog prodora na Egejsko more) - iste noi flota na Dunavu bombardira Beograd - Njemaka objavljuje rat Rusiji 01.08. (preduhitriti rusku mobilizaciju) Francuskoj 03.08. (napali ju preko neutralne Belgije) - A-U objavljuje rat Rusiji 06.08. - A-U je plan brzom ofenzivom pregaziti Srbiju - privremeno zauzeli Beograd - bitka kod Cera, 08./1914. - planina Cer u Z Srbiji kod granice s BiH - A-U vojska doivjela poraz - bitka na Kolubari, 12./1914.

- rijeka Kolubara, desni pritok Save prije Beograda - poraz A-U - OC ulazi u rat na strani CS u 10./1914. - Bugarska ulazi u rat na strani CS u jesen 1915. (elei revidirati Bukuretanski ugovor iz 1913.,ugovor nakon II. balkanskog rata kada se Bugarska morala odrei teritorija u korist Srbije i Grke, a CS ponidile vie od A) - Italija ulazi u rat na strani A Londonskim ugovorom 26.05.1915. - fronta na Soi - otvara ju Italija u 05./1916. - a-u vojska pod zapovjednitvom generala Borojevia - a-u probila frontu u 10/1917., ali ipak povlaenje zbog pobune vojnika - Rumunjska ulazi u rat na strani A u 08./1916. (zbog stalnih ruskih ofenziva) - nadaju se potpori pri ujedinjenju - vlada Bratianua objavljuje rat A-U - napadaju ju udruene snage njem, a-u, oc i bug (bitna im je Dobruda koju je Rumunjska dobila u II. balkanskom ratu) - osvojili Bukuret - SAD ulazi u rat 01.04.1917. na starni A - A-U vlada sve vie gubi autoritet - Masaryk i Bene agitiraju u emigraciji za samostalnu eku, Hrvati, Srbi i Slovenci su pred stvaranjem drave - 21.11.1916. umire Franjo Josip I., nasljeuje ga Karlo I. (u Ug i Hrv Karlo IV.) - kapitulacija Bugarske, 09./1918. - kapitulacija OC, 10./1918. - Manifest cara Karla I., 16.10.1918. - ideja da se A-U transformira u savez narodnih drava - Maarska se alila pa se ovo odnosi samo na austrijski dio - Provizorna narodna skuptina samostalne njemakoaustrijske drave, 21.10. - proglaena neovisnost ehoslovake 28.10.1918. (Slovaka povrdila 30.10.) - proglaena neovisnost Drave SHS 29.10.1918. - Maarska se odvaja od Austrije 01.11. - Karlo I. abdicirao 11.11.1918. - Republika Njemaka Austrija proglaena 12.11.1918. - I. Republika - izbori, 16.02.1919. - Socijaldemokratska stranka - 72 mjesta - Kransko-socijalna stranka - 69 mjesta - Stranka njemakih nacionalista - 26 mjesta - nova koalicijska vlada na elu s Karlom Rennerom iz SDSa (otac republike, u II. republici prvi predsjednik) - mir u Saint Germainu, 10.09.1919. - Austrija - Saveznici priznate nove drave Maarska, ehoslovaka, Poljska i Drava SHS - It - Trentino, J Tirol, Trst, Istra, neki otoci - K SHS - J tajerska, Kranjska, Dalmacija i dio Koruke - drugi dio Koruke se referendumom odluila za Austriju 10.10.1920. 59% za Austriju - Polj - Galcija - Ma - opron - Au - Gradie - prema cenzusu iz 1910. 74% njem jezik 15% hrv jezik 9% ma jezik - mirom odlueno da e se pripojiti Austriji 28.08.1921. - Austrijskim dravnim ugovorom iz 1955. (l. 7) Hrvatima i Slovencima se jami slobodno koritenje jezika, kola, tiska i kulturnih organizacija

 u pravnom pogledu smatra se nasljednicom A-U zabranjeno ujedinjenje s Njemakom - austrijski nacisti dobivaju poticaj i nakon rasputanja parlamenta 04.03.1933. zapoinju s bombakim terorom zabranjena nacistika stranka 19.06.1933. vojska ograniena na 30 000 uz zabranu ratne mornarice i zrakopovstva mora iz imena izbaciti ''njemaka'' i preimenovati se u Republika Austrija - prvi ustav, 01.10.1920. - Savezna skuptina Narodno vijee Savezno vijee - Predsjednik - bira ga SS, ima male ovlasti - izbori 10./1920. - KSS pobijedila - Michael Mayr kancelar - SDS u oporbi - od 1921. kancelar Johann Schober (KSS + SNN) - predsjednik policije u Beu, ''otac Interpola'' - nemiri 1921. - Schober nije mogao ojaati valutu pa se okreu ekoj za kreditiranje (Treaty of Lny - 12./1921. obnavljanje prijateljskih veza sa ekom) - Au se morala odrei Sudeta? - to uzrokuje pad njegove vlade, jer se pronjemaki nastrojeni protive ikakvoj vezi s ekom jer to prijei vezu s Njemakom - kancelar Ignaz Seipl, KSS 1922.-1924. i 1926.-1929. - potpisuje enevski protokol za obnovu Austrije s Ligom naroda 04.10.1922. (slubeno se odrekao pristupanja Njemakoj) - 1925. uvodi se iling (do tada kruna) - Srpanjska pobuna, 1927. - zbog sukoba Socijaldemokratske stranke i KSSa (zapravo bogatih industrijalaca i KC) - Crni petak, 15.07.1927. - policija ubila 84 provjednika - od pocetka '20. se stvaraju paramilitarni savezi, tzv. zatitni savezi - Domovinska obrana - KSS (desnica) - zapovjednik Walter Pfirmer, 1931. neuspjeno die pu - Republikanski zatitni savez - SDS - opet kancelar Schober 09./1929.-09./1930. - razoruavanje saveza zbog nemira - ustavnom reformom poveava ovlasti predsjednika - 03./1931. carinska unija s Njemakom - propala zbog protivljenja Francuske i Male A (HSL) - kancelar Engelbert Dollfu, 05./1932.-1934. - nakon pada KSS vlade Karla Burescha, predsjednik Wilhelm Miklas mu nudi mandat - koalicijska vlada KSSa i Agrarne stranke? (Landbund - odobravaju uniju s Njemakom, ali protiv austrofaizma) - kriza se nastavlja, vodi zemlju prema diktaturi, centralizmu i faizmu - vee austrofaizam uz crkvu kao opreka protestantskoj Njemakoj i usponu Hitlera i nacizma, a sve protiv spajanja s Njemakom - 1933. rasputen parlament zbog afere s glasakim listiima - zbog nje 3 predsjednika daju ostavke,parlament se samorasputa - vlada poinje upravljati pomou ratnih zakona Monarhije - rasputaju KP i Zatitni savez (SDS), zabranjena Nacionalsocijalistika stranka (odlaze u Njemaku i osnivaju "Austrijsku legiju") - 02./1934. sukobi vlade i SDSa - povod za njih bio je oruani otpor voe Republikanskog zatitnog saveza Richarda Bernascheka policijskoj raciji za orujem - Socijaldemokratska stranka problasila je opi trajk - vojska slomila otpor, SDS zabranjena, a KSS se sama ukida iako zabranjene, stranke rade u ilegali - Domovinska fronta - austrofaistika stranka koju je osnovao Dolfu 1933. - postaje jedina stranka u dravi - nikada nije uspjela postati masovni pokret zbog pristaa SDSa i nacista - konkordat sa Sv. Stolicom, 01.05.1934.

- ustav 01.05.1934. - utemeljiti kransku staleku dravu - izbori za Narodno vijee ukinuti, Saveznom vijeu su smanjene ovlasti - odluujue funkcije prebaju pripasti staleima - nije se otilo dalje od od stvaranja skupina za poljoprivredu i javne slube - Rimski protokoli, 12.06.1934. - Mussolini, Dolfu, Gmbs - ekonomske prirode, ali i povezivanje protiv Njemake i Jugoslavije koju namjeravaju podijeliti - kratkotrajno - sankcije lige naroda zbog rata u Etiopiji Mussolinija pribliavaju Njemakoj - nacionalsocijalistiki pu, 25.07.1934. - pokuaj pua austrijskih nacista protiv austrofaista/vlade reiran iz Njemake - usponom Hitlera u Njemakoj - 25.07. ubijen Dolfu - Anton Rientelen preuzima vlast, ali policija uguila pu, vojne i paravojne snage odane vladi - puisti zarobljeni, veina smaknuta - novi kancelar Kurt Schuschnigg (KSS) - nastavlja diktaturu - bori se protiv nacista, ali i zabranjuje paramilitarnu Domovinsku obranu valjda (Heimwehr) - glavna zadaa mu je kako odrati nezavisnost zemlje u njenim granicama iz 1919. - protiv Njemake pokuava se povezati s Italijom i Maarskom i politikom smirivanja prema Njemakoj - ugovor o prijateljstvu izmeu Austrije i Njemake, 11.07.1936. - kada se ve nasluivala politika Italija-Njemaka, a austrofaizam Dollfua i Schuschnigga nije uspio - Austrija mora amnestirati nacista i ukljuiti nacionalsocijaliste u vladu - Njemaka priznaje Austriji granice - Austrija priznaje Austriju kao njemaku dravu nema vie nikoga tko bi se suprotstavio nacionalsocijalistima, Schuschnigg rasputa domobranske redove - 1937. pristiupa Antikominterni - pregovori Schuschnigg - Hitler, Berchtesgaden, 02./1938. - Mussolinidaje Hitleru dozvolu da radi s Austrijom to eli - Hitlerov ultimatum - predati vlast nacionalsocijalistima pod prijetnjom vojnom intervencijom - Schuschnigg uz potporu predsjednika Miklasa poziva na referendum 13.03. Hitler ga prekida, Schuschnigg daje ostavku 11.03. (nakon okupacije je uhien i odveden u logore, osloboen nakon rata) - novi kancelar Arthur Seyss-Inquart - telegrafom poslao poziv - njemaki vojnici ulaze u Austriju 12.03. - Anschluss, 13.03.1938. - ustavnim zakonom Austrija se prikljuuje Njemakoj kao provincija Istona Marka (carska marka, alpsko-dunavski kraj..) velesile protestiraju ali samo verbalno, Italija i Kraljevina Jugoslavija (Stojadinovi) prihvaaju - referendum 10.04.1938. - 99,7 % prihvaa anschluss - javno glasovanje pod nadzorom nacista napad na Poljsku 01.09.1939. okupacija Danske i Norveke 04./1940. Francuska trai primirje 17.06.1940. Japan ulazi u rat 28.09.1940. Maarska ulazi u rat 04./1941. Rumunjska ulazi u rat 23.11.1941.

Austrijanci su se tijekom borili kao pripadnici njemakih oruanih snaga na svim bojinicama od 1943. uslijedila su teka saveznika bombardiranja u proljee 1945. s istoka su prodirale snage Crvene armije, a iz Italije Britanci i Amerikanci u Be je prva ula Crvena armija Moskovska deklaracija, 01.11.1943. Austrija se tih dana sloma Treeg Reicha odvaja od Njemake - savezniki ministri vp Eden, Hull i Molotov predvidjeli ponovnu uspostavu austrijske drave - Privremena dravna vlada - jo prije zavretka rata Karl Renner (''otac republike'') je uspostavio vezu sa sovjetskim zapovjednitvom - omoguilo stvaranje vlade koja je 27.04.1945. objavila austrijsku neovisnost - II. Republika saveznici prihvaaju privremenu vladu - Prvi kontrolni sporazum, 06./1945. - vlast ima savezniko vijee - saveznici dijele Austriju na 4 okupacijska podruja, Be je isto podijeljen na 4 zone (inae u ruskoj zoni): - sovjetska: gornjoaustrijski Mhlviertel, Donja Austrija i Gradie britanska: Istoni Tirol, Koruka i tajerska amerika: Salzburg i Gornja Austrija juno od Dunava francuska: Voralberg i Sjeverni Tirol - poetak prganizacije politikih stranaka - Austrijska narodna stranka - na tradiciji Kransko-socijalne stranke - veinom iz pokreta otpora - Socijalistika stranka Karl Renner i Adolf Schrf - umjereni prema crkvi - KPA - nema veliku potporu, vie od Sovjeta - izbori, 11./1945. - ANS dobila najvie, pa SSA, KP malo - ANS vlada, kancelar Leopoldo Figl, predsjednik Karl Renner, pa Krner 1951.-1957. - Drugi kontrolni sporazum, 06./1946. - Savezniko vijee se ograniava samo na ustavne zakone

- Pariki sporazum, 05.09.1946. - izmeu Italije i Austrije (ministri De Gasperi i Grber) - o junom Tirolu - utvrena je jednakopravnost Austrijanaca u pokrajini Bolzano i Trento - osnovana autonomna regija Trentino-Juni Tirol - '60. opet sukobi, rijeeno 1969. u Kopenhagenu - teritorijalni zahtjevi Jugoslavije - eli dijelove Gradia (Klagenfurt/Celovec, Villach/Beljak) te tajerska pogranina podruja (oko Radkersburga/Radgore) - jugoslavenski su se zahtjevi kasnije smanjili (utjecaj VB), a zbog konflikta Tita i Staljina to je pitanje rijeeno u korist Austrije - Austrija '50. trai uspostavu pune suverenosti drave, UN apelira na prestanak okupacije 1952. glavno je pitanje kojem e bloku Austrija pripasti - Moskovski memorandum, 15.04.1955. - SSSR se, uz primjerenu odtetu, odrekao dugogodinjih naftnih koncesija i prava na kopanje ruda i drugih imovinskih vrijednosti u Austriji - konferenciji u Beu, dvorac Belvedere, 15.05.1955. - saveznici su potpisali Dravni ugovor ime je uspostavljen definitivni suverenitet Austrije - slobodna i neovisna drava (l.1 i 2) - zabrana prikljuenja i ujedinjenja s Njemakom (l.4)

- regulirana prava slovenske i hrvatske manjine (jezik, tisak, dvojezine kole) (l.7) - 07.07.1955. Nacionalno vijee proglaava austrijsku neutralnost (uz vicarsku, vedsku i Finsku) - Savezni ustavni zakon, 26.l0.1955. - uspostavljena slobodna i neovisna Austrija - zajamena neutralnost Austrije jesen 1955. okupacijske trupe napustile Austriju - Austrija primljena u UN 1955. - 1964. kancelar Josef Klaus (ANS) - habsburka kriza - Otto von Habsburg (sin cara Karla I.) eli doputovati u Austriju, ali mu nije doputeno - tirolska kriza - opet se zaotravaju odnosi Italije i Austrije oko Trentina - pregovori u enevi 1964. i u Kopenhagenu 1969. - do 1983. socijalisti redovito pobjeuju na ozborima - izbori, 1983. - Socijalisti gube veinu zbog nepopularnog programa tednje iz 1981. - ipak stvaraju koalicijsku vladu sa Slobodnjakom strankom (Heider predsjednik) - 1986. predsjednik Kurt Waldheim - bio glavni tajnik UNa (1972.-1981.) - skandal jer je lagao o svom sudjelovanju u njemakoj vojsci u drugom svjetskom ratu - taman u vrijeme kada se pripremaju za EU socijalisti po prvi puta gube predsjednika - izbori, 1987. - koalicija socijalista i narodnjaka - pregovori za EU 1991. - aktualizira se nakon pada Berlinskog zida, Mock 1989. trai primitak kojeg je do tada koilo pitanje neutralnosti - pregovore vodi Mock, Heider protiv (jaki na izborima 1994.) - referendum 12.06.1994. - 66% za - ulazi u EU 01.01.1995. (sa vedskom i Finskom) - 15 zemalja u EU - nije lanica NATOa - predsjednik Heinz Fischer kancelar Werner Faymann (soc-dem)

MAARSKA

- premijer Istvan Tisza 1903. - FJ mu povjerio mandat nakon pada vlade Szella - sin Kalmana Tisze - privremeni uspjeh u parlamentu, ali se i lanovi njegove stranke i oporba suprotstavljaju njegovim prisilnim metodama - izbori 1905. - poraz vladajue stranke - radniki pokret - veliki trajkovi u ljeto 1905. - premijer Geza Fejervary 1905. - imenovao ga FJ, njegov omiljeni vojnik (bio ministar obrane i zapovjednik Ugarske kraljevske garde) - parlament izglasao nepovjerenje njegovoj vladi, objavljuju da e pokrenuti narodni otpor (neprikupljanje poreza, nee davati novake..) podupiru konzervativni veleposjednici i sveenstvo kojima ne odgovara liberalizam - 15.09. velike demonstracije pred Parlamentom - radnici trae pravo glasa i slobodno sindikalno udruivanje - oporba ih osuuje - oito pokazuju elju za pregovorima i komprominim rjeenjem (i zbog revolucije u Rusiji i Listopadski manifest kojim je uvedeno ope pravo glasa i demonstracije u Beu) - FJ vojskom rasputa parlament u 02./1906. i prijeti uvoenjem apsolutizma

- tajni pakt oporba + FJ, 04./1906. - oporba odustaje od zahtjeva za vojnim i nacionalnim ustupcima, pristaju formirati vladu na osnovu Nagodbe nisu postignuti ni nacionalni ustupci, ni demokratske reforme, oporba se pokazala ista kao i stara vladajua stranka - radniki pokret organizira se krajem 19. stoljea - Sindikalno vijee formira se 1899. - vodi ih Socijaldemokratska stranka - kapitalizam - kapital, zemlja je privatno vlasnitvo, trita, zarada - socijalizam - drutvo zasnovano na podrutvljenim sredstvima za proizvodnju, rukovodstvo radnike klase, bez klasnih suprotnosti - nastupa nakon revolucionarnog obaranja kapitalizma (ekspropriacija prisilno otuenje vlasnitva privatnika koje vri vlast iz dravnog interesa - liberalizam - smanjenje nadzora drave i politikih institucija nad individualnom slobodom pojedinca - u ekonomiji - laissez faire = slobodno trite - demokratski oblici vlasti - razvija se iz prosvjetiteljstva (17., 18. st.) - Montesquieu, Rousseau + Deklaracija o pavima ovjeka i graanina (Fr 1788.) i Amerika deklaracija neovisnosti (1776.) - Socijaldemokratska stranka - zagovaraju revoluciju kao konaan cilj i stvaranje socijalnog drutva - u praksi ele slijediti reformistiki put - oni su centar izmeu revizionista denog krila i lijevih revolucionista i radnikog pokreta - zahtjevi - ope pravo glasa, tajno - graanska pravanacionalna jednakost, ukidanje privilegija - nacionalizacija rudnika, uma i crkvenih posjeda - ipak odbacuju podjelu zemlje, jer bi to bilo suprotno tendenciji o koncentraciji sredstava za proizvodnju u vee jedinice - ne oituju se da li bi Ugarska trebala biti samostalna republika ili dobiti vea prava od Austrije - Nacionalna graanska radikalna stranka, 1914. - nastali iz ultraradikalne skupine slobodnih zidara - loe Martinovi (osniva Oszkar Jaszi) - voa Gyula Justh, a Mihaly Karoly postaje voa za neovisnost - zahtjevi - ukidanje feudalizma, reforma zemljopojeda - ljudska prava, jednakost manjina - meovisni porezni sustav, zatita dravnih interesa - prihvatili socijalisike ideje i surauju s radnikim pokretom - prikljuuju im se ljeviari iz Stranke neovisnosti razoarani konzervativnim stavovima svojih voa, a koji predstavljaju tradiciju 1848. - Seljaka stranka, 1906. - Andras Achim (ubijen 1911.) - prvi puta da je politika stranka povezala pitanje politike demokracije sa zahtjevom za podjelu zemlje (veleposjeda veih od 1000 Ha) - Stranka nacionalne neovisnosti i malih posjednika '48. - umjereniji od Seljake stranke - ne odbacuju sustav veleposjeda, ali trae ukidanje neotuivih posjeda, pravilnu raspodjelu zemlje i ope pravo glasa - osnovao Karolyi - kao 1916. je izasao iz stranke neovisnosti i osnovao ujedinjenu stranku nezavisnosti i 1848. - Stranka neovisnosti - vladajua stranka 1906.-1910. koja je uz pomo FJ uspjela iz oporbe doi na vlast - Gyula Andrassy mlai, voa stranke Albert Apponyi Ignac Daranyi Ferenc Kossuth - nisu postigli uvoenje maarskog jezika u vojsku ni ope pravo glasa - nova stranka koja se osniva iz stranke neovisnosti 1909. - Gyula Justh i lijevo orjentirani pristae

- protiv su Kossutha i Andrassyja pa izlaze iz stranke - trae ope pravo glasa - priznaju da je neizbjena suradnja s radikalima i zemljine reforme - podupiru ih nia srednja klasa koja gaji ideale '48., seljaci i intelektualci - Stranka nacionalnog rada, 1910. - liberalna skupina, pristae I. Tisze - pod vodstvom K. K.-Hedervaryja i Laszloa Lukacsa - premijer Tisza 06./1913. - Tisza se nakon pada 1905. povukao, a sada se vraa s novim pristupom neprijatelj sada nije parlamentarna oporba, ve sve jai demokratski i socijalni narodni pokreti, a najvanija zadaa vladajue klase je sauvati svoju vlast i imovinu - okuplja posjednike klase i konzervativce - postaje predsjednik Donjeg doma 05./1912. - nakon ubojstva FF, 28.06.1914. jedini je on u HM protiv rata iako je protiv Srbije (sumnja u jakost vojske, a i boji se da bi Rumunjska uz pomo saveznika mogla ui u Transilvaniju) - na vijest o ratu oduevljenje u Ugarskoj - A-U objavljuje rat Srbiji 28.07.1914. - iste noi flota na Dunavu bombardira Beograd - Njemaka objavljuje rat Rusiji 01.08.1914. Francuskoj 03.08.1914. - A-U objavljuje rat Rusiji 05.08.1914. - VB objavljuje rat Njemakoj 05.08.1914. - VB i Francuska objavljuju rat A-U 12.08.1914. - balkanska fronta - ofenziva A-U u Srbiji zaustavljena (bitke kod Cera 08./1914. i na Kolubari 12./1914.) - istona fronta - povlae se s istone fronte zbog nadiranja Crvene armije preko Karpata - u 05./1915. probijaju na rusku frontu uz pomo Njemake - ruska ofenziva 1916. - vraaju bojinicu na a-u teritorij to je potaklo Rumunjsku da ue u rat na strani A, 08./1916. ulaze u Erdelj, ali ih a-u+njem vojska potiskuje nazad i Njemci okupirali veinu Rumunjske - Ruska revolucija 1917. - povlae se iz rata, separatni mir u Brest-Litovsku 03.03.1918. - maarski vojnici bore se u ruskom graanskom ratu na strani boljevika - Bela Kun u 03./1918. formirao maarsku sekciju ruske KP - antiratna kampanja Mihalyja Karolyja u parlamentu 1916. (iako je na poetku bio za rat) - antimilitaristiko raspoloenje u zemlji pod utjecajem revolucija u Rusiji i sve jae socijalistike agitacije - 21.11.1916. umire FJ, nasljednik Karlo IV. - shvaa da su bitne reforme i mir za odranje carstva, ali najvie to je napravio je otputanje omraenog Tisze 15.06.1917. - nakon njega kratkotrajna vlada Mrica Esterhzyja kojeg zbog pritiska Tiszine administracije nasljeuje Wekerle na godinu dana (1917./1918.), nakon njega Janos Hadik na 3 dana (kraj rata) - Au i Ug ele osigurati opstanak Carstva na temelju Wilsonovih 14 toaka koje oni tumae u svoju korist, kao treba im dati priliku za autonomni razvoj unutar Monarhije, dok nemaarski narodi dre da im 14 toaka pruaju priliku za odcjepljenjem - 02./1918. pobuna vojnika carske i kraljevske mornarice u Kotoru - Horthy naredio da se ugui (maarski admiral i zapovjednik ratne flote 1918.) - velika vojna pobuna u Ugarskoj 20.05.1918. - uguena - vlada Sandora Wekerlea pokuala dati ostavku u 01./1918. i jo par puta, ali Karlo odbija dati vlast oporbi oko Horthyja - Rezolucija potlaenih naroda A-U, 08.04.1918., Rim - pridonijelo konanoj odluci A da prihvati francusku ideju o stvaranju "cordon sanitaire" = pojas zemalja kojima se neka drava okruuje kako bi se izolirala od drugih raspadajuu A-U zamijenit e neovisne liberalne drave koje e izolirati revolucionarnu Rusiju uzdu njene zapadne granice, a i zatvoriti put eventualnom njemakom ekspanzionizmu

- 1918. a-u postrojbe trpe teke poraze na talijanskoj fronti (Piava, Soa) - 08./1918. A izvrila proboj i napreduju na zapadnoj i balkanskoj fronti, francuska istona armija napreduje prema Ugarskoj - 09./1918. kapitulacija Bugarske - 10./1918. kapitulacija OC - 16.10.1918. Karlov manifest o saveznoj dravi - Maarski nacionalni savjet osnovan 25.10.1918. - pod vodstvom Mihalyja Karolyja - kasnije njego nemaarski narodi - ehoslovako nacionalno vijee 02./1916. - Karolyjev program uspostave maarske neovisnosti u 12 toaka (skicirao Oszkar Jaszi) - trenutno potpisivanje mira - ope i tajno glasovanje - zemljina reforma - priznanje prava nacionalnim manjinama - smatralo se gotovom injenicom da e ga kralj imenovati premijerom, ali imenuje Janosa Hadika (premijer 3 dana) - 28.10. ehoslovaka Republika - 29.10. Drava SHS - 30.10. Austrija neovisna drava - prosvjedna povorka od Starog grada do Budimskog dvorca 28.10. - zahtjevaju Karolyija za premijera - 30./31.10. vojnici i civili pozdravljaju Nacionalno vijee (revolucija astra) - osloboeni politiki zatvorenici - 31.10. ubili Tiszu - predstavljao dualistiki sistem i politiku koja zagovara rat i sam kralj mora uzmaknuti - 31.10.1918. trai od Karolyija da formira vladu (u zadnjem pokuaju da opstane A-U) prvi put nakon 1848. formirana samostalna maarska vlada

- velike sile dre Maarsku poraenom zemljom, a novu vladu smatraju nasljednicom stare - mir u Padovi, Villa Giusti, 03.11.1918. - A-U i Italija - primirje u Beogradu, 13.11.1918. - Maarska i glavni zapovjednik saveznike vojske Francuz d'Esperey - A priznaje postojanje neovisne Maarske i njezine vlade - ustanovljena demarkacijska linija izmeu Maarske i neprijatelja unutar granica povijesne drave jo nije potpisan mir pa jo traje saveznika blokada - nestaica hrane, robe, energenata - Rumunjska, ehoslovaka i Drava SHS ignoriraju sporazum - i prije potpisivanja crtu prele ehoslovake i rumunjske snage s francuskim blagoslovom - Rumunjska i Drava SHS sukobile se oko Banata Francuzi reagiraju i okupiraju Segedin na granici Rumunjske, Maarske i Srbije - Karolyijeva vlada smatra revoluciju zavrenom, ele provesti reforme, ali seljaci, siromani, mali posjednici i radnici smatraju da je revolucija tek poela (na tragu sovjetske) - Maarska KP, 24.11.1918. - osnovao ju Bela Kun - iz maarske sekcije Ruske KP iz 03./1918. ele buroasku demokraciju pretvoriti u diktaturu proletarijata = prijelazna socijalna drava izmeu kapitalistikog drutva i besklasnog komunistikog sustava - Socijaldemokratska stranka - podupire koalicijsku vladu Karolyija - sve vie jaa lijevo prokomunistiko krilo - Stranka neovisnosti - Karolyijeva stranka

- skupina njegovih pristaa naputa stranku, jer smatraju da je vlada preslaba u sukobu s lijevim revolucionarnim krilom - desniarske skupine - podravaju ih pripadnici prijanjih vladajuih krugova, srednja klasa i vojni asnici - ne ele razvoj buroaske demokracije ve povratak starog konzervativnog sustava - pod vodstvom Istvana Bethlena i Gyule Gmbsa - organiziraju se protiv reima - neovisna Maarska Republika proglaena 16.11.1918. (nakon abdikacije Karla) - premijer Mihaly Karolyi 01.11.1918.-11.01.1919. Stranka neovisnosti (onda ga je vijee prihvatilo kao predsjednika pa valjda daje ostavku kao premijer) - 11.01.1919. Republika - Karoly prvi predsjednik 16.11.1918.-21.03.1919. - koalicijska vlada - Nacionalni savjet + Socijaldemokratska stranka + Narodna radikalna stranka (Jaszi) - uvedeno ope i tajno glasovanje, sloboda tiska, okupljanja i udruivanja - zakon o zemljinoj reformi, 02./1919. - Karolyi za primjer podijelio svoje imanje, ali su socijaldemokrati sprijeili daljnju reformu jer to kao potie kapitalizam - nisu uspjeli postii sporazum s nemaarskim narodima - Jaszi iznio tezu o Dunavskim sjedinjenim dravama/Istona vicarska - federativna drava s autonomijom manjina manjine i maarski nacionalisti odbacili tu ideju - Parika mirovna konferencija, 03./1919. - Vixova nota, 20.03. - da se maarska vojska povue 50 km zapadno kako bi se stvorila neutralna zona za VB i francusku intervenciju protiv Sovjeta - Socijaldemokratska stranka + KP pritiu Karolyija na ostavku

- Sovjetska republika Maarska proglaena 21.03.1919. - Revolucionarno vijee - nova vlada - koalicija komunista i socijaldemokrata - osim Kuna na svim pozicijama su bivi socijaldemokrati - Sandor Garbai vodi vijee - Bela Kun - narodni povjerenik (ministar) vanjskih poslova i zapravo glavni prihvatili ak i oni koji se ne slau s komunistima, a sve zbog njihovog odbijanja Vixove note - sredinja i lokalna vlast pod kontrolom radnikih sovjeta - tvornice i poduzea s vie od 20 ljudi preli u dravnu vlast - nacionalizacija banaka i trgovina - crvena garda - odravanje reda i zakona pod Matyasem Rakosijem (u planu i stvaranje crvene armije) - kole odvojene od Crkve i postaju dravne - srednji i veliki posjedi postali dravni, ali nema podjele zemlje - ukinute aristokratske titule i privilegije - odvojena Crkva od drave - Parika mirovna konferencija - okirani razvojem situacije u Maarskoj - VB i SAD - krivica je dijelom na Francukoj, jer pokuavaju proiriti svoj utjecaj - Rumunji su sada suoeni s dvije komunistike drave na svojim granicama pa predlau rat, to pae i Francuzima, jer ele suzbiti Rusiju - 04.04. alju generala Smutsa u Budimpetu s uvjetima o granici iz Vixove note, ali Kun zavlai i trai da se rumunjska vojska povue do rijeke Mure saveznici ne mogu dopustiti sovjetsku republiku - rumunjska ofenziva 16.04.1919. ehoslovaka ofenziva 27.04.

maarska crvena armija koja je tek osnovana je potisnuta kontraofenziva 20.05. - nadaju se proboju na sjever kako bi se spojili sa Sovjetima ulaze u Koice (eka) ulaze u Preov 16.06. - proglaena Slovaka sovjetska republika

- predstavnici konzervativnih krugova okupljaju se oko Bethlena u Beu i oko Gmbsa u Segedinu - Nacionalna armija pod zapovjednitvom Miklosa Horthyja (osnovao Gmbs) - za Francusku je krajnje neugodno to njene saveznice nisu uspjele sruiti Sovjetsku republiku - nota s mirovne konferencije, 13.06. - dogovorene granice u srednjoj Europi - revolucionarna maarska vlada odluuje pristati na njih i crvena armija se povlai sa sjevera - susjedne drave se ne ele povui - 09.04. se Besarabija ujedinila s Rumunjskom - Maari se nadaju sovjetskoj pomoi - sovjeti su pritiskali Rumunje na diplomatskoj bazi i prijetili vojnom intervencijom, ali su imali svojih problema doma s protivnicima sovjetskog reima, Bijelom gardom i s Poljacima, Ukrajincima i kasnijom saveznikom intervencijom na tom podruju - Rumunji u 07./1919. zauzeli podruje istono od Tise prema noti od 13.06. to je maarsko podruje, ali se ne ele povui saveznici su nezadovoljni, jer su Rumunji radili bez njihovog odobrenja - saveznici pregovaraju s Kunom - mora prestati s napredovanjem u ehoslovakoj pod prijetnjom zajednikog francusko-srpsko-rumunjskog napada - zauzvrat e se s Maarskom dobro postupati na mirovnom pregovoru i vratit e joj se granice - primirje s ehoslovakom, 23.06., povlae vojsku 15 km od demarkacijske linije - nakon to Rumunji odbijaju povui svoju vojsku, Kun odluuje napasti Rumunje - odluka koja je ubrzala raspad Sovjetske Maarske - saveznici koordiniraju zajedniki napad 11.06. - 17.06. Maari prvi napadaju - 01.08. objavljena ostavka revolucionarne vlade, Kun i ostali bjee - mandatar nove vlade Gyula Peidl, sindikalni voa - svega par dana - 03.08. Rumunji okupirali Budimpetu, doli sve do Gyora (sz Maarska) kraj diktature proletarijata i Sovjetske republike Maarske -poinje Horthyjev reim - dogaaji tijekom 1918.-1919. - nisu uspjeli ni buroaska demokracija ni socijalisti - socijalistika revolucija se nije dalje irila i nisu bili sposobni uspostaviti izravan dodir sa sovjetskom Rusijom - pobjeda kontrarevolucije - uivaju potporu saveznika - vlada Istvana Friedricha, 07.08.1919. - kontrarevolucionarna Gmbseva vlada iz Segedina i Horthy zahtijevaju udio u vlasti - Nacionalna armija ulazi u Budimpetu s Rumunjima i zapoinje ''bijeli teror'' - progoni i ubojstva komunista, socijalista i idova, svih koji su bili simpatizeri bilo Karolyijevog bilo Kunovog reima - Bethlen i Apponyi zahtijevaju ponovno uspostavljanje zakonitosti nakon intervencija velikih sila formira se vlada prihvatljiva za A - premijer Karoly Huszar, 04.11.1919. - savez kransko-nacionalnih stranaka osigurao mu glasove u parlamentu - prema A sustav mora biti utemeljen na parlamentarnoj demokraciji i legalnom djelovanju socijaldemokratske i liberalne oporbe - izbori 01./1920. - ope pravo glasa i tajno glasovanje - Socijaldemokratska stranka - primorana na neaktivnost - Stranka sitnih posjednika - postaje najvea u Parlamentu (Istvan Szabo) - Nacionalna demokratska stranka - buroaska oporba (Vilmos Vaszony) - A i maarski susjedi inzistiraju da maarsko prijestolje ostane slobodno

- povratak Karla ili drugog kralja je korak ka obnovi A-U - Maarima monarhija znai pravni kontinuitet i opravdava budue pretenzije na izgubljene teritorije - 01.03.1920. proglaena je Monarhija - regent Miklos Horthy - konzervativan, protusovjetski nastrojen, snana elja za povratkom izgubljenih teritorija - diktatura, ima pravo sazivati i rasputati parlament, postavlja premijera - premijer Semadam - Trianonski sporazum (palaa Trianon u Versaillesu), 04.06.1920. - maarsko izaslanstvo vodi Apponyi - zahtijevaju izmjene sporazuma i odravanje plebiscita u spornim podrujima saveznici odbijaju ustupke Maarskoj ostalo 30% prijanjeg teritorija (s 325 000 km2 na 93 000), svaki trei Maar sada ivi u nekoj drugoj dravi - izgubila: - Kraljevina SHS - Hrvatska i Slavonija - Baka, Baranja i jo neki okruzi (dio Banata, Srijem) - Srbija - Meimurje - skuptina izglasala odvajanje od Maarske i pripajanje K SHS - 2/3 Prekomurja - HSL - Gornja Maarska = Slovaka - Zakarpatska Ukrajina - pravo polau Maari, Rusi (usred graanskog rata) i Ukrajinci (politiki nestabilni) - I. bekom arbitraom juni dio vraen Maarskoj - Rumunjska - Transilvanija juno od Maroa i istono od Somea - nakon rata s Rumunjskom i do finalnog potpisivanja Trianona jo je izgubila: - ostatak Transilvanije koji je bio istona Maarska - Karpatska Rutenija - oblast danas podijeljena izmeu Ukrajine, Poljske, Rumunjske i Slovake - poetkom 20. st. plemstvo i intelektualci uglavnom svi Maari - ehoslovaka (prema St. Germaineu) - Rijeka - okupirala talijanska vojska - Austrija - Gradie datum za ujedinjenje postavljen 28.08.1921. - kad je okupacija poela promaarki nastrojeni pruaju otpor - plebiscit u Sopronu 12./1921. - Maarska je dobila: - Peuh, Moha, Baja i Siget - od Kraljevine SHS ogranienje vojske na 35 000 bez zrakoplovstva regulirana uporaba luka, eljeznica i vodenih puteva nadziranje gradnje novih pruga ratna odteta toka o manjinama - sve manjine u svim dravama imaju ista prava kao i veina (to se uglavnom kri pa maarske manjine nemaju prava) - svi dijelovi maarskog drutva i sve stranke protive se Trianonu - nacionalisti - ele vratiti sva podruja - socijaldemokrati lijevi liberali - vratiti preteito maarska podruja - komunisti - proleterska revolucija bi trebala ponititi sporazum - premijer Pal Teleki, 19.07.1920.-14.04.1921. - eli ojaati poloaj tradicionalno vladajuih klasa, krupnih zemljoposjednika i industrijalaca, a kako bi se suzbilo ekstremno desno krilo - uvodi mjere kako bi potisnuo ekstremne vojne elemente koji proganjaju revolucionare - ''numerus clausus'' - ogranienje broja idovskih studenata - razgovori sa socijaldemokratima kako bi umirio radniki pokret - premijer Istvan Bethlen, 14.04.1921.-19.08.1931. - kljuna linost kontrarevolucionarnog razdoblja

- Karlo IV. po drugi puta pokuava vratiti krunu 10./1921. - Bethlen odobrava zakon kojim se HBB oduzima prijestolje odluujua pobjeda nad legitimizmom (princip nepromjenjivosti nasljedne monarhije) - osigurao povratak Peujskog podruja koje je K SHS zauzela unato odluci Trianona - 12./1921. plebiscitom Sopron vraen Maarskoj (u knjizi pie Austriji! str.228.) - Stranka jedinstva, 1922. - osnovao ju Bethlen - povezao neke politike skupine u Parlamentu - apsorbirali i eliminirali Stranku sitnih posjednika koja se zauzimala za ira politika prava i radikalniju zemljinu reformu - sporazum sa Socijaldemokratima - dana im je vea sloboda djelovanja i mjesto u sustavu - KP zabranjena 1921. i slubeno se proganja - manipulacija na izborima, promjena izbornog zakona - ograniava se veina birakog tijela (Budimpeta i 12 gradova imaju tajno glasovanje, ostali javno) - 1923. iz stranke potiskuje Gmbsa i njegove rasistike sljedbenike - 09./1922. uli u Ligu naroda - 1924. dobili zajam koji jami Liga naroda - 1924. osnovana Maarska nacionalna banka - provodi stabilizaciju privrede, oslanja se na strane kredite - 1927. umjesto krune (od 1924.) nova stabilna valuta - peng - socijalne mjere - obavezna mirovina, invalidnina - modificirani numerus clausus 1928. - ima potporu VB jer izgleda da prihvaa Trianon, iako krajem '20. javno izjavljuje da ga treba revidirati - prijateljski sporazum s Italijom, 1927. - Velika gospodarska kriza, 1929. - vrhunac 1929. padom NY burze na Wall Streetu - Maarsku pogodila tek 1930./1931. zbog obustavljanja poljoprivrednog izvoza - seljatvo zapalo u dugove, pad proizvodnje, previe seljaka, hiperprodukcija intelektualaca i inovnika nezaposlenost jaanje radnikog pokreta i KP - 01.09.1930. masovne demonstracije u Budimpeti - 09./1930. demonstracije u Peti - Neovisna stranka sitnih posjednika - nastaje 1930. a podupiru ih osiromaeno seljako stanovnitvo, jer ih radniki pokret ne doivljava - Nacionalsocijalistika stranka - podupire ih srednja klasa koja je politiki neobrazovana i slijeva se u grad Bethlenova vlada se povlai 19.08.1931. - njegov sustav je postojao sve do njemake okupacije 1944. - zapadne sile su ga smatrale prihvatljivim i pomagale su mu - njegov je reim jamstvo da nee doi ni do revolucije ni do HBSB restauracije premijer Gyula Karolyi, 24.08.1931.-21.09.1932. daljnji roak M. Karolyija konzervativac, isto iz ekipe kontrarevolucionarne vlade iz Segedina nije uspio srediti ekonomsku situaciju i nezadovoljstvo daje ostavku

- premijer Gyula Gmbs, 29.09.1932.- 1936. - 1919. u Segedinu osniva Nacionalnu armiju s Horthyjem na elu - aktivan za vrijeme ''bijelog terora'' - jedan od glavnih protivnika Bethlena - eli jednostranaku dravu, totalitarizam, antiidovske zakone i izlazak iz Lige naroda - desnica toliko snano jaa da ga Horthy mora postaviti za premijera uz uvijet da se odrekne antisemitizma i da ne dira u parlament u kojem su veina Bethlenovi konzervativci (ipak se nikada nije odrekao svog plana o faistikoj dravi) - morao odustati od preobrazbe Stranke jedinstva u organizaciju totalitarnog faistikog tipa pod pritiskom nekih lanova vlade i nekih konzervativaca - u Njemakoj na vlasti Hitler od 29.01.1933.

- jaa maarska ekstremna denica - Gmbs je prvi strani voa koji ga je posjetio nakon dolaska na vlast - nastoji ojaati veze s Njemakom i biti posrednik izmeu Italije i Njemake - trgovinski sporazum s Njemakom - sastanak s Mussolinijem - dobiva potporu za reviziju Trianona i talijansku pomo u eventualnom ratu s K SHS i Rumunjskom - Narodni radni plan - 95 toaka - pokuava provesti drutvenu transformaciju kao u Italiji - premijer je nadzornik dravnog aparata - ohrabruje se militaristiki duh - 1934. meunarodni skandal oko ubojstva jugoslavenskog kralja Aleksandra - saznalo se da se ustaki pokret formirao i u Maarskoj (Janka Pusta)s Gmbsevim odobrenjem - ugovor Maarska - SSSR - Njemaka, 1934. - uspostavljanje diplomatskih odnosa sa SSSRom - umire od raka u 10./1936. - premijer Kalman Darany, 10.10.1936. - eli se vratiti Bethlenovoj politici konzervativnog ustavnog poretka, ali ne prebrzo protiv Gmbseve politike - Gyrski program, 1938. - petogodinji program o potronji milijarde pengosa (umjesto krune 1927.) na vojsku i vojnu industriju - anschluss Austrije, 03./1938. - Maarska dobiva granicu s nacistikom Njemakom - poinje nacistika kampanja u Maarskoj - to ga tjera prema desnici - Stranka strelastog kria se smije vratiti u Parlament pod uvjetom da potuju zakon i konzervativci i Horthy se tome protive pa Darany daje ostavku 11.05.1938.

- premijer Bela Imredi, 14.05.1938.-16.02.1939. - pokuava poboljati veze s VB to ga ini vrlo nepopularnim u Italiji i Njemakoj pa postaje pronjemaki i protalijanski nastrojen - poinje predlagati totalitarizam - saznalo se da ima idovsko podrijetlo pa daje ostavku - Prva beka odluka/arbitraa, 02.11.1938. - nakon Minhenskog sporazuma maarska istupa sa svojim teritorijalnom zahtjevima - HSL joj ustupa juni dio Slovake oko Komarnog i Koice i dijelove Potkarpatske Ukrajune + 11 927 km2 i 1 060 000 stanovnika - Teleki vodio delegaciju uz ministra vp Kanya - premijer Pal Teleki, 15.02.1939. - Minhenski sporazum, 09./1938. - propadaju mirovni ugovori nakon I. svjetskog rata - pakt Ribbentrop-Molotov, 08./1939. - II. svjetski rat zapoinje u 01.09.1939. njemakim napadom na Poljsku - Teleki odbija suraivati s Njemakom, ne doputa da maarske eljeznice prevoze njemake snage i opskrbu, otvara granice poljskim izbjeglicama - Antikominterna - 25.11.1936. potpisali ga Njemaka i Japan - pakt usmjeren protiv Kominterne - Austrija - 1937. Italija - 11./1937. (izlazi iz Lige naroda zbog sukoba oko rata u Etiopiji) Manduko - 1937. Maarska - 1838. ili 1939.??? panjolska - 04./1939. Bugarska - 1939.

Finska - 1939. NDH - 1940. Njemci zauzimaju Besarabiju pod izlikom da im treba za okupaciju naftnih polja u Rumunjskoj i trae prolaz kroz Maarsku, a zauzvrat e im dati Transilvaniju - Maarska se jo pokuava drati neutralnom, trae talijansku pomo, ali je Mussolini ve uz Hitlera - Druga beka odluka/arbitraa, 30.08.1940. - Rumunjka ustupa Maarskoj sjevernu Transilvaniju (ma. Erdelj, njem. Sedmogradska) + 43 492 km2, 2 400 000 stanovnika - 200 000 Rumunja se seli u Rumunjsku, a 60 000 Maara se doseljava u Transilvaniju - Maarska ulazi u Trojni pakt 20.11.1940. - pakt o vjenom prijateljstvu izmeu Maarske i Jugoslavije, 12.12.1940. - unato tome Horthy odluuje (pod njemakim pritiskom, jer su u Trojnom paktu) sudjelovati u napadu na Jugoslaviju, Teleki odbija - VB prijeti da e prekinuti diplomatske veze i najaviti rat Maarkoj ako pusti Nijemce ili sudjeluje u napadu na Jugoslaviju - kada je saznao da su njemake trupe poele ulaziti u Maarsku, Teleki se ubio 03.04.1941. - u oprotajnom pismu je prihvatio krivicu to nije uspio sprijeiti ove dogaaje - premijer Laszlo Bardossy, 07.04.1941. - Trei idovski zakon, 08./1941. - ograniavanje idovske ekonomije i zapoljavanja, zabrana enidbe i sexa s neidovima - progermanska politika jer misli da e to pomoi Maarskoj da vrati izgubljene teritorije - 11.04. po njegovom nalogu maarska vojska ulazi u Jugoslaviju - okupirali Baranju, Baku, Meimurje i Prekomurje - dobili 11,417 km2 teritorija i milijun stanovnika (od kojih 370 000 Maara), nemaarsko stanovnitvo protjerano - VB prekida diplomatske odnose - Njemaka napada SSSR 22.06. - operacija Barbarossa - Rusi pokuavaju nagovoriti Maarsku da ne sudjeluje, vraaju im barjak iz 1848., nude Erdelj - Slovaci i Rumunji se pridruuju napadu - Maari ekaju povoljan izgovor - navodno je sovjetski avion izveo napad na neke maarske gradove (prerueni njemaki avion da zavara Maare?) pa Maarska ulazi u SSSR 27.06.1941. od 01./1942. maarska Druga armija na Donu pod njemakim zapovjednitvom - 01./1943. unitena maarska 2. armija kod rijeke Voronje - 11./1942. VB porazila Rommela kod El Alameina, SAD se iskrcava u sjevernoj Africi - Crvena armija unitila 6. njemaku armiju kod Staljingrada - 02.02.1943. - premijer Miklos Kallay, 09.03.1942.-22.03.1944. - ne eli slati nove snage na Don unato njemakom prtisku - maarsko gospodarstvo je podreeno njemakim interesima (boksit - za dobivanje aluminija, nafta, hrana) - posebne mjere - zabranjeno okupljanje, cenzura, prijeki sud za komuniste - protivnici reima trae razvrgavanje saveza s Njemakom - Kallay+Horthy+Bethlen+veina liberalnih stranaka ele izai iz rata i sauvati politiko ustrojstvo, ali stranke ele vie - Radnika stranka, Stranka malih posjednika, Narodna seljaka stranka, liberalni radikali i demokrati uz prekid s Njemakom ele i reforme (podjela zemlje, ograniavanje krupnog kapitala, demokratizacija) - 1943. zapoinje tajne pregovore sa saveznicima - 09.09.1943. saveznici ih upoznali s uvjetima primirja - moraju pokazati da su razvrgnuli savez s Njemakom i primirje stupa na snagu kada saveznicka vojska doe na maarske granice - Maari ipak ekaju u strahu od njemake okupacije

- Nijemci saznali za pregovore - operacija Margareta, 18./19.03.1044. - Hitler i Horthy sastali se u Klessheimu (dvorac kod Salzburga) - tijekom pregovora njemaka vojska je ve ula u Maarsku pa Horthy mora pristati na okupaciju - Edmund Veesenaayer - njemaki ambasador - postaje njemaki opunomoenik u Maarskoj - nitko nije bio spreman za okupaciju pa nema otpora - poinju uhienja nacistikih protivnika (radniki pokret, graanska oporba) - 3000 ljudi uglavnom odvedeno u logore - Kallayeva vlada daje ostavku, on bjei u tursko veleposlanstvo, ali je ipak uhien - Horthy ostaje namjesnik - premijeri Sztojay i Lakatos - mjesta u vladi zauzimaju pronacistiki politiari, sve nenacistike stranke su rasputene - idovi u geta i logore - 50% maarskih idova umrlo u Auschwitzu i drugdje - VB i SAD avioni poinju bombardirati nakon okupacije (Budimpeta 03.04.1944.) - 23.08.1944. Crvena armija ulazi u Rumunjsku - zbacili pronacistiki reim Antonescua Rumunjska prelazi na stranu saveznika - Maari shvaaju da se moraju okrenuti Sovjetima, a ne VB i SAD - primirje u Moskvi, 11.10.1944. - Horthy potpisuje primirje sa SSSRom - nacisti zauzimaju sve strateke toke, otimaju Horthyjevog sina prisiljen predati vlast u ruke Strelastog kria s Ferencom Szalasijem na elu - Sovjeti u jesen 1944. ulaze u Maarsku, potiskuju maarsku i njemaku vojsku na zapad, do Boia osvojili Budimpetu - Maarska je sada podjeljena na dva dijela - osloboeni dio pod CA - dio pod Strelastim kriem koji uvodi strahovladu (Vlada nacionalnog ujedinjenja) - Oslobodilaki komitet maarskog narodnog ustanka, 11./1944. - od 09./1944. komunisti i socijalisti odluili stvoriti zajedniku frontu otpora protiv njemakog reima i za izgradnju moderne demokratske drave - na elu Endre Bajcsy-Zsilinszky (uhitio ga Gestapo u 11./1944., ubijen u zatvoru) - poslali predstavnike u Moskvu - zadnje njemake postrojbe povlae se iz Maarske 13.04.1945., 18.01. osloboena Peta, 13.02. Budim - Fronta maarske neovisnosti, Segedin, 02.12.1944. - Socijaldemokratska stranka+Nezavisna stranka malih posjednika+Narodna seljaka stranka+Graanska demokratska stranka - podravaju ih i komunisti - Privremena narodna skuptina, Debricen, 21.12.1944. - izabrali Privremenu narodnu vladu na elu s Belom Miklosem - saveznici ih priznali kao predstavnike maarskog naroda - prvi akt im je objavljivanje rata Njemakoj 28.12.1944. - izbori 11./1945. - vladaju etiri stranke Fronte neovisnosti, ali glavnu ulogu ima KP - Rakosi, Farkasz, Revai, Gero - premijer Matyas Rakosi - nameu staljinistiki politiki model, podupiru prisutost sovjetske armije i sovjetske interese u Maarskoj, KP sustavno istiskuje ostale politike stranke prelazak iz demokracije u diktaturu podupire meunarodna klima nastala zbog pogoranja odnosa izmeu SSSRa i zapada - 1946. ukinuta monarhija i proglaena Republika Maarska - Maarska radnika partija, 06./1948. - nakon to su istisnute sve stranke dio socijaldemokrata se stapa s KP radi vlastite dobrobiti - kraj Socijaldemokratske stranke

- Mirovni sporazum u Parizu, 10.02.1947. obnovljene granice iz 1937. ogranienje vojske 300 milijuna dolara reparacije - nema lanka o etnikim manjinama i njihovim pravima - 05.03.1953. umire Staljin - vlast u SSSRu se prenosi na kolektivno vodstvo - borba izmeu Maljenkova i Hruova - 1955. pobjeuje Hruovljeva liberalna linija - premijer Imre Nagy, 04.06.1953.-1955. - predstavnik reformistikog pokreta u MKP - maknut 1955. jer je staljinistika struja jo uvijek jaka - premijer Rakosi, 1955. - diktatura - ne eli priznati da su reforme nune niti nakon to je Hruov na 20. kongresu SKP priznao Staljinove zloine - revolucija 29.10.-04.11.1956. - protiv diktature Rakosija i Gera - premijer Imre Nagy, 24.10.-04.11.1956. - poinje provoditi svoj program iz 1953. - uvoenje viestranaja, uvravanje demokracije, kraj prisilne kolektivizacije, izlazak iz Varavskog pakta (proglasio 01.11.) - Maarka socijalistika radnika partija - osnovao ju s Janosem Kadarom - umjesto Maarske radnike partije - uputili SSSRu 3 zahtjeva/note - povlaenje sovjetskih trupa iz Maarske, istup iz Varavskog pakta, neutralnost - zapadne sile ne pomau, jer su zaokupljene sueskom krizom - Kadar pod pritiskom Moskve naputa Nagya i stvara novu vladu u Szolnoku (04.11.) i trai sovjetsku pomo time daje legitimitet zbacivanju Nagyeve vlade - revolucija je poraena sovjetskom vojnom i politikom intervencijom - Nagy i ostali voe trae azil u Jugoslavenskoj ambasadi, Tito ih predaje Kadaru uz uvijet da im nee biti nita, ali Nagy je uhien 22.11. i na tajnom suenju osuen na smrt, objeen u 06./1958., ostali osueni na smrt ili dugogodinji zatvor - premijer Janos Kadar (generalni sekretar Maarske socijalistike radnike partije), 04.11.1956.05.1988. - Kadarov program u 15 toaka 1. osigurati maarsku neovisnost i suverenitet 2. narodni demokratski i socijalistiki sistem 3. zaustaviti bratoubilake borbe i uspostaviti red 4. uske bratke veze s ostalim socijalistikim zemljama na bazi ravnopravnosti i nemjeanja 5. suraivati sa svim nacijama bez obzira na tip vladanja 6. podii standard 7. modificirati petogodinji plan... - iskoritava povoljne ekonomske prilike u SSSRu za poveanje ivotnog standarda, stvara oputeniju politiku klimu, tei smanjenju napetosti izmeu istoka i zapada - 05./1988. daje ostavku to zbog loe ekonomske situacije, ali i zbog bolesti (senilan) premijer Karoly Grosz, 1988. pokree demokratske promjene 02./1989. KP objavljuje uspostavljanje viestranaja pozivaju se sovjetske trupe da napuste Maarsku prvi slobodni izbori, 03./1990. - KP se odrie komunizma i mijenja ime u Maarska socijalistika partija - pobkeuje Maarski demokratski forum - stranka desnog centra - druga stranka je Liberalni savez slobodnih demokrata

- premijer Antall - poslijednje sovjetske trupe napustile Maarsku u 06./1991. - NATO 1999. - EU 2004. - predsjednik Schmitt premijer Victor Orban

BUGARSKA
- Dunavski vilajet u OC - Sanstefanski mir, 1878. - Velika Bugarska - od Dunava do Egejskog mora i od CM do Albanskih planina - Berlinski kongres, 1878. - Kneevina Bugarska - kneza predlau velike sile, ali ga potvruje sultan - Istona Rumelija - pod ruskim utjecajem - upravitelj ruski carski komesar Dundukov-Korsakov - Trnovski ustav, 1879. - djelo liberala i ruskih savjetnika - jedan od najnaprednijih u EU - Narodna skuptina - plaeni zastupnici, pismeni, stariji od 30 godina - birani izravnim glasovanjem punoljetnih mukaraca - Knez - imenuje ministre - dijeli zakonodavnu vlast s NS - knez Aleksandar + premijer Cankov Ferdinand + premijer Stambolov, pa Stoilov - 1908. premijer Malinov - proglaava neovisnost Bugarske i kraljevinu - Balkanski savezi - naziv za vie nepovezanih politikih ugovora potpisivanih izmeu pojedinih balkanskih zemalja - 1860.-1868. - Srbija+CG+Grka - protiv OC - 1912. - Srbija + CG + Grka + Bugarska - vojni savezi protiv OC - 13.03.1912. - Srbija + Bugarska - pod ruskim utjecajem, a protiv A-U (uz tajni dodatak protiv OC)

- 1913. - Srbija+CG+Grka + OC + Rumunjska - protiv Bugarske - 1954. - FNRJ + Grka + Turska - I. balkanski rat, 1912.-1913. - Bugarska Srbija vs OC Grka CG - mir u Londonu, 30.05.1913. - Albanija neovisna - Grka - Kreta - Srbija - ar-planina - Bugarska - I od Strume - Makedonija je sporna, ruski car odluuje povod za rat - II. balkanski rat, 1913. - Bugarska nezadovoljna podjelom Makedonije - Srbija Grka CG vs Bugarska Rumunjska OC - Bukuretanski mir, 08./1913. - Srbija - Vardarska Makedonija - Grka - Egejska Makedonija + dio Trakije - Rumunjska - dio Dobrude (od Bug) - OC - I Trakija i Jedrene - Bugarska - Pirinska Makedonija

- poetkom rata neutralna - A joj nudi dijelove Trakije pod vlau OC - CS nude cijelu Makedoniju i neka podruja u Grkoj i Rumunjskoj - jesen 1915. ulazi u rat na strani CS - 10./1915. napada Srbiju - kralj Ferdinand i Narodna skuptina kao cilj rata postavljaju sjedinjenje svih bugarskih zemalja unutar povijesnih i etnikih granica - Aleksandar Stamboliski je voa opozicije iz Zemljoradnike stranke - uhien - 08./1916. Rumunjska ulazi u rat na strani A - solunski front - Bugarska otvora frontu zbog Dobrude (Rumunjska nakon Drugog balkanskog rata) - rumunjske su snage potisnute, a Trea bugarska armija osvaja Bukuret (vlada odlazi u Jai) - 15.09. probijen front - antantina ofenziva - dio bugarske vojske odbija poslunost i dolazi do ustanka, kreu je prema Sofiji, a 25.09.1918. napadaju vrhovno zapovjednitvo u Radomiru vlada i kralj iz zatvora putaju Stamboliskog i njegove suradnike kako bi umirili stanovnitvo - Stamboliski i Rajko Daskalov odbijaju suradnju s vladom, proglaavaju Republiku 27.09. - pobunjenika vojska napada Sofiju 29.09. - vladina i njemaka vojska gue pobunu - istovremeno bugarska vojska doivljava poraz na Solunskom frontu - 03.10. kralj Ferdinand prihvaa uvjete mira i naputa zemlju nasljeuje ga sin Boris III. - izbori, 08./1919. - koalicijska vlada koju predvodi Zemljoradnika stranka Aleksandra Stamboliskog - mirovni sporazum u Neuillyju, 27.11.1919. ogranienje vojske na 20 000 reparacije

 Bugarska izgubila - Z Trakija (izlaz na Egejsko more) - Grkoj - Dobruda - Rumunjskoj - pogranini dijelovi (JI Srbija i Makedonija) - Jugoslaviji - sve su politike stranke osuivale ugovor - Trnovski se ustav odrao, kao i dinastija, ali s novim mladim i neiskusnim kraljem Borisom III - Zemljoradniki savez - Socijaldemokratska stranka - KP - 1919. osniva ju lijevo krilo Socijaldemokratske stranke - 12./1920. organizirali opi trajk Stamboliski proglasio ratno stanje vjerujui da je rije o poetku revolucije - organizirao tzv. Naranastu gardu koja se borila protiv trajkaa - trajk je propao prvenstveno zbog nejedinstva, a Stamboliski je iskoristio situaciju pa je raspustio skuptinu i raspisao izbore - opet pobjeuje Zemljoradniki savez koji je vladao naredne tri godine - progon pripadnika graanskih stranaka - nedostatak suradnje izmeu komunista i zemljoradnika te nasilje, omoguili su ponovno uzdizanje graanskih stranaka - Stamboliski je raspisao izbore u travnju 1923. s ciljem stvaranja jednostranake vlasti - javnost je vjerovala da to vodi diktaturi - Ustavobraniteljski blok - Narodna stranka + VMRO (Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija, od kraja 19.st. borbe izmeu centralista koji su htjeli Makedoniju pripojiti Bugarskoj i federalista koji su htjeli odvojenu Makedoniju kao federalnu dravu Balkanske federacije.) - 08./09.06.1923. izveli pu i sruili vlast zemljoradnika i Stamboliskog (ubijen) - kralj Boris prihvatio - novu vladu formiro Aleksandar Cankov 1923.-1926. - ustanak komunista i ZS, 09./1923. - vode ga Georgi Dimitrov i Vasil Kolarov - loe organiziran, ubrzo je uguen, stradalo je oko 20 000 komunista i zemljoradnika a desetak tisua ih je zatvoreno - Cankovu je pobuna posluila kao povod za uvoenje Zakona o obrani kraljevstva - izbori 1923. - pobijedio Demokratski savez (Cankov) - uspostavljena je diktatura slina faistikoj - bijeli teror - KP je zabranjena, zaredali su progoni politikih protivnika i teror - nakon kraljeve intervencije kojom je htio ublaiti val nasilja, Cankov je napustio vladu 1926. - naslijedio ga je Andrej Liapev, 1926.-1931. - voa Demokratskog saveza - zemlja se lagano stabilizira - proglasio amnestiju - javljaju se i nove politike organizacije - Zveno (Veza) - tei postati nadstranakom organizacijom borbe za bugarske interese - povezani s faistikom Italijom - Nacionalsocijalni pokret - osnovao ga Cankov - pod utjecajem Mussolinija i nalik na mnoge faistike i nacistike pokrete u Europi - Narodni blok - koalicija oporbenih stranaka - pobijedili na izborima 1931. - vlada s Aleksandrom Malinovim na elu - uspjeli da im se otpiu reparacije zbog krize - padaju 1934. zbog krize to koriste asnici u 19.05.1934. - izveli prevrat pod vodstvom pukovnika Damjana Veleva i Kimona Georgijeva

- nova vlada Zveno + Vojna liga (osnovana 1922.) na elu s Georgijevim - kralj prihvatio - suspendirali ustav, zabranili rad stranaka i slobodu govora, uveli cenzuru - sporazum s Jugoslavijom, 1934. - obnovljeni odnosi sa SSSRom - Zveno uspjelo slomiti mo VMROa koje je svojim pojaanim teroristikim aktivnostima tetilo ugledu zemlje - Georgijeve reforme nisu bile uspjene, pokuao smanjiti i ovlasti kralja kralj ga prisiljava na ostavku 1935. otvorena diktatura Borisa III. 1935. vladu vodi Georgi Kioseivanov Vojna liga je zabranjena, a ubrzo i rasputena viestranaje i parlamentarizam postojesamo kao fasada

- Srdani sporazum Bugarske i Jugoslavije, 24.01.1937. - zbog Balkanskog sporazuma iz 1934. - Stojadinovieva vlada - kako bi se u promijenjenoj meunarodnoj situaciji osigurali od bugarskih teritorijalnih pretenzija - na tetu Grke i njezinog teritorija, to dovodi do obnove grko-turskog sporazuma 1938. - Solunski ugovor - bugarski susjedi pristali ukinuti vojna ogranienja Bugarskoj iz Parikog sporazuma - tako je prihvaen bugarski ulazak u Balkanski pakt

- na poetku rata neutralni - Kioseivanov dosta suzdrana prema Nijemcima - odlazak Kioseivanova, na njegovo mjesto germanofil Bogdan Filov, spreman za suradnju s Njemakom - stalni pritisci iz Berlina - sporazum u Craiovi, 07.09.1940. - pod odobrenjem Njemake, VB, SSSRa, Italije, SADa i Francuske - Rumunjska vraa Bugarskoj J Dobrudu - preseljenje 80 000 Rumunja iz J Dobrude i 65 000 Bugara iz S Dobrude - napad Italije na Grku 28.10.1940. - Maarska pritupa Trojnom paktu 20.11. - Rumunjska pristupa Trojnom paktu 23.11. u Bugarskoj je porastao strah od Sila osovine, pritisak raste, njemaka vojska ve je u pripravnosti - Bugarska pristupa Trojnom paktu 01.03.1941. (Hitler obeaje da e Bugarskoj vratiti podruja koja je izgubila nakon I. svjetskog rata) - ratni cilj Bugarske bilo je ujedinjenje svih Bugara pa je kralj Boris III. proglaen carem Borisom I. Ujediniteljem - sudjeluju u napadu na Jugoslaviju u 04./1941. i na Grku - pokret otpora pod vodstvom KP - nikad nije slubeno objavila rat SSSRu, vlada Bogdana Filova smatrala je borbu protiv komunizma okosnicom svoje unutarnje i vanjske politike - napad Njemake na SSSR potaknuo je organiziranje pokreta otpora - kad je njemaka vojska doivjela poraz na istoku, komunisti su pozvali sve snage u Bugarskoj, nezadovoljne vladom, da im se prikljue osnovana Domovinska fronta 1943. - glavni ciljevi su izvui Bugarsku iz Trojnog pakta, ukinuti monarhiju i uvesti demokratske slobode - NOVA - njihova vojska - car pokuava stupiti u kontakt sa Saveznicima, ali umire u 08./1934 - sin Simeon II. je jo dijete pa je umjesto njega vlada Namjesnitvo - Borisov brat princ Kiril, premijer Filov i general Nikola Mihov

- Namjesnitvo isto nije uspjelo stupiti u kontakt sa Saveznicima - bombardiranja Sofije krajem 1943. - ubrzo je u Bugarsku poela prodirati Crvena armija - nova demokratska vlada na elu s Kostom Muravijem - Namjesnitvo moralo prihvatiti - proglasili neutralnost, trae da se njemake trupe povuku, trae primirje - 05.09.1944. SSSR objavljuje rat Bugarskoj - samo simbolina gesta (uz potporu sovjeta Domovinska je fronta organizirala masovne vojne operacije) Bugarska 06.09. objavljuje rat Njemakoj - Bugarska slubeno bila u ratu i protiv Saveznika i protiv Sila osovine - Domovinska fronta zbacila vladu Muravija 08./09.09. - prosovjetska vlada Domovinske fronte na elu s Kimonom Georgijevim - 28.10.1944. potpisao primirje - Georgi Kioseivanov (trei premijer nakon Georgijeva) - kratkotrajna koalicijska vlada - komunisti potpuno preuzimaju vlast - 1946. ukinuta monarhija, Bugarska proglaena republikom - premijer Georgij Dimitrov - mirovni sporazum, 1947. Bugarskoj je doputeno da zadri Dobrudu izgubila okupirane dijelove Makedonije

- uklanjanje politikih protivnika (Petkov) - novi ustav - drava je postala jednostranaka - industrija je nacionalizirana, a poljoprivreda kolektivizirana - striktno prati unutarnju i vanjsku politiku SSSRa - stala na Staljinovu stranu u sukobu s Jugoslavijom - smrt Dimitrova 1949. - Vilko ervenkov (po nalogu Staljina) - treba zavriti preobrazbu KPB prema sovjetskom modelu - stao na stranu SSSRa u sukobu s Jugoslavijom, vrijea Tita 1955. sporazum o prijateljstvu izmeu SSSRa i Jugoslavije, pa je sruen - od 1951.-1952. iz Bugarske je deportirano vie od 160 000 Turaka, a Makedonci su u procesu bugarizacije praktiki nestali - odnosi s Turskom i Grkom popravili su se tek nakon 1954. - 1949. - SEV - 1955. - Varavski pakt i UN - sredinom '50. dolo je do poboljanja odnosa unutar partije, osobito nakon Staljinove smrti, kada su rehabilitirani neki politiki protivnici - 1968. pomogli SSSRu u akciji na HSL - ivkov premijer 1962.-1968. predsjednik 1968. - elev prvi nekomunistiki predsjednik 1990. - 1991. viestranaje - izbori 2001. - pobjeuje stranka Simeona II. - premijer - uvodi Bugarsku u NATO 2004. i EU 2007. - predsjednik Parvanov premijer Borisov

ALBANIJA
- sastanak u Vlori, 11./1912. - 83 voa Albanaca pod vodstvom Ismail Kemal Beya nakon pobune proglaavaju neovisnost Albanije - I. balkanski rat, 1912. - neutralni - veliki dijelovi Albanije okupirani od Srbije i Grke - mir u Londonu, 20.12.1912. - Srbija se mora povui s okupiranih podruja (velike sile se boje da srpski izlaz na Jadran, luka Dure, ne postane ruski izlaz na Jadran) - priznata je autonomija Albanije pod OC - II. balkanski rat, 1913. - mir u Bukuretu, 08./1913. - OC gubi posjede u Makedoniji i time kontinentalnu vezu s Albanijom - priznata neovisnost Albanije pod zatitom velikih sila - CG - mora vratiti Skadar - Srbija - mora se povui iz S Albanije - velika podruja s albanskim stanovnitvom (Kosovo, SZ Makedonije) ostala u Srbiji - kontrolna komisija donosi ustav - Narodno predstavnitvo - sastoji se od izabranih lokalnih predstavnika, elnika vjerskih zajednica - nasljedna kneevina - knez von Weid (Nijemac) - ljeto 1914. ustanak - turska propaganda da je nova vlast samo produena ruka kranskog zapada - Grka potie pobunjenike u J Albaniji - Esad-paa Toptani - u Drau se proglasio predsjednikom, uz talijansku pomo - u sredinjoj Albaniji djeluje pokret za ponovno prikljuenje Osmanskom Carstvu - tijekom I. svjetskog rata Albanci su se podijelili po vjerskoj pripadnosti - Muslimani su stali uz OC - ostali uz Italiju i Srbiju - na poetku rata Albaniju je napala i okupirala Grka

- nakon okupacije Srbije velik dio zemlje okupirale su bugarske snage - Londonski ugovor, 26.04.1915. - izmeu Italije i trojne Antante - A obeala Italiji protektorat nad Albanijom i luka Vlora - Srbiji i CG obeani sjeverni dijelovi Albanije - Esad-paa priao Antanti te objavio rat Austro-Ugarskoj, a nakon povlaenja srpske vojske i on naputa zemlju te formira izbjegliku vladu u Solunu - nakon proboja solunskog fronta, CS se poinju povlaiti iz Albanije - kad je rat zavrio talijanska vojska okupirala Valonu - Srbija dri velik dio sjevera - Francuzi okupirali Skadar - grko-albanski teritorijalni sporovi vodili su se zbog oblasti Argirokastra u junoj Albaniji - 1917. Italija je proglasila protektorat nad Albanijom, ali se morala povui 1920. kako bi najprije slobodno rijeila dravno-pravna pitanja vezana uz dijelove sjevernog Jadrana - nakon rata u Albaniji je vladalo bezvlae - predsjednik Privremene vlade i Vlade u izbjeglitvu Esad-paa, zahtijevao je predsjedniko mjesto, a moda i kraljevski tron - zbog loeg gospodarskog stanja dolazi do ustanka koji je u junoj Albaniji poticala Grka - Parika mirovna konferencija, 1920. - dogovoreno da se Albanija podijeli izmeu Italije i Jugoslavije kako bi se smirili njihovi sukobi - 1920. Albanija je primljena u Ligu naroda pa talijanski protektorat vie nije dolazio u obzir - Talijani su suraivali s Esad-paom i pripremali prevrat te je podran Nacionalni kongres u Drau koji je u prosincu 1919. stvorio Privremenu vladu 01./1920. skupina albanskih politiara protivnih talijanskom protektoratu organizirala Protukongres u Lunji (Lushnj) na kojemu je izabrana druga vlada, tj. etverolano namjesniko vijee - odbijaju plan konferencije - ministar unutarnjih poslova Ahmed Bey Zogulli/Zog (za vrijeme rata bio u Beu) - vladu titi pleme Mati - oni su iz Tirane pa 1920. sele prijestolnicu u Tiranu - vlada u Drau se raspustila sama, a Esad-paa je ubijen u atentatu - 1921. Kraljevina SHS napada Albaniju - komisija Lige naroda utvruje granice iz 1913., K SHS se mora povui - prvi albanski izabrani parlament, 04./1921. - Vladina stranka - Zogulli premijer - promijenio svoje prezime u Zogu jer je smatrao da je Zogulli zapravo turcizirani oblik - 1922. na vlasti - Fan Noli - min vp - Demokratska stranka - opozicija - Narodna stranka - konzervativci - predvodi ih bogati zemljoposjednik Shefquet Vrlaci - Zog se poinje pribliavati konzervativcima, razvrgnuo je saveznitvo s Nolijem - 1923. rasputa Parlament i raspisuje izbore za Ustavotvornu skuptinu - nezadovoljstvo njegovim nainom vladanja doveo je do pokuaja atentata na njega u 02./1924. podnio ostavku i poeo djelovati pod zatitom Vrlacija s ijom je kerkom bio zaruen - izbori 1924. - Vladina stranka pobijedila - ali premijer je Vrlaci (Zog bio umjean u financijski skandal) - ubojstva jednog od lanova oporbe (Demokratska stranka) - izbili nemiri Zogu prisiljen pobjei u Kraljevinu SHS

novi premijer Fan Noli proveo zemljinu reformu (ukinuo je feudalizam) odupire se Italiji uspostavio zapadnjaki stil ustavne vladavine uspostavio odnose sa SSSRom - to je izazvalo reakciju Kraljevine SHS koja je naoruala albanske dobrovoljce sa Zoguom na elu upali u Albaniju u 12./1924. i sruili Nolijevu vladu - Noli je pobjegao u Italiju, a Zogu je preuzeo vlast i proglasio ratne zakone - novi Ustav - Albanija proglaena republikom - Zogu izabran za predsjednika s gotovo diktatorskim ovlastima - oporba je ubrzo bila unitena - Beograd je dobio veliki utjecaj na politiku u Albaniji - sporazum Italija-Albanija - Italiji se doputa eksploatacija albanskih rudnih bogatstava - Albanska nacionalna banka dolazi pod snaan talijanski utjecaj - Italija trai pravo mijeanja u vojsku i policiju - Zogu odbija, ali dolazi do ustanka - Prvi tiranski sporazum, 11./1926. - Pakt prijateljstva i sigurnosti - Italija i Albanija potvrdile kako nee sklapati sporazume s nijednom zemljom iji se interesi sukobljavaju s njihovima (Jugoslavija) - Drugi tiranski sporazum - talijanskoj je mornarici doputen pristup u luku Vlore - talijanski generali treniraju albansku vojsku - dodatnim tajnim ugovorima albanska je vojska doslovno prela u talijanske ruke - 1928. Zogu prisilio Parlament na promjenu ustava - Albanija proglaena monarhijom, Zogu kralj - Zog I. - Zogu vie nije odgovarala suradnja s Vrlacijem pa je raskinuo zaruke s njegovom kerkom to je na njega navuklo krvnu osvetu - stalno je ivio u strahu i rijetko se pojavljivao u javnosti - 1932. i 1933. dolo je do zaotravanja odnosa s Italijom zbog stalnih talijanskih zahtjeva za jo veim utjecajem u Albaniji - monopol nad telefonijom i elektroprivredom i da se talijanski ui u kolama Zog je to odbio - porpisao trgovinski sporazum s Jugoslavijom i Grkom - tradicionalni talijanski neprijatelji - Mussolini je nakon toga ukinuo svu pomo Tirani - nove pobune u zemlji, Zog je prisiljen popustiti pomirenje s Italijom zapeaeno je enidbom s maarskom groficom G. Apponyi, kum bio Mussolinijev zet, ministar vp grof Galeazo Ciano - 1939. nakon njemake okupacije ehoslovake, Mussolini je odluio okupirati Albaniju. - 25.03.1939. Albaniji dao ultimatum koji je nametao personalnu uniju izmeu Italije i Albanije - Zog odbio Italija 07.04.1939. okupirala Albaniju - Zog I. pobjegao u London - Parlament je bio prisiljen proglasiti ujedinjenje s Italijom - Viktor Emanuel III. postao kralj Albanije - premijer profaistike vlade Shefquet Vrlaci, od 1941. Mustafa Kruja - 10./1940. Talijani iz Albanije napali Grku - napad nije uspio, grki protunapad i ulazak u Albaniju - Albanci se pridruili Talijanima zbog neprijateljstva prema Grcima - Grka kapitulirala pred CS u 04./1941. - raspad Jugoslavije u 04./1941. - Albaniji je prikljueno Kosovo i dio Makedonije - napadom na Grku prikljuen Juni Epir

 za Albance je to ostvarenje nacionalnog sna - pokret otpora u rukama komunista - Tito je 1941. u Albaniju poslao svoje delegate kako bi albanske komuniste okupili u jedinstvenu organizaciju - 08.11.1941. uspostavljena jedinstvena partija na elu s Enverom Hoxhom - Narodnooslobodilaki pokret, 09./1942. - uli komunisti, ali i druge struje - od nacionalistikih do graanskih demokratskih - u poetku nisu imali puno uspjeha, jer u Albaniji nije bilo radnike klase - tek kada poinju kao svoj cilj isticati nacionalno osloboenje dobivaju na popularnosti - Nacionalna fronta/Balli Kombtar - nacionalistiki dio koji se izdvaja iz pokreta otpora - vodi bivi premijer Midhat Frashri - podravaju ih veliki zemljoposjednici i seljaci - cilj im je stvaranje Velike Albanije - surauju s talijanskim okupatorom, a kasnije i s Nijemcima - protiv monarhije i za uspostavu republike - poluvojna Belogardijska organizacija - kapitulacija Italije 09./1943. - u Albaniji razoruane talijanske ete - komunisti su preuzeli kontrolu nad sjeverom zemlje, a nacionalisti nad jugom - sastanak predstavnika komunista i nacionalista u selu Mukje, 1943. - pod pritiskom Saveznika - formiran Komitet spasa za Albaniju koji e koordinirati zajednike akcije - suradnja je ubrzo propala, jer su komunisti bili za vraanje Kosova Jugoslaviji, a nacionalisti protiv kompromis - da se o Kosovu kasnije odlui referendumom - pod pritiskom Jugoslavije komunisti su odustali od kompromisa te su napali baliste to je zemlju gurnulo u graanski rat - 09./1943. Albaniju su okupirali Nijemci i osnovali Vladu neutralne Albanije - govore o pripojenju Kosova - pridobili naklonost nacionalista - 04./1944. albanski nacionalisti i pripadnici Balli Kombtar ustrojili 21. brdsku SS diviziju Skederbeg sa oko 10 000 vojnika 1944. komunisti se uspjeli bolje naoruati, potpuno preuzeli kontrolu nad sjeverom Albanije Antifaistiko vijee narodnog osloboenja, 05./1955. ubrzo je slomljen otpor nacionalista na jugu Privremena vlada u Beratu, 10./1944. - na elu s Enverom Hoxhom - Tirana osloboena u 11./1944. - nakon pet godina borbe protiv antikomunistikih snaga Enver Hoxha i Mehmed Shehu postali su glavne politike figure u Albaniji - protivnici komunista su zatvoreni i prognani iz zemlje - komunistika konsolidacija stvorila je staleku razliku u Albaniji, jer je najvie komunista dolazilo iz sjevernih krajeva gdje su ivjeli Toski, dok su juni konzervativni Gegi bili zapostavljeni i nisu lako prihvatili nov nain vladavine - izbori, 12./1945. - sudjelovala samo Demokratska fronta - u glasovanju kuglicama dobiva 92% glasova - 01./1946. Skuptina ukida monarhiju i proglaava Narodnu republiku Albaniju - Enver Hoxha - premijer, ministar vp, ministar vojske i vrhovni zapovjednik - nacionalizacija i kolektivizacija zemlje - straan teror policije i vojske - Sporazum o prijateljstvu izmeu Jugoslavije i Albanije, 1946. - Albanija je bila ''satelit'' Jugoslavije, koji je Tito htio prikljuiti Jugoslaviji - poetni stadij procesa ukljuivanja Albanije u FNRJ

- Jugoslavija je plaala nisku cijenu za sirovine iz Albanije, ne ulae mnogo u nju, jer eli da Albanija ostane zemljoradnika zemlja - Hoxha se protivi, Tito alje diviziju u Albaniju, ali pod Staljinovim pritiskom u 11./1947. odustaje - Jugoslavija je ak na osnivakom sastanku Informbiroa (09./1947.) predstavljala Albaniju - Prva rezolucija Informbiroa, 28.06.1948., Bukuret - Druga rezolucija Informbiroa, 11./1949., Budimpeta komunistike zemlje protiv Jugoslavije - Albanija se okrenula protiv Jugoslavije - na mjesto jugoslavenske pomoi sada je dola sovjetska - odnosi sa SSSRom trajali su do 1961. (Hruovljeva osuda staljinizma) kada Albanija nije prihvatila destaljinizaciju - okree se Kini te postaje jedini komunistiki kineski saveznik u Europi - povukla iz SEVa - istupila je iz Varavskog pakta nakon sovjetske invazije na ehoslovaku - krajem '70. Albanija nastavlja neprijateljske odnose prema SSSRu, ali pokuava stabilizirati odnose sa Jugoslavijom, Grkom i Italijom - 1977. prekida odnosa s Kinom, zbog kineske liberalizacije komunizma i uspostavljanja odnosa sa SADom

- raspada se prijateljstvo Hoxha-Shehu - pretpostavlja se da je Shehu prigovorio zbog albanske izolacije, na to ga Hoxha optuuje da je jugoslavenski pijun i da ga je planirao ubiti - navodno je poinio samoubojstvo u 12./1981. - 1982. premijer Ramiz Alia - Enver Hoxha umire 1985. - Alia poinje otvarati zemlju i uspostavljati vrste odnose sa Grkom i Italijom kako bi Albaniju izveo iz politike i gospodarske izolacije - 1990. normalizirani su odnosi sa SSSRom, a 1991. sa SADom - prvi viestranaki izbori, 03./1991. - pobijedili komunisti nad demokratima - 1992. morali odstupiti zbog katastrofalnog stanja u zemlji i sve veeg vala iseljavanja u Italiju - izbori, 1992. - pobijedili demokrati - Sali Berisha prvi demokratski izabrani predsjednik - 1994. - NATOovo Partnerstvo za mir - 1995. - Vijee Europe - izbori, 1996. - pobijedila Berishina stranka uz nepravilnosti - 1997. nemiri - nakon to su propali ulozi u piramidalne investicijske sheme - pobunjenici su preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima zemlje i prijetili su samoj Tirani - 04./1997. stigle su meunarodne snage da uspostave mir - izbori, 1997. - pobijedili socijalisti - Berisha daje ostavku, nasljeuje ga je Rexhep Meidani - prvi postkomunistiki ustav, 1998. - izbori, 2005. - padaju socijalisti - vraa se Berisha kao premijer - NATO - 2009. (s Hrvatskom) - predsjednik Bamir Topi

GRKA
Otto I., 1832.-1862. sin bavarskog kralja saveznici mu nude prijestolje, sultan prihvaa od 1844. ustav i premijer Coletis zbaen dravnim udarom 1862.

- Georg I. - Vilim Danski, 1862.-1913. - Ustav, 1864. - parlamentarna monarhija - dravni udar, 1909. - izvrio ga Vojni savez asnici trae da se vladarevi sinovi povuku iz vojske i da minisatrstvo obrane preuzme aktivni asnik - podupiru ih demonstracije u Ateno - 1911. premijer Eleftherios Venizelos - liberal s Krete - reforme u upravi, kolstvu, sudstvu - I. balkanski rat, 1912.-1913. - Bugarska Srbija vs OC Grka CG - mir u Londonu, 30.05.1913. - Albanija neovisna - Grka - Kreta, zauzeli Solun, Janinu i Egejske otoke - Srbija - ar-planina - Bugarska - I od Strume - Makedonija je sporna, ruski car odluuje povod za rat - II. balkanski rat, 1913. - Bugarska nezadovoljna podjelom Makedonije - Srbija Grka CG vs Bugarska Rumunjska OC - Bukuretanski mir, 08./1913. - Srbija - Vardarska Makedonija - Grka - Egejska Makedonija + dio Trakije

je spor rijeen tek od teritorija

- ne i diozapadnog Epira (Albanija) - taj 1971. kada je Grka odustala - priznata im unija s Kretom - Rumunjska - dio Dobrude (od Bug) - OC - I Trakija i Jedrene - Bugarska - Pirinska Makedonija

- 1913. ubijen kralj Georg I. - kralj Konstantin I. (zet Wilhelma II., poslijednji njemaki kralj i pruski car) - na poetku rata neutralna - kralj je za CS, a Venizelos za A - poetkom 1915. Antanta Grkoj predlae vraanje do tada osvojenih bugarskih podruja u zamjenu za Epir - Venizelos prihvaa i doputa iskrcavanje saveznikih snaga u Solunu - kralj nije dopustio invaziju na Dardanele - prisiljava Venizelosa na ostavku - odlazi u Solun gdje 1916. organizira paralelnu Revolucionarnu vladu - pu 06./1917. - lanovi tajne organizacije Nacionalna obrana, Venizelosovi pristae, uz pomo saveznika okupirali Atenu - prisilili kralja na abdikaciju kralj Alexandar, Konstantinov sin Venizelos ponovno premijer Grka se u potpunosti prikljuila ratu na strani Antante Mirovni sporazum u Neuillyju, 27.11.1919. - s Bugarskom - Grka dobila Z Trakiju - izlaz na Egejsko more - Mirovni sporazum u Sevresu, 10.08.1920. - s OC - Grka dobila europske dijelove Turske (osim Carigrada) - istona Trakija i Dodekanez - Izmir/Smirna je stavljen pod grku upravu na 15 godina - Grka je izgubila sjeverni Epir koji je prikljuen Albaniji - Alexandar umire 1920. - prognani kralj Konstantin I. nije abdicirao, a njegov najstariji sin Georg nije se odrekao svojih prava - izbori, 1920. - pretvorili se u nadmetanje izmeu Venizelosa i Konstantina I. - Venizelos izgubio i napustio zemlju - na vlast je dola rojalistika Narodna stranka - kralj Konstantin I. - plebiscitom ponovno dolazi na vlast - sukob Grka - OC, 1920. - Grci alju vojsku u Malu Aziju da skri ustanak Kemala Pae Ataturka - 1922. Grci poraeni u potpunosti izgubili utjecaj u Maloj Aziji, slom Velike ideje i kraj grke civilizacijske misije - dravni udar - skupina asnika, pristaa Venizelosa, pod vodstvom pukovnika Nikolaosa Plastirasa preuzela vlast u Ateni - upravlja Revolucionarni komitet - tzv. Suenje estorici - montirani sudski proces politikim i vojnim osobama koje su smatrane odgovornima za poraz u Maloj Aziji, pogubljeni - 1922. kralj Konstantin I. abdicirao u korist sina Georga II. - sporazum u Lausanni, 07./1923. - grko-turska granica uspostavljena je na rijeci Marici

- dogovoreno je preseljenje stanovnitva na temelju vjeroispovijesti - muslimani iz Grke, a pravoslavci iz OC - dravni udar generala Ioannisa Metaxasa, 12./1923. - neuspjean - izbori, 1924. - pobijedili liberali i republikanci - na vlasti ponovno Eleftherios Venizelos - 25.03.1924. proglaena Republika - Druga helenska republika (kasnije potvreno referendumom) - predsjednik Kondouritis - kralj Georg II. je protjeran iz zemlje - Republika nije bila vrsta, a posebno su joj se protivili monarhisti - razdoblje izmeu 1924.-1935. obiljeeno je politikom nestabilnoi i pokuajima vojnih prevrata - pu 10./1925.-1926. - general Theodoros Pangalos zavladao kao diktator suspendiravi republikanski ustav - natjerao predsjednika Kondouritisa da podnese ostavku - vlast potrajala godinu dana - protupu 08./1926. - general Georgios Kondylis - obnovio republiku - izbori 1928. - Venizelos se vraa na vlast do 1932. - uspio stabilizirati politike prilike u zemlji - Ugovor o prijateljstvu s Turskom, 1930. - Ugovor o prijateljstvu s Jugoslavijom, 27.03.1929. - gospodarska kriza - gubi vlast, odlazi u egzil - izbori 1932. - pobijedila monarhistika koalicija koju je vidio Panagis Tsaldaris (Caldaris; Narodna stranka) - iako monarhistika, koalicija je prihvatila republikanski ustav - Balkanski pakt/Balkanska Antanta, 09.02.1934., Atena - Grka + Jugoslavija + Rumunjska + Turska - vojno-politiki savez u cilju odravanja statusa quo na Balkanu - usmjeren protiv Bugarske i Albanije - obvezuju se na potivanje granica i na zajedniku obranu u sluaju napada - Sporazum o prijateljstvu Jugoslavija-Bugarska, 24.01.1937. - utjee na politiku saveza prema Bugarskoj - Solunski sporazum, 31.07.1938. - Bugarska ulazi u pakt i ukinuta joj je zabrana naoruanja - slabi zbog razliitog stava lanica prema Njemakoj i Italiji - gasi se rumunjskim i jugoslavenskim pristupom Trojnom paktu - Venizelos se pokuao vratiti na vlast uz pomo vojske u dva pua, 1933. i 1935. - nakon neuspjeha odlazi u progonstvo u Pariz gdje je i umro 1936. - general Georgios Kondylis 10.10.1935. rui republiku i proglaava Monarhiju - prihvaeno na plebiscitu - vraa se Georg II. - kralj je odmah maknuo Kondylisa i na mjesto privremenog premijera imenovao Konstantinosa Demertzisa - Liberalna stranka pod vodstvom Georga Papandreoua (Venizelosova) prihvatila je restauraciju monarhije zbog prijetnje talijanskog faizma - unutar godine dana nakon uspostave monarhije umiru Venizelos, Kondylis, Demertzis i Tsaldaris - premijer Ioannis Metaxas

- umirovljeni rojalistiki general - smatra kako je za spreavanje socijalnih nemira i uspona komunista potrebna autoritarna vlast - uz kraljevu potporu 4.08.1936. suspendira ustav i uspostavlja diktaturu s elementima faizma - komunisti su ubrzo suzbijeni, a lideri Liberalne stranke otili su u progonstvo - ideologija tzv. Tree helenske civilizacije Metaxasov - tzv. Metaxasova liniju - trebala braniti Grku od napada iz Bugarske - ojaao obranu zemlje pripremajui se za rat koji se ve osjeao u Europi - unato koketiranju s faizmom i snanoj ekonomskoj povezanosti s Njemakom, Metaxas je slijedio politiku neutralnosti uz tradicionalno oslanjanje na VB - V. Britanija i Francuska ponudile su Grkoj Pakt jamstva kojim su zagarantirane grke granice - Italija anektirala Albaniju 07.04.1939., ele i Grku - uz opravdanje da su Grci ugnjetavali albansku manjinu u junom Epiru i tako prekrili neutralnost, Italija je poslala Grkoj ultimatum kojim trae da im se ustupe uporita na grkom teritoriju - Grka odbija Italija napada Grku 28.10.1940. - grka vojska se uspijeva obraniti i zauzimaju dio Albanije - Metaxas je odbio britansku pomo u ljudstvu kako ne bi izazvao Hitlera te kako se Saveznici ne bi umijeali u grke elje za osvajanjem sjevernog Epira - Metaxas umire u 01./1941. - kralj prihvaa britansku pomo - iskrcavaju se na Kreti - novi talijanski napad u 03./1941. - njemake trupe iz Bugarske i Jugoslavije prodiru u S Grku, osvojili Atenu 23.04.1941. i Kretu - Bugarima preputena Trakija te dio grke Makedonije - Albanci pripojili juni Epir - ostatak zemlje dan na upravu Italiji vlada kapitulirala 24.04.1941. - komunisti i republikanci zapoinju s organizacijom oruanog otpora - KPG 01.07.1941. pozvala narod na otpor - Fronta nacionalnog osloboenja - EAM, 09./1941. - uli predstavnici KP, Nezavisne zemljoradnike stranke, Saveza narodne demokracije i Socijalistike stranke - Narodnooslobodilaka vojska - ELAS, 01./1942. na elu s generalom Grigoriadisom - Grki narodno-demokratski savez - EDES - predstavnici graanskih desnih stranaka - Grka nacionalna demokratska vojska - EDES na elu s generalom Nikolaosom Plastirasom - EAM i EDES su kao pokreti bili meusobno suprotstavljeni to je slabilo otpor - Vrhovni stoer, 06./1943. - stvoren na inzistiranje Britanaca - dvije su se struje meusobno priznale - uao i pukovnik Napoleon Zervas, inae zamjenik generala Plastirasa - delegacija ELASa trai u Kairu u 08./1943. od izbjeglike vlade da prizna samo njihovu vlast na osloboenim podrujima - Saveznici htjeli u Grkoj obnoviti monarhiju pa su nastojali ojaati desno krilo, EDES - daju veu pomo EDESu nego ELASu iako jo uvijek formalno postoji Vrhovni stoer, tj. jedinstveni otpor, dolazi do ponovnih sukoba izmeu ELASa i EDESa u 10./1043. - izbjeglika vlada se vraa iz Londona u 10./1944. - uz pomo EDESa i britanskih vojnika zapoinje likvidacija pripadnika EAMa i ELASa - lanovi EAMa organiziraju opi trajk u Ateni prilikom kojeg je ubijeno nekoliko trajkaa

- na to je ELAS odgovorio gerilskim napadima na policijske postaje, a pregovori o razoruanju su propali te je izbio pravi graanski rat - borbe su trajale oko est tjedana nakon ega je u Ateni ELAS prihvatio razoruanje u zamjenu za amnestiju - sporazum u Varcisi (Varkizi), 02./1945. - sporazum s vladom kojim je dogovoreno definitivno razoruanje ELASa - unato sporazumu, teror ekstremne desnice EDESa se pojaao pa se lanovi EAMa povlae u planine i organiziraju partizanske grupe - Vrhovni partizanski tab - Demokratska armija Grke pod Markosom Vaphiadesom - do kraja 1946. jedinice Demokratske armije drale su dobar dio teritorija pod svojom kontrolom - vlada u proljee 1947. zapoinje veliku ofenzivu, koja nije imala mnogo uspjeha - Privremena demokratska vlada s generalom Vaphiadesom na elu, 1947. - na osloboenmo teritoriju - SAD preuzima kontrolu nad grkom vojskom od VB - njihova taktika borbe pokazala se takoer bezuspjenom - Demokratska armija zauzima nove teritorije i dolazi nadomak same Atene - 1947. umire kralj Georg II., nasljeuje ga je njegov brat Paul I. - Staljinova antijugoslavenska kampanja (rezolucije Informbiroa) unijela je konfuziju u redove grkog oslobodilakog pokreta - to je doseglo vrhunac 1949. kada je CK KPG najprije smijenio, a zatim i likvidirao projugoslavenski orijetniranog generala Vaphiadesa, zamijenio ga generalni sekretar KP Grke, Nikos Zahariades - vladine snage su iskoristile razjedinjenost partije - u velikoj ofenzivi dijelom unitile Demokratsku vojsku Privremena demokratska vlada u 10./1949. bila primorana objaviti prekid otpora - KP zabranjena - drava je pod potpunom kontrolom rojalista koji vladaju prema ustavu iz 1911 - kralj Paul I. ima potpunu kontrolu nad vojskom i dravnom administracijom - u njoj su bili isti oni ljudi koji su pod Metaxasom suraivali s neprijateljem - bili su antikomunisti i to je bilo dovoljno da ponovno vladaju - novi Ustav, 1951. - stvorio vrstu konzervativnu vladu koja je vladala do 1963. - Grki sabor - vladajua koalicija - pod vodstvom marala Alexandrosa Papagosa - 1956. postaje Nacionalnu radikalnu uniju pod Konstantinosom Karamanlisom - premijer Sophoklis Venizelos, sin Eleftheriosa Venizelosa - uspjeli oivjeti svoje gospodarstvo, a zemlja se strogo orijentirala prema zapadu - NATO - 1952. - Ugovor o saveznitvu s Turskom i Jugoslavijom, 1954. - ubrzo se raspao zbog razmirica Grke i Turske oko suvereniteta nad Ciprom - u vrijeme Ciparske krize desniari u atentatu 1963. ubili ljeviarskog lidera Grigoriosa Lambarkisa - izbori 1964. - padaju rojalisti - na vlast dolazi Unija centra - EPEK na elu s Gregoriosom Papandreouom - 1964. umire kralj Paul, a naslijeuje ga je sin Konstantin II. - Papandreu protivnik monarhije - Konstantin II. trai nain kako da ga ukloni - prisilio ga je na ostavku 1965., nakon kampanje protiv njega i njegovog sina koji je optuen da je pokuavao organizirati ljeviarske grupice meu vojnim zapovjednicima - vojni pu 21.04.1967. - grupa desno orijentiranih asnika - uspostavljena je vojna diktatura trojice generala: Papadopoulos, Spandidakis i Patakos - mnogi liberali i ljeviari su zatvoreni

- nakon propalog pokuaja da povrati vlast u egzil je morao otii i kralj Konstantin II. - general Zoitakis je postavljen za regenta - novi ustav, 1968. - uvelike ograniio vlast monarha, a poveao one premijera 06./1973. ukinuta monarhija, a Grka je postala predsjednika republika prvi predsjednik je bio Georgios Papadopoulos raspisani izbori za 1974. kako bi se uklonili ostaci vojne vlasti i vratio meunarodni ugled Grkoj krajem 1973. izvren je novi prevrat u kojem je ubijen Papadopoulos novi predsjednik Phaidon Gizikis

- neuspjeli pokuaja preuzimanja kontrole nad Ciprom - vojna vlast na elu s Gizikisom odstupa u 07./1974. - povlae se iz NATOa zbog turske okupacije Cipra - uspostavljen ustav iz 1951. - referendumom odbijeno ponovno uspostavljanje monarhije - dozvoljene su sve stranke i poinje vraanje politikih emigranata u zemlju - izbori za predsjednika - prvi izabrani grki predsjednik postao konzervativni politiar Konstantinos Tsatsos (Cacos) ovo razdoblje transformacije Grke iz diktatorske u demokratsku dravu, Grci nazivaju metapolitefsi = politika promjene

- izbori 1977. - pobijedila Nova demokratska stranka - ponovno u NATO 1980. - izbori 1981. - pobijedio Panhelenski socijalistiki pokret - PASOK - vodio ga Andreas Papandreou socijalisti na vlast u Grkoj doli tek u osamdesetim godinama, a zadrali su se sve do 1990. - izbori 1990. - ponovno Nova demokratska stranka - zapoinje program privatizacije dravnih poduzea, koja su nakon PASOKove vlade bila zapala u velike dugove - izbori 1993. - opet PASOK - 1996. Papandreua je zamijenio Kostas Simitis koji je nastavio socijalne reforme - 1995. g. razrijeen je sukob oko Makedonije modifikacijom imena nove drave i zastave - EU 1981. - premijer Giorgos Papandreou predsjednik Karolos Papoulias