Miroslav Tuman, Ivan Bili

Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991. 1995.

Zagreb, srpanj 2005.

Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991. 1995.

Sadraj
Uvod Proizvodnja pamenja: izmeu povijesnog zaborava i pristanka na politike manipulacije I Dio: Od Deklaracije o suverenosti BiH do meunarodnog priznanja BiH
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Deklaracija o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 27. 2. 1991) Skuptina BiH: est toaka predsjednika Predsjednitva Izetbegovia o budunosti SFRJ (Sarajevo, 27. 6. 1991.) Brijunska deklaracija 7. 7 .1991.) i aneksi sa brijunskog sastanka Alije

(Brijuni,

EZ: Deklaracija o Jugoslaviji ministara europske dvanaestorice (Haag, 6. 8. 1991) Srpsko-muslimanski Historijski sporazum: Muhamed Filipovi Radovan Karadi ( 2. 8. 1991) Sabor Republike Hrvatske: Odluka o raskidu dravno-pravnih sveza sa SFRJ (Zagreb, 8. 10. 1991.) Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci Hrvatsku (Zagreb, 8. 10. 1991.) Skuptina BiH: Memorandum (Sarajevo, 11. 10. 1991.) o agresiji Bosne i na Republiku

Skuptine

Hercegovine

Skuptina BiH: Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine i buduem ustrojstvu jugoslavenske zajednice (Sarajevo, 15. 10. 1991.) Mirovna konferencija o Jugoslaviji: EZ predlae "Slobodnu zajednicu neovisnih jugoslavenskih republika" (Haag, 18. 10. 1991.) Odluka o formiranju skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini (24. 10. 1991.) ii

10.

11.

12.

Mirovna konferencija o odredbi za konvenciju EZ-a krize (Haag, 3. 11. 1991.)

Jugoslaviji: Prijedlog ugovornih za politiko rjeenje jugoslavenske

13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (Grude, 18. 11. 1991.) Odluka o verifikaciji proglaenih srpskih autonomnih oblasti u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 21. 11. 1991.) Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Odluka o priznanju Republike Srpske Krajine (Sarajevo, 21. 11. 1991.) enevski sporazum o povlaenju JNA iz Hrvatske (eneva, 23. 11. 1991.) Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci o vanjskoj politici RH (Zagreb, 5. 12. 1991.) Sabor Republike Hrvatske: Zahtjev za prijem RH u Europsko vijee (Zagreb, 5. 12. 1991.) Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 1. Arbitrane komisije: "SFRJ je u procesu dezintegracije" (7. 12. 1991.) Ministarsko vijee Europske zajednice: Smjernice za priznavanje novih drava u istonoj Europi i Sovjetskom Savezu, (Bruxeles, 16. 12. 1991.) Ministarsko vijee Europske zajednice: Jugoslaviji (Bruxeles, 16. 12. 1991.) Deklaracija o

20.

21. 22.

Predsjednitvo i Vlada SR BiH: Zahtjev Europskoj zajednici za priznavanje suvereniteta i nezavisnosti BiH (Sarajevo, 24. 12. 1991.) Skuptina srpskog naroda u BiH: Odluka o pripremama za formiranje Republike Srpske Bosne i Hercegovine (21. 12. 1991.) Sabor Republike Hrvatske: Zakljuak (Zagreb, 28. 12. 1991.) Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Deklaracija o proglaenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine (Sarajevo. 9. 1. 1992.) Mirovna konferencija o Jugoslavij: Miljenje Arbitrane komisije (Pariz, 11. 1. 1992.) Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje Arbitrane komisije (Pariz, 11. 1. 1992.) broj broj 2 3

23.

24. 25.

26. 27. 28.

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj. 4: o meunarodnom priznanju Socijalistike republike Bosne i

iii

Hercegovine od strane Evropske zajednice i njenih zemalja lanica (Pariz, 11. 1. 1992.) 29. 30. Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje Arbitrane komisije (Pariz, 11. 1. 1992.) broj 5

Skuptina Bosne i Hercegovine: Odluka o raspisivanju referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 25. 1. 1992.). Referendumsko pitanje Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (9. 2. 1992.) Lisabonska izjava o Jugoslaviji ministara vanjskih poslova zemalja Europske zajednice (Lisabon, 17. 2. 1992.) Cutilleirov plan: Izetbegovi, Lasi i Karadi sporazumjeli se o "rekonstrukciji" BiH (Sarajevo, 22. 2. 1992.) Direktiva Glavnog taba Patriotske lige BiH za odbranu suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 25. 2. 1992.) Cutilleirov plan: Prijedlog HDZ BIH "O buduem dravnom statusu Bosne i Hercegovine" (Sarajevo, 25. 2. 1992.) Skuptine srpskog naroda BiH: Odluka o proglaenju Ustava Srpske Republike BiH (Sarajevo, 28. 2. 1992.) Konani rezultati referenduma u BiH (Sarajevo, 9. 3. 1992.) Cutilleirov plan: Izjava o naelima za novo ustavno ustrojstvo Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 9. 3. 1992.) SAD/EZ: Zajednika deklaracija o priznanju jugoslavenskih republika (Bruxelles, 10. 3. 1992.) Cutilleirov plan: primjedbe i prijedlozi HDZ-a BIH na "Izjavu o naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu" Cutilleirov plan: Tekst izjave o naelima za novo ustrojstvo Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 18. 3. 1992.) Cutilleirov plan: Briselski dodatak izjavi o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 30. i 31. 3. 1992.) Zajednika izjava ministara vanjskih poslova EZ o priznanju Republike Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 6. 4. 1992.)

31. 32. 33. 34.

35. 36. 37. 38. 39. 40.

41. 42.

43.

iv

II

Dio:

Od

meunarodnog konferencije

priznanja o bivoj

BiH

do

poetka

rada

Meunarodne konferencija)

Jugoslaviji

(Londonska

44. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Odluka o priznanju Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine kao suverene i samostalne drave (Zagreb, 7. 4. 1992.) 45. Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovin: Odluka o proglaavanju Srpske Republike Bosne i Hercegovine (Banja Luka, 7. 4. 1992.) 46. Vlada Srpske Republike BiH: Priopenje povodom deklaracije EZ-SAD (Beograd, 17. 4. 1992.) 47. Pisma generalpukovnika Milutina Kukanjca i predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia (Sarajevo, 19. 4. 1992.) 48. Predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice u BiH: Sporazum Boban - Karadi (Graz, 6. 5. 1992.) 49. EZ: Deklaracija o BiH (Bruxelles, 12. 5. 1992.) 50. Predsjednitvo BiH, srpska strana i JNA: Sporazum o prekidu vatre u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 18. 5. 1992.) 51. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Zajednika izjava (Zagreb/Sarajevo, 15. 6. 1992.) 52. Predsjednitvo RBiH: Djelovanje Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima (Sarajevo, 26. 6. 1992.) 53. Predsjednitvo Republike jedinica rezervnog sastava Hercegovine (27. 6. 1992.) BiH: Odluka o pretpoinjavanju MUP-a jedinicama Armije Bosne i

54. Konferencija o miru u Jugoslaviji: Miljenje o nadlenosti i miljenje broj 8 Arbitrane komisije EZ (Pariz, 4. 7. 1992.) 55. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izebegoviu (Zagreb, 6. 7. 1992.) 56. Predsjednik RH dr. Predsjednitva BiH Alija (Helsinki 8. 7. 1992.) Franjo Tuman i predsjednik Izebegovi: Zajednika izjava

57. KESS: Govor predsjednika RH dr. Franje Tumana na plenarnoj sjednici KESS-a (Helsinki, 9. 7. 1992.) 58. Predsjednitvo Republike Bosne i razrjeenju i imenovanju lanova (Sarajevo, 13. 7. 1992) Hercegovin: Odluka o Predsjednitva RBiH

59. Vlada Republike BiH: Stavovi o administrativnoteritorijalnom ureenju Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 16. 7.j 1992.) 60. Konferencija o Jugoslaviji EZ: Tekst Sporazuma o Bosni i Hercegovini (London, 17. 7. 1992.) 61. Ministarsko vijee EZ: (Bruxelles, 20. 7.1992.) Tekst Deklaracije o Jugoslaviji

62. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska: Sporazum o prijateljstvu i suradnji (Zagreb, 21. 7. 1992.) 63. Predsjednitvo RBiH: Uredba o oruanim Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 6. 8. 1992.) snagama Republike

III Dio: Od poetka rada Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji do odbacivanja Vance-Owenova mirovnoga plana
64. Predsjednitvo BiH: Ustavni principi unutranjeg ureenja Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 16. 8. 1992.) 65. Londonska konferencija: Predstavljen dokument s kojim predstavnici Srba iz BiH idu u London (Beograd, 21. 8. 1992.) 66. Predsjednitvo i Vlada BiH: Usvojena stajalita delegacije BiH na Londonskoj konferenciji (Sarajevo, 22. 8. 1992.) 67. Londonska konferencija: Nacrt izjave o naelima i Program akcije Londonske konferencije o bivoj Jugoslaviji (London, 25. 8. 1992.) 68. Londonska konferencija: (London, 27. 8. 1992.) Izjava o Bosni i Hercegovini

69. SDA i HDZ BiH: Zajedniko priopenje sa sastanka u Meugorju (Meugorje, 27. 8. 1992.) 70. Londonska konferencija: Povjerenje, izgradnja sigurnosti i verifikacija (London, 8. 9. 1992.) 71. Ured Predsjednika BiH: Priopenje o dogovoru iz Meugorja (Sarajevo, 9. 9. 1992.) 72. Londonska priopenja 1992.) konferencija: Cjelovit tekst zajednikog Vance, Owen, osi , Pani (Beograd, 11. 9.

73. Republika Bosna i Hercegovina, i Republika Hrvatska: Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji (New York, 21. 9. 1992.)

vi

74. Vlada Republike Srpske i Vlada Republike srpska krajina: Protokol o saradnji (Banja Luka, 22. 9. 1992.) 75. Londonska konferencija: Tekst zajednike izjave predsjednika RH dr. Franje Tumana i predsjednika SRJ Dobrice osia (eneva, 30. 9. 1992.) 76. Predsjednitvo BiH: Naredba predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia za deblokadu grada Sarajeva (Konjic. 16. 10. 1992.) 77. MKBJ: Tekst zajednike izjave predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia i predsjednika SRJ Dobrice osia (eneva, 19. 10. 1992.) 78. MKBJ: Sporazum predsjednika SRJ Dobrice Zulfikarpaia (eneva, 19. 10. 1992.) osia i Adila

79. MKBJ: Zajednika izjava predsjednika RH dr. Franje Tumana i predsjednika SRJ Dobrice osia (eneva, 20. 10. 1992.) 80. HDZ BiH: Politika povelja (Posuje, 24. 10. 1992.) Glavnog odbora HDZ-a BiH

81. Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 27. 10. 1992.) 82. MKBJ: Nacrt ustavnog ustrojstva za BiH radne skupine enevske konferencije o bivoj Jugoslaviji (eneva, 28. 10. 1992.) 83. Predsjednik Predsjednitva 1992.) RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku R BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 30. 10. ustavnog Republike

84. MKBJ: Izvjee supredsjedatelja o izradi nacrta ustrojstva Bosne i Hercegovine (studeni 1992.) 85. Skuptina Republike Srpske Krajine i Skuptina Srpske: Prijedorska Deklaracija (31. 10. 1992.) 86. MKBJ: Prijedlog ustavnog ureenja Bosne delegacije Republike Srpske: (1. 11. 1992.) 87. Predsjednitvo RBiH: Odluka o usvajanju Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 10. 11. 1992) 88. Predsjednitvo RBiH: Zakon o izboru i Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.) 89. Predsjednitvo RBiH: Odluka o izboru RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.) 90. Predsjednitvo RBiH: Odluka o izboru RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.) i

Hercegovine lana lanova

ostavke opozivu

lana Predsjednitva lana Predsjednitva

vii

91. Vance-Owenov mirovni plan: Nacrt Hercegovini (eneva, 02/05. 01. 1993.)

dogovora

Bosni

92. MKBJ: Devet toaka nacrta "ustavnih naela" koje je uvjetno prihvatio Radovan Karadi (eneva, 12. 1. 1993.) 93. Ministarstvo obrane BiH: Zapovijed ministra obrane BiH Boe Rajia (Sarajevo, 16. 1. 1993.) 94. Predsjednitvo RBiH: Odluka Predsjednitva BiH o zapovijedi ministra obrane Boe Rajia od 16.1.1993. (Sarajevo, 19. 1. 1993.) 95. Predsjednik RH dr. Franjo. Tuman: Pismo predsjedniku Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 27. 1. 1993.) 96. MKBJ: Zajednika izjava predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia i predsjednika HZ HB Mate Bobana (eneva, 27. 1. 1993.) 97. MKBJ: Prijedlozi zajednikih izjava predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia i predsjednika HZ HB Mate Bobana koji nisu potpisani (eneva, 1. 2. 1993.) 98. Glavni tab ABiH i glavni stoer HVO: Potpisan zajedniki dogovor naelnika glavnog taba Armije BiH i naelnika glavnog stoera HVO (Sarajevo, 11. 2. 1993.) 99. SAD: est 11.2.1993.) toaka predsjednika Bila Clintona (Washington,

100. Vance Owenov plan: Sporazum o buduim odnosima Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini - (New York, 3. 3. 1993.) 101. Vance-Owenov plan: Sporazum o privremenom ureenju za Bosnu i Hercegovinu (New York, 25. 3. 1993.) 102. Vance-Owenov plan: Izetbegovi i Boban potpisali cjelokupni mirovni plan Vance-Owen (New York, 25. 3. 1993.) 103. Vance-Owenov plan: Uvjeti Alije Izetbegovia za Vance-Owenova mirovnog plana (New York, 25. 3. 1993.) potpis

RH dr. Franjo Tuman i predsjednik 104. Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Zajednika izjava (Zagreb, 27. 3. 1993.) 105. Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o nastavku mirovnog procesa (Sarajevo, 2. 4. 1993) 106. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi i predsjednik HZ HB Mate Boban: Zajedniko priopenje (Zagreb, 18. 4. 1993). 107. Armija BiH i HVO: Sporazum o prekidu vatre izmeu HVO-a i Armije BIH (Zenica, 21. 4. 1993.) viii

108. lanovi Predsjednitva BiH, predsjednik i lanovi Vlade RBiH iz redova hrvatskog naroda: Izjava (Mostar, 21. 4. 1993.) 109. Narodna skuptina RS: Odluka o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj (25. 4. 1993.) 110. Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi i predsjednik HZ HB Mate Boban: Zajednika izjava o formiranju i ustrojstvu zajednikog zapovjednitva Armije BiH i HVO (Zagreb, 25. 4. 1993.) 111. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske: Poziv Muslimanima i Hrvatima u BiH da obustave sukobe (Zagreb, 30. 4. 1993.) 112. Dravne delegacije Republike Hrvatske i Republike Turske: Tekst zajednike deklaracije potpisane nakon slubenih turskohrvatskih razgovora (Ankara, 30. 4. 1993.) 113. Predsjednik HZ HB Mate Boban: Pismo Boutrosu Ghaliju (Mostar, 7. 5. 1993.) glavnom tajniku UN

IV Dio: Od

odbacivanja Vance-Owenova mirovnoga plana do

odbacivanja Owen-Stoltenbergova mirovnoga plan

114. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Poruka predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu i predsjedniku HZ HB Mati Bobanu (Zagreb, 10. 5. 1993.) Predsjednik Vlade BiH Mile Akmadi: Sigurnosti UN-a (itluk, 11. 5. 1993.) Pismo Vijeu

115.

116. Vijee obrane i nacionalne sigurnost: Priopenje s devete sjednice (Zagreb, 11. 5. 1993.) 117. Sporazuma o prekidu neprijateljstva u Bosni i Hercegovini zakljuen izmeu generala Milivoja Petkovia i generala Sefera Halilovia (12. 5. 1993.) 118. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo glavnom tajniku UN Boutros-Boutros Ghaliju (Zagreb, 12. 5. 1993.) 119. Predsjedavajui Ministarskog vijea EZ Niels Helveg Petersen: Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu ( 12. 5. 1993.) Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo Nielsu Helvegu Petersenu predsjedavajuem Ministarskom vijeu EZ (Zagreb, 13. 5. 1993.)

120.

ix

121.

Ministarstvo obrane Republike BiH (Zagreb,

Republike Hrvatske: 18. 5. 1993.)

Pismo

Vladi

122. Vance-Owenov plan: Sporazum iz Meugorja 1993.)

(Meugorje, 18. 5.

123. Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o nastavku mirovnog procesa (19. 5. 1993.) 124. Narodna skuptina Republike Srpske: Odluka o proglaenju rezultata referenduma (19. 5. 1993.) 125. Pet lanica Vijea sigurnosti UN: Zajednika izjava o BiH (22. 5. 1993.) 126. Predsjednik HZ HB mr. Mate Boban: Pismo predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izelbegoviu. (Mostar, 31. 05. 1993.)

127. Vojni zapovjednici triju strana u BiH: "Generalni sporazum o prestanku sukoba u Bosni i Hercegovini" (Sarajevo, 15. 6. 1993.) 128. Ministri vanjskih poslova zemalja Europske zajednice: suglasnost o "temljenim naelima" za rjeavanje sukoba u BiH (Kopenhagen, 20. 6. 1993.)

129. Predsjednik HZ HB Mate Boban: Pismo svjetskim dunosnicima (Mostar, 22. 6. 1993.) 130. MKBJ: Devet ustavnih naela za BiH (eneva, 23. 6. 1993) 131. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Republike BiH (Zagreb, 25. 6. 1993.) Pismo Predsjednitvu Interview

132. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: za RT BIH (Sarajevo, 8. 7. 1993.)

133. Ured predsjednika BiH: Demanti izjave Alije Izetbegovia da "pristaje na konfederalizaciju BiH." (Sarajevo, 9. 7. 1993.) 134. Predsjednitvo BiH: Priopenje nakon sastanka odranog u Zagrebu (Zagreb, 11. 7. 1993.) 135. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo glavnom tajniku UN Boutrosu Boutrosu-Ghaliju (Zagreb, 16. 7. 1993.) 136. MKBJ: Polazite Predsjednitva BiH za pregovore u enevi (Sarajevo, 17.7.1993.) 137. MKBJ: Izjava predsjednika dr. Franje Tumana i Slobodana Miloevia (eneva, 17. 7. 1993.) 138. Owen-Stoltenbergov plan: Ustavni sporazum o Uniji Republika Bosne i Hercegovine (eneva, 30. 7. 1993.)

139. 140.

Owen-Stoltenbergov plan: Predsjednik predsjednitva BiH Alija Izetbegovi povlai svoje "da" (eneva, 31. 7. 1993.) Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 4. 8. 1993.)

141.Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 10. 8. 1993.) 142. 143. 144. MKBJ: Bilateralni razgovori Izetbegovi istonoj Bosni (eneva, 17. 8. 1993.) Karadi o

MKBJ: Temeljna odluka o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne (Grude, 28. 8. 1993.) MKBJ: etiri prijedloga UNPROFOR-u, UNHCR-u i ICRC-u izaslanstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne: (eneva, 1. 9. 1993.)

145. MKBJ: Dogovor HVO-a i muslimanskih predstavnika (Meugorje, 1. 9. 1993.) 146. MKBJ: Sporazum o miru i o Uniji repubika BiH koji nije potpisan (Geneva, 1. 9. 1993.) 147. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku HR HB mr. Mati Bobanu (Zagreb, 6. 9. 1993.) 148.Predsjednik HR HB Mate Boban: Pismo predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu (Mostar, 13. 9. 1993.) 149. MKBJ: Zajednika deklaracija predsjednika RH dr. Franje Tumana i predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia (eneva, 14. 9. 1993.)

150. MKBJ: Tajni sporazum o konfederaciji predsjednika RH dr. Franje Tumana i predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia (eneva, 14. 9. 1993.) 151. MKBJ: Zajednika srpsko-muslimanska deklaracija Alije Izetbegovia, i Momila Krajinika (eneva, 16. 9. 1993.)

152. MKBJ: Dogovor zapovjednika Vrhovne komande Armije BiH Rasima Delia i zapovjednika Glavnog stoera HVO Milivoja Petkovia (Sarajevo, 17. 9. 1993.) 153. Owen-Stoltenbergov plan s Invinciblea: Sporazum o Bosni i Hercegovini (Jadransko more, 20. 9. 1993.) 154. Predsjednitvo RBiH: Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru i opozivu lanova Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 28. 9. 1993) 155. Owen-Stoltenbergov plan: Mirovni paket o Bosni i Hercegovini nova izmijenjena verzija (eneva, kraj rujna 1993)

xi

156.

Predsjednik HR HB mr. Mate Boban: Pismo glavnom zapovjedniku UNPROFOR-a za BiH generalu Francisu Briquemontu (Mostar, 1. 10. 1993.) Zastupniki dom HR HB: Zakljuci o obvezama pregovaraa u enevi. (Neum, 1. 10. 1993.) hrvatskih

157.

158. Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o nastavku mirovnog procesa (2. 10. 1993.) 159. Predsjednitvo RBiH: Odluka o opozivu lanova Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 20. 10. 1993) 160. Predsjednitva RBiH: Odluka o izboru lanova predsjednitva RBiH (Sarajevo, 20. 10, 1993) 161. MKBJ: Zajednika izjava Mate Bobana i Fikreta Abdia o okonanju sukoba i neustavnim promjenama u Predsjednitvu RBiH (Zagreb, 21. 10. 1993.) 162. Republika Srpska i Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna Republike Bosne: Mirovni sporazum (Beograd, 22. 10. 1993.)

163. Ured Predsjednika RH: Priopenje u vezi sa Stupnim Dolom (Zagreb, 30. 10. 1993.)

V Dio: Washingtonski sporazumi

164. MKBJ: Mirovna inicijativa predsjednika RH dr. Franje Tumana (Zagreb, 2.11.1993.) 165. Premijer BiH Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade RH i ministra vanjskih poslova Mate Grani: Zajednika deklaracija (Sarajevo, 12. 11. 1993.) 166. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 23. 12. 1993.)

167. Ugovorni sporazum o uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i o osnovama daljnjeg zajednikog ivota (Bonn, 10. 01. 1994.) 168. MKBJ: Prijedlog Deklaracije koju je hrvatsko izaslanstvo ponudilo muslimansko-bonjakom izaslavstvu (eneva, 19. 1. 1994.) 169. Zastupniki dom Sabora RH: Rezolucija o provoenju vanjske politike (Zagreb, 2. 2. 1994.) 170. Predsjedniko vijee obrane i nacionalne sigurnosti: Priopenje sa 36. sjednice (Zagreb, 5. 2. 1994.) xii

171. Zastupniki dom HR HB: Deklaracija za neovisnu BiH kao uniju jednakopravnih republika (Livno, 8. 2. 1994.) 172. 173. MKBJ: Zajednika izjava ministra Silajdia (eneva, 10. 2. 1994.) Grania i premijera

Glavni zapovjednik HVO, general Ante Roso i glavni zapovjednik Armije BiH, general Rasim Deli: Sporazum o prekidu vatre (Zagreb, 23. 2. 1994.) Republika Srpska i AP (Beograd, 23. 2. 1994.) Zapadna Bosna: Sporazum o miru

174.

175. Washingtonski sporazumi: Okvirni sporazum o Federaciji u BiH (Washington, 1. 3. 1994.) 176. Washingtonski sporazumi: Tekst prethodnog sporazuma konfederaciji Republike Hrvatske i Federacije Bosne Hercegovine (Washington, 1. 3. 1994.) o i

177. Washingtonski sporazumi: Sporazum izmeu Republike Hrvatske i Federacije BiH o pristupu Jadranskom moru preko podruja Republike Hrvatske (Washington, 1. 3. 1994.) 178. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Poruka naciji (Zagreb, 3. 3. 1994.) 179. Washingtonski sporazumi: Vojni predstavnici HVO i Armije BiH potpisali dokument o prihvaanju naela za ustrojavanje savezne vojske Bosne i Hercegovine (Split, 12. 3. 1994.) 180. Washingtonski sporazumi: Tekst izjave o prihvaanju prijedloga Ustava Federacije BiH i Preliminarnog sporazuma o gospodarskoj i vojnoj suradnji (Washington, 18. 3. 1994.)

181. Washingtonski sporazumi: Tekst izjave o okvirnom sporazumu o konfederaciji BiH i Hrvatske (Washington, 18. 3. 1994.) 182. Washingtonski sporazumi: Sporazum o Federacije Bosne i Hercegovine (Washington, 18. 3. 1994.) kantonalnom ureenju u srednjoj Bosni

183. Washingtonski sporazumi: Tekst sporazuma o slobodnom prolazu podrujem Neuma (Washington, 18. 3. 1994.) 184. Washingtonski sporazumi: Odluka o proglaenju Ustava i Ustav Federacije BiH (Sarajevo, 30. 3. 1994.)

xiii

VI Dio: Od Washingonskih do Daytonskih sporazuma

185. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 11. 4. 1994.) 186. Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 13. 4. 1994.) 187. Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 30. 4. 1994.) 189. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 2. 5. 1994.) 190. Beki sporazumi: Kriteriji za odreivanje teritorija Federacije BiH, Naela konstituiranja kantona, Sporazum o raspodjeli najviih dunosti (Be, 8.-11. 5. 1994.) 191. Kontaktna skupina: Za brzo i trajno rjeenje sukoba u Bosni i Hercegovini (eneva, 13. 5. 1994.) 192. Predstavnici hrvatsko-bonjake federacije te predstavnik bosanskih Srba: Dokument o prekidu neprijateljstava u cijeloj Bosni i Hercegovini (eneva, 8. 6. 1994.) 193. Kontaktna skupina: Prijedlog o ustroju BiH (eneva, 4. 7. 1994.) teritorijalno-politikom

194. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman i predsjednik Republike Turske Suleyman Demirel: Zajednika izjava (Zagreb, 16. 07. 1994.) 195. Trilateralna brijunska deklaracija predsjednika Republike Hrvatske, Republike Turske i Republike Bosne i Hercegovine (Brijuni, 17. 7. 1994.) 196. Kontaktna skupina: Prijedlog elemenata za ustav Unije Bosne i Hercegovine (19. 7. 1994.) 197. Skuptina Republike Srpske: Deklaracija o planu kontaktne skupine (19. 7. 1994.) 198. Izaslanstava Republike Hrvatske, Republike BiH i Federacije BiH: Zajedniko priopenje (Zagreb, 14. 9. 1994.) 199. R. Karadi R. Mladi: Sporazum o Hercegovinu ( Pale, 19. 12. 1994.) primirju za Bosnu i

200. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Pismo predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 12. 11. 1994.) 201. Predsjednik zapovjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi, glavni Armije BiH general Rasim Deli, te Radovan xiv

Karadi i general Ratko Mladi: Sporazum o prekidu vatre u BiH (Sarajevo - Pale, 23. 12. 1994.) 202. Generali T. Blaki, R. Deli, R. Mladi: Sporazum o prekidu neprijateljstava u BiH (Zrana luka, Sarajevo, 12. 1. 1995.) 203. Plan od devet toaka za potporu Federacije BiH (Mnchen, 5. 2. 1995.) 204. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman i predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel: Zajednika izjava (Brijuni, 21. 07. 1995.) 205. Izaslanstva Republike Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine, i Federacije BiH: Deklaracija o ivotvorenju sporazuma iz Washingtona i zajednikoj obrani od srpske agresije (Split, 22. 7. 1995.) 206. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Program od dvanaest taaka za mir u BiH (Sarajevo, 18. 8. 1995.) 207. elnici SRJ i Republike Srpske: Sporazum o zajednikom izaslanstvu na mirovnim pregovorima o BiH (Beograd, 29. 8. 1995.) 208. Kontaktna skupina: Usuglaena osnovna naela rjeenja za BiH (eneva, 8. 9. 1995.) 209. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija generalnom sekretaru Organizacije (Sarajevo, 24. 9. 1995.) Izetbegovi: Pismo islamskih zemalja

210. Kontaktna skupina: Tekst Temeljnih naela za BiH (New York, 26. 9. 1995.) 211. Slubeni tekst sporazuma o prekidu vatre u BiH (Sarajevo, 5. 10. 1995.) 212. Daytonski sporazumi: Sporazum o oivotvorenju Federacije BiH (Dayton, 11. 11. 1995.?) 213. Daytonski sporazumi: Opi okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Dayton, 21. 11. 1995., Pariz, 14. 12. 1995.) 214. Daytonski sporazumi: Pismo predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia dravnom tajniku SAD Warenu Christopheru (Dayton, studeni 1995.) 215. Daytonski sporazumi: Sporazum o parafiranju (Dayton, 21. 11. 1995.) 216. Daytonski sporazumi: Tekst zavrne izjave u Daytonu (Dayton, 21. 11. 1995.) 217. Daytonski sporazumi: Rezolucija 1021 Vijea Sigurnosti UN (New York, 22. 11. 1995.) xv

218. Daytonski sporazumi: Aneks 1a - vojni aspekti (Pariz, 14. 12. 1995.) 219. Daytonski sporazumi: Aneks 4 Ustav Bosne i Hercegovine (Pariz, 14. 12. 1995.) 220. Daytonski sporazumi: Tekst popratnih pisama uz sporazume iz Daytona (Dayton, 21. 11. 1995.) 221. Daytonski sporazumi: Sporazum o uspostavi zajednikog vijea za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije Bosne i Hercegovine (Pariz, 14. 12. 1995.) 222. Predsjednik Republike Hrvatske dr. FranjeTuman: Hrvatskom dravnom Saboru (Zagreb, 15. 1. 1996.) Izvjee o

223. elnik bosanskih Srba Radovan Karadi: Tekst izjave povlaenju iz politikog ivota (Beograd, 18. 7. 1996.)

224. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Za punu provedbu washingtonskih i daytonskih sporazuma (eneva, 14. 8. 1996.) 225. Dogovorene mjere: Dokument o ustrojstvu jake Federacije kao okosnice jedinstvene Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 15. 8. 1996.) 226. Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Izvjetaj o radu Predsjednitva RBiH za period od 20. 12. 1990. do 10. septembra 1996. g. (Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 11. 9. 1996.) 227. Predsjednik SRJ Slobodan Miloevi i predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Integralni tekst zajednike izjave o normalizaciji odnosa (Pariz, 2. 10. 1996.)

VII Dio: Zemljovidi ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine VIII Dio: Kazalo stavova uz pregovore o ustroju Bosne i Hercegovine

xvi

Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991.-1995.

Proizvodnja pamenja: izmeu povijesnog zaborava i pristanka na politike manipulacije

Uvod
ivimo gospodarski, promidbi, projekt, u vrijeme politiki, "image-u", javna kada je za svekoliki uspjeh, itd., bilo

kulturni, "brandu", osuena

sportski,

presudna u

propaganda i industrija za odnose s javnou. Uspjeh je ovisan o uestalosti na neuspjeh pojavljivanja ako nema javnosti. Zato je svaka vlada, dravna institucija, poduzee, ili osoba svog glasnogovornika, ured za odnose s javnou, ili ako ne angaira specijalizirane PR agencije za svoju pomidbu. ivimo, dakle, u informacijsko doba raspolagati obavijestima i razviti u kojem je presudno informacijske

vlastite

strategije kako bi se osigurala dominacija vlastitih obavijesti, odnosno sprijeili protivnici da stvore oporbene obavijesti. To se zbiva u svim podrujima i na svim razinama. Predsjednik SAD-a George Bush, imenovao je koncem 2001. specijalnog savjetnika za informacijski prostor1 sa zadaom da osigura isti informacijski prostor u SAD-u, a informacijsku superiornost SAD-a u svijetu. Komentar obrazloenja imenovanja specijalnog savjetnika za informacijski prostor bio je vrlo precizan: u industrijsko doba

Engleski termin prostor. 27.8.2007

cyberspace

prevodimo

ovom

sluaju

kao

informacijski

zemlje koje su imale dominaciju na moru i u zraku vladale su svijetom; u informacijsko doba zemlje koje e dominirati informacijskim prostorom imat e hegemoniju u svijetu. Informacijski prostor u doba interneta i globalnih procesa saturiran je razliitim informacijskim strategijama, i mnotvom oprenih poruka, koje se prelijevaju globalnim, regionalnim i lokalnim informacijskim mreama. Korisnici su zasieni informacijama, komunikacijskim vezama i porukama, obavijestima koje bi trebale funkcionirati kao dokaz i istina o injenicama i pojavama. Realnost je naalost sasvim drukija. Sa sve veom koliinom obavijesti sve smo dalje od istine i injenica. Obavijesti bez prosudbe podataka. korisnika Znanje tvore se slijepo gradi znanje: na niz nevaloriziranih obavijesti je koje memoriranju

nijemo: bez dokaza i argumenata. Zato obavijesti u najboljem sluaju omoguuju da doznamo dogaaje. Nije daleko od istine ona cinina definicija CNN-a: 'CNN to su oni koji prvi doznaju a zadnji shvate'. Obavijesti i injenice nisu isto. Obavijesti prenose poruke o dogaajima i pojavama, te doznajemo o tim pojavama i dogaajima ali obavijesti nisu injenice. injenice su produkt prosudbe2. injenice se temelje na dokazima, kako bi prosudba o pojedinim dogaajima bila istinita. Preplavljeni obavijestima, sve smo dalje od istine, a esto i od dokaza i dokumenata na osnovu kojih bismo mogli graditi prosudbe i spoznavati injenice o dogaajima. Ako nemamo pristup

Vidi: M. Stanford. The Nature of Historical Knowledge. Oxford UK Cambridge USA: Blackwell, 1995., M. Tuman. Prikazalite znanja. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 2003. 27.8.2007

dokumentima i dokazima, ne moemo imati ni znanje, ni objektivno pamenje o (prolim) dogaajima. Najvee manipulacijom indoktrinacije pamenja. javnim znanjem ostvaruju se se

Postupak

manipulacije

postie:

preuivanjem postojeih dokumenata i dokaza; promjenom konteksta dokumenatima se pridaju i nova znaenja, a "novim" obavijestima i porukama mijenja se pamenje prema matrici koja je definirana informacijskim strategijama. Informacijske strategije imaju za cilj da pamenje korisnika svedu samo na onaj skup podataka koji se sustavno i planski projektira i memorira u informacijskom prostoru. korisnici Postupak nemaju manipulacije je laki o ako potencijalni i stvarnom prethodnih spoznaja dogaajima

injeninom stanju. Tada indoktrinacija moe biti potpuna jer se stvara eljena, projicirana slika stvarnosti. Namjera podsjete na je autora i ovog zbornika koji dokumenata e umjesto o ustavnom

ustrojstvu Bosne i Hercegovine nastalih dokaze dokumente

od 1991. do 1995., da selektivnog

pamenja i fragmentarnih istina, omoguiti pristup objektivnoj i cjelovitoj prosudbi zbivanja u Bosni i Hercegovini. Pregled prikupljenih 227 dokumenata od Deklaracije o

dravnoj suverenosti i nedjeljivosti RBiH3 do zajednike izjave A. Izetbegovia i S. Miloevia o normalizaciji odnosa izmeu BiH i SRJ4 - zbirka je dokaza o namjerama i ciljevima kljunih aktera za ureenje Bosne i Hercegovine, njihovoj spremnosti da prihvate odreena ustavna rjeenja, odnosno odlunosti da odbiju svako rjeenje koje nisu smatrali prihvatljivim za interese svoje nacije. Ovi su dokumenti materijalni dokazi o politikim

Deklaraciju su u Skuptini BiH podrali SDA i HDZ, ali je odbijena od strane SDS, te nije usvojena. Izjava je potpisana 2.10.1996. u Parizu. 27.8.2007

koncepcijama

za

ureenje

BiH

pravnim

prijedlozima

ustavnih

rjeenja, i u svakom su sluaju nuna pretpostavka za prosudbu politikih, pravnih, vojnih, i socijalnih zbivanja srpskim interesima i ciljevima. Postojanje jednog, ili niza dokumenata, ne moe se nuno izjednaiti s injenicom. Povijesna, politika, pravna, socijalna ili vojna injenica nastaje tek kao rezultat prosudbe niza dokumenata i podataka kao i ralambe utjecaja aktera i okolnosti koji su neposredno i posredno utjecali na njihovo oblikovanje. Zato ovaj i pregled istina, dokumenata ve kao ne grau nudimo za itatelju kao niz injenica donoenje itateljevih u BiH kako bi se utvrdile injenice i spoznala istina o hrvatskim, bonjakim,

vlastitih sudova i procjena o raspadu SFR Jugoslavije, o ratu u BiH, i politici RH prema BiH. Sa stajalita organizacije korpusa javnoga znanja, u

informacijskoj eri proklamiranog pristupa javnim informacijama, iznenauje podatak da dokumenti koje donosimo u ovom zborniku nisu javno dostupni kao organizirani i ureeni korpus znanja: ne postoje u bazama podataka dravnih ministarstava i javnim bazama podataka5 u Hrvatskoj. To ima za posljedicu da je korpus javnoga znanja i socijalnog pamenja o tim zbivanjima fragmentaran i neorganiziran. Zato ne iznenauje esto niska razina napisa o ovim temama u javnim medijima, razina koja vrijea intelektualno dostojanstvo jer se takvi napisi rijetko kada susreu s dokazima, ali zato obilno hrane informacijski prostor dezinformacijama i poluinformacijama6.

Primjera radi: Odluka kojom RH priznaje SR BiH, 7. 4. 1992., nije objavljena u NN, ne postoji u dokumentaciji MVP RH, i osim kao informacija, nije u cijelosti objavljena u medijima. Iracionalan je taj odnos prema kljunoj grai, o ijoj dostupnosti ovisi kako razumijevanje tako i interpretacija nedavne prolosti, ali i 27.8.2007

O kriterijima izbora dokumenata

Osnovni kriteriji po kojima je raen odabir ovih dokumenata o ustavnom ustrojstvu BiH u razdoblju od 1991. do 1995. jesu: a) mirovni planovi meunarodne zajednice o ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine; b) sporazumi o ustavnom ureenju BiH koji su predlagani Bonjacima, Srbima i Hrvatima (bez obzira jesu li potpisani i od koga su potpisani); c) deklaracije i zajednike izjave zainteresiranih strana, kao i meunarodne zajednice, glede meunarodnog priznanja BiH, i njezina unutarnjeg ureenja; d) vojni mirovni sporazumi koji su bili uvjet prihvaanja ili posljedica prihvaanja pojedinih mirovnih planova i sporazuma; e) pisma to su ih razmjenjivali kljuni akteri, a u njima se iznose prijedlozi i stavovi o ustavnom ureenju BiH. U nekoliko pravilu smo ukljuili te je samo izvorne i dokumente, tj. je

cjelovite dokumente7 a ne njihove interpretacije. Uinjeno iznimaka, uvrteno nekoliko

agencijskih

izvjea. Agencijska izvjea smo uvrstili bilo zato to nismo mogli doi do izvornog dokumenta iji se sadraj prikazuje u izvjeu, ili pak zato to se u tim izvjeima preciziraju stavovi zainteresiranih strana o nedostupnim sporazumima te se navode razlozi njihova prihvaanja ili odbijanja. U ovaj pregled dokumenata o ustavnom ustrojstvu BiH nismo uvrstili relevantne rezolucije Vijea sigurnosti UN-a i

budunost, ne samo BiH nego i Hrvatske. S pravom se moe postaviti pitanje o postojanju namjere da se ta graa ne prezentira iroj javnosti, ili pak o predominaciji drugih aktera i njihovim informacijskim strategijama ija je dominacija toliko jaka da je bilo nemogue organizirati korpus kljunih dokumenata koji govore o tome tko je i kako odreivao sudbinu Bosne i Hercegovine 1990-ih.
7

Samo u nekoliko sluajeva kratili smo odreene mirovne sporazume radi njihove duljine. No, uvijek je ostao onaj dio tih sporazuma kojima se definira ustavni ustroj BiH. 27.8.2007

predsjednike izjave VS UN-a, iz dva praktina razloga: prvo, ti su dokumenti dostupni kako na internetu tako i u specijaliziranim publikacijama8; drugo, koliina tih dokumenata zahtijevala bi posebnu publikaciju. Dokumenti su prikazani po kronolokom redu, dakle, prema vremenu svojega nastanka. Uvrstili smo samo dostupne dokumente na hrvatskom jeziku9. Dokumenti nisu lektorirani, a samo iznimno su ispravljane itljivosti Srpska oite , tiskarske u ili pogreke10. se Zbog preglednosti tzv. i dokumenata kojima srpske spominju Republika srpske

Krajina

autonomne

oblasti,

oblasti u RH, itd., nazivlje tih neustavnih tvorevina i njihovih akata, kao i samoproglaenih tijela koja su ih donosila, nije posebno obiljeavano navodnicima niti su ispred njih dodavane rijei neustavne, takozvane, samoproglaene, samozvane i slino. Navoenje njihovih izvornih naziva pretpostavlja njihovu neustavnost od dana njihova formiranja odnosno donoenja, kako je to utvrdio Ustavni sud Republike Hrvatske i u Izvjee u povodu Inicijative Vlade Republike Hrvatske, klasa: 004-01/01-02/12, ur. Broj:5030109-02-2 od 10. listopada 2002. godine (Broj: U-X2271/2002, Zagreb, 12. studenog 2002). Informacije o tome tko je (ili nije) prihvatio neki mirovni plan ili sporazum dana je u napomeni uz sam dokument, ako je ta

Posebno su vrijedne publikacije: Sneana Trifunovska. Former Yugoslavia Through Documents From its dissolution to the peace settlement. The Haag: Martinus Nijhoff Publishers, 1999., pp. 1346; te, Sneana Trifunovska. Yugoslavia Through Documents From its creation to its dissolution. The Haag: Martinus Nijhoff Publishers, 1994., pp. 1074; Vidi takoer: Anelko Milardovi (ur.). Ujedinjeni narodi. Rezolucije o BiH. Osijek-Mostar: Pan Liber Hrvatska budnica, 1995., Odnosno na srpskom i bonjakom jeziku. Te dokumente nismo prevodili. Zato su u dokumentima ostavljana i osobna imena i drugi nazivi onako kako su izvorno napisani u dokumentu. 27.8.2007

9 10

napomena bila objavljena u izvornom dokumentu. Ta vrsta napomena nije intervencija urednika ove publikacije. Poseban prilog su zemljovidi ureenja BiH, koji su bili najei situacija razlog na neslaganja terenu u i sukoba. Zemljovidi su takoer ponuena prikazani kronolokim redom. Na zemljovidima je prikazana vojna razliitim razdobljima, teritorijalizacija ustavnih rjeenja meunarodnih posrednika, ali i prijedlozi pojedinih strana u sukobu. Veina mirovnih planova imala je nekoliko inaica, pa tako i nekoliko inaica zemljovida. Objavili smo one koji su bili dostupni i koji su bili objavljeni u javnim izvorima. Kao pomo za razumijevanje mirovnih inicijativa i pregovora o BiH, pripremljeno je Kazalo stavova uz pregovore o ustavnom ureenju BiH. Svrha tog kazala nije da bude iscrpna kronologija svih susreta i zbivanja, ve samo prva informacija o tome to se zbivalo od jednog do drugog pregovora11, i kako su se sukobljene strane i meunarodna zajednica odnosili prema ponuenim rjeenjima u odreenom trenutku.

O relevantnosti dokumenata i razumijevanju dogaaja

Ve prvo itanje dokumenata u ovom zborniku upuuje na

injenicu da nakon uvoenja viestranaja i demokratskih izbora 1990., izmeu politikih elita tri konstitutivna naroda u BiH nije postojao ni minimum konsenzusa o ustavnom ustroju BiH. Zato je pregled zagovaranih, ponuenih i odbijanih ustavnih rjeenja za ureenje Bosne i Hercegovine klju za razumijevanje suvremene

11

Zato Kazalo ne evidentira ni sve sporazume koje smo ukljuili u ovaj pregled, jer mu je funkcija da bude pomagalo za lake razumijevanje stavova pojedinih strana o ponuenim sporazumima. 27.8.2007

povijesti BiH, ali i rata u BiH, te nastojanja pojedinih strana da se nae politiko rjeenje. Suglasit emo se s onim politolokim analizama koje su te opreke prikazali na slijedei nain12: bonjaka politika elita zauzimala se za unitarnu

graansku dravu, srpska politika elita zauzimala se za srpsku nacionalnu dravu u uniji s ostalim dijelom drave, hrvatska politika elita zauzimala se za uniju triju

etnikih jedinica. Daleko tee je precizirati stavove i strategiju meunarodne zajednice ija je uloga nakon internacionalizacije jugoslavenske krize13 mogle a vremenom postala presudna, jer tri strane u BiH nisu postii nikakav kompromis i o rjeenju od krize strane i ureenju

bosansko-hercegovake drave, tako da su sva rjeenja predlagana, konano rjeenje Formalno, je nametnuto, meunarodne se za zajednice. meunarodna zajednica zauzimala

liberalni model demokracije kao rjeenje BiH problema, model koji ne moe funkcionirati u pluralnim ili podijeljenim drutvima. Onima koji nisu bili sudionici i svjedoci zbivanja u Europi 1990-ih, a pogotovo vremena raspada bive Jugoslavije, danas se moda ini neshvatljivim, da ni tzv. meunarodna zajednica u to vrijeme nije mogla da postii je: s tri konsenzus i razliita oko jedne elementarne ili i kulturna injenice, podijeljeno tj. Bosna Hercegovina pluralno

drutvo

nacionalna

12

Vidi: Mirjana Kasapovi. Bosna i Hercegovina podijeljeno drutvo nestabilna drava. Zagreb: Politika kultura, 2005., str. 195-196. Od Brijunske deklaracije 7.7.1991. 27.8.2007

13

identiteta, razliitih interesnih i vrijednosnih orijentacija14, drutvo s dubokim i nacionalnim, vjerskim, etnikim, koje jezinim, ne moe kulturnim socijalnim rascjepima drutvo

funkcionirati prema liberalnom modelu demokracije. Razlozi nepriznavanja ove injenice mogu biti brojni: od idealiziranja SFRJ kao dobro ureene multinacionalne zajednice; straha primjer i od raspada Sovjetskog Saveza; bojazni Albancima, da e konfederalizacija dovesti do raspada BiH to bi onda mogao biti kosovskim Albancima, do elje makedonskim da se Baskima, novih Crnogorcima, Kurdima, i drugima, da trae pravo na samoodreenje odcjepljenje; sprijei nastanak nacionalnih drava kao smetnje ubrzanim procesima globalizacije i europske integracije koji su bili u punom zamahu nakon propasti komunistikog sustava i Varavskog pakta. Bez obzira koji su od tih razloga bili presudni, injenica je da meunarodna zajednica nije pola od injenice da je BiH pluralno drutvo, podijeljeno drutvo triju nacionalnih, vjerskih i socijalnih zajednica, te da se ono ne moe urediti po naelima univerzalnog liberalnog modela demokracije. Meunarodna zajednica (MZ) polazila je od postulata da se Bosna i Hercegovina mora urediti kao multikulturno, multietniko, multikonfesionalno drutvo, ali bez vizije i znanja o tome koji i kakav model demokracije Tako odgovara su se najdublje pregovarake mijenjali, podijeljenoj strategije a i pojedini europskoj prioriteti dravi15. meunarodne

zajednice

stalno

mirovni planovi bili potkopavani i rueni podjednako od kljunih

14

Bez minimalne suglasnosti Bonjaka, Hrvata i Srba o temeljnim vrijednostima i normama zajednikog ivota, vidi M. Kasapovi, 2005, str. 158-191.

Reilly, Benjamin (2001). Democracy in Divided Societies. Electoral Engineering for Conflict Management. Cambridge: Cambridge University Press. 143. Citirano prema M. Kasapovi, 2005, str. 77. 27.8.2007

15

lanica sukobu.

meunarodne

zajednice

kao

od

barem

jedne

strane

Ustavni drutva kao

prijedlozi norme za

raeni ustavno

su

na

kompromisima BiH a

koji

su na

polazili od postulata multietnikog i multikulturnog graanskog ureenje zavravali prijedlozima da se drava organizira na individualnim ljudskim pravima, na modelima koji priznaju ali ne polaze od kolektivnih ljudskih prava. Meunarodna zajednica nudila je model etniki neutralne drave, u kojoj su i vjerski i nacionalni osjeaji privatna stvar pojedinca, to ni jedna nacionalna zajednica u BiH nije mogla prihvatiti jer je svaka eljela sauvati i promovirati svoj nacionalni i kulturni identitet. Neuspjeh MZ treba traiti i u tome to dunosnici MZ u pravilu nisu poznavali ni razumjeli uzroke raspada Jugoslavije i razloge zbog kojih su njezine republike, jo od konca 1960-ih, traile vie samostalnosti a narodi slobodu i meunarodno priznanje na prvim demokratskim izborima 1990-ih. Zato njima nije bilo mogue razumjeti ni unutarnje odnose u BiH kao Jugoslaviji u malom, kao i da iz istih mogla razloga opstati zbog kojih se prema raspala istom Jugoslavija, BiH nije ureena

politikom modelu Jugoslavije u malom. Bonjaci, Hrvati i Srbi su za BiH traili oprena ustavna rjeenja (od unitarne drave, federacije do otcjepljenja), a MZ nije mogla formulirati kompromisno rjeenje a da ne dovede u pitanje model liberalne demokracije. MZ nije imala odvanosti zagovarati oprene (novi) model tri demokracije koji naroda. bi MZ mogao nije pomiriti bila ni zahtjeve konstitutivna

dosljedna, jer nije gradila kompromisno rjeenje na izjavi o ustavnim naelima koja je prihvaena kao uvjet za meunarodno

27.8.2007

10

priznanje BiH16. MZ je radila kompromise s Bonjacima koji su pod etiketom hegemoniju jedinstvene najbrojnijem i graanske sa BiH eljeli jer osigurati su vojno narodu17; Srbima

kontrolirali 70% teritorija BiH; s Hrvatima jer su eljeli biti principijelni - kako im se ne bi prigovorilo da banaliziraju slobodu i demokratska prava najmalobrojnijeg naroda. Meunarodni su imbenici radili kompromise s predstavnicima triju strana u BiH zato jer ni jednoj strani nisu eljeli dati za pravo. Kako bi ostali objektivni i neutralni, artikulirali su pitijska rjeenja tako da ih je svaka strana mogla tumaiti sukladno svojim interesima, to je imalo za posljedicu jaanje tenzija, meusobnog nepovjerenja i uzajamnog optuivanja. MZ je poela kao posrednik da bi postala kljuni i jedini arbitar u rjeavanju krize, arbitar koji nikad nije preuzeo Objektivno, MZ odgovornost za rjeenja koja je nudio i nametao.

je suodgovorna za duge pregovore o ureenju BiH drave, trajanje ratne agoniju u BiH, u najmanju ruku jednako kao i ostale strane u sukobu. I to zato to je priznala Socijalistiku Republiku Bosnu i Hercegovinu prije nego to su tri naroda postigla dogovor o ustavnim naelima i ureenju BiH drave; zato to je nametala rjeenja koja su odgovarala prvenstveno MZ (kao to je i

16

Vidi: Izjava o naelima ustavnog ureenja BiH, tzv. Cutilleirov plan; ovu izjavu prihvatili su bonjaki, hrvatski i srpski predstavnici 18.3.1992. kao uvjet MZ za meunarodno priznanje BiH. Mirovna konferencija o Jugoslaviji - Arbitrana komisija, u svom Miljenju broj 4 (od 11.1.1992.) konstatira: "Predsjednitvo i Vlada SR BiH pravni temelj zahtjeva za priznanje nalaze u amandmanu LX na Ustav Bosne i Hercegovine, od 31. srpnja 1990. Taj amandman navodi da je Bosna i Hercegovina demokratska suverena drava ravnopravnih graana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata - i dijelova ostalih naroda i narodnosti koji ive na njenom teritoriju. Ova odredba, u osnovi ve sadrana u lanku l. Ustava iz 1974. ne donosi bitnu promjenu u prethodnom pravnom stanju".

17

27.8.2007

11

odustajala lanicama), nagrada koristila raspolagala

od to i za

rjeenja je svim vojnom

koja

nisu itav u

odgovarala te

nekim konano

njezinim prisile to i je

koristila stranama silom i na

instrumentarij koju je

prema

sukobu,

terenu,

prema

potrebi ustavnih

nametanje

odravanje

pojedinih

rjeenja za BiH.

Kljuno pitanje: pitanje vanjskih i unutarnjih granica BiH

Kljuno pitanje za razumijevanje raspada Jugoslavije nije bilo hoe li se ona raspasti18, ve po kojim avovima e se raspasti: a) jesu li republike granice nepromjenjive, ili b) imaju li narodi (a ne republike) pravo na samoodreenje?! Zauzevi stajalite da republike, a ne narodi, imaju pravo na samoodreenje i meunarodno priznanje, MZ je jasno dala do znanja da nee pristati na podjelu Bosne i Hercegovine19. Tu svoju odluku MZ potvrdila je meunarodnim priznanjem BiH. Meunarodno priznanje BIH uslijedilo je nakon to je politiki (od strane Srba koji su odbacili izdvajanje iz Jugoslavije) i vojno (od strane JNA) faktiki promijenjen realni odnos snaga u BiH. Naime, ve prije meunarodnog priznanja BiH, JNA je kao instrument velikosrpske politike stavila pod vojnu i politiku kontrolu Republike Srpske Bosne i Hercegovine dvije treine

18

O tome da Jugoslavija nee opstati nakon uvoenja demokracije, tj. nakon prvih demokratskih viestranakih izbora, govore i procjene CIA, poetkom 1990.; B. Jovi kao predsjednik Predsjednitva SFRJ u svom inauguralnom govoru 15. svibnja 1990. najavljuje da svi oni koji ele mogu otii, ali da e sav srpski narod ostati u Jugoslaviji; Slovenija i Hrvatska na referendumu su se izjasnije za nezavisnost i suvrenost; BiH je raunala na rat izmeu Srbije i Hrvatske u ranu jesen 1991, a da se sama nee opredijeliti ni za jednu stranu: U eventualnom sukobu republika Hrvatske i Srbije, Republika Bosna i Hercegovina e uvijek, u skladu s meunarodnim normama biti neutralna (Skuptina BiH, Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine, Sarajevo 15.10.1991.). Svoje stajalite MZ iskazala je u nizu priopenja, a u pravnoj formi kroz nalaze Badinterove komisije. 27.8.2007

19

12

teritorija BiH, dok je istovremeno koristila teritorij BiH za agresiju na RH. Rat u Bosni i Hercegovini poinje nakon meunarodnog

priznanja BiH20, do kojeg je dolo prije nego to je postignut dogovor o unutarnjem ureenju BiH, odnosno kompromis o ustavnom ustroju BiH, kojim bi se odredili odnosi izmeu tri konstitutivna naroda. Tako je meunarodno priznanje potvrdilo BiH kao dravu u kojoj Vlada nije kontrolirala dravni teritorij; u kojoj Srbi zbog meunarodnog priznanja vie nisu priznavali sredinju vlast; u kojoj je sredinja vlast imala legitimitet po volji MZ a ne vie i srpskih predstavnika; Socijalistike Republike BiH, u kojoj je bio na snazi ustav po kojem su odnosi izmeu tri

naroda ostali isti kao i u bivoj Jugoslaviji. Za razumijevanje razloga ratu u BiH kljuno je poimanje triju nepomirljivih koncepcija o tome kakvo treba biti ustavno ureenje BiH, tj. kakve trebaju biti unutarnje granice BiH: a) unitarna drava to su zagovarali Bonjaci; b) srpska nacionalna drava u uniji s Jugoslavijom ili s ostatkom BiH; c) (kon)federacija tri entiteta to su zagovarali Hrvati. Do politikog rjeenja nije dolo jer nije postojala volja za kompromis, prvenstveno izmeu srpske strane koja se oslanjala na silu i potporu JNA, te muslimanske strane koja se uz meunarodnu potporu predstavila kao jedina legitimna vlast u BiH. Zato su se politika rjeenja nametala kombinacijom vojne sile i

20

Slubeni datum poetka rata je 6. travnja 1992., dan uoi meunarodnog priznanja BiH. Sa srpske strane poetak rata je jasna poruka nemirenja s izdvajanjem BiH iz Jugoslavije, odnosno nemirenja s ostankom Srba u BiH. Veina pak Hrvata u BiH smatra da je rat u BiH poeo u listopadu 1991. kada je JNA unitila 7 sela u Hercegovini u kojima su ivjeli Hrvati (vidi M. Tuman, 2003., str 135-154.) 27.8.2007

13

meunarodnih pritisaka, ali podjednakim intenzitetom i medijskim ratom.

Oblikovanje javnoga znanja

U informacijskom prostoru prostoru oblikuje opcije se javno znanje. U

informacijskom

razliite

iznose

esto

oprene

stavove i podatke, s namjerom da osiguraju pristanak ili barem naklonost javnosti za sebe. Drugim rijeima informacijski prostor izloen je sustavnom kojima je djelovanju cilj veeg broja informacijskih strategiju strategija poraziti informacijsku

protivnika, odnosno osporiti ili izigrati stoerne gravitacijske toke protivnike strane, kako bi se pridobila javnost. Informacijski prostor podruje je sukoba informacija,

odnosno prostor je informacijskog rata. Informacijski rat vodi se po precizno razraenim informacijskim strategijama, koje su pak u funkciji cjelokupne politike dravnih, stranakih, gospodarskih, itd., interesa. Ti interesi ostvaruju se u razliitim sferama definiranjem politikih, diplomatskih, gospodarskih, kulturnih i vojnih strategija. U prolosti uvijek je jedna od tih strategija bila presudna za ostvarivanje a nacionalnih, politikih ili gospodarskih informacijske ratu. Posljedica toga jest da je podruje informacijskog prostora izloeno ogromnim koliinama informacija ija je primarna zadaa oblikovati javno znanje koje je u funkciji razliitih interesa i oprenih ciljeva a ne istine; time je javno znanje proklamiranog ideala objektivnog informiranja, sve dalje od i sve blie interesa, strategije informacijska postaju glavno strategija sredstvo (razliite ostvarivanja

vrste propagande) imale su samo pomonu ulogu. U 21. stoljeu ciljeva, a druge strategije djeluju kao potpora informacijskom

27.8.2007

14

manipulaciji

banaliziranju

osnovnih

vrijednosti

kojima

tee

odreene kulture, nacije ili interesne grupacije. Kao to je predrasuda da informacije prenose samo istinite podatke i injenice, isto tako je predrasuda da postoji jedinstveni korpus javnoga znanja, odnosno da raspoloivi korpus javnoga znanja pripada svim korisnicima. S ciljem da protumaimo zato se, i kako je mogue, da se u informacijskom prostoru javljaju potpuno oprene informacije o istim dogaajima, i u razliito naoj tumaenje od istih raspoloivih teorijskih dokumenata, postavki. Svaka zajednica bilo lokalna, nacionalna, regionalna ili meunarodna - raspolae vlastitim korpusom javnoga znanja. Za razumijevanje mehanizama organizacije i funkcioniranja odreenog korpusa javnoga znanja presudno je prepoznati matricu pomou koje odreena zajednica korisnika kodira i dekodira korpus javnoga znanja kojega koristi i s kojim se identificira. to znanja? Na politikoj razini to je svjetonazor zajednice korisnika: skup ideja, vrijednosti i stremljenja kojima zajednica korisnika tei. Svjetonazor daje legitimnost injenicama i vjerodostojnost pamenju, odnosno omoguava da korpus javnoga znanja bude konzistentan. odreuje matricu21 po kojoj se oblikuje i odreeni polazimo analizi sljedeih

korpus javnoga znanja ali i prepoznaje zajednica korisnika tog

21

U terminologiji Thomasa Kuhna mogli bismo koristiti i termin paradigma. Metodu T. Kuhna i ovom prigodom koristimo za analizu javnoga znanja. Teorijski model koji ovdje skiciramo prikazali smo u knjizi M. Tuman. Prikazalite znanja. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 2003. Dio formulacija u opisu pojedinih tipova pamenja preuzet je iz te knjige. 27.8.2007

15

Na socijalnoj razini, javno znanje je socijalno pamenje zajednice, kojim se osigurava socijalni identitet i povijesni kontinuitet te zajednice, odnosno njezin opstanak. Na pragmatinoj razini javno znanje je korpus injenica, podataka i istina koje osiguravaju odgovore na praktina pitanja i rjeenja problema s kojima je zajednica korisnika suoena. Postoji je novac veliki broj zajednica u korisnika on koje proizvode, prema

organiziraju i koriste znanja sukladno svojim potrebama. Kao to univerzalna je i s valuta, javnim praksi funkcionira protjee zakonima i obrascima vrednovanja i uporabe nacionalnih valuta. Jednako tako znanjem. Ono razliitim informacijskim i komunikacijskim kanalima i sustavima, ali ta otvorenost ne znai da ne postoje razliiti korpusi znanja koji pripadaju razliitim zajednicama korisnika. Ali to znai, i da pojedine zajednice korisnika ne prihvaaju ni socijalno pamenje ni injenice prema korpusu znanja to ih dijeli njima protivnika ili neprijateljska grupacija.

Osnovne znaajke dominantnih obrazaca kolektivnog pamenja

injenica je da sudionici politikih i povijesnih zbivanja raspada bive Jugoslavije, i ratova na njezinu prostoru, piu razliite povijesti tih zbivanja. To znai da ne dijele isto kolektivno pamenje i ne ele imati isto kolektivno znanje, jer podatke, tog dokumente a i dogaaje vrednuju prema i razliitim u sadraj vrijednosnim kriterijima. Zato se suvremenici spore oko povijesti razdoblja, nerijetko politika intervenira povijesnih udbenika. Razliite interpretacije istih povijesnih zbivanja, jer

polaze od razliitih vrijednosnih kriterija imaju za posljedicu stvaranje razliitih obrazaca pamenja o djelovanju i ulogama

27.8.2007

16

suprotstavljeni akteri u tim sukobima. Moemo prepoznati barem etiri obrasca kolektivnog pamenja koje uvjetno moemo nazvati: proizvodnja determiniranog kaosa, proizvodnja pristanka. proizvodnja identiteta, proizvodnja zaborava,

etiri spoznajne paradigme koje se temelje na razliitim vrijednostima (svjetonazorskim, politikim, kulturnim) generiraju razliite generiraju teorije etiri i razliite interpretacije rata u povijesti; odnosno paradigme pamenja BiH,

generator su etiri vrste (javnog) znanja o istim povijesnim dogaajima u kojima su sudjelovale razliite politike opcije i njihovi sljedbenici. Kako su konfigurirani ovi obrasci pamenja moe se razabrati i po tome na koje se dokumente pozivaju a koje "zaboravljaju" ili "diskvalificiraju" jer se ne uklapaju u obrasce djelovanja pojedinih aktera i njihovih sljedbenika. Od toga nije imuna ni meunarodna zajednica; jednako tako ni hako tuiteljstvo ne eli se prisjeati odgovornosti MZ za "podjelu" BiH koju inkriminira u nekim optunicama, iako su predstavnici MZ22 bili zagovornici nekih opcija "podjele" BiH.

22

Lord Owen u Balkanskoj odiseji: "Moja druga opcija ... bila je ponovo otvoriti pitanje nacionalnih granica u bivoj Jugoslaviji, preutno priznajui da je priznanje Bosne bilo pogreno. Trebali smo potvrditi granice Slovenije i Makedonije i onda se nagoditi s Bosnom, Hrvatskom i Srbijom... Opciju prekrajanja granica nazvao sam 'rjeenjem kojem se nitko ne usudi izgovoriti ime'" (str. 220). Lord Owen takoer je traio od RH koridor za bosanske Srbe sjeverno od Save kroz hrvatski teritorij. Meunarodni predstavnici vrili su pritisak na RH da se odrekne dijela svoga teritorija u dubrovakom primorju kako bi se zadovoljili apetiti R. Karadia i A. Izetbegovia za "izlazom na more". 27.8.2007

17

Podsjetit strategije koje

emo

ovom

prigodom razliite

na

etiri za

informacijske oblikovanje

koriste

mehanizme

kolektivnog pamenja a sve imaju uporita i u dokumentima to se nalaze u ovom zborniku. Namjera autora zbornika nije bila da vrednuje bilo koji obrazac proizvodnje pamenja, odnosno oblikovanja korpusa znanja o povijesti BiH krize. Upravo suprotno. Prikupivi sve relevantne dokumente elimo omoguiti itateljima da sami dou do svojih prosudbi i da sami utvrde to su injenice o tim zbivanjima. Proizvodnja determiniranog kaosa to je determinirani kaos u meunarodnim odnosima? To je nered kojem se odreuju granice .. Nakon to su zadane njegove granice, nered koji nastaje, ostaje unutar tih granica tako da postaje nadziran odnosno upravljiv23. Determinirani kaos je prostor meunarodnih igara, prostor koji je omeen meunarodnim odlukama i naporima, da bi ostao ogranien unutar zadanih granica nereda. Kontrolu tog nereda nije mogue ostvariti bez kontrole komunikacija. Jednako kao i dimenzije kaosa tako i kriterije za nadziranje i upravljanje zajednici uz komunikacija preutni odreuju centri svojih moi u meunarodnoj pristanak lanica.

Jedna od posljedica kontroliranih javnih komunikacija (medija) je nadzor nad javnim pamenjem. Mehanizmi upravljanja pamenjem u determiniranom neredu su selekcija informacija, uspostava logike dvostrukih mjerila, i dominacija kontroliranih informacija u informacijskom prostoru. Zato? Zato to obrazac proizvodnje determiniranog kaosa vrijedi samo za omeeni prostor nereda, i samo za strane izolirane unutar

23

D. Domazet: Hrvatska i veliko ratite. Udruga Sv. Jurja, Zagreb: 2002, str. 282-283. 27.8.2007

18

omeenog imbenici,

prostora. tj.

Nadziranjem

pamenja i

tite

se

vanjski od

upravljai

krizom

proizvoai

kaosa

irenja kaosa i od odgovornosti za proizvodnju nereda. Danas e veina amerikih intelektualaca priznati: Amerika je poetkom devedesetih dala zeleno svjetlo Miloeviu da, bude li potrebno, na i orujem da oruja ouva je u Jugoslaviju24. bila Ugledni 713 samo ne svjetski VS UN o politika politiari embargu priznaju uvoz usvajanje Jugoslaviju Rezolucije

poruka Miloeviu, nego i djelotvorno sredstvo oduzimanja prava rtvi na obranu25. Meutim, nemogue je pozvati na odgovornost meunarodnu zajednicu radi donoenja te rezolucije. Zato? Zato to su unutar podruja Rezolucijom odgovornosti krize, 713, podruja dodatnim

determiniranog selektivne

kaosa

odreenog izuzimaju

rezolucijama i odlukama, uspostavljeni kriteriji i instrumenti pravde, koji determinatore kaosa. Vijee Sigurnosti UN usvojilo je naputak za djelovanje Haakog suda prema kojem su svi podjednako krivi, a razlika u krivici nijansirat e se brojem optunica i visinom kazni26. Podjednako je vana injenica to nadzirano i selektivno pamenje ima za posljedicu da isti kriteriji ne vrijede za one

24

Dr. Robert Greenberg Na Balkanu jezik i drava idu zajedno, Veernji list, subota, 9.11.2002. str. 29. Vidi M. Thatcher. Statecraft. New York: Hurper Collins Publishers, 2002, str. 298-299. Z. Tomac, izlaganje na Okruglom stolu Nacionalna sigurnost, Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta, Zagreb, 5. studenog 2002. godine. Ocjene poput onih: Haaki sud ocjenjujem politikim sudom i dobro je to e se zatvoriti do 2008. godine, jer on je osnovan samo radi toga da umiri savjest meunarodne zajednice koja nije sprijeila krvoprolie u bivoj Jugoslaviji (Dr. R. Greenberg, isto) za dnevnu su uporabu i nee biti obuhvaene obrascem proizvodnje determiniranog kaosa. Prema kriterijima nadzora pamenja utvrenim obrascem proizvodnje determiniranog kaosa citiranim stavovima naprosto nema mjesta i oni ostaju nezapameni. 27.8.2007

25

26

19

unutar omeenog kaosa i one izvan granica odvijanja sukoba. Tako su temeljna ideja slobode i svetost i rtve, odnosno za s ne svetost se ivota, usporedba upravljaa neto i potpuno kaosom. nevano tih nevrijedno pamenjem razliitih upravljae

determiniranim

Selektivnim Vrijednosti

dozvoljava opcija
28

postojanje

vrijednosti

vrijednostima unutar

kaosom27.

podruja "nereda" izloene su "diktaturi relativizma" . Zato je mogue da se u obrambenom ratu sudi rtvi za zloine u obrani ali ne i krvniku za poinjene i zloine. Time se potpuno istine. izvru To je povijesne injenice konstruiraju virtualne

ostvarivo u procesima u kojima se nadzire i upravlja pamenjem na globalnim razinama. Glavna haka tuiteljica Carla del Ponte izjavila je

poetkom 2005. da e se povijest jugoistoka Europe nakon 2010 pisati prema presudama Hakoga suda, odnosno 'mir e nastupiti

27

Ideja slobode jedna je od temeljnih vrijednosti svih demokratskih zemalja. Ali kako su nacionalnu slobodu zemlje razvijene demokracije ostvarile u 18. ili 19. stoljeu a potom vodile kolonijalne ratove, to se ideja nacionalne slobode potiskivala u stranu. Nakon drugog svjetskog rata nastalo je 50 novih drava u svijetu i osloboeno je 800 milijuna ljudi iz velikih kolonijalnih imperija (Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Belgije). Ti procesi kao i procesi raspada multinacionalnih drava i nastanka novih drava nakon 1990-ih posljedica su demokratskih promjena i globalizacije. U razdoblju od raspada kolonijalnih imperija nakon 2. svjetskog rata do raspada totalitarnih komunistikih sustava nastaje veliki broj novih drava, kada su se mnogi narodi izborili za svoju nacionalnu slobodu. Broj lanica OUN poveao se od 50-ak nakon 2. svjetskog rata na skoro 200 na poetku 21 stoljea. Paralelno s tim procesom tekao je proces integracija: stvaranje Europske unije dug je proces zapoet 1950-tih godina kome su prethodile mnoge asocijacije i integracije. No, uvjet tim procesima bilo je selektivno pamenje: zaborav vlastitih tamnih strana povijesti velikih europskih sila, koje su svoju snagu i silu izgradili na kolonizaciji i eksploataciji nerazvijenih naroda. Tim narodima pak u vrijeme oslobaanja nisu dozvolili proslavu vlastite slobode, kako ne bi bili ugroeni interesi monih gubitnika kolonija. Da bi se to ostvarilo morali su biti uspostavljeni mehanizmi selektivnog pamenja i funkcioniranje logike dvostrukih mjerila. O "diktaturi relativizma" govorio je Papa Ivan Pavao II, suprotstavljajui se relativiziranju ljudskih vrijednosti i vrednota. 27.8.2007

28

20

kada sudski postupci budu okonani i kada e povjesniari biti u mogunosti jer provjeriti da i u da e istinitost politika budue e se injenica koje u e utvrditi pravosue'29. Stav glavne hake tuiteljice ima politiku teinu upozorava biti korektnost odnosom odnosi meunarodnim prema hakom na temeljiti odnosima tribunalu, vrednovana meunarodni

odnosno

presudama Hakoga suda. Drugim rijeima, hako tuiteljstvo ima zadau da bude u funkciji i kontrole pamenja o tim zbivanjima, te da slubenu povijest slijednica bive Jugoslavije ispie u Haagu, preciznije, da se MZ prema slijednicama bive Jugoslavije odnosi sukladno hakim presudama. Zadae je Hakog tribunala ICTY-a odreene su odlukama VS UN o

djelovanju ICTY-a kao instrumenta nametanja mira do 2010. Time uinkovitost ograniena i vremenskim, istina prostornim, o i ratu i kadrovskim i financijskim uvjetima. Zato je ICTY osuen da bude instrument trajni selektivne niti da pravde kazni selektivnih za ratovima na podruju bive Jugoslavije, jer nije utemeljen kao sud, agresora agresiju zloine poinjene u agresiji. Kao instrument nametanja mira hako tuiteljstvo ima

zadau: selektivnim odabirom sluajeva i izjednaavanjem ratnih zloina i zloina u ratu, sve strane u sukobu na podruju bive Jugoslavije izjednaiti u odgovornosti za zloine30. Svoju zadau hako tuiteljstvo odrauje pomnim odabirom

optuenika i planiranjem vremena objavljivanja optunica, istim

29

Na predavanju studentima sveuilita u Lausannei, prema La Liberte, 20. 4. 2005. Zloin je zloin, bez obzira tko ga je poinio, i zato ni jedan zloin ne treba opravdavati. Meutim, zloini se isto tako ne mogu izjednaavati po motivima, dimenzijama, odgovornostima, i politikama.

30

27.8.2007

21

inkriminacijama

razliitim

stranama

sukobu,

redoslijedom

brojem presuda to se objavljuju u pravom trenutku kako bi poluili najmanje tete a najvie "koristi" po politiku. Tako je ICTY postao jedan od najdjelotvornijih instrumenata nametanja mira, volju u tj. instrument meunarodne zajednice da nametne svoju jaanju meunarodnog, odnosno oblikovanju regionalnog

poretka. Posljedica takve uporabe Haakoga suda i tuiteljstva je medijsko Posljedica izjednaavanje takvog agresora i rtve, ratnog zloina je i i zloina u ratu, podjednake krivnje svih sudionika u sukobima. djelovanja Hakog tribunala takoer proizvodnja determiniranog i kaotinog pamenja. Nije sluajno to se povijesna zbivanja raspada bive

Jugoslavije, sedmodnevnog rata u Sloveniji, Domovinskoga rata, rata i ratova u Bosni i Hercegovini, te na Kosovu, tumae u medijima31 balkanskoj prvenstveno krmi i kao kao niz zloina i zlodjela u krvavoj i posljedica zloinakih politika

zloinakih pothvata. Izjednaavanje dogaaja i dogaanja koji oslikavaju tamnu stranu povijesti s povijesnim injenicama i ukupnim povijesnim zbivanjima o nastanku novih samostalnih drava i njihovom meunarodnom priznanju, metoda je planske i sustavne proizvodnje fragmentarne istine i selektivnog pamenja, a uspjeh te metode osigurava dominacija takvih informacija u informacijskom prostoru. Sa stajalita organizacije javnoga znanja, proizvodnja

determiniranog kaosa oblikuje fragmentarno i selektivno znanje.

31

pravilu se radi o medijima koji su u vlasnitvu transnacionalnih kompanija, odnosno medija koji zagovaraju liberalnu globalistiku filozofiju; o novinarima koji su proli edukacije, seminare i stipendije raznih organizacija, koje su idejno ili materijalno na ovaj ili onaj nain pod sponzorstvom krovnih globalistikih institucija. 27.8.2007

22

Proizvodnja determiniranog kaosa stvara fragmentarno znanje: a) uspostavom prezentacije mehanizama selekcioniranih dominacijom pristupa i poruka, to se samo dokazima, se kontroliranim b) postie kontrolom nadzorom u (selekcioniranim) dokumentima

postojeih, ili stvaranjem vlastitih, komunikacijskih mrea, c) informacijskom upravlja socijalnim pamenjem funkciji determinatora kaosa. Determinatori kaosa ne falsificiraju podatke i dokaze. Oni uzurpiraju komunikaciju i pristup podacima i dokumentima; oni upravljaju komunikacijama informacijskom superiornou koja ne dozvoljava miljenja .
32

da

se Nije

razviju mogue

oporbeni drugo

sustavi znanje,

informacija jer

postojei

komunikacijski kapaciteti (mediji) nemaju prostora za prikaz neke druge "slike svijeta". Time se osigurava informacijska nadmo, a sa sve veom koliinom obavijesti sve je vea njihova udaljenost od injenica i istine. Proizvodnja pristanka Prema umijee Noamu Chomskom U proizvodnja razvijenim pristanka novo narod je se

demokracije.

demokracijama

najefikasnije moe kontrolirati kontroliranjem misli. Misli su one koje mogu dovesti do djela i zato ih treba drati na uzici. Chomsky Uinkovit smatra sustav da mediji imaju presudnu jest onaj ulogu ije u se sustavu poruke indoktrinacije, zajedno s obrazovnim sustavom i sveuilitima. indoktrinacije

32

Kada deterministi odlue promijeniti neki svoj stav u novu javnu poruku, onda se esto koriste metodom otkrivanja novih dokumenata, metoda koja se sastoji u tome da se oporbena grupacija optui za prikrivanje, skrivanje, tajenje dokumenata koji su presudni za nove istine. To je metoda kojom se koristi i hako tuiteljstvo, 27.8.2007

23

prihvaaju kao pamenje instrukcija kako se trebamo ponaati, to trebamo misliti i zastupati33. Formu javnog znanja koje nastaje nekritikim preuzimanjem poruka, odnosno indoktrinacijom informacijskih pogona nazvali smo proizvodnjom pristanka. Ili, proizvodnja pristanka oblikuje javno znanje to nastaje prihvaanjem nadziranih i kontroliranih informacija. Sa pamenja stajalita znanja. informacijske Mediji kao ona djelatnosti mediji su figure zadau

figure postaje

pamenja umijee

imaju

promicanja slobode i demokracije. Kada se demokracija svede na banaliziranje pristanka34. slobode, Glavni proizvodnje pristanka su mehanizmi proizvodnje

propaganda i industrija za odnose s javnou35. Proizvodnja izvoru mora se pristanka prenijeti funkcionira i (bez po naelu: poruka na na

vrednovanja)

prihvatiti

odreditu. Sve tehnike propagande i industrije odnosa s javnou usmjerene su na to da ne bude zapreka u prijamu odaslane poruke: a) poruka mora b) biti poruka prihvaena ne smije kao biti instrukcija izloena i obrazac ponaanja; vrednovanju,

preciznije, ne smiju biti upitna naela i vrijednosti po kojima je sastavljena, niti se smije dovoditi u pitanje sud onoga koji je odailje; c) poruka treba biti primljena kao vlastito miljenje primatelja kako bi bila memorirana bez pre-vrednovanja. Informacijska strategija onih globalnih, regionalnih i

lokalnih imbenika, koji zagovaraju unitarnu dravu kao optimalni model demokracije za vienacionalnu BiH, koriste se tehnikama

33 34

N. Chomsky. Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: Marko Strpi, 2002. Fraza je Waltera Lippmana iz 1920-tih godina (prema N. Chomsky, 2002, str. 18). N. Chomsky, 2002, str. 16-17. 27.8.2007

35

24

proizvodnje pristanka za tumaenja rata i suvremene povijesti Bosne i Hercegovine, te u ime takve demokracije banaliziraju nacionalnu slobodu a prava konstitutivnih naroda svode na unitarne graanske drave. Zadaa je povijesnih, politolokih i drugih znanosti da se pozabave istraivanjem istine o tom razdoblju. Sa stajalita strategija organizacije i prezentacije (javnoga) znanja na je interes upozoriti na strategije i njihove tehnike koje imaju za cilj manipulaciju i indoktrinaciju obavijestima dokumenti na i dokazi od nisu dostupni se tvori javnosti, nepotpuna ako raspoloivi odnosno i lana da se ukras

strategije proizvodnje pristanka ostvaruju reduciranjem pamenja fragmente kojih slika stvarnosti. Stoerne gravitacijske toke informacijske strategije koja ima za cilj proizvodnju pristanka na unitarnu BiH dravu su lako prepoznatljivi: model graanske drave osigurava hegemoniju najbrojnijem bonjakom narodu i zato bonjako vodstvo propagira multietniku, multikulturnu, multikonfesionalnu dravu, ali bez prava konstitutivnih narodi na realizaciju tih prava i sloboda ve samo graana; srpskih svaki ili zahtjev Srba e se i Hrvata podjelom hrvatskih za BiH ustavnim u ime svi (pre)ureenjem (otvorenih) demokracije. Potvrda takve informacijske strategije bonjakog vodstva, moe se iitati iz prikupljenih dokumenata i sporazuma o ustavnom ureenju BiH i stavova kojima su oni prihvaali ili odbijali pojedina rjeenja. Navedimo tek nekoliko primjera. BiH, proglasit

(prikrivenih)

apetita;

protivnici unitarne BiH etiketirat e se kao najgori protivnici

27.8.2007

25

Alija opstanak Bonjaka korpusa u procijenila

Izetbegovi Bosne politika da i nije taj

naglaava Hercegovine je cilj mogue

da

je

cilj

njegove tek bio onda za

politike drave36. kada je

kao

jedinstvene jedinstvo je

definirala

ostvariti

muslimanskog ouvanje

Jugoslaviji.

Izetbegovi

Jugoslavije. On je predlagao asimetrinu federaciju37, tako da se BiH vie vee na Srbiju38. tovie, i u dokumentu Skuptine BiH kojim se trai od MZ meunarodno priznanje BiH stoji: ova Republika prihvaa i zalae se za jugoslavensku zajednicu iji su sastavni dijelovi i republike Hrvatska i Srbija39. Bonjakom potvruje dugom narodu i je opstanak Moj sve Jugoslavije glavni do odgovarao da I se

Izetbegovi od Novog

2000-te. Pazara pa

motiv

Jugoslavija ouva bio je to to je bonjaki narod bio naseljen u pojasu Zagreba.. svako cijepanje Jugoslavije dovodi do cijepanja bonjakog naroda, do kojeg mi je bilo jako mnogo stalo. Na koncu bio sam duan da se o njemu staram, ne samo kao njegov pripadnik nego i kao njegov izabrani predsjednik40. Kao izabrani predsjednik bonjakog naroda on je zagovarao opstanak Jugoslavije imajui u vidu ukupne interese muslimanske

36

A. Izetbegovi. Sjeanja. Autobiografski zapis. TKD ahinpai, Sarajevo, 2001., str. 461. Vidi prilog Kronologija 3.6.1991. Takoer, F. Tuman. Hrvatska rije svijetu. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1999., str. 330. Vidi: Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine i buduem ustrojstvu jugoslavenske zajednice, Sarajevo 15. 10. 1991. Skuptina BiH je usvojila ovakav stav o jugoslavenskoj zajednici (to nisu prihvatili srpski zastupnici) kada je ve odran referendum o nezavisnosti RH, i nakon to je RH 8. 10. 1991. proglasila konani raskid svih veza sa SFRJ. A. Izetbegovi u intervjuu Radio slobodna Europa, 13. 6. 2000., vidi Bosna i Hercegovina. 1990. 2025, ur. M. Tuman, UHIP, Zagreb, 2005., str. 54. 27.8.2007

37 38

39

40

26

aglomeracije koja se protezala od Makedonije, Srbije, Kosova, BiH, pa ak i do Hrvatske. Zato je urgirao protiv meunarodnog priznanja Hrvatske41, kako bi i Hrvatska ostala u Jugoslaviji. Istovremeno, elio je vjerovati da e JNA ostati dosljedna jugoslavenskoj pretenzija. U ideji i da se nee pretvoriti JNA u na instrument Hrvatsku, velikosrpske politike, ve da e braniti BiH od velikosrpskih vrijeme najeih napada Izetbegovi je 6. listopada 1991. uputio proglas o neutralnosti BiH u ratu izmeu Srbije i Hrvatske jer ovo nije na rat42. Unato ne takvim njegovim bonjakog to kompromisima naroda, nisu u s JNA i Beogradom, sa srpskim Izetbegovi nije shvatio da je njegova briga za Jugoslaviju radi cijepanja suprotnosti ni nacionalnim interesima i opasnost za velikosrpski koncept, te dostatnim razlogom Srbi prihvatili historijski sporazum M. Filipovia, i A. Zulfikarpaia43, ni Platformu o poloaju BiH, ve su inzistirali na izdvajanju iz BiH, odnosno potpunom razgranienju s Bonjacima. Tek kada su se Muslimani/Bonjaci suoili s injenicom da ne mogu ostvariti svoje jedinstvo u Jugoslaviji, tek onda glavni cilj za ostvarenje tj. njihovih nacionalnih u kojoj interesa e imati tada postaje pravo na "jedinstvena", zato i unitarna pravo BiH, na

dominaciju, jer Srbi i Hrvati imaju svoje nacionalne drave, pa Bonjaci imaju svoju. Tek Izetbegovi odustaje od jugoslavenske ideje, ali ne i od unitarnog modela ureenja BiH.

41

Vidi M. Libal. Njemaka politika i jugoslavenska kriza 1991. 1992.Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga, 2004, str. 102. Vidi M. Tuman, Prikazalite znanja, str.149. Ova izjava vie je nego upitna i sa stajalita suverenosti BiH, jer je JNA koristila teritorij BiH za agresiju na RH. Srpsko-muslimanski Historijski Karadi (2. 8. 1991). 27.8.2007 sporazum: Muhamed Filipovi Radovan

42

43

27

Koliko

god

jugoslavenska

ideja,

na

kojoj

se

gradila Bosnu i vodstvo

proizvodnja pristanka za opstanak Jugoslavije, bila iluzija ne samo bonjakog vodstva, i proizvodnja pristanka na proizvodnje pristanka. Za Izetbegovia i bonjako Hercegovinu kao jedinstvenu dravu gradi se na krivotvorinama jedinstvena drava BiH znai unitarnu BiH. Svako re-definiranje unitarnog ustavnog ureenja BiH interpretira se kao podjela Bosne i Hercegovine. Informacijsku strategiju koja je emitirala takve poruke bonjako je vodstvo gradilo ve od prvih dana pregovora koji su prethodili meunarodnom priznanju BiH. MZ je postavila dva uvjet za meunarodno priznanje BiH: odravanje referenduma44 i dogovor o naelima za ustavno ureenje BiH. Uslijedio je prvi niz razgovora45 koji su poznati kao Cutilleirov plan o naelima ustavnog ureenja BiH. Razgovori su poeli 13./14. veljae 1992. u Sarajevu. Nastavljeni su 21./22. veljae u Lisabonu kada je postignut polazni dogovor: vanjske su granice nekoliko nepromjenjive entiteta a ustavno na rjeenje etnikim e se temeljiti HDZ na je temeljenih naelima46.

zagovarao drugu formulacije prvog stavka prijedloga naela 1. Bosna i Hercegovina bit e nakon meunarodnog priznanja nezavisna kao dravna da zajednica
47

triju

konstitutivnih je bio samo

naroda protiv narod,

njihovim Mate je da

dravnim Bobana

podrujima . je nosilac

Izetbegovi suvereniteta

stava jer

44

Referendum kao uvjet meunarodnog priznanja BiH, postavljen je u Miljenju br. 4 arbitrane komisije Mirovne konferencije o Jugoslaviji (11.1.1992.). Vidi: kronologiju pregovora u prilogu. Takoer, A. Izetbegovi, 2001., str. 108-111. 1. Bosna i Hercegovina e nakon nezavisnosti biti nezavisna drava, sastavljena od tri sastavne jedinice .. Teritorij sastavnih jedinica bit e odreen na temelju popisa stanovnitva iz 19971., 1981., ili 1991. (Veernji list, 25.2.1992.). Vjesnik, 26. 2. 1992. 27.8.2007

45

46

47

28

suveren narod, ali ne narod u etnikom, ve u evropskom smislu, narod kao graani jedne drave48. Razgovori se nastavljaju 28. veljae u Sarajevu49, a 7./8. oujka u Bruxellesu EZ predlae radnu verziju budueg ustavnog ustrojstva BiH50, da bi u Sarajevu pod nadzorom EZ 18. oujka 1992. bila potpisana izjava o buduem ureenju BiH: 1. Bosna i Hercegovina bi bila drava koju bi sainjavale tri konstitutivne jedinice, zasnovane na nacionalnim principima uz uzimanje u obzir ekonomskih, zemljopisnih i drugih kriterija (Vjesnik, 19. 3. 1992.). Nakon sedam dana Alija Izetbegovi trai od graana BiH da ne prihvate podjelu BiH na etnikim naelima, istiui kako je on morao potpisati sporazum jer su iz EZ to od njega traili kao preduvjet za dobivanje meunarodnog priznanja51. Dakle, Alija Izetbegovi sam priznaje da je pristao na izjavu o naelima ustavnog ureenja BiH, radi dobivanja meunarodnog priznanja ali da nikada nije imao namjeru prihvatiti takvo rjeenje. I 2000. on svoje prihvaanje obrazlae taktikim a odbijanje stratekim razlozima: Svugdje postoje strategije i taktike. Ljudi to esto ne razlikuju i brkaju. Naa strategija je bila: cjelovita, demokratska Bosna i Hercegovina. Ovi lisabonski razgovori ..

48 49

A. Izetbegovi, 2001., str. 109. Verziju izjave o naelima koja je ponuena pregovaraima u Lisabonu donosi Vjesnik 27.2.1992.: 1. Bosna i Hercegovina bit e, po stjecanju nezavisnosti, nezavisna, federalna drava, koja e se sastojati od tri drave-sastavnice pod nazivom ili regije ili pokrajine... 1. Bosna i Hercegovina bila bi drava sainjena od odreenog broja sastavnih jedinica, temeljenih na nacionalnoj osnovi i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima HINA, baza EVA, 10.3.1992. Vidi Kazalo stavova uz pregovor.., 27.8.2007

50

51

29

bili su .. jedno pet do est dana prije referenduma. Ja sam vam maloprije rekao kakav je referendum imao znaaj za Bosnu i Hercegovinu. To je znailo prei Rubikon, pa biti sa ove ili bilo sa one strane vano Rubikona. da se S ove strane Rubikona odri. U je toj agresija, a s one strane je graanski rat. Tako da je nama izuzetno taj referendum situaciji ja sam verbalno dao podrku tom dokumentu, ali sam odbio da ga potpiem.. naime, dokument je sadravao i neke pozitivne stvari. Garantovao drave a to je u da je postojeim je cjelovitost granicama, etnike bosanskohercegovake negativnu stvar,

meunarodno priznatim, i nezavisnost zemlje. Ali, imao je i predviao regionalizacije koje su za nas bile neprihvatljive..52. Izetbegovi otvoreno priznaje da je on bio za BiH kao

unitarnu dravu i po cijenu rata; pristao je na rekonstrukciju ustava samo uvjetno dok ne dobije meunarodno priznanje, jer je bio svjestan kako e ratna opcija za ustavne promjene BiH u sluaju meunarodnog priznanja biti nazvana agresijom a ne graanskim ratom. Izetbegovi Hrvata u BiH i dosljedno provodi strategiju optuivanja i

hrvatsku politiku, tj. predsjednika Tumana, za

dvolinu politiku prema BiH, i namjeru Hrvatske da razgradi Bosnu i Hercegovinu i stvori veliku Hrvatsku53 - kako bi i Hrvate i MZ privolio na koncept unitarne BiH. Navest emo nekoliko primjera indoktrinacija koji se u

medijima stalno ponavljaju iako su u suprotnosti sa injenicama. Ve smo upozorili da nas ne interesiraju povijesne i politoloke

52 53

A. Izetbegovi, intervju Radio slobodnoj Europi, isto, str. 55. A. Izetbegovi: Pogubnost dvoline politike, u . Ribii. Geneza jedne zablude. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2001., str. 11-13. 27.8.2007

30

rasprave, ve kako funkcioniraju informacijske strategije koje oblikuju javno znanje i proizvode pamenje o odreenim dogaajima. Tako Alija Izetbegovi opisuje hrvatsku politiku prema BiH: "..dvolina politika HDZ-a vodila je u dalje proturjenosti. Bojei vrh se promjene granica i otcjetpljenja i dijelova teritorija pod kontrolom odmetnutih Srba, hrvatski politiki deklarativno podrava suverenitet teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a istovremeno dosljedno i planski radi na razgradnji Bosne i Hercegovine.. "54. MZ postavila je dva uvjeta za meunarodno priznanje BiH: referendum, i dogovor o ustavnim naelima BiH. Izetbegovi sam priznaje da je izigrao drugi uvjet, a da bez meunarodnog priznanja ne bi bilo BiH i "agresije" na BiH. Da Hrvati nisu izali na referendum, BiH ne bi dobila meunarodno priznanje55 i upitno je da li bi BiH opstala kao drava. Izetbegovi, tvrdi da su Hrvati izali na referendum iz straha da bi u sluaju neuspjeha referenduma u BiH, dolo i u RH do "promjene granica i otcjetpljenja dijelova teritorija politike pod po kontrolom odmetnutih Srba". Dvolinost hrvatske

Izetbegoviu, i Mesiu56 jest i u tome to su se predsjednik Tuman i Miloevi dogovorili u Karaorevu o podjeli Bosne i

54 55

A. Izetbegovi: "Pogubnost dvoline politike", isto, str., 12. Referendum ne bi bio vaei budui da ne bi moglo glasati 50% glasaa, jer je Muslimana u BiH bilo oko 43%.. S. Mesi: "Teritorijalni apetiti opravdani konceptom jedne druge agresije, one Miloevieve, hrvatskom su politikom vrhu trebali posluiti kao 'alibi' za svoje pretenzije", u . Ribii. Geneza jedne zablude., str. 7. O Karaorevu kao temi raspravljamo na drugom mjestu i ovdje neemo izvositi analizu teorije zavjere kako se prikazuje susret u Karaorevu. to se tie knjige . Ribiia "Geneza jedne zablude", on bi se trebala zvati "Zabluda jedne geneze", geneze da se na unitarnom konceptu mogu odrati vienacionalne drave. 27.8.2007

56

31

Hercegovine. Ve zdravorazumska analiza moe uoiti proturjeje Izetbegovievih i Mesievih argumenata. Ako su se predsjednici Tuman i Miloevi dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine, zato bi onda "hrvatski politiki vrh" Bila bio je u strahu zbog skoro otcjepljenja hrvatskih teritorija57? okupirana

treina hrvatskih teritorija, pa nije valjda dogovor o podjeli bio takav da e Hrvatska ostati bez 30-ak% svog teritorija, kako bi u BiH dobila oko 20% teritorija? Ako se pak nisu dogovorili o podjeli BiH, a "hrvatski

politiki vrh" je imao "teritorijalne apetite" prema BiH, onda je to najlake bilo ostvariti politikim putem i to neizlaskom BiH Hrvata na referendum. Prema tome "dvolinost" nije bila na strani politike RH, ve na nespremnosti bonjake politike na odstupanje od graanske, tj. unitarne BiH, to se vidi i po nainu kako su odbacili hrvatski prijedlog referendumskog pitanja58.

57

injenica jest da je treina Hrvatske bila okupirana, i da je do meunarodnog priznanja RH postojala opasnost otcjepljena hrvatskih teritorija. Meutim, nakon meunarodnog priznanja RH u sijenju 1992., u njezinim "avnojevskim" granicama, teko da su bile mogue promjene granica, pogotovo ne nasilnim putem. Zato je Izetbegoviev argument, da je hrvatska politika podrala referendum zbog straha od gubitka vlastitih teritorija, vie u funkciji opravdanja vlastite politike nego opisa hrvatske politike. HDZ BiH predlagala je (9.2.1992.) narednu formulaciju pitanja za referendum: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dravnu zajednicu konstitutivnih i suverenih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog u njihovim nacionalnim podrujima (kantonima). U obrazloenju izmeu ostalog stoji: Iz predloenog pitanja slijedi da budua nezavisna BiH nije unitarna drava ve dravna zajednica koju e initi nacionalni kantoni, hrvatski, muslimanski i srpski ija e se podruja utvrditi nakon provedenog referenduma posebnim ustavnim aktom. Vidi: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan, 1994. str. 312. Interesantno je da se ovakav dokument nalazi u knjizi o agresiji na Bosnu (ve samo prekrajanje naziva drave Bosne i Hercegovine otvara niz pizanja), ali podjednako iznezauje da autor ovaj dokument koji donosi u cijelosti citira na sljedei nain: Arhiv isntituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava u Sarajevu, inv. Br. 2-768 (S. eki, isto, str. 313.). 27.8.2007

58

32

Izetbegovi optuuje hrvatsku politiku za dvolinost i zbog formiranja HVO-a. Tijekom rata u BiH, Hrvatska je stalno bila pod prijetnjom bonjakih optubi da ima svoje snage u BiH, i da vojno HVO59: "Dozira, i prema potrebi, potpuno blokira bosanskih oruanih snaga, a u Bosni i snabdijevanje Hercegovini eli ostvariti svoje "teritorijalne apetite" pomaui

uspostavlja jednonacionalnu vojnu formaciju HVO, formalno nezavisnu, a stvarno dio oruane sile susjedne zemlje"60. Prvu formaciju veljai "jednonacionalnu" u BiH formirali 120.000 vojnu, su ili preciznije po stranaku Alije Sefera ukupne

Muslimani a

odluci procjeni lige

Izetbegovia sredinom 1991. godine. "Patriotska liga" imala je u 1992. godine ljudi, taba prema Halilovia zapovjednika Glavnog Patriotske

snage "neprijatelja" su brojale: a) snage JA est korpusa KOV, b)

59

Izetbegovi je pri tome oito zaboravio, ili zanemario, injenicu da je Predsjednitvo RBiH 6.8.1992. donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o izmjeni i dopuni uredbe sa zakonskom snagom o oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine, prema kojoj je HVO dio Armije BiH: Oruane snage Republike ine Armija Republike .. Sastavni dio Armije ine postrojbe Hrvatskog vijea obrane i drugi naoruani sastavi koji se stave pod jedinstvenu komandu Armije, vidi Zbornik. Ovako definirana formulacija o statusu HVO, jeste pravno dvosmislena, i obezvreivanje je toke sporazuma koji je Izetbegovi potpisao 16 dana prije ove Uredbe. Oruani dio Hrvatskog vijea obrane sastavni je dio jedinstvenih oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Hrvatsko vijee obrane e imati svoje predstavnike u zajednikom zapovjednitvu oruanih snaga Bosne i Hercegovine. Privremena civilna vlast, nastala u ratnim uvjetima u okviru Hrvatskog vijea obrane, uskladit e se to prije s ustavnopravnim poretkom Republike Bosne i Hercegovine, o emu e se odmah povesti razgovori u duhu naela iz toke 1. ovog Sporazuma. Vidi Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu RH i BiH, Zagreb, 21.7.1992.. A. Izetbegovi, Pogubnost dvoline politike, 2001., str. 12., i zakljuak: "Licemjerje je bilo potpuno; formalno priznanje suvereniteta i diplomatski odnosi, uz istovremeno politiko i vojno podrivanje Bosne i Hercegovine". 27.8.2007

60

33

snage SDS-a jaine 80.000-120.000 ljudi, c) "ekstremne snage HDZa (jaine jedna do dvije brigade)"61. Sefer obranu Halilovi 25. veljae 1992. i izdaje "Direktivu tj. za za

suvereniteta

Republike

Bosne

Hercegovine",

izvoenje vojnih operacija protiv neprijatelja BiH62, dakle prije referenduma o nezavisnosti, prije meunarodnog priznanja BiH, i prije nego to je agresija na BiH poela. Glavni tab Patriotske lige iznosi sljedeu procjenu ciljeva neprijatelja, tj. SDS-a i "ekstremnih snaga HDZ-a": "Osnovni cilj dejstva ovih snaga je podjela teritorije BiH i prikljuivanje matinim (nacionalnim dravama). Ostvarivanje ovog cilja teit e da ostvare u dvije etape: u prvoj etapi stvaranje drugoj nacionalnih konfederalnih istih Velikoj jedinica Srbiji u i BiH, a u prikljuenje Velikoj

Hrvatskoj"63. Glavni tab Patriotske lige (PL) donio je ovu procjenu i plan operativnog djelovanja kako bi osigurao vojnu opciju za realizaciju bonjake politike64. Iz citiranog stava oito je da svaki zahtjev za federalnim ureenjem BiH, bonjako vodstvo

61

Sefer Halilovi. Lukava strategija,. Sarajevo: Maral, 1997., str. 164-169. Dakle, prema bonjakim procjenama poetkom 1992. godine "ekstremne snage HDZ-a" brojale su izmeu 2.000-5.000 ljudi, u vrijeme kada je PL imala oko 120.000 ljudi. Vidi u zborniku citiranu Direktivu. Ona vojniki precizno oslikava stavove politike muslimanskog vodstva tijekom 1991. i 1992. uoi meunarodnog priznanja BiH. S. Halilovi, isto. Patriotska liga (PL) formirana sredinom 1991. godine po nalogu A. Izetbegovia. Odlukom Glavnog taba Patriotske lige BiH od 10. travnja 1992., ta se liga stavlja na raspolaganje i ulazi u sastav Teritorijalne obrane BiH, sukladno zakljucima Predsjednitva BiH (Vjesnik, 13.4.1992.). Tako je Armija BiH poela i zavrila kao "jednonacionalna vojska". Dokumenti i u ovom zborniku potvruju te injenice, ali unato tome medijski prikazi tih injenica izostaju, kao i objektivno informiranje javnosti. 27.8.2007

62

63 64

34

smatra nelegitimnim, i neprijateljskim inom, i da e se prema protagonistima takve politike odnositi i vojno i politiki kao neprijateljima65. Na toj je osnovi bonjaka politika provodila i medijsku indoktrinaciju i vodila medijski rat: svaku hrvatsku opciju i politiku koja je zagovarala neku od varijanti ustavnog ureenja BiH kao unije triju konstitutivnih naroda, odnosno triju etnikih jedinica, proglaavala je neprijateljskom. Da je legitimno zagovarati federalni i konfederalni model ureenja BiH, prihvatila je i MZ ve s Cutilleirovim planom 1992, i Vance-Owenovim planom 1992/1993, te Owen-Stoltenbergovim planom ureenja BiH kao unije triju republika. Zato je bonjaka informacijska strategija koja je trebala osigurati proizvodnju pristanka na unitarnu BiH, ila na diskreditaciju Hrvatske u meunarodnim krugovima tvrdnjom o umijeanosti hrvatske vojske u BiH, i da vojnim putem eli osigurati svoje politike "apetite". Hrvatsku se u medijima optuivalo da ima 30.000 do 50.000 svojih vojnika u BiH. Izetbegovi je tvrdio 1993. da su samo u podruju tajnik Mostara UN etiri gardijske u brigate. Predsjednitvo VS BiH UN podnosilo je VS UN "prijave" protiv umijeanosti HV u BiH. Glavni Boutros Ghali pismima predsjedavajuem izvjeuje da UNPROFOR "nije identificirao ni jedno zapovjedno

65

Odluio sam Po stvaranju povoljnih uslova prei na ira ofanzivna dejstva sa ciljem razbijanja, unitenja i protjerivanja neprijatelja sa teritorije BiH, S. Halilovi, isto.

27.8.2007

35

mjesto66" HV u BiH, i daje procjenu da je u BiH "ukupno otrilike 3000 do 5000 vojnika67. Strategiju proizvodnje pristanka za muslimansko-bonjaku

opciju lake je razotkriti kada se vidi to se falsificira, a to se preuuje. Istraivanja arhiva MORH-a i HV-a potvruju izjave MORH-a da su u BiH odlazili samo dragovoljci, rodom iz BiH: "Brojka angairanih pripadnika HV nikad nije prela snagu formacijske lake brigade JNA (1400-1800 ljudi) uz potporu ekvivalenta topnike bitnice i oklopne satnije. Nikada nisu bile koncentrirane na jednom taktikom pravcu ili mjestu ve su dijeljene na manje skupine u svrhu 'krpljenja' prevelike crte obrane. .. S takvim snagama ne ide se u agresiju i secesiju druge drave.. Njihova uloga je u prvom redu bila psiholoka i stvarno predstavlja simboliku potporu.."68. Stratezi preuuju vojske u u Hrvatske optuivanja je BiH, Prema bio Hrvatske udio za agresiju i meunarodni iz Hrvatske iz uprave

sukob u BiH, inzistiraju na udjelu HV u sukobu HVO i ABiH, a koliki Armiji ABiH. Muslimana-Bonjaka Muslimana-Bonjaka dokumentu odnosno poslatih

slubenom

Personalne

MORH-a, u Hrvatskoj vojsci bilo je 928 Muslimana, od kojih je dobar dio preao u ABiH69. Hrvatska je doputala ustrojavanje i

66 67

Pismo glavnog tajnika UN predsjedavajuem VS, Vjesnik 19.2.1994. Veernji list, 4.2.1994. Takoer u pismu glavnog tajnika UN predsjedavajuem VS, stoji "da je u prolosti UNPROFOR uoio manji broj naoruanih osoba u uniformama HV u BiH" Vjesnik 3.2.1994. Davor Marijan: "Vjetaki nalaz: o ratnim vezama Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1991.-1995.)". asopis za suvremenu povijest. 36 (1)211247(2004)., str. 241-242. Podatak se odnosi na udio HV u sukobu HVO i A BiH za period od srpnja 1993. do travnja 1994. MORH, Temeljem odluke ministra obrane Klasa: 023-03/04.03/01, Zapisnik o preuzimanju dokumentacije, 21.1.2005, CD-01: Evidencija pripadnika muslimanske narodnosti u HV tijekom ratnog razdoblja. I Vojno izaslanstvo Republike BiH trailo je od MORH-a angairanje asnika HV radi boljeg strunog rada, organizovanosti i vee efikasnosti u borbi 27.8.2007

68

69

36

obuku postrojbi TO BiH na svom terenu: 27. lipnja 1992. u Klani kod Rijeke ustrojena je 7. krajika brigada; na zagrebakom velesajmu 30. svibnja 1992. ustrojen je 1. krajiki bataljun odakle je otiao u Travnik70. Koncem 1992. Armija BiH trai od Ministarstva obveznika iz obrane BiH, RH koji da se pomogne nalaze u u mobiliziranju vojnih Hrvatskoj71. Izetbegovi

osobno trai dodatnu izobrazbu za 22 pilota MIG-ova i helikoptera za potrebe TO BiH72. Cijelo vrijeme rata, i u vrijeme sukoba HVO i ABiH, oko 15.000 ranjenika Muslimana-Bonjaka lijeeno je u hrvatskim bolnicama73. Poseban problem su mudahedini (sveti ratnici) koji su se borili za islam u postrojbama ABiH. Mudahedini su vrlo brzo organizirali islamskih kasnije, logor za obuku militanata u Mehuriima, a devet blizu mjeseci dvanaest Travnika. U prosincu 1992. postojao je samo jedan vei odred fundamentalistikih u listopadu 1993., dragovoljaca, 've imamo najmanje

protiv srbo-etnikog agresora, a za potrebe OS RBiH, te da Status ovih asnika molimo da se rijei kao i do sada, zamrzavanjem (da imaju sve prinadlenosti ko asnici HV), a po obavljenoj zadai da im se omogui dalje angaovanje u HV dopis Broj: 05-6/93, Zagreb, 4.1.1993.
70 71

Davor Marijan, isto, str. 247. Vojno izaslanstvo Republike BiH u Republici Hrvatskoj, Dopis broj: 04824/92, Zagreb, 18.11.1992. Molimo da se odobri boravak i obuka u Republici Hrvatskoj za sljedea lica, a za potrebe zranih snaga Bosne i Hercegovine; Predsjednitvo R BiH, Sarajevo, 9.o8.1992. U potpisu predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i ministar NO BiH Jerko Doko; Pukovnik Hasan Efendi, iz Vojnog izaslanstva RBiH u Zagrebu, upuuje ministru obrane RH Gojku uku novi zahtjev za preobukom pilota, broj: 05-1179/92, Zagreb, 26.11.1992. Samo je u Klinikoj bolnici Split tijekom 1992. i 1993. godine u KB 'Firule' u Splitu primljeno, hospitalizirano, te nakon provedenog lijeenja otputeno na kunu njegu ukupno 3.991 osoba muslimanske narodnosti. Klinika bolnica Split. Ured ravnatelja, Klasa: 052-01/9801/08. Ur. Br.: 2181-147-98-01-01-1. Dopis Vladi RH, Ured za suradnju s meunarodnim kaznenim sudom, Split 17. lipnja 1998. Brojka od 15.000 ranjenika ini formaciju od 5 do 7 brigada, kojima je skrb dala Republika Hrvatska. 27.8.2007

72

73

37

odreda'74.

Njihova

nazonost

naglasak

na

vjerskom

vojnom

sukobu samo su pogorali stvar75, pogotovo to su oni poinili niz zloina protiv Hrvata u srednjoj Bosni. Postoje naznake da nisu bili pod punom kontrolom

zapovjednitva ABiH, i da je kompromis postignut tako to je 1993. Vlada BiH 13. kolovoza slubeno zasnovala Kateebat alMujahideen ('Odred svetih ratnika') na temelju osobne zapovijedi bosanskog predsjednika Alije Izetbegovia, kojom je jedinica bila izravno odgovorna76. Kako su pak s druge strane u Hrvatskoj uspjeno poduzete to jer mjere za prekid logistike, prihvaeno financijske od i komunikacijske potpore mudahedinima pod okriljem humanitarnih organizacija, prosvjedovati zacijelo svjetska nije (ili, bilo bonjake javnost da politike. Meutim, bonjako vodstvo nije moglo protiv toga javno preciznije, zapadna) nije odobravala poticanje rata za islam u BiH. Zato je dodatni motiv bonjakog potenciranja prisutnosti HV u BiH, bio i taj djelovanja mudahedinskih postrojbi u BiH. Nema dovoljno prostora da bi se nabrojala sva logistika potpora koju je Hrvatska unato embargu pruala ABiH, ili koju je proputala za potrebe ABiH. Bez te logistike potpore BiH bila bi poraena77. Osim toga Hrvatska je preuzela teret od stotine tisua izbjeglica iz BiH, preteito Muslimana. Svo vrijeme rata u se barem na medijskom planu neutralizira injenica nazonosti i

74

E. K. Kohlmann. Al-Qa'idin dihad u Europi. Afganistansko-bosanska mrea. Zagreb: Naklada Ljevak, 2005., str. 135. E. K. Kohlmann, isto, str. 106. E. K. Kohlmann, isto, str. 126. Potpisan je i Protokol o suradnji Vlade RH i Vlade RBiH o uspostavi logistikih centara u RH za prijam i distribuciju humanitarne pomoi upuene RBiH, Zagreb, 25.2.1993. Prema protokolu logistiki centri se uspostavljaju u mjestima: Zagreb, Rijeka, Split, Ploe i Slavonski Brod. 27.8.2007

75 76 77

38

BiH, i sukoba izmeu ABiH i HVO-a vlasti BiH nesmetano djeluju u Hrvatskoj mimo svih meunarodnih normi78. Podaci, brojke i dokumenti ukazuju da je Hrvatska pomagala i HVO i ABiH, ABiH da i je ta pomo pomo bila nije razliitog ukidana intenziteta Kad u razdoblju od 1992. do 1995., ali da ni u doba najveih sukoba izmeu HVO-a, ABiH. budu raspoloive konane financijske bilance o trokovima humanitarne, vojne i socijalne pomoi BiH od strane RH, Muslimani-Bonjaci bit e vei korisnici hrvatske pomoi nego Hrvati iz BiH. Za prikaz tih injenica nema prostora u medijima. U medijima se stalno plasira teza o umijeanosti hrvatske vojske u sukob izmeu HVO-a i ABiH, to bi trebao biti dokaz agresije i meunarodnog sukoba u koji je ukljuena Republika Hrvatska protiv BiH. Intenzitet takve medijske kampanje kulminira 1993. BiH u da 10 bi se prikrio pravi razlog muslimansko-bonjakog plan na (uniju triju i S nezadovoljstva: MZ zagovara nakon Vance-Owenova plana (ureenje provincija), a i Lord Owen Owen-Stoltenbergov spreman je ak samostalne republika), Hercegovine podjelu Bosne

formiranje

muslimanske

drave79.

planovima MZ upoznate su sve tri strane. I jedan i drugi plan MZ neprihvatljivi su za muslimansko-bonjako vodstvo, koje smatra

78

"Osim toga vlasti Bosne i Hercegovine slobodno zasjedaju u Zagrebu, predstavnici tih vlasti slobodno se kreu na cijelom podruju Republike Hrvatske ne potujui osnovna meunarodna pravila o najavljivanju i traenju suglasnosti za svoje djelovanje na teritoriju druge suverene drave, a u mnogim mjestima Hrvatske djeluju brojni razliiti uredi i logistiki centri politikih organizacija i vojske koja vri zloine i agresiju nad hrvatskim narodom". Pismo predsjednika RH dr. F. Tumana predsjedniku Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu od 25.6.1993. David Owen. Balkanska Odiseja. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1998., str. 220. 27.8.2007

79

39

da

bilo

koje

federalno

ili

konfederalno

ureenje

BiH

znai

"podjelu Bosne i Hercegovine". Nasuprot tome, hrvatska strana nema razloga za vojni sukob s Muslimanima-Bonjacima, jer za politikim stolom moe ostvariti svoje ciljeve. Iz tih razloga muslimansko-bonjaka strana eli vojno postii kontrolu nad to veim teritorijem, jer se plai da e ih izgubiti Zato O u politikim pregovorima kampanju ciljeva /je/ o i uniji triju o je sa republika80. operacija. zapovjednik razvija medijsku tih propagandu izvijestio eliminisan

hrvastkoj agresiji na BiH da bi prikrila ciljeve svojih vojnih realizaciji u vojnih ABiH veljai 1994.: "HVO

podruja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kaknja, Zenice, Travnika i Bugojna. Znai, kompletna jedna pokrajina po Vens-Ovenovom planu sa centralom u Travniku"81. "HVO je eliminisan" vojno i politiki iz srednje Bosne, izvjeuje naelnik Glavnog taba ABiH general Rasim Deli. I to je rezultat "agresije" Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Rezultat hrvatske politike da se HVO i ABiH urede kao dvije komponente jedne nisu vojske imali i formiraju jer su zajedniko bili u zapovjednitvo, s prema sporazumima od 21.7.1992., 21.9.1992., 25.4.1993., 12.5.1993., uspjeha suprotnosti graanskim, unitarnim konceptom, ureenja BiH82. Potpisivanje tih sporazuma sa strane Alije Izetbegovia povjesniari e vjerojatno ocijeniti "dvolinom politikom", a Izetbegovi opravdavati njihovo potpisivanje taktikim razlozima (jer bi ostao bez logistike, humanitarne i socijalne pomoi od strane RH), a neprovoenje tih

80 81

A pogotovo ako se MZ odlui na formiranje samostalne muslimanske drave. Rasim Deli. Armija klju mira. Sarajevo: Vojna biblioteka, 1994., str. 19. Citirano prema D. Marijan, isto, str. 227. Svi citirani sporazumi nalaze se u Zborniku. 27.8.2007

82

40

sporazuma stratekim razlozima (jer stavljanje HVO pod zajedniko zapovjednitvo83, ureenja BiH). U tom raskoraku izmeu "taktike i strategije" proizvodnja pristanka gradi medijsku, virtualnu sliku stvarnosti. Alija Izetbegovi tvrdi: u Bosni nije bio sukob nacionalnih stranaka, nego sukob demokracije i faizma84, jer s njegovog stajalita postoji samo jedna demokratska opcija tj. "jedinstvana" BiH, u "kojoj je suveren narod, .. narod kao graani jedne drave"85. Alija Izetbegovi ima pravo zagovarati svoju opciju ureenja BiH, ali informacijska strategija koja sve druge opcije proglaava faizmom, i sotonizira protivnike, poziva na oduzimanje demokratskih prava njegovim oponentima, tj. ima za posljedicu banaliziranje slobode i prava na slobodu i hrvatskoj i srpskoj nacionalnoj zajednici u BiH. Sotonizacija protivnika jedno je od prvih naela voenja medijskog rata86. Izetbegovi se dri toga naela: Postoji jedan fenomen koji zasluuje da bude prouen: i u ovom i u prolom ratu na sceni su bili etnici i ustae. Nije vano kako su se zvali, ali bili su to. Ali etnici i bio bi prvi korak priznavanja federalnog

83

Zvui krajnje cinino obrazloenje odluke Predsjednitva RBiH (19.1.1993.), kojom se ponitava zapovijed ministra obrane Vlade RBiH Boe Rajia (od 16.1. 1993.) o realizaciji uzajamnog podinjavanja postrojbi ABiH i HVO, jer "ministar obrane RBiH nije potpisao sveanu izjavu - zakletvu, to pravno nije imao ovlatenje za izdavanje zapovijedi"; vidi dokumente u Zborniku. A. Izetbegovi, Sjeanja, str. 457. A. Izetbegovi, Sjeanja, str. 109. Vidi: Alvin i Heidi Toffler. Rat i antirat. Beograd: Paideia, 1998., str. 195-197. 27.8.2007

84 85 86

41

ustae na kraju ovog vijeka bili su u svakom pogledu gori od onih iz Drugog svjetskog rata87. Postoji utvrditi vie fenomena prikaze koje tih treba prouiti88. i teza se to da je Jedno istina je u

utvrditi dogaaje i povijesne istine o tim dogaajima; drugo je medijske dogaaja Naa i je ta informacijskim interesima djelomino koju prezentacijama. informacijske slika tek i

strategije proizvode prikaze i pamenja odreenih dogaaja prema glavnih poklapa u protagonista, sa stvarnim, moe prilogu medijska za povijesnim posluiti injenicama. Graa

donosimo

tumaenje

razumijevanje povijesnih, politolokih i drugih studija, ali i za razotkrivanje informacijskih strategija u funkciji proizvodnje razliitih tipova pamenja. Proizvodnja identiteta Informacijsku strategiju koja oblikuje javno znanje i

pamenje u funkciji stvaranja i hrvatske drave i federalne BiH, nazvali smo proizvodnja identiteta. Stoerne gravitacijske toke u promociji ove strategije su sljedee: a) svijet je u procesu svestranih meunarodnih i regionalnih integracija (mali) ali istodobno se nacionalno drave se suverenost u sve vie a individualizira; narodi multinacionalne svoju raspadaju

ostvaruju

vlastitoj

dravi i lanstvu u meunarodnim organizacijama; temeljni ideali u strategiji proizvodnje identiteta su nacionalna sloboda, priznanje; samostalnost, suverena drava i meunarodno

87 88

A. Izetbegovi. Sjeanja., str. 457; Dnevni avaz, 8. aprila 1999. Ostavljamo po strani iskljuivost A. Izetbegovia koji svoju opciju smatra demokratskom, a sve one koji ne dijele iste politike svjetonazore s njegovim, naziva faistima. 27.8.2007

42

b) vienacionalne samo silom, ne i mogu

dravne nisu

koje

su

ureene jer svi

kao

unitarne

zajednice, tj. na hegemoniji jednog naroda, mogu opstati demokratske svoju konstitutivni slobodu i narodi ostvariti nacionalnu

interese; c) Bosna urediti entiteta i Hercegovina samo bez na tri obzira kao demokratska tj. se kao oni drava moe se i tri

naelima naroda, kako

konstitutivnosti federacija zvali

teritorijalnosti

(kantoni,

provincije, unija tri republike); d) zahtjev Muslimana/Bonjaka za ne mijenjanjem unitarnog

ustavnog ureenja BiH, smatra se protivnim nacionalnim interesima Hrvata u BiH, tj. njihovom tenjom da se odri neprihvatljiv status quo status kakav su Hrvati imali u bivoj Jugoslaviji; teritorijalna osvajanja Srba kako u RH tako i u BiH su neprihvatljiva, i ako se ne mogu rijeiti politiki rijeit e se vojno; e) ni jedno ustavno ureenje BiH ne moe se nametnuti silom, jer povijest ukazuje da sve to je graeno na sili prije ili kasnije propada; kako nema dogovora Bonjaka, Hrvata, i Srba o ustavnom ureenju BiH (vanjskim i unutarnjim granicama) zajednica a to e konanu mogu odluku samo donijeti meunarodna o svojim Hrvati voditi rauna

pregovarakim pozicijama. Ova informacijska strategija bila je u funkciji hrvatske politike koja je dovela do meunarodnog priznanja RH, i koja je voena prema BiH. Tu politiku je najveim dijelom oblikovao dr. Franjo Tuman. O prvom hrvatskom predsjedniku najee se govori kao o politiaru i dravniku, a zanemaruje se bitna odrednica njegova
27.8.2007

43

miljenja i djelovanja da je on bio povjesniar. Dr. F. Tuman svoju politiku nije izvodio do kojih ni je iz pragmatinih, na temelju tijekom ni dnevno politikih dugoronih razloga prosudbi ili situacija, ve doao povijesnih desetljea

prouavanja europske i hrvatske povijesti. On je jo 1968. u vrijeme okupacije ehoslovake od strane SSSR-a, pisao o potrebi ujedinjenja Europe u vrijeme kada je za mnoge to bila znanstvena fantastika: .. oblikovanje evropske politike radi preporoda Evrope i poradi postala njezina je izlaska na iz procijepa dviju velesila je kao samostalnog initelja povijesna pozornicu meunarodnog stanje ivota

nunost.

Sadanje

trajno

neodrivo..89. Evropska zajednica koja bi, u obliku saveza evropskih

drava, udruenim silama evropskih zemalja sprijeila dalje pogoravanje poloaja pojedinih evropskih naroda mogla bi biti najpovoljniji okvir za stvarno oivotvorenje ideje koegzistencije u dananjem svijetu90. Takoer daje procjenu o potrebi i mogunosti ujedinjenja Njemake:

89

F. Tuman: Evropa u procjepu izmeu Istoka i Zapada. Ideja o europskoj zajednici nasuprot razudbe europskih naroda izmeu dviju svjetskih velesila, Forum (10-11)623-648(1968), i dalje: Evropa .. kao imbenik mira i razbora, ravnotee u svijetu i sigurnosti u Evropi, koegzistencije drava bez obzira na razlike u njihovim politikim ideologijama i na opreke u drutvenim sustavima, imbenik suradnje malih i velikih naroda i jedinstva pluraliteta na temelju potovanja naela samobitnosti, ravnopravnosti i suverenosti svakog naroda u ivotu evropske zajednice, to bi bez dvojbe bio znatan prilog i pobjedi tih naela u svijetu uope str. 629-630. F. Tuman, 1968, str. 644. 27.8.2007

90

44

Razumljivo, takva zajednica nije zamisliva bez Njemake. Prema tome, Evropa treba ne razjedinjenu i zbog toga opravdano nezadovoljnu nego nacionalno ujedinjenu Njemaku.. .. Njemaka isto tako, i jo u mnogo veoj mjeri, treba Evropu. Kako sada stvari stoje, bez perspektive ujedinjene Evrope i saveza evropskih naroda teko je vidjeti i neke stvarne izglede ujedinjenja Njemake91. Zbog prijetnja stanje, a nacionalnih europskoj primjena tenzija Jugoslavija i je bila Tako za je stalna nakon

stabilnosti sile i

sigurnosti. imala je

pobune kosovskih Albanaca, na Kosovu 1981. uvedeno izvanredno policije posljedicu slubeno desetak mrtvih i vie stotina ranjenih92. Dr. F. Tuman u svojim raspravama 1980-ih pie o pacifikaciji Jugoslavije po skandinavskom modelu, s tezom da je dravnost nacija klju mira u Europi93. Zato je potrebno upozoriti na ove rasprave i stajalita? Prvo, da se prepozna kako se radi o povijesnim raspravama i procjenama a ne o politikim programima, i drugo, da se radi o stajalitu kako svi narodi imaju pravo za stolom u meunarodnoj zajednici, tree da je klju razrjeenja sukoba u vienacionalnim dravama mirno rjeavanje problema, i etvrto da se temeljem takvih prosudbi vodila hrvatska politika. Na ovim postavkama hrvatska je politika od 1990-ih bila

dosljedna. Na konstituirajuoj sjednici Sabora RH, prvoj nakon

91 92 93

F. Tuman, 1968, str. 628-629. Neslubene brojke daleko su vee. Govori se o nekoliko stotina mrtvih. F. Tuman. Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi. Dravnost nacija klju mira Europe. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990. (prvo izdanje ove rasprave objavljeno je 1980 u inozemstvu na hrvatskom i engleskom, a potom njemakom jeziku.) 27.8.2007

45

prvih rekao:

demokratskih

izbora,

30.

svibnja

1990.,

dr.

Tuman

je

Na temelju sveukupnoga povijesnog iskustva drimo da se dravni suverenitet Hrvatske u zajednici s ostalim narodima dananje SFRJ moe osigurati na konfederalnim osnovama, kao ugovorni savez suverenih drava94. U vrijeme balvan revolucije u stvaranjem Velike Srbije, Hrvatskoj i euforije za Republike Hrvatske i

predsjednitva

Republike Slovenije u srpnju 1990 dala su izraditi prijedlog konfederalnog ureenja odnosa izmeu republika SFRJ. Model je pripremljen prema primjerima konfederacije iz povijesti i iskustva Europske zajednice95. I prigodom proglaenja Ustava RH, 22. prosinca 1990., predsjednik Tuman je rekao: Iako smo na osnovama sveukupnog iskustva protiv odravanja Jugoslavije iskljuujemo, u dosadanjem nego ili nekom treem prijedlog kalupu, nacrta ne o naprotiv nudimo

mogunosti preobrazbe SFRJ u jedan Savez, ili moda u vie Saveza, suverenih jugoslavenskih drava. Osnovanost takvoga prijedloga drimo prihvatljivim Jugoslavije..96. i za one druge republike ili drave i politika gledita, to ne vide rjeenja izvan

94

F. Tuman. ZNA SE. HDZ u borbi za samostalnu Hrvatsku. Zagreb: Izvrni odbor HDZ-a, 1992., str. 29. i dalje: 3. Ukljuivanje u Europu i europeizacija Hrvatske. Istodobno s unutarnjom demokratskom preobrazbom valja poduzimati sve potrebne korake radi to skoreg ukljuenja Hrvatske u Europsku zajednicu. Model konfederacije u Jugoslaviji. Ovaj prijedlog razmatran je na sjednicama Predsjednitva SFRJ 10. i 16. listopada 1990. Vidi: dr. Anelko Milardovi. Dokumenti o dravnosti Republike Hrvatske. Zagreb: Alineja, 1992., str. 31-42. F. Tuman, 1992., str. 84. 27.8.2007

95

96

46

Hrvatska politika je bila svjesna da sudbina ni jednoga naroda gotovo nikada ne ovisi samo o njegovoj volji, da su okolnosti takve da MZ ne prihvaa program razbijanja Jugoslavije i promjene granica u Europi, a daju punu potporu demokratskim preobrazbama97. Zato je hrvatska politika nudila Savez suverenih drava, s mogunou mirnog razlaza nakon 5-10 godina; zagovarala je demokratski model razrjeenja krize a dakle, bila je

protiv primjene sile bilo da bi se odrao postojei sustav ili nametnulo neko drugo rjeenje98. uvari Jugoslavije, od SKJ Pokreta za Jugoslaviju do JUL-a, niti su shvatili niti su mogli prihvatiti da je Jugoslavija mogla opstati samo pod uvjetom da se demokratizira, tj. organizira kao konfederacija. Tako su Jugoslaviju razbili oni koji nisu dozvoljavali njezinu demokratizaciju99, a ne oni koji su traili za da narodi razbijanje u toj vienacionalnoj optuuju zajednici se budu i suvereni. Iako je slika u projugoslavenskim i srpskim medijima drukija: Slovenija. Jugoslavije Hrvatska

97 98

F. Tuman, 1992., str. 84. O tome podrobnije: Davorin Rudolf. Rat koji nismo htjeli. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1999., str. 293-299. Ope mjesto srpske politike koja je bila protiv federalizacije jugoslavenskog ustava, je da konfederacija nije drava. Na slinim pozicijama bilo je i bonjako vodstvo koje nije koristilo tu frazu, da se ne bi u izriaju izjednaili s paljanskim vodstvom. Lieno svakog osjeaja za realnost i znanja o demokraciju vodstvo JNA je silom pozivalo na ouvanje Jugoslavije: Viestranaje je dovelo narode u sukobe.. ruitelji Jugoslavije preuzeli su vlast i okrutno ele promijeniti drutveno ureenje uvoenjem kapitalizma u svojoj najgoroj formi.. Bez obzira na stavove Predsjednitva, mi emo udariti svom naom snagom, mi ne moemo vie da ekamo, i nee vie biti povlaenja. Izdaja Jugoslavije je oita, i potvrena odlukama Slovenije i Hrvatske Izdajice treba ubiti na licu mjesta bez milosti i razmiljanja.. naelnik generaltaba JNA Blagoje Adi, na Vojnoj akademiji u Beogradu 5.7.1991. Dokument citira i Hrvoje Kai. U slubi domovine. Zagreb: Matica Hrvatska, 2003., str. 130. 27.8.2007

99

47

Po istom obrascu, iako su okolnosti bile drukije, uvari BiH za podjelu Bosne i Hercegovine optuuju Hrvate i Hrvatsku jer su traili da se ona demokratizira, tj. uredi kao federacija. Stajalite i hrvatske politike i informacijske strategije proizvodnje identiteta bilo je dosljedno: ako je Jugoslavija mogla opstati samo kao konfederativni savez, Bosna i Hercegovina moe postojati samo kao zajednica triju konstitutivnih naroda .. pod nadzorom bilo UN-a100. je Stajalite Oni su Izetbegovia ocijenili da i bonjakog konfederalno vodstva suprotno.

ureenje vodi podjeli Bosne i Hercegovine, jer da konfederacija znai tri drave, a tada e se Srbi eljeti pridruiti Srbiji a Hrvati Hrvatskoj101. Zato je BiH bonjako politiki vodstvo svaki a zagovor medijski (kon)federalnog ureenja tumailo

napadalo kao namjeru podjele BiH. Optube za podjelu BiH prethode ratu u BiH. Teorija zavjere u Karaorevu, u kojem je navodno dogovorena podjela BiH izmeu Miloevia i Tumana, jedan je od onih politikih mitova na kojeg se mnogi pozivaju bez dokaza, i protivno injenicama. Taj mit proizvod je informacijskih strategija kako determinatora kaosa tako i proizvodnje pristanka102. nastao Mit je o podjeli podjele Bosne Bosne u na Karaorevu (25.3.1991.), nakon

trojnom sastanku Tuman-Izetbegovi-Miloevi u Splitu 12. lipnja 1991. kada se tijekom susreta posebno .. razgovaralo o Bosni i

100

F. Tuman: Die Welt, 24.5.1993. u F. Tuman. Hrvatska rije svijetu. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1999. str. 261-262. F. Tuman, 1999, str. 261-262, 273. Susret u Karaorevu zavreuje posebnu raspravu, zato se time bavimo na drugom mjestu. Vidi: Ivo Lui, "Karaorevo politiki mit ili dogovor?", asopis za suvremenu povijest (1) 7-36 (2003) /Hrvatski institut za povijest, Zagreb./ 27.8.2007

101 102

48

Hercegovini,

meu

ostalim

mogunosti

njezine

kantonizacije103. Gotovo da nema medija koji narednih dana nije pisao o toj temi104. Mogunost kantonalnog ureenja BiH doekana je na no u veini (pogotovo bosansko-hercegovakih) medija kao podjela BiH koja ne dolazi u obzir. Predsjednik Tuman je o sastanku u Splitu izjavio sljedee: Jo prije nego to je dolo do ovog uasnog rata, .. ja sam, elei sprijeiti to zlo, otvoreno razgovarao i s Miloeviem i s Izetbegoviem, u etiri oka i zajedno, u Splitu. Rekao sam da za opstanak BiH nema drugog rjeenja nego konfederalnog, prihvatljivo za sva tri naroda koji moraju biti konstitutivni. Nisu imali sluha za to105. Predsjednik Izetbegovi je nakon splitskih razgovora o kantonizaciji BiH izjavio: Samnom se o svemu tome ne moe razgovarati106. Izetbegovi nakon dva je ostao dosljedan tome stavu na i za vrijeme da tri

pregovora o Cutileirovom planu prema kojem su sve tri strane mjeseca pregovora pristale formulu

103 104

HINA, Baza Eva, 12.6.1991. Primjera radi: Veernji list: Bosna kao vicarska 13.6.1991.; Vjesnik: Raspad BiH je raspad Jugoslavije 14.6.1991.; Veernji list: Kantonizacija im zanimljiva 14.6.1991.; Globus: Bosna aptom pade 14.6.1991.; Veernji list: Bosna drma Hrvatsku 14.6.91.; Slobodna Dalmacija: Kantoni 'gotova stvar'? 17.6.1991.; Osloboenje: Cijepanja nee biti 18.6.1991.; Vjesnik: Svakom njegov 18.6.1991.; Danas: Sve bosanske nijanse 18.6.1991.; Danas: Forsiranje Bosne 18.6.1991.; Osloboenje: Kantonizacija BiH: za i protiv, Nebulozne ideje 19.6.1991.; Vjesnik: Kantonizacija nije mogua 20.6.1991.; Borba: Koliko kantona za zemlju Bosnu? 20.6.1991.; Osloboenje: BiH jedan kanton 21.6.1991.; Osloboenje: Zajednika a ne nacionalna drava 22.6.1991.; Arena: Kukavije jaje za Bosnu? 22.6.1991.; Osloboenje: Ostvarivanje nacionalne i druge ravnopravnosti 25.6.1991. F. Tuman, 1999, str. 254. Prema Slobodna Dalmacija, 17.6.1991. Ovu izjavu A. Izetbegovi nije dao u Splitu. U slubenom priopenju sa sastanka u Splitu stoji da su tri predsjednika izrazili maksimalan stupanj otvorenosti i dobre volje da se doe do prijedloga rjeenja koji e biti u interesu svih naroda HINA, Baza Eva, 12.6.1991.. 27.8.2007

105 106

49

konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine trebaju dobiti vlastite kantone u okviru priznatih granica BiH107. Sa imajui stajalita u vidu filozofije generala BiH poslije je bitke, tj. u

ustavno

ureenje

kakvo

postignuto

Daytonu, postavlja se pitanje je li se rat u BiH mogao izbjei108? Ambasador Cutileiro smatra da se rat u BiH mogao izbjei da su predsjednik priekao Izetbegovi poetak pokazao vie i zanimanja crtanje za prijedlog pod kantonizacije, te da je srpski elnik Karadi bio strpljiviji i kantonizacije karata pokroviteljstvom Europske zajednice109. Je li se i informacijski rat mogao izbjei? Sa kako stajalita suzbiti informacijske agresiju, strategije te kako proizvodnje privoljeti ne moe

identiteta, hrvatska je strana u BiH bila suoena s dva problema: srpsku Muslimane/Bonjake da pristanu na razgovore i politika rjeenja prihvatljiva za ostale; tj. da Bosna i Hercegovina opstati kao unitarna, jedinstvena, graanska drava. Suprotstavljajui se srpskoj agresiji pripajanja Velikoj

Srbiji, u poetku cijelog a potom veeg dijela teritorija BiH, te suprotstavljajui se agresiji na Hrvatsku iz BiH, informacijska strategija nacionalne hrvatskog proizvodnje slobode korpusa, i identiteta stvaranja i promovirala hrvatske je vrijednosti jedinstva Hrvatskog i drave,

suverenosti

konstitutivnosti

naroda u BiH, potpori Republike Hrvatske Hrvatima u BiH, itd. Ta

107

Kao to je ve navedeno, Izetbegovi je plan prihvatio iz taktikih razloga, tj. dobivanja meunarodnog priznanja BiH, a odbio iz stratekih nepristajanja na etniku podjelu BiH. Odgovor A. Izetbegovi na ovo pitanje 2000 godine je sljedei: mislim da se rat mogao izbjei, da nije bio neizbjean (?!) (Bosna i Hercegovina 1990.-2025., Zagreb, 2005, str. 45. Osloboenje 17.5.1992., prema F. Tuman, 1999., str. 220. 27.8.2007

108

109

50

informacijska

strategija

nije

mogla

raunati

na

koritenje

medijskih mrea determinatora kaosa, jer su te komunikacije bile pod nadzorom i izvan omeenog podruja krize, u svijetu gdje su vrijedili drugi standardi. Ta je informacijska strategija bila u funkciji kako prava na samoodreenje, tako i funkciji obrane i potpore vojnoj strategiji koja je u konanici dovela i do pobjede i oslobaanja okupiranih teritorija RH. Meutim, stvaranje ta je informacijska strategija imala za posljedicu kod Muslimana/Bonjaka, partnera

nepovjerenja

referendumske koalicije110, jer je bila u suprotnosti s njihovom politikom strategijom, i zato je bila u sukobu sa strategijom proizvodnje pristanka na graansku BiH. Uspjeh informacijske strategije proizvodnje identiteta u borbi protiv srpske agresije u Hrvatskoj i BiH, imao je negativne uinke za hrvatsku stranu u BiH111. Ne zbog teritorijalnih apetita, tj. stvaranja Velike Hrvatske, nacionalnih optubama namjerama razvojni dosljedne i za i ve zbog toga to zahtjev BiH, su i je sa za to stajalita bonjakih i interesa podjelom onda kada Jer, konstitutivnou argumentirati zajedniki se politike

teritorijalnou Hrvata i BiH bilo najefikasinije neutralizirati hrvatskim gospodardki bile su ako predlagani planu.

programi. na

namjere

hrvatske Rijetko

gospodarskom

spominje,

uope, prijedlog predsjednika Tumana predsjedniku Izetbegoviu i

110

Referendumska koalicija je naziv to ga D. Owen (1998) koristi za hrvatsko/bonjako politiko zajednitvo na referendumu (konac veljae 1992.) koji je bio uvjet za meunarodno priznanje BiH. Stajalite Alije Izetbegovia i njegova kruga bilo je da ako Srbija i Hrvatska zarate, da e onda 'Bosna lake doi do svoje drave'. General pukovnik JNA I. M. o tome je izvijestio predsjednika Tumana sredinom 1991.; General I. M. koji je umirovljen prije 1990., o tome mi je govorio u jesen 2004. 27.8.2007

111

51

predsjednicima odnosno premijerima Austrije, eke, Slovake, Maarske, regije Slovenije i Ukrajine da se unutar u srednjoeuropske vitalnih razmotri mogunost suradnje nekoliko

gospodarskih projekata112. Hrvatska je razvojna strategija bila usmjerena k Europi, integraciji u Srednju Europu zajedno s BiH. Bonjaki su razvojni planovi bili usmjereni k zajednitvu s muslimanskim zemljama113, koje su protiv agresije .. pruile znaajnu politiku, materijalnu i vojnu pomo114, ali i zato da bi istakli neovisnost od druga dva naroda u BiH, i da bi emancipirali svoj politiki i kulturni identiteta. Zato su hrvatski prijedlozi doekivani s podozrenjem bez obzira radilo se o politikim, gospodarskim ili kulturnim programima. I bosansko-hercegovaki Hrvati traili su svoj politiki

identitet u svojoj posebnosti, s pravom da budu prepoznatljivi

112

Pismo predsjednika Tumana predsjedniku Izetbegoviu 6.11.1992.; Predsjednik Tuman procjenjuje da su sljedei projekti od interesa za iri krug zemalja, ukljuujui i BiH: izgradnja nizinskih eljeznikih pruga i autocesta, izgradnja slobodnih industrijsko-trgovinskih zona, projekt daljnje izgradnje naftovoda i plinovoda do zemalja Srednje Europe, projekt razvitka turizma na cijelom prostoru Jadrana i Srednje Europe, projekt zatite okoline. Predsjednik Tuman predlae sastanak na vrhu na Brijunima do konca 1992., a da strunjaci prethodno razmotre modalitete realizacije ovih projekata. Nikada, u posljednjih stotinu godina, muslimanski svijet nije bio ujedinjen kao u sluaju Bosne. Tim nastojanjima pridruili su se svi .. Bilo je to najire i najdjelotvornije civilizacijsko svrstavanje u korist bosanskih muslimana ocjena je S. Huntingtona s kojom je suglasan i Izetbegovi (Sjeanja, str. 182.). Organizacija islamske konferencije (OIC) davala je bosanskim muslimanima politiku podrku u UN-u, 1993. OIC je ponudio 18.000 vojnika za mirovne snage UN-a (Zapad je pristao na 7.000 tisua). Nepoznata je vrijednost vojne opreme i naoruanja to su islamske zemlje uputile ABiH; nije slubeno potvren ni broj 'boraca za slobodu', mudahedina, koji su se borili u BiH a procjene se kreu oko nekoliko tisua. Zato ne iznenauje to Vlada RBiH predlae MORH-u sporazum o proizvodnji i prometu naoruanja (Strogo pov. Broj: 47-25/92, od 26.9.1992.) radi zajednike proizvodnje tenkova i drugog oruja za Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Iran i Pakistan; A. Izetbegovi, Sjeanja, str. 182. 27.8.2007

113

114

52

politiki gradili

subjekt kao

BiH,

sa

svim naroda

kolektivnim koji je

pravima sticajem

konstitutivnog naroda; svoj kulturni identitet pripadnici hrvatskog

stoljeima su

povijesnih okolnosti ivio u razliitim dravama. Inzistiranje Hrvata u BiH na tim odrednicama svojeg nacionalnog i kulturnog identiteta bilo je od strane Bonjaka, koji su svoju proizvodnju identiteta od 1990-ih gradili na identifikaciji s bosanskom dravom, stalno tumaeno kao namjera podjele BiH. ak i onda kada je bonjako vodstvo predlagalo podjelu BiH. Naime, zapadnu koncem 1993. predsjednik moete Izetbegovi proglasiti je ponudio

Hercegovinu

Hrvatskoj:

pripojenje

Hrvatske Republike Herceg-Bosne Hrvatskoj s time da srednja Bosna ostane u okviru Muslimanske Republike. Predsjednik Tuman je to odbio jer je vodio rauna o cjelokupnom hrvatskom narodu u BiH, i jer je smatrao Hrvatskoj nije bila u interesu podjela.. .. da postoje dublji zajedniki interesi, i zbog stratekih razloga, negoli to bi bilo samo zbog pripajanje zapadne Hercegovine i
115

Predsjednik

Tuman

nerazumijevanja

jednostranog

obavjeivanja i bosansko-muslimanske javnosti116 govorio je ve 1994. o ponudi bonjakog vodstva da RH moe pripojiti zapadnu Hercegovinu. Tek kada je o tome 2002. progovorio voditelj Misije UN u BiH Jacques Klein, i kada je tu izjavu potvrdio i jedan od posrednika Izetbegovieve ponude Ivo Komi, ona je izazvala vei interes javnosti i komentar Izetbegovia da nije mislio ozbiljno nego je samo ispipavao stvarne Tumanove namjere prema BiH117.

115

F. Tuman, 1999., str. 307., Intervju Televiziji Bosne i Hercegovine, 16. travnja 1994.: Politika sloga Muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini povijesna je nunost (isto, str. 301-310). F. Tuman, 1999., str. 307. Vjesnik, 15.2.2002. Prema Komievoj izjavi Izetbegovi je predloio pripajanje zapadne Hercegovine Hrvatskoj pred Boi 1993. Tada je jo bio aktualan plan MZ o ureenju BiH kao unije triju republika; to je tri 27.8.2007

116 117

53

'Hrvatskoj

nije

bila

interesu

podjela'

ve

'strateko

povezivanje' s BiH, i u sklopu toga rjeenje ustavnog statusa Hrvata u BiH. Zato je predsjednik Tuman predloio i potpisano ne samo javni sporazum o suradnji Republike Herceg i Bosne i Muslimanske Republike (14.9.1993.), ve i tajni sporazum da se odnosi izmeu bosansko-muslimanske republike hrvatske republike u okviru Unije Bosne i Hercegovine razvijaju na svim podrujima s ciljem stvaranja zajednike drave koja e istodobno stupiti u konfederalni odnos s Republikom Hrvatskom (14.9.1993.). Meutim, dva dana kasnije (16.9.1993.) bonjako

vodstvo potpisuje sporazum sa srpskim elnicima, sporazum koji predvia raspad Bosne i Hercegovine, jer se precizira da e se u sluaju razlaza Unije sva prava Unije RBiH, automatski prenijeti na republiku s preteito muslimanskim stanovnitvom118. Nakon neuspjeha Owen-Stoltenbergovog plana o ureenju BiH kao unije triju republika, dolazi do promjene u hrvatskoj politikoj strategiji jer ona postupno odustaje od zahtjeva da

mjeseca nakon to je Izetbegovi potpisao tajni sporazum o konfederaciji s Hrvatskom (14.9.1993.), ali i sporazum sa srpskim elnicima (16.9.1993.) da se Srbi mogu izdvojiti iz Unije nakon provedenog referenduma, pod uvjetom da se u sluaju razlaza unije prava lanstva BiH u Ujedinjenim narodima prenose na Muslimansku Republiku. Prema tome, vjerojatnije je da je Izetbegovi bio spreman i na podjelu BiH, samo da ne mora prihvatiti konfederaciju. Osim toga, ako je ve ispipavao namjere predsjednika Tumana, onda je trebao javno i priznati da ovaj nije prihvatio ponudu o podjeli BiH.
118

Nakon pronalaska obostrano prihvatljivoga rjeenja teritorijalnog razgranienja triju republika koje e initi Uniju, a za vrijeme prve dvije godine postojanja te Unije, mora biti pripremljen i proveden referendum. O datumu odravanja moraju se sloiti sve tri strane, a pitanje graanima svake od republika bit e da li se slau da i dalje ostanu u Uniji ili je ele napustiti. U sluaju raspada Unije, sva prava Unije Republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui i lanstvo u Ujedinjenim narodima, bit e automatski prenesena na republiku s preteito muslimanskim stanovnitvom (16.9.1993.). 27.8.2007

54

BiH tvore tri konstitutivne jedinice, tj. da Hrvati imaju pravo na svoju konstitutivnu jedinicu. Kompromis je graen na rjeenju da se Federacija uredi na kantonalnom principu ali bez podjele na dva entiteta. Kompenzaciju na taj ustupak hrvatske politike s bonjake strane bila je da se uspostave konfederalne sveze izmeu Federacije BiH i Republike Hrvatske. Do takve promjene hrvatske politike dolazi u okolnostima kada se bonjaka strana odluila na vojno rjeenje, koje je imalo za posljedicu etniko ienje Hrvata u srednjoj Bosni. Republika Hrvatska je pomagala u sredstvima i naoruanju i HVO i ABiH protiv srpske agresije, ali bila je protiv vojnog uplitanja u bonjako-hrvatski sukob ve je traila politiko rjeenje i pristala na kompromise kako bi se zaustavio rat izmeu Bonjaka i Hrvata u BiH. Tu promjenu, odustajanje od vlastite konstitutivne jedinice, teko je prihvatio hrvatski narod u BiH, a i vladajuoj stranci u Hrvatskom Saboru bilo je teko dobiti veinu za izvjee
119

Washingtonskim sporazumima koji e potvrditi takvo rjeenje

Zato? Zato to je veina Hrvata u BiH rjeenje nacionalnog pitanja vidjela u zajednici s Hrvatskom. Neupitno je i da je Franjo Tuman bio za takvu opciju120. Meutim, iz toga ne slijedi njegova opsesija podjelom Bosne kako to tvrdi Izetbegovi: On .. je radio na realizaciji velike Hrvatske, jer je to bila njegova

119

Predsjednik Tuman u nekoliko je navrata govorio i na sjednici Predsjednitva HDZ-a i Klubu zastupnika HDZ u Saboru (25.1.1994.), na Sredinjem odboru HDZ-a (24.2.1994.), u poruci naciji (3.3.1994.) kako bi dobio podrku za svoju politiku. Vidi: F. Tuman. ZNA SE. HDZ u borbi za uvrenje hrvatske dravne suverenosti. Zagreb: Glavno tajnitvo Sredinjice HDZ-a, 1995., str. 76-101. D. Marijan, isto, str. 244. 27.8.2007

120

55

kombinacija.

Njegova

iskrena

kombinacija

nije

bila

nekakva

konfederacija, ve uzeti jedan komad Bosne i Hercegovine121. Kombinacija i povjesniara Tumana i predsjednika Tumana bila je da se Bosna i Hercegovina ne moe odrati kao unitarna, graanska drava, kao replika Jugoslavije u malom, nakon to su propau komunizma zapoeli procesi nagle demokratizacije srednje i istone Europe. Isto tako nije vjerovao u opstojnost BiH ako se Srbi izdvoje iz BiH. Zato to je vrsto vjerovao u takve svoje procjene nije morao traiti i initi nita na podjeli BiH: je za on je kao povjesniar procijenio neodrivost, i opisao bosanskohercegovake Hrvate traio opstojnost i pogubnost, hegemonistikih rjeenja u vienarodnim dravama. Zato ravnopravnost kao konstitutivnog naroda, i u tome im je davao politiku potporu, jer su bili ugroeni kako od Srba tako i od Bonjaka122. Srpska je politika elita svoje ciljeve teila ostvariti teritorijalnim jednoj Bosnom dravi. i prekrajanjem Bonjaka ne bive Jugoslavije elita i etnikim se s ienjem zaposjednutih prostora, kako politika Hercegovinom, sustavno ili ne narod drave su u ostavljajui BiH bi svi Srbi ivjeli u poistovjetila (ni Hrvatima Srbima) nije se s

prostor za politiku opstojnost na ravnopravnim osnovama. Obje te politike svjestan, najbrojniji interesima razbijale biti dravu. to dravi Jak Izetbegovi znai kada eli svjestan,

vienacionalnoj i

poistovjeuje i

dravom: interesi bonjakog naroda su bili potpuno identini s Bosne Hercegovine. organizovan bonjaki narod je bio uvjet opstanka Bosne i Hercegovine. Za mene je borba za bonjaki narod uvijek znaila borbu za Bosnu i

121 122

A. Izetbegovi, isto, 2005., str. 54. Vidi zakljuak rasprave D. Marijana, 2004, str. 244. 27.8.2007

56

Hercegovinu.

Te

ravni

nisu

bile

ni

pod

kakvim

uglovima,

ve

potpuno u istoj osi123. Paradoks je da se bosanskohercegovake Hrvate i hrvatsku politiku optuuje za sustavno razbijanje Bosne i Hercegovine. Hrvatska ponuene politika planove dva je MZ jedina o strana koja je potpisivala jer su tri triju naroda, sve bila i ustavnom ureenju unija BiH

zadovoljena

uvjeta:

konstitutivnost provincije,

teritorijalnost

(kantoni,

republika).

Hrvati su odustali od unije triju republika, pa ak i od koncepta treeg entiteta. injenica je da je slubena hrvatska politika uvijek bila za politiko, a nikada za vojno nametanje ustavnog rjeenja za BiH, bez obzira na emocionalna oekivanja Hrvata u BiH. injenica je takoer da bez obzira na spremnost hrvatske politike na kompromise, ne bi bilo ni washingtonskih ni daytonskih sporazuma. Hrvatski politika ustupci radi postizanja mira u na BiH politikim i

putem, nisu otklonili nego su pojaali optube da je hrvatska dijelila BiH. Hrvatski ustupci politikom diplomatskom planu koji su doveli do sporazuma o Federaciji BiH i njezinoj konfederaciji s Hrvatskom, te daytonski sporazumi, nisu doveli do samoodrivog rjeenja za BiH, pa ti ustupci nisu mogli biti ni honorirani kao uspjeh. tovie, u Daytonu konfederacija RH i Federacije BiH stavljena je u drugi plan, a nakon 2000. slubena politika RH odrekla se svih washingtonskih sporazuma i obveza po tim sporazumima. Time je na informacijska strategija a javno proizvodnje identiteta izgubila vjerodostojnosti,

znanje poinje se oblikovati prema drugim strategijama.

123

A. Izetbegovi, isto, 2005., str. 66. 27.8.2007

57

Informacijska da nametnuta

strategija

proizvodnje ne

identiteta i

BiH ne

je

doivjela neuspjeh, jer je razvoj dogaaja nakon Daytona pokazao ustavna rjeenja funkcioniraju nude samoodrivi razvoj za BiH. Hrvatska je politika jo 1990. bila na stajalitu da je federacija tri entiteta najpovoljnije rjeenje za BiH. Moe li se hrvatska politika i dalje optuivati za podjelu BiH jer je predvidjela to e se dogoditi ako interesi sva tri naroda u BiH ne budu zadovoljeni? za Hoe li se hrvatska nema politika da i dalje optuivati podjelu BiH iako dokaza politiki,

diplomatski i vojno radila na razgradnji BiH? Konano BiH? Bosna i Hercegovina je podijeljena u Daytonu 1995. i to loe124. Sve dok vladajue informacijske strategije budu banalizirale ideju nacionalne ustroj koje i BiH e osobne nije slobode, dok i se dok naroda bude se koje proizvodio ne pronae e biti e pristanak na unitarnu BiH, dok se ne odgovori na pitanje zato dananji rjeenje funkcionalan, sva tri dominirati zadovoljiti dotle kada je hrvatska politika dijelila BiH: 1991.,

1992., 1993., 1994., 1995? Odnosno, je li i kada je podijeljena

informacijskim

prostorom

informacije

daleko od dokumenata, injenica i istine o ratu i dogaajima koji su odreivali prijedloge i rjeenja ustavnog ureenja BiH.

124

I. Lui. Tko (ni)je dijelio Bosnu?, str. 205. U: Dr. Franjo Tuman neoprotena pobjeda. Zagreb: UHIP, 2003., str. 169-212. 27.8.2007

58

Proizvodnja zaborava. Informacijsku odnosno stvaranja strategiju vlastite koja oblikuje drave javno od znanje u

funkciji uvanja srpske hegemonistike politike u Jugoslaviji, nacionalne Jugoslavije, nazvali smo proizvodnjom zaborava125. Stoerne gravitacijske toke u promociji ove strategije na meunarodnom planu su sljedee: a) Proces raspada Jugoslavije poinje s ustavom iz 1974., koji to je se u umjesto praksi 'principa pretvorilo jedinstva u drave i dravne tj. politike' 'prenaglasio princip nacionalne suverenost autonomije', dijelova

republika. Uvoenje viestranaja legaliziralo je zahtjev za konfederalnim ureenjem Jugoslavije to vodi njezinu raspadu. Konfederacija nije drava i protivna je srpskom nacionalnom interesu jer srpski narod 'nije dobio pravo na vlastitu dravu'; b) Svaka naelu manjinu razgradnja jedinstvene republika koje se jugoslavenske je drave po i iz

suverenosti u

nedemokratska ele izdvojiti

diskriminirajua jer srpski narod pretvara u nacionalnu republikama Jugoslavije. U temeljima je moderne civilizacije ideja da su narodi suvereni jer 'narod je najvii izvor politike moi' i 'ne postoji moralna i pravna osnova' da netko srpskom narodu oduzme pravo na jedinstvo i na njegovu nacionalnu dravu126.

125

Modeli informacijskih strategija koje ovdje prikazujemo jesu hipotetski konstrukti koji bi trebali biti primjenjivi kao analitiko sredstvo za ralambu formiranja javnoga znanja. Proizvodnja zaborava tehnika je informacijskih strategija koje su u funkciji razliitih hegemonistikih i ekspanzionistikih politika. Uspostavljanje punog nacionalnog i kulturnog integriteta srpskog naroda, nezavisno od toga u kojoj se republici ili pokrajini nalazio, njegovo je 27.8.2007

126

59

c) U

Jugoslaviji

jedino

srpski Srbije i

narod

nema

svoju

dravu; ukidanje srpske

rjeenje autonomnih Srbi.

dravnosti pokrajina

podrazumijeva jedinstvene

stvaranje

drave koja bi obuhvatila sve teritorije na kojima ive

d) Srpski je narod u Jugoslaviji bio ugroen i u inferiornom poloaju. Republike granice na drugom zasjedanju AVNOJ-a odreene su na tetu srpskog naroda, pa ih treba revidirati jer 'izvan teritorija SR Srbije ivi znatno vie Srba nego to je u Jugoslaviji Slovenaca, Albanaca i Makedonaca, Muslimana. e) Kako bi se drao u inferiornom poloaju u Jugoslaviji srpskom je narodu stalno nametana povijesna krivica iako je srpski narod bio izloen genocidu u dva rata i na rubu fizikog unitenja. Poznata je zavjera protiv Srba iji su tvorci i nositelji najee Vatikan, Njemaka, Kominterna, Hrvati127. Ovakva informacijska strategija bila je tj. potpora njezinoj mreom, i katoliki narodi u Jugoslaviji: Slovenci i uzetih pojedinano, a skoro isto koliko i

jugoslavensko/srpskoj 1990-ih dio Jugoslavija

hegemonistikoj raspolagala s

politici,

diplomatskoj, politikoj i vojnoj strategiji. Kako je do poetka jakom diplomatskom ta je jednom od najjaih vojnih sila u Europi128, kontrolirala najvei jugoslavenskog informacijskog prostora, strategija proizvodnje zaborava imala dostatnog uspjeha, pogotovo to i MZ

istorijsko godine.
127 128

demokratsko

pravo

stoji

Memorandumu

SANU,

iz

1986.

Sve ove teze ve se nalaze u Memorandumu SANU iz 1986. godine. Smatra se da je po vojnim potencijalima JNA bila etvrta sila u Europi. 27.8.2007

60

nije

bila

za

razbijanje

Jugoslavije,

ve

samo

za

njezinu

demokratizaciju129. Na unutarnjem planu, planu nacionalne mobilizacije u

stvaranju srpske drave koja bi

obuhvatila sve teritorije na

kojima ive Srbi, ova informacijska strategija slui se sljedeim alatima: a) optubama za zloine protiv Srba; potenciraju se stvarni i izmiljeni prikazi genocida i strahota kojima je srpski narod bio izloen tijekom povijesti od Turaka, b) Albanaca, Austrougarske, Hrvata, Nijemaca, itd.; demonizacijom

neprijatelja koji ugroavaju sudbinu i budunost srpskog naroda (Hrvata i Muslimana/Bonjaka prvenstveno, a potom i ostalih); stvara srpskih protiv se klima da c) postoji tko samo nije jedna za opcija za nacionalni dravu taj se je u opstanak a to je sveti rat za teritorijalni integritet svih prostora; sila zna srpskih jedinstvenu d) srpsku sve to ('ustaa, faista, nacionalista'),

neprijatelj

nacionalnih

interesa;

neprijateljskim medijima kazuje o srpskim zloinima i strahotama je neprijateljska propaganda, dezinformacija i la. Informacijska strategija u funkciji zaborava djelovala je na dva plana: prikazujui vanjskom svijetu svoju politiku kao borbu za demokratska prava i slobode, a na unutarnjem planu negirala je i abolirala sva nedjela i zloine to su ih inile srpske postrojbe osvajanjem i etnikim ienjem teritorija u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Program obuhvatila stvaranja jedinstvene na kojima srpske ive drave nije koja bio bi bez

sve

teritorije

Srbi,

129

Proturjenost stajalita MZ je u tome to je MZ davala slubenu potporu onim politikim opcijama i snagama koje nisu bile za demokratizaciju Jugoslavije. MZ nije smetalo to je svoje ciljeve eljela ostvariti oslanjajui se na komunistike stranke koje su tek promijenile svoje nazivlje ali ne i programe i ideologije. 27.8.2007

61

potpore poziciju

barem na

dijela da

MZ.

Srpska a ne

politika

gradila imaju

je

svoju na

tezi

narodi,

republike,

pravo

samoodreenje i odcjepljenje. Potporu takvom stajalitu davala je i meunarodna zajednica nekim svojim nepreciznim formulacijama ili prijedlozima koji su ili na ruku velikosrpskoj politici: Narodi sudbini Ministri naroda Jugoslavije jedini mogu odluiti o vlastitoj

(Brijunska deklaracija, Brijuni, 7.7.1991.) vanjskih na poslova EZ: potvrdili ukljuujui pravo svakog na

samoodreenje,

pravo

odcjepljenje i udruivanje130. Nizozemska je vlada 13.7.1991., predloila je lanicama EZ dokument131 u kojem se zalae da naelo samoodreenja npr. ne moe se odnositi iskljuivo na postojee republike i istovremeno biti smatrano neprimjenjivim na nacionalne manjine unutar tih republika, unutranjih granica kao mogue rjeenje132. Ovaj dokument nije dobio potporu ostalih lanica EZ, ali supredsjedatelj Londonske konferencije o bivoj Jugoslaviji lord Owen, kada je otkrio postojanje tog tajnog nizozemskog prijedloga ustvrdio je: Nerazumljivo je da je prijedlog za promjenu odnosno ini se da trenutana zbivanja upuuju na dobrovoljnu promjenu

130

Deklaracija ministara vanjskih poslova EZ, od 20. 8. 1991., prema M. Libal. Njemaka politika i jugoslavenska kriza 1991. 1992. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga, 2004., str. 56. M. Libal upozorava: Ta zvonka frazeologija nije mogla prikriti injenicu da je taj vrlo openit i neobvezujui dokument svaka strana mogla tumaiti na svoj nain. I to je najvanije, dokument nije rijeio proturjeje izmeu tenji za neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti pojedinih republika, te pozivanje na samoodreenje naroda, to e nuno dovesti do preispitivanja postojeih granica, (isto, str. 56). Nizozemska je predsjedavala Europskom zajednicom od srpnja do prosinca 1991. D. Owen. Balkanska odiseja. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1998., str. 66-67. 27.8.2007

131

132

62

republikih ostajanje

granica kod

odbacilo

svih

jedanaest est

ostalih republika

lanica bive

Europske zajednice Moje je miljenje uvijek bilo da je uporno meunarodnih granica Jugoslavije .. prije no to je uope bilo govora o priznanju tih republika, bila ludost vea od sama preuranjena priznanja133. Potpuno suprotnog stajalita bio je Hans-Dietrich Genscher za kojeg je nepromjenjivost republikih granica ostalo kljuno pitanje, jer svako toleriranje Miloevieve koncepcije etniki definiranih granica znailo bi prijetnje gotovo svim europskim granicama134. No, nasuprot takvom Genscherovom stavu i njemakoj politici, njemaki SPD usvojio je Rezoluciju parlamentarne grupacije SPD o krizi u Jugoslaviji u kojoj stoji: Po tradiciji i iz uvjerenja podravamo pravo na samoodreenje naroda135. Informacijska strategija proizvodnje zaborava ne nastoji

zatajiti svoje ciljeve, tovie ona ih propagira; ona nastoji zaboraviti nedoputene metode, sredstva i poinjene zloine u ostvarivanju tih ciljeva, tako da ta tamna strana povijesti ne postane javno znanje. Objanjenje i/ili opravdanje za oblikovanje javnoga znanja tehnikama proizvodnje zaborava, uvijek je bilo: povijest piu pobjednici! Zato je proizvodnja zaborava tehnika politike. kojom se slue ekspanzionistike i hegemonistike

133 134 135

D. Owen, isto, str. 67-68. M. Libal, isto, str. 89. Dodue u nastavku stoji: Ostvarenje prava na samoodreenje moe, ali ne mora voditi do dravne neovisnosti, N. Ivankovi. Bonn. Druga hrvatska fronta. Zagreb: Mladost, 1993., str. 187. SPD u rezoluciji otro kritizira Genschera: Izraavamo kritiku za proturjeno, konfuzno, a djelomino i izravno tetno dranje Savezne vlade glede krize u Jugoslaviji. To vai poglavito za samog saveznog ministra inozemnih poslova, ija je politika prvo ohrabrivala Srbiju na opstrukciju, a zatim Hrvatsku na iluzorno ponaanje. (isto, str. 189). SPD je ovu rezoluciju usvojio 16. 10. 1991. 27.8.2007

63

Postoje povijest:

razliiti

oblici

ekspanzije

hegemonije itd.

kroz te

osvajanja,

kolonizacija,

protektorati,

Sve

forme pokoravanja ostavljale su na zaposjednutom podruju neke mree: ljudi, kulturnih pa ak i politikih institucija. U svim tim oblicima pokoravanja nazire se neki oblik multikulturalnosti pa makar i u negativnim formama136; dakle, postoji barem minimalna spremnost na postojanje mrea pokorenog drutva i spremnost na materijalnu i kulturnu (ko)egzistenciju s pokorenim drutvima i kulturama. Vukovar i Srebrenica primjeri su jedne druge vrste agresije i nespremnosti je na multikulturalnost Vukovara: biti bilo koje drutva vrste. koje Cilj je tu osvajanja Vukovara je uspostava Vukovara kao srpskog grada137. Cilj osvajanja protiv prisutno i zamijeniti ga protudrutvom138; zamijeniti ga srpskim drutvom briui sve dokaze o kulturnom, politikom, povijesnom postojanju starog, prethodnog drutva. Jednako tako, cilj srpske agresije drutvu139. na Na Hrvatsku takav je stvaranje prostora podaci protudrutvu: o etnikom brisanjem kolektivnog pamenja i dokaza o prethodnom hrvatskom zakljuak upuuju ienju140 okupiranih teritorija i u RH i u BiH ali i podaci o

136

Npr. aparthead je oblik u kojem se multikulturalnost porie ali se fiziki ne ponitava. Vidi D. Marijan Bitka za Vukovar 1991 (Scrinia Slavonica 2 (2002) str. 367-402). U lanku se takoer daju i podaci o nacionalnom sastavu stanovnitva iz kojih je vidljivo da od 84.189 stanovnika Vukovara Srba je bilo 31.445. Termin posuujemo od I. Rogia. Vidi: Ivan Rogi: Vukovar '91 i praksa protudrutva, u zborniku Vukovar '91, meunarodni odjeci i znaaj ur. J. Jurjevi, D. ivi, B. Esih, Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2004., str. 147-158. JNA i srpske paravojne postrojbe oslobodile su Vukovar 18. studenog 1991. tako da u tom slobodnom Vukovaru mjesta za preivjele Hrvate bilo je samo u logorima, ne i u kulturnom i politikom ivotu grada. Vidi A. Rebi (Prognanici i izbjeglice kao strateko sredstvo velikosrpske agresije na Hrvatsku, u: Dr. Franjo Tuman vizije i postignua. 27.8.2007

137

138

139

140

64

kulturocidu; podaci da je samo 1991. godine razoreno u agresiji na Hrvatsku 660 objekata spomenika kulture (od kojih je 126 nacionalnog knjinice. naselja141. Protudrutvo svoju ekspanziju nastoji obrazloiti tvrdnjama kao da nikada nita prije protudrutva na prostoru ekspanzije nije bilo. Zato je zadaa politike u funkciji protudrutva uspostaviti kolektivni zaborav (izbrisati sve tragove, dokaze i spomenike o drugim socijalnim grupama, narodima i kulturama). Istodobno s kolektivnim zaboravom i brisanjem materijalnih dokaza o drugima, ide prikaz opstojnosti i trajne nazonosti protudrutva na osvojenom podruju. Protudrutvo obranom vlastitog ne moe priznati vlastitu ulogu u brisanju insistira ili svjetskog znaenja); je i razaranjem ak je 332 stavljeno povijesna izvan funkcije 46 muzeja i galerija, 9 arhivskih zgrada i 22 Bombardirano razarano

(povijesnih) dokaza o drugima i zato svoju agresiju opravdava nacionalnog korpusa. Protudrutvo samo na pamenju o vlastitoj opstojnosti na podrujima na kojima egzistira ili se namjerava proiriti; pri tome pamenje poprima sredinje mjesto i ulogu u ostvarivanju ciljeva protudrutva. Obrazac pamenja protudrutva je proizvodnja zaborava:

zaborava o egzistenciji drugih drutava, i zaborava o nainu brisanja dokaza o njihovu postojanju. Sve to je u suprotnosti s

Zagreb: UHIP, 2002., str. 149-152) koji iznosi podatke o 700.000 prognanika i izbjeglica iz RH i BiH ve u ljeto 1992. Velikosrpska okupacija hrvatskih podruja imala su za cilj etniko ienje, i ta podruja bila su etniki oiena: bilo je protjerano 282.000 Hrvata. Povratak prognanika u svoje domove jo ni danas nije u potpunosti zavren.
141

Prema J. Jurevi Uvod, str. 31. u: D. Rehak. Putevima pakla u 21. stoljee: kroz srpske koncentracijske logore. Zagreb: Hrvatsko drutvo logoraa srpskih koncentracijskih logora, 2000. 27.8.2007

65

tim

obrascem

pamenja

se

osporava:

metodom

poricanja,

marginaliziranja, prisvajanja (falsificiranjem) ili osporavanja. Vukovar u srpskoj interpretaciji bio je mjesto obrane od neprijatelja, ustaa, mjesto pobjede. Meutim, i nakon pobjede 1991., ta pobjeda ne imenuje svoje heroje ni svoje rtve. Zato? Na djelu je proizvodnja zaborava; pobjeda je upisana u povjesnicu, ali ne i pobjednici jer je njihova zadaa bila ienje: svih dokaza o opstojnosti drugih. Teko je slaviti pobjedu nad neprijateljem koji vie ne postoji i koji nije trebao postojati. Jednako tako i poraz je ugraen u obrazac proizvodnje zaborava. Poraz se ne priznaje i na nain da se odbija uiti povijest Vukovara142 nakon 1990. Zato obrazac povijesnog pamenja koji se gradi na proizvodnji zaborava na isti nain inkorporira posljedice pobjede i posljedice poraza u polje ne-znanja. Tek nekoliko primjera kako strategija proizvodnje zaborava porie svako postojanje injenica i dokaza o povijesnim dogaajima: S. Miloevi: Znate li da nije postojao ni jedan logor u Jugoslaviji, odnosno u Srbiji, ne za Hrvate nego ni za koga. Ni za Hrvate, ni za Muslimane, ni za koga. (S. Miloevi, Vjesnik, 3.10.2002.) .. kada je poela
143

. propaganda o postojanju logora u

ta

Srbiji, da su se meni obraale razne strane delegacije koje su dolazile drugim povodima i pitale me za logore. Svakom od njih odgovarao sam. Izvolite, imam deurni helikopter,

142

Prema Erdutskom sporazumu Srbi su izborili pravo da u hrvatskom Podunavlju povijest nastanka hrvatske drave nije za njih predmet u nastavnim programima sve do 2002. godine. S. Miloevi, Vjesnik 3. listopada 2002., str. 10; Fonogram, Drugi dan svjedoenja predsjednika Mesia u Haagu: Suoenje s Miloeviem. 27.8.2007

143

66

stavite prst na kartu gdje god elite u Srbiji, nema nita. I poslije dva tri takva odgovora jedna je delegacije, to su bili Nijemci, traila da ode. Pokazali su prstom na kartu rudnik u Aleksincu, i otili tamo i nali (S. Miloevi, Vjesnik, 3.10.2002.)144. Podatke o logorima pod srbijanskim nadzorom i krenju

ljudskih prava u tim logorima, tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, objavila je i komisija Ujedinjenih naroda 1995. godine. Prema zavrnom izvjeu komisije, u razdoblju 1991-1995, osnovano je priblino 480 logora je od pod srbijanskim jednog nadzorom ili vie u koje su internirane vojne i civilne osobe. Od 480 logora priblino 300 logora prijavljeno strane neutralnih izvora, a oko 180 logora prijavljeno je od strane ne-neutralnih izvora pa ih komisija vodi pod oznakom nepotvreno145. Agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao i poinjene zloine u agresiji, srpsko javno mnijenje, ali i srpska zajednica u Hrvatskoj teko prihvaaju. Tako jo uvijek profesori i bivi generali na tribini pokolj zloine Pravnog fakulteta laima u predsjednik u Beogradu i Boris masovni nije srebreniki zanijekao nazivaju Srbijanski poinjene Zapada muslimanskim Tadi, ali hrvatsku

izmiljotinama146.

Srebrenici,

oslobodilaku operaciju Oluja usporedio je sa Srebrenicom i zatraio je meunarodnu osudu Hrvatske zbog zloina nad Srbima

144

S. Miloevi, Vjesnik 3. listopada 2002., str. 10; Fonogram, Drugi dan svjedoenja predsjednika Mesia u Haagu: Suoenje s Miloeviem. Prema istom izvoru oko 330 logora (200 potvrenih i 130 nepotvrenih) logora nalazilo se u BiH, priblino 80 (30 + 50) na podruju okupiranih dijelova Hrvatske, a priblino 70 (40 + 30) na podruju Srbije (60) i Crne Gore (10). Izvjee utvruje da se srbijanski sustav logora nalazio u tri drave (Srbija/Crna Gora, okupirani dijelovi Hrvatske, te BiH) i da je predstavljao jednu cjelinu, budui da je i srpska oruana agresija bila cjelovit projekt (prema J. Jurevi, isto, str. 31-32). Vjesnik, 28. i 29.5.2005. 27.8.2007

145

146

67

poinjenim proizvodnja

poslije zaborava

Oluje147. kojom se

to

je o

samo

taktika

nove

istina

Srebrenici

nastoji

poistovjetiti s laima o Oluji. Prema Erdutskom sporazumu Srbi su izborili pravo da u

hrvatskom Podunavlju povijest nastanka hrvatske drave nije za njihovu djecu predmet u nastavnim programima od zavretka mirne reintegracije 1998. sve do 2002. godine. Odbijanje uenja suvremene povijesti vlastite drave jeste privrenost strategiji proizvodnje zaborava, i nemirenja sa injenicama da je Srbija izvrila agresiju na RH i BiH, da je dobar dio Srba sudjelovao u toj agresiji. Skandal koji je izbio oko Dodatka udbenika za najnoviju povijest koji
148

bi

se

trebao

koristiti

kolama

hrvatskom Podunavlju zajednice da se

, nije samo pokazatelj nespremnosti srpske

suoe s injenicama iz najnovije povijesti, nego

je i pokazatelj spremnosti hrvatske politike da u edukacijskom procesu prihvate metodu proizvodnje zaborava a ne suoavanje s injenicama i istinom. Strategija proizvodnje zaborava koristi se ne samo u

promociji nego i u zatiti ekspanzionistikih politika. Tako je beogradska vlada, pozivajui se na zatitu nacionalnih interesa, postigla sporazum sa Haakim sudom prema kojem e kljuni dokazni materijal ostati pod velom tajne jer e za njih vaiti 'mjere zatite'. Uvid u njih bit e mogu iskljuivo sucima i nikome vie. Izuzeti su od uvida javnosti najvaniji dokumenti o djelovanju Vrhovnog ne jugoslavenskog obrane politikog u i vojnog od vrha, 1992. odnosno do 1999 vijea neki (VSO), razdoblju dokazi sa

Pozivom na nacionalne interese, Beograd je uspio ishoditi da se objave kljuni pisani suenja Slobodanu

147 148

Veernji list, 2.8.2005. Veernji list, 28.7.2005. Zvonimir Despot: Povijest koju pie politika. 27.8.2007

68

Miloeviu, nego ih mogu vidjeti jedino haaki suci je uspio ishoditi da se da proizvodnja informacijske zaborava,

149

. Beograd i ne

neutvrivanja meusobno

neotkrivanja istine, i dalje ostane na djelu. Spomenuti sporazum ukazuje dvije strategije iskljuuju, nego ponekad ulaze bilo u kratkorone saveze, ili dugorone po pojedinim tokama. Oito je da dvije informacijske strategije, proizvodnja zaborava i proizvodnja kaosa, imaju neke zajednike toke u odreivanju pristupa, oblikovanju javnoga znanja i oblikovanju javnih istina o ratu u RH i BiH. Proizvodnja zaborava nije odlika samo protudrutava. Niti je odlika samo onih koji su izgubili svoje ekspanzionistike ratove. Proizvodnja zaborava odlika je svih onih povijesnih i politikih sustava koji se zasnivaju na vrijednostima, ili su poivali na vrijednostima, to su ih odbacili bilo sama drutva koja su provodila takvu politiku ili su pak te vrijednosti postale meunarodno neprihvatljive. No zbog zatite vlastitih interesa proizvodnja zaborava i dalje je na djelu. Umjesto zakljuka U informacijskom prostoru oblikuje se javno znanje. Na javno znanje djeluje niz informacijskih strategija s jasnim ciljevima, nastojei osigurati informacijsku nadmo svojoj, a diskreditirati protivniku informacija stranu. oblikuju Zato javno je informacijski Javno je prostor znanje saturiran mjeavina informacijama, poluinformacijama, dezinformacijama. Sve te vrste znanje. istina, poluistina i lai. Javno Informacije je znanje isto u tako podlono brzim prostor, promjenama. ali se i

najbre

ulaze

informacijski

149

Vjesnik, 28. i 29.5.2005. Jasna Zani Nardini: tetna tajnovitost Haakog suda. 27.8.2007

69

najbre zaboravljaju. Struna i znanstvena znanja, kulturna dobra i vrijednosti, daleko su trajnije forme znanja koje takoer imaju utjecaja na oblikovanje javnog znanja. Kada je rije o drutvenim i humanistikim znanostima one svoje sudove i spoznaje oblikuju niz godina nakon to su se odreeni dogaaji zbili, i zato, ako imaju, onda imaju utjecaj na javno znanje s velikim zakanjenjem. U ovaj elji da pomognemo istraivanju bi lake istine sami o suvremenoj svoju

povijesti BiH, o hrvatskoj politici prema BiH, nudimo itateljima zbornik dokumenata kako oblikovali spoznaju o tim zbivanjima. U uvodu smo eljeli samo upozoriti na djelovanje nekoliko informacijskih strategija koje oblikuju javno znanje ve niz godina, a koje treba paljivo preispitati kako bi se na temelju dokaza utvrdile injenice i istina. To je svrha ovoga pregleda dokumenata o ustavnom ustrojstvu BiH, dokumenata koji kao cjelina do sada nisu bili dostupni itateljima.

M. Tuman

27.8.2007

70

I Dio Od Deklaracije o suverenosti BiH do meunarodnog priznanja BiH

27/08/2007

1. Deklaracija o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 27. 2. 1991)
Polazei od vjekovnog zajednikog ivota, duge dravnopravne tradicije i legitimne odluke naroda i graana Bosne i Hercegovine, preko svojih predstavnika izabranih na slobodnim, demokratskim i visestranakim izborima, rijeeni da ostvare demokratsku dravu muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda i pripadnika drugih naroda i narodnosti, koji u njoj ive, donose

Deklaraciju o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne i Hercegovine

1. Republika Bosna i Hercegovina je suverena, jedinstvena i nedjeljiva demokratska drava svih graana, koji u njoj ive, zasnovana na slobodama i pravima ovjeka i graanina, na vladavini prava i na socijalnoj pravdi. 2. Granice Bosne i Hercegovine su nepromjenjive. 3. Suverenost pripada svim graanima Republike Bosne i Hercegovine. Graani ostvaruju suverenost putem openarodnog referenduma i preko svojih slobodnih izabranih predstavnika. Suverenitet graana, koji se ostvaruje kao dravni suverenitet Republike Bosne i Hercegovine neotuiv je, nedjeljiv i neosporiv. 4. Republika Bosna i Hercegovina samostalno i suvereno odluuje o: - ouvanju i racionalnom koritenju svojih prirodnih i steenih materijalnih i kulturnih dobara; - ureivanju svog privrednog, pravnog i politikog sistema i odnosa; - suradnji i udruivanju sa drugim republikama na osnovama pune ravnopravnosti i meusobnog uvaavanja dravnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. 5. Ustavni sistem Republike Bosne i Hercegovine zasniva se na garantiranju i ravnopravnosti svih oblika svojine, na ostvarivanju i osiguravanju slobode, jednakosti, nacionalne i svake druge ravnopravnosti i svih drugih sloboda i prava ovjeka i graanina, na viestranakom politikom sistemu i parlamentarnoj demokraciji, na vladavini prava i ouvanju i unaprjeivanju prirode i ovjekove okoline. Na ovim osnovama treba to prije, a najkasnije u roku od est mjeseci, donijeti novi Ustav Republike Bosne i Hercegovine. 6. vrsto opredijeljeni da se razrjeavanje jugoslavenske krize ostvari u odnosima ravnopravnosti, na miran demokratski nain, graani, narodi i narodnosti Bosne i

IZVOR: http://www.hic.hr/dom/291/dom22.htm; Sarajevo, 27. veljae 1991. Na zasjedanju Skuptine Bosne i Hercegovine zastupnici su raspravljati o prijedlogu Deklaracije o dravnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne i Hercegovine to ju je predloila Stranka demokratske akcije. Za ovu deklaraciju su glasale stranke SDA i HDZ. Srpska SDS stranka je bila protiv i deklaracija nije izglasana

27/08/2007

Hercegovine su odluni u odbrani mirnog zajednikog ivota, suverenosti, nedjeljivosti i teritorijalne cjelokupnosti Republike Bosne i Hercegovine. 7. Ova Deklaracija stupa na snagu kada je, na osnovi toke 5. Amandmana LXXI, usvoje i sveano proglase vijee Skupstine SRBiH na zajednikoj sjednici.

27/08/2007

2. Skuptina BiH: est toaka predsjednika Predsjednitva Alije Izetbegovia o budunosti SFRJ (Sarajevo, 27. 6. 1991.)*

Sarajevo - Na vanrednom i trajnom plenarnom zasedanju Skuptine BiH zapoetom sino u 17,30 Alija Izetbegovi, predsednik Predsednitva Republike predloio je parlamentu da usvoji est taaka povodom razdruenja Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije. Prethodno su zasedanje napustili poslanici najbrojnije opozicione partije SDP - jer Skuptina ni ovaj put nije prihvatila da raspravlja o njihovom predlogu Rezolucije o poloaju BiH u Jugoslaviji, Evo est Izetbegovievi predloga parlamentu: 1. Da su Slovenija i Hrvatska iskoristili pravo na samoopredeljenje, i da BiH nema prigovor na legitimnost toga. 2. U donoenju odluka o razdruivanju ima elemenata jednostranosti, pa oekujemo da vlade Slovenije i Hrvatske ubudue uvaavaju princip uzajamnosti, 3, BiH pozdravlja spremnost dve republike da pregovaraju o udruivanju u jugoslovcnsku zajednicu, a za BiH je osnov takvih pregovora platforma Izetbegovi-Gligorov, usvojena na samitu republikih lidera u Stojevcu. 4. BiH e do novog dogovora o Jugoslaviji potovati ustrojstvo Jugoslavije po kome je ova republika suverena i nedeljiva. 5. Granice BiH bie otvorene prema Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Evropi, Jer je to na dug prema narodima koji u BiH ive. 6. Ukoliko za pola godine ne budu uspeno zavreni pregovori o Jugoslaviji, BiH raspisuje referendum graana o opciji odnosa" sa drugim jugoslovenskim narodima. Izetbegovi je po njegovim reima Dejmsu Bejkeru u Beogradu predloio da SAD svoj uticaj usmeri na Srbiju {da prihvati proglaenje Mesia, da potuje ljudska i nacionalna prava Albanaca na Kosovu) i na zapadni deo Jugoslavije (da prihvate minimum dravnih ingerencija jugoslovenske zajednice). Dravnog sekretara SAD zamolio je da meunarodna zajednica fokusira BiH", jer bi graanski rat koji je realna opasnost najpre izbio u ovoj republici. Bejker se sloio s tim", dodao je Izctbegovi Na sastanku sa Tumanom i Miloeviem u Beogradu Izetbegovi je, kako je sino izjavio, uinio poslednji pokuaj da ih privoli na ustupke. Miloevi je rekao da prihvata Savez suverenih republika u okviru Jugoslavije kao dravne zajednice. Tuman je ostao kod svog stava da su on i hrvatsko vrhovnitvo vezani rezultatima referenduma sprovedenog u Hrvatskoj, a to znai pristanak na razgovor o savezu suverenih drava kojem se ne moe unapred nametali institucionalni okvir". Nastavak plenarne sednice zakazan je za danas u 9 sati, a po zavretku jueranjeg bliczasedanja odrane su odvojene, za javnost kao i uvek zatvorene sednice poslanikih klubova vladajuih SDA i SDS i HDZ.
*

IZVOR: Borba, 28. 6. 1991.

27/08/2007

3. Brijunska deklaracija i aneksi sa brijunskog sastanka .1991.)

(Brijuni, 7. 7

Sudionici tree runde pregovora izmeu delegacije EZ i jugoslavenskih predstavnika usvojili su dokument o mirnom rjeavanju krize.

Deklaracija
Na poziv jugoslavenske vlade, ministarska trojka Evropske zajednice razgovarala je 7. srpnja 1991. na Brijunima s predstavnicima svih strana koje su izravno ukljuene u jugoslavensku krizu. Cilj misije ministarske trojke bio je da stvori odgovarajue uvjete za mirne pregovore izmeu svih strana. Sve strane primile su k znanju Deklaraciju Evropske zajednice i njenih drava lanica od 5. srpnja 1991. i potvrdile svoju obavezu da e se prijedlozi Evropske zajednice od 30. lipnja 1991. u potpunosti ispuniti, kako bi se osigurao prekid vatre i omoguili pregovori o budunosti Jugoslavije. U vezi s tim prijedlozima daljnji su modaliteti dogovoreni u Aneksu I. Sve strane sloile su se da doslovno moraju biti potovana sljedea naela, da bi se osiguralo mirno rjeenje: Narodi Jugoslavije jedini mogu odluiti o vlastitoj budunosti, U Jugoslaviji je dolo do razvoja nove situacije, koja za htijeva paljivo nadgledanje i pregovore izmeu razliitih strana, Pregovori moraju poeti hitno, ne kasnije od 1. kolovoza 1991, o svim aspektima budunosti Jugoslavije, bez ikakvih preduvjeta i na osnovi principa sadranih u Zavrnom dokumentu iz Helsinkija i u Parikoj povelji o novoj Evropi (ovo se odnosi osobito na ljudska prava, ukljuujui pravo naroda na samoopredjeljenje, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i odgovarajuim normama meunarodnog prava, to znai i onima koje se odnose na teritorijalni integritet drava), Kolektivno Predsjednitvo mora imati potpuna ovlate nja i igrati svoju politiku i ustavnu ulogu, u pogledu save znih oruanih snaga, Sve strane uzdrat e se od bilo kakvih jednostranih koraka, a osobito od svih nasilnih postupaka. to se tie Zajednice i njenih drava lanica, one e pruiti pomo u iznalaenju mirnih i trajnih rjeenja za sadanju krizu, pod uvjetom da se strogo potuju gore navedene obaveze. U tom kontekstu, Evropska zajednica i njene drave lanice prihvaaju zahtjev drugih strana za pruanje pomoi i lake odvijanje procesa pregovaranja. Njihova pomo moe se ogledati u nadzoru napretka pregovora, ekspertizama za radne grupe koje e osnovati zainteresirane strane, a to, izmeu ostaloga, ukljuuje pravna pitanja, pitanja to se odnose na ljudska prava, ukljuujui i prava nacionalnih manjina, ekonomska i trgovinska pitanja i pitanja sigurnosti. S obzirom na odluke donijete u Pragu u okviru KESS, zemlje lanice dogovorile su se da se to je prije mogue uputi misija za nadzor da

IZVOR: Vjesnik, 9. 7. 1991.

27/08/2007

pomogne u stabiliziranju prekida vatre i da nadgleda provoenje ostalih elemenata sporazuma, postignutog izmeu jugoslavenskih strana uz doprinos Evropske zajednice. Smjernice za ovu pripremnu misiju date su u Aneksu II. Zainteresirane strane pozdravljaju oekivani dolazak ove pripremne misije visokih funkcionara, planiran za 9. srpnja. Sve jugoslavenske strane obavezuju se da podre predvienu misiju za nadzor, to e joj, izmeu ostaloga, osigurati punu zatitu i garantirati slobodu kretanja. Sve strane sloile su se da je zatita manjinskog stanovnitva od vitalnog znaaja za uspjean ishod pregovora. One su takoer potvrdile da e u ovom pogledu u potpunosti potivati svoje obaveze propisane meunarodnim pravom. Evropska trojka spremna je o razvoju situacije u vezi s procesom pregovora obavijestiti sve zemlje lanice KESS.

ANEKS I
OSTALI MODALITETI U PRIPREMI PREGOVORA
1. REIM NA GRANICI

Kontrolu graninih prijelaza preuzet e policija Slovenije. Oni e djelovati u skladu sa saveznim propisima.
2. CARINE

Sporazum koji su potpisali predstavnici savezne vlade i vlade Republike Slovenije 20. lipnja 1991. potvruje se i bit e proveden. Carine e ostati savezni prihod a prikupljat e ih slovenski carinici. Uplaivat e se na zajedniki raun ko ji e kontrolirati savezni i republiki ministri financija, za jedno s jo jednim ili dvojicom vanjskih kontrolora.
3. KONTROLA ZRANOG PROMETA

Postoji samo jedna kontrola zranog prometa za cijelu Jugoslaviju. Sav domai i meunarodni zrani promet preko Jugoslavije kontrolira i garantira nadleni savezni organ.
4. SIGURNOST NA GRANICAMA

Uspostavit e se situacija koja je vaila prije 25. lipnja 1991. Za vrijeme razdoblja suspenzije (od tri mjeseca) obavit e se pregovori, da bi se omoguio regularan transfer svih nadlenosti JNA na ovom polju. vrsto opredjeljenje ostaje i za uspostavljanje takvog reima na granici, koji se zasniva na evropskim standardima.
5. OSTALI MODALITETI ZA PRIMJENU PREKIDA VATRE

Deblokada svih jedinica i objekata JNA Bezuvjetno povlaenje jedinica JNA u njihove kasarne Uklanjanje svih barikada na putovima Vraanje svih sredstava i opreme JNA deaktiviranje jedinica teritorijalne obrane i njihov povratak u polazine toke. Sve ove mjere stupit e na snagu to je prije mogue, a najkasnije do 8. srpnja u 24 sata.

27/08/2007

6.

ZAROBLJENICI

Sve osobe zatvorene u vezi s neprijateljstvima od 25. lipnja 1991. moraju se to prije osloboditi, a najkasnije do 8. srpnja u 24 sata. U vezi primjene ove odluke suraivat e se s Meunarodnim crvenim krizom. ANEKS II Situacija u Jugoslaviji tie se svih zemalja sudionica KESS. Komitet visokih funkcionara, na svojoj sjednici u Pragu, razmotrio je mogunost slanja jedne multinacionalne promatrake misije u Jugoslaviju. Oito je, da jedna takva misija moe raditi samo uz punu suglasnost svih zainteresiranih strana. Da bi se misiji omoguilo da obavi svoje zadatke, neophodno je definirati njezin mandat i odrediti njena prava i dunosti. Moraju se utvrditi i financiranje te operacije, kao i itav niz praktikih pitanja. U tu se svrhu predlau sljedei elementi:
1. MANDAT

Osnovat e se jedna promatraka misija, sa zadatkom da nadgleda situaciju u Jugoslaviji, osobito aktivnosti u Sloveniji i, moda, u Hrvatskoj. Cilj misije je da nadgleda provoenje preostalih elemenata sporazuma postignutog izmeu jugoslavenskih strana uz doprinos Evropske zajednice.
2. TRAJANJE MANDATA

Promatrakoj misiji mora se omoguiti da to prije pone s radom. Promatraka misija djelovat e sve dok to zainteresirane strane budu smatrale potrebnim.
3. ODREDITE AKTIVNOSTI

Pod sadanjim uvjetima, misija e svoje aktivnosti ograniiti na Sloveniju i moda Hrvatsku. Ukoliko bude potrebno, podruje njenog djelovanja moe se ponovo razmotri ti, uz suglasnost svih zainteresiranih strana.
4. SASTAV I NAIN DJELOVANJA

Promatraka misija moe biti mjeovitog sastava, tj. njeni lanovi mogu biti i vojna lica i civili. Misija bi se mogla sastojati od 30 do 50 lanova. Poto je vano da se djeluje to je mogue ekspeditivnije, izbor lanova misije ne bi smio usporiti poetak njenog djelovanja. Jedno od praktinih rjeenja moglo bi biti da se angairaju promatrai medu civil nim i vojnim lanovima delegacija CSBM u Beu, gdje ve postoji ekspertiza u pogledu procesa KESS. Njima se mogu pridruiti druge civilne i/ili vojne osobe. Misija e u Jugoslaviji osnovati centar za koordinaciju. Iz toga centra upuivat e se manji timovi od dva lana, na primjer u razliite sektore. Kao pratnja ovakvim promatrakim jedinicama bit e imenovan u svako vrijeme po jedan oficir za vezu svake od suprotnih strana. Struktura komandiranja i supervizija promatrake jedinice odvijat e se pod nadzorom efa promatrake misije. Sef promatrake misije podnosit e dnevne izvjetaje komitetu visokih funkcionara, preko Sekretarijata KESS u Pragu. Komitet treba biti tijelo u kojemu e se vodi ti rauna o svim aktivnostima promatrake misije i odlui vati hoe li se mandat misije produiti, ako to bude potrebno.
5. PRAVNA PITANJA

27/08/2007

 Potrebno je osigurati pravne uvjete da bi misija bila u stanju obavljati svoje zadatke. To ukljuuje osiguranje diplomatskog imuniteta, kao i slobodno kretanje i komuniciranje u Jugoslaviji, to podrazumijeva i komunikaciju sa centrom za koordinaciju i ambasadama.
6. PRAKTINA PITANJA

Medu mnogim praktinim pitanjima koja treba rijeiti su i pitanja to se tiu prijevoznih sredstava i osiguravanja prevodilakih usluga koji e se morati staviti na raspolaganje promatrakim jedinicama, kao i nain na koji e se promatrai identificirati kao lanovi promatrake misije KESS. Poto promatraka misija nije mirovna snaga, njeni lanovi nee nositi oruje.

27/08/2007

4. EZ: Deklaracija o Jugoslaviji ministara europske dvanaestorice (Haag, 6. 8. 1991)

"Europska zajednica i njezine drave lanice razmotrile su situaciju u Jugoslaviji na osnovu izvjetaja kojeg im je podnijela ministarska Trojka. Pozdravili su aktivnosti Trojke i zatraili od njih nastavak mirovnih napora. EZ i drave lanice ponovno trae od svih zainteresiranih strana mirno rjeenje sadanje krize, putem pregovora. Oni e nastojati da se mirovni napori privedu kraju u skladu sa zajednikom deklaracijom s Brijuna, usvojene 7. srpnja 1991.godine. Vrlo su zabrinuti radi nastavka krvoprolia u Jugoslaviji i ne odobravaju to nije dolo do prekida vatre, zahtijevajui njegovo prihvaanje, koje je pokuala uspostaviti i Trojka. Snano osuuju nastavljanje primjene sile i pokuaje bilo koje republike da silom nametne rjeenja nekoj drugoj republici. Izraavaju interes glede mirnog rjeenja jugoslavenskog problema, ne samo radi Jugoslavije i njenih itelja, ve i radi cijele Europe. Zajednica i njene drave lanice ele skrenuti panju onih, koji su odgovorni za sadanju blokadu( u rijeenju krize) , na posljedice - od pogoranja situacije i od dodatnog zakanjenja u poetku pregovora o budunosti Jugoslavije- za itavu zemlju. Oni od predsjednitva drave hitno trae sazivanje konferencije o budunosti Jugoslavije. Takvu konferenciju spremni su i sami sazvati,ukoliko je potrebno. Takvi bi se pregovori trebali temeljiti na naelima da su neprihvatljiva bilo kakva mijenjanja silom unutarnjih ili vanjskih granica , a da se svakim rjeenjem moraju garantirati prava manjinama u svim republikama. Ministri pozivaju Komisiju EZ da ih izvjesti o ekonomskim i financijskim mjerama koje bi se mogle poduzeti protiv onih strana koje odbijaju prekid vatre i protive se primjeni gore navedenih naela. Takoer trae da ih Komisija EZ obavijesti o mjerama za unapreenje ekonomskih i financijskih odnosa s onima koji surauju u potivanju tih naela. Pozdravljaju sazivanje sjednice KESS-a u Pragu. Pozivaju partnere iz KESS-a da podupru najnovije inicijative Dvanaestorice o provoenju prekida vatre u Jugoslaviji i u pogledu pokretanja miroljubivog dijaloga koji je potreban da bi se stvorila situacija u Jugoslaviji koja odgovara tenjama svih njenih naroda. Pozdravljaju namjeru Francuske, Velike Britanije, kao stalnih lanica Vijea sigurnosti i Belgije, da Vijee sigurnosti UN informiraju o akcijama EZ-a glede situacije u Jugoslaviji, s ciljem da Vijee sigurnosti bude u mogunosti poduzeti odgovarajue mjere. Zajednica i drave lanice EZ su upoznate sa zakljukom drava lanica Zapadnoeuropske unije , kojim su njeni predstavnici dobili uputu da procijene situaciju u Jugoslaviji i ispitaju moe li ta organizacija na bilo koji nain pridonijeti u ouvanju dogovorenog prekida vatre".

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA8070003:1., 07.08.1991. Neslubeni prijevod s engleskog jezika Deklaracije ministara inozemnih poslova EZ o Jugoslaviji, usvojene na zasjedanju u Haagu 6. kolovoza 1991. (Reuter/Hina)

27/08/2007

5. Srpsko-muslimanski Historijski sporazum: Muhamed Filipovi Radovan Karadi ( 2. 8. 1991)

*

Tekst srpsko-muslimanskog sporazuma

Suoeni sa razvojem dogaaja koji u sebi nose sve veu opasnost konfrontacije naa dva naroda, iji se interesi historijski ne sukobljavaju i koji nikada nisu imali sukob takve vrste, svjesni svoje odgovornosti pred narodima koje zastupamo i svim narodima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, odluili smo da u cilju budue suradnje i mira uspostavimo i potpiemo sljedei politiki Sporazum: 1. Svjesni tekoa koje su naslijeene i onih do kojih je doveo dosadanji politiki ivot poslije izbora, odluili smo da se u duhu otvorenosti i uzajamnog potovanja, zaloimo za ostvarenje istorijskih i politikih interesa naa dva naroda. Pri tome, ovo nije sporazum ni protiv koga, ve za sve i kao takav bie otvoren svima koji podravaju naelo zajednikog ivota u slobodi i punoj ravnopravnosti. 2. Smatramo da osnovu takvog ivota ini meusobno priznavanje suverenosti pojedinih naroda i osiguranje punog teritorijalnog integriteta i politikog subjektiviteta nae Republike Bosne i Hercegovine i njenog istovjetnog ustavno-pravnog poloaja s ostalim republikama u zajednikoj dravi Jugoslaviji. 3. Po naem miljenju Jugoslavija ima puno istorijsko opravdanje kao zajednika drava potpuno ravnopravnih republika i naroda, te emo se zalagati za odranje i razvoj takve zajendice. 4. Saglasni smo da Bosna i Hercegovina treba da bude pravno-politiki jedinstvena i demokratski ureena federalna jedinica, sa pravnim ingerencijama na svakom dijelu svoje teritorije, pod uslovom da su savezni ustav i zakonodavstvo osnov pravnog sistema zemlje i garant ravnopravnosti graana, naroda i republika. 5. Izraavamo svoj interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini ive sa nama u punoj ravnopravnosti te ih pozivamo da pristupe ovom sporazumu. Bez obzira na poloaj Republike Hrvatske u ili izvan Jugoslavije, Hrvati u BiH su potpuno ravnopravan narod. 6. Meusobni odnosi graana, naroda i republika u Jugoslaviji bie ureeni u zajednikom ustavu, uz korienje evropskih standarda. 7. Svjesni smo da ovaj Sporazum predstavlja tek politiku i historijski osnovu za na trajan i miran zajedniki ivot. Meutim, ovakav politiki dogovor otvara prostor za nalaenje najkonstruktivnijih i najracionalnijih rjeenja na planu funkcionisanja saveznih odnosno zajednikih organa: monetarnog sistema, jedinstvenog trita, jedinstvenih oruanih snaga, kao i spoljnih poslova. 8. Isto tako, smatramo da je optimalna jugoslovenska zajednica ona koja obuhvata svih est republika i sve narode koji inicijalno konstituiu takvu zajednicu. Svako istupanje iz takve

IZVOR: Osloboenje, 2.8.1991.; Sporazum je objavljen 1.8.1991. u Beogradu kao usaglaeni tekst, dok je prema nekim izvorima usuglaen 14. 7. 1991 a po drugim 12. 8. 1991.

27/08/2007

10

zajednice, onih naroda i republika koje to ele, podrazumijeva postizanje sporazuma o tome i pruanje garancije za realne interese svake od lanica u odnosu na druge.

27/08/2007

11

6. Sabor Republike Hrvatske: Odluka o raskidu dravno-pravnih sveza sa SFRJ (Zagreb, 8. 10. 1991.)*
U skladu sa neotuivim pravom Republike Hrvatske na samoodreenje, - polazei od volje graana Republike Hrvatske iskazane na referendumu od 19. svibnja 1991. godine. - polazei od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske, koju je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici od 25. lipnja 1991. godine, - utvrujui da je tromjeseni rok o odgodi primjene Ustavne odluke koji je odreen Brijunskom deklaracijom istekao 7. listopada 1991. godine, - utvrujui da su u roku utvrenom Brijunskom deklaracijom pojaane agresivne akcije, tzv. JNA i srpskih terorista, na gradove i sela, da su bezobzirno unitavane bolnice, kole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti, to je kulminiralo ak napadanjem i bombardiranjem povijesne jezgre Zagreba pri emu su oteene i zgrade Rezidencije Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora u vrijeme zasjedanja, sa pokuajem atentata na Predsjednika Republike, - utvrujui da Jugoslavija kao dravna zajednica vie ne postoji, Sabor Republike Hrvatske na zajednikoj sjednici svih vijea odranoj 8. listopada 1991. godine, donosi

ODLUKU
1. Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida dravno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadanju SFRJ, 2. Republika Hrvatska odrie legitimitet i legalitet svim tijelima dosadanje federacije - SFRJ, 3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bive federacije - SFRJ, 4. Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bive SFRJ, na temelju naela uzajamnosti i spremna je s onim republikama s kojima nije u oruanom sukobu uspostaviti, odravati i razvijati prijateljske, politike, gospodarske, kulturne i druge odnose, 5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna drava, jamei i osiguravajui temeljna prava ovjeka i nacionalnih manjina, zajamenih izriito Opom deklaracijom Ujedinjenih naroda, Zavrnim aktom Helsinke konferencije, dokumentima KESS-a i Parikom poveljom u sklopu europskih integracijskih tijekova, pripravna je ulaziti u meudravne i meuregionalne asocijacije s drugim demokratskim dravama, 6. Republika Hrvatska nastavit e postupak utvrivanja meusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bive SFRJ i u odnosu na bivu federaciju, 7. Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donoenja.
*

IZVOR: Narodne novine, broj 53, 8. 10. 1991.

27/08/2007

12

Klasa: 021-03/91-05/07 Zagreb, 8. listopada 1991. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. arko Domljan, v. r.

27/08/2007

13

7. Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci o agresiji na Republiku Hrvatsku (Zagreb, 8. 10. 1991.)*
Sabor Republike Hrvatske, na zajednikoj sjednici svih vijea dana 8. listopada 1991. godine donosi

ZAKLJUKE
1. Na Republiku Hrvatsku izvrena je oruana agresija od strane Republike Srbije i takozvane JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se od agresije svim raspoloivim sredstvima. 2. Takozvana JNA se proglaava agresorskom i okupatorskom vojskom i mora bez odlaganja napustiti teritorij Republike Hrvatske koji je privremeno zaposjela. 3. Sabor Republike Hrvatske zahtijeva od bive JNA da hrvatskim dravljanima, koji se nalaze na odsluenju vojnog roka, bez odgaanja omogui naputanje armije i slobodni odlazak svojim kuama. 4. Pozivaju se republike Bosna i Hercegovina i Crna Gora da ne dopuste koritenje svoga dravnog teritorija, za voenje rata protiv Republike Hrvatske. 5. Pozivaju se sve drave, posebno lanice Europske zajednice i Organizacija ujedinjenih naroda, na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom. 6. U skladu sa pravilima meunarodnoga prava, Republika se Hrvatska obvezuje prema drugim dravama i organizacijama u cijelosti potivati prava i obveze dosadanje SFRJ u dijelu koji se odnosi na Republiku Hrvatsku. 7. Republika Hrvatska nastavit e sudjelovati u radu Konferencije o Jugoslaviji u Haagu, koja se odrava u organizaciji drava lanica Europske zajednice. 8. Ovi zakljuci stupaju na snagu u trenutku njihova donoenja. Klasa: 021-03/91-05/07 Zagreb, 8. listopada 1991. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. arko Domljan, v. r

IZVOR: Narodne novine, broj 53, 8. 10. 1991.

27/08/2007

14

8. Skuptina BiH: Memorandum Skuptine Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 11. 10. 1991.)

Poto je razmotrila razliite inicijative za rjeenje jugoslavenske ustavno-pravne krize i sasluala stavove, prijedloge i miljenja predstavnika svih politikih stranaka, Skuptina Bosne i Hercegovine, kao najvii organ vlasti u Republici, na sjednici od 11. listopada 1991. g. objavljuje sljedei:

MEMORANDUM (Pismo o namjerama)

1. Imajui u vidu da su Republika Srbija donoenjem novog ustava, a republike Slovenija, Hrvatska i Makedonija plebiscitarnim i referendumskim odlukama i kasnijim mjerama zasnovanim na ovim odlukama, bitno i nepovratno promijenile konstituciju Jugoslavije i stvorili novo pravno i injenino stanje, Skuptina Bosne i Hercegovine ukazuje na odredbu vaeeg Amandmana LX na Ustav Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine. Ovim Amandmanom, prema kojem je Bosna i Hercegovina (citiramo) "demokratska suverena drava ravnopravnih graana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj ive", trajno je definiran ustavni status Bosne i Hercegovine, odnosi u njoj i njeni odnosi prema drugima. 2. Bosna i Hercegovina nastavit e zauzimati se za opstanak jugoslavenske zajednice na novim, za sve prihvatljivim osnovama. U meuvremenu ona e se takoe zauzimati za normalno funkcioniranje postojeih zajednikih institucija, ali njeni predstavnici nee prisustvovati sjednicama Skuptine i Predsjednitva SFRJ ako istima ne prisustvuju predstavnici svih republika i pokrajina. Eventualne odluke tih tijela u nekompletnom sastavu ne obvezuju Bosnu i Hercegovinu. 3. S obzirom na nacionalni sastav njenog stanovnitva, Bosna i Hercegovina nee prihvatiti nikakvo ustavno rjeenje budue jugoslavenske zajednice u kojoj ne bi istovremeno bile i Srbija i Hrvatska. U buduoj integraciji - ma kakva ona bila Bosna i Hercegovina treba biti sa Srbijom i Hrvatskom povezana na isti nain. 4. Bosna i Hercegovina tei punoj demilitarizaciji njenog prostora. Uzimajui to kao svoj dugoroni cilj, Bosna i Hercegovina podrava napore za konsolidaciju prekida vatre u tekuem sukobu i uspostavu trajnog mira. Ako ova nastojanja iz bilo kojih razloga ne uspiju, Bosna i Hercegovina e uiniti sve to je u njenoj moi da u tom sukobu ostane neutralna, to podrazumijeva da se njeni graani ne angairaju ni na jednoj zaraenoj strani i da njezin teritorij ne bude koritena za ratne svrhe. 5. Stavovi izneseni u ovom Memorandumu izraavaju volju veine zastupnika ove skuptine i kao takvi politiku volju veine graana BiH, te predstavljaju obvezujuu osnovu za ponaanje dravnih i politikih organa Republike.

IZVOR:HINA, Baza EVA, Vijest HNA0121, 16. 10. 1991/1714.

27/08/2007

15

6. Polazei od prava skuptinske veine da odluuje o sudbini Republike kao cjeline, ova Skuptina istovremeno priznaje pravo skuptinskoj manjini da zahtijeva i ostvaruje svaki legitimni interes - etniki, kulturni, ekonomski i socijalni - uz uvjet da se isti ostvaruje bez primjene sile i na legalan i demokratski nain. 7. S ovim Memorandumom Skuptina e upoznati nau i meunarodnu javnost. Skuptina Bosne i Hercegovine

27/08/2007

16

9. Skuptina BiH: Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine i buduem ustrojstvu jugoslavenske zajednice (Sarajevo, 15. 10. 1991.)*
Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine i buduem ustrojstvu jugoslavenske zajednice usvojena rano, u utorak, 15. listopada, na zasjedanju Skuptine BiH (bez poslanika SDS), glasi: Bosna i Hercegovina 1. Bosna i Hercegovina e se razvijati kao graanska republika, u kojoj je u skladu s normama pravne drave i u skladu s meunarodnim normama i dokumentima osigurano potovanje svih ljudskih prava i sloboda svih graana bez obzira na nacionalnu, vjersku i politiku pripadnost. Odgovarajuom strukturom Skuptine Republika Bosna i Hercegovina e se osigurati da se iskljui mogunost majorizacije u procesu odluivanja o najbitnijim pitanjima za ravnopravnost svih naroda i narodnosti koji ive u Republici. Ekonomski razvoj Republike Bosne i Hercegovine e se temeljiti na poduzetnitvu i trinoj ekonomiji. 2. Republika Bosna i Hercegovina je suverena i nedjeljiva drava. 3. Granice Republike Bosne i Hercegovine su nepovredive to je u skladu sa odlukama Helsinke konferencije) i nepromjenljive (to je specifina potreba ove sredine i ovog vremena, kada su jasno ispoljene teritorijalne pretenzije prema Republici Bosni i Hercegovini). *Republika Bosna i Hercegovina je demokratska suverena drava ravnopravnih graana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj ive*. (Amandman LX) *Teritorij Republike Bosne i Hercegovine je jedinstven i nedjeljiv. Granice Republike mogu se mijenjati odlukom Skuptine Republike Bosne i Hercegovine samo u skladu s voljom graana cijele Republike, izraenom njihovim prethodnim izjanjavanjem putem referenduma, ako se za mijenjanje izjasni najmanje dvije treine ukupnog broja biraa. (Amandman LXII)* Jugoslavija 1. Republika Bosna i Hercegovina kao moderna pravna drava ima potrebu i interes da ostvaruje ekonomsku i politiku integraciju sa svim drugim takvim dravama. U tom smislu svakako je najprirodnija i najprioritetnija politika integracija koju e naa Republika ostvarivati s dravama - lanicama sadanje SFRJ. Oblik i intenzitet te integracije potrebno je, to je mogue prije, dogovorno utvrditi u skladu s vitalnim interesima i politikim ciljevima nae Republike kao, naravno, i svih drugih drava - lanica te integracije.

IZVOR: Vjesnik, 16. 10. 1991

27/08/2007

17

2. Republika Bosna i Hercegovina e se zalagati da se u buduoj jugoslavenskoj zajednici garantiraju i potuju sva ljudska prava i slobode u svakom njenom dijelu i da se budua jugoslavenska zajednica sastoji od svih est republika. Takoer, Republika Bosna i Hercegovina e se zalagati da budua jugoslavenska zajednica ima: a) jedinstveno trite roba, usluga, rada i kapitala. b) zajednike vanjske poslove, i c) zajednike obrambene snage. A) U procesu dogovaranja o ustrojstvu budue jugoslavenske zajednice treba prethodno izraditi i istovremeno potpisati dva akta (konvencije) i to: - konvenciju o meusobnom priznavanju suvereniteta i nepovredivosti i nepromjenljivosti granica sadanjih republika, i - konvenciju o konstituiranju nove jugoslavenske zajednice koja bi u sebi sadravala konstitutativna naela te zajednice. Obje konvencije bi se potpisale istovremeno, a ne naknadno. B) Zbog izvorne strukture nacionalnog sastava stanovnitva Republike Bosne i Hercegovine, ova Republika prihvaa i zalae se za jugoslavensku zajednicu iji su sastavni dijelovi i republike Hrvatska i Srbija. C) Ukoliko se od strane veine republika to bude izriito uvjetovalo, mogue je da se konvencija (akt o konstituiranju nove jugoslavenske zajednice verificira od strane Evropske zajednice i relevantnih meunarodnih institucija). 3. U sukobu dvije ili vie susjednih republika u okviru jugoslavenske zajednice Republika Bosna i Hercegovina e podravati arbitrau meunarodne zajednice, ako se dogovor u zemlji ne moe postii mirnim putem. U eventualnom sukobu republika Hrvatske i Srbije, Republika Bosna i Hercegovina e uvijek, u skladu s meunarodnim normama biti neutralna. Meutim, u takvim sukobima Republika Bosna i Hercegovina e nuditi posrednike usluge dobre volje za prevladavanje tih sukoba. 4. Sve zajednike institucije ili organizacije na razini jugoslavenske zajednice moraju biti sastavljene na principu republikih pariteta. 5. Snage Teritorijalne obrane u Republici Bosni i Hercegovini su pod kontrolom Predsjednitva Republike. U sluaju vanjskog napada na jugoslavensku zajednicu iste snage se stavljaju pod zajedniku komandu

27/08/2007

18

10.

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: EZ predlae "Slobodnu zajednicu

neovisnih jugoslavenskih republika" (Haag, 18. 10. 1991.) *

Aranmani za opu nagodbu u jugoslavenskoj krizi
I. Ope odredbe 1. 1. Aranmani za opu nagodbu u jugoslavenskoj krizi obuhvaat e slijedee elemente: a) suverene i neovisne republike s meunarodnim subjektivitetom za one koji to ele; b) slobodno udruivanje republika s meunarodnim suverenitetom kao to je zacrtano u ovim aranmanima; c) sveobuhvatni aranmani, ukljuujui i mehanizme nadzora za zatitu ljudskih prava i specijalni status za odreene grupe i podruja; d) ukljuivanje Evrope gdje to bude pogodno; e) u okviru ope nagodbe, priznavanje neovisnosti unutar postojeih granica republika koje to ele, osim ako se o tome drukije ne dogovori. l. 2. Republike su svjesne da su suradnja medu njima i stvaranje ovoga udruenja dio procesa izgradnje nove Evrope kao to je to zacrtano u Parikoj povelji iz studenoga 1990. te da e poboljati izglede za suradnju i tjenje odnose s Evropskom zajednicom. One e suraivati u podrujima u kojima je to odreeno ovim aranmanima i ostalim dogovorenim podrujima, s tim da to ne iskljuuje tjenje oblike suradnje u podrujima u kojima to republike ele. II. Ljudska prava i prava etnikih i nacionalnih grupa a) Ljudska prava 2. l. Republike e ostati privrene temeljnim naelima ljudskih prava. Ta su sadrana poglavito u slijedeim dokumentima: - Opoj deklaraciji o ljudskim pravima, Ugovoru o gradanskim i politikim pravima, Meunarodnom sporazumu o ekonomskim, socijalnim, kulturnim pravima potpisanim u okviru UN. - Zavrnom aktu KESS, Parikoj povelji o novoj Evropi i ostalim dokumentima KESS u svezi s ljudskom dimenzijom, a osobito dokumentima sastanka u Kopenhagenu konferencije o ljudskoj dimenziji KESS i dokumentima moskovskog sastanka o ljudskoj dimenziji KESS. - Konvenciji o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te usvojenom u Vijeu Evrope. b) Prava nacionalnih i etnikih grupa
*

Protokolu ove

Konvencije

IZVOR: Vjesnik, 19. 10. 1991. Ovaj dokument je predloen sudionicima Hake konferencije od strane predstavnika meunarodne zajednice.

27/08/2007

19

2. 2. Republike ponovo potvruju svoju privrenost naelima ljudskih prava osobito kad se primjenjuju na nacionalne i etnike grupe. Ti su osobito sadrani u: - instrumentima UN, KESS i Vijea Evrope, kao to je izloeno u stavku 1; - Konvenciji o uklanjanju rasne diskriminacije, Konvenciji protiv genocida i Konvenciji UN o pravima djeteta; - Izvjetaju sa enevskog sastanka strunjaka za nacionalne manjine KESS. Razraujui ove aranmane ope nagodbe, strane e osobito imati na umu - prijedloge Deklaracije UN o manjina; pravima pripadnika nacionalnih, etnikih i jezikih

- prijedlog za Konvenciju o zatiti manjina Evropske komisije za demokraciju i pravo u sklopu Vijea Evrope. 2.3. Osobe koje pripadaju nekoj nacionalnoj ili etnikoj grupi, a ne ine veinu u podruju u kojem ive, uivat e slijedea prava: - naelo nediskriminacije kao to je izloeno u pravnim dokumentima spomenutima u paragrafu 2. 1; - sva kulturna prava izloena u pravnim dokumentima spomenutima u paragrafu 2.2, a osobito prava na identitet, kulturu, vjeru, upotrebu jezika i pisma kako u javnom tako i privatnom ivotu, te na obrazovanje; - zatitu i jednakopravno sudjelovanje u javnim poslovima kao to su uivanje i koritenje politikih i ekonomskih sloboda u drutvenoj sferi, u pristupu medijima, na podruju obrazovanja te openito kulturnih poslova; - pravo da odlue kojoj nacionalnoj ili etnikoj grupi on ili ona ele pripadati, te da uivaju i koriste svako pravo u svezi s tim i izborom kao individua ili udruujui se s ostalima. To e se osobito primjenjivati u sluaju sklapanja brakova izmeu osoba pripadnika razliitih nacionalnih i etnikih grupa. Osobama koje pripadaju istim nacionalnim ili etnikim grupama, a koje ive udaljene od ostalih osoba istog podrijetla, na premjer u izoliranim, selima, bit e zajamen praktiki iskoristiv stupanj samouprave. Spomenuta naela takoer e se primjenjivati u podrujima gdje su pripadnici glavnih nacionalnih i etnikih grupa to ive u nekoj republici brojano inferioni jednoj ili vie etnikih grupa u samom tom podruju. 2. 4. Kad je rije o osobama, to pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi koja ini znaajan dio stanovnitva u podruju u kojem ivi, a ne ini veinu: Osim naela izloenih u stavku 2.3, pripadnicima tih grupa mora se zajamiti ope pravo sudjelovanja u javnim poslovima. Na razini sredinjih organa vlasti njima se mora omoguiti sudjelovanje u odlukama koje donosi sredinja vlast, a koje se tiu njihovih poslova. c) Specijalni status 2. 5. Uz to, podruja u kojima osobe to pripadaju nekoj nacionalnoj ili etnikoj grupi ine veinu uivat e specijalni status (autonomiju). Takav Status e ukljuivati:

27/08/2007

20

a) pravo da, se imaju i pokazuju nacionalna znamenja te grupe; b) pravo na drugo dravljanstvo za pripadnike te grupe, uz dravljanstvo republike u kojoj ive; c) obrazovni sistem koji uvaava vrijednosni sustav i potrebe te grupe; d) 1. zakonodavno tijelo 2. administrativnu strukturu, ukljuujui i regionalne policijske snage, 3. sudstvo, odgovorno za poslove koji se tiu odreenog podruja, a koje odraava sastav puanstva u tom podruju; e) odredbe za odgovarajui meunarodni nadzor. Prethodno izloeni status primjenjivat e se osobito na Srbe koji ive u podrujima Hrvatske u kojima ine veinu. d) ope odredbe, 2. 6. Podrazumijeva se da osobe koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi i uivaju u koritenju svojih prava moraju potiyati prava veinskog naroda i osoba pripadnika ostalih grupa. 2. 7. Bez predrasuda kad je rije o primjeni aranmana izloenih u stavku 2. 5. republike e u potpunosti i u dobroj vjeri primjenjivati utvrene odredbe a za boljitak etnikih i nacionalnih grupa i na autonomne pokrajine kojima je dan specijalni ustavni poloaj. 2. 8. Republike bi trebalo da zajedno, ili svaka ponaosob u skladu s potrebama postanu stranke u donoenju meunarodnih dokumenata i instrumenata na podruju ljudskih prava, ukljuujui i s tim povezane albene postupke. Takoer e uz to u vlastitim odgovarajuim zakonodavnim dokumentima osnaiti naela izloena u stavcima 2.1. i 2. 2. 2. 9. Zakonodavstvima i kroz nacionalne organe vlasti republike e ustanoviti djelotvorna sredstva za onemoguavanje krenja bilo kojeg ve izloenog aranmana u vezi ljudskih prava. 2.10. Budui da ni jedna republika nee imati etniki homogeno stanovnitvo, one e suraivati i uzajamno se savjetovati u vezi pitanja izloenih u stavcima 2. 3. do 2. 5. III. Ostala podruja suradnje a) Gospodarski odnosi 3.l. Republike su svjesne vlastitih interesa u uspostavi odgovarajuih mjera uzajamne ekonomske suradnje. 3.2. Republike e svoju politiku temeljiti na naelima trine privrede, privatnog vlasnitva i slobodnog poduzetnitva te otvorenosti svjetskoj trgovini, 3.3. Republike e uspostaviti carinsku uniju i tako ouvati zajednitvo unutranjeg trita na kojem e se robe prometati bez poreznih barijera ili restrikcija na koliinu. Zajedniko unutranje trite e ukljuivati zajedniku politiku poreza prema robama koje dolaze izvana, zajedniku vanjskotrgovinsku politiku i dogovorenu formulu podjele prihoda od carina.

27/08/2007

21

3.4. Sloboda kretanja takoer e se primjenjivati i na pruanju nekih usluga kao to su usluge kojima se bave stanovite profesije a kojima se priznaje pravo na sjedite. 3.5. Republike e suraivati kako bi ograniile nepovoljne uinke ostalih prepreka slobodnom prometanju roba kao to su tehniki standardi, subvencije, uredbe i zakoni u svezi trgovine, tako to e poduzimati pratee mjere poput razmjene informacija, konkretiziranje ciljeva trgovinske politike i bude li nuno, usklaivanja pravila i odredbi koji onemoguavaju konkurenciju. 3.6. Na poetku ovog procesa republike e poduzeti pratee mjere u odreenim podrujima donoenja politike kao to su: - promet i infrastruktura; - konkurencija (na tritu). 3.7. Republike e takoer suraivati u poduzimanju mjera za zatitu ovjekove okolice. 3.8. Republike e takoer suraivati u monetarnim pitanjima. Kao minimum, u nedostatku zajednike valute i konvertibilnosti valute, one e razmotriti uspostavljanje zajednikog platnog sistema za uzajamne transakcije i fond rezervi, sistema temeljenog na mehanizmu kliringa. b) Vanjska politika i sigurnost

4.1. Republike e se konzultirati o svim pitanjima od uzajamnog interesa u podruju vanjskih poslova i sigurnosti, te e suraivati tamo gdje mogu dogovoriti zajednika stanovita uz mogunost zajednikog predstavljanja u odreenim podrujima o kojima se dogovore. 4.2. Odnosi izmeu republika, individualno ili zajedniki bit e utemeljeni na obvezama to proizlaze iz dokumenata KESS. One mogu odluiti, da i izmeu sebe primjenjuju praksu i postupke dogovorene unutar KESS uz ostalo i obavjetavanje o neuobiajenim vojnim aktivnostima. 4.3. Republike e same odluivati o tome kakve e imati oruane snage ili kakve e snage drati na svom teritoriju te kakve e zajednike obrambene aranmane uspostavljati izmeu sebe. c) Pravna suradnja

5. Republike e se konzultirati i suraivati na pravnom podruju i u stvarima kao to je kontrola meunarodnog kriminala, terorizma i krijumarenja drogom, a u skladu s evropskim i meunarodnim standardima poput onih koji su izloeni u Vijeu Evrope i Ujedinjenim narodima, te e pojedinano ili zajedniki teiti da postanu stranke u meunarodnim konvencijama o tim pitanjima. IV. Ustanove 6. Republike e uspostaviti, slijedee meunarodne aranmane u svrhu uspostavljanja spomenute suradnje. One mogu dodati i druge, aranmane ako se sloe o daljnjoj suradnji u ovim ili drugim podrujima. a) Ljudska prava

27/08/2007

22

7.1. Republike e uspostaviti sud ljudskih prava koji e imati nadlenost unutar republika u razmatranju albi to dolaze iz republikih sudova, a koje e se baviti pitanjima izloenim u stavkama 2. 1. do 2. 5. U ovom sudu bit e lanovi iz svih republika. 7.2. Republike e razmotriti uspostavu mjeovitih komisija u podrujima u kojima takve komisije mogu pomoi u izbjegavanju ili razrjeavanju sporova u svezi ljudskih prava i prava etnikih ili. nacionalnih grupa kao i pitanja u vezi specijalnog statusa. 7.3. Ustanove spomenute u stavcima 7.1. i 7.2. u svojem e sastavu imati i osobe iz evropskih drava, a ne samo (jugoslavenskih) republika. b) Ekonomski odnosi

8.l. Republike e uspostaviti Vijee ministara za ekonomsku suradnju u koje e ui po jedan ministar iz svake republike. Vijee e odluivati konsenzusom osim u pitanjima za koja se odredi drukije. Predsjedanje Vijeem svakih est mjeseci preuzimati drugi ministar. Vijee e se sastajati svakih mjesec dana ili po dogovoru. 8.2. Sjednice Vijea pripremat e komitet viih funkcionara sastavljen od predstavnika svake republike a koji e se sastajati tjedno. Uspostavit e se specijalizirani stalni komiteti koji e pripremati prijedloge. 8.3. Izvrni komitet na elu s generalnim sekretarom kojeg e se imenovati na razdoblje od etiri godine i kojem e pomagati stalno tajnitvo podnosit e preporuke, nadgledati provoenje odluka i pomagati pri zasjedanju i radu Vijea. 8.4. U vanjskim odnosima po pitanjima obuhvaenim dogovorenim aranmanima ili politikom u svezi unutranjeg trita, carinske linije ili ekonomske i monetarne suradnje, Vijee e se, kad bude nuno, dogovarati o zajednikim stanovitima u voenju pregovora s treim zemljama, ukljuujui i sklapanje meunarodnih sporazuma. U takvim pregovorima odluivat e se hoe li Vijee predstavljati predsjednik ili generalni sekretar izvrnog komiteta. c) Politiki i sigurnosni odnosi 9.1. Republike e uspostaviti vijee za politiku i sigurnosnu suradnju koje e initi ministri vanjskih poslova a u svrhu suradnje kako je izloena u stavcima 4.1. do 4.3. Vijee e se sastajati jedanput mjeseno ili po dogovoru. Na elu Vijea predsjedajui e se smjenjivati svakih est mjeseci. 9.2. Kada sve republike ili neke republike mogu usuglasiti zajedniki pristup, te e ga se republike i pridravati. 9.3. Kada se zajedniki pristup moe postii konsenzusom, moe se donijeti odluka o tome da li pozvati predsjednika ili neku od republika da govore u ime udruenja. 9.4. Vijee moe raspravljati o bilo kojem sigurnosnom pitanju koje pokrene bilo koja republika. Vijee moe konsezusom odluivati o pitanjima zajednike obrane. 9.5. Sjednice Vijea pripremat e vii funkcionari iz ministarstava vanjskih poslova. d) Pravna suradnja

27/08/2007

23

10.1. Ministri e se sastajati svakih est mjeseci u okviru angamana koje e usuglasiti republike kako bi raspravile pitanja u podruju gore izloene pravne suradnje. e) Parlamentarno tijelo 11. Republike e razmotriti uspostavu parlamentarnog raspravilo pitanja pokrenuta u okviru ovih aranmana, f) Arbitraa 12. Svaki spor medu republikama u vezi provedbe ili primjene pravnih instrumenata koji stavljaju na snagu ove aranmane bit e predmet obvezujue arbitrae koja se pokree na zahtjev bilo koje republike koja smatra da neka druga republika kri bilo koju svoju obavezu. g) Sjedita ustanova Opisane ustanove imat e sjedita u razliitim republikama. tijela koje bi

27/08/2007

24

11.

Odluka o formiranju skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini

(24. 10. 1991.)

Poslanici Kluba Srpske demokratske stranke i Kluba Srpskog pokreta obnove u Skuptini Bosne i Hercegovine, kao legitimni predstavnici srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na osnovu ustavom utvrenog prava na samoopredjeljenje, ukljuujui i pravo na otcjepljenje, na sjednici od 24. oktobra 1991. godine donose

Odluku o osnivanju skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini

I Osniva se Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao najvii predstavniki i zakonodavni organ srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. II Skuptinu srpskog naroda u Bosni i Hercegovini sainjavaju poslanici Srpske demokratske stranke i Srpskog pokreta obnove u Skuptini Bosne i Hercegovine. Poslanici Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini postaju i drugi poslanici Skuptine Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti potpisivanjem izjave o pristupanju ovoj skuptini. III Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini razmatra-e i odluivati o pitanjima koja se odnose na ostvarivanje ravnopravnosti srpskog naroda sa ostalim narodima i narodnostima koji ive u Bosni i Hercegovini i zatitu interesa srpskog naroda ukoliko bi ti interesi bili ugroeni odlukama Skuptine SRBiH. IV Srpski poslanici nastavljaju rad u vijeima i radnim tijelima Skuptine SRBiH u koje su birani, osim u sluajevima kada se ocijeni da akta skuptinskih vijea koja se razmatraju i usvajaju ugroavaju ravnopravnost i nacionalni interes srpskog naroda u Basni i Hercegovini. V Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini priznaje vanost akata Skuptine Bosne i Hercegovine, koja nisu u suprotnosti sa interesima srpskog naroda. VI

IZVOR: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan, 1994., str. 270-272.

27/08/2007

25

Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini priznaje savezne propise, kao i republike propise ako su u saglasnosti sa saveznim propisima i ako ne povreuju ravnopravnost i interese srpskog naroda. VII Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini e do donoenja akta o organizaciji, djelokrugu i nainu rada donijeti Privremeni poslovnik Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. VIII Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u listu srpskog naroda Javnost.
PREDSJEDNIK SKUPTINE mr Momilo Krajinik

27/08/2007

26

12.

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Prijedlog ugovornih odredbi

za konvenciju EZ-a za politiko rjeenje jugoslavenske krize (Haag, 3. 11. 1991.)

Nacrt sporazuma za konvenciju
Prvo poglavlje Ope odredbe lanak 1. 1. Novi odnosi meu Republikama bit e temeljeni na: a) suverenitetu i neovisnosti republika, s meunarodnim subjektivitetom za one koje to ele; b) slobodnoj zajednici republika s meunarodnim subjektivitetom, onako kako je to predvieno ovom Konvencijom; c) zajednikoj dravi ravnopravnih republika za one republike koje ele ostati u zajednikoj dravi; d) sveobuhvatnim aranmanima, ukljuujui mehanizme nadzora za zatitu ljudskih prava i posebni status za pojedine grupe i podruja; e) Europskom angairanju tamo gdje je to prikladno; f) u sklopu opeg rjeenja priznat e se nezavisnost onih republika koje to ele, u sadanjim granicama, ako ne bude drugaije dogovoreno. 2. Republike potvruju da je njihova meusobna suradnja, kao i stvaranje ove zajednice dio procesa izgradnje nove Europe, kako se to predvia Parikom poveljom od studenog 1990., pa e unapreivati izglede za suradnju i vre odnose sa Europskom zajednicom. One e suraivati u podrujima reguliranim ovim aranmanima i u drugim dogovorenim podrujima, ime se ne iskljuuje mogunost vrih oblika suradnje u tim podrujima meu republikama koje to ele. Drugo poglavlje Ljudska prava i prava etnikih i nacionalnih grupa lanak 2. A) Ljudska prava 1. Republike jame slijedea ljudska prava: a) pravo na ivot; b) pravo ovjeka da ne bude podvrgnut muenju ili nehumanim ili poniavajuim postupcima; c) pravo ovjeka da ne bude podvrgnut ropstvu ili prisilnom radu; d) pravo na slobodu; e) pravo ovjeka da bude poteno i javno sasluan na nepristranom sudu i da ne bude podvrgnut retrospektivnom krivinom

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 5. 11. 1991. Preliminarni nacrt, etvrte verzije hakih "Ugovornih odredbi za Konvenciju" to ga je Lord Carrington 1. studenog 1991. godine poslao predsjednicima jugoslavenskih republika za sastanak u Den Haagu 5. studenog. Neslubeni prijevod tog dokumenta. Masnim slovima u tekstu ispisane su formulacije i utanaenja koje su novina u odnosu na nacrt tog dokumenta od 23. listopada 1991..

27/08/2007

27

progonu; f) pravo na potivanje osobnog i obiteljskog ivota, stana i prijepiske; g) pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijesti; h) pravo na slobodu govora; i) pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja; j) pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji; k) pravo na djelotvornu zatitu predvienu zakonom koja je dostupna svim osobama ija su ljudska prava ugroena; l) sva ostala prava predviena dolje navedenim instrumentima; To podlijee samo onim iznimkama i ogranienjima utvrenim u dolje navedenim instrumentima, a bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovinski status, status po roenju ili drugi status. Instrumenti koji se gore spominju jesu slijedei: - Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima, Meunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih naroda; - Zavrni dokument konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, Parika povelja za novu Europu i dokumenti KESS-a koji se odnose na ljudska prava, posebno dokument Sastanka Konferencije o ljudskim pravima KESS-a u Kopenhagenu i Dokument moskovskog sastanka Konferencije o ljudskim pravima KESS-a; - Konvencija Vijea Europe za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i protokoli te Konvencije. B) Prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa 2. Republike posebno jame ljudska prava koja vrijede za nacionalne ili etnike skupine, koja su sadrana u: - instrumentima Ujedinjenih naroda, KESS-a i Vijea Europe, koji se spominju u stavku 1. ovog lanka; - Konvenciji o uklanjanju rasne diskriminacije, Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida i Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjenih naroda; - izvjetaju prihvaenom na sastanku strunjaka KESS-a o nacionalnim manjinama, koji je odran u enevi, Provodei ovu Konvenciju, one e takoer primjereno voditi rauna o: - prijedlozima za Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima pripadnika nacionalnih ili etnikih, vjerskih i jezinih manjina; - prijedlogu za Konvenciju o zatiti manjina Europske komisije za demokraciju i pravo u sklopu Vijea Europe. 3. Republike e osobama koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi jamiti slijedea prava: - naelo nediskriminacije kako je formulirano u pravnim instrumentima navedenim u stavku 2. ovog lanka; - Pravo na zatitu od svih djelovanja koja bi im mogla ugroziti egzistenciju; - sva kulturna prava kako su utvrena u instrumentima spomenutim u stavku 2. ovog lanka, posebno pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijest, upotrebu jezika i pisma, u javnom i privatnom ivotu, kao i u obrazovanju;

27/08/2007

28

- zatitu ravnopravnog sudjelovanja u javnim poslovima, kao to su ostvarivanje politikih i ekonomskih sloboda, u socijalnom podruju, u pristupu sredstvima informiranja, u obrazovanju i kulturnim pitanjima openito; - pravo pojedinca da odlui kojoj nacionalnoj ili etnikoj grupi eli pripadati, i ostvariti sva prava koja dobiva iz tog izbora kao pojedinac ili udruen s drugima; - Izbor pripadanja ili nepripadanja nekoj nacionalnoj ili etnikoj grupi nee dovesti odreenu osobu u nepovoljan poloaj. To e posebno vrijediti u sluajevima braka izmeu osoba koje pripadaju razliitim nacionalnim ili etnikim grupama. Onim osobama koje pripadaju istoj nacionalnoj ili etnikoj grupi, a ive odvojeno od drugih osoba istog podrijetla, na primjer u izoliranim selima, treba zajamiti onoliku samoupravu koliko je to izvodljivo. Navedena naela trebaju takoer vrijediti u onim podrujima u kojima su pripadnici glavne nacionalne ili etnike grupe u republici brojano manji od jedne ili vie drugih nacionalnih ili etnikih skupina u tom podruju. 4. Osim prava navedenih u stavku 3. ovog lanka, republike e osobama koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi koja predstavlja znatan postotak stanovnitva u republici u kojoj ive, ali ne tvore veinu, jamiti ope pravo sudjelovanja pripadnika te skupine u javnim poslovima, ukljuujui sudjelovanje u vlasti republike, kad je rije o pitanjima koja se na njih odnose. C) Poseban status 5. Dodatno, podruja u kojima osobe koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi tvore veinu, imat e poseban status autonomije. Takav status omoguuje: a) pravo na posjedovanje i isticanje nacionalnih obiljeja te grupe; b) izbrisano; c) obrazovni sustav koji vodi rauna o vrijednostima i potrebama te grupe; d) - zakonodavno tijelo - administrativnu strukturu, ukljuujui regionalne policijske snage - sudstvo koji bi bili odgovorni za pitanja u tom podruju i koji odraavaju sastav stanovnitva u njemu; e) uvjete za odgovarajuu meunarodnu kontrolu. Ta podruja su navedena u aneksu A ... 5A. Ta podruja, ako nisu djelomino odreena meunarodnom granicom s dravom koja nije strana u Konvenciji, trebaju biti trajno demilitarizirana i u njima nee biti doputena prisutnost nikakvih vojnih snaga, vjebe ili aktivnosti na kopnu ili u zraku. 5B. a) Republike trebaju omoguiti meunarodni nadzor primjene posebnog statusa autonomije. Stoga one trebaju sklopiti sporazume kojima se stalnom meunarodnom tijelu omoguuje kontrola primjene ovog stavka. b) tako uspostavljene Kontrolne misije trebaju: - podnositi izvjea dotinim republikama, kao i drugim stranama u sporazumu - prema potrebi formulirati preporuke glede primjene toga posebnog statusa. c) republike trebaju provesti te preporuke u sklopu zakonskih propisa ili na neki drugi nain. U sluaju spora odluka e biti zatraena od Suda za ljudska prava. 6. Izbrisano D) Ope odredbe

27/08/2007

29

7. Osobe koje pripadaju nacionalnoj ili etnikoj grupi u ostvarivanju svojih prava trebaju potivati prava veine i osoba koje pripadaju drugim grupama. 8. Republike trebaju zajedniki ili pojedinano, ovisno o sluaju, postati supotpisnice meunarodnih instrumenata u podruju ljudskih prava, ukljuujui sve odgovarajue postupke za ulaganje priziva. 9. Republike e zakonskim propisima i putem nacionalnih institucija, u skladu s pravima koja se spominju u ovom lanku, omoguiti punu primjenu prava i djelatnog pravnog lijeka u sluaju krenja bilo kojeg od tih prava. 10. Kako ni jedna od republika nee imati etniki homogeno stanovnitvo, one trebaju suraivati i meusobno se dogovarati, izravno ili putem mjeovite komisije u svezi s pitanjima o kojima je bilo rijei u stavcima 3. do 5. ovog lanka. Tree poglavlje

Druga podruja suradnje

lanak 3. A) Ekonomski odnosi 1. Republike potvruju svoj interes u uspostavljanju odgovarajuih mjera za meusobnu ekonomsku suradnju. 2. Republike e svoj gospodarski sustav i svoju politiku temeljiti na naelima trine privrede, privatnog vlasnitva i slobodnog poduzetnitva i otvorenosti prema svjetskoj trgovini. 3. Republike su suglasne da zaponu svoju gospodarsku suradnju u skladu sa slijedeim reimom: - Republike ovime uspostavljaju meusobnu carinsku uniju kako bi odrale zajedniko unutranje trite, u okviru kojeg e se roba kretati bez tarifnih barijera ili kvantitativnih ogranienja. Carinska e unija imati zajedniku uvoznu taksu, zajedniku vanjskotrgovinsku politiku i aranmane za raspodjelu prihoda od carine. Podlono svakoj odluci Vijea ministara za ekonomsku suradnju (u ovom poglavlju spominje se kao "Vijee") , zajednika e uvozna taksa biti ona koja se primjenjivala za uvoz u Jugoslaviju 1. srpnja 1991., podlona promjenama iznesenim u aneksu...a vanjsko trgovinska politika treba obuhvatiti stalnu primjenu vanjskih reima i aranmana koje je primjenjivala Jugoslavija 1. srpnja 1991. Prihodi od carine e se dijeliti u skladu s odredbama iz Aneksa. - republike meusobno, sve ili neke od njih, uspostavljaju jedinstveno unutarnje trite s odgovarajuim monetarnim aranmanima. Jedinstveno unutarnje trite sadravat e carinsku uniju i odgovarajue aranmane za punu slobodu kretanja imbenika proizvodnje, ukljuujui pravo na osnivanje poduzea, zajedniku agrarnu, prometnu i energetsku politiku kao i politiku regionalnog razvoja, ukljuujui mehanizme kompenzacije kojima se potie razvoj nedovoljno razvijenih podruja. Postojat e neophodan stupanj usklaivanja makro-ekonomske politike, ukljuujui

27/08/2007

30

fiskalnu i socijalnu politiku. Zajedniku ekonomsku i usklaenu socijalnu politiku podupirat e osnivanjem odgovarajuih strukturalnih fondova. 4. Republike e suraivati kako bi se ograniili nepovoljni uinci drugih zapreka koje ometaju slobodan promet roba, a one republike koje pristupe obvezatnijim aranmanima, iznesenim u drugom dijelu prethodnog paragrafa, u svezi s uslugama i imbenicima proizvodnje, kao to su tehniki standardi, subvencije i trgovinski propisi, e donositi zatitne mjere poput razmjene informacija, usklaivanja ciljeva ekonomske politike i, ako je potrebno, usklaivanja pravila i propisa koji sputavaju konkurenciju. 5. Republike e suraivati i, ovisno o odlukama Vijea, odravati postojee aranmane o transportu i infrastrukturi. Vijee e poduzeti mjere za ouvanje konkurencije, osobito zbog zatite zajednikog unutranjeg trita, ili za republike koje bi pristupile obvezatnijim aranmanima, iznesenim u drugom dijelu 3. Paragrafa, zbog zatite jedinstvenog unutarnjeg trita te slobodnog pruanja usluga. 6. Pravo osnivanja poduzea i slobodu davanja usluga treba tititi posebno za one profesije u kojima i sada postoje. 7. Republike trebaju suraivati u zatiti okolia. 8. Republike trebaju suraivati u monetarnim pitanjima kako bi ouvale ili postigle monetarnu stabilnost i najvii mogui stupanj konvertibilnosti valute to bi predstavljalo najdjelotvorniju podrku trinoj ekonomiji. Odgovarajui monetarni mehanizmi za one republike koje bi pristupile obvezatnijim aranmanima iznesenim u drugom dijelu 3. Paragrafa, bit e stvoreni na temeljima zajednike valute, ili na osnovu iskustava europskog monetarnog sustava. Ako nema zajednike valute i konvertibilnosti valute, one e, za svoje zajednike transakcije, razmotriti, kao najmanje stvaranje zajednikog platnog sustava koji bi se temeljio na klirinkom mehanizmu i rezervnom fondu. 9. Ovaj e lanak republike ponovno razmotriti po isteku pet godina od dana stupanja na snagu ove Konvencije. 10. Republike e tijekom prvih pet godina ispitati uinke carinske unije na njihovo pojedinano gospodarstvo. Na osnovu tih ispitivanja, i uzimajui u obzir trend sve vee gospodarske suradnje irom europe, one e razmotriti svoje interese za produavanje gospodarske suradnje i ako je potrebno, sredstva da se to ostvari, ukljuujui mjere kojima bi se potaknulo gospodarsko pribliavanje republika u okviru zajednice. lanak 4. B) Vanjski poslovi i sigurnost 1. Republike e se dogovarati o svim pitanjima od zajednikog interesa u podruju vanjskih poslova i sigurnosti, i suraivat e u onim podrujima u kojima se mogu dogovoriti o zajednikim stavovima, to se odnosi i na mogunost zajednikog predstavljanja u posebnim podrujima,o emu e biti postignut meusoban dogovor. 2. Odnosi izmeu republika, pojedinano ili zajedniki, temeljit e se na obvezama to proizlaze iz KESS-a. One mogu donijeti odluku o uzajamnoj primjeni postupaka i procedure, dogovorene, meu ostalim, u okviru KESS-a. 3. Republike e same odluiti kakve e oruane snage imati ili koje oruane snage doputaju na svojem teritoriju i kakve e sporazume o suradnji u podruju obrane meusobno sklapati.

27/08/2007

31

lanak 5. C) Suradnja u podruju pravosua 1. Republike e se dogovarati i suraivati u podruju pravosua, primjerice u kontroli meunarodnog kriminala, terorizma i trgovine drogom u skladu s Europskim i meunarodnim standardima, kao to su uspostavljeni u okviru Vijea Europskog i Ujedinjenih Naroda. One e nastojati pojedinano ili zajedniki postati supotpisnice meunarodnih konvencija o tim pitanjima. 2. U podruju meunarodnog kriminala, terorizma i trgovine drogom republike e snage za ouvanje pravnog poretka, ukljuujui i policijske snage uspostaviti i odravati vrste odnose i suraivati radi djelotvornog spreavanja i kanjavanja tih zloina. etvrto poglavlje Institucije lanak 6. Republike ovime uspostavljaju institucije koje regulira ovo poglavlje, kako bi one suraivale u skladu s ovom Konvencijom. One mogu stvoriti nove institucije ako se dogovore o daljnoj suradnji u tim ili drugim podrujima. Republike su suglasne da e prilagoditi te institucije, ovisno o potrebama, kako bi odgovarale viim oblicima gospodarske ili druge suradnje koja bi mogla biti dogovorena. lanak 6A. Vijee sastavljeno od predsjednika svake od republika, ili predsjednika predsjednitava, sastajalo bi se najmanje dvaput godinje. lanak 7. A) Ljudska prava 1. Ovom Konvencijom ustanovljen je Sud za ljudska prava. On e imati pravnu nadlenost u republikama, kako bi razmatrao prizive sudova u repbulikama, koji se odnose na pitanja navedena od lanka 2.1. do 2.5. ove Konvencije. Taj e Sud biti sastavljen od lanova iz svih republika te od jednakog broja dodatnih lanova iz drugih europskih drava, koje e imenovati zemlje lanice ez-a. Imenovana osoba mora biti visokog morala i mora imati ili kvalifikacije zahtijevane za imenovanje na visoku pravosudnu funkciju ili biti priznati pravni savjetnik. Iz jedne od republika ili europskih drava nee se imenovati dva suca. Sud e donositi odluke veinom. Republike ovime trae od zemalja lanica eza da vre imenovanja u skladu s ovim paragrafom. Sudski statut je iznesen u aneksu... 2. U skladu s ovom Konvencijom one republike koje zajedniki odlue to uiniti osnovat e mjeovite komisije koje bi davale preporuke ili donosile odluke o onim pitanjima za koje ih zadue republike o kojima je rije. Takve bi mjeovite komisije mogle pomoi spreavanju ili rjeavanju sporova iz podruja ljudskih prava i prava etnikih ili nacionalnih skupina i podruja s posebnim statusom. Takve mjeovite komisije ukljuivat e lanove koje su imenovale zainteresirane republike na temelju pariteta. Ako se osigura odluka o takovom imenovanju, zajednika e komisija ukljuivati kvalificiranu osobu koju bi

27/08/2007

32

imenovale zemlje lanice ez-a i time e mjeovita komisija dobiti pravo odluivanja veinom glasova. Republike ovime trae od ez-a da izvri imenovanja u skladu s ovim paragrafom. Ovisno o odluci kojom se one osnivaju, aneks ... e se primjenjivati na Mjeovite komisije. 3. Izbrisano lanak 8. B) Ekonomski odnosi 1. Republike osnivaju Vijee za ekonomsku suradnju, koje e se sastajati svakog mjeseca ako ne bude postignut drugaiji dogovor. U vijeu e se nalaziti jedan ministar iz svake republike a odluke e se donositi konsenzusom, ako se ne postigne drugaiji dogovor. Ono e se sastojeti od ministara za gospodarstvo, a ukljuivat e i ministre za promet, energetiku i druge ministre u skladu s predmetom o kome se raspravlja. Mogu sudjelovati i odreeni struni ministri kad god je potrebno. 1a. Vijee za ekonomsku suradnju u kojem bi se nalazio ministar iz svake ukljuene republike sastajalo bi se kako bi odluivalo o predmetima spomenutim u lanku 3.1, a druge odredbe lanka bit e primjenjene prema potrebi. 2. Sastanke Vijea pripremat e komitet visokih funkcionara iz svake republike. Vijee e zasjedati jedanput na tjedan. Bit e osnovane specijalizirane stalne komisije koje e pripremati prijedloge za Vijee, za posebna podruja navedena u paragrafu 1. Uvijek se mogu postaviti dodatni institucionalni aranmani u skladu s posebnim potrebama. 3. Izvrni odbor s glavnim tajnikom na elu s etverogodinjim mandatom uz pomo stalnog sekretarijata, davat e preporuke, nadzirati odluke i pripremati sastanke. 4. U vanjskim odnosima u pitanjima koja obuhvaaju dogovoreni aranmani ili politika na unutranjem tritu, carinskoj uniji ili privrednoj suradnji, vijee e se, tamo gdje bude potrebno, dogovoriti o zajednikim tokama za voenje pregovora s treim zemljama, ukljuujui sklapanje meunarodnih sporazuma s dravama i meunarodnim organizacijama. U tim pregovorima Vijee e odluivati hoe li ga predstavljati predsjednik ili glavni tajnik Izvrnog odbora. 5. Republike time osnivaju Odbor za transport, koji e biti osnovan od po jednog lana i jednog zamjenika iz svake republike i koji e u okviru Vijea za transport odgovarati za nesmetan eljezniki i cestovni promet i druge oblike transporta meu republikama. 6. Republike time osnivaju Odbor za energiju, koji e se sastojati od po jednog lana i jednog zamjenika iz svake republike, i koji e odgovarati za nesmetan rad naftovoda, elektrodistribucjskog sustava i provedba drugih energetskih aranmana meu republikama. 7. Izbrisano 8. Izbrisano lanak 9. E) Politika i sigurnosna suradnja

27/08/2007

33

1. Republike time osnivaju Vijee ministara vanjskih poslova za politiku i sigurnosnu suradnju predvienu lanovima 4.1. - 3. Vijee e konsenzusom donositi odluke, a sastajat e se svakog mjeseca, ako ne bude drugaije dogovoreno. DRUGI MINISTRI E SUDJELOVATI KAD JE TO POTREBNO. 2. Ako se sporazum o zajednikom stavu moe postii uz pristanak svih ili nekih republika, te se republike trebaju njime upravljati. 3. Kada se zajednike toke mogu postizati konsenzusom, treba donijeti odluku hoe li se pozvati predsjednik jedne od republika da govori ili djeluje u ime asocijacije. 4. Vijee moe raspravljati o svakom sigurnosnom pitanju na prijedlog neke republike. Ona moe odluivati konsenzusom o obrambenoj suradnji. 5. Visoki funkcionari ministarstva vanjskih poslova pripremat e sastanke Vijea. lanak 10. C) Suradnja u podruju pravosua 1. Republike e osnovati MINISTARSKO Vijee za suranju u podruju pravosua, predviena lankom 5. odluke e se donositi konsenzusom, a Vijee e se sastajati svakih est mjeseci, ako ne bude drugaije dogovoreno. 2. Vijee moe raspravljati o svakom pitanju, koje bi pokrenula bilo koja od republika o specifinim problemima, izriito spomenutim u lanku 5. moe raspravljati i o svakoj drugoj temi na koju eli proiriti svoju raspravu. 3. Sastanke Vijea pripremat e visoki funkcionari iz odgovarajuih ministarstava. lanak 10.A Na poloaju predsjednika Vijea, koji je predvien poglavljem III, nalazit e se po jedan lan Vijea u razdoblju od est mjeseci, abecednim redom, prvi e se predsjednik izabrati drijebom. lanak 11. E) Parlamentarno tijelo Republike e raspravljati o osnivanju parlamentarnog tijela, sastavljenog na temelju pariteta delegata iz zakonodavnog tijela svake republike, koje e se baviti pitanjima to proizlaze iz ovih aranmana. lanak 12. F) Arbitraa 1) Svaki spor o tumaenju ili primjeni ove konvencije moe biti podloan arbitrai putem pismene obavijesti koju bi uputila republika koja pokree proces s drugom republikom ili republikama s kojima se spori. Uz obavijest e se priloiti i izjava o zahtjevu kao i injenice na kojima se temelji. Republika koja pokree proces moe

27/08/2007

34

odluiti da li e spor dati na razmatranje stalnoj arbitranoj komisiji, ili jednoj ad hoc arbitranoj komisiji, iji propisi su dolje navedeni. 2) ovime se uspostavlja stalna arbitrana komisija od pet lanova koji e se imenovati sporazumom izmeu vlada republika odmah nakon potpisivanja sporazuma. lanovi komisije nee biti pripadnici niti jedne republike. Prigodom rasprave o nekom sporu, lanovima e se pridruiti po jedan lan imenovan od svake strane u sporu, a ako suprotna strana ne imenuje svog lana, komisija moe raditi bez njega. Odluke komisije donosit e se veinom glasova lanova, iskljuujui lanove koje su imenovale strane u sporu. Ti lanovi mogu sudjelovati u radu komisije ali ne mogu sudjelovati u donoenju odluka. 3) ako republika koja trai arbitrau podnese rjeavanje spora ad hoc arbitranoj komisiji, ona moe imenovati arbitra u roku od mjesec dana nakon izvjeivanja druge strane o sporu, a druga e republika imenovati arbitra u roku od dva mjeseca nakon primanja obavijesti o pokretanju procesa. Ako u roku od mjesec dana nakon tog poslijednjeg imenovanja, arbitri ne budu mogli postii sporazum o tome koju bi odluku trebala donijeti komisija, oni e zajedno imenovati treeg arbitra, koji nee biti pripadnik niti jedne republike. Odluke ad hoc komisije donosit e se veinom glasova njenih lanova. 4) a) ako republike ne imenuju lanove stalne arbitrane komisije u roku od tri mjeseca nakon stupanja ove konvencije na snagu, svaka republika moe zatraiti od predsjednika meunarodnog suda pravde da, nakon to saslua stajalita republika, imenuje lanove. B) ako u ad hoc arbitranoj komisiji suprotna republika ne imenuje arbitra ili se dvojica arbitara ne uspiju dogovoriti o treem, republika koja pokree proces moe traiti od predsjednika meunarodnog suda pravde da imenuje potrebne lanove kako bi se sastavila ad hoc arbitrana komisija. C) svako prazno mjesto u komisiji popunit e se na temelju odredbi propisanih za prvo imenovanje. D) ako se jedna od strana u sporu ne pojavi pred arbitranom komisijom, druga strana moe zatraiti od suca da nastavi proces i donese odluke. Prije donoenja odluka, arbitrana komisija se mora uvjeriti ne samo da je pravno nadlena ve i da je zahtjev utemeljen kako pravno tako i injenino. E) trokove stalne arbitrane komisije, ukljuujui naknadu njenim lanovima, snosit e sve republike jednakim udjelima. Trokove ad hoc arbitrane komisije snosit e sve strane u sporu jednakim udjelima, ako arbitrana komisija ne odlui drugaije. 5) a) arbitrana komisija e odluiti o svom poslovniku. B) arbitrana komisija moe odluiti o svojoj pravnoj nadlenosti. C) arbitrana komisija e svoje odluke temeljiti na meunarodnom pravu. D) odluke arbitrane komisije bit e konane, obvezujue i bez priziva. Njih e se morati pridravati sve strane u sporu. 7) aneks...donosi daljnje odredbe koje se primjenjuju na arbitrau u skladu s ovim lankom. Napomena: ovaj preliminarni nacrt lanka 12. Osim glede stalne arbitrane komisije, temelji se na aneksu vii konvencije un-a o pravu mora od 10. Prosinca 1982. Godine budui da je tu konvenciju jugoslavija ratificirala, iako ona jo nije stupila na snagu, konvencija je jugoslaviji dobro poznata. Preliminarni je nacrt formuliran tako da osigura da se arbitrau ne moe opstruirati, neke od njegovih odredaba mogu se nakon to budu potvrene, prenijeti u aneks. lanak 13.

27/08/2007

35

G) Razmjetaj institucija 1. Sjedite institucija koje su predviene ovom konvencijom bit e locirano u razliitim republikama.

27/08/2007

36

13.

Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (Grude, 18. 11.

1991.)*
Na temelju slobodno izraene volje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, njegovi demokratski izabrani predstavnici, na sjednici odranoj 18. studenoga 1991. godine u Grudama, donose

ODLUKU o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna

lanak 1. Uspostavlja se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao politika, kulturna, gospodarstvena i podruna cjelina. lanak 2. Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna ine podruja opina: Jajce, Kreevo, Busovaa, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender Vakuf (Dobratii), Kakanj, Vare, Kotor Varo, Tomi-slavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posuje, Mostar, iroki Brijeg, Grude, Ljubuki, itluk, apljina, Neum, Stolac, Trebinje (Ravno) lanak 3. Sjedite Hrvatske zajednice Herceg-Bosna je u Mostaru. lanak 4. Zajednici mogu pristupiti i druge opine Bosne i Hercegovine uz saglasnost opina utemeljitelja. lanak 5. Zajednica e tovati demokratski izabranu vlast Republike Bcsne i Hercegovine dok postoji dravna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivu ili svaku drugu Jugoslaviju. lanak 6. Zajednica e tovati i sve vaee meunarodne akte koji su temelj suvremenih civilizacijskih odnosa u drutvu. lanak 7. Vrhovnitvo zajednice je Predsjednitvo koje ine predstavnik hrvatskog naroda u opinskoj vlasti, prvi po funkciji ili predsjednici opinskih odbora Hrvatske demokratske zajednice. Predsjednitvo bira predsjednika, dva potpredsjednika i tajnika.

IZVOR: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan, 1994., str. 310-311

27/08/2007

37

lanak 8. Ustrojstvo, funkcioniranje i odnos s drugim zajednicama regulirat e se statutom. Ova odluka stupa na snagu odmah.

27/08/2007

38

14.

Odluka o verifikaciji proglaenih srpskih autonomnih oblasti u Bosni

i Hercegovini (Sarajevo, 21. 11. 1991.)

Polazei od rezultata izjanjavanja na plebiscitu srpskog naroda, odranom 9. i 10. novembra 1991. godine, a na osnovu stava 2. lana 1. Privremenog poslovnika Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i na osnovu ustavom utvrenog prava naroda na samoopredjeljenje i samoorganizovanje, Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na sjednici od 21. novembra 1991. godine, donijela je

Odluku o verifikaciji proglaenih srpskih autonomnih oblasti u Bosni i Hercegovini

I Verifikuju se odluke o proglaenju srpske autonomne regije i autonomnih oblasti u Bosni i Hercegovini, i to: Autonomna regija Krajina koju sainjavaju optine: Banja Luka, Bosanski Petrovac, elinac, Glamo, Klju, Kotor Varo, Kupres, Laktai, Mrkonji Grad, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Skender Vakuf, Srbac, ipovo, Titov Drvar i Srpska optina Bosanska Krupa, kao i dijelovi optine Donji Vakuf i drugih optina sa ove regije sa veinskim srpskim narodom, sa sjeditem u Banja Luci; Srpska autonomna oblast Hercegovina koju sainjavaju optine: Bilea, ajnie, Gacko, Kalinovik, Ljubinje, Nevesinje, Rudo, Trebinje i Foa, kao i dijelovi optina sa ove regije sa veinskim srpskim narodom, sa sjeditem u Trebinju; Srpska autonomna oblast Romanijsko-biranska, koju sainjavaju optine: Han Pijesak, Sokolac, Vlasenica, Olovo i e-kovii, kao i dijelovi optine Rogatica i drugih optina sa ove regije sa veinskim srpskim narodom, sa sjeditem u Sarajevu; Srpska autonomna oblast Semberija, koju sainjavaju optine: Bijeljina, Lopare i Ugljevik, kao i dijelovi optina sa ove regije sa veinskim srpskim narodom, sa sjeditem u Ugljevi-ku i Srpska autonomna oblast Sjeverna Bosna, sa sjeditem u Doboju, koju sainjavaju dijelovi optina sa veinskim srpskim narodom, i to: Tesli, Doboj, Teanj, Derventa, Bosanski Brod, Odak, Bosanski amac, Modrica, Gradaac Graanica, Lukavac, Srebrenik, ivinice, Banovii, Zavidovii, Maglaj i Oraje. II Srpske autonomne regije i oblasti iz prethodne take su u sastavu Bosne i Hercegovine, kao federalne jedinice u zajednikoj dravi Jugoslaviji. III

IZVOR: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan, 1994., str. 275-276.

27/08/2007

39

Prava i dunosti autonomne regije i oblasti, nain ostvarivanja ovih prava i dunosti, organizacija organa i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje prava i dunosti srpskih autonomnih oblasti, uredie se posebnim propisom. IV Status optina u gradu Sarajevu, kao i dijelovi grada Sarajeva u kojima srpski narod predstavlja veinu, uredie se posebnim propisom. V Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u Slubenom glasniku srpskog naroda.
PREDSJEDNIK SKUPTINE SRPSKOG NARODA Mr Momilo Krajinik Broj: 37-02/91 Sarajevo, 21. novembra 1991.

27/08/2007

40

15.

Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Odluka o

priznanju Republike Srpske Krajine (Sarajevo, 21. 11. 1991.)

Na osnovu stava 2. lana 1. Privremenog poslovnika Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na sjednici odranoj 21. novembra 1991. godine, donosi

Odluku o priznanju Republike Srpske Krajine

Priznajemo Republiku Srpsku Krajinu, kao federalnu jedinicu Jugoslavije. I Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a bie objavljena u Slubenom glasniku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

PREDSJEDNIK SKUPTINE SRPSKOG NARODA U BOSNI I HERCEGOVINI Mr Momilo Krajinik

IZVOR: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan, 1994., str. str. 277.

27/08/2007

41

16.

enevski sporazum o povlaenju JNA iz Hrvatske (eneva, 23. 11.

1991.)*
a) Hrvatska e smjesta prekinuti blokadu svih vojarni i objekata JNA u Hrvatskoj; b) JNA e smjesta zapoeti s povlaenjem iz Hrvatske ljudstva, oruja i vojne opreme iz reenih vojarni i objekata, te dovriti proces povlaenja u skladu s postojeim obostrano dogovorenim rasporedom; c) obje strane e smjesta narediti svim jedinicama pod svojom komandom, kontrolom ili politikim utjecajem da potuju bezuvjetni prekid vatre poevi od sutra, 24. studenog, a pobrinut e se i da paravojne jedinice koje nisu pod njihovom komandom, kontrolom odnosno politikim utjecajem takoer potuju prekid vatre od tog datuma; d) obje strane olakat e dostavu humanitarne pomoi osobama stradalim u posljednjim okrajima.

Lord Carrington gledat e da osigura da meunarodna Promatraka Misija uini sve to je u njezinoj moi i ovlatenjima da se prekid vatre odri.

Geneva, vicarska, 23. studenog 1991. godine u potpisu: dr. Franjo Tuman, predsjednik Republike Hrvatske Slobodan Miloevi, predsjednik Republike Srbije general Veljko Kadijevi, Savezni sekretar za narodnu obranu Cyrus Vance, posebni izaslanik gl. tajnika UN

IZVOR: Glasnik, Hrvatski politiki tjednik, broj 93, 17. 2. 1993., str. 24.

27/08/2007

42

17.

Sabor Republike Hrvatske: Zakljuci o vanjskoj politici RH

(Zagreb, 5. 12. 1991.)*

Sasluavi na zajednikoj sjednici svih vijea Sabora Republike Hrvatske, odranoj 5. prosinca 1991. godine izlaganja predsjednika i lanova Vlade Republike Hrvatske, nakon provedene rasprave, Sabor Republike Hrvatske donosi slijedee

Zakljuci
1. Prihvaa se izvjetaj Vlade Republike Hrvatske o njenu sudjelovanju na hakoj konferenciji i drugim aktivnostima usmjerenim ka meunarodnom poloaju Republike Hrvatske, kao i o politikim prilikama i stanju gospodarstva. 2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske, obzirom na teke gospodarske prilike i ratno stanje, da ispita sve sluajeve: a) ratnog profiterstva. b) neprimjerenih plaa i drugih privilegija pojedinaca u pojedinim sektorima gospodarstva i javnih poduzea u vlasnitvu Republike Hrvatske, kao i osiromaenje neposrednih proizvoaa, pogotovo na selu, zadravanjem neopravdano niskih otkupnih cijena osnovnih namirnica, npr. mlijeko, itarice, meso. 3. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da najveu panju posveti izbjeglicama kojih je broj dosegao vie od 560 tisua i razradi program i sve popratne mjere za njihov to bri povratak u podruja iz kojih su prognani. 4. Obzirom na obvezu bive JNA da se povue s cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da pregovore o povlaenju objedini na republikoj razini kako bi time bila obuhvaena i ona podruja o kojima se jo nisu poveli pregovori, kao to su npr. opine Vis, Lastovo i druge. 5. Podrava se prijedlog da meunarodne mirovne snage dou i budu razmjetene u Hrvatskoj, s time da moraju biti u funkciji zatite suvereniteta Republike Hrvatske teritorijalne cjelovitosti i uspostave pravnog poretka Republike Hrvatske. Mirovne snage mogu biti razmjetene na teritorij Republike Hrvatske samo privremeno, a podruja na kojima e biti razmjetene ne mogu biti izuzeta iz ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. 6. Obzirom na estinu i opseg zloinako-genocidnog karaktera rata protiv Republike Hrvatske i uestale sluajeve svjesnog unitenja arhivske i druge dokumentacije i umjetnikih vrijednosti obvezuje se Vlada Republike Hrvatske poduzeti hitno sve potrebne mjere za osiguranje i zatitu te grae. 7. Zaduuje se Vlada Republike Hrvatske da obavijesti preko Organizacije ujedinjenih naroda cjelokupnu svjetsku javnost da republike Srbija i Crna Gora uz pomo srpske okupatorske vojske, bive JNA dovodi na privremeno zaposjednuta podruja Republike Hrvatske svoje dravljane i na taj nain nasilno mijenja demografsku sliku dotinih podruja. 8. U skladu s odlukom Sabora Republike Hrvatske od 8. listopada 1991. godine kojom je odreknut legitimitet i legalitet svim tijelima bive SFRJ Sabor Republike Hrvatske ne
*

IZVOR: Narodne novine, broj 66, 9. 12. 1991.

27/08/2007

43

priznaje i odbacuje djelovanja in. Ante Markovia, predsjednika bive savezne vlade i Budimira Lonara, ministra u toj vladi koja imaju ili bi mogla imati bilo kakve posljedice za Republiku Hrvatsku. 9. Sabor podrava prijedlog Vlade Republike Hrvatske za ustanovljenje meunarodnog suda za ratne zloine koji bi sudio vojnom vrhu (biva JNA) i svim drugim zloincima za poinjene zloine. Klasa: 018-01/91-01/04 Zagreb, 5. prosinca 1991.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. arko Domljan, v. r.

27/08/2007

44

18.

Sabor Republike Hrvatske: Zahtjev za prijem RH u Europsko

vijee (Zagreb, 5. 12. 1991.)*

Sabor Republike Hrtratske na zajednikoj sjednici svih vijea 5. prosinca 1991. godine donosi

Odluku o podnoenju zahtjeva za prijem Republike Hrvatske u Europsko vijee

1. Sabor Republike Hrvatske donio je 8. listopada 1991. godine Odluku o raskidanju dravnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama Republika Hrvatska tvorila dosadanju SFR Jugoslaviju. 2. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna drava koja je stoljeima bila i ostala sastavni dio zapadnoeuropske politike i kulturne civilizacije, kao drava koja jami i osigurava temeljna prava ovjeka i nacionalnih manjina, ima poseban interes i namjeru da u sklopu europskih integracijskih tijekova postane lanicom Europskog vijea. 3. Ovlauje se stoga Predsjednik Sabora Republike Hrvatske da stavi u potrebnu proceduru zahtjev za primanje Republike Hrvatske u Europsko vijee. Klasa: 910-03/91-01/15 Zagreb, 5. prosinca 1991. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. arko Domljan, v. r.

IZVOR: Narodne novine, broj 66, 9. 12. 1991.

27/08/2007

45

19.

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 1. Arbitrane

komisije: "SFRJ je u procesu dezintegracije" (7. 12. 1991.)

Predsjednik Arbitrane komisije primio je 20. studenoga 1991. od lorda CARRINGTONA, predsjednika Konferencije o miru u Jugoslaviji, sljedee pismo: "Suoeni smo s vanim pravnim pitanjem. Srbija smatra da su se one republike koje su se proglasile ili bi se eljele proglasiti neovisnima i suverenima, odcijepile ili bi se odcijepile od SFRJ koja bi inae produljila sa svojim postojanjem. Ostale republike, naprotiv, smatraju da se tu ne postavlja pitanje odcjepljenja nego je pitanje dezintegracije ili raspada SFRJ rezultat usklaene volje jednoga broja republika. One smatraju da se est republika mora smatrati jednakim sljednicama SFRJ, s time da nijedna od njih ili skupina njih ne bi mogla pretendirati da predstavlja njezin produetak. elio bih da Arbitrana komisija razmotri to pitanje kako bi formulirala svako miljenje ili preporuku koje smatra korisnima." Arbitrana komisija razmotrila je podneske i dokumente koje su joj dostavile Republike Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Srbija i predsjednik kolegijalnoga Predsjednitva SFRJ. 1) Komisija smatra: a) da bi odgovor na (to) pitanje trebao biti zasnovan na naelima meunarodnoga prava koja slue za odreivanje uvjeta na temelju kojih neka cjelina ini dravu; glede toga, postojanje ili nestanak drave pitanje je injenica, a uinci priznanja od drugih drava isto su deklaratorni; b) da se drava openito definira kao zajednica koja se sastoji od teritorija i stanovnitva podvrgnutih organiziranoj politikoj vlasti koja takvu dravu ini suverenom; c) da su u svrhu primjene tih kriterija oblik unutarnje politike organizacije i ustavne odredbe jednostavne injenice, premda ih je nuno uzeti u obzir da bi se ocijenio utjecaj vlasti na stanovnitvo i teritorij; d) da kad se radi o federalnom tipu drave koja obuhvaa zajednice sa stanovitim stupnjem autonomije i koje su se uz to udruile radi sudjelovanja u vrenju politike vlasti u okviru zajednikih institucija u Federaciji, postojanje drave podrazumijeva to da su u saveznim organima predstavljeni dijelovi Federacije i da vre djelotvornu vlast; e) da se prema prihvaenoj definiciji u meunarodnom pravu, izraz "sukcesija drava" protee na zamjenu jedne drave drugom u odgovor nosti za meunarodne odnose nekoga podruja. Ta je pojava regulirana naelima meunarodnoga prava kojima su se inspirirale Beke konvencije od 23. kolovoza 1978. i od 8. travnja 1983. godine. Prema tim naelima sukcesija mora dovesti do pravinoga rezultata, a zainteresirane drave

IZVOR: Vladimir uro Degan. Hrvatska drava u meunarodnoj zajednici: razvitak njezine meunarodnopravne osobnosti tijekom povijesti. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2002., str. 334-336.

27/08/2007

46

ostaju slobodne da sporazumno odrede njezine uvjete. Osim toga, imperativne norme opega meunarodnog prava, a osobito po tovanje temeljnih ljudskih prava i prava naroda i manjina, nameu se svim stranama u sukcesiji. 2) Arbitrana komisija ustanovljuje da: a) - iako je SFRJ do sada odrala svoju meunarodnu osobnost, napose u krilu meunarodnih organizacija, volja republika za neovisnou oitovala se: - u Sloveniji, na referendumu odranom u prosincu 1990, potom deklaracijom o neovisnosti od 25. lipnja 1991, suspendiranom na tri mjeseca i potvrenom 8. listopada 1991; - u Hrvatskoj, referendumom odranim u svibnju 1991, potom deklaracijom o neovisnosti od 25. lipnja 1991, suspendiranom na tri mjeseca i potvrenom 8. listopada 1991. - u Makedoniji, na referendumu odranom u rujnu 1991. u prilog suverene i neovisne Makedonije u savezu jugoslavenskih drava; - u Bosni i Hercegovini, rezolucijom o suverenosti to ju je Skuptina usvojila 14. listopada 1991, a kojoj je srpska zajednica Republike Bosne i Hercegovine osporila valjanost. b) - Sastav i djelovanje bitnih organa Federacije, kao to su savezno Predsjednitvo, Savezno vijee, Vijee republika i pokrajina, Savezno izvrno vijee, Ustavni sud ili Savezna armija, vie ne ispunjavaju kriterije sudjelovanja i predstavljanja, inherentne za federalnu dravu; c) - Pribjegavanje sili dovelo je do oruanoga sukoba izmeu razliitih elemenata Federacije koji je u nekoliko mjeseci prouzroio smrt tisua ljudi i doveo je do znatnih razaranja. Vlasti Federacije i republika pokazale su nemo da osiguraju potovanje uzastopnih sporazuma o prekidu vatre sklopljenih pod okriljem Europske zajednice i Organizacije ujedinjenih naroda. 3) S obzirom na to Arbitrana komisija je miljenja: - da se Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija nalazi u procesu raspada; - da je na republikama da rijee probleme sukcesije drava koji proizlaze iz toga procesa (raspada SFRJ, naa primjedba) prema naelima i pravilima meunarodnoga prava, posebno uz potovanje ljudskih prava i prava naroda i manjina; - da one republike koje izraze takvu elju mogu zajedniki ustanoviti novi savez s demokratskim institucijama po njihovu izboru. R. Badinter v. r. 7. prosinca 1991

27/08/2007

47

20.

Ministarsko

vijee

Europske

zajednice:

Smjernice

za

priznavanje novih drava u istonoj Europi i Sovjetskom Savezu, (Bruxeles, 16. 12. 1991.)

U skladu sa zahtjevom Europskog vijea, ministri su procijenili razvoj prilika u istonoj Europi i Sovjetskom Savezu s namjerom da izrade pristup odnosa spram novih drava. S time u svezi, prihvatili su sljedee smjernice za formalno priznavanje novih drava u istonoj Europi i Sovjetskom Savezu: Zajednica i njezine drave lanice potvruju privrenost naelima posljednje Helsinke deklaracije i Parike povelje, naroito naelo prava na samoodreenje. Oni potvruju svoju spremnost da priznaju, u skladu s uobiajenim standardima meunarodne prakse i ovisno o politikim prilikama u svakom pojedinom sluaju, one nove drave koje su se uslijed povijesnih promjena na odreenom podruju konstituirale na demokratskoj osnovi, prihvatile meunarodne obveze i u cijelosti se obvezale za uspostavljanje mira i pregovore. Stoga se prihvaa zajedniko stajalite u procesu priznavanja tih novih drava koje iziskuje: - pridravanje odredaba Povelje Ujedinjenih naroda i obveza na koje su svojim potpisom pristale u posljednjoj Helsinkoj deklaraciji i Parikoj povelji, naroito s obzirom na zakonodavstvo, demokraciju i ljudska prava; - jamenje prava etnikih i nacionalnih grupa i manjina u skladu s obvezama sto su ih potpisale u sklopu CSCE; - potovanje nepovredivosti svih granica koje se mogu mijenjati samo mirnim putem i zajednikim dogovorom; - prihvaanje svih odgovarajuih obveza u vezi s razoruanjem i obustavom nuklearnog naoruanja, kao i onih u vezi sa sigurnou i stabilnoscu regija; - obvezu da se dogovorno rijee, ukljuivi prema potrebi i traenje arbitrae, sva pitanja u vezi s dravnim nasljeivanjem i regionalnim sporovima. Zajednica i njezine drave lanice nee priznati regionalne cjeline na-stale kao posljedice agresije. Takoer, imat e na umu mogue posljedice priznavanja po susjedne drave. Pridravanje tih naela otvara mogunost priznavanja drava od stra-ne Zajednice i njezinih drava lanica te uspostavljanje diplomatskih odnosa. To se moe provesti putem pisanih ugovora.

IZVOR: A. Milardovi: Dokumenti o dravnosti Republike Hrvatske, Zagreb, Alineja, 1992, str. 136.

27/08/2007

48

21.

Ministarsko

vijee

Europske

zajednice:

Deklaracija

Jugoslaviji (Bruxeles, 16. 12. 1991.)

Deklaracija o Jugoslaviji
"Europska zajednica i njezine zemlje lanice raspravljale su o situaciji u Jugoslaviji u svijetlu njihovih smjernica o priznavanju novih draava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu. One su prihvatile zajedniko stajalite u pogledu priznavanja jugoslavenskih republika. S tim u vezi one zakljuuju slijedee: Zajednica i njezine zemlje lanice sloile su se da priznaju nezavisnost svim jugoslavenskim republikama koje ispunjavaju sve nie postavljene uvjete. Primjena ove odluke poet e 15. sijenja 1992. godine. EZ i njene lanice radi toga pozivaju sve jugoslavenske republike da do 23.prosinca izjave da li: - ele biti priznate kao nezavisne drave; - prihvaaju obveze sadrane u gore spomenutim smjernicama; - prihvaaju odredbe sadrane u nacrtu Konvencije - naroito one u Poglavlju II. o ljudskim pravima i pravima nacionalnih ili etnikih skupina - u okviru Konferencije o Jugoslaviji; - nastavljaju podravati: - napore glavnog tajnika i Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda, i - nastavljanje Konferencije o Jugoslaviji. Zahtjevi onih republika koje pozitivno odgovore bit e podneseni preko Predsjednitva Konferencije Arbitranoj komisiji radi pribavljanja njenog miljenja prije datuma primjene(odluke o priznanju). U meuvremenu, Zajednica i njezine zemlje lanice trae od glavnog tajnika UN i Vijea sigurnosti UN da nastave svoje napore radi uspostavljanja djelotvornog prekida vatre i unapreivanja miroljubivog izlaska iz sukoba putem pregovora. One i dalje ukazuju na najvei znaaj to breg rasporeivanja mirovnih snaga UN u skladu s Rezolucijom br. 724 Vijea sigurnosti UN. Zajednica i njezine zemlje lanice takoer zahtijevaju od jugoslavenskih republika da se obveu, prije priznavanja, da e usvojiti ustavna i politika jamstva osiguravajui njima da nemaju teritorijalnih zahtjeva prema susjednim dravama Zajednice i da nee voditi nikakve aktivnosti neprijateljske propagande protiv susjednih drava Zajednice, ukljuujui uporabu naziva koji impliciraju teritorijalne zahtjeve."

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 18.12.1991. Deklaracija o Jugoslaviji usvojili su ministri vanjskih poslova europske 'dvanaestorice' na izvanrednom sastanku u Bruxellesu 16. prosinca 1991.

27/08/2007

49

22.

Predsjednitvo i Vlada SR BiH: Zahtjev Europskoj zajednici za

priznavanje suvereniteta i nezavisnosti BiH (Sarajevo, 24. 12. 1991.)*

U zahtjevu za priznanje, nakon pozivanja na odredbe Ustava SFRJ i Ustava RBiH i najznaajnije dokumente Skuptine i Vlade RBiH, se konstatira "da su Predsjednitvo SRBiH i Vlada SRBiH na odvojenim sjednicama 20.12.1991. donijeli slijedee odluke: 1. Predsjednitvo i Vlada SRBiH, u ime SRBiH, izraava elju da BiH bude priznata kao nezavisna drava i mole EZ i njene zemlje lanice da je priznaju u postupku i roku predvienom u Briselskoj deklaraciji o Jugoslaviji. 2. BiH izjavljuje da prihvata sve obaveze sadrane u "Smjernicama za priznanje novih drava u Istonoj Evropi i Sovjetskom Savezu", usvojenim na Savjetu ministara inostranih poslova u Bruxellesu 16. decembra. 3. Bosna i Hercegovina prihvata Nacrt Haake konvencije Konferencije, ukljuujui drugo poglavlje koje se odnosi na ljudska prava i prava nacionalnih i etnikih grupa koje se razmatra u okviru Konferencije o Jugoslaviji. U tom smislu Republika e se i dalje zalagati za stvaranje nove zajednice, to e omoguiti prosperitet svim njenim lanicama. eljeli bismo ponovo naglasiti da u BiH ive tri ravnopravna naroda, koji prema popisu provedenom 1991. godine ine: 17,27 posto Hrvati, 43,74 posto Muslimani i 31,33 posto Srbi. Osim toga, 5,51 posto stanovnitva se izjasnilo kao Jugoslaveni, a samo 2,15 posto stanovnitva pripada ostalim etnikim grupama. 4. Na je stav da odnosi izmeu jugoslavenskih republika treba da se rjeavaju mirnim putem. Mi cijenimo i podravamo napore koje poduzimaju generalni sekretar UN i Evropska zajednica, te dajemo podrku nastavku Konferencije o Jugoslaviji. Poznato je da BiH ni do sda nije pravila nikakve opstrukcije na tom planu. Ovdje posebno istiemo da BiH nema, niti e kao nezavisna drava imati, teritorijalne pretenzije prema bilo kojoj susjednoj dravi i da nee voditi nikakve neprijateljske propagandne aktivnosti protiv bilo koje susjedne drave, ukljuujui i koritenje naziva koje bi u sebi sadravao teritorijalne pretenzije. Stoga, predlaemo da Evropska zajednica i njene drave-lanice priznaju suverenost i nezavisnost Bosne i Hercegovine".

IZVOR: Kasim I. Begi. Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma (1991.-1996.). Sarajevo: Bosanska knjiga, 1997., str. 41. Dokument su potpisali Alija Izetbegovi, kao predsjednik Predsjednitva SR BiH te Jure Pelivan, predsjednik Vlade SR BIH.

27/08/2007

50

23.

Skuptina srpskog naroda u BiH: Odluka o pripremama za Republike Srpske Bosne i Hercegovine (21. 12.

formiranje 1991.)

Polazei od ustavnog prava naroda na samoopredjeljenje i samoorganizovanje, Skuptina srpskog naroda u BiH, na sjednici odranoj 21. decembra 1991. godine, donosi

Odluku da se pristupi formiranju Republike Srpske Bosne i Hercegovine

I Pristupa se pripremama za formiranje Republike Srpske Bosne i Hercegovine, kao federalne jedinice u sastavu savezne drave Jugoslavije. II U skladu sa rezultatima plebiscita srpskog naroda u Basni i Hercegovini, Republika Srpske Bosne i Hercegovine formira-e se najkasnije do srpske nove 1992. godine. III Aktivnosti na formiranju Republike Srpske Bosne i Hercegovine sprovece organi Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. PREDSJEDNIK SKUPTINE SRPSKOG NARODA U BOSNII HERCEGOVINI Mr Momilo Krajinik

IZVOR: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan,. 1994., str. 278.

27/08/2007

51

24.

Sabor Republike Hrvatske: Zakljuak (Zagreb, 28. 12. 1991.)*

Sabor Republike Hrvatske na zajednikoj sjednici svih vijea Sabora, odranoj dana 28. prosinca 1991. godine, donio je slijedei

Zakljuak
1. Sabor Republike Hrvatske prihvaa"Deklaraciju o smjernicama za priznanje novih drava u istonoj Europi i Sovjetskom Savezu" i "Deklaraciju o Jugoslaviji" to ih je 16. prosinca 1991. godine u Bruxellesu usvojilo Ministarsko vijee Europske zajednice. 2. Sabor Republike Hrvatske u skladu s lankom I Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991. godine, podrava zahtjev Predsjednika Republike Hrvatske za meunarodno priznanje neovisnosti Republike Hrvatske koji je Predsjednik Republike Hrvatske, suglasno Deklaracijama navedenim u toki 1. ovog zakljuka dana 19. prosinca 1991. godine podnio Predsjedniku Ministarskog vijea Europske zajednice.

Klasa: 021-03/91-05/04 Zagreb, 28. prosinca 1991.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. arko Domljan, v. r.

IZVOR: Narodne novine, broj 73, 31.12.1991.

27/08/2007

52

25.

Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini: Deklaracija

o proglaenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine (Sarajevo. 9. 1. 1992.)

Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao legitimni, slobodno i demokratski izabrani predstavnik i zatitnik njegovih prava i interesa, ostvarujui njegovu plebiscitom izraenu volju i na njoj zasnovanu svoju odluku da se pristupi formiranju Republike srpske Bosne i Hercegovine, na zasjedanju odranom 9. januara 1992. godine donosi

Deklaraciju o proglaenju republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine

I Na podrujima srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etnikih cjelina u Bosni i Hercegovini, ukljuujui i podruja na kojima je srpski narod ostao u manjini zbog genocida koji je nad njim izvren u drugom svjetskom ratu, a na osnovu plebiscita odranog 9. i 10. novembra 1991. godine na kome se srpski narod izjasnio za ostanak u zajednikoj dravi Jugoslaviji, osniva se i proglaava. Republika srpskog naroda Bosne iHercegovine II Republika se nalazi u sastavu savezne drave Jugoslavije kao njena federalna jedinica. III Teritorijalno razgranienje sa politikim zajednicama drugih naroda, Bosne i Hercegovine, kao i razrjeavanje ostalih meusobnih prava i obaveza, izvrie se mirnim putem i dogovorno, uz uvaavanje etnikih, istorijskih, pravnih, kulturnih, ekonomskih, geografskih, komunikacijskih i drugih bitnih kriterija i uz potovanje principa i pravila meunarodnog prava. IV Osnove drutvenog, politikog i dravnog sistema Republike uredie se njenim ustavom. Ustavom Republike garantovae se puna ravnopravnost i jednakost pred zakonom naroda i graana i zatita od bilo kog oblika diskriminacije. VI Do Izbora i konstituiranja njihovih organa i institucija koji e biti ustanovljeni ustavom Republike, funkcije dravnih organa u Republici obavljae sadanja Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i Ministarski savjet.

IZVOR: Borba, 10. 1. 1992.

27/08/2007

53

VII Sedite organa Republike je u Sarajevu. VIII Do donoenja ustava, zakona i drugih propisa Republike na njenom podruju e vaiti savezni propisi, kao i propisi dosadanje SR Bosne i Hercegovine, osim onih za koje Skuptina srpskog naroda utvrdi da su u suprotnosti sa saveznim ustavom. IX Organi vlasti dosadanje SR Bosne i Hercegovine predstavljae zajednike organe nacionalnih zajednioa u prelaznom periodu, do konanog teritorijalnog razgranienja i razrjeenja ostalih prava i obave-za. U prelaznom periodu zajedniki organi konsenzusom donose neophodne odluke i akte. X Ova Deklaracija stupa na snagu danom donoenja, a uvee se u ivot danom eventualnog priznavanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Uvoenje Deklaracije u ivot odloie se na neodreeno vrijeme pod uslovom da zahtjev za priznanje nezavisnosti Bosne i Hercegovi-ne njegovi podnosioci povuku do 15. januara 1992. godine. XI Deklaracija e se objaviti u "Slubenom glasniku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini". PREDSJEDNIK SKUPTINE SRPSKOG NARODA u Bosni i Hercegovini Mr Momilo Krajinik

27/08/2007

54

26.

Mirovna konferencija o Jugoslavij: Miljenje broj 2 Arbitrane

komisije (Pariz, 11. 1. 1992.)*

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Arbitrana komisija Miljenje broj 2
Predsjednik Arbitrane komisije primio je 20. studenoga 1991. godine pismo u kojem je predsjednik Mirovne konferencije o Jugoslaviji lord Carrington zatraio od Komisije miljenje o slijedeem pitanju koje je postavila Republika Srbija: "Da li srpski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao initelj jedne od konstitutivnih nacija Jugoslavije, uiva pravo na samoodreenje?" Komisija je upoznata s raspravama, primjedbama i dokumentima koje su dostavili republike Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Srbija, Predsjednitvo Socijalistike Federativne Republike Jugoslavija i "Skutina srpskog naroda Bosne i Hercegovine". 1. Komisija smatra kako u sadanjem stanju svog razvoja, meunarodno pravo ne precizira sve posljedice prava na samoodreenje. Ipak je dobro utvreno da bez ozbira na prilike, pravo na samoodreenje ne moe dovesti do promjene granica koje postoje u trenutku neovisnosti (uti possidetis juris) osim u sluaju suprotnog sporazuma od strane zainteresiranih drava. 2. Ako u okviru jedne drave postoji jedna ili vie grupa koje ine jednu ili nekoliko etnikih, vjerskih ili jezinih zajednica, te grupe po meunarodnom pravu imaju pravo na priznanje svog identiteta. Kao to je Komisija naglasila u svom miljenju broj 1, od 29. studenoga 1991. godine koje je javno objavljeno 7. prosinca, prema pravilima opeg meunarodnog prava, koja su sada imperativna, na dravama je da osiguraju potivanje prava manjina. Ta se potreba namee svim republikama glede zajednica koje postoje na njihovom teritoriju. Prema tome, srpsko puanstvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske mora uivati sva prava koja se prema meunarodnim konvencijama koje su na snazi priznaju manjinama, kao i nacionalne i meunarodne garancije sukladne s naelima meunarodnog prava i odredbama Poglavlja II, prijedloga Konvencije od 4. studenoga 1991. godine koju su prihvatile te republike. 3. Izmeu ostalog lanak 1. svakog od dva meunarodna ugovora koji se odnose na ljudska prava iz 1966. godine, odreuje kako je pravo na samoodreenje zatitno naelo ljudskih prava. Prema tom pravu, svaki ovjek moe zahtijevati pripadnost etnikoj, vjerskoj ili jezinoj zajednici, po svom izboru. Prema Komisiji, jedna od posljedica tog naela mogla bi biti da se na temelju sporazuma izmeu republika, pripadnicima srpskog puanstva Bosne i Hercegovine i Hrvatske, moe,

IZVOR: Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske: Pregled zbivanja; Sijeanj 1992.

27/08/2007

55

ako oni to ele, priznati dravljanstvo po njihovom izboru sa svim pravim i svim obvezama koje proizlaze prema dravama na koje se odnosi. 4. Prema tome, miljenje je Arbitrane komisije : - da srpsko stanovnitvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske ima pravo uivati sva prava koja se priznaju manjinama i etnikim grupama prema meunarodnom pravu i odredbama prijedloga Konvencije Mirovne konferencije o Jugoslaviji od 4. studenoga 1991. godine koje su se Republika Bosna i Hercegovina i Hrvatske obvezale primijeniti; - da te republike moraju pripadnicima tih manjina i tih etnikih grupa dati na uivanje sva ljudska prava i temeljne slobodne koje priznaje meunarodno pravo, ukljuujui u tom sluaju i pravo na odabir svojeg dravljanstva. Pariz, 11. sijenja 1992. godine.

27/08/2007

56

27.

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 3 Arbitrane

komisije (Pariz, 11. 1. 1992.)*

Mirovna konferencija o Jugoslaviji - Arbitrana komisija Miljenje broj 3
Predsjednik Arbitrane komisje primio je 20. studenoga 1991. godine pismo u kojem je predsjednik Mirovne konferencije o Jugoslaviji lord Carrington zatraio od Komisije miljenje o slijedeem pitanju koje je postavila Republika Srbija: "Da li unutarnje linije razgranienja izmeu Hrvatske i Srbije s jedne strane, te Srbije i Bosne i Hercegovine s druge strane , mogu biti smatrane granicama prema meunarodnom javnom pravu?" Komisija je upoznata s raspravama, primjedbama i dokumentima koje su dostavili republike Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Srbija, Predsjednitvo Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i "Skuptina srpskog naroda Bosne i Hercegovine". 1. Komisija je u svom miljenju broj 1, od 29. studenoga 1991. godine, koje je javno objavljeno 7. prosinca, konstatirala da se "Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija nalazi u procesu raspada". Prema tome, i vodei rauna o injenici da su republike Hrvatska i Bosna i Hercegovina izmeu ostalih zatraile meunarodno priznanje kao neovisne drave, Komisija je svjesna da za pitanje koje joj je postavljeno mora pronai svoj odgovor u kontekstu nestalne i promjenjive situacije, te smatra kako se on mora temeljiti na naelima i pravilima meunarodnog javnog prava. 2. Prema tome, Komisija je miljenja da e, im se proces u SFRJ zavri stvaranjem jedne ili vie neovisnih drava, problemi granica, a naroito onih koje se odnose na republike na koje se odnosi postavljeno pitanje, morati biti rjeeni u skladu sa slijedeim kriterijima: Prvo - Vanjske granice morat e biti potovane u svakom sluaju, u skladu s naelima na koja se poziva Povelja Ujedinjenih naroda, Deklaracija koja se odnosi na naela meunarodnog prava koja se tiu prijateljskih odnosa i suradnje izmeu drava u skladu sa Poveljom Ujedinjenih naroda (Rezolucija 2625 (XXV) Generalne skuptine Ujedinjenih naroda) i zavrni dokument Helsinkija, a ime je nadahnut lanak 11. Beke Konvencije od 23. kolovoza 1978. godine o nasljedstvu drava u pitanjima ugovora. Drugo - Razgranienja izmeu Hrvatske i Srbije ili izmeu Srbije i Bosne i Hercegovine, ili evenutalno izmeu drugih neovisnih drava koje meusobno granie, mogu se mijenjati samo slobodnim i meusobnim sporazumom. Tree - U pomanjkanju suprotnog sporazuma, prijanje granice dobit e karakter granica zatienih meunarodnim pravom. To je zakljuak kojem vodi naelo potivanja teritorijalnog "status quo" i naroito "uti possedetis juris" koje, iako prvotno priznato u rjeenju problema dekolonizacije u Americi i Africi, danas ini naelo opeg karaktera
*

IZVOR: Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske: Pregled zbivanja; Sijeanj 1992..

27/08/2007

57

kako ga je oznaio Meunarodni sud pravde (sluaj graninog spora Burkina Faso Republika Mali, odluka 22. prosinca 1986. godine, Zbornik 1986., lanak 20., stranica 565) : "To naelo ne dobiva ipak karakter posebnog pravila nerazdvojivog od utvrenog sistema meunarodnog prava. Ono ini ope naelo, logiki povezano s pojavom prijelaza na neovisnost, gdje se ona oituje. Njegov je oiti cilj da se izbjegne da neovisnost i stabilnost novih drava budu ugroene bratoubilakim borbama..." Ovo se naelo utoliko vie moe lake primjeniti izmeu republika, to je prema stavku 2. i 4., lanka 5. Ustava SFRJ, bilo odlueno da se konzistentnost teritorija i granica republika ne moe mijenjati bez njihova pristanka. U Parizu, 11. sijenja 1992. godine"

27/08/2007

58

28.

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj. 4: o priznanju Socijalistike republike Bosne i

meunarodnom

Hercegovine od strane Evropske zajednice i njenih zemalja lanica* (Pariz, 11. 1. 1992.)
Mirovna konferencija o Jugoslaviji - Arbitrana komisija Miljenje broj 4
U pismu od 20. prosinca 1991. upuenog predsjedniku Vijea EZ, ministar vanjskih poslova SR BiH trai od zemalja lanica EZ priznanje SR BiH. Arbitrana komisija je raspravila navedeno traenje u skladu s Deklaracijom o Jugoslaviji i Smjernicama o priznanju novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom savezu usvojenih od strane Vijea 16. prosinca 1991, kao i sa proceduralnim pravilima usvojeni od strane Arbitrane komisije 22. prosinca. Nakon uvida u elemente informacija kojima raspolae i sasluavi izvjestitelja, Arbitrana komisija donosi slijedee miljenje: 1. Dokumentom to su ga 20. prosinca 1991. zasebno prihvatili Predsjednitvo i Vlada Bosne i Hercegovine (...) ove su vlasti prihvatile sve obveze predviene Deklaracijom i odrednicama od 16. prosinca 1991. Istim dokumentom ove su vlasti naglasile da BiH prihvaa projekt konvencije hake konferencije od 4. studenoga 1991. i, posebno, odredbe njezina II poglavlja koje se tiu prava ovjeka i prava etnikih i nacionalnih skupina; Sadanji Ustav SR Bosne i Hercegovine jami jednaka prava narodima Bosne i Hercegovine - Muslimanima. Srbima i Hrvatima i pripadnicima ostalih nacija i etnikih skupina koje ive na njezinu teritoriju; (...) Takoer, vlasti Bosne i Hercegovine dale su Komisiji uvjeravanja da ta republika nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema susjednim zemljama i da je spremna biti jamcem njihova teritorijalnog integriteta; (...) 2. Komisija je takoer obavijetena da je 24. listopada 1991. Skuptina SR BiH prihvatila platformu o buduem ureenju jugoslavenske zajednice: prema tom dokumentu SR BiH je spremna ukljuiti se u novu jugoslavensku zajednicu pod slijedea dva uvjeta: .- da u novu zajednicu uu najmanje Srbija i Hrvatska ; - da se istodobno potpie ugovor kojim se priznaje suverenitet SR BiH u njenim sadanjim granicama Predsjednitvo SR BiH izvijestilo je Komisiju da se tom mogunou ni u emu ne mijenja zahtjev za priznanjem suvereniteta i neovisnosti. 3. Komisija konstatira:
*

IZVOR: Vjesnik, 23. 01. 1992.

27/08/2007

59

a) da navedene izjave i obveze dolaze iz Predsjednitva i Vlade SR BiH; da se. meutim, srpski lanovi Predsjednitva nisu pridruili navedenim izjavama i obvezama; b) da prema Ustavu Bosne i Hercegovine i amandmanu LXVII, graani Bosne i Hercegovine svoju vlast ostvaruju putem Skuptine ili referendumom. Predsjednitvo i Vlada SR BiH pravni temelj zahtjeva za priznanje nalaze u amandmanu LX na Ustav Bosne i Hercegovine, od 31. srpnja 1990. Taj amandman navodi da je Bosna i Hercegovina demokratska suverena drava ravnopravnih graana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvata - i dijelova ostalih naroda i narodnosti koji ive na njenom teritoriju. Ova odredba, u osnovi ve sadrana u lanku l. Ustava iz 1974. ne donosi bitnu promjenu u prethodnom pravnom stanju. S druge strane, izvan institucionalnih okvira SR Bosne i Hercegovine srpski narod Bosne i Hercegovine izjasnio se putem plebiscita za zajedniku jugoslavensku dravu. 21. prosinca 1991. tzv. Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini izglasala je rezoluciju usmjerenu k osnivanju tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine u sastavu federalne drave Jugoslavije ako muslimanska i hrvatska zajednica Bosne i Hercegovine odlue promijeniti svoj stav o Jugoslaviji. 9. sijenja 1992. ta je skuptina proglasila neovisnost tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine. 4. U tim okolnostima Arbitrana komisija dri da se izrazi volje puanstava Bosne i Hercegovine da SR BiH konstituiraju kao suverenu i neovisnu dravu ne mogu smatrati potpuno utvrenima. Ovo se miljenje moe promijeniti ako republika koja je podnijela zahtjev za priznanje donese jamstva u tom pogledu putem referenduma na koji bi bili pozvani svi graani Bosne i Hercegovine, bez ikakvih razlika i pod meunarodnom kontrolom. U Parizu. 11. sijenja 1992.

27/08/2007

60

29.

Mirovna konferencija o Jugoslaviji: Miljenje broj 5 Arbitrane

komisije (Pariz, 11. 1. 1992.)*

Mirovna konferencija o Jugoslaviji - Arbitrana komisija Miljenje broj 5

"Miljenje Arbitrane komisije broj 5. o priznanju Republike Hrvatske od strane Europske zajednice i njezinih zemalja lanica U pismu od 19. prosinca 1991. godine, upuenom predsjedniku Vijea ministara Europske zajednice, predsjednik Republike Hrvatske zatraio je priznanje te republike od strane zemalja lanica Europske zajednice. Arbitrana komisija pristupila je razmatranju toga zahtjeva primjenjujui odredbe Deklaracije o Jugoslaviji i odrednice za priznanje novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu koje je usvojilo Vijee ministara Europske zajednice, 16. prosinca 1991. godine i pravila procedure usvojena 22. prosinca 1991. godine. Komisija je prouila dokumente koje joj je uputila Republika Hrvatska. To su: - odgovori na pitanja Komisije upuene zainteresiranim republikama 24. prosinca 1991. godine; -dokument upuen kao potvrda zahtjeva za priznanjem od 19. prosinca 1991. godine pod nazivom "Odgovori na Deklaraciju o Jugoslaviji i na Deklaraciju o odrednicama o priznanju novih drava u Istonoj Europi i u Sovjetskom Savezu"; - ustav republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine; - izvjee o rezultatima referenduma odranoga 19. svibnja 1991. godine; - ustavnu odluku o suverenitetu i neovisnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991. godine, potvrenu lankom 140, stavkom 1. Ustava; - Deklaraciju o uspostavljanju suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991. godine; - Ustavni zakon o pravima ovjeka te slobodama i pravima nacionalnih i etnikih zajednica, kao i manjina u Republici Hrvatskoj, od 4. prosinca 1991. godine; - odluku parlamenta od 28. prosinca 1991. godine, kojom se podrava zahtjev za priznanjem Republike Hrvatske koji je podnio predsjednik Republike Hrvatske; - pismo koje je 11. sijenja 1992. godine uputio predsjednik Republike Hrvatske kao odgovor na zahtjev o dodatnim obavijestima koje je formulirala Komisija 19. sijenja 1992. godine; Prema informacijama kojima raspolae, Arbitrana komisija objavljuje sljedee miljenje: 1. U odgovoru na upitnik Komisije, predsjednik Republike Hrvatske pozitivno odgovara na pitanja postavljena glede:
*

IZVOR: Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske: Pregled zbivanja; Sijeanj 1992.

27/08/2007

61

a) prihvaanja od strane te republike odrednica za priznanje novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu b) njezinog podravanja mirovnih napora koje je poduzeo glavni tajnik i Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda kao i Mirovna konferencija o Jugoslaviji. 2. Komisija je 10. sijenja 1992. godine zatraila od Republike Hrvatske potvrdu da ona prihvaa sve odredbe prijedloga Konvencije Mirovne konferencije o Jugoslaviji od 4. studenog 1991. godine i posebice odredbe u Poglavlju II, lanku 2-c ('poseban status') Komisija konstatira da, u svome odgovoru od 11. sijenja 1992. godine, predsjednik Republike Hrvatske potvruje da su sve odredbe sadrane u prijedlogu Konvencije Mirovne konferencije o Jugoslaviji, u naelu prihvaene od strane Republike Hrvatske 5. studneog 1991. i da su ponovno ukljuene u Ustavni zakon od 4. prosinca 1991. godine. 3. U skladu s tim, Arbitrana komisija je miljenja da: - Ustavni zakon od 4. prosinca 1991. godine ne pokriva integralno sve odredbe prijedloga Konvencije od 4. studenoga 1991. godine, posebice one iz Poglavlja II, lanak 2-c, pod nazivom 'poseban status'; - na vlastima je Republike Hrvatske da upotpune Ustavni zakon od 4. prosinca 1991. godine kako bi bile zadovoljene odredbe predviene prijedlogom Konvencije; - pod tim uvjetom, Republika Hrvatska ispunjava uvjete potrebne za njezino priznanje od strane drava lanica Europske zajednice, a prema uvjetima Deklaracije o Jugoslaviji i odrednicama u svezi s priznanjem novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu koje je usvojilo Vijee ministara Europske zajednice 16. prosinca 1991. godine.

U Parizu, 11. sijenja 1992. godine"

27/08/2007

62

30.

Skuptina Bosne i Hercegovine: Odluka o raspisivanju

referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 25. 1. 1992.).

SARAJEVO, 25. sijenja (Hina) - Skuptina Bosne i Hercegovine donijela je rano jutros, nakon maratonskog zasjedanja, odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, za koju su glasovali zaastupnici svih stranaka osim Srpske demokratske stranke BiH, koji su prije toga napustili dvoranu. Referendum bi se, prema toj odluci, trebao odrati 29. veljae i 1. oujka ove godine. Referendumsko pitanje glasi: "Jeste li za suvrenu i nezavisnu dravu Bosnu i Hercegovinu, dravu ravnopravnih graana i naroda Bosne i Hercegovine, Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive?" Skuptina BiH odluila je i to da se dosadanji guverner Narodne banke BiH Hajra Balorda razrijei dunosti. Obje odluke donesene su u bosanskohercegovakom parlamentu bez nazonosti zastupnika Srpske demokratske stranke BiH, koji su jutros oko 3 sata napustili sjednicu. Svemu je prethodila nezapameno iscrpljujua rasprava oko utvrivanja dnevnoga reda, a u skuptinskoj dvorani bilo je otrih prepirki. Zastupnici Stranke demokratske akcije u jednom su trenutku zatraili oduzimanje prava predsjedniku Skuptine BiH Momilu Krajiniku (SDS) da nastavi voenje zasjedanja, tvrdei da on "opstruira rad Skuptine". Nakon to je Krajinik izjavio da nema uvjeta za nastavak sjednice ni za sazivanje njezina nastavka za nedjelju u 10 sati, zastupnici SDS-a napustili su skuptinu BiH. Nastavku sjednice, na kojem je donesena odluka o referendumu, predsjedao je potpredsjednik Skuptine BiH Mariofil Ljubi.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA 1250072:1, 25. 1. 1991.

27/08/2007

63

31.

Referendumsko

pitanje

Hrvatske

demokratske

zajednice

Bosne i Hercegovine (9. 2. 1992.)

Pitanje za referendum
Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dravnu zajednicu konstutivnih i suverenih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog u njihovim nacionalnim podrujima (kantonima)

DA

NE

Ovako formulirano referendumsko pitanje za razliku od onog koje je usvojeno na sjednici Skuptine SR BiH 25. sijenja 1992. g, nedvojbeno odreuje buduu nezavisnu BiH kao sloenu dravnu zajednicu koja se pravno temelji na nacionalnom suverenitetu konstitutivnih naroda hrvatskog, muslimanskog i srpskog. Iz predloenog pitanja slijedi da budua nezavisna BiH nije unitarna drava ve dravna zajednica koju e initi nacionalni kantoni, hrvatski, muslimanski i srpski ija e se podruja utvrditi nakon provedenog referenduma posebnim ustavnim aktom. Predloeno referendumsko pitanje u skladu sa suverenitetom konstitutivnih naroda, predpostavlja da e hrvatski, muslimanski i srpski narod izvorno i neposredno ostvarivati svoja suverena prava u nacionalnim kantonima, a na razini dravne zajednice BiHu sluajevima koji e biti izriito utvreni u posebnom ustavnom aktu o podjeli prava i dunosti izmeu nacionalnih kantona i dravne zajednice BiH. U referendumskom pitanju nije potrebno posebno navoditi ravnopravnost graana i pripadnika drugih naroda koji ive u dananjoj BiH jer se ona zajamuje i zatiuje u ustavnom aktu koji e se donijeti nakon referenduma, kao to se to ini u svim suvremenim demokratskim dravama i dravnim zajednicama. To proizilazi iz cilja referenduma. koji se odnosi na suverenitet i nezavisnost BiH, njezine pravne temelje i ustrojstvo.

IZVOR: Dr. Smail eki. Agresija na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991-1993. Sarajevo: Ljiljan, 1994., str. 312

27/08/2007

64

32.

Lisabonska izjava o Jugoslaviji

ministara vanjskih poslova

zemalja Europske zajednice (Lisabon, 17. 2. 1992.)

"Europska zajednica i njezine drave lanice sa zadovoljstvom prihvaaju preporuku glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda Vijea sigurnosti o razmjetaju snaga za ouvanje mira Ujedinjenih naroda u Jugoslaviji, u skladu s Planom te organizacije te se vrsto nadaju da e o tome uskoro biti donesena pozitivna odluka. Ministri EZ pozivaju sve zainteresirane strane da naprave sve kako bi bio olakan brz i siguran razmjetaj snaga Ujedinjenih naroda za ouvanje mira. Zajednica i njezine drave lanice smatraju da e zajedniki i koordinirani napori snaga za uvanje mira UN-a i promatrake misije (EZ) biti vaan element za uspostavljanje potrebnih uvjeta za mirno i cjelovito rjeenje krize. Takvo bi rjeenje trebalo biti ostvareno aktivnim doprinosom svih strana koje sudjeluju na Konferenciji o Jugoslaviji. Oni su takoer naglasili i vanost daljnjeg striktnog potivanja embarga na dobave oruja, koji je na snazi. Zajednica i njezine zemlje lanice ponavljaju kako cijene rezultate ostvarene u sklopu Mirovne konferencije o Jugoslaviji, kojom predsjeda lord Carrington. U svezi s tim oni istiu potrebu da svi sudionici u potpunosti potuju preuzete obveze to se odnose na primjenu prijedloga Sporazuma o zatiti prava ovjeka i manjina, kao i one o neprihvatljivosti svake promjene granica silom. Zajednica i njezine zemlje lanice sa zadovoljstvom istiu konstruktivno ponaanje Srbije, to e imati na umu kad budu ponovno razmatrali pitanje pozitivnih mjera. Zajednica i njezine drave lanice podravaju sadanje napore, u sklopu Konferencije, za promicanje dijaloga zainteresiranih strana u Bosni i Hercegovini, kojima je cilj ustavno rjeenje i koje e trebati uzeti u obzir legitimne tenje svih naroda, unutar nepovredivih granica te republike." U svezi s tim ministri EZ "spremni su pozitivno odgovoriti na zahtjev bosanskih vlasti glede meunarodnog nadzora predvienog referenduma, u uskoj suradnji s pripadajuim institucijama KESS-a. Zajednica i njezine drave lanice vrlo e pomno i nadalje pratiti napore koji bi mogli dovesti do mogueg priznanja ostalih republika", kae se na kraju Izjave ministara vanjskih poslova EZ.

IZVOR: Veernji list, 20. 2. 1992.

27/08/2007

65

33.

Cutilleirov plan: Izetbegovi, Lasi i Karadi sporazumjeli se

o "rekonstrukciji" BiH (Sarajevo, 22. 2. 1992.)

SARAJEVO, 22. veljae (Hina) - Na konferenciji za novinare, odranoj neposredno po povratku s pregovora o BiH, u kojima su posredovali predstavnici EZ-a, predstavnici SDA, HDZ-a i SDS-a Alija Izetbegovi, Miro Lasi i Radovan Karadi izvijestili su novinare na sarajevskom aerodromu da je danas u meustranakim razgovorima u Lisabonu postignut sporazum o "rekonstrukciji" Bosne i Hercegovine. Na sastanku u Lisabonu zakljueno je da Bosna i Hercegovina ostane u postojeim granicama, ali da se izvri temeljita decentralizacija tako to e se osnovati nacionalne jedinice, koje e imati odreenu samoupravu, izjavio je na veeranjoj konferenciji za novinare u Sarajevu predsjednik SDA BiH Alija Izetbegovi. Po Izetbegoviem rijeima "koncesija SDS-a je to je ta stranka potvrdila nedjeljivost Bosne i Hercegovine". integritet i

"Naa koncepcija je to smo prihvatili stanovitu reorganizaciju Bosne i Hercegovine, koja e uvaavati etnike razloge, iako to ranije nije bio na koncept", objasnio je predsjednik SDA. Istaknuvi da dolaze "dani raspleta", Izetbegovi je ocijenio da "drugog puta nije bilo", te da je u Lisabonu "poloen temelj, odnosno princip, koji je odledio jedno stanje koje je trajalo posljednjih godinu dana u Bosni i Hercegovini". On je dodao da time ne dolazi u pitanje odravanje referenduma, te izrazio uverenost da e referendum uspjeti, i da e Bosna i Hercegovina biti nezavisna i priznata. Izrazivi zadovoljstvo lisabosnkim sporazumom, predsatvnik HDZ-a Lasi izjavio je: "Ono to smo traili livanjskim referendumskim pitanjem ispunjeno je." "Pozvat emo hrvatski narod da izae na referendum", nastavio je Lasi, istaknuvi da je prihvaen zahtjev HDZ-a da Bosna i Hercegovina bude neovisna, te da se u njoj prizna suverenost svih triju naroda, odnosno da Bosnu i Hercegovinu trebaju tvoriti njezine sastavne jedinice. Prema Lasievim rijeima "nee biti raspaavanja i podjele Bosne i Hercegovine; ona e, kako je zajedniki zakljueno, ostati u povijesnim i dananjim granicama". Lasi dri da BiH treba biti "federacija", u kojoj bi bila jedinstvena vojska, policija, centralna banka i pravni poredak. Predsjednik SDS-a Radovan Karadi izjavio je: "Korak koji smo napravili golem je i epohalan za bosanske prilike." Postignuti dogovor on je ocijenio kao "velik uspjeh svih triju naroda i trijumf tolerancije". Svoje zadovoljstvo Karadi je obrazloio rijeima: "Promoviran je princip da BiH nee biti unitarna, a o svemu ostalom dogovorit emo se". "Bosnu i Hercegovinu tvorit e konstitutivne jedinice, a time je uklonjena dominacija bilo kojega naroda", rekao je Karadi, pozivajui "da se puke stave u oke". "Prihvatili smo nepromjenjivost granica", dodao je on, te napomenuo: "Ne pretendiramo na pripajanje niti jednoga komadia Bosne i Hercegovine Srbiji." Komentirajui najave proglaenje tzv. Bosanske Krajine 28. veljae, Karadi je rekao: "SDS e zaustaviti proces koji bi mogao ometati dogovor; nema potrebe za proglaavanje krajina."

IZVOR: Veernji list, 24. 2. 1992.

27/08/2007

66

Upitan hoe li Srbi izai na referendum, Karadi je u odgovoru najavio takvu mogunost, dodavi da je sada nastalo novo stanje i da, "ako ima vremena, treba postii sporazum o novom referendumskom pitanju".

27/08/2007

67

34.

Direktiva Glavnog taba Patriotske lige BiH za odbranu

suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 25. 2. 1992.)

Neprijatelji (snage dezintregacije BiH) svojim dosadanjim vojno-politikim djelovanjem u velikoj mjeri su uspjeli naruiti sistem vlasti i stvoriti uporita na odreenim prostorima, ime su stvorili uslove za potpunu dezintegraciju bosanskohercegovake vlasti i cijepanje teritorija BiH. Glavna uporita snaga dezintegracije su u banjalukoj regiji, istonoj i zapadnoj Hercegovini i dobojskoj regiji, a glavni nosioci su SDS sa jugoslovenskom armijom i ekstremno krilo HDZ. U svojim dosadanjim aktivnostima uspjeli su: ostvariti puno politiko jedinstvo SDS-a i JA, stvoriti paralelne organe vlasti na cijelom prostoru BiH, formirati komande, tabove i jedinice, uspostaviti djelimino sopstveni informativni sistem i izvriti dislokaciju materijalnih rezervi za svoje potrebe. Reorganizacijom JA na cijeloj teritoriji BiH dolo je do velike koncentrecije JA, a dolaskom Plavih ljemova ta koncentracija e biti jo vea. Ukupne snage neprijatelja su: JA: est korpusa KOV (sarajevski, banjaluki, tuzlanski, bihaki i dijelovi kninskog i titogradskog korpusa), vjerovatne jaine 2-3 korpusa KOV i jedan ojaani VAK. snage SDS-a (jaine 80.000-120.000 ljudi) ekstremne snage HDZ-a (jaine jedna do dvije brigade) Osnovni cilj dejstva ovih snaga je podjela teritorije BiH i prikljuivanje matinim (nacionalnim dravama). Ostvarivanje ovog cilja teit e da ostvare u dvije etape: u prvoj etapi stvaranje nacionalnih konfederalnih jedinica u BiH, a u drugoj prikljuenje istih Velikoj Srbiji i Velikoj Hrvatskoj. Do poetka optih dejstava oekivat je: dalje intenziviranje psiholoko-propagandnih dejstava na zaotravanju meunacionalnih odnosa, izvoenje diverzantsko-teroristikih dejstava, izazivanje socijalnih nemira, sabotaa, kidnapovanja i atentata na najistaknutije linosti

Sefer Halilovi: Lukava strategija,. Sarajevo: Maral, 1977., str. 164-169: Sedmog i osmog februara 1992. godine, u selu Mehurii kod Travnika, odrano je vojno savjetovanje koje e kasnije ponijeti epitet istorijsko, a na kome su se sastali komandanti regionalnih tabova i dio Glavnog taba Patriotske lige BiH. Cilj savjetovanja bilo je usaglaavanje planova po regijama i podjela zadataka za naredni period. Priprema ovog skupa poela je krajem 1991. godine, kada sam svim tabovima na terenu poslao uputstvo: Zadaci RV. Bio je to dokument kojim su, pored ostalog, udareni i temelji domaoj namjenskoj industriji. Kada smo se sastali, podnio sam uvodno izlaganje o tadanjoj vojnoj i politikoj situaciji i procjenu i ocjenu budue strategije. Osnova ovog izlaganja na savjetovanju je prihvaena i saeta u prve dvije take najvanijeg dokumenta PL-a: Direktive za odbranu suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine. Izlaganje i izvjetaji komandanata, neposredna razmjena miljenja i saznanja, kompletirali su ovaj dokument koji je zavren 25. februara, u Sarajevu. U pripremi i realizaciji dokumenta, kao i u voenju skupa u Mehuriima, kao savjetnici su mi pomagali Rifat Bilajac i Ziro Suljevi. No, Direktiva je moj runi rad: u rukopisu je i umnoena, tek kasnije prekucana i dostavljena komandantima regionalnih tabova.

27/08/2007

68

muslimanskog naroda. Sa otpoinjanjem optih dejstava oekivat je snanu avio i artiljerijsko-raketnu podrku po svim rejonima. 2. Nae snage su organizovane u Patriotsku ligu BiH u formacije od voda do odreda i brigade, ukupne jaine 120.000 ljudi. Sa otpoinjanjem borbenih dejstava oekivati je vei priliv dobrovoljaca, pripadnika MUP-a BiH, pripadnika JA, kao i snaga muslimanskog naroda van teritorije BiH, to bi povealo jainu naih snaga na oko 150.000 ljudi. Osnovni zadatak snaga PL BiH je zatita muslimanskog naroda, ouvanje integriteta i cjelovitosti BiH, kako bi se obezbijedio i ubudue dalji zajedniki ivot svih naroda i narodnosti na dravnoj teritoriji BiH. Sa otpoinjanjem borbenih dejstava izvriti zatitu stanovnitva i istovremeno zatvaranje glavnih pravaca koji vode na teritoriju BiH, uz masovnu primjenu ruenja, zapreavanja, a unutar Republike odreenim snagama, brzim i energinim dejstvima blokirati i zauzeti vojne objekte (skladita naoruanja, municije i MES i kasarni), a potom to prije naoruati formirane jedinice, dalje nastaviti planirana dejstva, u cilju stvaranja to veih slobodnih teritorija i obezbjeenje funkcionisanja legalnih organa vlasti. Posebnu panju pokloniti izvlaenju i obezbjeenju stanovnitva iz ugroenih podruja. 3. Sa otpoinjanjem dejstava pozvati narod Sandaka, Kosova i Makedonije da se solidariu sa naom pravednom borbom i odmah otponu borbena dejstva u cilju vezivanja snaga neprijatelja i slabljenja njegove udarne moi na prostoru BiH. Istovremeno uspostaviti kontakt, saradnju i koordinaciju na zajednikim dejstvima sa hrvatskim narodom u BiH protiv zajednikog neprijatelja. Na meunarodnom planu pozvati progresivnu svjetsku javnost da zatiti bosanskohercegovaki suverenitet. 4. Odluio sam, uz angaovanje svih snaga Patriotske lige BiH, u sadejstvu sa susjedima, brzim i energinim dejstvima zatvoriti glavne pravce koji izlaze na teritoriju BiH, a posebno iz doline Drine i Sutjeske. Istovremeno po unutranjim pravcima, izvriti zapreavanje i posjedanje pogodnih poloaja za odbranu naroda BiH, sa teitem na pravcima koji vode iz ireg regiona Banje Luke i istone Hercegovine. Odreenim snagama, brzim i energinim prepadnim dejstvima zauzeti skladita i magacine municije, MES-a i naoruanja JA, blokirati kasarne, spreavati prodore i irenje neprijateljskih dejstava na cjelokupnom prostoru BiH. Po stvaranju povoljnih uslova prei na ira ofanzivna dejstva sa ciljem razbijanja, unitenja i protjerivanja neprijatelja sa teritorije BiH. Glavne snage imati u Centralnoj Bosni, a pomone u cazinsko-prijedorskom i regionu Tuzle...

27/08/2007

69

35.

Cutilleirov plan: Prijedlog HDZ BIH "O buduem dravnom

statusu Bosne i Hercegovine" (Sarajevo, 25. 2. 1992.)

Priopenje "O buduem dravnom statusu Bosne i Hercegovine"
"Na razgovorima predstavnika HDZ-a, SDA i SDS-a o buduem dravnom statusu Bosne i Hercegovine, delegacija HDZ-a, koju je u Lisabonu predvodio Miro Lasi, izala je sa stavovima u kojima definira svoje shvaanje i prihvaanje budueg dravnog ureenja. Osnovni zahtjev HDZ-a jest ouvanje Bosne i Hercegovine u njezinim povijesnim granicama, koje su i dananje granice kao neovisne i suverene drave tri konstitutivna i suverena naroda i graana koji ive na ovom tlu. Po prijedlogu HDZ-a, Bosna i Hercegovina bila bi, kao vienacionalna zajednica, drava s podijeljenom suverenou; jedna bi pripadala zemaljskim (ili kantonalnim) vlastima, a druga sredinjoj (kon/federalnoj ili saveznoj) vlasti. Svaka vlast u svojim bi podrujima bila suverena. Znai, dravotvorni narodi Bosne i Hercegovine bili bi suvereni i oni bi svoju suvernost ostvarivali u jednoj ili vie sastavnih jedinica drave. Zemaljske odnosno kantonalne vlasti (vlasti sastavnih jedinica) suverene su osim u onom dijelu u kojem je suverenost prenesena na sredinju (dravnu) vlast. One su ograniene saveznim ustavom, ali uivaju sva prava i svu vlast izuzevi one vlasti, koju su delegirale sredinje vlasti. Federativna drava Bosna i Hercegovina trebala bi osigurati ravnopravnost i suverenost naroda i graana, neovisnost zemlje, ona treba tititi slobode i prava 'zemalja' (ili kantona). Najvii dravni akt bio bi savezni (federalni) ustav, koji e dravu ustanoviti na naelima ravnopravnosti, pariteta, te konsenzusnog odluivanja o bitnim narodnosnim pitanjima. Na elnim razinama dravne vlasti uee tri naroda je jednakopravno - paritetno. Ovo naelo o jednakim pravima neizmjenjivo je i ne moe ovisiti o brojnosti bilo kojega od ovih naroda. Sastav dravne administracije, pravosua, policije i oruanih snaga treba odgovarati proporcionalno nacionalnom sastavu stanovnitva Bosne i Hercegovine. Moneta Bosne i Hercegovine je vlastita - jedinstvena. Neotuivo pravo (suverenitet) hrvatskog naroda u dravi Bosni i Hercegovini jest ukupna (duhovna i materijalna) komunikacija s cjelinom hrvatskog naroda. U tom smislu Hrvati zahtijevaju pravo na dvojno dravljanstvo Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Ustavnim zakonom treba garantirati da Bosna i Hercegovina nee prihvatiti niti ureivati sa drugim zemljama dravne odnose, koji bi mogli biti protivni interesima hrvatskog naroda. 'Zemlje', kantoni, regije ili upanije bit e odreeni po volji stanovnitva i meunacionalnog dogovora, vodei rauna o hrvatskom nacionalnom interesu, koji se iskazuje ne samo dananjim veinskim nacionalnim sastavom stanovnitva, nego i hrvatskim povijesnim pravima kao i svetitima hrvatskog naroda na tlu Bosne i Hercegovine. Svi Hrvati na
IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0152, 25.02.1992/2711. Miro Lasi, ef izaslanstva HDZ-a, koje je 21-21. 2. 1992. bilo na pregovorima s predstavnicima SDA i SDS-a u Lisabonu, a u kojem su jo bili Mate Boban i Iko Stani, proitao je 25.2.1992. na konferenciji za novinare HDZ-a BiH priopenje stranke o zastupanim stajalitima HDZ-a na lisabonskom sastanku. Priopenje naslovljeno "O buduem dravnom statusu Bosne i Hercegovine" podijeljeno je novinarima.

27/08/2007

70

teritoriju Bosne i Hercegovine imat e zatitu prava navedenu u lanku 2 (3) Nacrta Hake konvencije. Model dravnog statusa, koji je u Lisabonu predlagala delegacija HDZ-a poznat je i primjenjivan u suvremenom svijetu u raznim inaicama (Sjedinjene Amerike Drave, vicarska, Belgija i dr.). Sjedinjene Amerike Drave izgradile su (od 1787. godine) federativnu dravu u kojoj je graanin podreen dvjema suverenim jurisdikcijama, a taj su model prihvatile mnoge zemlje, koje se odlikuju izrazitim nacionalnim i povijesnim razlikama. U tim zemljama uz sredinju (dravnu) vlast uspostavlja se i suverena zemaljska (ili kantonalna) vlast. Pravni poredak mora biti jedinstven i drava mora garantirati svakom graaninu na cijelom teritoriju pravnu sigurnost. Ustavna pitanja izmeu vlasti i drave i vlasti sastavnih jedinica trebao bi rjeavati posebni ustavni sud, koji bi ukljuivao nepristran element to ne bi dolazio ni iz Bosne i Hercegovine, ni iz njezinih susjednih zemalja. Da bi dravotvorni model, koji predlae HDZ zaivio, nuno je suglasnost (i verifikacija) sva tri konstitutivna naroda odnosno politikih stranaka, koje te narode legitimno predstavljaju. Hrvatska demokratska zajednica ne trai za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nita vie prava nego to dri da i drugim konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini pripada".

27/08/2007

71

36.

Skuptine srpskog naroda BiH: Odluka o proglaenju Ustava

Srpske Republike BiH (Sarajevo, 28. 2. 1992.) *

Na osnovu take IV Deklaracije o proglaenju Republike Srpskog Naroda Bosne i Hercegovine, Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, na sjednici odranoj 28. februara 1992. godine, donijela je

Odluku o proglaenju ustava Srpske Republike Bosne i Hercegovine

Proglaava se Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine, koji je donijela Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini na sjednici odranoj 28. februara 1992. godine Broj: 02-94/92 28. februara 1992. godine Sarajevo Predsjednik Skuptine srpskog naroda BiH Mr. Momilo Krajinik s.r.

IZVOR: Slubeni glasnik Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, Godina I - Broj 3, 16. 3. 1992.

27/08/2007

72

37.

Konani rezultati referenduma u BiH (Sarajevo, 9. 3. 1992.)

SARAJEVO, 9. oujka (Hina) - Republika izborna komisija Bosne i Hercegovine priopila je danas konane i slubene rezultate republikog referenduma odranog 29. veljae i 1. oujka ove godine, a glede utvrivanje statusa Bosne i Hercegovine. Prema podacima opinskih izbornih komisija od ukupnog broja od 3,253.847 glasaa na referendum je izalo i glasovalo 64,31 posto ili 2,073.568 graana sa pravom glasa. Od ukupnog broja vaeih glasakih listia, "ZA" je bilo 2,061.932 glasaa ili 99,44 posto, dok je "PROTIV" glasovalo 6.037 glasaa ili 0,29 posto. Neveeih je listia bilo 5.227 odnosno 0,25 posto, navodi se u dananjem priopenju Republike izborne komisije iz Sarajeva. (Hina) .

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA3090111:1, 09.03.1992

27/08/2007

73

38.

Cutilleirov plan: Izjava o naelima za novo ustavno ustrojstvo

Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 9. 3. 1992.)

Izjava o naelima za novo ustavno ustrojstvo Bosne i Hercegovine
A: NEOVISNOST 1. Bosna i Hercegovina bila bi drava sainjena od odreenog broja sastavnih jedinica, temeljenih na nacionalnoj osnovi i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima. 2. Bosna i Hercegovina e zadrati svoje sadanje granice, a niti Vlada Bosne i Hercegovine niti Vlade sastavnih jedinica nee poticati ni podupirati pretenzije na bilo koji dio njezinog teritorija od strane susjednih drava. 3. Suverenost poiva u graaninu muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda i graanima drugih naroda i narodnosti, koji ostvarivaju svoju suverenost graanskim ueem u sastavnim jedinicama i u centralnim organima Republike. B: OPA NAELA 1. Bosnom i Hercegovinom i njenim sastavnim jedinicama upravljalo bi se u skladu sa slijedeim ustavnim naelima, kako se ona razumiju i openito provode u demokratskim dravama zapadne Europe i kako je izloeno u nacrtu Konvencije o kojem se raspravlja na Konferenciji. a. Potivanje ljudskih prava kao najviih mjerila predvieno u nacrtu Konvencije, potivanje privatnog vlasnitva, trine privrede i slobodnog poduzetnitva; b. Ope i jednako pravo glasa, slobodni izbori i tajno glasovanje; c. Sloboda za politiku i sindikalnu djelatnost; d. Svjetovni dravni sustav s punom slobodom vjeroispovijesti, razdvojenou crkve od drave, razdvojenou ovlasti izvrne, zakonodavne i sudske vlasti, potivanjem zakona i s demokratskim djelotvornim sustavom nadzorom nad ustavnou i zakonitou i zatitom ustavnosti i zakonitosti; c. Meunarodni nadzor i jurisdikcija nad zatitom ljudskih prava i sloboda. C: SKUPTINA I VLADA BOSNE I HERCEGOVINE 1. Skuptina Bosne i Hercegovine bi se sastojala od Doma graana, neposredno izabranog, i Doma sastavnih jedinica, u kojem bi svaka od sastavnih jedinica imala jednaki broj zastupnika. 2. Skuptina Bosne i Hercegovine , djelujui kroz Dom graana i Dom sastavnih jedinica, i Vlada bili bi zakonodavno nadleni razmatrati i usuglaavati prijedloge iz sastavnih jedinica i upravljati na ovim sektorima: Narodna banka i monetarna politika, vanjski poslovi, opa ekonomska politika, ekonomski odnosi ukljuujui transport, energetiku,

IZVOR: Vjesnik, 12. 3. 1992.

27/08/2007

74

naftovode i vodoupravu, gdje se bilo koji od ovih sektora tie vie od jedne od sastavnih jedinica kao i druga podruja o kojima se kasnije odlui. Odluke u svezi sa zastavom i grbom, viim kolstvom, vjerskim odnosima, makroekonomskom politikom, odluke u svezi s odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim dravama i drugim predmetima o kojima se odlui, donosile bi se u Domu sastavnih (jedinica) etiripetinskom veinom ukupnog broja zastupnika u Domu. Napomena: O oruanim snagama i o redarstvu e se kasnije raspravljati. 3. Sastav dravne uprave i sudstva Bosne i Hercegovine bi proporcionalno nacionalni sastav puanstva Bosne i Hercegovine. odravao

4. Radi rjeavanja ustavnih pitanja izmeu vlasti Bosne i Hercegovine i vlasti sastavnih jedinica osnovalo bi se posebno Sudsko sjedite u iji bi sastav mogao biti ukljuen na razdoblje od najmanje pet (5) godina nepristrani element koji nije iz Bosne i Hercegovine niti iz susjednih drava. Ovo Sudsko sjedite imat e po jednog lana iz svake sastavne jedinice i isti broj lanova vie jednog lana izvana. Odluivat e natpolovinom veinom. D: SASTAVNE JEDINICE 1. U granicama Bosne i Hercegovine osnovat e se sastavne jedinice ija se teritorija definira u dijelu E ovoga teksta. 2. Skuptina i Vlada sastavnih jedinica imala bi ovlasti, s nadreenim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine samo u podrujima strogo odreenim gore i u suglasnosti s gore odreenom procedurom, nad svim predmetima od zakonodavnog i upravnog interesa za sastavne jedinice. To bi se posebno odnosilo na slijedea podruja: - upravne slube i osoblje sastavne jedinice ; - izvlaivanje nekretnina za javnu uporabu; - zemljino-knjine slube; - protupoarne slube; - gospodarske komore; - nadzor nad zadrunim trgovinskim organizacijama; - tedne banke i kreditne ustanove; - nadzor nad dobrotvornim ustanovama; - socijalno osiguranje; - zdravstveno osiguranje; - uvanje povijesne, umjetnike i kulturne batine; - kulturne ustanove kao to su knjinice, instituti i muzeji; - upotreba zemljita; - ekoloki nadzor; - stambena pitanja; - pitanja trita;

27/08/2007

75

- cestovna mrea; - zatita od elementarnih nepogoda; - rudarstvo; - lov i ribolov; - zakonom zatiena prirodna podruja; - vodovodi; - cijevovodne mree; - transport unutar sastavne jedinice; - turizam; - poljoprivreda i umarstvo; - socijalna pomo; - kolstvo i kole; - redarstvo; - trgovine i drugi aspekti ekonomske politike; - sigurnost na javnim skupovima; - higijena; - port, rekreacija i ostali sektori kako bude odlueno. Svaka bi sastavna jedinica organizirala svoje ustanove. Sastavna jedinica moe uspostaviti i odravati veze i odnose s drugim Republikama i ustanovama u toj Republici, ukoliko te veze i odnosi ne ugroavaju samostalnost i integritet Bosne i Hercegovine kao federalne drave. 3. Svaka ustanova (dravna administracija, sudstvo itd.), koju bi osnovala sastavna jedinica odravat e nacionalni sastav sastavne jedinice. 4. Pripadnici nacionalnih skupina koji bi bili u manjini u nekoj sastavnoj jedinici bit e zatieni na slian nain kako je ureeno u lanu 2 (3) nacrta Konvencije. E: DEFINICIJA SASTAVNIH /JEDINICA/ Uspostavit e se radna skupina koja e definirati teritorij sastavnih jedinica temeljenih na nacionalnoj osnovi i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima. F: PRIJELAZNE ODREDBE 1. Ustavni zakon kojim bi se modificirao Ustav, radi provoenja ovih naela, bit e prireen i podnijet na razmatranje Skuptini Bosne i Hercegovine u najkraem moguem roku. Bruxelles, 9. oujka 1992.

27/08/2007

76

39.

SAD/EZ: Zajednika deklaracija o priznanju jugoslavenskih

republika (Bruxelles, 10. 3. 1992.)

Izjava za tisak o priznanju jugoslavenskih republika

Evropska zajednica i njezine drave-lanice i Sjedinjene Amerike Drave ponovo istiu svoju snanu podrku planu za odravanje mira UN, mirovnoj konferenciji EZ kojoj predsjeda lord Carrington i kljunim naelima na kojima se temelji potraga za politikim rjeenjem jugoslavenske krize u sklopu konferencije EZ: nepromjenjivosti granica jugoslavenskih republika silom ili bez uzajamnog dogovora, snanoj zatiti ljudskih prava i prava svih narodnih i etnikih skupina u svim republikama. Evropska zajednica i njezi ne drave-lanice i Sjedinjene Drave suglasile su se da usklade svoj pristup dovretku procesa priznavanja onih jugoslavenskih republika koje trae neovisnost. Evropska zajednica i njezine drave-lanice, imajui na umu svoju deklaraciju od 16. prosinca 1991, i Sjedinjene Drave sloile su se: 1. da e Sjedinjene Drave, u tom kontekstu, brzo i pozitivno razmotriti zahtjeve za priznavanjem Hrvatske i Slovenije tako to e poduprijeti dvotrani pristup utemeljen na razmjetaju snaga za odravanje mira UN i mirovnoj konferenciji EZ pod predsjedanjem lorda Carringtona; 2. da e Zajednica i njezine drave-lanice i Sjedinjene Drave takoer uskladiti svoj pristup Srbiji i Crnoj Gori, koje su izrazile elju za osnivanjem zajednike drave, i ukazati posebnu panju njihovom potvrenom potivanju teritorijalne cjelovitosti drugih republika i prava manjina na njihovom teritoriju, kao i njihovu spremnost da pregovaraju o pitanjima nasljedstva jugoslavenske drave na konferenciji EZ, na temelju sporazuma s ostalim etirima republikama, te 3. da se trebaju pozitivno razmotriti zahtjevi za priznavanjem drugih dviju republika, podrazumijevajui razrjeenje preostalih pitanja Evropske zajednice u vezi s tim dvjema republikama. U tom kontekstu, one snano zahtijevaju od svih strana u Bosni i Hercegovini da bez odgode prihvate ustavno ureenje kojim e se postii miran i skladan razvoj te republike unutar njenih postojeih granica. Zajednica i Sjedinjene Drave takoer su se vrsto sloile da e se usprotiviti podrivanju stabilnosti i teritorijalne cjelovitosti tih dviju republika.

IZVOR: Vjesnik, 12. 03. 1992.

27/08/2007

77

40.

Cutilleirov plan: primjedbe i prijedlozi HDZ-a BIH na "Izjavu o

naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu"

Uoi nastavka razgovora o naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu, koji e se, kako je najavljeno, odrati u etvrtak, 27. veljae u Sarajevu, izmeu predstavnika SDA, HDZ-a BiH i SDS-a BiH, Hrvatska demokratska zajednica BiH uputila je sekretarijatu konferencije o Jugoslaviji u Bruxellesu (Brisl), a na ruke Jose Cutilheiroa (oze Kutiljeiru) dopis, koji je potpisao dopredsjednik HDZ-a BiH Mate Boban, s primjedbama i prijedlozima na tekst "Izjave o naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu". Primjedbe i prijedloge HDZ-a BiH objavljujemo u cijelosti: "Nakon poruke teksta 'Izjava o naelima novog ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu', Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine dostavlja cijenjenom naslovu slijedee primjedbe i prijedloge: A. Nezavisnost 1. Bosna i Hercegovina bit e nakon meunarodnog priznanja nezavisna kao zajednica triju konstitutivnih i suverenih naroda u njihovim dravnim podruja. 2. Bez primjedbe. 3. Pripadnici triju nacija, Muslimani, Srbi i Hrvati ostvarivat e svoja suverena prava izvorno u konstituirajuim jedinicama dravne zajednice Bosne i Hercegovine, a kroz dravnu zajednicu Bosne i Hercegovine, kako je to utvreno ustavnim aktom o njezinom osnivanju. B. Opa naela 1. U dravnoj zajednici Bosni i Hercegovini i njezinim konstituirajuim dravnim podrujima, vlast e biti ustrojena u skladu sa slijedeim naelima: A, B, C, D i E bez primjedbe. C. Skuptina i Vlada Bosne i Hercegovine 1. Bez primjedbe. 2. Djelokrug (nadlenosti) Skuptine dravne zajednice Bosne i Hercegovine i drugih njezinih organa, kao i nain odluivanja u njima, bit e utvreni ustavnim aktom, koji e se donijeti uz suglasnost predstavnika triju konstitutivnih i suverenih naroda. 3. Sastav dravne uprave, sudstva i oruanih snaga dravne zajednice Bosne i Hercegovine odraavat e proporcije nacionalnog sastava stanovnitva Bosne i Hercegovine. 4. Radi rjeavanja sukoba o pravima i dunostima izmeu vlasti dravnih konstituirajuih jedinica i vlasti dravne zajednice Bosne i Hercegovine osnovat e se sud u iji bi sastav mogao biti ukljuen na razdoblje od najmanje pet godina i neki nepristrani element izvan Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne drave. dravna

IZVOR: Vjesnik, 26. 2. 1992.

27/08/2007

78

D. Konstituirajue jedinice Bosne i Hercegovine 1. U granicama Bosne i Hercegovine uspostaviti e se tri dravne konstituirajue jedinice, iji se teritorij definira u dijelu E. ovog teksta. 2. Djelokrug (nadlenosti) Skuptine i drugih organa dravnih konstituirajuih jedinica dravne zajednice Bosne i Hercegovine utvrdit e se ustavnim aktom o osnivanju dravne zajednice Bosne i Hercegovine, polazei od naela o njihovom izvornom suverenitetu. 3. Upravne slube, policija, sudstvo i svaka nacionalna garda, koju bi konstituirajua jedinica, odraavat e nacionalni sastav konstituirajue jedinice. 4. Bez primjedbe. 5. Bez primjedbe. E. Definiranje konstituirajuih jedinica 1. Prihvaa se uz primjedbu da su mjerila odreivanja teritorija konstituirajuih jedinica neprecizna. F. Prijelazne odredbe 1. Ustavni sporazum triju konstitutivnih i suverenih naroda, koji se donosi uz uvjet jednoglasnosti delegacija triju konstitutivnih naroda bit e prireen i podnijet na razmatranje Skuptini Bosne i Hercegovine u najkraem moguem roku." osnovala

27/08/2007

79

41.

Cutilleirov plan: Tekst izjave o naelima za novo ustrojstvo

Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 18. 3. 1992.)

Izjava o naelima za novo ustavno ustrojstvo Bosne i Hercegovine A. Nezavisnost

1. Bosna i Hercegovina e biti drava sainjena od tri sastavne jedinice, temeljene na nacionalnim naelima i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima. 2. Bosna i Hercegovina e zadrati svoje sadanje granice i niti vlada Bosne i Hercegovine, niti vlade sastavnih jedinica nee poticati ni podupirati tenje prema bilo kojem dijelu njezina teritorija od strane susjednih drava. 3. Suverenitet poiva u graanima muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda, te drugim narodima i nacionalnostima, koji ostvaruju svoju suverenost graanskim sudjelovanjem u sastavnim jedinicama i u sredimnjim organima republike.

B. Opa naela
1. Bosnom i Hercegovinom i njenim sastavnim jedinicama upravljat e se u skladu sa slijedeim ustavnim naelima, kako se ona razumiju i openito provode u demokratskim dravama zapadne Europe, te kako su izloena u nacrtu konvencije o kojem se raspravlja na konferenciji: a. Potivanje ljudskih prava kao najviih mjerila predvieno u nacrtu konvencije, potivanje privatnog vlasnitva, trine privrede i slobodnog poduzetnitva;

b. Ope i jednako pravo glasa, slobodni izbori i tajno glasovanje; c. Sloboda za politiku i sindikalnu djelatnost; d. Svjetovni dravni sustav s punom slobodom vjeroispovijesti, razdvojenou crkve od drave, razdvojenou ovlasti izvrne, zakonodavne i sudske vlasti, s potivanjem zakona i s demokratskim djelotvornim sustavom nadzora i zatite ustavnosti i zakonitosti ; e. Meunarodni nadzor i jurisdikcija nad zatitom ljudskih prava i sloboda.

IZVOR: Vjesnik, 19.3.1992. Dokument usvojen na petoj rundi pregovora o BiH pod pokroviteljstvom EZ.; Politika, 19.3.1992.

27/08/2007

80

C. Skuptina i vlada Bosne i Hercegovine

1. Skuptina Bosne i Hercegovine e se sastojati od doma graana, neposredno izabranog, te doma sastavnih jedinica u kojem e svaka od sastavnih jedinica imati jednaki broj zastupnika. 2. Skuptina Bosne i Hercegovine, djelujui kroz dom graana i dom sastavnih jedinica, i vlada bit e nadleni da donose zakone, razmatraju i usuglaavaju prijedloge iz sastavnih jedinica, te da upravljaju slijedeim sektorima: sredinjom bankom i monetarnom politikom, vanjskim odnosima, obranom (pitanja buduih oruanih snaga Bosne i Hercegovine
precizirat e se tijekom pregovora. To se ne odnosi na sadanju armiju, o kojoj e se rjeenje utvrditi odvojeno), opom ekonomskom politikom, gospodarskim odnosima, te - u sluaju da bilo

koji od dalje navedenih sektora ukljuuje vie od jedne sastavne jedinice - prometom, energetikom, naftovodima i vodoupravom, te drugim sektorima o kojima e se kasnije odluiti. Odluke u vezi sa zastavom i grbom, viim kolstvom, vjerskim pitanjima, pitanjima obrane, makroekonomskom politkom, vanim ili opim pitanjima ekonomske politike, odlukama o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim dravama, te druga pitanja o kojima se donesu odluke bit e donoene u domu sastavnih jedinica etvoropetinskom veinom ukupnog broja zastupnika u domu. 3. Sastav dravne uprave i sudstva Bosne i Hercegovine odraavat e proporcionalno nacionalni sastav puanstva Bosne i Hercegovine.

4. Radi rjeavanja ustavnih pitanja izmeu vlasti Bosne i Hercegovine i sastavnih jedinica uspostavit e se posebni sud, u iji e sastav na razdoblje od najmanje pet godina biti ukljueni nepristrani lanovi, koji nisu iz Bosne i Hercegovine ili njoj susjednih drava. Sud e imati po jednog lana iz svake jedinice i isti broj lanova uz jednog vie izvana. Odluke e se donositi natpolovinom veinom.

D. Sastavne jedinice
1. U granicama Bosne i Hercegovine uspostavit e se sastavne jedinice, iji se teritorij definira u dijelu E ovog teksta. 2. Skuptina i vlada sastavnih jedinica imat e ovlasti, sukladno zakonodavstvu Bosne i Hercegovine na ogranienim podrujima, koja su gore navedena i u skladu s gore navedenim postupcima, da donose zakone i upravljaju pitanjima od interesa za sastavne jedinice, a to su: upravne slube i osoblje sastavnih jedinica, izvlaivanje nekretnina za javnu uporabu, zemljino-knjine slube, protupoarne slube, gospodarske komore, nadzor nad zadrunim trgovakim organizacijama, tedne banke i kreditne ustanove, nadzor nad dobrotvornim ustanovama, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, uvanje povijesne, umjetnike i kulturne batine, kulturne ustanove kao to su knjinice, instituti i muzeji, koritenje zemljita, ekoloki nadzor, stambena pitanja, trite, ceste, zatita od elementarnih nepogoda, rudarstvo, lov i ribolov, zakonom zatiena prirodna podruja, vodovoprivreda, cjevovodi, promet unutar sastavne jedinice, turizam, poljoprivreda i umarstvo, socijalna pomo, kolstvo i kole, redarstvo, trgovina i drugi oblici ekonomske politike, sigurnost na javnim skupovima, higijena, port i rekreacija, te drugi sektori o kojima se naknadno odlui. Svaka sastavna jedinica e organizirati svoje ustanove. Sastavna jedinica moe uspostaviti i odravati odnose i veze sa drugim

27/08/2007

81

republikama i organizacijama u njima, ako ti odnosi i veze ne ugroavaju nezavisnost i integritet Bosne i Hercegovine. 3. Sve ustanove (dravna uprava, sudstvo, itd.), koje osnuje neka sastavna jedinica proporcionalno e odraavati nacionalni sastav te sastavne jedinice. 4. Pripadnici naroda, koji e biti u manjini u odreenoj sastavnoj jedinici, bit e zatieni na slian nain kako je ureeno u lanku 2 (3) nacrta konvencije.

E. Definicija sastavnih jedinica

Uspostavit e se radna skupina, koja e odrediti teritorije sastavnih jedinica na temelju nacionalnih naela i vodei rauna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima. Karta utemeljena na apsolutnoj ili relativnoj nacionalnoj veini u svakoj opini predstavljat e temelj rada radne skupine i bit e podreena samo amandmanima, koji bi bili u skladu s gore navedenim kriterijima. (Karta je priloena izjavi). F. Prijelazne odredbe 1. Podreen definiciji sastavnih jedinica u svrhu buduih sporazuma u skladu s dijelom E ove izjave, ustavni zakon kojim bi se modificirao ustav kako bi se provela navedena naela, bit e pripremljen i podnijet na razmatranje Skuptini Bosne i Hercegovine u najkraem moguem roku, i morat e biti potvren na referendumu naroda pod meunarodnim nadzorom. Ovaj je tekst temelj za budue pregovore Sarajevo, 18. oujka 1992. godine

27/08/2007

82

42.

Cutilleirov

plan:

Briselski

dodatak

izjavi

ustavnom

ustrojstvu Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 30. i 31. 3. 1992.)

U sklopu mirovne konferencije o Jugoslaviji, 6 sjednica razgovora o buduem ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine odrana je u Bruxellesu 30. i 31. oujka, pod predsjedanjem Ambasadora J. Cutileiroa, koordinatora Mirovne konferencije. Sa sjednice je odaslan zahtjev svima u Bosni i Hercegovini da se suzdre od nasilja i svih drugih djelatnosti kojima bi se moglo ugroziti mirno rjeavanje problema s kojima se ta zemlja suoava. Na ovom krugu razgovora sudionici su se sloili da, pod meunarodnom kontrolom, u ustav moraju biti ukljueni mehanizmi koji e omoguiti bolju zatitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. U te e mehanizme spadati sud, mjeovita komisija i dogovori o promatraima. Takoer je dogovoreno da se ustanovi radna skupina koja e, pod predsjedanjem nekog predstavnika EZ, definirati teritorije konstitutivnih jedinica. Ova e se skupina sastati to je prije mogue, a svoje e preporuke podnijeti do 15. svibnja. Voe triju glavnih parlamentarnih stranaka, koji se sastaju u Bruxellesu pod pokroviteljstvom EZ, na estom krugu razgovora o buduem ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine - sveano obeavaju da e uiniti sve to je u njihovoj moi da smanje razinu nasilja u Bosni i Hercegovini; - hitno pozivaju sve u Bosni i Hercegovini, bez obzira na etniko podrijetlo, vjeru i politike sklonosti, da se suzdre od nasilja, provociranja nasilja i od svake vojne ili politike akcije koja bi mogla ugroziti ve sklopljene sporazume triju stranaka i unijeti sumnju u uspjean ishod ovih razgovora. Oni su vrsto uvjereni da e atmosfera mira olakati razumijevanje, ubrzati pregovore i omoguiti skoro pisanje novog, svima prihvatljivog ustava.

Dodatak odsjeku B Izjave o naelima od 18. oujka 1992. Ljudska prava 1. Ustav e ukljuiti odredbe koje e jamiti zatitu ljudskih prava i prava manjina, onako kako stoji u lanku 2. a), b) i d) nacrta Konvencije Mirovne konferencije EZ o Jugoslaviji, a vlasti Bosne i Hercegovine, te vlasti konstitutivnih jedinica, omoguit e provoenje tih prava. 2. Sluajeve krenja ovih prava rjeavat e, kao konani Prizivni sud, posebni Sud, predvien paragrafom C4 dogovorene Izjave o naelima; jurisdikcija toga Suda bit e proirena i na takve sluajeve.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0069, 02.04.1992/5509. Dokumenati usaglaenih na 6. razgovora na konferenciji o BIH u Bruxellesu 30. i 31. oujka 1992.:

krugu

27/08/2007

83

3.

Po jedan predstavnik svake od triju nacija i etiri predstavnika EZ, ukljuujui i predsjedavajueg, bit e u Mjeovitoj komisiji za ljudska prava. Mjeovita komisija razmatrat e i donositi preporuke veinom glasova o svim pitanjima koja se tiu tih prava, a budu postavljena pred nju.

4. Ustanovit e se jedna promatraka misija u kojoj e biti i lanovi iz Europske zajednice. Ona e, na zahtjev nekog predstavnika u Mjeovitoj komisiji za ljudska prava, moi istraivati i izvjetavati o svim navodima krenja prava iz paragrafa 1. Izvjetaj Radne skupine o definiciji konstitutivnih jedinica u Bosni i Hercegovini. 1. Radna skupina sastojat e se od tri osobe iz triju stranaka koje su predstavljene na razgovorima o buduem ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine, kao i od tri osobe koje e imenovati EZ, a meu kojima e biti i predsjedavajui EZ. 2. Sastat e se im se imenuju svi lanovi, a svoje e preporuke podnijeti Predsjedavajuem ovih razgovora do 15. svibnja 1992. 3. Radna skupina izradit e kartu konstitutivnih jedinica. Temeljit e svoj rad na nacionalnom naelu. Kriterij koji e radna skupina uzeti u obzir, uz ekonomski i geografski, ukljuivat e povijesna, religijska, kulturna i edukacijska naela, pitanja transporta i komunikacija, kao i volju graana, do one razine do koje lanovi Radne skupine budu smatrali opravdanima.

4. Radna skupina pokuat e postii jednoglasne preporuke pri pribliavanju suprotstavljenih zahtjeva. No ukoliko ne uspiju postii dogovor, njezini lanovi mogu podnijeti odvojene preporuke.

27/08/2007

84

43.

Zajednika izjava ministara vanjskih poslova EZ o priznanju

Republike Bosne i Hercegovine (Bruxelles, 6. 4. 1992.) *

Zajednica i njezine zemlje lanice odluili su priznati Republiku Bosnu i Hercegovinu od 7. travnja 1992. godine. Mjere provedbe ove odluke poduzet e zasebno svaka zemlja, u skladu s meunarodnom praksom. Zajednica i njezine zemlje lanice takoer su odluili da na Republiku Srbiju proire povlastice pozitivnih mjera sline onima koje su zajamene drugim republikama 2. prosinca 1991. godine te 10. sijenja 1992. godine. Od Predsjednitva, Komisije te predsjedatelja Konferencije o Jugoslaviji zatraeno je da sa srpskim vlastima rasprave o uvjetima provedbe te odluke, u skladu s naelima dogovorenim izmeu Zajednice i njezinih zemalja lanica. Zajednica i njezine zemlje lanice takoer su uli izvjee svog Predsjednitva o naporima za postizanje rjeenja pitanja druge republike. Oni oekuju da e ti napori ubrzo dati rezultate.

IZVOR: Vjesnik, 7. 4. 1992.

27/08/2007

85

II Dio Od meunarodnog priznanja BiH do poetka rada Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji (Londonska konferencija)

44.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Odluka o priznanju

Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine kao suverene i samostalne drave (Zagreb, 7. 4. 1992.)

Gospodin ALIJA IZETBEGOVI Predsjednik Predsjednitva SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE i HERCEGOVINE

Posebna mi je ast izvijestiti Vas da sam u svojstvu Predsjednika Republike Hrvatske, na osnovi lanka 94. i 99. Ustava Republike Hrvatske, a u skladu sa zakljukom Sabora Republike Hrvatske od 27. oujka 1992. i prijedlogom Vlade Republike Hrvatske od 6. travnja 1992. donio

ODLUKU o priznanju Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine kao suverene i samostalne drave
1. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna drava priznaje samostalnost i suverenost Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine kao zajednicu triju konstitutivnih naroda. Meunarodno priznanje podrazumijeva jamenje suverenog prava hrvatskoga naroda kao jednoga od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. 2. Ovim aktom o priznanju ujedno nudimo dvojno dravljanstvo pripadnicima hrvatskoga naroda koji to ele, te predlaemo da to pitanje uredimo bilateralnim ugovorom. 3. Predlaem da vlade naih zemalja u to skorije vrijeme povedu razgovore o uspostavi diplomatskih odnosa i svekolike suradnje izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U Zagrebu, 7. travnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske Dr. Franjo Tuman

IZVOR: Fotokopija potpisanog dokumenta u arhivi autora.

27/08/2007

87

45.

Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovin: Odluka o

proglaavanju Srpske Republike Bosne i Hercegovine (Banja Luka, 7. 4. 1992.)*

Odluka o proglaenju Srpske Republike Bosne i Hercegovine
Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini proglasila je u Banja Luci nezavisnost Srpske republike Bosne i Hercegovine, koja moe stupati u zajednice sa drugim subjektivitetima u Jugoslaviji. Prema saoptenju dostavljenom Tanjugu sa potpisom Momila Krajinika, Skuptina je obavetena da su dr Biljana Plavi i prof dr Nikola Koljevi dali ostavke na poloaj lanova Predsednitva Bosne i Hercegovine, u kome posle toga ostaju samo tri muslimanska i dva hrvatska predstavnika. Tekst saoptenja sa zasedanja Skuptine glasi: Na zasedanju Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, odranog 07. aprila 1992. godine u Banja Luci donesena je odluka o proglaenju Srpske Republike Bosne i Hercegovine, nezavisnom republikom, koja moe stupati u zajednice sa drugim dravnim subjektivitetima u Jugoslaviji i subjektivitetima stvorenim u izjanjavanju ostalih naroda Bosne i Hercegovine. Na ovaj korak poslanici Skuptine Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini su se odluili saglasno ustavnim ovlaenjima, a kao odgovor na neviene manipulacije muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini izvrene u toku jueranjeg dana u Sarajevu od strane rukovodstva SDA i SDP. Pri donoenju ove odluke poslanici Skuptine su imali u vidu rezultate plebiscita srpskog naroda u Bosni i Hercegovini od 09. i 10. novembra 1991. godine, te dosada sprovedene, a iznuene aktivnosti od strane srpskog naroda i njegovog rukovodstva u Bosni i Hercegovini u cilju zatite neotuivih prava ovog naroda. Srpski narod Srpske Republike Bosne i Hercegovine je koristio pravo na samoopredeljenje do i otcjepljenja. Na ovom skuptinskom zasedanju primljena je informacija da su gospoda prof dr Biljana Plavi i prof dr Nikola Koljevi dali ostavke na poloaje lanova Predsednitva SR Bosne i Hercegovine, to je nuna posledica raspada avnojevske Bosne i Hercegovine. Na predlog mandatara vlade Srpske Republike Bosne i Hercegovine su izabrana i naimenovana jo dva ministra, te je resor ministra privrede i finansija poveren Petri Markovi iz ipova, a resor ministarstva saobraaja i veza Nedeljku Laziu iz Bosanskog Petrovca. Poslanici Skuptine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini su odluili da e za sluaj potrebe skuptina pristupiti permanentnom zasedanju.

IZVOR: Veernje novosti, 8. 4. 1992.

27/08/2007

88

46.

Vlada Srpske Republike BiH: Priopenje povodom deklaracije

EZ-SAD (Beograd, 17. 4. 1992.)

Gospodo, Povodom Deklaracije EZ-SAD i zemalja uesnica KEBC-a, Vlada Srpske Republike BiH ovlastila me je da vas obavijestim o sljedeem: 1. Srpska strana u BiH od poetka je pokazala maksimalnu spremnost za politiku kooperativnost u mirnom rjeenju krize u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujui ovoj spremnosti sauvan je mir u BiH sve do najnovijih dogaaja iako je cjelokupna akcija oko priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne drave provedena protiv politike volje srpskog naroda. Sve to su legalni prestavnici srpskog naroda u BiH inili, ukljuujui i stvaranje Srpke Republike Bosne i Hercegovine, bilo je u skladu sa nudom da se odbrani opstanak srpskog naroda na prostorima Bosne i Hercegovinei potvrdi njegovo pravo na samoopredeljenje. Smatramo da nam je Konferencija o BiH u okviru EZ u tom pogledu dala za pravo. Naime, sporazumi koji su do sada postignuti pod pokroviteljstvom gospodina Kutiljera ne razlikuju se, po duhu i osnovnom usmjerenju, od naih akcija. (Opcija: BiH kao asocijacija triju nacionalnih konstitutivnih jedinica.) 2. Sukobe u Bosni i Hercegovini otpoela je vojska Republike Hrvatske tokom mjeseca marta napadima na teritoriju Bosne i Hercegovine (Bosanski Brod, Kupres, dolina Neretve). Naalost, ni zvanina vlast BiH ni zemlje potoisnice deklaracije nisu nita uinile da se hrvatska agresija zaustavi. 3. EZ je preuranjenim priznanjem Bosne i Hercegovine doprinijela da se situacija u ovoj Republici pogora. Ostale su bez odjeka molbe srpske strane u Bosni i Hercegovini da se priznavanje nezavisnosti BiH odloi dok se ne izvri njena demokratska transformacija na liniji poetnih sporazuma koji su postigli u Lisabonu, Briselu i Sarajevu u okviru konferencije o BiH. 4. Pogoranju situacije u Bosni i Hercegovini u najveoj mjeri je doprinijela uloga muslimansko-hrvatskog dijela Predsjednitva Bosne i Hercegovine od 4. aprila o. g. o optoj mobilizaciji Bosne i Hercegovine, i u vezi sa njom, uvoenje najgoreg dravnog terora na teritorijama koje kontrolou muslimansko-hrvatska vlast, posebno u Sarajevu. 5. Napominjemo da je do sukoba srpske teritorijalne odbrane i muslimanskih paravojnih snaga dolo u graninim podrujima prema Srbiji (Bijeljina, Zvornik, Viegrad) i Crnoj Gori (Foa), zbog toga to su muslimanske snage htjele da na silu srpski narod fiziki odsijeku od Jugoslavije. Na teritoriji Srpske Republike Bih vlada mir i u dobroj mjeri funkcionie pravna drava. 6. Stiemo utisak da se stavovi o srpskom narodu u BiH formiraju prema notornim neistinama ministra Silajdia. U borbi srpskog naroda u Bosni i Hercegovinine radi se ni o kakvoj borbi za proirenje Srbije. Srpski narod u BiH eli da odbrani svoj goli

IZVOR: http://www.karadzic.org/rat/rat_prepiska.html

27/08/2007

89

opstanak i pravo da, kao jedan od tri dravotvorna naroda u Bosni i Hercegovini, sam odlui o svom dravnom ustrojstvu. 7. Molimo vas da se u Bijeljinu poalje komisija koja bi se osvjedoila da je tvrdnja gospodina Silajdia o masakru hiljadu Muslimana monstruozna neistina. Takoe vas molim da uinite sve da se prekine niim ne izazvana satanizacija srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. 8. Uvjeravam vas, gospodo, da je srpski narod privren mirnom rjeenju krize u Bosni i Hercegovini na liniji poetnih sporazuma koji su postignuti u okviru Konferencije o Bosni i Hercegovini. Sve drugo to srpski narod bude inio preduzimae iskljuivo u svrhu odbrane svoje egzistencije i prava na samoopredeljenje, slobodu i prospritet.

Primite izraze moga uvaavanja. Beograd 17. april 1992 Aleksa Buha, mvp RS

27/08/2007

90

47.

Pisma generalpukovnika Milutina Kukanjca i predsjednika

Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia (Sarajevo, 19. 4. 1992.)

Pismo zapovjednika Druge vojne oblasti generalpukovnika Milutina Kukanjca predsjedniku Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine
"Gospodine predsjednie! Nou 17. na 18. travnja 1992. vae su 'zelene beretke' napale dio tvornice u Vogoi ('Pretis' namjenska industrija). O rezultatima tog napada ste izvijeteni. Nou 18. na 19. travnja 1992. u Konjicu - u 20 sati 18. travnja - sve je blokirano, iskljueni su telefoni PTT u vojnim objektima: - 'zelene beretke' su zauzele vojnu industriju 'Igman' Konjic ili tonije reeno direktor tvornice Hadi Hasanovi je predao tvornicu Stranci demokratske akcije (brat navedenog direktora Rusmo je predsjednik Skuptine opine Konjic i predsjednik SDA Konjic). Komentar vjerojatno nije potreban. Zaustavljaju se vojna m/v i pretresaju, a ljudstvo maltretira: nije dostavljena hrana vojnicima, koja se inae priprema u tvornici 'Igman': ne zna se sudbina majora Ranka Kuljanina, koji je radio u tvornici 'Igman'. Gospodine predsjednie, prestanite s napadima na vojne objekte. Za posljedice ete vi snositi odgovornost, sa svim akcijama vi osobno rukovodite - tu vie nema nikakve dileme. Vratite u normalan rad tvornicu 'Igman' u Konjicu, osigurajte deblokadu grada Konjica i okolice. Naredite deblokadu vojnih objekata 'Ljuta' i 'elebi'. Ako to ne uradite, mogu nastati teke posljedice i vi ete snositi odgovornost. Gospodine predsjednie, ne zaboravite da smo sklopili dogovor o primirju 12. travnja 1992., a da je istoga dana izdana ona vaa direktiva kojom objavljujete rat JNA, naravno Srbima i drugim nedunim graanima. Stavljanje te direktive izvan snage samo je farsa. Sve akcije SDA i nekakve vae vojske pokazuju da ste se opredijelili na ratnu opciju. Jeste li svjesni kamo sve to vodi? Analizirajte sve ovo i javno recite da elite rat. Ako to ne elite, praktinim potezima i postupcima to demantirajte. Na tom planu do sada niste nita uinili (u pozitivnu smjeru). Vrijeme je da neto uradite. Analizirajte, gospodine, 'sluaj Pretisa', Konjica i drugih sluajeva. Vjerojatno biste mogli doi do jasnijih spoznaja, kae se na kraju pisma generala Kukanjca Aliji Izetbegoviu.

Odgovor predsjednika Alija Izetbegovi generalu Kukanjcu.

"Gospodine generale!

IZVOR: Osloboenje, Sarajevo, 20. travnja 1992. u cijelosti objavljuje pismo zapovjednika Druge vojne oblasti generalpukovnika Milutina Kukanjca, koje je juer poslao predsjedniku Predsjednitva Republike BiH. i odgovor Alije Izetbegovia

27/08/2007

91

udno je to se Va opis teke stvarnosti u Sarajevu i drugdje u BiH uglavnom razlikuje od vienja svih drugih promatraa ovdanjih zbivanja, poevi od obinih graana, novinara pa do predstavnika meunarodnih organizacija, koje je naa nevolja dovela u ovu nesretnu zemlju. Gospodine generale, siguran sam da je Vama, kao i cijelom svijetu, jasno ta se ovdje dogaa. Ono to za sada jednim dijelom ostaje prekriveno jesu Vae prave namjere. Kaete da ja, mislei pritom na civilne i legitimne organe vlasti, Vama i Vaoj armiji objavljujem rat. ime, gospodine generale? Na taj nain to nas drite u okruju doputajui da se iz tekih topnikih oruja bombardiraju i razaraju gradovi i sela? Sarajevo i njegovih 600 tisua stanovnika ive u strahu od ubilakih granata i snajperskih hitaca plaenika, kojima je za ovih nekoliko dana irom BiH usmreno previe nedunih ljudi. itava sela su sravnjena sa zemljom, gradovi razoreni i opljakani. Ubojice se kriju za vaim leima. Gospodine generale, na alost, sad ve ima i previe dokaza koji upuuju na izravno angairanje dijelova armije, iji ste Vi istaknuti starjeina, u postupcima koje osuuje itav svijet. Dok mi izmjenjujemo ova pisma, ostvaruje se prijetnja generala Periia koji bombardira Mostar. Koga, gospodine generale, jo moete uvjeriti da se ne moe uiniti nita da prestane bombardiranje BiH, neprekidno govorei o "sukobljenim stranama"? Tako dodue ponekad govori i naa Radio-televizija, opravdano uplaena topnikim granatama koje su juer padale i po njezinu zdanju usmrtivi 'usput' nekolicinu nedunih prolaznika i unitivi dobar dio postrojenja i vozila naeg gradskog prometa. Ono to kaete da Vi ne znate, zna itav svijet i svi graani ove zemlje, i nikakvo pismo poput Vaeg dananjeg ne mogu tu nita promijeniti. O zbivanjima u Vogoi, Konjicu i drugim mjestima koja spominjete postoje slubena izvjea i Vi za njih znadete. Nitko nema pravo napadati, svatko se ima pravo braniti i to pravo nitko nikome ne moe oduzeti. Ja apeliram na Vas da potedite graane BiH patnji kojima su izloeni. Graani BiH imat e prema armiji onakav stav kakav ona bude imala prema njima u ovim tekim danima, a sud o tome tko danas radi za rat, a tko za mir u BiH, morat emo prepustiti drugima", pie na kraju pisma Alije Izetbegovia generalu Kukanjcu.

27/08/2007

92

48.

Predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice u BiH:

Sporazum Boban - Karadi (Graz, 6. 5. 1992.)

Priopenje za javnost
Odluni da sva sporna pitanja, ukljuujui razgranienje dviju konstitutivnih jedinica - hrvatske i srpske u Bosni i Hercegovini rijee miroljubivim sredstvima i dogovorom, predstavnici hrvatske i srpske nacionalne zajednice utvrdili su da u odnosu na radnu mapu o razgranienju postoje nesuglasnosti u sljedeim sluajevima: 1. U gradu Mostaru srpska strana smatra da granicu predstavlja rijeka Neretva, a hrvatska strana smatra da je cijeli grad Mostar u hrvatskoj nacionalnoj jedinici. 2. Juno od Mostara hrvatska strana smatra da u hrvatsku nacionalnu jedinicu spada podruje odreeno 1939. godine, tj. granica Hrvatske Banovine. Srpska strana smatra da je granica izmeu hrvatske i srpske jedinice granica rijeke Neretve. 3. Obje strane su suglasne da se u razgranienju dvije konstitutivne jedinice na podruju Kupresa. kao i u Bosanskoj Posavini (Derventa. Bosanski Brod, Bosanski Samac, Odak, Oraje. Modria i Brko) vodi rauna o kompaktnosti prostora i komunikacijama. 4. Obje strane su odlune ustrajati na principima usvojenim na konferenciji Europske zajednice o Bosni i Hercegovini, te temeljem toga suglasne su da u odreivanju spornih i drugih podruja tuju dogovorene kriterije za definiranje nacionalnih teritorija uz arbitrau Europske zajednice. 5. Ovim dogovorom prestaju razlozi za prekid Konferencije Europske zajednice o Bosni i Hercegovini, te obje strane trae hitan nastavak konferencije. Inzistira se da se arbitrano ragranienje izvri u dogovorenom roku do 15. svibnja 1992. godine. 6. Slijedom naprijed dogovorenog prestaju razlozi za oruane sukobe izmeu Hrvata i Srba na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Objavljuje se sveope i trajno primirje pod kontrolom Europske zajednice, koje stupa na snagu dana 06. svibnja 1992. u 24.00 sata. Predstavnik Srpske dravne zajednice Radovan Karai Predstavnik Hrvatske nacionalne zajednice

Mate Boban

Z. Tomac: Tko je ubio Bosnu, Zagreb: Birotisak 1994, str. 36-37.

27/08/2007

93

49.

EZ: Deklaracija o BiH (Bruxelles, 12. 5. 1992.)*

BRUXELLES - Europska zajednica i njezine drave lanice, pratei s velikom zabrinutou stanje u BiH, potvruju svoje stanovite da politiko rjeenje moe biti zasnovano samo na principima utvrenim tijekom razgovora o ustavnom ustrojstvu voenim izmeu Srba, Hrvata i Muslimana, a pod okriljem Mirovne konferencije. Stalno pogoravanje sigurnosne situacije ini, meutim, napredak u tim pregovorima neizvjesnim i baca sumnju na odrivost bilo kakvog sporazuma postignutog na njima. Iako su sve strane, svaka na svoj nain, pridonijele sadanjem stanju stvari, daleko najveu krivnju snose JNA i vlasti u Beogradu koje kontroliraju armiju, i izravno, i neizravno pomaui srpske paravojne snage. Ubijanje i protjerivanje puanstva u Bijeljini, Zvorniku, Foi i drugim gradovima i selima, opsada i sistematsko bombardiranje Sarajeva, dranje sarajevske zrane luke i spreavanje sigurnog prolaza ak i humanitarne pomoi meunarodnoga Crvenoga kria, akcije su to zasluuju sveopu osudu. Europska zajednica i. njezine drave lanice trae: potpuno povlaenje JNA i njezinog naoruanja iz BiH ili rasputanje njezinih snaga i stavljanje njezinog naoruanja pod djelotvorni meunarodni nadzor, otvaranje sarajevske zrane-luke u uvjetima sigurnosti, to bi omoguilo raspaavanje hitno potrebne humanitarne pomoi. EZ i njezine drave lanice takoer trae od vlasti u Beogradu da se obveu na sljedee: potivanje svih granica svih republika, potivanje prava manjina i nacionalnih ili etnikih grupa, ukljuujui Kosovo i Vojvodinu, a u skladu s nacrtom Carringtonove konvencije, promicanje zakljuivanja sporazuma o posebnom statusu krajina, osiguravajui potivanje teritorijalne cjelovitosti Hrvatske, potpuna suradnja sa svim stranama na Konferenciji koja se bavi pitanjem dravnog nasljeivanja. EZ i njezine drave lanice su nadalje odluile da: povuku na konzultacije svoje ambasadore iz Beograda, zatrae suspendiranje delegacije Jugoslavije na KES-u, s time da e to pitanje biti ponovo razmotreno 29. lipnja, dalje rade na sve veoj izolaciji jugoslavenske delegacije u meunarodnim forumima ako se stanje ne promijeni, imajui pri tome posebno na umu predstojei ministarski sastanak OECD-a, zatrae od Komisije da ispita modalitete moguih gospodarskih sankcija. Europska zajednica i njezine drave lanice pozivaju Vladu BiH na punu suradnju pri urednom povlaenju JNA. Usporedo s tim povlaenjem mora se provesti postupno demobiliziranje Teritorijalne obrane. Oni pozivaju Vladu Hrvatske da uini sve stoje u
*

IZVOR: Veernji list, 13. 05. 1992.

27/08/2007

94

njezinoj moi kako bi sprijeila upadanje u BiH vojnih i parravojnih snaga, kao i krijumarenje oruja. EZ i njezine drave lanice i dalje e pratiti situaciju, osobito glede zahtjeva postavljenih vlastima u Beogradu. Proputanje da se postupi u skladu s njima bit e uzeto u obzir pri razmatranju pitanja priznanja nove federacije, o emu je zatraen savjet lorda arringtona i Arbitrane komisije.

27/08/2007

95

50.

Predsjednitvo BiH, srpska strana i JNA: Sporazum o prekidu

vatre u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 18. 5. 1992.)

Sporazum o prekidu vatre u Bosni i Hercegovini
Tri strane koje predstavljaju Predsjednitvo, srpska strana i JNA u Bosni i Hercegovini, sastale su se danas po podne 18. maja 1992. godine u sjeditu UNPROFOR-a u Sarajevu i sporazumjele o slijedeem: 1. Primirje koje stupa na snagu odmah na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i traje najmanje tri sedmice poevi od danas 18. maja 1992. godine. 2. Deblokada svih putva u Bosni i Hercegovini pod slijedeim uslovima: a/ Kontrolne take na putevima obezbjedjivae policja /sa/ svake strane: Vojne kontrolne take bie uspostavljene u odredjenim podrujima od vojnog znaaja. b/ Policija na kontrolim takama e pregledati putnike, line karte i prtljag da bi sprijeila prolazak osoba koje ne ive na teritoriji Bosne i Hercegovine i naoruanja. c/ Omoguava se slobodan protok hunmanitarne pomoi kao to je hrana i lijekovi kroz sve kontrolne take. d/ Slobodno kretanje za svo osoblje UHPUOFOR-a na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovina. e/ Omoguavanje slobodnog kretanja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine medjunarodnim humanitarnim organizacijama, njihovom osoblju i humanitarnoj pomoi. Mi dole potpisani: ZA PREDSJEDNITVO: Fikret Abdi Stjepan Kljuji ZA JNA: puk.Branko adjo ZA SRPSKU STRANU: Biljana Plavi

IZVOR: Stjepan iber: Prevare, zablude, istina. Ratni dnevnik 1992., Rabic: Sarajevo, 2000, str. 247.

27/08/2007

96

51.

Predsjednik

RH RBiH

dr.

Franjo

Tuman

predsjednik izjava

Predsjednitva

Alija

Izetbegovi:

Zajednika

(Zagreb/Sarajevo, 15. 6. 1992.)

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi izraavaju elju da se to prije osobno sastanu radi razgovora o aktualnim problemima kao i o buduim odnosima dviju suverenih i neovisnih drava. Obostrano se izraava aljenje to u sadanjim prilikama, kad se i dalje vri brutalna agresija, posebno na Republiku Bosnu i Hercegovinu, predsjedniku Izetbegoviu nije mogue otputovati iz Sarajeva. Izraavajui nadu da e se moi uskoro sastati dva Predsjednika odluili su u meuvremenu dati slijedeu

Zajedniku izjavu
1. S obzirom na to da je Republika Hrvatska priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu, a da je Republika Bosna i Hercegovina priznala Republiku Hrvatsku oba Predsjednika izjavljuju da treba odmah prii uspostavljanju diplomatskih odnosa na nivou ambasada. 2. Republika Bosna i Hercegovina izraava zahvalnost Republici Hrvatskoj za pruenu humanitarnu pomo i prihvat i zbrinjavanje velikog broja izbjeglica, graana Bosne i Hercegovine, koji su pred neljudskim i divljakim napadima vojnih snaga iz Srbije i Crne Gore i etnikih snaga bili prisiljeni napustiti svoja vjekovna ognjita. 3. Republika Hrvatska podrava napore Bosne i Hercegovine za ouvanje samostalnosti i suzbijanje agresije, i u tome joj prua i nastavit e joj pruati pomo. Republika Hrvatska takoer podrava napore legalne Vlade i Predsjednitva Bosne i Hercegovine da konsolidira obranu Republike objedinjavanjem svih vidova i komponenti oruanog otpora u jedinstvene oruane snage pod zapovjednitvom Predsjednitva BiH konstituiranog u duhu toke 4. 4. Oba Predsjednika izraavaju punu suglasnost da nakon okonanja rata treba traiti politiko rjeenje za odnose u Bosni i Hercegovini na naelu ravnopravnosti tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. 5. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman podrava napore meunarodne zajednice za prestanak agresije na Bosnu i Hercegovinu i zahtjev koji je Republika Bosna i Hercegovina uputila meunarodnoj zajednici za pomo i djelotvornu akciju za spreavanje daljnje agresije i zavretak ratnih operacija. 6. Oba Predsjednika se slau da diplomatsko-konzularna predstavnitva obiju zemalja uzajamno pruaju, u okviru svojih nadlenosti, svu potrebnu pomo i usluge graanima Republike Hrvatske odnosno Republike Bosne i Hercegovine u sluajevima kada predstavnitva njihovih zemalja ne mogu pruiti tu pomo. Radnje izvrene u okviru takve uzajamne pomoi bit e priznate kao valjane u obje drave

IZVOR: Vjesnik: 16.6.1992.: U telefonskom razgovoru koji su danas vodili Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine gospodin Alija Izetbegovi i Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman, usuglaen je tekst zajednike izjave dvaju predsjednika..

27/08/2007

97

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman U Zagrebu i Sarajevu, 15. lipnja 1992.

Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne iHercegovine Alija Izetbegovi

27/08/2007

98

52.

Predsjednitvo RBiH: Djelovanje Predsjednitva Republike

Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima (Sarajevo, 26. 6. 1992.)

Platforma za djelovanje Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine u ratnim uslovima

Rat koji je izvrenom agresijom nametnut Bosni i Hercegovini, uzrokovao je nevidjeno stradanje stanovnitva i unitavanje materijalnih dobara. Za traenje rjeenja ratne drame Predsjednitvo je usvojilo Platformi kao najiri politiki okvir za okupljanje svih patriotskih snaga. 1. Kakva Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina je suverena i nezavisna drava gradjana konstitutivnih i ravnopravnih naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika ostalih naroda koji u njoj ive. Republika se konstituie na principima parlamentarne gradjanske demokratije, to podrazumjeva prije svega trinu ekonomiju, stranaki pluralizam i ljudska prava i slobode. Unutranje ustrojstvo BiH, kao multinacionalne i multireligiozne zajednice, zasniva se na regionalnoj i lokalnoj samoupravi koja uvaava ekonomske, kulturne, istorijske i etnike kriterije. Lokalna i regionalna samouprava ne moe biti u suprotnosti sa principima teritorijalnog integriteta i jedinstvenog funkcionisanja vlasti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 2. Odnosi i institucije koje garantuju nacionalnu ravnopravnost Tri konstitutivna naroda, Muslimani, Srbi i Hrvati u BiH imaju svoje nacionalne interese, ali i interese koji proistiu iz tradicije vievjekovnog zajednikog ivljenja. Politiki ivot u BiH zasniva, se na ravnopravnosti Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti u upravljanju dravnim poslovima. Suverenitet drave ostvaruje se na cijeloj teritoriji koju odredjuju jedinstvene granice priznate od medjunarodne zajednice. Dravna, zakonodavna i sudska vlast se ostvaruje na nivou Republike. Zakonodavno tijelo je Skuptina Republike Bosne i Hercegovine koja ima dva vijea : Vijee gradjana i Vijee naroda. Vijee naroda ine predstavnici tri konstitutivna naroda BiH. Zastupljenost naroda u Vijeu je paritetna, a odluke se donose koncenzusom. U nadlenosti Vijea nalaze se pitanja koja se neposredno tiu ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Predsjednitvo RBiH ima paritetan sastav i takodjer odluuje koncenzusom. Osigurae se da u Predsjednitvu budu zastupljeni i gradjani koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda BIH.

IZVOR: Stjepan iber: Prevare, zablude, istina. Ratni dnevnik 1992.. Sarajevo: Rabic, 2000., str. 280-283.

27/08/2007

99

Ustavom e se utvrditi koji republiki organi i institucije se formiraju na principu paritetne zastupljenosti tri konstitutivna naroda Princip koncenzusa ne moe se koristiti za blokadu rada u Vijeu naroda i Predsjednitvu, to e se blie utvrditi poslovnicima rada ovih organa. 3. Za kakve medjudrzavne odnose je zainteresovana BiH BiH je po nacionalnom sastavu, geografskom poloaju, istorijskim vezama, prirodnim potencijalima i strukturi privrede zainteresovana za povezivanje sa svim susjednim dravama kao i drugim dravama na bazi uzajamnog potovanja i ravnopravnosti. Drava Bosna i Hercegovina ina poseban interes da postane ravnopravna lanica Evropske zajednice. U uspostavljanju medjudravnih odnosa polazi se od interesa svih gradjana i konstitutivnih naroda BiH. O karakteru medjudravnih odnosa odluuje Skuptina i gradjani BiH. Dok traje rat Bosna i Hercegovina ne moe ulaziti u medjudravne saveze koji mjenjaju njen ustavni karakter za to je uslov odgovarajua demokratska procedura, koja podrazumjeva odluivanje u parlamentu, odnosno Vijeu naroda, ili, zavisno od vanosti odluke, neposredno putem referenduma. 4. Odnos prema prekidu rata i uspostavljanju mira u BiH Svaki rat se u istoriji zavri mirom. to prije mir zamijeni rat, mlanje e biti razaranja i ljudskih rtava. Stoga je Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine za pregovore koji vode miru. Pregovori o miru mogui su uz potivanje sljedeih uvjeta, odnosno principa: a) Prekid ratnih dejstava b) Uspostavljanje politikog stanja prije poetka agresije c) Priznavanje legalne vlasti drave BiH i njenih institucija na cijeloj teritoriji, i d) Naknadu ratne tete i kanjavanje krivaca za ratne zloince u saglasnosti sa medjunarodnim propisima. U traganju za mirom BiH e traiti i prihvatiti inicijativu i pomo medjunarodne zajednice i njenih institucija. BiH nee prihvatiti pregovore koji za osnovu imaju stvaranje etniki istih teritorija ili regionalnu podjelu BiK na iskljuivo etnikoj osnovi. BiH takodjer nee nikada prihvatili bilo kakve teritorijalne i demografske promjene i prednosti izdejstvovane ratom i nasiljem. 5. Politika osnova optenarodnog odbrambenog-rata Pravo na ivot, mir i slobodu ini temelj ljudskih prava u civilizovanom svijetu. Otpor agresoru organizovae se i voditi kao optenarodna odbrambena borba svih gradjana i svih naroda za oslobodjenje BiH.

27/08/2007

100

U zajednikom vienacionalnom frontu uestvuju patriotske snage koje su za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, za zajedniki ivot i nacionalnu ravnopravnost Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika ostalih naroda i narodnosti (manjina ). Oruane snage BiH e u svoje redove ukljuiti pripadnike svih naroda koji ive u BiH. Vienacionalni sastav jedinica 1 tabova moe sa vise uspjeha voditi borbu za oslobodjenje BiH od agresora. Stoga e se omoguiti lokalnim i optinskim oruanim formacijama da pristupe zajednikoj borbi pod uslovom da priznaju suverenitet i integritet BiH i njenu legalnu vlast. 6. Apel svim patriotskim snagama Ova platforma je poziv svim gradjanima i svim narodima u Bosni i Hercegovini da se aktivno ukljue u patriotski front borbe za suzbijanje agresije i uspostavljanje mira i slobode, reda i zakonitosti na cijeloj dravnoj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Pozivamo i sve one koji se nalaze na drugoj strani, a nisu ruke okaljali krvlju nevinih ljudi, da se prikljue legalnim oruanim snagama Bosne i Hercegovine u borbi za slobodu, a protiv agresije. Predsjednitvo e donijeti zakon o amnestiji i spreavati mogue pojave revanizma. Doneseno u Sarajevu, 26. Juna 1992. godine

Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine

27/08/2007

101

53.

Predsjednitvo Republike BiH: Odluka o pretpoinjavanju

jedinica rezervnog sastava MUP-a jedinicama Armije Bosne i Hercegovine (27. 6. 1992.*)

Na osnovu lana 2. i lana 7. Uredbe sa zakonskom snagom o oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine ("SI. list RBiH", broj 4/92), na prijedlog naelnika Glavnog taba Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 27. juna 1992. godine, donijelo je:

Odluku o pretpoinjavanju jedinica rezervnog sastava ministarstva unutranjih poslova jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine
I Sve jedinice rezervnog sastava Ministarstva unutranjih poslova Republike Bosne i Hercegovine pretpoinjavaju se Glavnom tabu Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, za izvoenje borbenih dej stava protiv agresora. II Naelnik Glavnog taba Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, saglasno procjeni borbene situacije, odluivat e o upotrebi jedinica rezervnog sastava Ministarstva unutranjih poslova Republike Bosne i Hercegovine. III Ova odluka stupa na snagu odmah i objavit e se u "Slubenom listu RBiH".

PRbroj: 1204/92 27. juni 1992. godine U potpisu, predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi.

Sefer Halilovi. Lukava strategija. Sarajevo: Maral, 1997., str. 169.

27/08/2007

102

54.

Konferencija o miru u Jugoslaviji: Miljenje o nadlenosti i

miljenje broj 8 Arbitrane komisije EZ (Pariz, 4. 7. 1992.) *

Predhodno miljenje (o nadlenosti)

Predsjednik Arbitrane komisije primio je 18. svibnja 1992. pismo u kojem lord CARRINGTON, predsjednik Konferencije o miru u Jugoslaviji, postavlja Komisiji tri sljedea pitanja: 1. "Sa stajalita meunarodnoga prava je li Savezna Republika Jugoslavija nova drava koju drave lanice Europske zajednice trebaju priznati u skladu s Deklaracijom o Jugoslaviji i Smjernicama o priznanju novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu, a koje je Vijee ministara Europske zajednice usvojilo 16. prosinca 1991?" 2. "U svome miljenju br. 1 od 29. studenoga 1991. Arbitrana se komisija izjasnila da se SFRJ tada nalazila "u procesu raspada". Moe li se danas smatrati da je taj proces zavren?" 3. "Ako je to sluaj, na kojim se temeljima i kojim se sredstvima moraju urediti problemi sukcesije drava koji se postavljaju izmeu razliitih drava proizilih iz SFRJ?" Tekst tih triju pitanja bio je poslan predsjednicima Republika Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije, kao i Predsjednitvu Savezne Republike Jugoslavije (SRJ); oni su bili pozvani da upute podneske u kojima e u pravnim terminima izloiti argumente kojima ele poduprijeti odnosne stavove svojih zemalja o svakome od tih triju pitanja. U zajednikom pismu od 8. lipnja 1992. g. Momir BULATOVI, predsjednik Republike Crne Gore i g. Slobodan MILOSEVIC, predsjednik Republike Srbije obavijestili su predsjednika Arbitrane komisije u ime Savezne Republike Jugoslavije da osporavaju njezinu nadlenost da se izjasni o pitanjima koja su joj postavljena. Istakli su da: 1. ta pitanja ne potpadaju pod mandat Europske zajednice prema odredbama Brijunske deklaracije; 2. takva bi se pitanja izmeu SRJ i drugih jugoslavenskih republika morala rijeiti sveobuhvatnim uzajamnim sporazumom; 3. ona koja se ne mogu rijeiti putem sporazuma, morala bi se podnijeti Meunarodnom sudu. U pismima Republike Hrvatske od 18. lipnja 1992. te Republika Makedonije i Slovenije od 19. lipnja 1992, te su republike osporile tu argumentaciju. Republike Crna Gora i Srbija u pismima upuenima 19. lipnja predsjedniku Konferencije i predsjedniku Arbitrane komisije istakle su da ostaju pri svojim stavovima, a Srbija je uz to smatrala da Komisija nema moi niti da se izjasni o svojoj vlastitoj nadlenosti.

IZVOR: Vladimir uro Degan. Hrvatska drava u meunarodnoj zajednici: razvitak njezine meunarodnopravne osobnosti tijekom povijesti. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2002., str. 357-362.

27/08/2007

103

Arbitrana komisija smatra da neovisno o svakom sporu o tome pitanju, na nju spada da utvrdi svoju nadlenost. Stoga je nepotrebno da se ona izjanjava o prihvatljivosti ovdje podnesenih prethodnih prigovora. 1. Pitanje da li je Komisija sudac svoje vlastite nadlenosti prethodnoga je karaktera i ono se mora ispitati najprije. Tek ako Komisija doe do pozitivnoga zakljuka, ona e se moi izjasniti o svojoj nadlenosti u ovomu sluaju. U svrhu toga istraivanja potrebno je ispitati narav ove Komisije. 2. Ona je ustanovljena, ne Brijunskom deklaracijom od 7. srpnja 1991, nego Deklaracijom o Jugoslaviji usvojenom na izvanrednom ministarskom sastanku za europsku politiku suradnju od 27. kolovoza 1991, da bi se pokrenuo "arbitrani postupak", koji nije bio definiran, ali je morao voditi k "odlukama". Te je odredbe prihvatilo est jugoslavenskih republika od otvaranja Konferencije o miru u Jugoslaviji 7. rujna 1991. Iako su te odredbe bile sumarne, iz upotrijebljene terminologije i iz samoga sastava Komisije jasno proizlazi da je namjera bila stvoriti tijelo sposobno da na temelju prava rjeava sporove koje e im stranke podnositi, a upravo to ini samu definiciju arbitrae (v. Medunarodni sud u Haagu, presuda od 12. studenoga 1991, Spor o arbitranoj presudi od 31. srpnja 1989, Rec. 1991, str.70). 3. Kao to je Meunarodni sud istakao, "jo od spora Alabama openito je prihvaeno u skladu s prijanjim presedanima da je u nedostatku suprotnoga sporazuma svaki meunarodni tribunal sudac svoje vlastite nadlenosti i da ima mo da u tu svrhu tumai akte koji odreuju tu nadlenost. To naelo, koje je u podruju arbitrae prihvaeno u meunarodnom pravu, ima osobitu snagu kada meunarodni sudac nije vie arbitrani tribunal ustanovljen posebnim sporazumom izmeu stranaka u svrhu rjeavanja nekoga posebnog spora, nego se radi o instituciji prije ustanovljenoj nekim meunarodnim instrumentom koji joj odreuje nadlenost i ureduje njezino djelovanje...(presuda od 18. studenoga 1953, Spor Nottebohm, Prethodni prigovori, Rec. 1953, str. 119). Stoga ovoj Komisiji pripada da se izjasni o svojoj nadlenosti. 4. Poto je nadlenost ove Komisije globalno osporena, ona smatra da joj pripada da se izjasni jedinstvenom odlukom o svim tim prigovorima, prije nego to razmotri, ako to bude potrebno, svako od pitanja koja su joj postavljena. 5. Komisija nalazi da su poetna pravila koja ureuju njezino djelovanje upotpunjena i precizirana nekim tekstovima nakon njezina stvaranja, kao i u kasnijoj praksi Konferencije o miru u Jugoslaviji i "odgovornih vlasti" razliitih jugoslavenskih republika. Tako su novom Deklaracijom od 3. rujna 1991, Zajednica i njezine drave lanice odluile: "U okviru Konferencije njezin e predsjednik prosljeivati Arbitranoj komisiji sporove podvrgnute arbitrai. Rezultati njezinih razmatranja bit e podnoeni Konferenciji putem njezina predsjednika. Pravila postupka Arbitrane komisije utvrdit e arbitri nakon to uzmu u obzir postojee organizacije u toj oblasti." Takoer je i est republika prihvatilo te odredbe. 6. U studenome 1991. Republika Srbija poduzela je inicijativu podnosei Komisiji tri pitanja od kojih joj je predsjednik Konferencije proslijedio dva, dok je tree sam postavio. Sve su republike sudjelovale u tome postupku i nijedna nije uinila ni najmanju aluziju o moguoj nenadlenosti Komisije; to posvjedouje o identinom tumaenju njezina mandata, priznavajui na taj nain i njezinu savjetodavnu nadlenost.

27/08/2007

104

7. Arbitrana komisija takoer primjeuje da je ona ustanovljena u okviru Konferencije o Jugoslaviji kao njezin organ. Odgovori na pitanja koja joj postavi predsjednik Konferencije predstavljaju sudjelovanje Komisije u radu Konferencije kojoj je organ i trebali bi postojati odluujui razlozi da ona odbije dati svoj odgovor na te zahtjeve. U ovomu sluaju Komisija ne vidi nijedan razlog da odbije izvravati svoje funkcije. 8. Konferencija o miru u Jugoslaviji ima zadau "da ponovo uspostavi mir za sve u Jugoslaviji i da postigne trajna rjeenja koja potuju legitimne zabrinutosti i legitimne aspiracije svakoga". (Deklaracija od 7. rujna 1991. u povodu sveanosti otvaranja Konferencije). Stoga u nastojanjima da razjasni pravne aspekte problema s kojima je Konferencija u obavljanju svoje zadae suoena, Arbitrana komisija potpuno ostaje u toj ulozi koju su joj povjerile Europska zajednica i njezine drave lanice s jedne strane i est republika s druge. 9. Daleko od toga da joj pravni karakter postavljenih pitanja predstavlja smetnju u vrenju njezine nadlenosti, taj joj karakter, naprotiv, prua opravdanje: kao arbitrani organ Konferencije, osim u sluaju izriitoga ovlatenja stranaka za suprotno, Komisija se smije izjanjavati samo o pravu; u ovomu sluaju ona je pozvana da izrazi svoja miljenja o primjenjivim pravnim pravilima. 10. Stoga Arbitrana komisija odluuje: - da kada je god pozvana da razmotri neko pitanje, njoj samoj pripada da se izjasni o svojoj nadlenosti; - da u ovomu sluaju, uzimajui u obzir narav i funkcije koje su joj dane, ona je nadlena da svojim miljenjima odgovori na tri pitanja Jugoslaviji.

U Parizu 4. srpnja 1992.

Miljenje broj 8 Arbitrane komisije EZ o Jugoslaviji: kada je okonan proces raspada bive SFRJ (4. 7. 1992.)

Predsjednik Arbitrane komisije primio je 18. svibnja 1992. pismo u kojem lord CARRINGTON, predsjednik Konferencije o miru u Jugoslaviji, postavlja pred Komisiju tri pitanja, tekst kojih je naveden u odluci o prethodnim pitanjima koju je Arbitrana komisija donijela ovoga dana. Po miljenju Komisije odgovori na pitanja br. 1 i 3 ovise o odgovoru koji e se dati na pitanje br. 2. Stoga e Komisija svojim prvim miljenjem odgovoriti na pitanje br. 2. Pitanja br. 1 i 3 bit e predmetom odgovarajuih miljenja br. 10 i 9. Pitanje br. 2 formulirano je na sljedei nain: Pitanje br. 2:

27/08/2007

105

"U svome miljenju br. 1 od 29. studenoga 1991. Arbitrana se komisija izjasnila da se SFRJ tada nalazila 'u procesu raspada'. Moe li se danas smatrati da je taj proces zavren?" Komisija je razmotrila podneske, opservacije i dokumente koje su joj dostavile Republike Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija. Komisija je danas u svojoj odluci o prethodnim pitanjima ustanovila da ta oblast spada u njezinu nadlenost. 1. U svome miljenju br. 1 datiranom 29. studenoga 1991, Arbitrana komisija je ustanovila da: - pitanje postojanja ili nepostojanja neke drave mora se razmotriti u funkciji univerzalno priznatih naela meunarodnoga prava koja odreuju konstitutivne elemente drave; - da je SFRJ tada jo bila odrala svoju meunarodnu osobnost, ali se volja za neovisnou bila izrazila putem referenduma u Republikama Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji i u jednoj rezoluciji o suverenosti u Bosni i Hercegovini; - sastav i djelovanje organa bitnih za Federaciju nisu vie udovoljavali zahtjevima sudjelovanja i predstavljanja inherentnima nekoj federalnoj dravi; - pribjegavanja sili izmeu razliitih elemenata Federacije pokazala su njezinu nemo; - SFRJ se nalazila u procesu raspada, ali je ipak ovisila o republikama koje izraze takvu volju da ustanove, ako je prikladno, novi savez s demokratskim institucijama po njihovu izboru; - postojanje ili nestanak neke drave u svakom su sluaju pitanja injenica. 2. Raspad neke drave znai konac njezine pravne osobnosti i temeljito pogaa djelovanje meunarodnoga prava. Stoga ga valja razmotriti s najveim oprezom. Komisija smatra da je postojanje federalne drave, sastavljene od vie razliitih federalnih cjelina, ozbiljno dovedeno u pitanje kada se veina tih cjelina koje obuhvaaju veinu podruja i stanovnitva federacije, konstituira kao suverene drave, na nain da se savezna vlast ondje vie ne moe oitovati Dakle, iako priznanje jedne drave od drugih drava ima tek deklaratornu vrijednost, samo priznanje kao i lanstvo u meunarodnim organizacijama svjedoe o uvjerenju tih drava (koje su dale priznanje, naa prim.) da je tako priznata cjelina (postala) stvarnost i one na nju prenose neka prava i neke obveze po meunarodnome pravu. 3. Arbitrana komisija ustanovljuje da nakon njezina Miljenja br. 1, - referendum predloen u njezinu Miljenju br. 4 odran je u Bosni i Hercegovini 29. veljae i 1. oujka 1992, a stanovnitvo se u velikoj veini izjasnilo za neovisnost te Republike; - Srbija i Crna Gora kao republike jednake u pravima ustanovile su novu dravu pod nazivom Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), usvajajui novi ustav 27. travnja 1992; - veina novih drava nastalih iz bivih jugoslavenskih republika meusobno je priznala svoju neovisnost i time su dokazale da je vrenje svake savezne dravne vlasti na podrujima novoosnovanih drava zavreno;

27/08/2007

106

- zajedniki savezni organi u kojima su sve jugoslavenske republike bile predstavljene vie ne postoje i od tada nijedan organ te vrste vie ne djeluje; - bive nacionalno podruje i stanovnitvo SFRJ sada su pod potpunom suverenom vlau novih drava; - Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija priznate su od svih drava lanica Europske unije i od brojnih drugih drava, i primljene su u lanstvo Ujedinjenih nacija 22. svibnja 1992; - rezolucije 752 i 757 (1992) Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija u vie navrata spominju "bivu SFRJ"; - uz to, rezolucija 757 (1992) ustanovljuje da "zahtjev SRJ (Srbije i Crne Gore) da automatski osigurava kontinuitet s bivom SFRJ nije bio openito priznat"; - Deklaracija Europskoga vijea usvojena u Lisabonu 27. lipnja 1992. izriito se odnosi na "bivu Jugoslaviju". 4. Stoga je Arbitrana komisija miljenja: - da je proces raspada SFRJ spomenut u Miljenju br. 1 od 29. studenoga 1991. zavren i da valja ustanoviti da SFRJ vie ne postoji. U Parizu 4. srpnja 1992.

27/08/2007

107

55.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

Predsjednitva BiH Aliji Izebegoviu (Zagreb, 6. 7. 1992.)

"tovani gospodine Predsjednie, Odgovarajui na Vae pismo br. 4/92 od 5. srpnja 1992. dozvolite mi da spomenem sljedee: 1. Republika Hrvatska je priznala suverenost i teritorijalni integritet Republike Bosne i Hercegovine. Svim svojim ponaanjem nastojali smo i nastojimo potivati takvo nae odreenje. Iskazali smo svoju spremnost za uspostavu diplomatskih odnosa na razini ambasadora, pa i ovom prilikom predlaemo da se to neposredno realizira. 2. Republika Hrvatska ne moe biti nezainteresirana za sudbinu hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Kao i muslimanski narod, Hrvati u BiH su izloeni genocidnom i osvajakom ratu od strane Srbije, Crne Gore i bive JNA. U obrani vitalnih interesa hrvatskog i muslimanskog naroda Republika Hrvatska je spremno ponudila svu pomo koju jedna suverena drava moe ponuditi drugoj u obrani od zajednikog neprijatelja. Praktiki kompletna humanitarna pomo Bosni i Hercegovini dopremljena je preko podruja i uz pomo Republike Hrvatske. Bez obzira na veoma teko gospodarsko stanje i ogroman broj vlastitih prognanika, Republika Hrvatska je prihvatila i pruila svu moguu pomo stotinama tisua izbjeglica iz BiH, na emu ste i Vi osobno te Predsjednitvo i Vlada BiH izrazili zahvalnost. 3. Srpska agresija u Bosni i Hercegovini nanijela je ogromne rtve i muslimanskom i hrvatskom narodu. Najvei dio operacija agresora i dalje je usmjeren na podruja s veinskim hrvatskim stanovnitvom, to najbolje pokazuje besmislenost optubi o dogovaranju hrvatskih i srpskih predstavnika na tetu muslimanskog naroda. 4. Suoen sa srpskom agresijom hrvatski se narod u Bosni i Hercegovini morao samoorganizirati. Jedino tako se moglo obraniti podruja i omoguiti preivljavanje u uvjetima kada sredinja vlasti praktiki nije funkcionirala. 5. Osjeaju ugroenosti pridonijele su i neke unitarne i unitaristike tendencije u dijelu muslimanskog vodstva koje su uzrokovale nepripremljenost Bosne i Hercegovine za djelotvornu obranu. Zbog toga su se kod Hrvata u BiH pojavile i inicijative da se Hrvatima nastanjena podruja pripoje Republici Hrvatskoj. Poznato je da je Vrhovnitvo RH na to odgovorilo preporukom da se trae politika rjeenja i okonanje rata u razgovorima predstavnika triju naroda, u skladu s prijedlozima Konferencije Europske zajednice o organizaciji Bosne i Hercegovine kao suverene drave triju konstitutivnih naroda. 6. Nesuglasice izmeu konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine treba rjeavati politikim sredstvima. Organiziranje Hrvatske zajednice Herceg Bosne i HVO tumaimo kao inicijative u okviru Republike Bosne i Hercegovine pa ih samo kao takve i podupiremo.

IZVOR: Novi Vjesnik, 7 .7. 1992.

27/08/2007

108

7. U svezi s Vaom zamisli da se obratite hrvatskom narodu i objasnite "o emu se radi", uvjeren sam da je sve gore navedeno dobro poznato hrvatskom narodu u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, a vjerujem sve vie i muslimanskom narodu."

27/08/2007

109

56.

Predsjednik

RH

dr.

Franjo

Tuman

predsjednik

Predsjednitva BiH Alija Izebegovi: Zajednika izjava (Helsinki 8. 7. 1992.)

Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman sastali su se, prema ve ranije izjavljenoj elji u Zajednikoj izjavi od 15. lipnja 1992. godine, prigodom vrhovnog skupa Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji 8. srpnja 1992. godine u Helsinkiju. Razgovorima su prisustvovali takoer ministri inozemnih poslova dr. Haris Silajdi i prof. dr. Zdenko krabalo, te predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje arini i savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za inozemnu politiku dr. eljko Mati. Predsjednici su, nakon razgovora, dali sljedeu

Zajedniku izjavu
1. S obzirom na to da su obje drave meusobno priznale jedna drugu, uspostavit e se izmeu njih i to u najkraem roku, diplomatski odnosi na razini ambasada. Takoer je odlueno da se predstavnici dviju vlada najskorije sastanu radi razmatranja aktualnih tekuih pitanja od interesa za obje drave. 2. Na podruju Republike Bosne i Hercegovine srpske i crnogorske snage poduzele su novu ofenzivu neposredno uz granicu s Republikom Hrvatskom (Bosanska Posavina) pri emu takoer dolazi do neprestanih napada tih snaga na podruja Republike Hrvatske od Slavonskog Broda do upanje. Sve se to dogaa u vrijeme kad je panja cjelokupne svjetske javnosti okrenuta prema dogaajima u Sarajevu gdje se pokuava uspostaviti djelotovoran zrani most i kopneni koridor za dopremu humanitarne pomoi napaenim stanovnicima toga grada. Zbog opravdane brige za ivote i preivljavanje graana Sarajeva, nekanjeno se prikriva nastavak brutalne agresije na drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, kao i operacije etnikog ienja prostora koji napada agresor. 3. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju, sljedom toga, zajednike interese u obrani svoje nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti od srpske i crnogorske agresije. Oba predsjednika suglasna su o tome da se taj zajedniki interes treba ostvariti naporima i sredstvima koje predvia Povelja Ujedinjenih naroda i na kojima se osnivaju dokumenti Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji. 4. Republika Bosna i Hercegovina cijeni napore meunarodne zajednice i Republike Hrvatske u pruanju pomoi, posebno prihvat i zbrinjavanje velikog broja izbjeglica, graana Bosne i Hercegovine. 5. Oba predsjednika jo jedanput naglaavaju privrenost svojih drava naelu da se, nakon zavretka rata na podruju Republike Bosne i Hercegovine, unutarnje ureenje te drave uredi demokratski na temelju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.

IZVOR: Novi Vjesnik, 9.7.1992.

27/08/2007

110

57.

KESS: Govor predsjednika RH dr. Franje Tumana na

plenarnoj sjednici KESS-a (Helsinki, 9. 7. 1992.)

Hrvatska je usvojila sva naela i vrijednosti KESS-a

"Gospodine Predsjednie, Ekselencije, Dame i gospodo, Dopustite mi da izrazim svoju zahvalnost naim uvaenim domainima - Vladi i narodu Finske - na njihovu velikodunom gostoprimstvu i organizaciji ovog sastanka. Velika mi je ast biti u mogunosti obratiti se ovom najviem skupu zemalja lanica KESS-a. Suoeni smo s povijesnom odgovornou uspostave novih oblika sigurnosti i suradnje u sjevernoj hemisferi i formiranjem novog identiteta za postkomunistiku Europu. Od 1975. godine, prvog helsinkog zasjedanja podruje KESS-a prolo je kroz dramatine politike i strateke promjene. Bipolarni svijet od juer ustupio je mjesto zajednici demokratskih drava, opredijeljenih za suradnju i zajedniki gospodarski napredak, ali i ugroenih novim nestabilnostima. Osim to je proirila KESS novim lanicama, ova konferencija je takoer preuzela novu odgovornost za budunost ovog dijela svijeta. KESS je relativno brzo prihvatio injenicu emancipacije novih demokratskih drava i izrazio im dobrodolicu u ovu veliku obitelj naroda. KESS je bio prva velika meunarodna organizacija koja je primila moju zemlju kao punopravnog lana. Ipak, odluka da se sprijei krenje osnovnih naela KESS-a jo uvijek se ini neadekvatnom osobito glede zaustavljanja agresije protiv novih lanica KESS-a i spreavanja masovnih patnji civila, genocida i destrukcije, kulturnog naslijea i gospodarskih osnova novih drava. Stoga Hrvatska pridaje vrlo veliku vanost osnivanju Foruma za sigurnosnu suradnju KESS-a s ojaanim Centrom za spreavanje sukoba koji e, nadamo se, razviti uinkovite mehanizme za spreavanje konflikata i mirno razrjeavanje nesuglasica. Osobito podravamo napore usmjerene na razvoj "peace-keeping" mehanizma KESS-a. Takoer pozdravljamo novo ovlatenje KESS-a da pozove strunjake i sredstva NATO-a, Zapadnoeuropske Unije i Europske zajednice kako bi poveao svoju ukupnu sposobnost za spreavanje sukoba i rjeavanje kriznih situacija. U tom smislu pozdravljamo preobrazbu KESS-a u regionalni sporazum u smislu Odjeljka 8 Povelje Ujedinjenih naroda, ime e KESS postati vana veza izmeu europske i globalne sigurnosti. Hrvatska dijeli uvjerenje zemalja sudionica da opi koncept sigurnosti treba biti zasnovan na ljudskim pravima i napretku kao osnovnim preduvjetima za postojan i trajan mir. Imajui to na umu zagovarali smo jaanje ljudske dimenzije KESS-a. Upravo iz tog istog razloga - ak i

IZVOR: dr. Franjo Tuman. Zna se, HDZ u borbi za samostalnu Hrvatsku. Knjiga druga. Zagreb: HDZ, 1993., str. 50-53. Govor predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana to ga je odrao na Plenarnoj sjednici sastanka na vrhu Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS):

27/08/2007

111

u najteim vremenima goleme patnje i razaranja koje je prouzroila jugo-komunistika i srpska agresija protiv Hrvatske - mi smo u na Ustav i u zakonodavstvo ugradili sve elemente ljudskih i manjinskih prava kako bi osigurali jednakost i zatitu svih dravljanja Hrvatske i kako bi ojaali nae mlade demokratske ustanove i vladavinu prava. Mi osobito pozdravljamo solidarnost KESS-a sa zemljama istone i srednje Europe u razdoblju postkomunistikog prijelaza i preobrazbe. Zemlje poput Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, koje trpe zastraujui gubitak ivota i golema materijalna razaranja osobito trebaju takvu solidarnost i pomo. Proirenje suradnje u gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, predvieno u zavrnom dokumentu odigrat e vanu ulogu u poslijeratnoj obnovi i razvoju Hrvatske. Stoga pozdravljamo osnivanje Gospodarskog foruma i nadamo se da e dati vaan poticaj gospodarskoj preobrazbi demokratskih drava, koje se osnivaju na trinom gospodarstvu i privatizaciji. Pristupajui KESS-u Republika Hrvatska je usvojila sva naela i vrijednosti KESS-a. U ime moje zemlje , jedne od najmlaih lanica KESS-a, dopustite mi da ovdje ponovim nae najdublje potovanje naela i opredjeljenja Zavrnog dokumenta iz Helsinkija iz 1975., kao i vrijednosti Parike povelje iz 1990. U tom kontekstu dopustite mi da jo jednom vrlo jasno iznesem stajalite moje zemlje prema susjednoj dravi Bosni i Hercegovini. Hrvatska je bila meu prvim zemljama koje su priznale suverenitet i neovisnost Bosne i Hercegovine i u potpunosti potuje teritorijalni integritet Bosne i Hrcegovine. Hrvatska podupire napore Bosne i Hercegovine i meunarodne zajednice za ouvanje njezine neovisnosti i njezin otpor zajednikom neprijatelju. U naoj Zajednikoj izjavi od 15. lipnja predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine i ja, u potpunosti smo se sloili da - nakon to zavri rat - treba traiti politiko rjeenje za ustavno ureenje Bosne i Hercegovine na osnovi ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Gospodine Predsjednie, ekselencije, Dopustite mi da kao dravnik iz male zemlje, i kao povjesniar, skrenem vau pozornost na, kako se meni ini, nedostatno razumijevanje vrlo vane uloge probuenih nacionalnih svijesti naroda istone i srednje Europe u rastakanju komunistikog sustava. U poetku, a u nekim sliajevima ak i danas, njihova pravedna borba za politiku i nacionalnu emancipaciju bila je tumaena kao "retrogradni nacionalizam", "autarkini separatizam" i "etniki sukob". Dopustite mi istaknuti da su procesi europske i svjetske integracije, s jedne strane, i stvaranja novih drava, s druge strane, samo naizgled opreni. Mali europski i drugi narodi takoer tee civilizacijskoj integraciji, ali ele ponovno potvrditi svoj kulturni i politiki identitet, i ravnopravno sudjelovati u povijesnim poslijeratnim promjenama u Europi i svijetu. Htio bih ponosno izjaviti, u ovom kontekstu, da je nezatien ali hrabar hrvatski narod osjetno pridonio priznanju prava malih naroda na vlastiti identitet i dravnost, te novim odnosima u Europi. Uistinu vjerujem da e uloga malih zemalja i naroda u novom sustavu meunarodnih odnosa u kojima je sigurnost nedjeljiva i jednaka za sve, biti najvanija provjera nove kolektivne sigurnosti i suradnje. Naime, suverenitet i teritorijalni integritet gotovo svih novih demokratskih drava bio je, ili je jo uvijek, ugroen od ostataka starih hegemonistikih i komunistikih reima. Te prijetnje seu od neprihvatljive prisutnosti stranih postrojbi, okupacije teritorija, poticanja unutarnje nestabilnosti, do terorizma i otvorene agresije.

27/08/2007

112

Mi u Hrvatskoj bili smo, od samog trenutka stvaranja slobodne i demokratske drave nakon viestranakih izbora svjesni, da e preobrazba komunistikog sustava u parlamentarnu demokraciju i trinu ekonomiju biti dug i tegoban proces, osobito u vienacionalnoj zajednici. Zbog toga smo sve veu asimetrinost politikih sustava i napore za zaustavljanjem neizbjenih demokratskih promjena u bivoj Jugoslaviji nastojali prevladati pregovarajui predlaui i konfederaciju suverenih republika. Iskreno smo eljeli i jo uvijek elimo sve sporove razrijeiti politikim sredstvima i na osnovi pravila koje je postavila meunarodna zajednica. Moja zemlja, a takoer i susjedna drava Bosna i Hercegovina, plaale su najviu cijenu za krah i raspad komunistikog sustava u Europi i raspad vienacionalne jugoslavenske federacije. Rat i humanitarna nesrea u bivoj Jugoslaviji danas su najvei izazov za novi europski poredak. Agresija Srbije i Crne Gore protiv susjednih drava je zloin protiv mira, zloin protiv humanost i povijesni anakronizam. To je takoer i vrlo velika prijetnja sustavu kolektivne sigurnosti, jer se moe proiriti na druge zemlje. Svako daljnje toleriranje agresije ugrozilo bi same osnove novog europskog i svjetskog poretka i otvorilo bi izglede za restauraciju totalitarnog reima. Prema tome ovaj barbarski rat teritorijalnog osvajanja i ljudska tragedija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mora biti bez odgode okonan odlunom kolektivnom akcijom protiv srpskih i crnogorskih agresora da bi se opet uspostavio mir i stvorili uvjeti za trajno i ravnopravno politiko rjeenje. To je uistinu, najvanija provjera nae sposobnosti i nae volje da djelujemo u obrani naela i vrijednosti KESS-a. U ime nedunih rtava rata, u ime stotina tisua prognanih ljudi i izbjeglica htio bih svima Vama prenijeti molbu za pomo, za mir. Uinimo sve to moemo da bismo uinili da ovaj sukob bude posljednji rat voen na tlu Europe. Na koncu, dopustite mi da Vas uvjerim, da e Hrvatska u potpunosti pridonijeti regionalnoj sigurnosti i suradnji u jugoistonoj i srednjoj Europi, te u Mediteranu, u okviru naela i vrijednosti KESS-a i u okviru nove kolektivne sigurnosti i integracije diljem podruja KESS-a. Hvala Vam, gospodine Predsjedatelju!"

27/08/2007

113

58.

Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovin: Odluka o

razrjeenju i imenovanju lanova Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 13. 7. 1992)

Na osnovi lanka 49. i 72. Poslovnika Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list SRBiH", br. 37/91 i "Slubeni list RBiH", broj 6/92), Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 13. srpnja 1992. godine, donijelo je

Odluku o razrjeenju i imenovanju predsjednika i lanova radnih tijela Predsjednitva RBiH

I. Razrjeavaju se dunosti predsjednika i lanova radnih tijela Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine: - prof. dr. Biljana Plavi, bivi lan Predsjednitva RBiH, dunosti predsjednika Savjeta za zatitu ustavnog poretka i lana Komisije za pomilovanje Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, - prof. dr. Nikola Koljevi, bivi lan Predsjednitva RBiH, dunosti predsjednika Komisije za predstavke i prijedloge, lana Savjeta za openarodnu obranu i lana Komisije za organizacijsko-kadrovska pitanja Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, - Drago Vukosavljevi, bivi zapovjednik Republikog taba teritorijalne obrane, i Milutin Kukanjac, bivi zapovjednik Druge vojne oblasti, dunosti lana Savjeta za openarodnu obranu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. II. Imenuju se za predsjednika i lanove radnih tijela Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine: - prof. dr. MIRKO PEJANOVIC, za predsjednika Savjeta za zatitu ustavnog poretka i za lana Komisije za pomilovanja Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, - prof. dr. NENAD KECMANOVI, za predsjednika Komisije za predstavke i prijedloge, lana Savjeta za openarodnu obranu i lana Komisije za organizacijskokadrovska pitanja Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, - SEFER HALILOVI, zapovjednik taba teritorijalne obrane Republike Bosne i Hercegovine, za lana Savjeta za openarodnu obranu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.

IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar: Sveuilite u Mostaru Centar za studije novinarstva, 1998, str. 255 - 256.

27/08/2007

114

III. Ova odluka objavit e se u "Slubenom listu Republike Bosne i Hercegovine". Broj 02-011-410/92 Sarajevo, 13. srpnja 1992. godine Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, s.r.

27/08/2007

115

59.

Vlada Republike BiH: Stavovi o administrativno-teritorijalnom

ureenju Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 16. 7.j 1992.)*

U Platformi koju je usvojilo Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine utvrdjeno je da e Republika Bosna i Hercegovina biti organizirana u administrativno-teritorijalnom pogledu kao decentralizirana drava, na principima parlamentarne gradjanske demokratije. Njezine administrativno-teritorijalne jedinice (regije) e biti oformljene na osnovi etiri kriterija: (1) ekonomski, (2) kulturni, (3) historijski i 4) etniki. Preuzimajui zadau izrade cjelovitog koncepta administrativno-teritorijalnog organiziranja Republike, u skladu s tim kriterijima, Vlada Republike Bosne i Hercegovine razmotrila je rezultate znanstvenog prouavanja postojeih iskustava u administrativno-teritorijalnom ustrojstvu. U skladu s tim, na sjednicama odranim 12. i 16.jula 1992. godine, usvojila je principe dalje razrade i pravnog reguliranja administrativno-teritorijalnog ustrojstva. 1. Bosna i Hercegovina je organsko jedinstvo razliitosti. Decentraliziranje dravne vlasti u Republici Bosni i Hercegovini bit e ostvarena uz uvaavanje injenice da Bosna i Hercegovina, kao kulturno-historijska i politika zasebnost, nije prost zbir razliitosti ve, naprotiv, organska povezanost razliitih politikih, religijskih i nacionalnih zasebnosti. Decentraliziranje dravne vlasti ostvarivat e se, u skladu s tim, preko opina i regija, kako bi prirodni, ekonomski, kulturni, historijski, etniki i politiki inioci jedinstva razliitosti djelovali to je mogue slobodnije i skladnije. Nije prihvatljivo organiziranje administrativno-teritorijalnih jedinica u Bosni i Hercegovini koje bi ugroavalo to naelo jedinstva razliitosti svojstveno cijeloj teritoriji Republike. 2. Uvaavanje historijskog iskustva razvoja Republike postojeih gravitacionih sredita. Naelo decentraliziranja dravne vlasti ne moe se sprovesti bez uvaavanja historijskih tokova koji su u dugotrajnom djelovanju uticali na formiranje veeg broja regionalnih sredita. U skladu s tim, u Republici Bosni i Hercegovini mogu postojati najmanje etiri regije sa administrativnim sjeditem u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli. Regije oblikovane na ovim principima, bez obzira na njihov broj, temelje se na prirodnim, ekonomskim, kulturnim i historijskim razlozima. One istodobno reproduciraju bie Republike Bosne i Hercegovine, u kojoj su ravnopravni gradjani i narodi. Odnos izmedju institucija vlasti na razini drave, regije i opine polazit e od naela cjelovitosti pravnog poretka, ekonomske efikasnosti i ravnopravnosti gradjana i naroda. 3. Regije e djelovati kao inilac ravnotenog ekonomskog-razvoja Restauriranje privatne svojine, kao preduvjeta slobodnog poduzetnitva i trine privrede, bit e ostvarena na osnovi ustava i zakona s punim uvaavanjem iskustava razvijenog svijeta. Oko postojeih regionalnih sredita zbivao se neprirodan demografski obrat u odnosu grad-sela na tetu ivota i rada na selu. To je proizvelo brojne socioloke
*

IZVOR: Stjepan iber. Prevare, zablude, istina; Ratni dnevnik 1992. Sarajevo: Rabic, 2000., str. 293-296. Dokument je nastao za potrebe Vlade RBiH, izraen je 16. srpnja 1992.

27/08/2007

116

napetosti koje se ispoljavaju kao inilac s negativnim utjecajem na ekonomski, kulturni i politiki ivot u Republici. Regije bi, zato, djelovale kao inilac ravnopravnosti uvjeta ivota i rada u gradu i selu. 4. Ustrojstvo vlasti u opini, regiji i Republici osniva se na jedinstvenoj zatiti pojedinca. U Republici nije mogue organizirati administrativno-teritorijalne jedinice koje bi se osnivale na iskljuivoj primjeni etnikog kriterija. Zbog toga pravo pojedinca bit e u sreditu jedinstvenih zakonskih rjeenja, a iz njega e biti izvodjena sva ostala prava, ukljuujui i prava naroda. Tako opredjeljenje potvrdjuje ukupno historijsko iskustvo zajednikog ivota u Bosni i Hercegovini, kao i rezultati svih do sada provedenih multidisciplinarnih istraivanja u ovome podruju. Politike, religijske i nacionalne zasebnosti u Republici mogu se ispoljavati u svim oblicima organiziranja koji ne iskljuuju ista takva prava drugih i koji ne ugroavaju razvoj bosanskohercegovakog obrasca jedinstva razliitosti. Svaki bosanskohercegovaki narod ima pravo i mogunosti da titi i razvija svoj jezik, svoju nacionalnu kulturu, odgoj i obrazovanje u skladu sa svojim kulturno-historijskim nasljedjem na svim razinama administrativno-teritorijalnog ustrojstva drave. Istraivanja pokazuju da postoji potreba za odredjenim promjenama u teritorijalnog strukturi opina. Mejutim, to je mogue i potrebno raditi nakon okonanja rata odnosno uspostave jedinstvene i stabilne demokratske vlasti na itavoj teritoriji Republike, uz uvaavanje znanosti i u cilju optimiziranja lokalne uprave. 5. Zalaganja za povezivanje etnikih prava i "etnikih teritorija" kao dijela Republike, generira sukobe i nestabilnost. Svaki pokuaj da se na jedinstvenoj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine odrede administrativno-teritorijalne jedinice na osnovi samo etnikih kriterija suprotan je kulturnohistorijskom, ekonomskom i politikom biu Republike Bosne i Hercegovine. Sadanji brojani odnosi u opinama, regijama i cijeloj Republici ne mogu biti izvor veeg prava jednog naroda nad drugim. Kulturno-historijska bia sva tri bosanskohercegovaka naroda su neodvojivo povezana s cijelom teritorijom Bosne i Hercegovine. Podsticanje ideologije i programi etnikog ienja teritorija je glavni uzrok agresije i terorizma protiv Republike bosne i Hercegovine. 6. Bosna i Hercegovina i njene regije e uspostavljati veze sa susjednim dravama i regijama Uvaavajui prirodne, ekonomske, kulturne, historijske i etnike razlike, Republika e uspostavljati veze sa drugim dravama. To mogu initi i pojedine regije Bosne i Hercegovine sa regijama iz drugih drava u skladu sa medjudravnim ugovorima. Ove veze ne smiju biti u suprotnosti s cjelovitou i interesima Republike kao cjeline kao i svakog od naroda koji u njoj ive. 7. Kompetencije Republike se zasnivaju na jedinstvenom sistemu dravne vlasti. Polazite za regulisanje temeljnih ustavno-pravnih odnosa u Republici treba da bude jedinstvo zakonodavne, sudske i izvrne vlasti na cijeloj teritoriji Republike, uz temeljitu decentralizaciju na regije i opine. To bi posebno znailo da Republika ima: - jedinstvenu odbranu i unutranje poslove,

27/08/2007

117

- jedinstvenu politiku medjunarodnih odnosa, - jedinstveni pravni sistem, i - trino zasnovan i efikasan privredni sistem sa jedinstvenom monetarnom institucijom i novcem Ustavnim rjeenjima e biti precizirane kompetencije opina, regija i Republike na principima izloenim u Platformi Predsjednitva i ovom dokumentu uz uvaavanje, zatite gradjanskih i ljudskih prava kao i ravnopravnih naroda u Bosni i Hercegovini. O tome bi odluka bila donesena uz uvaavanje principa prava neposrednog demokratskog izjanjavanja svih gradjana. NAPOMENA: Razrada ovdje predstavljenih naela bit e provedena preko ekspertnih grupa.

27/08/2007

118

60.

Konferencija o Jugoslaviji EZ: Tekst Sporazuma o Bosni i

Hercegovini (London, 17. 7. 1992.)

LONDON:, 17. srpnja 1992. - Predsjednik konferencije EZ o Jugoslaviji lord Carrington proitao je novinarima cijeli tekst sporazuma kojeg su u Londonu potpisali predstavnici triju nacionalnih zajednica u Bosni u Hercegovini. :

Tekst sporazuma
"Dogovorili smo prekid vatre koji e stupiti na snagu u nedjelju u 18 sati po mjesnom vremenu na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Prekid vatre e se nastaviti tijekom 14 dana. Za to vrijeme sve se strane obvezuju da e nastaviti traiti mjere za jaanje dugotrajnog prekida vatre. Pored toga sve su se strane obvezale da nee otvarati vatru ak ni u sluaju provakacije. Dogovorili smo da prijavimo i da stavimo pod meunarodni nadzor svo teko naoruanje (borbene zrakoplove, oklopna borbena sredstva, topnitvo, minobacae, lansere raketa itd.). Zahtjevamo od Vijea sigurnosti UN da to je mogue prije poduzmu mjere za takav nadzor. Predsjednik konferencije EZ u potpunosti podupire taj zahtjev. Dogovorili smo se da se dopusti svim izbjeglicama da se vrate u mjesta odakle su protjerani i da se osobama koje su se, zbog vojne situacije, nali u klopci, dade sloboda kretanja. Pozdravljamo odluku lorda Carringtona da se 27. srpnja 1992. godine u Londonu nastave pregovori o buduem ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Gore spomenuti sporazum ne prejudicira krajnji rezultat tih razgovora." Tekst su potpisali ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdi, elnik hrvatske zajednice u BiH Mate Boban i elnik srpske zajednice Radovan Karadi.

IZVOR: HINA, Baza EVA, HNA170216:1, 17. 7. 1992/3418.

27/08/2007

119

61.

Ministarsko vijee EZ: Tekst Deklaracije o Jugoslaviji

(Bruxelles, 20. 7.1992.)

Deklaracija o Jugoslaviji Ministarskog Vijea EZ
"Europska zajednica i drave lanice iskazuju svoju duboku zabrinutost zbog toga to sporazum to su ga strane u BiH potpisale u Londonu 17. srpnja pod okriljem EZ, jo nije proveden. Sve se strane moraju u potpunosti i odmah ponaati u skladu s njim i strogo potivati prekid vatre u cijeloj BiH. EZ pozdravlja brzu akciju Vijea sigurnosti UN koje je blisko suraivalo s Konferencijom o Jugoslaviji EZ, kako bi se ostvario nadzor nad tekim naoruanjem, predvien Londonskim sporazumom. EZ i njezine drave lanice potvruju punu privrenost Konferenciji kojom predsjeda lord Carrington. Ona ima sredinju ulogu u traenju pravednog i trajnog politkog rjeenje problema u bivoj Jugoslaviji, ukljuujui ustavno ustrojstvo BiH. Zauzimaju se za bliske konzultacije izmeu Konferencije EZ, KESS-a i UN ime bi se poduprli trajni napori meunarodne zajednice glede jugoslavenske krize. Te bi konzultacije mogle voditi proirivanju i intenziviranju sadanje Konferencije. EZ i njezine drave lanice osuuju sve politike etnikog ienja i prisilnog protjerivanja. Napadi na nenaoruane civile, kao oni to ih izvode srpske snage na Sarajevo i Gorade, u potpunoj su suprotnosti s osnovnim postavkama meunarodnog humanitarnog prava. Namjera je EZ i njezinih zemalja lanica da u sklopu KESS-a energino istrae mogunosti slanja izvjetajnih misija na mjesta odakle je javljeno o napadima. Znatna sredstva hitno su potrebna za pomo izbjeglicama, po mogunosti u podrujima to su najblia dosadanji mjestima stanovanja. Odmah se stavlja na raspoloenje dodatna svota od 120 milijuna Ecua na ime hitne pomoi. Sva pomo te vrste, kao i odgovarajui napori poduzeti u kontekstu G 24 moraju biti usmjereni na mjesta u bivoj Jugoslaviji gdje su najpotrebniji i u svrhe to su najhitnije. EZ i njezine drave lanice toplo pozdravljaju odluku UNHCR da u neposrednoj budunosti sazove konferenciju o valu izbjeglica u bivoj Jugoslaviji i iz nje, a koja e hitno morati razmotriti odgovarajue rjeenje problema to ga izaziva potencijalni priliv izbjeglica u susjedne zemlje. Oni e u potpunosti suraivati s tom konferencuijom, prihvatiti svoje odgovornosti u tom kontekstu i pozvati ministre unutarnjih poslova i pravde da hitno posvete pozornost tom pitanju. Oni pozivaju sve strane da ubrzaju dopremu humanitarne pomoi, osobito onim podrujima u BiH kojima je pomo oajno potrebna, ukljuujui i uspostavljanje humanitarnih koridora. EZ i njezine drave lanice pozdravljaju miljenje Arbitrane komisije Konferencije o Jugoslaviji kojom predsjeda M. Badinter. Na Srbiji je i Crnoj Gori da odlue hoe li osnovati novu federaciju. No, ta nova federacija na moe biti prihvaena kao jedini nasljednik bive SFR Jugoslavije. U svjetlu toga EZ i njezine drave lanice opirat e se sudjelovanju Jugoslavije u meunarodnim tijelima. Predsjednitvo e zaduiti misije EZ i njezinih drava lanica u meunarodnim organizacijama da pripreme prijedloge provoenja te politike. Sankcije UN protiv Srbije i Crne Gore i sve rezolucije UN moraju ostati na snazi i biti strogo

IZVOR: Vjesnik, 22.7.1992.

27/08/2007

120

primjenjivane. U tom pogledu EZ i njezine drave lanice pozdravljaju odluke WEU i NATO o uvoenju pomorskog nadzora provoenja sankcija UN. EZ i njezine drave lanice impresionirani su hrabrim djelovanjem i praktinim svojih promatrakih misija. Oni su spremni pojaati te aktivnosti u bliskoj UNPROFOR. Promatraka misija koja djeluje na osnovi mandata KESS-a bit spremna nadzirati osobito osjetljiva granina podruja u regiji. Predsjednitvo povesti razgovore s pojedinim stranama. rezultatima suradnji s e takoer e o tome

EZ i njezine drave lanice izraavaju aljenje zbog nedavne pogibije na dunosti dvojice francuskih pripadnika UNPROFOR. Oni izraavaju svoju suut njihovim obiteljima, vladi i narodu Francuske.

27/08/2007

121

62.

Republika

Bosna

Hercegovina

Republika

Hrvatska:

Sporazum o prijateljstvu i suradnji (Zagreb, 21. 7. 1992.)

Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske

Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike Hrvatske, Polazei od zajednikih interesa njihovih zemalja u zatiti njihove nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti; Ozbiljno zabrinuti zbog nastavka agresije ostataka Jugoslavenske narodne armije bive SFRJ i srpskih i crnogorskih vojnih regularnih i neregularnih snaga na njihova podruja; Prihvaajui rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 752 (1992) od 15. srpnja 1992., br. 757 (1992) od 30. svibnja 1992; br. 758 /1992) od 8. lipnja 1992., br. 760 (1992) od 18. lipnja 1992., br. 761 (1992) od 29. lipnja 1992., br. 762 (1992) od 30. lipnja 1992. i br. 764 (1992) od 13. srpnja 1992; Prihvaajui miljenja koja je do dananjeg dana donijela Arbitrana komisija Konferencije o Jugoslaviji, napose ona o prestanku postojanja dosadanje Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, o potrebi prestanka njezinog lanstva u meunarodnim organizacijama i o naelima na kojima treba rijeiti pitanja sukcesije; Svjesni potrebe da sporazumo rijee pitanja koja su od ivotne vanosti za njihovu meusobnu suradnju i zajedniko suprotstavljanje agresiji; Dogovorili su se o slijedeem: 1. Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike Hrvatske suglasili su se da e budue dravno ureenje Bosne i Hercegovine polaziti od naela pune jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda: Muslimana, Hrvata i Srba. Ustavnopolitiko ureenje zemlje temeljit e se na konstitutivnim jedinicama, pri osnivanju kojih e se voditi rauna o nacionalnim, povijesnim, kulturnim, gospodarskim, prometnim i drugim elementima. 2. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska e suraivati i meusobno se sporazumijevati, polazei od potivanja svojih posebnih interesa i svjesni povezanosti interesa njihovih zemalja, o pitanjima gospodarske i financijske suradnje, industrijske i energetske suradnje, koritenja voda i zatite ljudske okoline, suradnje u obnovi ivota na njihovim podrujima, rjeavanja imovinskih pitanja fizikih i pravnih osoba jedne drave u drugoj dravi, usklaenja drutvenih djelatnosti u njihovim dravama, napose na polju rada i socijalne politike, zdravstva, obrazovanja, znanosti, kulture i fizike kulture, znanstvene i tehnike suradnje, kulturno-prosvjetne suradnje, informiranja, i o pitanjima regije.

IZVOR: Novi Vjesnik, 22. 7. 1992.

27/08/2007

122

3. Dravna delegacija Republike Bosne i Hercegovine izraava zahvalnost Republici Hrvatskoj na prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica iz Republike Bosne i Hercegovine iznad njenih mogunosti. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, suoene s goruim problemom masovnih progona, posebno muslimanskog i hrvatskog puanstva Bosne i Hercegovine, suraivat e na zbrinjavanju izbjeglica u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama, skupljanju humanitarne i financijske pomoi, izgradnji izbjeglikih centara u sigurnim zonama u Bosni i Hercegovini, te na povratku izbjeglica iz Republike Hrvatske u Republiku Bosnu i Hercegovinu. U tu svrhu potpisat e se poseban protokol o suradnji. 4. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska suraivat e takoer, polazei od zajednikih i posebnih interesa, na podruju unutranjih poslova i pravosua. 5. Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike Hrvatske sporazumjeli su se da e se, u nastavku dosadanje suradnje, oni redovno sastajati najmanje dva puta godinje, a njihove vlade i pojedina ministarstva odravati periodine meusobne sastanke na kojima e razmatrati postignute rezultate i eventualna nerijeena pitanja i sva ta pitanja nastojati rjeavati to je prije mogue, u mjeri u kojoj to ulazi u djelokrug njihova odluivanja, odnosno upuivati svoje prijedloge za rjeenje takvih pitanja drugim nadlenim tijelima dravne uprave. 6. Oruani dio Hrvatskog vijea obrane sastavni je dio jedinstvenih oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Hrvatsko vijee obrane e imati svoje predstavnike u zajednikom zapovjednitvu oruanih snaga Bosne i Hercegovine. Privremena civilna vlast, nastala u ratnim uvjetima u okviru Hrvatskog vijea obrane, uskladit e se to prije s ustavnopravnim poretkom Republike Bosne i Hercegovine, o emu e se odmah povesti razgovori u duhu naela iz toke 1. ovog Sporazuma. 7. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska uzajamno e omoguiti svojim dravljanima stjecanje dvojnog dravljanstva. 8. Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike Hrvatske, polazei od injenice da se nastavlja agresija srpskih i crnogorskih vojnih snaga na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali velikim dijelom i na Republiku Hrvatsku, s graninih podruja Republike Bosne i Hercegovine, pozivaju meunarodnu zajednicu, posebno Organizaciju Ujedinjenih naroda, Europsku zajednicu i Sjedinjene Amerike Drave, da poduzmu stvarne i djelotvorne mjere za energino zaustavljanje agresije na njihove drave, za spreavanje daljnjih ljudskih rtava, proganjanja i iseljavanja njihovih graana i unitavanja materijalnih dobara. U tom cilju obje e drave nastaviti dosadanju uspjenu suradnju i stalnu koordinaciju svojih obrambenih djelatnosti u graninim zonama izmeu njih. Svjesni injenice da, ako se hitno ne zaustavi agresija na njih, objema dravama prijete daljnja razaranja i unitavanja njihovog dravnog bia i cjelovitosti, one e, u sluaju da napori meunarodne zajednice ostanu bezuspjeni, razmotriti i poduzeti sve potrebne oblike ire suradnje na vojnom polju i usklaenje vojnih operacija radi definitivnog odbijanja opasnosti koja im prijeti. 9. Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Republike Hrvatske sloili su se da se odmah potpie sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa izmeu dviju drava na razini ambasada. 10. Vlade dviju drava organizirat e, u najkraem roku, prema potrebi, svoje sastanke i sastanke ministarstava svojih drava radi zakljuenja sporazuma iz njihove nadlenosti prema ovom Sporazumu.

27/08/2007

123

U Zagrebu, 21. srpnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne I Hercegovine Alija Izetbegovi

27/08/2007

124

63.

Predsjednitvo RBiH: Uredba o oruanim snagama Republike

Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 6. 8. 1992.)

Na osnovu amandmana LI tacka 5. stav 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine donosi

Uredba sa zakonskom snagom o izmjeni i dopuni uredbe sa zakonskom snagom o oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine
lan 1. U uredbi sa zakonskom snagom o oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine (Slubeni list RBiH", br. 4/92, 7/92 i 9/92), lan 2. mijenja se i glasi: "Oruane snage Republike ine Armija Republike (u daljem tekstu: Armija). Sastavni dio Armije ine postrojbe Hrvatskog vijea obrane i drugi naoruani sastavi koji se stave pod jedinstvenu komandu Armije. Za vrijeme ratnog stanja, pored Armije, oruane snage ine policija jedinice fizikog osiguranja u poduzeima i drugim pravnim licima, jedinice carinske slube i drugih pograninih organa, koji se predpoine pod jedinstvenu komandu oruanih snaga". lan 2. U lanu 11. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Za vrijeme ratnog stanja Predsjednitvo Republike moe odredjene poslove rukovodjenja i komandovanja Armijom, iz take 11. lana 9. ove Uredbe prenjeti na komandante jedinica i ustanova Armije i komandanta tabova obrane." Dosadanji stav 3. postaje lan 4. lan 3. U lanu 15. stav 5. Uredbe mijenja se i glasi: "U formiranju jedinica i ustanova Armije, pri popunu sa vojnikim i starjeinskim kadrom i licima na profesionalnom radu u Armiji, vodi se rauna o ravnomjernoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i pripadnika ostalih naroda Republike". lan 4. U lanu 36. Uredbe rijei: "objedinili u Teritorijalnu obranu Republike" zamjenjuju se rijeima:"stavile pod jedinstvenu komandu Armije Republike. lan 5. U lanu 37. Uredbe rijei Teritorijalne obrane, zamjenjuju se rijei Armija.

IZVOR: Stjepan iber. Prevare, zablude, istina. Ratni dnevnik 1992. Sarajevo: Rabic, 2000., str. 306-307.

27/08/2007

125

lan 6. U lanu 39. Uredbe rije strane zamjenjuje se sa rijei snage. lan 7. Ova Uredba stupa na snagu danom donoenja o obavie se u Slubenom listu RBiH.

PR Broj: 1266/92 06.08.1992. godine Sarajevo

Predsjednik Predsjednistva RBiH Alija Izetbegovi

27/08/2007

126

III Dio Od poetka rada Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji do odbacivanja Vance-Owenova mirovnoga plana

64.

Predsjednitvo BiH: Ustavni principi unutranjeg ureenja

Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 16. 8. 1992.)*

Zajednika komisija Vlade i Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine za izradu platforme za uee na mejunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji Grupa za izradu dijela platforme o politikim i ustavnim principima unutranjeg ustrojstva RBiH

Politiko-ustavni principi unutranjeg ureenja Republike Bosne i Hercegovine

1. Republika Bosna i Hercegovina je suverena i nezavisna drava gradjana, konstitutivnih i ravnopravnih naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika ostalih naroda koji u njoj ive. Republika Bosna i Hercegovina je zbog vienacionalnog sastava u svom istorijskom odredjenju zajednika drava konstitutivnih i ravnopravnih naroda, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika ostalih naroda koji u njoj ive. Narodi, pored svojih pojedinanih nacionalnih interesa, imaju i interese koji proistiu iz vievjekovnog zajednikog ivljenja i etnike izmijeanosti na prostoru Bosne i Hercegovine. 2. Republika se konstituie na principima parlamentarne gradjanske demokratije, to, kao i u drugim dravama Evrope i svijeta, podrazumijeva ljudska prava i slobode, trinu ekonomiju, viepartijski sistem, vlasniki pluralizam i princip podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. 3. Unutranje ustrojstvo Republike zasniva se na ideji regionalne autonomije i lokalne samouprave. Regije se obrazuju na ekonomskim, kulturnim, istorijskim i etnikim kriterijima. Regije imaju autonomiju u uredjivanju i organizaciji privrednog i kulturnog razvoja. Autonomne regije obrazuju svoje skuptine koje imaju vijee gradjana i vijee naroda. Nadlenost organa autonomnih regija uredjuje se Ustavom i zakonom. Istorijsku i kulturnu osobenost regije ispoljavaju kroz autonomnu organizaciju prosvjetnih, kulturnih i informativnih institucija. U Republici se obrazuje vie autonomnih regija o emu odluuju gradjani i narodi referendumom. Prema ekonomskom i istorijskom, kulturnom i etnikom kriteriju u Bosni i Hercegovini je mogue obrazovati vie autonomnih regija. Prema istorijskom kontinuitetu i naunim saznanjima kao mogue optimalno rjeenja smatra se obrazovanje regija: Sarajevo, Banja luka, Tuzla, Mostar, Zenica, Doboj, Biha, Gorade i Trebinje. Grad Sarajevo bi imao poseban status. Teritorijalna organizacija optina u okviru regija zasniva se na etnikim, kulturnim i ekonomskim kriterijima. Nova teritorijalna organizacija optina primarno e uvaavati ekonomske, kulturne i etnike kriterije.

IZVOR: Stjepan iber. Prevare, zablude, istina:Ratni dnevnik 1992. Sarajevo: Rabic, 2000., str 317.-319.

128

4. Suverenitet drave ostvaruje se na cijeloj teritoriji koju odredjuju jedinstvene granice priznate od medjunarodne zajednice. U nadlenosti centralnih dravnih organa utvrdjuju se pitanja osnova ekonomskog i politikog sistema i jedinstvo sistema vlasti narodna odbrana, bezbjednost i monetarni sistem. 5. Zakonodavni organ je Skuptina Republike BiH. Sastoji se od dva vijea: Vijea gradjana i Vijea naroda. Vijee gradjana predstavlja gradjane drave kao cjeline i gradjani ga biraju neposrednim i tajnim glasanjem. Nadleno je za odluivanje o svim pitanjima iz nadlenosti Skuptine, osin onih koja se neposredno tiu ravnopravnosti konstitutivnih narode U ovom vijeu odluke se donose veinom glasova. Vijee naroda ine predstavnici tri konstitutivna naroda, Muslimana, Srba i Hrvata. Nadleno je za odluivanje o pitanjima koja se neposredno tiu ravnopravnosti konstitutivnih naroda, uvtrdjenih Ustavom Republike. U ovom Vijeu odluke se donose _________________. 6. Nacionalna prava i nacionalna ravnopravnost Hrvata, Muslimana i Srba garantuju se Ustavom i zakonima. Nacionalna ravnopravnost u Republici obezbjedjuje se izborom jednakog broja predstavnika tri konstitutivna naroda u Vijeu naroda Skuptine Republike i Predsjednitvu Republike /princip pariteta/ i konsenzualnim nainom odluivanja u ovim organima. Princip pariteta primjenjuje se i u izboru Vlade, Ustavnog suda, rukovodioca Glavnog i okrunih tabova oruanih snaga, sudija Vrhovnog suda, diplomatskih predstavnika i upravnim odborima javnih preduzea i institucija /alternativa/. U organima regija i optina.takodje se sprovodi princip ravnopravnog uea u vrenju vlasti svih pripadnika naroda i narodnosti to se obezbjedjuje odgovarajuim instrumentima ugradjenim u Ustav, zakone i druge propise. Sastav Grupe koja je pripremila tekst: dr Mirko Pejanovi, lan Predsjednitva RBiH - koordinator grupe, dr Miodrag Simovi, potpredsjednik Vlade RBiH, Sahbaz Dihanovi, sekretar Vlade RBiH, dr azim Sadikovi, prof. dr Mustafa Imamovi, prof. r Zdravko Grebo, prof. dr Ismet Dautbai, prof. Mariofil Ljubi, potpredsjednik Skuptine RBiH Avo ampara, generalni sekretar Skuptine RBiH Mile Akmadi, generalni sekretar Predsjednitva RBiH Ranko Nikoli, ministar pravosuja i uprave Hakija Turajli, potpredsjednik Vlade RBiH (tekst je dovren 16.8.1992. kao priprema za londonsku konferenciju 26-28. 8)

129

65.

Londonska konferencija: Predstavljen dokument s kojim

predstavnici Srba iz BiH idu u London (Beograd, 21. 8. 1992.)

U Beogradu je danas predstavljen dokument s kojim predstavnici Srba iz BiH idu na londonsku konferenciju, te nacrt "ustavnog sporazuma BiH", u kojemu se predviaju budui odnosi tri naroda u BiH, javio je Radio-Beograd. U dokumentu srpskoga predstavnitva za londonsku konferenciju stoji da tzv. Srpska republika BiH prihvaa da sa druge dvije nacionalne zajednice ustroji zajednicu drava BiH u okviru postojeih vanjskih granica, a da unutranje granice budu rijeene na konferenciji u Londonu. Tzv. Srpska republika BiH ne prihvaa "teritorijalne tenje susjednih drava na svoj teritorij, predlae apsolutni prekid vatre, te da kontrolu primirja ini UNPROFOR", stoji dalje u tom dokumentu. Takoer se predlae potpisivanje ugovora o povratku izbjeglica i slobodnom kretanju civila, te razgovori predstavnika nacionalnih zajednica BiH.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA8210128:1, 21. 8. 1992.

130

66.

Predsjednitvo i Vlada BiH: Usvojena stajalita delegacije BiH

na Londonskoj konferenciji (Sarajevo, 22. 8. 1992.)

Stajalite BiH za London

Na zajednikoj sjednici Predsjednitva i Vlade BiH usvojena su stajalita za nastup bosanskohercegovakoe delegacije na Konferenciji o Jugoslaviji u Londonu. Sjednici su bili nazoni i predstavnici bosanskohercegovakih parlamentarnih stranaka, te je ona odrana u funkciji Skuptine BiH. Kako je reeno u raspravi delegacija BiH mora imati stav o buduem ureenju drave, jer bez odgovora na to pitanje nema stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U usvojenom stajalitu Predsjednitva i Vlade navodi se da e BiH biti decentralizirana drava s razvijenom regionalnom i lokalnom samoupravom, te sa suverenitetom graana i ravnopravnou nacija. Takoer se navodi kako u Londonu treba objasniti da etnike zajednice "nikad nisu postojale kao ustavne kategorije", te da je teritorijalno razgranienje nacionalnih kantona nemogue. Ravnopravnost nacija e, prema danas usvojenom stajalitu, biti osigurana dvodomnom strukturom Skuptine BiH i paritetnim sastavom organa vlasti na razini Republike. Drugo bitno pitanje, o kome je delegacija BiH traila jasno stajalite za londonsku konferenciju, je nain dolaenja do mira. "Pregovori o miru mogu uspjeti samo pod uvjetom potivanja svih rezolucija koje je Vijee sigurnosti donijelo o agresiji na BiH, a osobito rezolucije 752 o povlaenju agresora i njegovog tekog naoruanja s teritorija BiH". Uz to e na londonskoj konferenciji biti zatraeno uspostavljanje kontrolnih punktova na cestama koji vode prema Srbiji i Crnoj Gori, kako bi se sprijeio dotok novog agresorskog naoruanja i ljudstva u BiH, za to bi bilo potrebno manje od tisuu vojnika. Bosna i Hercegovina e inzistirati na kanjavanju odgovornih za agresiju, genocid i ratne zloine u BiH, a predvia i iroku amnestiju za sve koji nisu direktno odgovorni za zloine. Jedan od zahtjeva, koji e biti postavljen na londonskoj konferenciji, podrazumijeva i vraanje opljakane imovine, budui da su cijela poduzea demontirana i odvuena u Srbiju, te naknadu ratne tete.

IZVOR: Vjesnik, 23. 8. 1992.-

131

67.

Londonska konferencija: Nacrt izjave o naelima i Program

akcije Londonske konferencije o bivoj Jugoslaviji (London, 25. 8. 1992.)

Nacrt izjave o naelima

Londonska konferencija usvojila je sljedea naela kao osnove za iznalaenje rjeenja putem pregovora za probleme u bivoj Jugoslaviji: imperativna potreba da sve strane i ostali kojih se to tie, odmah obustave borbe i uporabu sile, potuju dogovorene sporazume o prekidu vatre te sprijee one koji ih kre ili ih provokacijama ele naruiti: potivanje najviih standarda prava pojedinca i temeljnih sloboda u demokratskom drutvu, kako je utvreno Meunarodnim konvencijama Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i njezinim protokolima, kao i ostalim instrumentima UN, instrumentima Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) i Vijea Europe: primjena jamstava za ljudska prava i temeljne slobode osoba koje pripadaju etnikim i nacionalnim zajednicama i manjinama te unaprijeenje tolerancije u skladu s obvezama preuzetima u okviru KESS-a i Konferencije EZ o Jugoslaviji: potpuna osuda prisilnih protjerivanja i pokuaja da se promijeni etniki sastav stanovnitva i potpora sigurnom povratku njihovim domovima svih osoba raseljenih zbog neprijateljstava, a koje to ele: prihvaanje od strane svih osoba obveza prema meunarodnom humanitarnom pravu i posebice prema enevskoj konvenciji od 12. kolovza 1949. i osobna odgovornost onih koji kre i izdaju nareenja za ozbiljna krenja konvencija: potivanje nepovredivosti svih granica i teritorijalnog integriteta u skladu s Poveljom UN, zavrnim aktom KESS-a i Parikim dokumentom. Odbacivanje svih pokuaja za osvajanjem teritorija i nasilnom promjenom granica: odbijanje svih pokuaja da se prednost postigne silom ili politikom svrenog ina i odbijanje da se padne pod utjecaj takvih pokuaja: potreba da se sve strane kojih se to tie aktivno angairaju izravno ili putem posrednika u pregovorima na osnovama tih naela kako bi rjeile politike nesporazume koji su doveli ili mogu dovesti do oruanog sukoba: zahtjev da konano rjeenje svih pitanja sukcesije bive SFRJ bude sporazum svih bivih konstitutivnih republika SFRJ te obveza za sve strane da potuju pravni status drugih strana i prava po bilo kojem takvom sporazumu:

IZVOR: Vjesnik, 26.8.1992.

132

dunosti svih drava i strana da u potpunosti ispunjavaju sve rezolucije Vijea sigurnosti UN o krizi u bivoj SFRJ te da uloe maksimalne napore za njihovu provedbu: vitalna potreba za humanitarnom pomoi koja se mora dopremiti pod odgovarajuom zatitom te u potpunoj suradnji s lokalnim vlastima kako bi stigla do stanovnitva kojemu je potrebna: dunost svih strana da iskreno surauju u meunarodnim promatrakim i mirovnim akcijama u podrujima bive SFRJ te da konstruktivno pridonesu suzbijanju nasilja u cijelom podruju.

Nacrt programa akcije

Londonska e konferencija trajati sve dok se ne postigne konano rjeenje problema bive Jugoslavije. Stalni supredsjednici bit e ef drave/vlade predsjedavajue zemlje Europske zajednice i glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Oni e ponovno sazvati plenarno zasjedanje konferencije u odlunoj fazi mirovnog procesa, s ijim se odabiranjem trenutka na preporuku Upravnog komiteta oni moraju suglasiti. Upravni komitet Bit e uspostavljen Upravni komitet na visokoj razini. Njime e predsjedavati predstavnik predsjednitva EZ-a i predstavnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. On e se sastajati esto kako bi osigurao novi poticaj mirovnom procesu, razmotrio napredak radnih grupa, pripremio osnove za ope rjeenje i koordinirao rad koferencije s istovremenim radom u drugim meunarodnim organizacijama. Supredsjednici Upravnog komiteta e, ako bude potrebno, takoer pripremati sastanke s republikama bive Jugoslavije. Radne grupe Bit e uspostavljeno est radnih grupa. One e odmah zapoeti s radom. A) Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu - Zadae radne grupe su : - podupirati ustavno rjeenje u Bosni i Hercegovini: - pregovarati o politikim uvjetima kako bi se omoguilo hitno izvravanje humanitarnih aktivnosti bez postavljanja prethodnih uvjeta: - pregovarati o trenutanom odlasku svih vanjskih snaga s teritorija Bosne i Hercegovine i prekidu svih nasilnih protjerivanja stanovnitva (etniko ienje): - nadgledati rad koordinacijskog komiteta u Bosni i Hercegovini kojem predsjedava osobni predstavnik lorda Carringtona: - nastaviti prekinute pregovore s glavnim stranama u Bosni i Hercegovini kako bi se dolo do trajnog prekida vatre i sporazuma o dezangamanu snaga u podruju Sarajeva i oko drugih gradova:

133

- povezati se sa svim drugim meunarodnim organizacijama involviranim u Bosni i Hercegovini, posebno s Ujedinjenim narodima, kako bi se svi napori mogli usmjeriti prema zajednikom traenju mira: b) Radna grupa za humanitarna pitanja Zadae grupe su: - koordinirati napore drava sudionica kako bi se podrao rad na humanitarnoj pomoi meunarodnih organizacija: - povezati se s agencijama Ujedinjenih naroda i drugim humanitarnim organizacijama kako bi se zadovoljile potrebe na podruju bive SFRJ: - poticati doprinose drava koje sudjeluju u naporima za humanitarnu pomo i misijama koje istrauju i izvjeuju o krenjima meunarodnog humanitarnog zakona: - podrati glavnog tajnika UN-a u njegovom prikupljanju informacija koje su mu podnijele drave lanice UN-a u skladu s Rezolucijom Vijea sigurnosti 771 o moguim krenjima humanitarnog zakona. c) Radna grupa za manjine Zadae grupe su: - usklaivati rad podgrupa kako bi se osigurao poticaj za opi mirovni proces i osigurao dosljedan pristup pitanjima manjina na temelju dogovorene Izjave o naelima: - preporuivati nove inicijative i pristupe pitanjima manjima u podgrupama koje se bave posebno s Kosovom, Vojvodinom, Sandakom i poloajem Albanca u Makedoniji. d) Radna grupa za nasljedstvo drava (sukcesiju) Radna grupa e raditi na pitanjima koja proizlaze na podruju nasljedstva drava koje su nastale raspadom SFRJ. e) Radna grupa za gospodarske odnose Rad e se nastaviti na mjerama kako bi se ponovno uspostavili meurepubliki trgovinski i gospodarski odnosi im to omogue uvjeti na terenu. Grupa e takoer nastaviti svoj rad na popisu imovine i dugova bive SFRJ. Grupa bi se takoer trebala baviti konkretnim koracima za ponovnu gospodarsku obnovu bivih jugoslavenskih republika. f) Radna grupa za mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti Zadae grupe su ustanovljavanje i podupiranje mjera za izgradnju povjerenja kao to su: - sporazum o transparentnosti i drugim mjerama izgradnje povjerenja koje pokrivaju izmeu ostalog kretanje vojnog osoblja i opreme i prijevoz oruja unutar bive SFRJ: - sporazum o ogranienjima, ukljuujui ogranienje kretanja osoblja ili opreme unutar odreenih zemljopisnih podruja: - procedure za provjeravanje i procjenu od svih strana i vanjskih drava:

134

- usklaivanje razmjetaja, aktivnosti i izvjetavanja promatraa koje je koordinirano od strane razliitih meunarodnih organizacija. Arbitrana komisija Konferenciji se ostavlja mogunost da zatrai pomo Arbitrane komisije kojom predsjedava Robert Badinter. Tajnitvo Bit e uspostavljeno malo tajnitvo kojim e upravljati izvrni direktor ije e osoblje biti lanovi osoblja Mirovne konferencije EZ-a i Ujedinjenih naroda. Primjena programa akcije (I) Tijela konferencije moraju biti kadra ukljuiti sve strane i pojedince u njihovom radu bez obzira na njihov meunarodni status. Strane iz bive Jugoslavije sudjelovat e na sastancima radne grupe bez postavljanja preduvjeta. (II) Konferencija e se nadograditi na dosadanji rad konferencije lorda Carringtona, posebno na ve donijete sporazume i dokumente. To vrijedi osim ako se ne izmjeni sporazumom. (III) Okvir ove konferencije bit e fleksibilan tako da moe doi do promjena u djelokrugu organizacije i predstavnicima radnih grupa putem sporazuma izmeu grupa i Upravnog komiteta. (IV) Predsjedatelji radnih grupa zadravaju pravo da zatrae usluge pojedinica ili organizacija u izvravanju svojih zadataka ako to budu smatrali odgovarajuim. (V) Osnovna e biti bliska povezanost predstavnika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, promatrake misije Europske zajednice, KESS-a i predsjednitva Europske zajednice. Povezanost e biti potrebna: - kako bi se osiguralo da su u potpunosti koordinirane aktivnosti Ujedinjenih naroda, KESS-a i promatrake misije Europske zajednice u podruju: - da bi konferencija bila u potpunosti obavijetena o odravanju mira, nadgledanju sankcija i promatrakih aktivnosti u podruju: (VI) Rad konferencije nee ponavljati ili ometati postojee operacije Ujedinjenih naroda i drugih meunarodnih tijela koje e se i dalje odvijati na podrujima pod njihovom nadlenou.

135

68.

Londonska

konferencija:

Izjava

Bosni

Hercegovini

(London, 27. 8. 1992.)

Londonska konferencija: Izjava o Bosni i Hercegovini
Sudionici Londonske konferencije o bivoj SFRJ osuuju neprekidno nasilje u BiH i nastojanja da se teritorij stekne uporabom sile. Oni odbacuju kao nehumano i nezakonito protjerivanje civilnog puanstva iz njihovih domova kojim se eli izmijeniti etniki sastav ma kojeg podruja. Oni pozdravljaju usvajanje Rezolucije 771 i drugih rezolucija Vijea sigurnosti UN kao i Rezolucije Komisije UN za ljudska prava o prilikama glede ljudskih prava na podruju bive Jugoslavije. Oni se obvezuju da prikupljaju utemeljene informacije o krenjima meunarodnih humanitarnih zakona i da te informacije dostavljaju UN. Oni potvruju da su za krenja ljudskih prava osobno odgovorne osobe koje izravno kre ili nareuju krenje odredaba enevskih konvencija. Politiko rjeenje u BiH mora ukljuivati sljedee odredbe: a) potpun i trajan prekid neprijateljstava, prestanak svakog nasilja i represije ukljuujui i protjerivanje puanstva; b) priznanje BiH od strane svih bivih jugoslavenskih republika; c) potivanje integriteta postojeih granica, osim ako se one ne promijene meusobnim sporazumom; d) primjenu jamstava za sva prava osoba koja pripadaju pripadnicima svih nacionalnih zajednica i manjina u skladu s Poveljom UN i odredbama KESS-a; e) pravedne i ravnopravne postupke prema ljudima koji su nasilno protjerani iz svojih domova, ukljuujui i pravo povratka te nadoknade teta i gubitaka; f) uspostavu demokratskih i legalnih organa vlasti koji e na odgovarajui nain tititi prava svih u BiH ukljuujui i nacionalne zajednice i manjine; g) jamstva da nee doi do vanjskog vojnog uplitanja, bilo regularnih ili neregularnih jedinica, osim onih koje su utvrene odgovarajuim rezolucijama Vijea sigurnosti UN; h) potivanje svih meunarodnih ugovora i sporazuma i) ponovna uspostava trgovine i drugih veza sa susjednim zemljama. Daljnje hitne mjere sada su neophodne kako bi se postiglo rjeenje. Sudionici Londonske konferencije pozivaju sve strane da odmah i bez prethodnih uvjeta nastave pregovore o buduem ustavnom ureenju u okviru ove konferencije. Sve ukljuene strane moraju u tim pregovorima sudjelovati s iskrenom eljom da se osigura mir i uz potivanje interesa drugih strana. Pregovorima e takoer morati biti obuhvaena sljedea rjeenja: a) stvaran i trajan zavretak sukoba u cijeloj BiH i povratak teritorija zauzetih silom;

IZVOR: Novi Vjesnik, 8. 9. 1992.

136

b) prestanak svakog vanjskog mijeanja, bilo ljudstvom ili materijalnom pomoi, u sadanji sukob; c) grupiranje tekog naoruanja pod meunarodnom kontrolom; d) demilitarizacija veih gradova i nadzor meunarodnih promatraa nad tim; e) uspostava centara za izbjeglice i za pomo za one graane BiH kojima su domovi razoreni ili su iz njih protjerani, sve dok im ne bude omoguen povratak; f) proirenje humanitarne pomoi na sva podruja BiH gdje je ona potrebna uz suradnju lokalnih organa; g) pod okriljem UN, a na temelju odluke Vijea sigurnosti UN mogle bi biti osnovane meunarodne snage za ouvanje mira s ciljem da odravaju prekid vatre, nadziru pokrete vojske i poduzimaju druge mjere za jaanje povjerenja. Kada strane u sukobu budu pripravne da na ovim tenmeljima postignu sporazum, meunarodna e im zajednica pomoi u opsenom programu obnove kako bi rijeili humanitarne potrebe i obnovili gospodarske aktivnosti. Tijekom sastanka s dravnim ministrom u Foreign Officeu Douglasom Hoggom, gospoda Karadi i Koljevi, kao predstavnici bosanskih Srba, naznaili su svoju suglasnost sa sljedeim: a) da e bosanski Srbi u roku od 96 sati obavijestiti UN o poloajima svog tekog oruja koje e biti grupirano oko gradova Sarajeva, Bihaa, Gorada i Jajca, pri emu e to skupljanje biti dovreno u roku od 7 dana. Nakon toga teko e oruje biti stavljeno pod stalni nadzor promatraa UN. Predstavnici bosanskih Srba e oekivati da vlasti BiH poduzmu recipronu akciju, no to ne postavljaju kao preduvjet za svoje djelovanje koje e biti jednostrano. Predstavnici bosanskih Srba nadalje se obvezuju da e odmah poduzeti da njihovo teko naoruanje ne bude prvo koriteno. b) Predstavnici bosanskih Srba prhvatili su da e u buduim pregovorima izmeu tri strane u sukobu u BiH oni pristati na povlaenje sa znatnog dijela teritorija kojeg sada kontroliraju njihove snage.

137

69.

SDA i HDZ BiH: Zajedniko priopenje sa sastanka u

Meugorju (Meugorje, 27. 8. 1992.)

Zakljuci sa zajednike sjednice elnika SDA i HDZ-a BiH od 27. kolovoza 1992. u Meugorju
Bosanskohercegovaka novinska agencija BH press danas je prenijela tekst Zakljuaka sa sastanka elnika SDA i HDZ-a BiH 27. kolovoza ove godine u Meugorju. Zakljuke su u ime SDA potpisali dr. Ismet Hadiahmanovi, Muhamed Cero i amil Sarakovi, a u ime HDZ-a dr. Milenko Brki, Mariofil Ljubi, Ivan Markei i eljko osi. U preambuli Zakljuaka se navodi da su prihvaeni zakljuci u funkciji provedbe Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su potpisali predsjednici Tuman i Izetbegovi. Nakon temeljite analize sporazuma, kae se nadalje u preambuli, Zakljuci su prihvaeni i predloeni Predsjednitvu BiH. Prvi zakljuak istie da e se ustavno-politiko ureenje Republike Bosne i Hercegovine temeljiti na konstitutivnim jedinicama, pri emu e se potivati prirodna, povijesna, etnika, gospodarska, demografska, prometna i druga naela. Predsjednitvu BiH se, u tom zakljuku, predlae stvaranje etiriju konstitutivnih jedinica koje bi se sastojale od vie regija. U drugom zakljuku, prenosi BH-press, zajednika komisija predlae da u BiH zakonodavnu vlast ima Ratno predsjednitvo, a izvrnu Ratna vlada. Ratna vlada bi se, prema zakljuku, sastavila na paritetnim naelima od predstavnika pobjednikih stranaka, odnosno SDA i HDZ-a. Predsjednitvo i vlada bi odluivali o vanjskim poslovima, obrani, novarskoj politici, opeprivrednim i privrednim odnosima te svim drugim pitanjima koja se odnose na dvije i vie konstitutivnih jedinica kao to su transport, energetika, pota, vodoprivreda i drugo. Na razini republike ustrojile bi se jedinstvene oruane snage od pripadnika HVO-a i Armije BiH sa zajednikim paritetnim zapovjednitvom. Do novih bi se demokratskih izbora u konstitutivnim jedinicama uredbom Predsjednitva BiH rezimiralo da zakonodavno tijelo, skuptinu konstitutivne jedinice, tvore predstavnici ratnih predsjednitava opina. Izvrnu vlast u konstitutivnim jedinicama trebalo bi organizirati na proporcionalnom naelu, odnosno prema izbornim rezultatima pobjednikih stranaka. Skuptine i vlade konstitutivnih jedinica imale bi ovlasti u katastru, prostornom planiranju, stambenim pitanjima, ekologiji, zdravstvenom i socijalnom osiguranju, socijalnoj skrbi, nadzoru nad dobrotvornim ustanovama, obrazovanju, znanosti, kulturi, sportu, rekreaciji, zatiti povijesne batine, redarstvu i sigurnosti graana, trgovini i turizmu, poljoprivredi i umarstvu, lovu i ribolovu, protupoarnoj zatiti, zatiti nacionalnih dobara, transportu unutar konstitutivnih jedinica, u podruju cjevovoda i vodovoda, rudarstvu, vodoprivredi, elektroprivredi, pravosuu i opoj upravi. Zakonodavana tijela konstitutivnih jedinica svojim e uredbama odrediti broj ovlasti svojih regija, navodi se u treem zakljuku sa sastanka predstavnika SDA i HDZ-a. Po sljedeem

IZVOR: Veernji list: 9. 8. 1992.

138

zakljuku zakonodavnu vlast u opinama tvore zakonito izabrane skuptine i ratna predsjednitva, izabrana od tih skuptina. U opinama, u kojima je zbog rata suspendirana ili opstruirana legalno izabrana zakonodavna vlast i uspostavljena privremena civilna vlast, tamo gdje je to mogue reafirmirat e se civilna vlast u obliku skuptine ili ratnog predsjednitva. U opinama, gdje su uvjeti sloeni, osloboenjem prostora stranakim e se sporazumom osnovati ratna predsjednitva, koja e imenovati svoje izvrne organe. Na kraju Zakljuaka sa zajednike sjednice elnika SDA i HDZ-a BiH 27. kolovoza u Meugorju navodi se da e Predsjednitvo BiH odmah nakon konzultacija o uredbama i zakonskim aktima poeti realizirati te zakljuke.

139

70.

Londonska konferencija: Povjerenje, izgradnja sigurnosti i

verifikacija (London, 8. 9. 1992.)

Povjerenje, izgradnja sigurnosti i verifikacija
Svrha 1. Postoji hitna potreba utvrivanja i promicanja koraka na vojnom planu u cijeloj ili u dijelovima bive SFRJ, koji bi doveli do prekida neprijateljstava i trajnog politikog rjeenja. U tu svrhu konferencija je donijela neke hitne odluke i uspostavila Radnu skupinu za promicanje mjera za izgradnju povjerenja koja e se baviti pitanjima pokreta vojnih jedinica i prijenosa i ogranienja naoruanja, kao i mjere za njihovo nadgledanje i verifikaciju. Ovim e poslovima upravljati supredsjedatelja Upravljakog odbora (vidi: Radni program). Rezultati e biti usklaeni s mjerama odobrenim od Vijea sigurnosti s obzirom na akcije ouvanja mira Ujedinjenih naroda u bivoj SFRJ. 2. Takve vojne mjere moraju se promatrati u kontekstu mjera politike i humanitarne prirode, ukljuujui, npr. konvoje pod okriljem Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR) te razmjene ratnih zarobljenika pod okriljem Meunarodnog komiteta Crvenog Kria (CICR). Trenutane odluke konferencije 3. Najvanija zadaa je olakati patnje u BiH kroz kontinuirano izvjeivanje o mjestu stoera i imenima zapovjednika za sve vojne jedinice, ukljuujui i one paravojne. 4. Supredsjedatelji Upravljakog odbora e preporuiti kako bi se te mjere trebale primjenjivati, razmatrajui mjere ouvanja mira i druge srodne aktivnosti koje se provode na tom podruju. O krenjima dogovorenih mjera konferencija e biti obavijetena od strane supredsjedatelja (s naznakom, kad je mogue, tko je odgovoran), a prema potrebi obavijestit e se i Vijee sigurnosti od strane glavnog tajnika UN. 5. Prednost bi trebalo dati trenutanom provoenju dogovora o meunarodnoj kontroli svog minobacakog i tekog oruja u BiH, prema dogovorenoj proceduri, koja ukljuuje oznaavanje, nadgledanje, deaktiviranje, stavljanje pod mjesnu kontrolu te na kraju i eventualno prikupljanje takvog oruja na jednom mjestu. Supredsjedatelji Upravljakog odbora e odluiti da li e taj posao primjerenije izvriti Radna skupina za izgradnju povjerenja, sigurnost i verifikaciju ili Radna skupina za BiH. Program radne skupine (za mjere povjerenja, sigurnost i verifikaciju) 6. Radna skupina bi trebala ustrajati na to skorijem dogovoru o mjerama kojima je svrha ojaati prepoznatljivost meu sukobljenim stranama u bivoj SFRJ. Cilj tih odredbi bilo bi izgraditi povjerenje i osigurati trajnosti prekida vatre. Takve mjere bi, meu ostalim, mogle ukljuivati:

IZVOR: Novi Vjesnik, 9. 9. 1992.

140

- razmjenu podataka o broju i razmjetaju odreenih vrsta opreme (bit e definirana) koje ima svaka strana; - prethodno obavjetavanje o pokretima osoblja/jedinica ili pokretima/razmjetaju opreme; - obavjetavanje o sastavu zapovjednitava i o broju jedinica iznad odreene snage; - proirivanje promatrakih misija na meurepublike granice i unutar podruja pojedinih republika. - inspekcije na licu mjesta uz prethodnu najavu (unutar 24 sata) u sluaju sumnjivih djelatnosti. 7. Nadalje, iako moda u razliitom vremenskom periodu, druge mjere mogle bi biti razmatrane u bivoj Jugoslaviji, ukljuujui: - ogranienje pokreta vojnih i paravojnih jedinica; - zabrana dobavljanja odreenih vrsta opreme; - mjere demilitarizacije, npr. proglaavanje zona oko odreenih mjesta kao to su izbjegliki logori ili veliki gradovi u kojima ne bi trebalo biti odreenih vrsti opreme; - druge mjere verifikacije, npr. posjete sukobljenih strana u svrhu procjene pridravanja dogovorenih odredbi, ili inspekcijski letovi zrakoplova treih drava; - sustavnije odredbe za meusobnu vezu, na primjer uspostavljanje stalnih lokalnih komisija za vezu, prestanak neprijateljstava i sigurnost isporuka humanitarne pomoi. Postizanje tih ciljeva moe se znaajno olakati dogovorom o mjerama kojima je cilj pojanjenje vojne situacije u Bosni i Hercegovini i pojaavanje mogunosti za vezu i verifikaciju. Kao prvi korak, konfereencija je odluila usvojiti sljedee mjere glede Bosne i Hercegovine: - poboljane komunikacije meu stranama, ukljuujui izravne i neposredne veze izmeu zapovjednika na prvim linijama fronte, npr. putem lokalnog radija ili vruim telefonskim linijama; - poboljanje kontakta meu stranama, npr. posjeti ljudi zaduenih za vezu te uspostavljanje zajednikih ekipa za rjeavanje lokalnih incidenata; - trenutano prihvaanje izviakih ekipa koji bi pripremili razmjetaj promatraa oko dogovorenih lokacija; - razmjetaj promatraa na BiH-srpskoj, BiH-crnogorskoj te BiH-hrvatskoj granici; - trenutano prihvaanje naela da se pod meunarodni nadzor stavljaju svi minobacai i teko naoruanje te kao prvi korak, obavijestiti UN o razmjetaju i tipovima oruja u roku od 96 sati kao uvod u njihovo iskljuivanje iz sukoba; - zabrana vojne upotrebe zrakoplova i helikoptera. - razmjena podataka o strukturi zapovjednitava u koje e biti ukljueni strani promatrai, kao to su promatrai EZ i vojni promatrai UN-a; - ostale mjere za ogranienje naoruanja. 8. Iako e se radna skupina usredotoiti na nove mjere, bit e takoer vano osigurati da se postojee obveze, prema Bekom dokumentu 92., koji se odnosi na dostupnost informacija, u potpunosti primjenjuju. Potrebno je takoer u bivoj Jugoslaviji dati znaaj primjeni nekih od

141

mehanizama Bekog dokumenta koji imaju svrhu jaanja prepoznatljivosti, na primjer neuobiajene vojne aktivnosti, verifikacija i kretanja u graninim podrujima. Organizacija radne skupine 9. Supredsjedatelji Upravljakog odbora e odluiti kako razvijati rad u tom smjeru to je prije mogue.

142

71.

Ured Predsjednika BiH: Priopenje o dogovoru iz Meugorja

(Sarajevo, 9. 9. 1992.)*
SARAJEVO, 9. rujna (Hina) - U povodu objavljivanja izvjea radnih skupina Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, koje su krajem kolovoza u Meugorju radile na iznalaenju moguih rjeenja otvorenih vojnih i politikih pitanja na terenu, veeras je iz Ureda predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia upueno priopenje za javnost, koje prenosi Radio BiH. "Radi se o stranakim komisijama, koje su razmatrajui i druga pitanja ponudile jedno vienje budueg ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine", kae se u priopenju. U priopenju se, uz ostalo, navodi da je Predsjednitvu BiH dostavljeno izvjee o radu tih skupina, ali da ono "nije iniciralo rad tih komisija niti ima bilo kakve veze s tim". O radu komisija SDA i HDZ BiH predsjednik Izetbegovi upoznat je, kako se navodi u priopenju, "u neformalnom razgovoru prigodom zadnjeg boravka u Zagrebu". "Karta regionalne organizacije BiH koja je predloena uz izvjee, bez obzira na svoje dobre i loe strane, oito nije sastavljena iskljuivo po etnikom kriteriju", kae se u priopenju iz Ureda predsjednika Predsjednitva BiH koje prenosi Radio BiH, te dodaje da "kartu treba kritiki razmotriti zajedno s drugim prijedlozima te vrste".

IZVOR: Veernji list, 10. 9. 1992.

143

72.

Londonska konferencija: Cjelovit tekst zajednikog priopenja

- Vance, Owen, osi , Pani (Beograd, 11. 9. 1992.)

Zajedniko priopenje
I. Danas smo potvrdili nae potpuno suglasje s odlukama donesenim u Londonu na Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji, posebice da se sva tu istaknuta pitanja moraju rjeavati mirnim sredstvima, na temelju postojeih granica i u procesu hitnih i stalnih pregovora. II. Glede Bosne i Hercegovine, suglasili smo se oko sljedeih praktinih koraka i ciljeva: - Obveza o prikupljanju i nadgledanju tekog naoruanja, do dogovorenog datuma 12. rujna 1992. godine, treba biti striktno nadzirana; - Treba se hitno suglasiti o snabdjevanju Sarajeva strujom i vodom, pod meunarodnim vodstvom; - Sve nazone strane moraju se ne samo obvezati, ve i poduzeti sve praktike korake kako bi se to prije dokonala sva neprijateljstva u i oko Sarajeva; Pozdravljamo predstojee ponovno zapoinjanje pregovora, bez preduvjeta, o ustavnim sporazumima za Bosnu i Hercegovinu uz sudjelovanje svih strana. Ti e se pregovori odrati u enevi, u okviru stalnog i neprekidanog procesa, sve dok se ne postigne konani sporazum. Suglasni smo da je poeljno smjetanje promatraa na granice drava koje granie s Bosnom i Hercegovinom, kao to je zatraio premijer Pani. Postignut je naelni sporazum o smjetanju promatraa na vojne aerodrome, a konani e sporazum biti postignut nakon savjetovanja s Ujedinjenim narodima i vladama zemalja kojih se to tie. III. Glede humanitarnih pitanja: - Izraavamo nau potpunu osudu svih djelovanja povezanih s "etnikim ienjem" i obvezujemo se pomoi pri uklanjanju posljedica onoga to se ve dogodilo. - Suglasni smo da su bez ikakve valjanosti sve izjave i obveze date pod prinudom, posebice one koje se odnose na zemlju i imanja; - Pozivamo sve zainteresirane strane da potpuno, spremno i bezuvjetno surauju u sadanjim naporima, posebice naporima Meunarodnog komiteta Crvenog kria i Visokog komesarijata UN za izbjegice, da se oslobode svi zatoenici, zatvore svi zatoeniki logori i zajami siguran prolaz bivim zatoenicima u sigurna podruja; - Takoer pozivamo sve strane da olakaju sigurnu dostavu svih oblika humanitarne pomoi; - Snano podravamo napore svih lokalnih i meunarodnih organizacija koje pomau raseljenim osobama na svim podrujima bive Jugoslavije. IV. Glede odnosa s Hrvatskom:

IZVOR: Glas Slavonije, 14. 9. 1992.

144

- Pozdravljamo sporazum o skorom ponovnom otvaranju ceste izmeu Beograda i Zagreba i o njezinom simbolinom imenovanju "Cestom mira"; - Obvezali smo se uiniti sve napore za poveavanje sigurnosti oko Maslenikog mosta kako bi se mogli izvriti popravci i kako bi se most otvorio za promet to je prije mogue; - Suglasni smo da se o statusu "Jugoslavenskog naftovoda" odre hitni razgovori u okviru radnih skupina Meunarodne konferencije; - Pozdravljamo ponudu predsjednika osia predsjednicima Hrvatske, Makedonije i Slovenije da se uspostave mjeoviti odbori za normalizaciju i promicanje gospodarske i praktine suradnje. U okviru Meunarodne konferencije, radne skupine za gospodarske odnose i pitanja nasljedstva dat e koristan pridonos tome djelovanju; - Postignut je naelni sporazum glede poluotoka Prevlaka. Konani e se sporazum donijeti nakon savjetovanja s glavnim tajnikom UN, Vijeem sigurnosti UN i vladama zemalja kojih se to tie; - Napominjemo vanost djelovanja Zajednike komisije koju je uspostavio UNPROFOR kako bi se bavila pitanjima povezanim s "ruiastim zonama" i pozivamo na intenzivniju suradnju s tim naporima, ukljuujui napore za zatitu civilnog puanstva; - Pozivamo sve strane da se dosljedno dre Mirovnog plana UN i posebice da dadu potporu naporima UNPROFOR-a u zatienim podrujima kako bi se iskorjenila nelegalna djelovanja neregularnih i paravojnih formacija te kriminalnih elemenata, sa srpske kao i hrvatske strane; - Napominjui vanost snabdijevanja regije vodom i strujom, naglaavamo hitnu potrebu postizanja sporazuma u vezi s branom Perua; V. Obvezujemo se na meusobnu suradnju kako bi vrsto unaprijedili mirovni proces za smanjivanje nasilja i spreavanje dopreme oruja. Obvezujemo se da emo brzo primijeniti odluke Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji. Dobrica osi Milan Pani Cyrus R. Vance David Owen

145

73.

Republika Bosna i Hercegovina, i Republika Hrvatska:

Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji (New York, 21. 9. 1992.)

"Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i Predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuman, polazei od Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske od 21. srpnja, a nakon razgovora delegacija Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji su odrani 21. rujna 1992. godine u New Yorku tijekom 47. zasjedanja Generalne skuptine Ujedinjenih naroda, Svjesni vanosti zajednikih interesa njihovih zemalja u zatiti njihove neovisnosti, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, ozbiljno zabrinuti zbog nastavka agresije ostatka Jugoslavenske narodne armije bive SFRJ i srpskih i crnogorskih vojnih regularnih i neregularnih snaga na Republiku Bosnu i Hercegovinu, te vodei rauna da ostaci tzv. JNA bive Jugoslavije jo dre pod okupacijom teritorij Republike Hrvatske juno od Dubrovnika, da srpske snage napadaju teritorij Republike Hrvatske s teritorija Republike Bosne i Hercegovine, te da dio srpskih iregularnih odreda u Hrvatskoj, preruenih u lokalnu miliciju, prua otpor UNPROFOR-u u provedbi mirovnog plana Cyrusa Vancea: Polazei od temeljnih naela lanka 51 Povelje Ujedinjenih Naroda koji jami legitimno pravo suverenih draava na samoobranu: Pozdravljajui mirovnu akciju i humanitarne napore Ujedinjenih Naroda: Pozdravljajui Rezoluciju 777 Vijea Sigurnosti Ujedinjenih Naroda i Rezoluciju 47/1 Generalne skuptine Ujedinjenih Naroda o delegitimizaciji Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije: Spremni i dalje provoditi zakljuke Londonske konferencije i odnosne rezolucije Vijea Sigurnosti Ujedinjenih Naroda, te aktivno promicati enevske mirovne procese: suglasili su se da potpiu:

Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
1. Dosadanji diplomatski, politiki i humanitarni napori meunarodne zajednice nisu zaustavili agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku, suverene lanice Ujedinjenih Naroda, niti mu bitno ublaili stradanja civilnog puanstva. Stoga Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska zahtijevaju energinu akciju meunarodne zajednice u zatiti od strane agresije, u skladu s odredbama Sedmog poglavlja Povelje Ujedinjenih Naroda.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0009, 24.9.1992/2101.

146

2. Iznova se istie potreba jaanja napora na iznalaenju politikog rjeenja za prestanak rata i provedbu naela o ustrojstvu Republike Bosne i Hercegovine kao ravnopravne i cjelovite zajednice triju konstitutivnih naroda. 3. U skladu s pravom na samoobranu i zajedniku obranu od agresije, osnovat e se zajedniki Odbor radi usklaivanja obrambenih napora, sve dok agresija u potpunosti ne prestane. 4. Republika Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska zajedniki e zatraiti ukidanje embarga na izvoz oruja u Republiku Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku, propisan Rezolucijom 713 Vijea Sigurnosti Ujedinjenih Naroda. 5. Ustrajno e se i dosljedno, u skladu s obiajnim i kodificiranim meunarodnim pravom, promicati politika zatite ljudskih prava, progoniti i kanjavati ratni zloinci, poglavito poinitelji zloina genocida"

147

74.

Vlada Republike Srpske i Vlada Republike Srpska Krajina:

Protokol o saradnji (Banja Luka, 22. 9. 1992.)

PROTOKOL
o saradnji izmeu Vlade Republike Srpske i Republike Srpska Krajina U Banja Luci je 22. septembra 1992. godine odrana zajednika sjednica Vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sa Brankom eriem i sa g. Zdravkom Zeeviem, predsjednicima Vlada. Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog i drutvenog ivota. Postignuta je saglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja. I U razgovorima se polo od injenice da na teritoriju dvije republike ivi jedan narod tradicionalno povezan istim obiajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izmeu njega nije postojana stvarna dravna granica. Raspadom Jugoslavije, koje je bila zajednika drava za sav srpski narod, pokuavaju se razdvojiti Srbi bez uvaavanja prava na samoopredjeljenje i organizovanje svoje drave. Rat, koji sa nesmanjenom estinom bjesni ovim prostorima, i iji je glavni cilj istrebljenje srpskog naroda, te meunarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost oslonca jedne republike na drugu. II Vlada obje republike e, preko nadlenih ministarstva, izanalizirati sva postojea ustavna i zakonodavna rjeenja i predloiti Skuptinama potrebna usaglaavanja. To se posebno odnosi na uspostavljanje istog oblika vladavine i politikog sistema ( istovrsna struktura skuptine, na jedan nain regulisan viestranaki izborni sistem, pitanje vlasnitva i sl. ), odreivanje istih dravnih simbola. III Obje strane su se sloile da granice i graninih prelaza izmeu republika nee biti. Promet roba poslovnih partnera nee biti optereen plaanjem carina. Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SP Jugoslaviji i inostranstvu zajedniki e obavljati carina Republike Srpske. IV Platnim sporazumom bie regulisani detalji finansijskog poslovanja i odnosa jedne napomene banke prema drugoj i obje prema narodnoj banci Jugoslavije. V

IZVOR: HIC, Zagreb, Dokumentacija, dokument br.: L-A 002/041

148

Obje vlade zaduuju nadlena ministarstva da saine detaljnu analizu postojeih industrijskih kapaciteta, promjene uslove, mogunosti i rokove njihovog oivljavanja, nabavke repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda. Prioritetno e se osposobiti za saobraaj dionice puta Benkovac Bjelina, eljeznika pruga, obezbjedi e se jedinstveni sistem za prijenos elektrine energije, osnovati zajedniko javno preduzee za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima. Utvrdit e se zajednika koncepcija budueg ekonomskog razvoja imajui u vidu i odnos prema privatizaciju i metodama njenog provoenja, demografskom, prostornom, regionalnourbanom i drugim oblicima razvoja. VI U ratu i u svim drugim sluajevima ugroenja interesa srpskog naroda zajedniki e se organizovati i vriti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka obje republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva , protiv vaz dune odbrane, formiranjem zajednikih snaga za obezbjeenje dravnih granica i uspostavljanjem jedinstvene komande. U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vrie se usklaenje mjera i rjeenja i planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah e se razmotriti potrebe i Mogunosti izmetanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo stavljanje u proizvodnju. Organi MUP-a saraivae u poslovima dravne i javne bezbjednosti, razmjene informacija i pruanja pravne pomoi. Zajedniki e biti planirani kolovanje popuna i upotreba jedinica milicije. VII Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulturne treba da bude osnovni faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada ivi u dvije drave. To, prije svega podrazumjeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovanog sistema, planiranje mree viih kola i fakulteta, saradnju i oblasti izdavatva, filmskih, pozorinih kua, biblioteka, galerija, udruenja umjetnikih, naunih instituta i arhiva, sporta i fizike kulture. VIII Saradnja uk oblasti zdravstvene i socijalne zatite podrazumjeva, prije svega, izgradnju sistema zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja na istim principima to e omoguiti kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tjenju povezanost u obezbjeivanju zdravstvene i socijalne zatite i punovanost zdravstvene dokumentacije i linih zdravstvenih ispada i obje republike. Obje republike e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrijeenih i oboljelih iz zone ratnih dejstava, u organizovanju zajednikog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i distribuciju lijekova u sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i sprovoenju preventivno medicinske zatite i sl. Obje vlade posebno istiu znaaj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa razuenim programskim sadrajima, to bi omoguilo nesmetani protok informacija.

149

Tehnikom e se pomoi stvaranje tehnolokog jedinstva radio i TV difuzije. Srpski Glas iz Banja Luke i nedjeljnik Javnost prepasti e u zajednika pisana glasila. Stvori e se uslovi da novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju. X Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje definie ovaj protokol se i odgovorna su nadlena ministarstva, javna preduzea, narodne banke i slube drutvenog knjigovostva. XI Ovaj protokol stupa na snagu odmah. VLADA REPUBLIKE SRPSKE Broj: ______________ Datum: 22. septembra 1992. g. PREDSJEDNIK VLADE: Branko eri VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Broj: ____________________ Datum: 22. septembra 1992. g. PREDSJEDNIK VLADE: Zdravko Zeevi

150

75.

Londonska konferencija: Tekst zajednike izjave predsjednika Franje Tumana i predsjednika SRJ Dobrice osia

RH dr.

(eneva, 30. 9. 1992.)

Zajednika izjava predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana i predsjednika SR Jugoslavije Dobrice osia
"Sastajui se pod okriljem supredsjedatelja meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji u enevi potpisnici ele objaviti sljedee: (1) Dvojica predsjednika ponovno potvruju odrednicu meunarodne konferencije u Londonu o nepovredivosti postojeih granica osim promjena postignutih mirnim sporazumom, te se suglaavaju da intenziviraju rad na normalizaciji odnosa izmeu SR Jugoslavije i Republike Hrvatske na temelju uzajamnog priznanja. Sva pitanja sukcesije bive SFRJ bit e rjeavana u sklopu meunarodne konferencije ili, gdje je to odgovarajue, bilateralno. (2) Vlasti Republike Hrvatske i SRJ e, blisko suraujui s UNPROFOR-om, poduzeti hitne zajednike mjere kako bi osigurali miran povratak njihovim domovima u Zatienim podrujima UN svih raseljenih osoba koje to ele. U tu svrhu oni predlau hitnu uspostavu etvorostranog mehanizma - sastavljenog od predstavnika vlasti Hrvatske, lokalnih srpskih predstavnika, predstavnika UNPROFOR-a i UNHCR-a - kako bi se osigurao napredak tog procesa. Srpsko i hrvatsko stanovnitvo koje je ranije nastavalo podruje Republike Hrvatske i SR Jugoslavije treba imati jednaka prava da se mirno vrati svojim bivim domovima. Postignut je sporazum o odlunijoj akciji radi povratka raseljenih osoba njihovim kuama i omoguavanja dobrovoljnog i humanog ponovnog naseljavanja osoba koje to ele izmeu dviju drava. (3) Dvojica predsjednika su se sporazumjeli da e jugoslavenska armija napustiti Prevlaku do 20. listopada 1992. godine u skladu s Vanceovim planom. Sigurnost u tom podruju bit e ostvarena demilitarizacijom i rasporeivanjem promatraa UN. Pregovorima koji e uslijediti rijeit e se pitanje ukupne sigurnosti Boke Kotorske i Dubrovnika. (4) Dvojica predsjednika su se suglasila da se osnuje zajedniki meudravni odbor na kojem bi se razmatrala sva otvorena pitanja i koji bi radio na normalizaciji odnosa izmeu suverenih Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. Kako bi se to je prije mogue uspostavio trajan mir posebna pozornost bit e posvea normalizaciji prometa i gospodarskih veza. (5) Dvojica predsjednika potvruju svoje uvjerenje da svi problemi izmeu njihovih dviju drava moraju biti rjeavani na miran nain. U tom cilju oni e poduzimati sve napore. U vezi s tim oni e upotrijebiti sav svoj utjecaj kako bi se ostvarilo pravedno i mirno rjeenje sadanje krize u Bosni i Hercegovini. (6) Dvojica predsjednika izraavaju svoju posvemanju osudu svakog djelovanja koje je u vezi s "etnikim ienjem" i obvezuju se da pomognu ispraviti ono to je ve uinjeno. Oni

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 2. 10. 1992.

151

takoer izjavljuju da su izjave ili ugovori dati pod pritiskom, posebice oni koji se tiu zemlje i vlasnitva, u potpunosti nitavni i nevaei. Oni pozivaju sve zainteresirane strane da u cijelosti surauju, hitno i bezuvjetno, u sadanjim nastojanjima, posebice Meunarodnog komiteta Crvenog kria (CIRC) i Visokog komesarijata UN za izbjeglice (UNHCR), za oslobaanje svih zarobljenika, zatvaranje svih zarobljenikih logora i osiguranje sigurnog prolaza bivim zarobljenicima do sigurnih i osiguranih podruja. Oni nadalje pozivaju sve strane da omogue sigurnu dostavu svake humanitarne pomoi. (7) Dvojica predsjednika pozdravljaju to skorije rasporeivanje meunarodnih promatraa u zrakoplovne luke u njihovim zemljama kao dio mjera za jaanje povjerenja. (8) Dvojica predsjednika suglasna su da se sa supredsjedateljima ponovno sastanu 20. listpoda. Oni izraavaju svoju zahvalnost dvojici supredsjedatelja za sazivanje dananjeg sastanka."

152

76.

Predsjednitvo BiH: Naredba predsjednika Predsjednitva BiH

Alije Izetbegovia za deblokadu grada Sarajeva (Konjic. 16. 10. 1992.)

PREDSJEDNITVO BOSNE I HERCEGOVINE

Kabinet Predsjednika

Po ukazanoj potrebi, a na osnovu odgovornosti i ovlaenja koja imam kao predsjednik Savjeta za narodnu odbranu i predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine, donosim

NAREDBU
1. Oruane snage Bosne i Hercegovine (Armija BiH i HVO) pristupie odmah pripremama akcije za deblokadu grada Sarajeva vojnim sredstvima (u svim daljnim aktima: sarajevska akcija, skraeno: operacija
"

S"). Akciju pripremiti i izvriti u najkraem moguem roku.

Za zapovjednika akcije, sa punim ovlaenjima, imenuje se JASMIN JAGANJAC, a za njegovog zamjenika Mirsad ati. Ostali lanovi taba akcije su: Zejnil Delali i Ferid Buljubai. Ljudstvo i materijalno-tehnika sredstva za izvrenje akcije, kao i zona ovlaenja i odgovornosti, utvrdie se posebnom naredbom. Prijedlog naredbe pripremie zapovjednik akcije u roku od sedam dana. 4. Sve radnja za izvrenje ove akcije smatraju se hitnim i prioritetnim, te se nalae svim komandama i tabovima OS Bosna i Hercegovine da ovu akciju pomognu u zahtjevanom obimu.

Konjic, 16. oktobra 1992.

IZVOR: Fotokopija dokumenta s potpisom, u arhivi autora.

153

154

77.

MKBJ: Tekst zajednike izjave predsjednika Predsjednitva

BiH Alije Izetbegovia i predsjednika SRJ Dobrice osia (eneva, 19. 10. 1992.)
Zajedniko priopenje predsjednika Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovia i predsjednika SR Jugoslavije Dobrice osia
ENEVA, 19. listopada (Reuter/Hina) - Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik SR Jugoslavije Dobrica osi suglasili su se na svom dananjem sastanku u enevi da e raditi na normalizaciji odnosa izmeu dviju drava kroz meusobno diplomatsko priznavanje. Nakon sastanka u enevskoj Palai naroda (UN), Izetbegovi i osi su izdali zajedniko priopenje u kojem su se zaloili za nastavak mirovnmog procesa i osudili etniko ienje u Bosni i Hercegovini. osi je, javlja britanska agencija Reuter, napustio sastanak dva sata prije njegovog zavretka, ostavljajui visoke dunosnike SRJ da nastave pregovore u njegovo ime. Prema ocijeni supredsjedatelja enevske konferencije Syrusa Vancea, Dobrica osi se osjeeo "lagano indisponiran". Nakon naputanja sastanka osi je u oblinjem hotelu, u kojem je odsjeo, izvijeivan o tijeku pregovora, da bi na kraju petosatnog sastanka i formalno odobrio zajedniku izjavu koju su usvojile dvije strane. Prema deklaraciji, osi i Izetbegovi "pristaju intenzivirati djelovanje s ciljem normalizacije odnosa izmeu SR Jugoslavije i Republike Bosne i Hercegovine na osnovu uzajamnog priznavanja". Oni su takoer potvrdili svoju privrenost naelima za rjeavanje sukoba u bivoj Jugoslaviji, usvojenima u kolovozu na Londonskoj konferenciji, ukljuujui i naelu nepovredivosti postojeih granica. U zajednikoj izjavi, koju je po zavretku sastanka novinarima proitao Cyrus Vance (Sajrus Vens), se nastavlja: "Dvojica predsjednika izraavaju svoju bezrezervnu osudu svih postupaka povezanih s 'etnikim ienjem', i obvezuju se da e pomoi da se taj proces preinai tamo gdje se ve dogodio". Dvojica su predsjednika u svojoj izjavi naglasila da obje strane trebaju nastaviti s naporima za prekid neprijateljstava u Bosni i Hercegovini. Oni su se takoer suglasili o hitnoj potrebi okonanja blokade Sarajeva i demilitarizaciji tog grada. Supredsjedatelji enevske konferencije Cyrus Vance i lord David Owen, javlja Reuter, taj dogovor ocijenjuju prioritetnim. osi i Izetbegovi su takoer izrazili svoju podrku premijetanju zrakoplova bosanskih Srba u SR Jugoslaviju kako bi se izbjegla krenja odluke UN o zabrani letenja nad BiH.

IZVOR:.HINA, Baza Eva, Vijest HNAA190212:1, 19. 10. 1992/2122.

155

U zajednikoj se izjavi navodi osieva tvrdnje na sastanku da su ti zrakoplovi ve zatvoreni u hangare. Po povratku u Beograd on, prema vlastitoj izjavi, namjerava potpisati sporazum s predstavnicima bosanskih Srba kojim bi se slubeno utanailo premjetanje zrakoplova na aerodrome u SRJ. Dvojica su se predsjednika takoer: - suglasila o potrebi da se sve zaraene strane u BiH stave pod nadzor i da se "eliminiraju naoruane bande, paravojne skupine te kriminalni i plaeniki elementima od kuda dolazili". - pozivaju sve strane da surauju s Meunarodnim Crvenim kriem i Visokim komesarijatom UN za izbjeglice kako bi se oslobodili svi zatoenici, zatvore zarobljeniki logori i osigura siguran prolaz bivih zatoenika do podruja sigurnosti. Oni takoer pozivaju sve strane da pomognu u dostavi humanitarne pomoi Bosni i Hercegovini. - zabiljeila usvajanje rezolucije 780 Vijee sigurnosti UN kojom je ustanovljena komisija za ratne zloine i izraavaju svoje uvjerenje da svi "poinitelji kriminalnih djela izvrenih tijekom oruanog sukoba" trebaju biti izvedeni pred sud. - suglasila da se ponovo sastanu naknadno utvrenog dana.

156

78.

MKBJ: Sporazum predsjednika SRJ Dobrice osia i Adila

Zulfikarpaia (eneva, 19. 10. 1992.)

Tekst sporazuma
Sagovornici su se saglasili da se rjeenje sukoba u Bosni i Hercegovini odmah potrai na osnovi sljedeih principa: momentalne obustave oruanih sukoba i traenja politikog rjeenja u Bosni i Hercegovini na bazi dogovora tri konstitutivna naroda; demilitarizacija i deblokada Sarajeva i drugih gradova uz pomo i pod kontrolom UNPROFOR-a; hitnog omoguavanja dostave humanitarne pomoi stanovnitvu; povratka svih protjeranih i izbjeglih, koji to ele, u svoje domove; oslobaanja puteva i uspostavljanje potpune slobode kretanja stanovnitva; momentalnog obustavljanja etnikog ienja, ma sa koje strane ono dolazilo.

IZVOR: A. Zulfukarpai, V. Gotovac, M. Tropalo, I. Banac. Okovana Bosna. Zurich: Bonjaki institut, 1995., str. 122-123. .

157

79.

MKBJ: Zajednika izjava predsjednika RH dr. Franje Tumana

i predsjednika SRJ Dobrice osia (eneva, 20. 10. 1992.)*

Tekst izjave
Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije g. Dobrica osi i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman sastali su se u enevi 20. listopada 1992., pod pokroviteljstvom supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji Cyrusa Vancea i lorda Ovwena. Dvojica predsjednika razmotrila su provedbu svoje Zajednike izjave od 30. rujna, te, kako bi osigurali njenu daljnju provedbu, izjavljuju sljedee: 1. Predsjednici sa zadovoljstvom konstatiraju da su ve poduzete razne odreene mjere radi provedbe nekoliko temeljnih pitanja obuhvaenih Zajednikom izjavom, tj. Sporazuma o Prevlaci, razmjetanju promatraa na aerodromima, u Saveznoj Republici Jugoslaviji i Republici Hrvatskoj, te osnivanja Zajednikog meudravnog odbora i njegovih pet komisija. 2. Predsjednici konstatiraju da je Meudravni odbor odrao prvi sastanak. Kako bi se pospjeio i unaprijedio rad Odbora, te radi osiguranja uvjeta za normalizaciju odnosa, predsjednici su se suglasili da e osnovati urede za vezu Meudravnog odbora u svojim prijestolnicama, Beogradu i Zagrebu. Uredi za vezu e pod vodstvom Odbora koordinirati djelatnosti u svezi sa svim otvorenim pitanjima izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, te e se prvenstveno pozabaviti slijedeim: - ponovno otvaranje cestovnih, eljeznikih i telekomunikacijskih veza izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, kao i ponovno uspostavljanje meunarodnih veza preko dviju zemalja; - rjeavanje pitanja osobne imovine, mirovina i doznaka, te ostalih problema povezanih s gospodarskim blagostanjem svojih naroda; - razmatranje pitanja povezanih s dvojnim dravljanstvom. 3. Ponovno potvrujui opredjeljenje izraeno u toki 2 svoje Zajednike izjave od 30. rujna, oba su se predsjednika suglasila da bi etvero strani mehanizam koji je utvren u navedenoj toki, trebao poeti s radom to je prije mogue. Prvenstvena zadaa tog mehanizma bila bi organiziranje i olakavanje povratka prognanih osoba i skupina, te njihovo preseljavanje pod humanim uvjetima. Dva su se predsjednika na dalje suglasila da e njihovi predstavnici osigu rati razmjenu informacija o nestalim osobama. 4. Dva su se predsjednika suglasila s osnivanjem zajednike meudravne komisije za razmatranje svih pitanja sigurnosti Boke Kotorske i Dubrovnika. Na granici e se uspostaviti zajednike carinske kontrole. 5. Dva su se predsjednika suglasila da e ra spraviti, u okviru svojih nadlenosti, sve elemente koji se tiu provedbe Vanveovog plana na svom sljedeem sastanku s dvojicom supredsjedatelja.

IZVOR: Vjesnik, 22. 10. 1992.

158

6. Dvojica predsjednika ponovno potvruju da e odluno upotrijebiti sav svoj utjecaj radi postizanja pravednog, miroljubivog rjeenja sukoba u Bosni i Hercegovini. Predsjednici pozivaju sve strane u sukobu da uloe sve potrebne napore u cilju prestanka neprijateljstava i pregovora o ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine na temelju sporazuma izmeu tri konstitutivna naroda. U svezi s dostavom humanitarne pomoi, predsjednik osi izvijestio je prisutne da je njegova vlada izvrila potrebne pripreme za sigurnu dostavu navedene pomoi na pravcu Beograd - Sarajevo. 7.. Dvojica predsjednika izraavaju svoju zahvalnost supredsjedateljima na sazivanju dananjeg sastanka, te su suglasni da se ponovno sa stanu u vrijeme koje e se naknadno odrediti.

159

80.

HDZ BiH: Politika povelja Glavnog odbora HDZ-a BiH

(Posuje, 24. 10. 1992.)*

Glavni odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH na sjednici odranoj 24. listopada 1992. u Posuju donosi

Politiku povelju
I Hrvatska demokratska zajednica BiH je sastavni dio jedinstvene Hrvatske demokratske zajednice kao to su hrvatski narod i njegova povijest u BiH dio istoga hrvatskoga narodnoga bia. Zahvaljujui uvjerljivo izraenom povjerenju na proteklim izborima, HDZ BiH je legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U svojoj politici zastupa njegove interese onako kako odgovara vitalnim interesima itavog hrvatskog naroda, vodei rauna o politikim, gospodarskim, drutvenim i kulturnim okolnostima sredine u kojoj djeluju, jednako kao i o medjunacionalnom, medjudravnom i medjunarodnom kontekstu slobodnih drava u Europi. II Nakon slobodnih i demokratskih izbora 1990. HDZ BiH zauzimala se za konfederalni odnos medju dravama na podruju bive Jugoslavije, kao i za jednakopravnu zastupljenost hrvatskog naroda u unutarnjem ustroju BiH. Kada BiH nakon Slovenije i Hrvatske postaje rtvom velikosrpske agresije Hrvatska demokratska zajednica BiH spremno organizira obranu svog naroda i svog ivotnog prostora. S tim ciljem nastaju hrvatske zajednice, te Hrvatsko vijee obrane koji prvi uspjeno pruaju otpor agresoru. Uz svesrdnu pomo Republike Hrvatske matine drave svih Hrvata, sprijeena su stradanja veih razmjera i osiguran prostor na kojem se organizira ivot kroz privremenu izvrnu vlast izraenu kroz Hrvatsko vijee obrane. Uspjenost obrane i uspostava vlasti na tom prostoru sprijeili su potpuno okupaciju BiH i njeno pripojenje velikoj Srbiji. III Hrvatska demokratska zajednica zauzima se za hitno zaustavljanje rata u BiH, te unutarnju ustrojbu BiH po sljedeim naelima: 1. BiH je suverena, neovisna i medjunarodno priznata drava. 2. BiH nastanjuju tri konstitutivna jednakopravna naroda, Hrvati, Muslimani i Srbi.

IZVOR: Kopija dokumenta u arhivi autora

160

3. U unutarnjem uredjenju BiH Hrvatska demokratska zajednica polazi od naela utvrdjenih u okviru Europske zajednice, te sporazumima Tudjman-Izetbegovi. Hrvatska demokratska zajednica je za BiH kao dravu konstitutivnih jedinica, kao jedinog mogueg rjeenja koje e jamiti sva gradjanska i nacionalna prava Hrvata. IV U ovim presudnim povijesnim trenucima hrvatskog naroda koji je nakon 9 stoljea stvorio svoju nacionalnu dravu Hrvatska demokratska zajednica BiH e jedinstveno i odluno temeljem ove povelje izboriti i osigurati prava hrvatskog naroda u BiH kao dijelu svog povijesnog i etnikog prostora. V Zbog oruanih sukoba postrojbi Hrvatskog vijea obrane i muslimanskih jedinica, HDZ BiH poziva predstavnike muslimanskog naroda na hitne razgovore radi zaustavljanja sukoba, dogovora o privremenom razgranienju i potivanju autoriteta vojne i civilne vlasti stvorene na teritoriju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, do definitivnog politikog i ustavno-pravnog uredjenja BiH. Ovi razgovori su nuan preduvjet radi spreavanja daljnjih sukoba i opstanka BiH kao samostalne i suverene drave. Posuje, 24. listopada 1992. Glavni odbor HDZ BiH

161

81.

Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Pismo

predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 27. 10. 1992.) *

Pismo predsjednika Predsjednitva Republike BiH Alije Izetbegovia predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu
"Gospodine Predsjednie, Posljednji dogaaji u Bosni i Hercegovini nalau mi da Vam se obratim ovim pismom. Jedinice HVO planirano su izazvale sukobe u Novom Travniku, Vitezu i Prozoru. U sukobima je bilo rtava i razaranja. Zatvoreni su svi putovi kroz zapadnu Hercegoviunu, ak i za humanitarnu pomo. Istovremeno u hrvatskim medijima vodi se propagandni rat protiv Bosne i Hercegovine i njene legalne vlasti. Izmiljaju se, a zatim uporno ponavljaju, vijesti o tobonjem dravnom udaru u BiH, spekulira o promjenama na vlasti i uporno ignorira borba koju Armija BiH, u krajnje neravnopravnim uvjetima, vodi protiv etnika. Na narod, koji je od strane etnika pretrpio teke fizike udarce eli se sada i moralno dotui i ostaviti bez nade. Ovaj drugi dio posla ini se da su na sebe uzela hrvatska sredstva informiranja. Istina je, kao to znate, da nikakvog dravnog udara u Sarajevu nije bilo. Takoer je istina - i to itav svijet osim HTV zna -da se Armija BiH hrabro bori u Goradu, Sarajevu, Konjicu, Jajcu, Gradacu, epi, Maglaju, Viegradu, Brkom i na drugim mjestima. Zato se sve ovo ignorira i sije beznae? Istina je isto tako da su tenkovi pucali na Prozor i uli u taj grad a to nisu bili tenkovi vojske BiH. Naa vojna oprema, presudna za otpor etnikoj najezdi u BiH, zaustavljena je u Zagrebu i Grudama. Posljedice su oigledne. U enevi se pregovara o buduem ureenju Bosne i Hercegovine. Istovremeno se silom sprovodi politika svrenog ina, ime se pregovori u Londonu i enevi obezvreuju i ine bespredmentim. HVO je preao granicu legitimne obrane od etnika i pristupio sistematskom rasturanju legalne civilne vlasti i uspostavljanju paradravnih institucija. U cjelini gledano, stie se nepobitan utisak da se eli iskoristiti teka situacija Bosne i Hercegovine, moda najtea u njenoj historiji, da bi joj se nametnulo rjeenje suprotno volji veine njenih graana. Tko bi meu razlonim ljudima u naoj i svjetskoj javnosti mogao povjerovati u prie da smo mi, dok vodimo teke borbe protiv etnika, otvorili i front protiv HVO? Ne lii li ovo prije na onu etniku priu o tome da mi sami sebe bombardiramo u Sarajevu? Bosna i Hercegovina nikada nee prihvatiti podjelu na iskljuivo etnikoj osnovi i nee prihvatiti nikakvo rjeenje nametnuto silom. Za svoj otpor ona ima dovoljno snaga i dovoljno prijatelja u svijetu. Meu ove prijatelje Bosna i Hercegovina je prije svega ubrajala Hrvatsku i hrvatski narod. Ona e, usprkos svemu, nastaviti da vjeruje u to prijateljstvo i da se u skladu s tim ponaa.

IZVOR: Vjesnik, 30. 10. 1992.

162

Molim Vas, gospodine Predsjednie, da upotrijebite Va nesumnjiv utjecaj, da se uklone smetnje na tom putu, kao bi se nai odnosi razvijali u skladu s Ugovorom o prijateljstvu i suradnji izmeu nae dvije zemlje. Uz izraze potovanja, Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine", stoji na kraju pisma to ga je s potpisom Alije Izetbegovia objavila Bosanskohercegovaka press-sluba Be.

163

82.

MKBJ: Nacrt ustavnog ustrojstva za BiH radne skupine

enevske konferencije o bivoj Jugoslaviji (eneva, 28. 10. 1992.)

Predloeno ustavno ustrojstvo za BiH

1. Ope ustrojstvo A. BiH bi bila decentralizirana drava u okviru svojih sadanjih meunarodnih granica (tj. granica koje je imala u bivoj SFRJ), B. BiH bi bila podijeljena na 7 do 10 autonomnih provincija: a) Granice provincija odredile bi se tako da provincije budu geografski to koherentnije, uzimajui u obzir etnike, geografske (tj. prirodne karakteristike, npr. rijeke), povijesne, prometne (tj. postojee cestovne i eljeznike mree), gospodarske i ostale relevantne inioce. Mnoge provincije (premda se to ne mora odnositi na sve provincije) vjerojatno e imati znaajnu veinu jedne od tri glavne etnike skupine, a u veini e biti znaajno zastupljene manjine. b) Granice provincija utvrdile bi se u Ustavu i ne bi se mogle mijenjati bez promjena za koje bi bila potrebna znaajna veina (III.A.3). Slino tome, nijedna provincija ne bi se mogla odvojiti bez takve ustavne promjene (amandmana). c) Nijedna provincija ne bi imala naziv koji bi je specifino poistovjeivao s jednom od glavnih etnikih skupina. d) Na granicama izmeu provincija ne bi bile granine kontrole i u cijeloj bi zemlji trebalo osigurati potpunu slobodu kretanja. C. U Ustavu treba uzeti u obzir injenicu da postoje tri glavne "etnike" (nacionalne/vjerske) skupine, kao i skupina "ostalih". D. Ustav treba predvidjeti da bi, na prijelaznoj osnovi, u nekima od ustavnih tijela bile postavljene osobe koje imenuje Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji (ICFY), te da bi neke funkcije bile pod meunarodnim nadzorom. 1. Navedeno obuhvaa slijedee: a) Ustavni sud (IV.A.d)c) b) etnika ravnotea i integracije vojnih snaga (V.A.2) c) nediskriminatorni sastav policije (V.B.1/b/) d) Meunarodna komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu (VI.B.1) e) javni pravobranioci (zatitnici prava graana od samovolje vlasti) (VI.B.2) (Ombudsmen)

IZVOR: Glas Slavonije, 30. 10. 1992.

164

f) Sud za ljudska prava (VI.B.3) 2. Trajanje tih aranmana moglo bi biti slijedee: a) Ogranieno na odreeno razdoblje (npr. IV.A.2/b) b) Odreeno od strane ICFY ili nasljednika (npr. VI.A.2) c) Odreeno objektivnim iniocima (npr. VI.B.5) d) Ako se drukije ne odredi (npr. IV.A.3 /c), sve dok se ne promijeni Ustav radi ukidanja ili promjene odgovarajue odredbe, pri emu bi trebalo odrediti odluivanje dovoljno znaajnom veinom tako da se amandmani mogu postii samo znaajnim konsenzusom skupina (III.A.3/c/). II. Podjela dravnih funkcija A. Centralna bi vlada bila iskljuivo odgovorna za slijedee: 1. Inozemni poslovi (ukljuivi lanstvo u meunarodnim organizacijama) 2. Narodna obrana (V.A.) 3. Meunarodna trgovina (carine, kvote) 4. Dravljanstvo (ukljuivi dvojno) (VI.C.1-2) 5. Oporezivanje u svrhe centralne vlade /*/ B. "Neovisni" organi (tijela), koji bi obuhvaali predstavnike svih provincija, bili bi odgovorni za slijedee: 1. Centralna banka a) emisija valute b) funkcije regulacije provincijskih banaka 2. Infrastruktura za meunarodne i meuprovioncijske komunikacije: eljeznice //, kanali /2/, naftovodi/plinovodi /2/, kontrola zranog prostora, PTT C. Centralna vlada i provincije dijelile bi odgovornost za slijedee: 1. zatita okolia, pri emu bi centralna vlada odreivala minimalna mjerila koja svaka provincija moe postroiti 2. sudstvo (IV.A.3 i IV.B.3) D. Provincije bi openito bile iskljuivo odgovorne za slijedee: 1. Obrazovanje, ukljuivi visoko (tj. sveuilita) 2. Kulturne ustanove i programi 3. Radio i TV 4. Izdavanje dozvola za obavljanje profesionalnih i obrtnikih djelatnosti
*

Ako sve provincije nisu gospodarski sposobne, ili ako su neke znatno siromanije od drugih, mogao bi se meu njima predvidjeti nekakav oblik prijenosa sredstava koristei se poreznim ovlatenjima centralne vlade. Eventualno kao dio meunarodnog tijela; Elektroenergetska mrea

165

5. Koritenje prirodnih resursa, npr. poljoprivreda, umarstvo, lov i ribolov, rudarstvo 6. Zdravstvena zatita, socijalne slube i socijalno osiguranje 7. Provincijske komunikacije (npr. lokalne ceste, aerodromi) 8. Proizvodnja energije 9. Kontrola poslovnih banaka i tedionica, te ostalih financijskih ustanova 10.Policija (V.B.1) 11. Oporezivanje za provincijske namjene Provincijama se ne bi doputalo odravanje slubenih meunarodnih ili meuprovincijskih veza osim uz dozvolu centralne vlade, one ne bi imale meunarodnopravni subjektivitet. III. Ustavi A. Centralni 1. Dogovoriti i usvojiti u okviru ICFY 2. Vrhovni zakon BiH i svih provincija 3. Teko mijenjati (tj. zahtijeva se znaajna veina u oba zakonodavna doma, a moda i referendum s potrebom znaajne apsolutne i/ili relativne veine), pri emu slijedee odredbe uivaju posebnu zatitu (npr. zahtijeva se jo znaajnija veina ili ak jednoglasnost): a) Odredbe o ljudskim pravima i pravima skupina (VI.A.2 (a)-b) i odgovarajua proceduralna sredstva (VI.b) b) Granice provincija ili doputanje bilo kojoj da se odvoji (I.B.b) c) Odreene odredbe za prijelazni meunarodni nadzor (I.D.2 d) B. Provincijski: svaka bi provincija usvojila vlastiti, ovisno jedino o nacionalnom ustavu u skladu sa svim odlukama Ustavnog suda (IV.A.3 c) (i). IV. Dravna struktura A. Centralna vlada 1. Zakonodavna tijela a) Donji dom: bira se na osnovi proporcionalne zastupljenosti u BiH kao cjelini. To znai da svaka skupina moe osnovati jednu ili vie stranaka - ali mogua su takoer i stranke na posve politikoj, provincijskoj ili ideolokoj osnovi. b) Gornji dom: zastupnike imenuju provincijske vlade iz svojih redova Zakonodavna djelatnost, ukljuujui odobravanje vanih meunarodnih angamana i ustavnih promjena (III.A.3), openito bi zahtijevala sudjelovanje obaju Domova, iako njihove funkcije ne moraju biti istovjetne glede svega navedenog, a za pojedine bi se akcije mogla utvrditi razliita veina. 2. Izvrna tijela

166

a) "Predsjednitvo" bi se sastojalo od "guvernera" svih provincija, pod predsjedavanje predsjednika, bez izvrnih funkcija ve jedino s odgovornou imenovanja visokih dunosnika, osobito slijedeih: predsjednik (IV.A.2 b), ministri (IV.A.2/d), suci najvieg apelacionog suda (sudova) (IV.A.3/a), predstavnici BiH u Sudu za ljudska prava (VI.B.3) i Ustavnom sudu (IV.A.3 c), naelnici vojnog taba (V.A.2) - to bi sve zahtijevalo bilo rotaciju po skupinama ili ravnoteu /4*/ s mogunou priziva Ustavnom sudu (IV.A.3 (c) /IV). Nema zahtjeva za jednoglasnou ili kosenzusom kako bi se izbjegla mogua paraliza.
b) Predsjednika (uglavnom ceremonijalnog efa drave / /) bira Predsjednitvo s

ogranienim mandatom i on podlijee rotaciji meu skupinama. c) Predsjednik vlade /4/ - bira ga Donji dom zakonodavnog tijela. d) Ministre postavlja predsjednik Vlade uz odobrenje Predsjednitva, uzimajui u obzir ravnoteu meu skupinama; u svakom sluaju, ministar inozemnih poslova i ministar obrane moraju biti iz razliitih skupina. e) dravna uprava ustrojena na principu ravnotee /4/ izmeu skupina 3. Sudstvo a) Najvii prizivni sud (sudovi) koji e zahtijevati postizanje ravnotee meu skupinama. (Prvostepeni sudovi i prizivni sudovi na meurazini bili bi provincijski // (IV.B.3), b) Sud za ljudska prava (VI.B.3) c) Ustavni sud, prvenstveno // za rjeavanje sporova: i/ izmeu centralne vlade i jedne ili vie provincija; ii/ izmeu provincija iii/ izmeu glavnih organa centralne vlade; iv/ u svezi s rotacijom skupina ili ravnoteom dunosnika to ih imenuje Predsjednitvo /IV.A.2/a). Taj bi Sud sluio i kao sjud za razmatranje priziva o ustavnim pitanjima dostavljenih od strane najviih prizivnih sudova (VI:A.3/e)). Sud bi obuhvaao po jednog BiH suca iz svake skupine, kojega bi imenovalo Predsjednitvo, te pet inozemnih sudaca, koje bi u prvom redu imenovala ICFY, dok bi zamjene imenovala odgovarajua meunjarodna ustanova koju bi odredila ICFY. B. Provincijska struktura (utvrene ustavom svake provincije) 1. Zakonodavno tijelo: po mogunosti jednodomno, eventualno dvodomno ali izabrano na drukijim osnovama. 2. Izvrna vlast: po jedan "guverner" za svaku provinciju

* Trebat e naznaiti da li rije "ravnotea" znai "jednaku" ili "razmjernu" zastupljenost.

Ustavu e trebati tono specificirati podjelu odgovornosti izmeu Predsjednika i Predsjednika vlade. U pravilu prizivi nacionalnih prizivnim sudovima trebali bi biti predmet nacionalnog prava (tj.ukljuivati ustav, dravnu zakonodavnu djelatnost ili meunarodne sporazume), a za veinu drugih pitanja provincijski prizivni sud bio bi najvie tijelo Ustavni sud, ije bi prvenstvene funkcije bila rjeavanje sporova meu ustavnim organima, bio bi prvostepeni sud za takve sluajeve - tj. takvi bi se sporovi podnosili neposredno Ustavnom sudu i mogli bi se rijeiti traenom brzinom - za razliku od prizivne jurisdikcije Suda specificirane u klauzu.li koja siljedi iza nekoliko pod-paragrafa

167

3. Sudstvo: prvostepeni sudovi (graanski, krivini, upravni, radni, itd.) i prizivni sudovi na meurazini. V. Snage izvrne vlasti A. Vojne snage 1. Potpuno pod kontrolom izvrnog vijea centralne vlade. 2. Stoer zahtijeva ravnoteu meu skupinama i rotaciju na kljunim poloajima; sve bi jedinice trebale biti integrirane (tj. ne formirane na osnovi pripadnosti skupinama); poetne aranmane za postizanje ravnotee i integracije nadzirala bi ICFY, a zatim odgovarajue tijelo to ga odredi ICFY. B. Policija 1. Provincijska: sva uniformirana policija bila bi na provincijskoj ili lokalnoj razini: a) policija pod kontrolom izvrne provincijske vlasti b) policija se mora pridravati istih pravila - to se tie nediskriminacije itd. - kao i ostale grane uprave (VI.A.2/b); poetne arnamane u svezi s nediskriminacijom nadzirat e ICFY, a zatim odgovarajue tijelo to ga odrediti ICVY. 2. Nacionalna: samo upravno tijelo (tj. nema uniformiranih, oruanih snaga) s ciljem: a) koordinacije provincijske policije b) struna pomo (npr. kriminalistiki laboratoriji) c) koordinacija s meunarodnim i inozemnim policijskim ustanovama C. Zabrana drugih oruanih snaga: Osim vojnih snaga i, tamo gdje je to potrebno, policije, u zemlji se ne mogu formirati nikakve javne ili privatne oruane jedinice. VI. Ljudska prava i prava skupine/manjina A. Sutinski aspekti 1. Izvor: Najvia razina meunarodno priznatih prava kako su ona izloena u dokumentima (prvenstveno meunarodnim sporazumima i nekim deklaracijama ICO - koje su potakli UN, Vijee Europe i KESS) koje treba navesti u Ustavu (vidi Dodatak ovome). 2. Vrste a) Ope ljudska prava, osobito graanska i politika prava b) Prava skupina, osobito "manjina" /*/, ukljuivi obavezu odravanja ravnotea izmeu skupina u dravnim tijelima koja donose odluke kao i u raznim centralnim i provincijskim graanskim, policijskim i drugim slubama (ili, kao minimum, stroga nediskriminacija). c) Ekonomska, drutvena i kulturna prava - koja e se u znatnoj mjeri moda morati utvrditi kao tenje i ciljevi, a ne ovisno o krutoj zatiti ostalih gore navedenih prava.
*

Ovaj e izraz zahtijevati posebnu panju i definiciju u odnosu na BiH jer, s jedne strane, nijedna etnika ili druge skupine nije u apsolutnoj veini u BiH u cijelini, tako da su u odreenom smislu sve skupine manjine, premda je vjerojatno da e u mnogim podrujima jedna skupina biti u oitoj veini.

168

B. Proceduralni aspekti: Opa ljudska, graansko-politika i grupna prava treba zatititi nizom domaih i meunarodnih proceduralnih aranmana, ukljuivi slijedee /*/: 1. Meunarodna komisija za ljudska prava za BiH, sa irokim ovlatenjima za istraivanje i primanje albi, i obavezom izvjetavanja nadlenih meunarodnih tijela (UN, KESS, i Vijee Europe) ukljuujui, po potrebi, Vijee sigurnosti. Komisiju e osnovati ICFY za odreeno razdoblje (npr. 5 godina), s time da je mogue produenje odlukom ICFY ili neke druge odgovarajue meunarodne institucije koju ICFY odredi. 2. etiri javne pravobranioca (ombudsmena), po jedan iz svake skupine, koje e isprva imenovati ICFY, a kasnije Donji dom zakonodavnog tijela. Oni moraju imati odgovarajue osoblje i vrsta ovlatenja za istraivanje; obvezni su podnositi izvjetaje svim nadlenim dravnim tijelima na svim razinama, i moraju biti ovlateni za podnoenje priziva ili intervenciju na sudovima radi zatite prava. Trebali bi biti posebno odgovorni za ukidanje procesa etnikog ienja. 3. Sud za ljudska prava koji moe razmatrati prizive od svih sudova (provincijskih ili nacionalnih) u svezi s ljudskim pravima. Sud bi se isprva osnovao kao dio mehanizma Vijea Europe i sastojao bi se od po jednog BiH suca iz svake skupine imenovanog sa strane Predsjednitva, te najmanje pet inozemnih sudaca koje bi imenovali predsjednici Europskog suda za ljudska prava i Europske komisije za ljudska prava. Sud bi se zadrao barem dok BiH ne postane lanom Vijea Europe i potpie Europsku konvenciju o ljudskim pravima (a moda i iza toga). 4. Neogranieni pristup pojedinaca i priznatih skupina sudovima u svim okolnostima, s pravom neposrednog oslanjanja na ustavne odredbe i na odredbe meunarodnih sporazuma to ih je BiH potpisala ili koji se spominju u Ustavu bez obzira na to da li postoji provedbeno zakonodavstvo ili ne. C. Dravljanstvo (tijesno povezano s mnogim odredbama o ljudskim pravima i pravima skupina): 1. Dravljanstvo BiH, treba odrediti centralna vlada u skladu s Ustavom i zakonima BiH 2. Treba dopustiti dvojno dravljanstvo 3. Nema "provincijskog dravljanstva" 4. Nema slubene etnike identifikacije graana (npr. na osobnim iskaznicama)

Uz nie navedene aranmane, treba takoer uzeti u obzir meunarodni nadzor, koji osiguravaju na normalnoj osnovi posebna tijela formirana na temelju meunarodnih sporazuma o ljudskim pravima to e ih BiH morati potpisati (utvrditi u Ustavu/IV.A.1( - vidi par./c/ Dodatka ovome)

169

83.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

Predsjednitva R BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 30. 10. 1992.)*

Pismo predsjednika Republike Hrvatske dr. FranjeTumana predsjedniku Predsjednitva Republike BiH Aliji Izetbegoviu
"tovani gospodine Predsjednie, primio sam Vae pismo od 27. listopada 1992. u kojem me molite da utjeem na uklanjanje smetnji koje stoje na putu djelotvornom oivotvorenju sporazuma kojeg smo u ime naih drava potpisali u Zagrebu 21. srpnja i njegova dodatka u New Yorku 21. rujna 1992. godine. Uvjeravam Vas s punom odgovornou da Republika Hrvatska, pa i ja osobno, dosljedno radimo na ostvarenju naela oko kojih smo se sporazumjeli, a da smetnje o kojima govorite dolaze zapravo s vae strane. Hrvatska je priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ona je ve odredila i svog veleposlanika u toj dravi i djelatno se zalae da Bosna i Hercegovina opstane kao jedinstvena drava koja e biti konstitutivna zajednica triju ravnopravnih i suverenih naroda. Budui da je jedan od njih hrvatski narod i budui da se povijesno, prostorno i gospodarski meusobno proimamo, to je za Hrvatsku, a uvjeren sam i za Bosnu i Hercegovinu, dugoroni strateki interes. Hrvatska, iako i sama ratom uasno pogoena, u mnogim krajevima razruena i teko osiromaena, podnijela je i podnosi u materijalnom smislu za Bosnu i Hercegovinu vei teret, rekao bih, i od nje same. Sjetite se samo da i danas zbrinjavamo vie od pet stotina tisua izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, od prvog dana etnike i velikosrpske aresije na nju, organizirano je ustao u obranu svojih ognjita i, pomognut od svoje matice - Republike Hrvatske, uz mnoge rtve uspio je osloboditi i obraniti vei dio teritorija na kojem ivi. Budite uvjereni, gospodine Predsjednie, da bi bez tog otpora Bosna i Hercegovina ve odavno bila u sastavu "Velike Srbije", odnosno njene tree Jugoslavije. Ja sam voe tog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, a i Vas i Vae suradnike, koji vodite muslimanski narod, neprestano poticao, pa to i sada inim, da se sporazumijete i poveete na temeljima pune ravnopravnosti, danas radi obrane, a sutra radi izgradnje suverene drave Bosne i Hercegovine tako ureene da s njom budu zadovoljni i Hrvati i Muslimani i Srbi. Hrvatski narod kod toga ima teko iskustvo zlosretne Jugoslavije u kojoj je ak i u Bosni i Hercegovini zbog srpske i muslimanske politike smanjivan u udjelu u ukupnom stanovnitvu i bio narod drugoga reda, ne samo politiki nego i gospodarski, i u podruju kulture, kolstva i sredstava priopavanja. Stoga Hrvati iz BiH ne mogu prihvatiti ureenje drave na slinim i istim principima zbog kojih je postao jedan od najiseljenijih naroda svijeta. Hrvati su se u obrani od srpske agresije u Bosni i Heregovini dobro organizirali, kako u vojnom tako i politiko-graanskom smislu, i u njihovim legalnim predstavnicima, vjerujem, nai ete
*

IZVOR: HINA, Baza EVA, vijest HNAA300161-1, 30. 10. 1992. - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman uputio je danas bosanskohercegovakom predsjedniku Predsjednitva Aliji Izetbegoviu pismo u kojem mu odgovara na njegovo pismo od 27. listopada.

170

odgovorne i dobrohotne sugovornike na polju obrane i izgradnje vae zajednike drave Bosne i Hercegovine. Takoer Vas molim da pri tome ne dozvolite pribjegavanje nikakovim, lako uoljivim trikovima, niti prebacivanju krivnje na hrvatska sredstva javnog priopavanja, a osobito da zaustavite one dijelove muslimanskih snaga koje su orujem krenule na Hrvate. Treba li posebno podsjetiti da, osim zbrinjavanja polmilijunskog mnotva izbjeglica, sva pomo u Bosnu i Hercegovinu dolazi preko ili iz Hrvatske. Hrvati iz Bosne i Hercegovine nas neprestano pozivaju da uinimo sve da ta pomo ne bude usmjerena protiv njih. Uvjeravam Vas da emo sa strane Republike Hrvatske dosljedno provoditi sve odredbe naega sporazuma. U tome nas moe sprijeiti jedino vojna akcija Muslimana protiv Hrvata, do koje, uvjeren sam, Vi osobno, niti muslimansko vodstvo, neete dozvoliti da doe. Puno prijateljstvo te iskrena i djelatna suradnja, ivotni su, vitalni interes naih obiju drava, pa je i obveza, moja i Vaa, da na tome intenzivno radimo", kae se u pismu kojega je Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman uputio predsjedniku Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviu.

171

84.

MKBJ: Izvjee supredsjedatelja o izradi nacrta ustavnog

ustrojstva Bosne i Hercegovine (studeni 1992.)*

MEUNARODNA KONFERENCIJA O BIVOJ JUGOSLAVIJI Izvjee supredsjedatelja o izradi nacrta Ustava Bosne i Hercegovine
1. Supredsjedatelji Upravnog odbora Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji (ICFY), Cyrus Vance i lord Owen, dre da se u ovom trenutku mora izvijestiti o tome to se dosad postiglo u izradi Ustava Bosne i Hercegovine te u glavnim crtama izloiti to dalje namjeravaju poduzeti. I. OKVIR PREGOVORA 2. Valja podsjetiti da je Konferencija o Jugoslaviji Europske zajednice (EC-COY), koja je pod predsjedanjem lorda Carringtona radila od rujna 1991. do kolovoza 1992, u veljai 1992. zapoela niz razgovora o buduem ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Pod predsjedanjem portugalskoga veleposlanika Josea Cutilheira, uz sudjelovanje viih predstavnika triju glavnih bosanskohercegovakih politikih stranaka, odrano je deset krugova razgovora. 3. U petom krugu tih razgovora postignut je 18. oujka 1992. naelni dogovor o "Priopenju o naelima novog ustavnog poretka Bosne i Hercegovine", kojemu je dodano nekoliko dopunskih naela o ljudskim pravima proirenih u estom krugu razgovora. Meutim, ti su naelni sporazumi ubrzo odbaeni. Na sljedeim razgovorima pod pokroviteljstvom EC-COY nisu postignuti novi sporazumi o ustavu. 4. Na sjednici u Londonu, odranoj 26. i 27. kolovoza 1992, nove Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, koja je zamijenila EC-COY, sve su vlade i strane koje su sudjelovale na Konferenciji konsenzusom prihvatile nekoliko deklaracija, ukljuujui i "Priopenje o Bosni" (LC/C5(FINAL)), kao i "Program rada Konferencije", koji je ukljuivao i osnivanje, "Radne skupine zaduene za Bosnu i Hercegovinu, ija je zadaa zalaganje za prekid sukoba i uspostavljanje ustavnoga poretka Bosne i Hercegovine;" (LC/C4(FINAL), par. 4. (a)), kao jedne od svojih est Radnih skupina. 5. Predsjedateljem Radne skupine zaduene za Bosnu i Hercegovinu imenovan je G. Martti Ahtisaari. Dogovoreno je da sve strane u enevi imaju stalne predstavnike, iako od vremena do vremena neki ili svi lanovi delegacije mogu otputovati. S obzirom na to da se svi ti predstavnici nisu bili voljni susretati s predstavnicima ostalih delegacija, Predsjedatelj Radne skupine sastajao se sa svakom delegacijom posebno. Otkako je poeo rad Radne skupine odrano je dvadeset i pet takvih sastanaka. Osim toga, odrani su brojni sastanci Predsjedatelja Radne skupine odnosno njegovih zastupnika s voama ili pojedinim lanovima
*

ZAGREB, HINA, Baza EVA, Vijest HNABO50214:1, 5. 11. 1992. - HINA je 28. listopada objavila Nacrt ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu, izraenog u Radnoj skupini enevske konferencije o bivoj Jugoslaviji. Danas objavljujemo integralni tekst izvjea supredsjedatelja enevske konferencije o izradi nacrta ustava BiH te Dodatak u kome se navode meunarodni sporazumi o ljudskim pravima i ostali akti koje bi, kako smatraju autori, trebalo potivati pri izradi ustava Bosne i Hercegovine.

172

delegacija. Uz pristanak delegacija, Predsjedatelj Radne skupine na kasnijim je sastancima izvjeivao ostale o stajalitima svake delegacije i, na istoj osnovi, distribuirao izvjea o stajalitima bilo koje od delegacija. U radu skupine aktivno su sudjelovali i g. Vance i lord Owen. 6. Radna je skupina usredotoila pozornost na obje znaajke svoje zadae: zalaganje za prekid sukoba i uspostavljanje ustavnoga rjeenja, na nekoliko sastanaka posveenih tim pitanjima i ostalim sastancima posveenim samo ili uglavnom jednom. 7. Razmatrajui ustavno rjeenje, Predsjedatelj Radne skupine podijelio je stranama nekoliko dokumenata: 1. Popis ustavnih naela; 2. Ispravljen popis dokumenata o meunarodnim ljudskim pravima, primjenjivih za Ustav Bosne i Hercegovine (BiH); 3. Popis ljudskih prava koja bi se mogla unijeti u ustav ili drugih, koja bi se mogla zatititi Ustavom BiH; 4. Uvodne prijedloge za raspravu o primjeni, nametanju ili jamstvu potivanja ljudskih prava u Ustavu BiH; i 5. Podjelu obveza Vlade izmeu sredinje Vlade i konstitutivnih jedinica - uz zahtjev da svaka strana naznai osobite sklonosti. Na zahtjev Predsjedatelja Radne skupine, strane su dale usmene ili pismene primjedbe na dokumente o ljudskim pravima koje je pripremio sekretarijat, kao i pismene odgovore na upitnik o podjeli obveza Vlade. Svi su ti dokumenti predani i ostalim delegacijama uz pristanak delegacije koja ih je podnijela. Strane su predale, pod uvjetom da se ne podijele, svoja stajalita u pogledu konstitutivnih jedinica ili podruja koja bi se, prema njihovu miljenju morala uspostaviti u Bosni i Hercegovini. 8. Na temelju stajalita triju strana koja su se oblikovala poslije tih sastanaka i razgovora, i na temelju bliskih savjetovanja triju strana s Predsjedateljem Radne skupine zaduene za Bosnu i Hercegovinu, g. Vance i lord Owen donijeli su zakljuke o kojima se u nastavku raspravlja i pripremili priloeni dokument o "Moguoj ustavnoj strukturi Bosne i Hercegovine". II. DRAVNA STRUKTURA A. Temeljne pretpostavke 9. Od samog se poetka priznavalo da su gledita triju strana u pogledu strukture budue Bosne i Hercegovine razliita. Jedna je strana u poetku zastupala centraliziranu, unitaristiku dravu, podijeljenu na nekoliko podruja, koja bi imala samo administrativnu funkciju. Druga je strana drala da bi se zemlja morala podijeliti na tri neovisne drave, muslimanskoga, srpskoga i hrvatskog naroda, od kojih bi svaka imala vlastiti meunarodni zakonski identitet, a meusobno bi te tri drave mogle tvoriti labavu konfederaciju radi usklaivanja nekih aktivnosti. Trea je strana podupirala kompromisno gledite. 10. Temelj za razmatranje ovog pitanja bilo je Priopenje o naelima koje je prihvatila Meunarodna konferencija u Londonu (LC/C2(FINAL)), a osobito njezina potpuna osuda prisilnoga protjerivanja puanstva i ponitavanje onih koja su se ve dogodila (paragraf VI), kao i potivanje nepovredivosti svih granica te odbacivanje svih napora da se silom promijene granice (paragraf VIII). Ta su naela ponovljena i u paragrafima (c) i (e) navedenog Priopenja o Bosni. 11. Stanovnitvo Bosne i Hercegovine nerazdvojivo je pomijeano. Prema tome, nema naina da se stvore tri teritorijalno odvojene drave utemeljene na etnikim ili vjerskim naelima. Bilo koji plan da se to uini, podrazumijevao bi udruivanje velikoga broja

173

pripadnika drugih etnikih/vjerskih skupina, ili bi se teritorij sastojao od mnogobrojnih odvojenih enklava svake etnike/vjerske skupine. Takvim bi se planom jedinstvenost i koherentnost granica mogla postii jedino procesom prisilnoga preseljavanja puanstva - to je ve osudila Meunarodna konferencija, kao i Glavna skuptina (A/RES/46/242, Preambula i paragraf 6) i Vijee sigurnosti (S/RES/771 (1992), paragraf 2). Prema tome, g. Vance i lord Owen procijenili su da se mora odbaciti svaki model koji bi se temeljio na tri zasebne drave utemeljene na etnikom/vjerskom naelu. Osim toga, konfederacija koju bi inile takve tri drave bila bi vrlo nestabilna, jer bi barem dvije od njih potpuno sigurno uspostavile vre veze sa susjednim dravama bive Jugoslavije nego s ostale dvije jedinice Bosne i Hercegovine. 12. Dvojica supredsjedatelja priznali su, meutim, da centraliziranu dravu ne bi prihvatile barem dvije glavne etnike/vjerske skupine u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da ne bi titila njihove interese poslije krvavoga graanskog sukoba koji sada razdvaja zemlju. 13. Prema tome, g. Vance i lord Owen dre da je jedino mogue i postojno rjeenje ono koje se ne miri s ve provedenim etnikim ienjem, ni s drugim meunarodno neprihvatljivim postupcima, a to je, kako se pokazalo, osnivanje decentralizirane drave. To znai drave u kojoj bi mnoge njezine glavne funkcije, osobito one koje se izravno odnose na pojedince, preuzelo nekoliko autonomnih pokrajina. Sredinja bi Vlada, zauzvrat, preuzela minimalne obveze nune za fukcioniranje drave kao takve, a svoje bi obveze ispunjavala kao lanica meunarodne zajednice. Predloena decentralizacija, ini se, prema njihovim odgovorima na upitnik o raspodjeli obveza Vlade spomenut u 7 paragrafu ovog dokumenta, odraava elju svih strana. B. Broj pokrajina 14. U razmatranju broja jedinica, provizorno nazvanih "pokrajine", na koje bi se mogla podijeliti Bosna i Hercegovina, svakako se moraju uzeti u obzir gledita svih strana. Jedna strana i dalje ustraje na tome da je odgovrajui broj pokrajina tri, s obzirom da odgovara broju glavnih "konstitutivnih naroda" u zemlji. Meutim, strana koja je u poetku zagovarala centraliziranu dravu s 95 administrativnih jedinica, sada predlae da u decentraliziranoj strukturi broj pokrajina bude izmeu est i osamnaest. 15. U odluivanju o tome koliki e se broj ili raspon brojeva predloiti stranama, moraju se uzeti u obzir razliita razmiljanja. Poeljno je da svaka od tih pokrajina bude administrativno i gospodarski samostalna jedinica, a taj e se cilj teko postii bude li broj jedinica vei od deset. Vie od deset jedinica vjerojatno bi znailo da e neke od njih imati manje od etvrt milijuna stanovnika. S druge strane, bude li broj pokrajina premalen, bit e teko ostvariti etniku homogenost bez krenja naela geografske koherentnosti ili prihvaanja rezultata etnikoga ienja. Prema tome, da bi se pomirili ti kriteriji, broj pokrajina moe biti izmeu sedam i deset, a toan broj moraju odrediti strane na pregovorima, u okvirima predloenih granica izmeu pokrajina. C. Granice pokrajina 16. Granice pokrajina moraju se odrediti tako da tvore geografski to koherentnija podruja, uzimajui u obzir etniki faktor, geografski (na primjer: prirodna obiljeja, poput rijeka), povijesni, prometni (na primjer: postojea cestovna i eljeznika mrea), faktor gospodarske samostalnosti i ostale relevantne faktore (Aneks, I.B.1). S obzirom na demografski sastav zemlje, vjerojatno e mnoge pokrajine (ali ne nuno i sve) imati zamjetnu veinu jedne od

174

triju najveih skupina. Tako e veliki postotak svake skupine ivjeti u pokrajini u kojoj ima brojanu veinu, iako e veina pokrajina imati i znaajne brojane manjine. 17. Koristei se, prema naelima povjerljivosti, kartama svake pojedinane strane, izrauju se prijedlozi mogue podjele Bosne i Hercegovine na pokrajine koje e odraavati gore navedena razmiljanja. Namjera je da se to uini im prije, uz pomo strunih savjetnika. D. Priroda granica 18. Granice pokrajina mora odrediti Ustav, a moi e se mijenjati samo amandmanom, ako veina (ili parlamentarna ili referendumska, ili obje) pokae da sve tri glavne skupine prihvaaju promjenu (vidi Aneks, I.B.2). 19. Granice izmeu pokrajina nisu nalik dravnim granicama, nema, primjerice, pogranine ili drugih kontrola koje bi ometale promet ljudi i robe kroz cijelu zemlju (Aneks, I.B.4). E. Priznavanje etnikih i drugih skupina 20. Sve se strane slau s time da u Bosni i Hercegovini ive tri glavna "konstitutivna naroda" ili etnike/vjerske skupine, poimence: Muslimani, Srbi i Hrvati, te kategorija koja se oznaava kao "ostali". Dvije su se strane sloile da u stvaranju vlade prevladavajuu ulogu moraju preuzeti ti "konstitutivni narodi". Trea strana dri da ne smije biti takva oitoga priznanja, iako priznaje da su politike procese u zemlji karakterizirali i da e ih najvjerojatnije i dalje karakterizirati vjersko/etniki initelji. Priloeni dokument stoga predlae da se Ustavom na dva naina prizna postojanje skupina: odredbom da se odreeni poloaji ili dunosti preuzimaju rotacijom ili proporcionalnom zastupljenou priznatih skupina (npr. Aneks, IV.A.2(a)), ali i svjesnom zatitom prava pojedinih skupina ili manjina (Aneks, VI.A.2(b) i dopuna, dio C). III. PODJELA FUNKCIJA VLADE 21. Zadau davanja preporuka o podjeli obveza i funkcija Vlade izmeu sredinje Vlade i pokrajna, olakali su odgovori delegacija na ve navedene upitnike, te injenica da su se ti odgovori uglavnom poklapali. Svi su odgovori upuivali na to da se prednost daje vrlo decentraliziranoj dravi, u kojoj bi sredinjoj vlasti bio povjeren minimum obveza. 22. Sredinja Vlada (Aneks, II.A) morala bi preuzeti: vanjske poslove (ukljuujui lanstvo u meunarodnim organizacijama), vanjsku trgovinu, obranu i dravljanstvo. U zemlji e postojati samo jedno dravljanstvo, iako svaki pojedinac moe imati dvostruko dravljanstvo (Aneks, VI.C). Sredinja Vlada moi e odreivati poreze za ove ograniene namjene. Iako se predvia uspostavljanje gospodarski samostalnih pokrajina, ako se to ne moe u potpunosti ostvariti ili ako neke pokrajine budu siromanije od drugih, moe se razmotriti mogunost prijenosa sredstava izmeu njih, moda pomou poreza koji prikuplja sredinja Vlada. 23. Predloeno je da ispunjavanje odreenih zadaa bude centralizirano. Meutim, nee ih ispunjavati sredinja vlada, nego neovisne vlasti u kojima bi bili predstavnici svih pokrajina. One bi mogle preuzeti djelotvorne i odreujue zadae. Takvu e vlast imati Sredinja banka, koja e izdavati nacionalnu valutu i odreivati banke i sline financijske institucije u zemlji. Za uspostavljanje nekih transnacionalnih veza, mogu se uspostaviti druge vlasti koje mogu biti u sastavu meunarodnih vlasti. 24. Sredinja i pokrajinske vlasti neke funkcije mogu obavljati zajedniki, ili prema naelu podjele odgovornosti (Aneks, II.C).

175

25. Kako je ve naznaeno, veina vladinih funkcija obavljat e se na pokrajinskoj ili ak lokalnoj razini. To se odnosi na policiju, koja je gotovo u svim sluajevima potpuno pod nadzorom pokrajina (Aneks V.2). Osim toga, gotovo sva podruja u kojima vlada izravno djeluje na pojedinca - poput obrazovnih i kulturnih djelatnosti; izdavanja dozvola za obrt, osnivanje tvrtke i bavljenje slobodnom profesijom; zdravstva, socijalne skrbi i osiguranja provode se na lokalnoj razini. Te su funkcije osobito bitne za one koji ele odrati odvojena nasljea konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Prava manjina koje bi mogle ivjeti u svakoj pokrajini, kako je navedeno u paragrafu 39 (b), titit e se na primjeren nain. Koliko je to mogue, pokrajine e biti odgovorne za vlastito gospodarstvo i infrastrukturu. (Aneks, II.D) IV. STRUKTURA VLASTI 26. I sredinja i pokrajinske vlasti moraju imati strukturu u skladu s klasinim modelom, moraju, na primjer, imati zakonodavne, izvrne i sudske ogranke. A. Sredinja vlast 27. Nacionalni PARLAMENT mora se sastojati od dvaju domova: a) Donji se dom bira prema naelu proporcionalne zastupljenosti u zemlji koja se smatra cjelinom (Aneks, IV.A.1(a)). U skladu s tim njegov e sastav vjerojatno odgovrati etnikom sastavu drave. Mogue je osnivanje eventualnih politikih stranaka koje se ne temelje na etnikom principu, nego na politikoj ili regionalnoj orijentaciji ili drugim principima (na pr. ekolokim). Donji dom imenuje predsjednika Vlade (Aneks, IV.A.2(c)) i, eventualno, parlamentarne zatitnike prava graana od samovolje dravnih organa vlasti /puki pravobranitelji/ (Aneks, VI.B2). Osim toga, s Gornjim domom dijeli zakonodavnu obvezu, iako se moe odrediti - kako je sluaj u mnogim zemljama - da Donji dom, kao jednio izravno birano nacionalno tijelo, ima presudnu ulogu u sluaju neslaganja izmeu dvaju domova, te da ima posebnu obvezu u odreivanju poreza i dravnog prorauna. b) Gornji dom imenuju i u njega ulaze lanovi pokrajinskih vlada (Aneks, IV.A.1(b)). S obzirom na to da e u pokrajinama najvjerojatnije jedna etnika skupina imati veinu, sastav toga doma najvjerojatnije e grubo odraavati etniki sastav cijele drave. 28. IZVRNA VLAST dijeli se na odreeni broj pojedinaca i tijela: a) Predsjednitvo ine guverneri (na primjer glavna izvrna vlast) svih pokrajina - koje e time grubo odraavati etniki sastav drave (vidi gornji paragraf 27(b) ((Aneks IV.A.2(a)). Na elu Predsjednitva je predsjednik. Ovo tijelo ima ovlasti imenovanja viih dunosnika: Predsjednika, najviih apelacionih sudaca i vojnih zapovjednika, te potvruje ministre koje je imenovao predsjednik Vlade. Prilikom svih ovih imenovanja mora se uzeti u obzir ili rotacija izmeu nekoliko skupina (za jedinstvene poloaje poput predsjednikoga) ili ravnotea (za kolektivna tijela poput kabineta). U sluaju krenja tih naela Ustavnom se sudu moe uloiti alba. lanovi Ustavnoga suda, bar u poetku, bit e uglavnom meunarodni suci (Aneks, IV.A.3(c)). b) Predsjednitvo na ogranieno razdoblje bira Predsjednika, iz vlastitih krugova ili izvana (to primjerice moe biti ugledni graanin, koji ne mora nuno biti i politiki opredijeljen). Predsjednika je funkcija podlona pravilu skupne rotacije - na primjer dva lana iste skupine ne mogu naslijediti jedan drugoga. Njegova/njezina funkcija efa drave

176

uglavnom je ceremonijalna, ali su njegove trenutane ovlasti potanko odreene Ustavom (Aneks, IV.A2(b)). c) Predsjednik Vlade ima funkciju efa Vlade, a kao i u veini parlamentarnih demokracija, bira ga Donji dom (Aneks, IV.A.2(c)). Kako je ve naznaeno, podjela vlasti izmeu Predsjednika Vlade i Predsjednika mora biti odreena Ustavom. d) Ministri i Predsjednik Vlade ine Kabinet. Predsjednik/predsjednica Vlade odreuje ministre, a umjesto da ih potvruje Donji dom, potvruje ih Predsjednitvo - tijelo zadueno za odravanje ravnotee izmeu skupina. Nije utvreno da ministri moraju biti lanovi bilo kojeg doma, iako se i to moe osigurati. e) Nacionalna dravna sluba, koja e najvjerojatnije biti mala zbog ogranienih funkcija sredinje Vlade, podlona je propisima o normalnoj dravnoj/administrativnoj slubi. Njezin sastav mora uzeti u obzir obvezu odravanja ravnotee izmeu skupina. 29. O SUDSTVU zajedniku brigu vode sredinja i pokrajinske vlasti. Osobito se predlae da se 'prvostepeni' sudovi (to jest, oni kojima se najprije predaje neki sluaj), kao i oni koji razmatraju prvi stupanj albi, konstituiraju iskljuivo u pokrajinama. Za daljnje albe nadleni su vii sudovi (na primjer graanski, krivini, administrativni sud i sud rada) koji se osnivaju na nacionalnoj razini. Suce tih sudova imenuje Predsjednitvo. Ta instanca nadlena je jedino za pitanja koja se odnose na Ustav ili pitanja nacionalnoga zakonodavstva ili meunarodnih ugovora. Za iskljuivo pokrajinska pitanja, najvia je prizivna instanca pokrajinska (Aneks, IV.A.3(a) i IV.B.3). 30. Osim tih sudova, bar u poetku, postojat e jo dva via suda, u kojima e uglavnom biti meunarodni suci: a) Jedan od tih sudova je i Sud za pitanja ljudskih prava (Aneks, VI.B.3), koji moe preuzeti albu koja se odnosi na bilo koje pitanje o ustavno definiranim ljudskim pravima koje proizlazi iz odluke bilo kojega drugog suda, a na koju inae ne postoji pravo albe. Moe se osigurati i da se apel prihvati ako bilo koji drugi sud neopravdano odgodi proceduru, ili ako takav sud uputi pitanje Sudu za ljudska prava, s tim da odgovore koji obvezuju daje sud koji ih je uputio. Nacionalne suce tog Suda imenuje Predsjednitvo tako da bude zastupljena svaka skupina. Donekle vei broj sudaca imenuje Predsjednik Europskoga suda za pitanja ljudskih prava i Predsjednik Europske komisije za pitanja ljudskih prava. To se provodi posebnim dogovorom s Vijeem Europe. Politika tijela Vijea ve razmatraju novi, opi mehanizam za to (to jest, neki koji se nee odnositi samo na Bosnu i Hercegovinu) koji je predloio lord Owen Parlamentarnoj skuptini Vijea. Nadamo se da e nadlena tijela Vijea ubrzo djelovati kako bi se stvorio nuni mehanizam, te da e se tada na to pozivati i Ustav Bosne i Hercegovine. b) Drugi sud bio bi Ustavni sud (Aneks IV.A. 3), ija bi osnovna funkcija bila da presuuje u sporovima izmeu ustavnih sutina (npr. Predsjednitva, Predsjednika, Predsjednika Vlade, Vlade, Donjeg i Gornjeg doma Parlamenta). On bi takoer bio nadlean da rjeava prizive na predsjednikovo pravo imenovanja (Aneks, IV.A.2(a)), a sluio bi i kao najvii apelacioni sud za ustavne sporove pokrenute na drugim suditima. Sud bi se sastojao od sudaca iz BiH, koje bi imenovalo Predsjednitvo, no veina sudaca bili bi stranci, koje bi u poetku imenovala Meunarodna Konferencija o bivoj Jugoslaviji, a kasnije bilo koje meunarodno tijelo koje odrerdi Konferencija (npr. predsjednik Meunarodnog suda pravde ili glavni tajnik Ujedinjenih naroda). Sudite takvog tipa predvieno je ve u

177

Naelima dogovorenim meu stranama 18. oujka 1992. (vidi paragraf 3 u gornjem tekstu). B. Pokrajinski sudovi 31. Nije predvieno da Ustav poblie razrauje odredbe pokrajinskih ustava niti ustroj pokrajinske vlade. U skladu s naelima decentralizacije, ta bi pitanja trebalo prepustiti samim pokrajinskim vladama i glasaima. Meutim, odredbe pokrajinskih ustava i svih zakona koji se na njima temelje moraju se uskladiti sa saveznim ustavom i zakonima. Svi sporovi u vezi s tim pitanjima rjeavaju se na Ustavnom Sudu (Aneks, III.B). 32. Svaka pokrajina trebala bi imati zakonodavno tijelo; hoe li ono biti jednodomno ili dvodomno ovisi o ustavu dotine pokrajine (Aneks, IV.B.1.) Naravno, odredbe ustava koje se odnose na ljudska prava osigurat e da nain izbora zakonodavnog tijela bude potpuno demokratski. 33. Takoer, saveznim ustavom nee biti odredjen niti nain imenovanja guvernera pokrajine (Aneks, IV.B.2) - da li izravnim, openarodnim izborima, ili imenovanjem jednog ili obaju domova provincijskog parlamenta. 34. to se pak tie pokrajinskih sudova (Aneks, IV.B.3), i to prvostepenih i niih apelacionih sudova, oni e biti dio cjelovitog pravosudnog sustava zemlje i podloni najviim dravnim sudovima, ukljuujui Ustavni sud i sudove za pitanja ljudskih prava (paragrafi 29-30 gore). No, pojedinosti ustroja pokrajinskih sudova nisu odreene Ustavom, iako mogu biti predmetom nekih saveznih zakona. V. ORGANIZACIJA I KONTROLA IZVRNE VLASTI 35. Budui da je sredinja vlada jedina nadlena za obranu, oruane snage bit e potpuno pod njezinom kontrolom. Tek e se utvrditi koji organ e vriti tu kontrolu, no drimo da bi u sastavu vieg kadra, imenovanog od Predsjednitva (Annex IV.A.2(a)), morale biti zastupljene sve priznate skupine, iji bi se predstavnici trebali izmjenjivati na mjestu naelnika glavnog stoera. Nadalje, sve vojne jedinice morale bi biti mjeovite i iskljuiti svaku diskriminaciju. Provoenje naela zastupljenosti, rotacije, mjeovitosti i nediskriminacije trebala bi, barem u prvo vrijeme, nadzirati neka meunarodna instancija, koju e oznaiti ICFY, budui da je razumljivo da stapanje triju vojski koje se trenutano ogoreno meusobno bore nee uspjeti bez pomoi i posredovanja sa strane (Aneks, V.A.2). 36. Ustav ima odrediti da jedino gore opisane snage koje nadzire sredinja vlada smiju rapolagati oruanom silom u Bosni i Hercegovini (Aneks, V.C.). Dakle, niti pokrajine, niti ikoje drugo javno ili privatno tijelo, nemaju pravo stvarati oruane jedinice ili posjedovati teko oruje. Naoruanje civilne policije bit e odreeno dravnim zakonom. 37. Sve uniformirane policijske jedinice nadzirat e pokrajine, odnosno nie lokalne vlasti (Aneks, V.B. 1 (A)). Sve policijske snage moraju biti mjeovite, te bi i taj uvjet u prvo vrijeme potpadao pod nadzor meunarodne instancije odreene na Meunarodnoj konferenciji, iz razloga navedenih u odjeljku o vojnim snagama (Aneks, V.B. 1 (b)). Nije predviena uniformirana i naoruana policija na dravnoj razini, na kojoj e postojati samo ured za koordinaciju sa zadaom da pomogne pokrajinskoj policiji i odrava kontakte s meunarodnim i stranim policijama, npr. Interpolom (Aneks, V.B. 2). Ured za koordinaciju bit e takoer duan da se brine za provoenje eventualnih obveza Bosne i Hercegovine po meunarodnim ugovorima (npr., u vezi s borbom protiv terorizma i zabranjene trgovine opojnim drogama).

178

VI. LJUDSKA PRAVA 38. Izjave strana u dosadanjim razgovorima (navedeni paragrafi 2 i 3), kao i njihove usmene i pismene primjedbe Radnoj grupi suglasne su u tome da sve strane ele da Ustav odraava, a drava potuje, najvie meunarodne standarde ljudskih prava. Takoer se slau da se ta prava trebaju zasnivati na meunarodnim aktima donesenim od strane ili pod okriljem Ujedinjenih naroda, Vijea Europe i Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (CSCE), kao to je predvieno u Priopenju o naelima Medjunarodne konferencije (LC/C2(FINAL, lanak (IV)). Takoer se slau da se praktino ostvarivanje tih prava nadzire, barem neko vrijeme, meunarodnim mehanizmima. Popis reenih akata i opis navedenih mehanizama dostavljeni su stranama (navedeni paragraf 7, toke 2-4), koje su listom reagirale pozitivno. 39. Stoga se predlae da se Ustav pozabavi veim brojem ljudskih prava, koja bi bila svrstana u tri kategorije: a) Opa ljudska prava, osobito graanska i politika, u skladu s aktima kao to je Meunarodna konvencija o graanskim i politikim pravima iz 1966. i pripadajui Protokol, te Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda s pripadajuim Protokolom (Aneks, VI. A. 2(A) i dodatak, dio A); b) Grupna prava s naglaskom na prava manjina, u skladu s aktima kao to su Nacrt Deklaracije o pravima pripadnika nacionalnih odnosno etnikih, vjerskih i jezinih manjina (A/47/ ) iz 1992. te u Preporuci br. 1134 (iz 1990.) Parlamentarne Skuptine Vijea Europe o pravima manjina (Aneks, VI.A.2(b) i dodatak, dio B); te c) Ekonomska, drutvena i kulturna prava u skladu s Meunarodnom konvencijom o ekonomskim, drutvenim i kulturnim pravima iz 1966. i s Europskom socijanom poveljom i pripadajuim protokolom iz 1961. Predvieno je da se mnoga od prava iz ove toke navedu samo kao tenja, budui da ekonomski i drugi potencijali nove drave nee biti u poetku dovoljni za njihovu primjenu (Aneks, VI.A.1 i dodatak, dio C). 40. Predlae se da se ta prava izriito spomenu u Ustavu, onoliko opirno koliko je to primjereno takvom aktu. U svakom sluaju, meunarodni ugovori i ostali akti u kojima se spominju ta prava, i koji e biti nabrojeni u Ustavu ili njegovom Aneksu, samim spominjanjem postaju dijelom Ustava (Aneks, VI.A.1 i dodatak). Takoer je predvieno da e Ustav obvezati novu dravu da pristupi navedenim sporazumima to je prije mogue. Kako je drava prethodnica, Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija, potpisnica veine navedenih sporazuma pod okriljem Ujedinjenih naroda, bit e dovoljno da se izjava o sljednitvu urui glavnom tajniku. to se pak tie sporazuma meu lanicama Vijea Europe, Bosna i Hercegovina nee im moi pristupiti dok ne bude primljena u lanstvo Vijea (Aneks, dodatak, lanak 6 (B)). 41. Pitanje koje je naroito zanimalo strane bilo je kako osigurati da se ta iroka ljudska prava zajamena Ustavom potuju u praksi. Od naina provedbe predloenih tokom diskusije, koji su dijelom ugradjeni u priloeni dokument, navodimo slijedee: (a) Sve osobe u Bosni i Hercegovini, bile one graani ili ne, uivaju u svako doba pravo neometanog pristupa sudovima (Aneks, VI.B.4). (b) I pokrajinski i nacionalni sudovi duni su primjenjivati odredbe ovog Ustava koje se odnose na ljudska prava, kao i sline odredbe akata koji su citirani u Ustavu, kao da su vaei zakonski akti, bez obzira na to da li je provedbeno zakonodavstvo ve stupilo na snagu (Aneks, VI.B.4 i dodatak, par. (a)).

179

(c) Imenovat e se etiri puka pravobranitelja, po jedan iz svake priznate skupine, koji e imati iroke ovlasti da istrauju, bilo na osnovu albi, bilo vlastitom inicijativom, sve sluajeve koji potpadaju pod odredbe o ljudskim pravima, ukljuujui i one povezane s etnikim ienjem, da kontaktiraju s instancama odgovornima za zloupotrebe i o tome izvjeuju parlament i ostala nadlena vladina tijela. Pravobranitelji takoer uivaju pravo pristupa sudovima. U poetku, pravobranitelje e imenovati ICFY, a kasnije Donji dom parlamenta, kao to je to sluaj u mnogim zemljama (Aneks, VI.B.2.) (d) Uvodi se i institucija Suda za pitanja ljudskih prava, to smo ga opisali u lanku 30 (a) u gornjem tekstu (Aneks, VI.B.3) (e) Osnovat e se takoer i Meunarodna komisija za ljudska prava, i to ne kao ustavno tijelo, ve kao organ ICFY. Ona e uivati iroke ovlasti da sasluava i istrauje albe po cijeloj zemlji, te o njima izvjeuje nadlena meunarodna tijela (Aneks, VI.B.1). (f) Najzad, s obzirom da je Bosna i Hercegovina duna pristupiti raznim meunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, koji predviaju razne mehanizme promatranja, nadzora i presuivanja u sporovima (koji su poimence pobrojani u dodatku), ona se samim tim podvrgava djelovanju tih tijela, to e biti dodatna mjera meunarodnog nadzora. Za razliku od privremenih mjera (vidi lanak 44, dolje), rad navedenih tijela nastavit e se i dalje, kao i u drugim zemljama potpisnicama tih sporazuma. VII. PRIVREMENE MEUNARODNE MJERE NADZORA 42. Iako Ustav, onako kako je zacrtan u aneksu, ima za svrhu da omogui uspostavu Bosne i Hercegovine kao drave, i njezino normalno funkcioniranje unutar meunarodne zajednice, bit e nuno da se neki vidovi funkcioniranja zemlje na odreeno vrijeme postave pod meunarodni nadzor i kontrolu. Ta se potreba pravda nastavkom nasilja i drugih aktivnosti, koje e po svoj prilici ometati povratak normalnoj suradnji medju stranama, kako je predvieno Ustavom. ini se da takvo ureenje odraava i elje samih strana, koje su stavile do znanja da e izvjesna koliina meunarodne kontrole biti potrebna jo neko vrijeme. 43. U skladu s reenim, predvieno je vie privremenih mjera meunarodnog nadzora (Aneks, I.D.1(a)) -(f)): (a) Dvije su od njih predloeni Ustavni sud i Sud za pitanja ljudskih prava, opisani u lanku 30 (a) i (b) gore; (b) Jedna od mjera bila bi i predloena Meunarodna komisija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, opisana u navedenom lanku 41 (e); (c) Imenovanje pukih pravobranitelja od strane ICFY u prvo vrijeme, kako je opisano u lanku 41 (c) gore. (d) Mjere nadzora nad proporcionalnou i mjeovitou oruanih snaga i nad potivanjem propisa o nediskriminaciji koji vae za pokrajinsku policiju opisane su u lancima 35 i 37 gore. 44. Rok primjene odreen je razliito za svaku od tih privremenih mjera (Aneks, I.D.2(a)(d)). Nekima je tono odreena vremenska granica, a o drugima je odluivanje preputeno Konferenciji (ICFY) ili njezinom pravnom sljedniku. Naposljetku, sve te mjere (osim isto meunarodne institucije Komisije za ljudska prava, koja ne proizlazi iz Ustava), ukljuujui i one za koje ne postoji izriita odredba o isteku, mogu se brisati iz Ustava amandmanom. No, za usvajanje takvog amandmana bit e potrebna dovoljno velika veina kao jamstvo da se sve

180

vee skupine slau da je prolo dovoljno vremena da se te odredbe mogu brisati iz Ustava (Aneks, III.A.3(C)). VIII. OSTALE MJERE 45. Oekuje se da e nakon uruenja ovog dokumenta stranama koje imaju predstavnike u Radnoj skupini zaduenoj za Bosnu i Hercegovinu, otpoeti pregovori meu stranama, bilo izravno ili putem Predsjedatelja Radne skupine. Tokom tih pregovora, strane e odredbe zacrtane u aneksu unijeti u ustavni tekst uz pomo sekretarijata ili ICFY. U tom procesu valjat e se dogovoriti o mnogim pojedinostima koje su ostavljene otvorenima ili samo naznaene. 46. Vaan elemenat u ustavnim pregovorima bit e i potreba da se postigne sporazum o broju i tonim granicama pokrajina (vidi navedene paragrafe 14-16), tako da se to moe uvrstiti u Ustav. Prijedlozi o granicama bit e pravovremeno podastrti stranama (vidi navedeni paragraf 17). 47. Nakon to sve tri strane koje imaju predstavnike u Radnoj skupini prihvate Ustav, oekuje se da e ga one i usvojiti u okviru Konferencije. Tom se prilikom mora utvrditi i datum stupanja na snagu, pri emu se mora voditi rauna da su potrebne pripremne radnje kako bi se omoguilo njegovo primjenjivanje odmah po stupanju na snagu. DODATAK Meunarodni sporazumi o ljudskim pravima i ostali akti (biljeka 10) na koje se poziva Ustav Bosne i Hercegovine i koji time bivaju uvrteni u isti Svrha tog uvrtavanja jest: (a) da se odredbe tih akata uine izravno primjenjivima u sudskoj praksi Bosne i Hercegovine. S tim u vezi valja naznaiti da drave u naelu pravno obvezane samo sporazumima, i to samo onima kojima su dobrovoljno pristupile. Iako se drave mogu obvezati na potivanje drugih akata, kao to su npr. deklaracije, mnogi od tih akata nisu formulirani tako da ih se moe lako primjenjivati kao izvor pozitivnog prava. Takodjer, zahtjev da se neka drava pridrava takvih akata stavlja istu u nezavidan poloaj, budui da je malo drava koje su dragovoljno pristale i podvrgle se takvim obvezama. Stoga, prije nego to traimo od Bosne i Hercegovine da se ustavno obvee potivati bilo kakav akt koji nije sporazum, svaki od tih akata trebalo bi paljivo ispitati i uvjeriti se da je primjeren. (b) Obvezati Bosnu i Hercegovinu da pristupi onim nabrojenim aktima koji imaju karakter sporazuma, i to im je prije mogue, tj. odmah u sluaju sporazuma Ujedinjenih Naroda, a sporazumima Vijea Europe im postane lan te institucije. to se pak tie sporazuma kojima je potpisnica bila biva Jugoslavija (biljeka 11), bit e dovoljno da Bosna i Hercegovina urui izjavu o sljednitvu generalnom sekretaru. (c) Omoguiti medjunarodni nadzor, putem promatraa ili na drugi nain, povjeren tijelima koja proizlaze iz nekih od tih sporazuma (biljeka 12). Strane koje sudjeluju u ustavnim pregovorima mogu drugih akata u Ustav (biljeka 13). se dogovoriti o uvrtavanju i

A. Ljudska prava openito, naroito gradjanska i politika prava (a) Sistemski akti Ujedinjenih Naroda:

181

1. Konvencija o prevenciji i kanjavanju zloina genocida* iz 1948. 2. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948, lan 1-21 3. Internacionalna konvencija o gradjanskim i politikim pravima* i pripadajui Neobvezujui protokoli iz 1966. (pravo albe Komitetu za ljudska prava) i (eventualno) iz 1989. (ukidanje smrtne kazne) (Komitet za ljudska prava) 4. Medjunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije* iz 1965. (Komitet za ukidanje rasne diskriminacije (CERD)) 5. Medjunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979. (Komitet za ukidanje diskriminacije ena (CEDAW)) 6. Konvencija o pravima djeteta* iz 1989. (Komitet za prava djeteta) 7. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, nehumanih i degradirajuih postupaka i kazni (Komitet protiv torture) 8. Konvencija o statusu izbjeglica* iz 1951. i dopunski Protokol iz 1966. (Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice) (b) Akti Vijea Europe (C/E) 9. Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950., te pripadajui protokoli 10 (Europska komisija za ljudska prava i Europski sud za ljudska prava) 10. Europska konvencija o prevenciji torture, odnosno nehumanih i degradirajuih postupaka i kazni (Europski komitet za prevenciju torture, odnosno nehumanih i degradirajuih postupaka i kazni - primjenjiv na lanak 3 gore navedenog akta 9) (c) Akti Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji 11. Zakljuni akt (Helsinke) konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji, dio 1 (a) (VII) i Koara III. B. Zatita manjina (14) (biljeka 14) (a) Sistemski akti Ujedinjenih naroda 12. Nacrt Deklaracije o pravima pripadnika nacionalnih odn. etnikih, vjerskih i jezinih manjina (b) Akti Vijea Europe (C/E) 13. Preporuka Parlamentarne skuptine Vijea Europe o pravima manjina, br. 1134 iz 1990., lanak 10-13 (c) Akti KESS-a
...

C. Ekonomska, socijalna i kulturna prava (a) Sistemski akti U.N. 2.* Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., lanci 22-27

182

14. Medjunarodna konvencija o ekonomskim, socijalnim (ECOSOC Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava) (b) Akti Vijea Europe

i kulturnim pravima*

15. Europska socijalna povelja i pripadajui Protokol (struna komisija) (c) Akti KESS-a
...

D. Dravljanstvo i nacionalnost (biljeka 15) (a) Sistemski akti U.N. 16. Konvencija o nacionalnosti udatih ena iz 1957. 17. Konvencija o smanjivanju broja osoba bez dravljanstva (b) Akti Vijea Europe
...

(c) Akti KESS-a

...

Biljeke: 10) U priloenom popisu, sporazumi su ispisani masnim slovima, deklaracije) obinim slovima. 11) U ovom dokumentu, ti su sporazumi oznaeni zvjezdicom (*). 12) Takva su tijela u ovom dokumentu dvostruko potcrtana. 13) Ovaj popis ne ukljuuje dvanaestak akata, medju kojima je i nekoliko KESS-ovih deklaracija koje bi potpadale pod kategorije A il B, ali koje ne zadovoljavaju kriterije pod a) ili nije vjerojatno da e od B-H biti zatraeno da ih uvrsti u ustav. Ti su dokumenti, medjutim, uvrteni u popis dokumenata o ljudskim pravima koji je bio dostavljen stranama kao informativni prilog. 14) Ovdje navedeni akti odnose se iskljuivo na prava manjina. Osim toga, u nekima od akata navedenih u odjeljku A takodjer se nalaze odredbe s tim u vezi. 15) Ovdje navedeni akti odnose se iskljuivo na pitanja dravljanstva i nacionalnosti. Osim toga, u nekima od akata navedenih u odjeljku A takodjer se nalaze odredbe s tim u vezi. a ostali akti (npr.

183

85.

Skuptina Republike Srpske Krajine i Skuptina Republike

Srpske: Prijedorska Deklaracija (31. 10. 1992.)*

Smatrajui da je pravo naroda na samoodreenje, odnosno pravo naroda da slobodno odredi svoj politiki status istorijsko, prirodno, sveto i neotuivo; Potvrujui da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijima na kojima ivi, garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja; Nalazei da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji (Povelja o pravima ovjeka, Rezolucija 1803/XVIII/ Generalne skuptine od 14.12.1962. i dr., finalni akt KEBS-a i dr., Brionska deklaracija EZ o Jugoslaviji iz 1991, Principi londonske Konferencije o Jugoslaviji /V/ i dr.); Konstatujui da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dravni entiteti koji su, nakon secesionistikog komadanja SFRJ, nastali ovaploenjem prava na samoodreenje i principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalno sporazumijevaju o saradnji; Istiui svoju privrenost normama meunarodne zajednice, a u skaldu sa evropskim nastojanjimaka jaanju meunarodne saradnje u svim vidovima koje obje strane smatraju korisnim i na dobrobit svog naroda; Skuptina Republike Srpske Krajine i Skuptina Republike Srpske, na zajednikoj sjednici od 31.10.1992. godine odranoj u Prijedoru, usvajaju sljedeu:

DEKLARACIJU o saradnji i tenjama za ujedinjenjem Republike Srpske i Republike Srpske Krajine

1. Dvije skuptine objavljuju da e pravni sistemi u Republici Srpska Krajina i Republici Srpskoj biti identini. 2. Dvije Skuptine objavljuju da graani Republike Srpske i Republike Srpska Krajina imaju srpsko dravljanstvo, i da su dravni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinutitetom srpskog naroda. Grb je tradicionalni grb Nemanjia sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijela trobojka i himna Boe pravde 3. Dvije skuptine objavljuju da Republika Srpska i Republika Srpska Krajina stupaju u odbrambeni savez, iji je zadatak da podjednako titi slobodu i integritet dviju rpeublika do iznalaenja konanog politikog rjeenja;
*

IZVOR: Sran Radulovi. Sudbina Krajine. Beograd: Dan Graf, 1996., str. 154 -155.

184

4. Dvije skuptine objavljuju da nadlene ustabove u Republici Srpskoj i Republici Srpska Krajina treba da osiguraju da svi stepeni obrazovanja budu programski jedinstveni. 5. Dvije skuptine objavljuju da Republika Srpska Krajina i Republika Srpska stupaju u monetarnu i carinksu uniju. 6. Dvije skuptine objavljuju spremnost Republike Srpska Krajina i Republike Srpske za sve vidove povezivanja kulture, informisanja, transporta i komunikacija, socijalne i zdravstvene zatite, ekonomskih aktivnosti, trgovine, energije, ekologije i dr. 7. Dvije skuptine objavljuju da e Republika Srpska i Republika Srpska Krajina urediti zajednike odnose iz oblasti fiskalne politike i politike platnog sistema. 8. Skuptina Republike Srpske i Skuptina Republike Srpske Krajine donose odluku da se izbori za politika tijela obiju republika odgaaju do kraja rat. PO zavretku rata, referendumom e se odluiti o daljim oblicima saradnje izmeu ove dvije republike, ukljuujui i mogunost ujedinjenja. 9. Skuptina Republike Srpska Krajina i Skuptina Republike Srpske zaduuju nadlene organe dviju republika da odmah formiraju odgovarajua zajednika tijela radi postizanja objavljenih ciljeva. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioni odbor u koji ulaze: predsjednici republika, predsjednici skuptina republika predsjednici republikih vlada. 10. Radi razvijanja i koordinisanja navedenih oblika saradnje Skuptina Republike Srpske i Skuptina Republike Srpska Krajina e odravati zajednike sjednice. 11. Svi vidovi saradnje e se ponuditi i drugim srpskim dravama. 12. Pokrenue se inicijativa za sazivanje svesrpskih skuptina (Republike Srpska Krajina, Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore), gdje e se razmatrati politika, ekonomska, kulturna i druga pitanja koja su od opteg interna za svesrpski narod. 13. Skuptina Republike Srpske i Republike Srpska Krajina objavljuju opredjeljenje srpskog naroda u ovim republikama za dravno ujedinjenje. Ovo ujedinjenje se odlae do isteka plana Ujedinjenih nacija o zatiti Krajine. 14. Ova Deklaracija e se objaviti u Slubenim glasnicima obje Republike.

PREDSJEDNIK SKUPTINE REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Mile Paspalj

PREDSJEDNIK SKUPTINE REPUBLIKE SRPSKE Momilo Krajinik

185

86.

MKBJ: Prijedlog ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine

delegacije Republike Srpske: (1. 11. 1992.)

Kopredsjednicima konferencije o bivoj Jugoslaviji

Novembar 1992. Uvodne napomene Delegacija Republike Srpske na Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji Radna grupa za Bosnu i Hercegovini - odmah je proslijedila tekst Izvjetaj kopredsjednika o napretku postignutom u razvoju ustava za Bosnu i Hercegovinu Narodnoj skuptinin kao najviem organu vlasti, Predsjednitvu i Vladi Rapublike Srpske. Na zasjedanju od 1. novembra 1992. godine u Prijedoru Skuptina Republike Srpske je zauzela naelan stav o ponuenom dokumentu (zakljuci koji su ve dostavljeni Radnoj grupi) i obavezala ovu delegaciju da izradi vlastiti predlog ustavnog aranmana za Bosnu i Hercegovinu. Drei se akta koje je Skuptina ranije usvojila, Ustava Republike Srpske i stavova potvrenih u zakljucima, deklaracija Republike Srpaske podnosi , dakle, ovaj predlog . Ona s pravom oekuje da e njen napor i dobra volja da se pronadje politiko rjeenje za ratni sukob u Bosni i Hercegovini u daljem radu Grupe biti tretirani ravnopravno sa Izvjetajem kopresjednika. U izradi ovog dokumenta polo se od uzroka sadanjeg sukoba, od istorijskog i aktuelnog fakticiteta, od normi meunarodnog javnog prava i akata meunarodne zajednice, od trenda iznalaenja demokratskih oblika saradnje drava u krilu Evropske unije, i od iskrene namjere da se ratni sukob u Bosni i Hercegovini obustavi i pronae pravino, a to znai i trajno, politiko rjeenje, koje bi bilo podjednako prihvatljivo za tri konstitutivna naroda bive federalne jedinice Bosne i Hercegovine. Neposredni uzrok sadanjeg sukoba koji je prerastao u tragediju ljudi i naroda BiH je pokuaj muslimansko-hrvatske koalicije da se srpski narod Bosne i Hercegovine na silu izvede iz Jugoslavije i nad njim, i na nain dravni, uspostavi dominacija. Tako je otcjepljenje bive Federalne republike Bosne i Hercegovine od SFR Jugoslavije provedeno izriito protiv volje srpskog naroda; nezavisnost je takorei traena protiv njegove volje, mada se do tako krupnih promjena politikog statusa, i po tada vaeem republikom i saveznom ustavu, moglo doi samo koncezusom tri suverena i ravnopravna naroda. Opta mobilizacija koju je Predsjednitvo Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, inae bez punog dravnog kapaciteta, naredilo 4. aprila 1992. godine dovela je do otpora Srba koji je prerastao u ustanak srpskog naroda odnosno u njegovu borbu za goli opstanak. Naime, pouen istorijom , srpski narod nije mogao ekati skrtenih ruku novi genocid nad sobom, koji je, uostalom, muslimansko-hrvatska koalicija na njegove oi pripremala ve od poetka 1991. godine. Ne samo mnogovjekovna turska vladavina nego i Prvi i Drugi svjetski rat donijeli su neuveno stradanje naroda; u Drugom svjetskom ratu genocid koji su izvrile hrvatsko-muslimanske ustae odnio je oko 500.000 Srba.

IZVOR: www.karadzic.org/rat/mir_stol_buha_print.html

186

U osnovi svih genocidnih radnji protiv Srba i srpskog odgovora na njih, stoje vjerske, civilizacijske i kulturnoistorijske razlike izmeu tri naroda koje su tokom istorije politiki produbljene i koje su uinile da je zajedniki ivot ovih triju naroda, istorijski i ljudski gledano neodriv. Moe se rei da su tri naroda - Srbi, Muslimani i Hrvati - do sada dobrovoljno zajedno ivjeli samo pod stranim okupatorom (Turska i Austrougarska) ili pod diktaturom (prva i druga Jugoslavija). im bi nastale prisilne istance, otpoinjalo je svoenje vievjekovnih rauna, gotovo po pravilu na tetu srpskog naroda. Legitimni predstavnici srpskog naroda u bivoj federalnoj jedinici Bosni i Hercegovini izvukli su iz ovog istorijskog iskustva i sadanje situacije jedino poten i politiki ispravan zakljuak: da sva tri suverena i ravnopravna naroda Bosne i Hercegovine pojedinano dravno organizuje i da potom, kao dobri susjedi ive jedni pored drugih. Republika Srpska spremna je respektujui stavove meunarodne zajednice, da se spoljne granice bive federalne jedinice Bosne i Hercegovine zadre, ali da se ona organizuje kao zajednica tri nacionalne drave tri suverena naroda: Srba, Muslimana i Hrvata. Na predlog je u skladu sa aktuelnom politikom situacijom. I prije izbijanja rata u bivoj federalnoj republici Bosni i Hercegovini postojala su dva, u dobroj mjeri formirana dravna entiteta: Republika Srpska i Zajednica hrvatskog naroda Herceg Bosna, dok je muslimanska Bosna i Hercegovina ostala nedoreena zbog tenje Muslimana da zagospodare cijelom Bosnom i Hercegovinom. Ovi dravni entiteti su se u meuvremenu jo snanije profitirali, tako da se danas za prva dva dravna entiteta moe kazati da imaju sve atribute prave drave (teritorije, stanovnitvo, suverenu vlast, monetu, vojsku i dr.) Organizovanje muslimanske drave i dalje kasni, zbog navedenog razloga. U koncipiranju naeg predloga poli smo od Izjave o naelima za nove ustavne aranmane za BiH od 18. marta 1992. godine koje su tri strane bile prihvatile u okviru Konferencije o Bosni i Hercegovini pod pokroviteljstvom Evropske zajednice. Ne vidimo razloga zbog ega su kopresjednici dopustili da se ovaj dokument dezavuie. Za nas je on, kao baza pregovora, nezaobilazan. Takoe smo uzeli u obzir one predloge iz Izvjetaja kopresedavajuih o napretku postignutom u razvoju ustava Bosne i Hercegovine, koji po, naem miljenju, zasluuje respekt. Rije je prije svega o problematici ljudskih prava i prava manjina, mada istrumentri koji se u tu svrhu predviaju za nas ne mogu biti prihvatljivi. Oni bi narode na prostorima Bosne i Hercegovine direktno stavili pod tue starateljstvo. Moramo na alost, konstatovati da Izvjetaj kopresedavajuih... ignorie pravo naroda/nacija na samoopredeljenje, potrebu etnikog razgranienja i faktiko stanje u bivoj federalnoj jedinici Bosni i Hercegovini. Bez respektovanja ovih momenata ne moe se nai pravedno i trajno politiko rjeenje. U predlogu koji vam dostavljamo uzeli smo u obzir prevashodno ove momente, i nadamo se da e Konferencija u svojim daljim koracima polaziti od njihovog ozbiljnog uvaavanja. 1. OPTI PRINCIPI A) Bosna i Hrcegovina a) Bosna i Hercegovina je demokratska i dobrovoljna zajednica/savez tri slobodno udruene konstitutivne drave, koje su nastale na osnovu prava naroda na samoodreivanje i samoopredeljenje, u postupku sporazumnog razgranienja etnikih i istorijskih teritorija tri

187

nacionalne zajednice Srba, Hrvata i Muslimana koje su ranije ulazile u sastav SR Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice u sastavu SFR Jugoslavije. b) Bosna i Hercegovina se kao dobrovoljna zajednica/savez tri konstitutivne drave organizuje u okviru granica koje je ranije imala SR Bosne i Hercegovine kao federalna jedinica u sastavu SFR Jugoslavije. c) Suverenitet pripada narodima i graanima. Narodi i graani ostvaruju svoja suverena prava u konstitutivnim dravama, a u zajednici/savezu kada je to izriito utvreno aktom ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i o ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava. Konstitutivne drave mogu slobodno i dobrovoljno uspostavljati i druge meusobne ugovorne odnose izvan sluajeva predvienih u aktu ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i o utrvrivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava. d) Bosna i Hercegovina kao zajednica/savez ima pravo aktivnog i pasivnog diplomatskog i konzularnog poslanstva u meunarodnim odnosima u okviru funkcija u meunarodnim odnosima koje su joj aktom ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i o ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava delegirale konstitutivne drave kao i pravo lanstva u meunarodnim organizacijama u istim okvirima. ) U istim okvirima Bosna i Hercegovina ima ugovorenu sposobnost u meunarodnim odnosima. Meunarodne ugovore ratifikuje zakonodavni organ Zajednice, a odluka o ratifikaciji donosi se koncenzusom delegacije konstitutivnih drava u zakonodavnom tijelu. e) Svi organi Bosne i Hercegovine kao zajednice/saveza dobrovoljno udruenih konstitutivnih drava organizuje se primjenom principa paritetne zastupljenosti konstitutivnih drava. B) Naela o ureenju Bosne i Hercegovine u ustavnom ureenju konstitutivnih drava Aktom ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i o utvrivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava utvruje se i garantuje: 1. potpuna ravnopravnost konstitutivnih drava u vrenju funkcija koje su delegirale zajednici i u organizovanju organa zajednice; 2. ljudska prava u skladu sa najviim standardima utvrenim u istrumentima OUN i KEBS-a; 3. dodatni mehanizam zatite ljudskih prava iz predhodne take; 4. prava nacionalnih, etnikih i jezikih manjina u skladu sa usvojenim istrumentima OUN i KEBS-a; 5. efikasno vrenje funkcija koje su konstitivne drave delegirale zajednici/savezu. Ustavima konstitutivnih drava utvruje se i garantuje: 1. ljudska prava u skladu sa najviim standardima utvrenim u istrumentima OUN i KEBS-a; 2. prava nacionalnih etnikih i jezikih manjina u skladu sa usvojenim istrumentima OUN i KEBS-a; 3. jednakost graana pred zakonom i zabrana bilo kog oblika diskriminacije;

188

4. efikasan sudski nain zatite ljudskih i manjinskih prava; 5. trina privreda zasnovana na privatnoj svojini i slobodnom preduzetnitvu; 6. pluralistiki politiki sistem i parlamentarna demokratija; 7. slobodni izbori, opte i jednako pravo glasa, tajno glasanje; 8. vladavina prava; 9. podjela vlasti; 10. efikasan sistem zatite ustavnosti i zakonitosti; 11. sekularna vlast i odvojenost crkve od drave. 2. PODJELA FUNKCIJA VLASTI Konstitutivne drave delegiraju zajednici/savezu: 1. zakonodavno ureivanje
o o o o o o o o

zajednikog trita zatite ovjekove okoline transporta energije, saobraaja za odnose koji prevazilaze znaaj jedne konstitutivne drave, telekomunikacija, obraunske jedinice u ekonomskim odnosima izmeu konstitutivnih drava, organizovanja i naina rada organa zajednica/saveza, dravljanstva zajednice/saveza.

2. sudsku zatitu ljudskih prava i prava nacionalnih, etnikih i jezikih manjina putem organizovanja posebnog suda za ljudska prava, 3. sudsku zatitu sprovoenja akta ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava putem Suda zajednice, 4. sudsku zatitu obaveza zajednica/saveza, konstitutivnih drava da finansiraju djelatnosti

5. usklaivanje akata iz nadlenosti konstitutivnih drava i koordinaciju njihove politike u tim oblastima. Konstitutivne drave: 1. donose svoje usluge 2. zakonima reguliu drutvene odnose osim onih koji su u zakonodavnoj nadlenosti zajednice/saveza, 3. izvravaju zakone zajednice/saveza, 4. izvravaju zakone konstitutivnih drava, 5. mogu biti lanice meunarodnih vladinih i nevladinih organizacija osim u sluajevima kada je odreeno da lanica moe biti samo zajednica/savez,

189

6. uspostavljaju odnose sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama osim u sluajevima kada takve odnose moe uspostavitisamo zajednica/savez. 3. STRUKTURA VLASTI ZAJEDNICE DRAVA 1. Zakonodavno tijelo Skuptina drava je jednodomno zakonodavno tijelo zajednice/saveza, organizovano na naelu paritetne zastupljenosti konstitutivnih drava. ine je delegacija drava sastavljene od jednakog broj aposlanika. Delegacije sebiraju na nain utvren ustavom konstitutivne drave. zakone iz svoje nadlenosti Skuptina drava donosi koncenzusom delegacije konstitutivnih drava. Skuptina drava: donosi zakone iz nadlenosti zajednice/saveza, razmatra i usklauje predloge i akte koje donose konstitutivne drave, koordinie spoljnu politiku, usklauje politiku konstitutivnih drava u oblasti odbrane, unutranjih poslova i ekonomskih odnosa. 2. Izvrni savjet Izvrni savjet podnosi podnosi Skuptini drava prijedloge akata iz njene nadlenosti i prati izvrenje zakona zajednice/saveza. Izvrni savjet ima 9 lanova. Svaka drava bira u Izvrni savjet 3 lana na nain predvien njenim ustavom. lanovi vlade konstitutivne drave mogu u isto vrijeme biti lanovi Izvrnog savjeta. O pitanjima iz svoje nadlenosti Izvrni savjet odluuje veinom od 4/5 ukupnog broja svojih lanova. Izvrni savjet ima predsjednika kog abira sam. Mandat predsjednika Izvrnog savjeta traje 6 mjeseci. Po isteku mandata za presjednika mora biti izabran lan Izvrnog savjeta iz druge konstitutivne drave, po redoslijedu koji se utvruje u aktu ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava. Presjednik Izvrnog savjeta predstavlja zajednicu/savez unutra i u meunarodnim odnosima u okviru njene nadlenosti. 3.Komisije Komisije prate sprovoenje akata organa zajednice/saveza i koordiniu djelatnosti konstitutivnih drava u oblastima iz njihove zakonodavne nadlenosti. Organizuje se sledea komisija: 1. Komisija za spoljnu politiku (Komisiju sainjavaju ministri inostranih poslova konstitutivnih drava. Predsjednik komisije se mijenja svakih est mjeseci po redoslijedu koji se utvruje u aktu o osnivanju zajednice/saveza i ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava);

190

2. Komisija za zajedniku odbranu (Komisija razmatra pitanja zajednike odbrane s obzirom na to da zajednica/savez nema stalnu vojsku i da se u sluaju rata od policije i nacionalnih gardi konstitutivnih drava formiraju zajednike oruane snage na bazi paritetne zastupljenosti konstitutivnih drava. Predsjednik Komisije se mijenja svakih est mjeseci po redoslijedu koji se utvruje u aktu o osnivanju zajednice/saveza i ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava); 3. Komisija za ekonomska i monetarna pitanja; 4. Komisija za zatitu ljudskih prava; 5. Komisija za ekonomske odnose sa inostranstvom; 6. Komisija za transport elektrine energije, vodoprivredu i cjevovode; 7. Komisija za zatitu ivotne sredine; 8. Komisija za saobraaj; 9. Komisija za borbu protiv meunarodnog kriminala i droge; 10. Finansijska komisija. 4. Sud Zajednice Sud zajednice/saveza nadlean je za reavanje sporova koji nastaju izmeu zajednice/saveza i konstitutivne drave ili izmeu konstitutivnih dravasamih u sprovoenju akata zajednice/saveza. Sud u ovim sporovima odluuje veinom od 4/5 ukupnog broja svojih sudija i njegove odluke su konane. Sud sainjava 9 sudija, od kojih po trojicu bira svaka konstitutivna drava na nain predvien ustavom konstitutivne drave. 5. Sud za ljudska prava Sud za ljudska prava odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka sudova i drugih organa i konstitutivnim jedinicama kojima se potvruju ljudska prava i prava nacionalnih manjina, etnikih i jezikih manjina. U sluaju ukidanja takve odluke, Sud e vratiti predmet sudu konstitutivne jedinice, sa moguim uputima kako da rijei sluaj. Sud sainjava 9 sudija, od kojih po trojicu bira svaka konstitutivna drava na nain utvren ustavom 6. Ombudsman U zajednici/savezu organizuju se etiri ombudsmana, po jedan za svaku od tri nacionalne zajednice i etiri za ostale etnike i jezike grupe koje ive u zajednici /savezu. Ombudsmani istrauju povrede ljudskih prava po inicijativi subjekata povrijeenih prava ili po vlastitoj inicijativi i pokreu postupke pred nadlenim organima zajednice/saveza i konstitutivnih drava i ulau pravne lijekove protiv njihovih odluka. Ombudsmane imenuje Skuptina drava.

191

7. Finansiranje djelatnosti zajednice Djelatnost zajednice/saveza finansiraju konstitutivne drave putem kotizacije. Finansijski sud zajednice/saveza odluuje o sporovima koji nastanu izmeu zajednice/saveza i konstitutivne drave u izvravanju obaveza finansiranja djelatnosti zajednice/saveza. Finansijski sud sainjava 9 sudija od kojih po trojicu bira svaka konstitutivna drava na nain predvien njenim ustavom. Sud e donositi odluke veinom od 4/5 ukupnog broja svojih sudija. 4. STRUKTURA VLASTI U KONSTITUTIVNIM DRAVAMA 1. Zakonodavno tijelo Ustavotvornu i zakonodavnu vlast vri jednodoma skuptina u okviru ustavotvorne i zakonodavne nadlenosti konstitutivne drave. Poslanici se biraju putem neposrednih izbora, na osnovu opteg prava glasa i tajnim glasanjem. Ustavima konstitutivnih drava obezbeuje se i garantuje proporcionalna zastupljenost nacionalnih zajednica u zakonodavnom tijelu. 2. Presjednik drave Predsjednik drave predstavlja konstitutivnu dravu u odnosima sa drugim konstitutivnu dravu u odnosima sa drugim konstitutivnim dravama, drugim dravama i meunarodnim organizacijama, u granicama nadlenosti konstitutivne drave. Predsjednik ima i druga ovlaenja u skladu sa ustavom konstitutivne drave. Predsjednik se bira na nain utvren ustavom konstitutivne drave. 3. Vlada Vlada je izvrni organ konstitutivne drave koji izvrava zakone zajednice/saveza i zakone konstitutivne drave. Organizacija, sastav i nadlenost vlade ureuje se ustavom konstitutivne drave. Ustavom konstitutivne drave obezbeuje se i garantuje da sastav vlade to vie odrava nacionalni sastav stanovnitva konstitutivne jedinice. 4. Uprava Vrste, organizacija i sastav organa uprave ureuju se ustavima konstutivnih drava. Redovni i ustavni sudovi konstitutivnih drava tite u okviru svoje nadlenosti ljudska prava utvrena u ustavnom aktu o osnivanju zajednice/saveza i ustavima konstitutivnih drava. Sud za ljudska prava zajednice/saveza odluuje o pravim lijekovima protiv odluka sudova i drugih organa konstitutivnih drava kojima se potvruju ljudska prava. 6. PRAVA NACIONALNIH, ETNIKIH I JEZIKIH MANJINA

192

Aktom ustavnog karaktera o osnivanju zajednice/saveza i ureivanju odnosa izmeu konstitutivnih drava i ustavima konstitutivnih drava utvruju se i garantuju nacionalnim, etnikim i jezikim manjinama prava u skladu sa najviim standardima o pravima nacionalnih, etnikih i jezikih manjina, utvrenim u instrumentima UN i KEBS-a.

193

87.

Predsjednitvo RBiH: Odluka o usvajanju ostavke lana

Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 10. 11. 1992)

Na osnovi Amandmana LI. toka 5. stavak 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 10. studenog 1992. godine, donijelo je

Odluku o usvajanju ostavke lana predsjednitva RBiH

I. Usvaja se ostavka STJEPANA KLJUJIA na dunost lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.

II. Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu RBiH". Broj 02-111-850/92 Sarajevo, 10. studenog 1992. godine. Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, s.r.

IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar: Sveuilite u Mostaru Centar za studije novinarstva, 1998, str 256

194

88.

Predsjednitvo RBiH: Zakon o izboru i opozivu lanova

Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.)

Na osnovi Amandmana LI toka 5. stavak 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, donosi

Uredbu sa zakonskom snagom o izmjenama i dopuni zakona o izboru i opozivu lanova Predsjednitva RBiH
lanak 1. U Zakonu o izboru i opozivu lanova Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list SRBiH", br. 29/90 i 28/90 i "Slubeni list RBiH broj 2/92), u lanku 1. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "lanove Predsjednitva RBiH za vrijeme ratnog stanja bira Skuptina Republike Bose Hercegovine." Dosadanji stavak 4. postaje stavak 5. lanak 2. Za vrijeme ratnog stanja ne primjenjuju se odredbe: l. 4. i 5. st. 4. i 5. l. 6., lanci 7. do 12. i l. 15. i 16. Zakona o izboru i opozivu lanova Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. lanak 3. Postupak predlaganja i utvrivanja kandidata za lanove Predsjednitva RBiH i izbora lanova Predsjednitva RBiH vri se uz odgovarajuu primjenu Poslovnika Skuptine Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list RBiH", br. 8/91 i 32/92). lanak 4. Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu RBiH". PR. broj 1397/92 Sarajevo, 24. prosinca 1992. godine Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi, s.r.

IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar: Sveuilite u Mostaru Centar za studije novinarstva, 1998, str. 253-254.

195

89.

Predsjednitvo RBiH: Odluka o izboru lana Predsjednitva

RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.)

Na osnovi Amandmana LI. toka 5. stavak 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 24. prosinca 1992. godine, donosi

Odluku o izboru lana Predsjednitva RBiH

I. Za lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine izabran je MIRO LASI. II. Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu RBiH". Broj 02-111-920/92 Sarajevo, 24. prosinca 1992. godine. Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, s.r.

IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar: Sveuilite u Mostaru Centar za studije novinarstva, 1998, str. 257.

196

90.

Predsjednitvo RBiH: Odluka o izboru lana Predsjednitva

RBiH (Sarajevo, 24. 12. 1992.)

Na osnovi Amandmana LI. toka 5. stavak 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 24. prosinca 1992. godine, donosi

Odluku o izboru lana predsjednitva RBiH

I. Za lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine izabrana je dr. TATJANA LJUJI-MIJATOVI.

II. Ova odluku objaviti u "Slubenom listu RBiH". Broj 02-111-921/92. Sarajevo, 24. prosinca 1992.

Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, v.r.

IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar: Sveuilite u Mostaru Centar za studije novinarstva, 1998, str. 257.

27/08/2007

197

91.

Vance-Owenov mirovni plan: Nacrt dogovora o Bosni i

Hercegovini (eneva, 02/05. 01. 1993.)*

Nacrt dogovora o Bosni i Hercegovini
Mi potpisani Voeni principima Povelje Ujedinjenih naroda, Ope deklaracije o ljudskim pravima i Deklaracije o pravima manjina; Pozivajui se na Izjavu o principima i Izjavu o Bosni prihvaenu od Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji na zasjedanju u Londonu i Program akcije glede humanitarnih pitanja dogovoren na ovome zasjedanju; Cijenei odluke Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda glede bive Jugoslavije i Reafirmirajui njihovo prihvaanje mira i sigurnosti meu dravama nasljednicama bive Jugoslavije Slaemo se sa sljedeim: I. ODREIVANJEM GRANICA POKRAJINA Podjela Bosne i Hercegovine na pokrajine bit e sukladna priloenome zemljovidu. II. USTAVNIM OKVIROM ZA BOSNU I HERCEGOVINU Tripartitni e se pregovori nastaviti kontinuirano u enevi, pod okriljem Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, sa zadaom dovrenja ustrojstva Bosne i Hercegovine sukladno sljedeim principima: 1. Bosna i Hercegovina bit e decentralizirana drava, a veinu funkcija vlasti imat e njezine pokrajine. 2. Pokrajine nee biti meunarodne pravne osobe i nee moi sklapati dogovore sa stranim dravama ili meunarodnim organizacijama. 3. Puna sloboda kretanja bit e doputena irom Bosne i Hercegovine, djelomino osigurana odravanjem meunarodno nadziranih putova. 4. Ustav e priznavati tri konstitutivna naroda kao i skupinu ostalih. 5. Sva pitanja od bitnoga znaenja za svaki od konstitutivnih naroda bit e regulirana ustavom koji se po tim pitanjima moe mijenjati samo konsenzusom konstitutivnih naroda, a obini vladini poslovi nee biti podloni vetu nijedne od skupina. 6. Pokrajine i sredinja vlast imat e demokratski izabrana zakonodavna tijela, demokratski izabranu izvrnu vlast i neovisno sudstvo. Predsjednitvo ima biti sainjeno od tri izabrana predstavnika svakoga od triju konstitutivnih naroda. Prvi e izbori biti pod nadzorom Ujedinjenih naroda/Europske zajednice/KESS-a
*

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 15.-18. 1. 1993.

27/08/2007

198

7. Ustavni sud, sa lanom iz svake skupine i veinom od nebosanskih lanova koje e za poetak postaviti Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji, rjeavat e sporove izmeu sredinje vlasti i pokrajina, te meu organima prve. 8. Bosna i Hercegovina e se progresivno demilitarizirati pod nadzorom UN/EZ. 9. Najvia razina meunarodno priznatih ljudskih prava bit e zajamena ustavom, koji e takoer jamiti njihovu primjenu kroz domae i meunarodne mehanizme. 10.Stanoviti broj meunarodnih sredstava nadzora i kontrole bit e osiguran za ustrojstvo, a ostat e na terenu najmanje dokad se tri konstitutivna naroda konsenzusom ne dogovore o njihovu razrjeenju. III. SURADNJA GLEDE HUMANITARNIH NAPORA

1. Maksimalna suradnja pruit e se Visokome komesarijatu UN za izbjeglice, Meunarodnome komitetu Crvenoga kria, UNPROFOR-u i drugim humanitarnim organizacijama angairanim na pruanju pomoi izbjeglicama i raseljenim osobama. 2. Puna suradnja takoer e se pruiti Visokome komesarijatu za izbjeglice u izradi i provedbi programa povratka izbjeglica i raseljenih osoba u njihove domove. ALIJA IZETBEGOVI svjedoci: CYRUS VANCE RADOVAN KARADI DAVID OWEN MATE BOBAN

PRILOG Sljedei tekst je tekst Ustavne strukture Bosne i Hercegovine, predloen od supredsjedatelja 27. listopada 1992. godine, i 16. studenoga posebice prihvaen od Vijea sigurnosti (rezolucija 787. lanak 1) kao osnova za pregovore o politikom rjeavanju sukoba u Bosni i Hercegovini, te neznatno izmijenjen kako bi se uvaile konzultacije sa zainteresiranim stranama o tome prijedlogu te da bi se istaknule neke dodatne toke koje su supredsjedatelji unijeli 2. sijenja 1993. godine u vezi sa zemljovidom predloene podjele na pokrajine, a sve kako je izneseno u Ustavnim principima za Bosnu i Hercegovinu.

PREDLOENA USTAVNA STRUKTURA BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna i Hercegovina bit e decentralizirana drava sa znaajnim funkcijama prenesenim na 10 autonomnih pokrajina.

I. SVEUKUPNA STRUKTURA

27/08/2007

199

A. Bosna i Hercegovina bit e decentralizirna drava unutar svojih sadanjih meunarodnih granica (onih koje je imala u bivoj SFRJ) B. Bosna i Hercegovina se dijeli na deset autonomnih pokrajina: 1. Granice pokrajina odreene su na priloenome zemljovidu. Mnoge e pokrajine imati znaajnu veinu jedne od triju glavnih etnikih skupina, a veina e imati i znaajnu zastupljenost manjina. 2. Granice pokrajina odredit e se Ustavom i nee se moi mijenjati bez izrazite veine. Isto tako, nijednoj pokrajini nee se dopustiti izdvajanje bez takove veine. 3. Nijedna od pokrajina nee moi imati ime koje se specifino poistovjeuje s jednom od glavnih etnikih, grupa. 4. Nee postojati granina kontrola na meupokrajinskim granicama i puna sloboda kretanja bit e doputena irom cijele zemlje. Posebni meupokrajinski putevi (koji e biti oznaeni u dodatnome zemljovidu) bit e pod meunarodnim nadzorom, kako bi se zajamio slobodan protok prometa i sprijeilo da se vojne snage ili odreeni ratni materijali kreu izmeu pokrajina, sve dok se Ustav ne nadopuni. C. Ustav e priznavati tri konstitutivna naroda kao i skupinu drugih. D. Ustav e omoguiti da na prijelaznoj osnovi nekim od ustavnih tijela rukovode osobe postavljene od Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, a stanovite e funkcije biti pod meunarodnim nadzorom. 1. To ukljuuje: a) Meupokrajinske putove; b) Ustavni sud; c) Progresivnu demilitarizaciju zemlje; d) Nediskriminatorni sastav policije; e) Meunarodnu komisiju za ljudska prava u Bosni i Hercegovini; f) Parlamentarne zatitnike prava graana od samovolje dravnih organa vlasti; g) Sud za ljudska prava 2. Trajanje tih dogovora bit e: a) Ogranieno na odreeno razdoblje; b) odreeno po Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji ili njezinu nasljedniku; c) Odreeno objektivnim okolnostima; d) Ako nije drugaije odreeno, dok se promjenama Ustava ne ukinu ili izmjene privremene mjere, za to mora biti uspostavljena dovoljno velika veina kako bi se to postizalo samo vrstim konsenzusom skupina. II. RASPODJELA FUNKCIJA VLASTI A. Sredinja e vlast imati iskljuivu odgovornost za: 1. Vanjske poslove (ukljuujui lanstvo u meunarodnim organizacijama) 2. Meunarodnu trgovinu (carine, kvote) 3. Dravljanstvo (ukljuujui i dvojna) 4. Oporezivanje za potrebe sredinje vlasti B. za: Neovisne vlasti, sastavljene od predstavnika svih pokrajina, bit e odgovor ne 1. Sredinju banku: a) emisiju novca; b) regulativne funkcije nad pokrajinskim bankama

27/08/2007

200

2. Infrastruktura za meunarodne i meupokrajinske komunikacije: eljeznice, kanale, cjevovode, zranu kontrolu, potu, telefone i telegrafe 3. Elektrinu dalekovodnu mreu C. Sredinja vlast i pokrajine dijelit e odgovornost za: 1. Kontrolu okolia, tako da e sredinja vlast odrediti najnie standarde, a svaka od pokrajina ih moe pootriti. 2. Sudstvo D. Pokrajine e openito biti iskljuivo odgovorne za 1. kolstvo, ukljuujui i vie (sveuilita) 2. Kulturne institucije i programe 3. Radio i televiziju 4. Odobravanje poslova i trgovine 5. Koritenje prirodnih resursa: poljodjelstvo, umarstvo, lov i ribolov, rudarstvo 6. Zdravstvena skrb, socijalne slube i osiguranje 7. Pokrajinske komunikacije: lokalne ceste, aerodromi 8. Proizvodnja energije 9. Kontrola komercijalnih banaka, tedionica i drugih financijskih ustanova 10. Policija 11. Oporezivanje za pokrajinske potrebe Pokrajinama nee biti doputena uspostava slubenih meunarodnih veza, osim uz doputenje sredinje vlasti; one nisu meunarodne pravne osobe

27/08/2007

201

Dogovor o miru u Bosni i Hercegovini

Potpisani, Prihvaajui s dobrodolicom poziv supredsjedatelja Upravljakog komiteta Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji da sudjeluju u razgovorima o obnovi mira u Bosni i Hercegovini; Raunajui na konstruktivnu atmosferu pregovora odranih u enevi od 2. do 5. sijenja i uz pomo zapovjednika snaga UNPROFOR-a generallajtnanta Satisha Nambiara; Imajui na umu principe Meunarodne konferencije i rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda, posebice rezolucije 752 i 787, to se odnose na povlaenje svih stranih snaga iz Bosne i Hercegovine; elei sukob u Bosni i Hercegovini privesti kraju bez bilo kakvih daljnjih odgaanja i uspostaviti mir irom zemlje; elei izraditi dogovore za provoenje prekida neprijateljstava i za njihovo nadziranje kako bi zajamili njihovu djelotvornost i trajnost. Slaemo se sa sljedeim: 1. Mjerama za postizanje bezuvjetnog prekida neprijateljstava irom Bosne i Hercegovine, kako je izloeno u Prilogu I. 2. Mjerama za obnovu infrastrukture u Bosni i Hercegovini, kako je izloena u Prilogu II. 3. Mjerama za otvaranje puteva, kako je izloeno u Prilogu III. 4. Dogovorima o razdvajanju snaga, kako je izloeno u Prilogu IV. 5. Mjerama za demilitarizaciju Sarajeva, kako je izloeno u Prilogu V. 6. Mjerama za nadzor granica Bosne i Hercegovine, kako je izloeno u Prilogu VI. 7. Povratku snaga u odreene pokrajine, kako je izloeno u Prilogu VII.

Sefar Halilovi Svjedoci: Cyrus Vance

Ratko Mladi Radovan Radinovi

Mlllvoj Petkovi Aton Tus David Owen

27/08/2007

202

92.

MKBJ: Devet toaka nacrta "ustavnih naela" koje je uvjetno

prihvatio Radovan Karadi (eneva, 12. 1. 1993.)*

Tekst devet toaka nacrta "ustavnih naela" koje je danas uvjetno prihvatio voa Srba u BiHRadovan Karadi.
1. Bosna i Hercegovina bit e decentralizirana drava, a njezinim ustavom e biti priznata tri konstitutivna naroda. Veina dravnih funkcija e biti dodijeljena provincijama. 2. Provincije nee imati nikakav meunarodni pravni subjektivitet i nee moi zakljuivati ugovore sa stranim dravama ili meunarodnim organizacijama. 3. U cijeloj Bosni i Hercegovini bit e doputena potpuna sloboda kretanja. Ona e se djelomino osigurati odravanjem koridora za prolaz pod meunarodnom kontrolom. 4. Sva pitanja od ivotnog interesa za svaki konstitutivni narod e biti odreena ustavom koji e se moi mijenjati jedino konsenzusom konstitutivnih naroda. Redovni poslovi vlade nee moi biti predmetom veta niti jedne grupe. 5. Provincije kao i sredinja vlada trebat e imati parlamente izabrane demokratskim putem, i efove izvrnih organa izabranih demokratskim putem, te neovisnu sudsku vlast. Predsjednitvo e biti sastavljeno od triju predstavnika koje e demokratski izabrati tri konstitutivna naroda. Prvi izbori odrat e se pod nadzorom Ujedinjenih naroda, Europske zajednice i KESS-a. 6. Ustavni sud s jednim lanom svake grupe i s veinom lanova koji nisu iz Bosne i Hercegovine, koje e u poetku odrediti Konferencija o bivoj Jugoslaviji, trebat e rijeiti sporove izmeu sredinje vlade i provincija. 7. Bosna i Hercegovina postupno e se demilitarizirati pod kontrolom Ujedinjenih naroda i Europske zajednice. 8. Ustav e tititi prava ovjeka po najstroim meunarodnim kriterijima i u njemu e se predvidjeti unutarnji i meunarodni mehanizmi za njihovo potivanje. 9. Ustavom e biti predvieni mehanizmi meunarodnog nadzora i kontrole i oni e postojati tako dugo dok konstitutivni narodi nee konsenzusom odluiti o njihovu ukidanju.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0220, 12. 1. 1993. - Objavljujemo cjelovit tekst devet toaka nacrta "ustavnih naela" koje je danas uvjetno prihvatio voa Srba u BiH Radovan Karadi. :

27/08/2007

203

93.

Ministarstvo obrane BiH: Zapovijed ministra obrane BiH Boe

Rajia (Sarajevo, 16. 1. 1993.)*

Zapovijed ministra obrane BiH Boe Rajia

1. Sve postrojbe HVO koje se trenutno nalaze u prostorima provincija broj 1, 5 i 9, koje su enevskim dogovorom proglaene muslimanskim provincijama, potinjavaju se Glavnom stoeru Armije BiH. 2. Sve postrojbe Armije BiH, koje se trenutno nalaze na prostorima provincija broj 3. 8 i 10, koje su enevskim dogovorima proglaene hrvatskima, podinjavaju se Glavnom stoeru HVO-a. 3. Sve postrojbe Vojske srpske u BiH imaju se povui, sa svim ljudstvom i tehnikom, u prostore provincija 2, 4 i 6, koje su enevskim dogovorima proglaene srpskim provincijama. 4. Sve postrojbe HVO, Armije BiH i Vojske Srpske, koje se trenutno nalaze na prostorima provincije 7, za koju se enevskim dogovorima predvia poseban status, moraju bezuvjetno obustaviti sva neprijateljstva. 5. Zapovijed ostaje na snazi do konanog dogovora, potpisivanja i nove zapovijedi o operacionalizaciji dogovora o miru z eneve. 6. Za izvrenje te zapovijedi ministar obrane BiH Raji imenovao je odgovornima zapovjednika Glavnog stoera HVO brigadira Milivoja Petkovia, naelnika Glavnog stoera Armije BiH pukovnika Sefera Halilovia te zapovjednika Vojske srpske u BiH generalpukovnika Ratka Mladia. Boo Raji zapovijedio je i da mu ti zapovjednici svakodnevno dostavljaju dnevna izvijea, najkasnije do 20.00 sati. Zapovijed stupa na snagu odmah, a rok za njeno izvrenje je 20. sijenja do ponoi.

Odluka Hrvatskog vijea obrane o podinjavanju postrojbi HVO i A BiH

MOSTAR - Ured za informiranje Hrvatskog vijea obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne objavio je juer priopenje s izvanredne sjednice HVO Herceg-Bosne, koje objavljujemo u cijelosti: Suglasno dosad postignutim i potpisanim sporazumima Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji i dogovorom o miru u Republici Bosni i Hercegovini, Hrvatsko vijee obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne na jueranjoj je izvanrednoj sjednici donijelo odluku da se sve postrojbe Armije BiH, koje se u ovom trenutku nalaze na prostorima provincija broj 3. 8 i 10 - koje su provincije enevskim dogovorima proglaene hrvatskima podinjavaju Zapovjednitvu Glavnog stoera Oruanih snaga Hrvatskog vijea obrane. Sve postrojbe Oruanih snaga HVO koje se u ovom trenutku nalaze na prostorima provincija broj 1, 5 i 9 - a koje su enevskim dogovorom proglaene muslimanskima - podinjavaju se
*

IZVOR: Glas Slavonije, 18. 1. 1993.

27/08/2007

204

Zapovjednitvu Glavnog taba Armije BiH. Istodobno, postrojbe Hrvatskog vijea obrane Kiseljaka i Kreeva - a te opine pripadaju provinciji broj 7 ostaju pod Zapovjednitvom Glavnog stoera HVO do konanog dogovora o statusu te provincije. U odluci HVO HZ Herceg-Bosne navodi se da je ona privremena i da e vrijediti do konanog potpisivanja dogovora o ustrojstvu i o miru u Bosni i Hercegovini. Kao rok za provoenje citirane odluke odreuje se 20. sijenja ove godine, odnosno pet dana od njezina donoenja. Sukladno toj odluci Hrvatskog vijea obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, predstojnik Odjela obrane HVO HZ HB izdao je danas odgovarajuu zapovijed. Odluka Hrvatskog vijea obrane HZ Herceg-Bosne proizlazi kako iz dokumenata enevske konferencije koje je hrvatska strana potpisala s iskazanom spremnosti da ih u cijelosti potuje, tako i iz ponaanja muslimanske strane na prostorima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, o emu govore incidenti s tekim posljedicama u srednjoj Bosni, posebice u Gornjem Vakufu, i u jo nekim mjestima. estoki napadi na postrojbe HVO i na naselja s hrvatskim puanstvom, to ih posljednjih dana ine pripadnici Armije BiH ii travnikoj provinciji, samovoljno i razbijako djelovanje zapovjednika IV. korpusa Armije BiH Arifa Paalia i jo nekih oficira bive JNA, sada ukljuenih u zapovjednitva i postrojbe Armije BiH. ne pridonose ciljevima zajednike borbe protiv srboetnikog agresora. Takvo ponaanje zapravo slabi obranu od zajednikog neprijatelja i ujedno, potie i izaziva sukobe s Hrvatima. Odluka HVO HZ Herceg-Bosne o podinjavanju svih postrojba Armije BiH Zapovjednitvu Hrvatskog vijea obrane, s prateom zapovijedi predstojnika Odjela' obrane HVO HZ HB, treba sprijeiti sve vrste dvovlasa, anarhije i samovoljnog preuzimanja ovlasti, to u pojedinim mjestima na podruju HZ Herceg-Bosne bez ikakve osnove i pravnog uporita pokuavaju uvesti zapovjednitva i organi Armije BiH. Istodobno. HVO HZ HB obvezuje sve postrojbe HVO i zapovjednika na prostoru provincija broj 1, 5 i 9 da se stave pod Zapovjednitvo Glavnog taba Armije BiH i da se ponaaju sukladno dokumentima enevske konferencije

27/08/2007

205

94.

Predsjednitvo RBiH: Odluka Predsjednitva BiH o zapovijedi

ministra obrane Boe Rajia od 16.1.1993. (Sarajevo, 19. 1. 1993.)

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA PREDSJEDNITVO Na osnovu lana 8. Uredbe sa zakonskom snagom o oruanim, snagama Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list RBiH - broj 4/92) Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine, d o n o s i

Odluku o proglaenju nevaeom zapovijedi ministra odbrane Republike Bosne i Hercegovine

I Proglaava se u cijelosti nevaeom zapovijed ministra obrane Republike Bosne i Hercegovine Boe Rajia broj 01/93 od 16.01.1993. godine, kao neustavna i nezakonita, jer je doneena od neovlatenog lica. II Za donoenje naredbe takve vrste ovlateno je Predsjednitvo RBiH kao vrhovna komanda Oruanih snaga RBiH. III Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu RBIH".

P-broj

14O2/93 ______

PREDSJEDNIK

19. januara, 1993. godine PREDSJEpNISTVA RBiH

IZVOR: Dokument, br.: P-broj 1402/93, 19. januara, 1993 godine. Fotokopija dokumenta u arhivi autora.

27/08/2007

206

Sarajevo

Obrazloenje odluke o proglaenju nevaeom zapovijedi ministra obrane RBiH

Ministar obrane Raji Boo izdao je zapovijed o potinjavanju svih postrojbi Hrvatskog vijea obrane koje se u ovom trenutku nalaze u prostorima provincija 1, 5 i 9, Glavnom tabu Armije RBiH, svih postrojbi Armije RBiH koje se nalaze na prostorima provincija 3, 8 i 10, Glavnom stoeru Hrvatskog vijea obrane i da se sve postrojbe tzv. "vojske srpske" u RBiH imaju povui, sa svim ljudstvom i tehnikom u prostore provincija 2, 4 i 6. Pomenutom zapovijeu nareeno je da sve postrojbe Hrvatskog vijea obrane, Armije RBiH i tzv. "vojske srpske" koje se nalaze na prostorima provincije 7 imaju bezuvjetno obustaviti sva neprijateljstva, te da zapovijed ostaje na snazi do konanog dogovora i potpisivanja enevskog sporazuma i nove zapovijedi o operacionalizaciji dogovora o miru iz eneve. Zapovijeu su odreeni i odgovorni za njeno izvrenje kao i rok. lanom 8. Uredbe sa zakonskom snagom o oruanim snagama RBiH ("Slubeni list RBiH" broj 4/925) propisano je da je Predsjednitvo Republike najvii organ rukovoenja i komandovanja Armijom, a lanom 18. Uredbe sa zakonskom snagom o obrani ("Slubeni list RBiH " - broj 4/92) propisano je da Ministarstvo obrane obavlja strune i tabne poslove u djelokrugu obrane utvrene zakonom, drugim propisima i optim aktima za potrebe Oruanih snaga RBiH. Kako ministar obrane RBiH nije potpisao sveanu izjavu - zakletvu, to pravno nije imao ovlatenje za izdavanje zapovijedi, a i da je potpisao sveanu izjavu - zakletvu, prema Uredbi sa zakonskom snagom o Oruanim snagama i Uredbi sa zakonskom snagom o odbrani, to ovlatenje je u izriitoj nadlenosti Predsjednitva RBiH kao vrhovne komande Oruanih snaga RBiH. Na sjednici Predsjednitva RBiH odranoj 19. 0l. 1993. godine, na prijedlog Vlade RBiH, taj neustavni i nezakoniti akt je proglaen nevaeim.

27/08/2007

207

95.

Predsjednik RH dr. Franjo. Tuman: Pismo predsjedniku

Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 27. 1. 1993.)*

Gospodine Predsjednie, Nemili dogaaji koji se zbivaju ovih dana, u kojima muslimanski ekstremisti u sredinjoj Bosni organizirano, zloinaki i brutalno napadaju hrvatska naselja, pucajui na civile i branitelje, prisiljavaju me da Vam se obratim Sino je, kao to Vi zasigurno dobro znadete, trideset i pet vojnika HVO poginulo branei svoja sela u okolici Busovae pred naletom muslimanskih postrojbi. Ovi su uz to zapalili vie hrvatskih sela. Taj je dogaaj duboko potresao vodstvo hrvatskog naroda u BiH, koji su se obratili za pomo Hrvatskoj, kao i svekolikoj svjetskoj javnosti. Stoga, duboko zabrinut, apeliram na Vas da zaustavite tu brutalnu agresiju, jer ona moe do krajnjih granica pogorati odnose izmeu Muslimana i Hrvata u BiH, koje je u dobrom dijelu Vae drave proteklih mjeseci povezivala borba protiv zajednikog agresora. Ona e, ako ne bude zaustavljena, takoer pogorati odnose izmeu naih dviju drava, a i u potpunosti onemoguiti protoke humanitarnim koridorima o kojima ovise mnogi ivoti u BiH. Graani Hrvatske se pitaju da li je agresija na Hrvate u BiH odgovor na sve ono dobro to Hrvatska radi za Vae sunarodnjake: - u zatiti i zbrinjavanju pola milijuna izbjeglica; - u organiziranju, potpori i dostavi goleme humanitarne pomoi; - u omoguivanju funkcioniranja mnogih Vaih dravnih slubi u hrvatskim gradovima; - u svekolikoj potpori za obranu od srpskog agresora; - u podupiranju iznalaenja to pravednijeg rjeenja za konani ustroj BiH i uspostavi to skorijeg mira, a u okviru Konferencije u enevi. Koristim ovu priliku da se obratim neposredno hrvatskom i muslimanskom narodu u BiH da obustave sva meusobna neprijateljstva i ostvare punu suradnju u obrani od zajednikog agresora i u pronalaenju rjeenja za skladan suivot kao jednakopravno konstitutivni narodi u BiH. Nadam se da e Vaa hitra i energina naredba muslimanskim snagama da obustave agresiju na Hrvate u BiH omoguiti da Hrvati i Muslimani u BiH zbiju snage u obrani od srpskocrnogorskog i jugo-komunistikog agresora To je ujedno i minimalan preduvjet da bi se u hrvatskoj javnosti mogla odrati spremnost za daljnju brigu o izbjeglicama i pruanju ukupne pomoi BIH uz golema vlastita odricanja.

IZVOR: Vjesnik, 28. 1. 1993.

27/08/2007

208

96.

MKBJ: Zajednika izjava predsjednika Predsjednitva BiH

Alije Izetbegovia i predsjednika HZ HB Mate Bobana (eneva, 27. 1. 1993.)

Zajednika izjava o trenutnom prekidu sukoba izmeu Armije BiH i HVO.

Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Mate Boban sporazumjeli su se danas u enevi i potpisali zajedniku izjavu o trenutnom prekidu sukoba izmeu Armije BiH i HVO. Tekst Izjave u cjelini glasi: "1. Zapovijedamo da odmah prestanu sukobi izmeu Armije BiH i HVO. Pozivamo hrvatski i muslimanski narod na punu podrku, jer sukobi koriste samo agresoru. 2. Zapovjednici Glavnog taba Armije BiH i Glavnog stoera HVO duni su odmah utvrditi odgovornost za nastale sukobe na svim razinama i bez odlaganja formirati zajedniko zapovjednitvo. U enevi, 27. sijenja 1993." Dokument nosi vlastorune potpise Alije Izetbegovia i Mate Bobana.

IZVOR: Vjesnik, 28. 1. 1993.

27/08/2007

209

97.

MKBJ:

Prijedlozi

zajednikih

izjava

predsjednika

Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia i predsjednika HZ HB Mate Bobana koji nisu potpisani (eneva, 1. 2. 1993.)*

Prijedlog Mate Bobana

Polazei od injenice da je Republika Bosna i Hercegovina meunarodno priznata kao suverena, nezavisna i demokratska drava u namjeri da se uspostavi trajan mir, da se omogui to skoriji povratak izbjeglica i prognanika, te da se onemogui stjecanje bilo kojih prednosti ostvarenih silom i etnikim ienjem teritorija, Alija Izetbegovi i Mate Boban, u prisustvu supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, sporazumjeli su se da daju slijedeu: Potvrujemo suglasnost na principe budueg ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine, formulirane u 9. toaka na enevskoj konferenciji, odlunost za mirno rjeenje sukoba i zajedniki otpor agresiji, ako se ona nastavi. Zapovijedamo da odmah prestanu sukobi izmeu Armije BiH i HVO. Pozivamo hrvatski i muslimanski narod na punu podrku, jer sukobi koriste samo agresoru. Zapovjednici Glavnog taba Armije BiH i Glavnog stoera HVO duni su odmah utvrditi odgovornost za nastale sukobe na svim razinama i bez odgaanja formirati zajedniko zapovjednitvo. Suglasni smo da se odmah uspostavi slobodan protok ljudi i roba i ukinu sve blokade na putovima. Nema spora izmedu hrvatskog i muslimanskog naroda o granicama provincija broj 3, 8 i 10 kako su predloene na konferenciji u enevi. Do uspostave novog ustavnog ureenja BiH, provincijama e privremeno upravljati posebna tijela koja e definirati Konferencija u enevi. Ona e biti sastavljena na temelju proporcionalnog broja Hrvata i Muslimana u svakoj provinciji. Uvjereni smo da e ova izjava otkloniti sve nesporazume izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini. Prijedlog Alije Izetbegovia Polazei od injenice da je Republika Bosna i Hercegovina meunarodno priznata kao suverena i nezavisna drava, u namjeri da se uspostavi trajan mir, da se omogui to skoriji povratak izbjeglica i prognanika, te da se onemogui stjecanje bilo kojih prednosti ostvarenih silom i etnikim ienjem teritorija, Alija Izetbegovi i Mate Boban, u prisustvu supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, sporazumjeli su se da daju slijedeu zajedniku izjavu:

IZVOR: Vjesnik, 2. 2. 1993.

27/08/2007

210

- Potvrujemo svoju suglasnost na Principe budueg ustavnog ureenja BiH, svoju privrenost mirnom rjeenju sukoba i svoju odlunost da se osigura zajedniki otpor agresiji na Bosnu i Hercegovinu ukoliko se agresija nastavi. Nareujemo da odmah prestanu sukobi jedinica Armije BiH i HVO. Oni koji iniciraju ove sukobe rade za neprijatelja. Stoga pozivamo hrvatski i muslimanski narod i sve ostale graane da prue punu podrku smirivanju stanja, jer ovi sukobi ugroavaju vjekovni skladan ivot ova dva naroda i koriste samo agresoru. Odmah emo formirati zajedniku komisiju za provoenje ove naredbe, koja e ispitati odgovornosti za nastajanje ovih sukoba. Ova e komisija osnovati potkomisije s istim zadatkom u opinama gdje su se sukobi dogodili. Uinit emo sve da se onemogui samovoljno djelovanje pojedinih jedinica ili neodgovornih pojedinaca. Bez odlaganja e se formirati ranijim dogovorima predviena zajednika komanda Armije BiH i HVO. Naelnik taba zajednike komande bit e iz redova Armije BiH, a njegov zamjenik iz redova HVO. Ovako sastavljeni tab e u najkraem roku pripremili prijedlog sastava komandi niih tabova i jedinica. Suglasni smo da se odmah uspostavi slobodno kretanje ljudi i roba na osloboenom teritoriju. Sve blokade na putovima bit e ukinute, a kontrolne toke, gdje su potrebne, bit e sastavljene od mjeovitih patrola. Suglasni smo, ne prejudicirajui konana rjeenja, da granice provincija Mostar i Travnik ostanu kako su ih predloili kopredsjedavajui Konferencije, uz slijedee uvjete: - Slubene oznake e ubudue sadravati naziv Republike Bosne i Hercegovine i naziv provincije. Dravni organi niti institucije s javnim ovlatenjima ne mogu nositi ime ili oznake koje znae, ili bi se moglo protumaiti da znae, svojatanje odnosne provincije ili njeno pripadanje samo jednom narodu. U upravljanju zajednikim, poslovima osigurat e se puna ravnopravnost muslimanskog, hrvatskog i svih drugih naroda, kao i ljudska i graanska prava prema standardima prihvaenim u meunarodnoj zajednici. Do uspostavljanja novog ustavnog ureenja provincijama e upravljati privremeni upravljaki komiteti sa slijedeim nacionalnim sastavom: Provincija Mostar - guverner provincije i pet lanova komiteta iz reda hrvatskog naroda, viceguverner i tri lana iz reda muslimanskog naroda i po jedan lan iz reda srpskog naroda i grupe ostali; Provincija Travnik - guverner i etiri lana iz reda hrvatskog naroda, viceguverner i etiri lana iz reda muslimanskog naroda te po jedan lan iz reda srpskog naroda i grupe ostali. Sve vanije odluke donose se dvotreinskom, a ostale prostom veinom ukupnog broja lanova upravljakog komiteta. Postojee opine nastavljaju funkcionirati u sklopu njihovih sadanjih kompetencija uz primjenu principa srazmjerne nacionalne zastupljenosti u svim njihovim organima. Smatramo da su ovim sva sadanja sporna pitanja izmeu muslimanskog i hrvatskog naroda rijeena. Sva eventualna budua sporna pitanja rjeavat e se, takoer, dogovorno.

27/08/2007

211

98.

Glavni tab ABiH i glavni stoer HVO: Potpisan zajedniki

dogovor naelnika glavnog taba Armije BiH i naelnika glavnog stoera HVO (Sarajevo, 11. 2. 1993.)*
Na osnovu zajednikog dogovora Naelnika Glavnog taba Armije BiH i Naelnika Glavnog stoera HVO, a s ciljem spreavanja daljih nesuglasica i sukoba izmeu sastava Armije BiH i HVO radi organiziranja zajednike borbe protiv agresora

NAREUJEM - ZAPOVIJEDAM

1. Zapovjednik 3. korpusa Armije BiH i zapovjednik Operativne zone HVO srednja Bosna (Hadihasanovi i Blaki) formirat e zajedniki koordinacijski tim od po tri lana, na ijem e elu biti spomenuta gospoda. Zajedniki tim ima zadae i ovlatenja: a) Izdavati zajednika nareenja - zapovijedi. b) Izdati zapovjed da jedinice - postrojbe, odmah napuste poloaje izmeu HVO i Armije BiH, zatrpaju sve rovove i bunkere ureene za tu svrhu te povuku ljudstvo na poloaje prema agresoru. c) Da se uklone sve barikade i prepreke u zoni odgovornosti i da se hitno osigura povratak stanovnitva u domove te nesmetana komunikacija svih prometnica (stvoriti uvjete za povratak legalnim organima vlasti). d) Izdati zapovijed da se sve jedinice - postrojbe koje su dovedene s drugih prostora hitno povuku na poloaje prije izbijanja sukoba. e) Izvriti obilazak svih mjesta u kojima je dolo do sukoba, kako bi utvrdili stanje, razloge i stupanj odgovornosti pojedinaca. f) Na licu mjesta, odmah, osobnom nazonou, koordinacijski tim rjeava sve eventualne incidentne situacije do kojih moe doi. g) Odmah i bezuvjetno otpustiti sve zarobljene, a posebno zarobljene civile. h) Rok za realizaciju je - poetak odmah, a zavretak najkasnije 15.02.1993. godine do 12,00 sati do kada podnijeti pismeni izvjetaj. 2. Postojei koordinacijski tim Armije BiH i HVO u Gornjem Vakufu ima iste zadae koje su regulirane u toki broj 1 ove zapovijedi, a svoju nadlenosti e prenijeti i na grad Bugojno. 3. Koordinacijski tim, fomiran u Mostaru, na ijem elu su gospoda Miljenko Lasi, zapovjednik Operativne zone jugoistona Hercegovina HVO i Arif Paali, zapovjednik 4. korpusa Armije BiH. Zadae iz toke broj 1 ove zapovijedi provodit e u zoni odgovornosti. Odmah e svoje angairanje usmjeriti na prostor Konjic - Jablanica.
*

IZVOR: Vjesnik, 12. 02. 1993

27/08/2007

212

4. Svi koordinacijski timovi iz toaka 1, 2. i 3. ove zapovijedi, imaju i zadau pripremiti prijedloge sastava zajednikog zapovjednitva u zonama odgovornosti, na temelju dogovora gospode Alije Izetbegovia i Mate Bobana. 5. Svi zapovjednici u svojim zonama odgovornosti moraju to prije poduzeti mjere da komunikacije budu otvorene i osposobljene za normalnu komunikativnost, a u sluaju bilo kakvog naruavanja slobodne i nesmetane komunikativnosti, odmah se angairati i hitno izvjestiti Glavni tab Armije BiH i Glavni stoer HVO. Sve zaustavljene transporte odmah propustiti, a zapljenjenu robu odmah vratiti vlasnicima,

Naelnika Glavnog taba Armije BiH Sefer Halilovi

Glavnog stoera HVO Milivoj Petkovi

27/08/2007

213

99.

SAD: est toaka predsjednika Bila Clintona (Washington,

*

11.2.1993.)

Predsjednik Clinton odluio je poduzeti ovih est koraka, rekao je Warren Christopher: Prvo, Predsjednik je odluio da e se Sjedinjene Drave aktivno ukljuiti u VanceOwenove pregovore punom teinom amerike diplomacije. Svjesni smo da ti pregovori nee biti laki. Znamo da je dosadanja neaktivnost smanjila broj opcija. Ne oekujemo uda, ali vjerujemo da moemo uiniti pomak. Snano podrupiremo napore Ujedinjenih naroda i EZ kroz pregovore Vancea i Owena u cilju da se postigne dogovor koji bi doveo do mira u BiH. Da bismo osigurali najdjelotvorniju moguu komunikaciju, predsjednik Clinton je imenovao jednog od naih najistaknutijih diplomata za izaslanika nae vlade pri ovim razgovorima. Ambasador Reginald Bartholomew e biti taj izaslanik. Gospodin Bartholomew sluio je kao na ambasador u Libanonu i panjolskoj, a sada je na ambasador pri NATO. Bio je i dravni podtajnik. Ovakav krizni rad nije mu novost. Putem napora ambasadora Bartholomewa, njegovom suradnjom s Vanceom i Ovvenom i na druge naine SAD e istraiti kreativna rjeenja konflikta koja bimogla biti prihvatljiva svim stranama. Drugo, Predsjednik poruuje Bosancima, Srbima i Hrvatima da su pregovori jedini put za prekid ovog sukoba. Nikakvo se rjeenje ne moe nametnuti silom, kako iz naelnih razloga, tako i zato to bi prisilno rjeenje bilo mnogo tee odrati nego ono koje su strane u sukobu dobrovoljno postigle. Istodobno, vjerujemo da svaka strana mora prihvatiti rjeenje koje e biti manje od njezinih najveih ciljeva. Mi dakle pozivamo strane da se ne uzdravaju od iskrenih i potenih pregovora. Odgovornost za uobliavanje djelotvornog dogovora u principu lei na sukobljenim stranama, ali mi emo ponuditi svoju hitnu i iskrenu potporu ovim pregovorima. Predsjednik e poduzeti korake da se uvrsti primjena ekonomskih sankcija, povea politiki pritisak na Srbiju i odvrati Srbiju od irenja rata. Rekli smo Srbima da namjeravamo podii ekonomsku i politiku cijenu agresije. Radit emo sa svojim saveznicima. Rusima i drugima da to postignemo. Ostat emo spremni da odgovorimo Srbima u sluaju konflikta na Kosovu koji bi izbio zbog srpske akcije, a takoer radit emo na jaanju meunarodne prisutnosti u Makedoniji. Predsjednik poduzima korake da se smanji krvoprolie i patnje dok pregovori traju. On poziva sve strane da prekinu bombardiranje i druga nasilja. Svima kojih se to tie objavio je da e se zona zabrane letenja provesti odlukom Ujedinjenih naroda. Pozvao je da se omogui dostava humanitarne pomoi onima kojima je potrebna. Takoer razmatramo daljnje korake za poveanje koliina dostavljene pomoi. K tomu osnivamo vladin tim kojim emo hitno procijeniti potrebe za humanitarnom pomoi. Nadalje, predsjednik trai osnivanje suda za ratne zloine pri UN, ne bi li se izrekla pravda i odvratilo od daljnjih nasilja.

IZVOR: Vjesnik, 12. 02. 1993

27/08/2007

214

Predsjednik je poduzeo to je potrebno da bi se svima jasno reklo da su SAD spremne preuzeti svoj udio u primjeni i nametanju dogovora koji bi bio prihvatljiv svim stranama. Ako se postigne odriv dogovor koji bi traio i sredstva za nametanje, SAD su se spremne pridruiti UN, NATO i drugima u provoenju takvog dogovora, to ukljuuje i moguu ameriku vojnu akciju. Ovo je problem koji se dijeli, pa se i breme mora dijeliti. Predsjednik je proveo iroke konzultacije s naim prijateljima i saveznicima o ovim postupcima. On i ja smo razgovarali s desecima svjetskih voda o namjerama. Posebno danas, predsjednik je telefonski razgovarao s predsjednikom Jeljcinom da bi zadovoljio njegov osobni zahtjev da nae drave rade u tijesnoj suradnji u ovoj potrazi za mirnim rjeenjem. On e takoer poslati ambasadora Bartholomewa u Moskvu da razjasni na pristup prije nego to se ambasador vrati u New York gdje e sudjelovati u pregovorima.

27/08/2007

215

100. Vance Owenov plan: Sporazum o buduim odnosima Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini - (New York, 3. 3. 1993.)*

U New Yorku su 3. oujka 1993. predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi, ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdi, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna Mate Boban i premijer BiH Mile Akmadi potpisali neformalni hrvatsko-muslimanski sporazum kojim se pojanjavaju i utvruju meusobni odnosi u prijelaznom razdoblju primjene VanceOwenova mirovnog plana i uloga prijelaznog Predsjednitva kao stoernog tijela za primjenu tog plana. Tekst sporazuma objavljujemo u cijelosti:

Sporazum
1. Nakon potpisivanja opsenog mirovnog paketa od strane predsjednika Izetbegovia, obje se strane suglaavaju da se e sve provincije smatrati dijelom teritorija Republike Bosne i Hercegovine i da nee biti smatrane nacionalnim teritorijima. 2. Tijekom razdoblja prijelazne vlade, obje su strane suglasne u potpunosti potivati ovlatene odluke Predsjednitva i Vlade Republike Bosne i Hercegovine. 3. Kad budu potpisani mirovni sporazumi, strane su suglasne podii sadanji stijeg Republike Bosne i Hercegovine du meunarodnih granica Republike Bosne i Hercegovine te na svim javnim zgradama, dok sve strane u skladu s novim ustavom ne donesu odluku o novom stijegu. 4. Odgovornosti Predsjednitva, Vlade Republike Bosne i Hercegovine i Provincija bit e u skladu sa slovom i duhom Ustavnih naela koja su strane prihvatile i potpisale. 5. U svjetlu pisma o nadzoru tekog naoruanja to ga je 1. oujka 1993. napisao general Nambiar, predsjednik Izetbegovi se suglasio potpisati vojni sporazum. 6. Strane su suglasne da e institucija Predsjednitva biti zadrana tijekom razdoblja prijelazne vlade. Prijelazno Predsjednitvo e imati devet lanova, odnosno tri predstavnika iz svakog od tri konstitutivna naroda. Budui da Republika Bosna i Hercegovina treba biti demilitarizirana kao to se predvia Ustavnim naelom br. 7, glavni zapovjednik Oruanih snaga nee nastaviti obnaati dunost u prijelaznom Predsjednitvu. 7. Devet lanova privremenog Predsjednitva odredit e jednog lana koji e vriti dunost predsjednika Predsjednitva. Predsjednik e obnaati ulogu efa drave. Poloaj predsjednika rotirat e se svakih est mjeseci meu predstavnicima konstitutivnih naroda u skladu sa postojeim redoslijedom rotacije (Musliman, Srbin, Hrvat). 8. Prijelazno Predsjednitvo donosit e odluke konsenzusom svojih devet lanova, kvalificiranom veinom od sedam ili obinom veinom od pet glasova, ovisno o tome odnose li se odluke na ustavna naela, posebno vana pitanja ili uobiajene poslove Predsejdnitva. Ako lanovi prijelaznog Predsjednitva nee biti u stanju postii sporazum na temelju veine, savjetovat e se sa Supredsjedateljima, ija e odluka biti obvezujua.

IZVOR: Vjesnik, 4. 3. 1993.

27/08/2007

216

9. Strane su predloile sljedeih est osoba koje bi trebale biti lanovi prijelaznog Predsjednitva: Fikret Abdi, Mile Akmadi, Franjo Boras, Ejup Gani, Alija Izetbegovi te Miro Lasi. Supredsjedatelji e zatraiti od bosanskih Srba da predloe tri srpska predstavnike koji e sudjelovati u radu Predsjednitva. 10. Strane su suglasne da u prijelaznom razdoblju kontinuitet pravnih institucija Republike Bosne i Hercegovine mora biti ouvan u obimu u kojem je mogu i sukladan s devet Ustavnih naela.

27/08/2007

217

101. Vance-Owenov plan: Sporazum o privremenom ureenju za Bosnu i Hercegovinu (New York, 25. 3. 1993.)

Sporazum o privremenom ureenju

Muslimansko i hrvatsko poslanstvo na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini potpisali su u etvrtak u New Yorku (Nju Jork) dokument pod nazivom "Sporazum o privremenom ureenju", koji ini dio mirovnog plana UN-EZ. To ureenje se odnosi na prelazno razdoblje, od globalnog pristanka triju zaraenih strana na mirovni plan do odravanja slobodnih izbora. To razdoblje bi moglo trajati izmeu jedne i dvije godine, kau meunarodni posredovatelji. Dokument kojeg Srbi nisu potpisali obuhvaa ove lanke: PRIVREMENO PREDSJEDNITVO I SREDINJA VLADA: Predsjednitvo e initi devet lanova, po tri predstavnika svake zajednice (Muslimani, Srbi i Hrvati). Funkciju efa drave, koji e se smjenjivati svakih est mjeseci, obnaat e jedan od tih devet lanova u svojstvu "predsjednika predsjednitva". Sve tri zajednice imenovat e svog kandidata kad na njih doe red. Predsjednitvo e morati imenovati premijera i osam ministara ije su dunosti naznaene u dokumentu. KOMISIJA ZA GRANICE: Ta e komisija biti zaduena za ispitivanje eventualnih "graninih" promjena u vezi sa zemljovidom podjele na provincije, za vrijeme privremenog razdoblja, i za izraavanje miljenja o razgraniavanju deset provincija, koje e biti ukljueno u budui Ustav. Kao komisija UN, bit e sastavljena od pet lanova od kojih e tri preporuiti svaka od triju zaraenih strana, a ostala dva odredit e posredovatelji Mirovne konferencije. SARAJEVO: Glavni e grad imati privremenog nezavisnog gradonaelnika na elu Vijea, ije e lanove imenovati zaraene strane u funkciji sastava stanovnitva grada, prema popisu provedenom 1991. godine. Glavnim gradom e se upravljati "uz opu odgovornost predsjednitva", ali ona ne smije utjecati u svakodnevnom voenju" gradskih poslova. PRIVREMENE VLADE PROVINCIJA: Svaka od deset provincija imat e lokalnu vladu koja e obuhvaati guvernera, vice-guvernera i jo deset lanova koje e imenovati zaraene strane u funkciji etnikog sastava stanovnitva svake provincije, na temelju popisa iz 1991. godine. POVLAENJE SNAGA: Provincija Sarajevo bit e smjesta demilitarizirana. Sve srpske snage morat e se povui iz glavnog grada prema trima provincijama koje e kontrolirati srpska zajednica. Hrvatske snage prisutne u provinciji Sarajevo morat e se povui u jednu od dviju provincija u kojima bi Hrvati bili u veini (na sjeveru zemlje). Muslimanske snage morat e se povui prema jednoj od provincija pod njihovim nadzorom, na zapadu Republike. Sprovest e se proces demilitarizacije u devet preostalih provincija, pod nadzorom UNPROFOR-a, u skladu s datumima navedenim u mirovnom planu.

IZVOR: Veernji list, 27. 3. 1993.

27/08/2007

218

MEUNARODNE GRANICE: U poetku e ih nadzirati UNPROFOR, u suradnji sa sredinjom vladom. POLICIJSKE SNAGE: Pod nadzorom provincijskih vlada, njezini pripadnici morat e odraavati etniki sastav lokalnog stanovnitva. Nee biti oruane i uniformirane policijske snage na nacionalnoj razini. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I PREKID ETNIKOG IENJA: Potivanje ljudskih prava morat e se provoditi uz pomo provincijskih i nacionalnih sudova, na koje e svi dravljani BiH imati pravo, kao i privremenog suda za ljudska prava, uz prisustvo etiri posredovatelja (eng. ombudsmen - parlamentarni zatitnici prava graana od samovolje dravnih organa vlasti). Promatrai ljudskih prava i pripadnici civilne policije iz UNPROFOR-a bit e rasporeeni na itavom teritoriju kako bi osigurali prekid prakse "etnikog ienja". MEUNARODNE VLASTI ZA NADZOR PUTEVA: Slobodan prolaz osoba i dobara bit e osiguran izmeu provincija i prema susjednim republikama Srbiji i Hrvatskoj, posebno putevima pod meunarodnim nadzorom. Kako bi osigurao provoenje tog principa, UNPROFOR e postepeno preputati kontrolu nad putevima "Meunarodnim vlastima za nadzor puteva" koje e obuhvaati i predstavnike sredinje vlade i provincijskih vlada.

27/08/2007

219

102. Vance-Owenov plan: Izetbegovi i Boban potpisali cjelokupni mirovni plan Vance-Owen (New York, 25. 3. 1993.)

elnici bosanskohercegovakih Muslimana i Hrvata potpisali su u etvrtak uveer preostale dokumente Vance Owenova mirovnog plana o Bosni i Hercegovini, javljaju svjetske novinske agencije. Predsjednik Izetbegovi i gospodin Boban potpisali su oba dokumenta - zemljovid i sporazum o prelaznoj vlasti, izjavio je glasnogovornik mirovne konferencije Fred Eckhard. elnik bosanskih Srba, Radovan Karadi, koji je takoer prisustvovao prvoj plenarnoj sjednici sadanjeg kruga pregovora, zadrao je svoje ranije stajalite, dodao je Eckhard. Sada sve zavisi od meunarodne zajednice, dodao je Alija Izetbegovi prije potpisivanja. Od osoba bliskih mirovnim posrednicima saznaje se kako bi Muslimani dobili kontrolu nad jednom dodatnom provincijom, u okviru projekta revidiranog zemljovida mirovnog plana. Hrvatska delegacija s Matom Bobanom na elu trebala je takoer potpisati dva mirovna dokumenta. Plenarni sastanak u prisustvu triju delegacija otpoeo je im je Izetbegovi stigao u sjedite UN. Sa srpske se strane nije oekivao nikakav potpis. Drugi lan misije BiH u UN, Ivan Mii, izjavio je kako je Izetbegovi odluio parafirati cjelokupni mirovni plan nakon to je dobio uvjerenje od strane SAD kako e se s ozbiljnou provesti mirovni plan. Supredsjedatelj mirovne Konferencije o bivoj Jugoslaviji Cyrus Vance ocijenio je kako potpisi Muslimana i Hrvata na cjelokupni mirovni plan o Bosni i Hercegovini predstavljaju znaajan korak naprijed-. Vance je na konferenciji za tisak u sjeditu UN u New Yorku "izrazio aljenje" to je trea strana, izaslanstvo bosanskih Srba s Radovanom Karadiem na elu, odluila ne potpisati plan i vratiti se kui.

IZVOR: Vjesnik, 26. 3. 1993.

27/08/2007

220

103. Vance-Owenov plan: Uvjeti Alije Izetbegovia za potpis VanceOwenova mirovnog plana (New York, 25. 3. 1993.)*
"Potpisujui Vance-Owenov mirovni plan za republiku BiH (devet ustavnih naela, vojni sporazum, zemljovid predloenih provincija i dokumet o prijelaznom razdoblju) dravna delegacija BiH: 1. Smatra da je meunarodna zajednica bila i da e biti ubudue obvezna zatititi neovisnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, kao napadnute drave, a u skladu s Poveljom UN, meunarodnim pravom, odlukama Londonske konferencije, a osobito u skladu s relevantnim rezolucijama Vijea sigurnosti UN koje se tiu agresije na BiH, i to neovisno o tome hoe li sve strane potpisati navedene dokumente; 2. Nai e potpisi na predloenim dokumentima postati nevaei i smatrat emo ih nitavima ako se ne ostvare slijedei uvjeti: a) ako unutar razumnoga roka sve strane, a posebice agresor ne potpiu predloene dokumente bez ikakvih izmjena ili uvjeta; b) ako meunarodna zajednica ubrzo ne poduzme djelotvorne korake za primjenu potpisanih dokumenata u mjeri i na nain koji situacija bude nametala; c) ako se nastavi agresija; 3. Niti jedna odredba potpisanih dokumenata ne moe se tumaiti niti se moe shvatiti kao odstupanje od suvereniteta BiH kao neovisne i nedjeljive dravne cjeline. Naprotiv, potpisani se dokumenti trebaju tumaiti i razumijevati kao potvrda i put za zatitu i jaanje njene cjelovitosti; 4. Podrazumijeva se da osobe proglaene ratnim zloincima ili za koje postoji utemeljena sumnja da su poticale, organizirale ili vrile ratne zloine na podruju BiH nee i ne mogu biti imenovane na elne dunosti dravne vlasti, ni u prijelaznom predsjednitvu ni u prijelaznoj vladi; 5. Delegacija vlade BiH oekuje i trai od meunarodne zajednice i Vijea sigurnosti UN da nastavi s nastojanjima da utemelji sud za ratne zloine poinjene na podruju BiH i bive Jugoslavije; 6. Dananjim potpisivanjem dokumenata delegacija BiH pristupa mirnom zaustavljanju agresije i otklanjanju njenih posljedica, ali se istodobno ne odrie legitimnog prava na samoobranu u skladu s lankom 51. Povelje UN; Ako mirovni napori ne donesu rezultate, predsjednitvo i vlada izjavljuju da e poduzeti sve potrebne mjere za obranu svoga naroda te u tom sluaju oekuju od Vijea sigurnosti da bez odlaganja ukine embargo na uvoz oruja u BiH; 7. Delegacija BiH izraava zahvalnost Sjedinjenim dravama i njihovu posebnom izaslaniku u ovim pregovorima, ambasadoru Reginaldu Bartholomewu za njihov bitan doprinos svladavanju tekoa koje su se javljale tijekom ovih pregovora;

IZVOR: Vjesnik, 27. 3. 1993.

27/08/2007

221

8. Ovu izjavu dajemo u vezi s dananjim potpisivanjem dokumenata i predajemo je Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji sa zahtjevom da bude ukljuena u slubene dokumente Konferencije."

27/08/2007

222

104. Predsjednik 27. 3. 1993.)

RH

dr.

Franjo

Tuman

predsjednik

Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi: Zajednika izjava (Zagreb,

Zajednika izjava predsjednika Tumana i Izetbegovia

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi nakon veeranjeg razgovora dviju delegacija u Predsjednikim dvorima dali su sljedeu zajedniku izjavu, koju prenosimo u cijelosti: "1. Republika Hrvatska pozdravlja potpisivanje Vance-Owenovog plana od strane gospodina Alije Izetbegovia i gospodina Mate Bobana. 2. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi zahtijevaju od meunarodne zajednice da se VanceOwenov plan uinkovito i dosljedno provede, imajui u vidu loa iskustva sa nedjelotvornom provedbom Vanceovoga plana u Republici Hrvatskoj koju sustavno onemoguuje srpska strana. 3. Oba predsjednika skreu pozornost meunarodnoj zajednici da se agresija sa strane Srbije i SR Jugoslavije nastavlja kako na Bosnu i Hercegovinu tako i na Hrvatsku, to treba imati u vidu pri planiranju angairanja mirovnih snaga u BiH te produenju mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj. 4. Ukoliko srpska strana ne udovolji zahtjevima meunarodne zajednice za provedbom Vance-Owenovog plana i nastavi agresiju, predsjednici trae ukidanje embarga na uvoz oruja u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. 5. Predsjednici Tuman i Izetbegovi izraavaju spremnost za daljnjom najuom suradnjom izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, te istiu nunost za svekolikom suradnjom izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH, u provedbi Vance-Owenova plana, a osobito u sluaju nastavka agresije" navodi se u zajednikoj izjavi koju su potisali predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi.

IZVOR: Vjesnik, 28. 3. 1993.

27/08/2007

223

105. Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o nastavku mirovnog procesa (Sarajevo, 2. 4. 1993) *

Duboko zabrinuti zbog nastavljanja politike pritisaka i nepravednog kanjavanja srpskog naroda, Suoeni s planom potpune razgradnje i unitenja naeg naroda, Izraavajui vrsto opredjeljenje za mir i pravedno politiko rjeenje ratnog sukoba u bivoj Bosni i Hercegovini, Narodna skuptina Republike Srpske, nakon svestrane analize Vens-Ovenovog plana i njegovih posljedica, na svojoj sjednici odranoj 2. aprila 1993. godine, donosi

Deklaraciju o nastavku mirovnog procesa

1. Vens-Ovenov plan pokazuje da je podjela teritorije Bosne i Hercegovine na etnikom principu neophodna i mogua i da je manji dio teritorija sporan meu stranama u sukobu. 2. Prijedlog mapa u ovom obliku nije prihvatljiv zato to nepravedno dijeli povrinu, rudna blaga, energetske potencijala, privredne objekte, saobraajnice i infrastrukturu, predvia nefunkcionalne cjeline, ne odgovara etnikom sastavu stanovnitva jer znaajan dio srpskog naroda nepotrebno ostavlja kao manjinu i ne odgovara egzistencijalnim i politikim interesima srpskog naroda. 3. Odluno se zalaemo da se sadanje primirje produi do sklapanja ugovora o miru. 4. Mirovni proces treba nastaviti na osnovu dosadanjih pozitivnih dostignua. Dolo je vrijeme da se mirovni proces dovri kroz direktne pregovore strana u sukobu, bez kojih nema pravednog rjeenja konflikta. 5. Dravni organi Republike Srpske e i dalje obezbjeivati slobodno kretanje humanitarnih konvoja i zatitu ugroenih civila. 6. Osuujemo politiku pritisaka i kanjavanja koje ekonomski ugroava cijeli balkanski region. U sluaju nastavka te politike, prekinuemo svu saradnju s meunarodnim institucijama koje kanjavaju cijeli srpski narod. 7. Potvrujemo svoju raniju odluku o zabrani prisustva stranih vojnih trupa na teritoriju Republike Srpske. broj 02-350/93 2. april 1993. Predsjednik Narodne skuptine Mr. Momilo Krajinik

IZVOR: Slubeni glasnik Republike Srpske, godina 2., broj 3, Sarajevo, 12. 4. 1993.

27/08/2007

224

106. Predsjednik 18. 4. 1993).

Predsjednitva

BiH

Alija

Izetbegovi

predsjednik HZ HB Mate Boban: Zajedniko priopenje (Zagreb,

Zajedniko priopenje o hrvatsko-muslimanskim odnosima

Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Mate Boban razgovarali su danas u Zagrebu o hrvatskomuslimanskim odnosima i zatim potpisali zajedniko priopenje za javnost. U priopenju se kae: "Prvo, sve nesporazume u odnosima hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini treba rjeavati politikim sredstvima. Drugo, nema razloga za sukobe izmeu Armije BiH i HVO-a. Tree, zapovijeda se svim postrojbama da odmah prekinu sukobe, oslobode zarobljene i dogovorima na svim razinama otklone uzroke. etvrto, odmah utvrditi odgovornost i namjere postrojba i pojedinaca za poetak sukoba.

IZVOR: Vjesnik, 19. 4. 1993.

27/08/2007

225

107. Armija BiH i HVO: Sporazum o prekidu vatre izmeu HVO-a i Armije BIH (Zenica, 21. 4. 1993.)*

1. Armija BiH i HVO su legalne vojne snage Republike Bosne i Hercegovine i tretiraju se jednako. 2. Svi zapovjednici, na svim razinama, moraju potovati i provesti potpuni i trenutani prekid vatre na itavom teritoriju Republike. Nije prihvatljivo krenje iz bilo kojih razloga. Oba glavna zapovjednika su izdala naredbe da se to potpuno ispotuje. 3. Na razini treeg korpusa Armije BiH i operativne zone HVO za srednju Bosnu u Vitezu je uspostavljen zajedniki operativni centar, kao zaetak zajednikog glavnog stoera koji u sljedeih nekoliko dana u potpunosti treba biti osnovan. Tim zajednikim operativnim centrom u poetku e upravljati zamjenici zapovjednika obiju strana i u njega e biti ukljueni predstavnici svih brigada obiju strana. UNPROFOR e osigurati svu potrebnu potporu, posebice glede sigurnosti. Lokalne zajednike komisije bit e istodobno osnovane na razini zapovjednika brigada, kako bi se osigurala puna i izravna suradnja. Zajedniki operativni centar poet e s radom u srijedu, 21. travnja na itavom podruju. Moi e izdavati zajednike naredbe, koje e se na terenu neposredno primjenjivati. 4. Glavni zapovjednici sastajat e se svakog tjedna kako bi osigurali usku i stalnu suradnju po svim pitanjima. Takvi e se sastanci organiziati naizmjenino u Mostaru i Zenici. Sljedei sastanak e se odrati u Mostaru. 5. Svakodnevno e se prikupljati informacije o napretku na svim razinama. Svakodnevno e se raditi zajedniko izvjee na razini zapovjednika korpusa i zapovjednika operativne zone za neposredno informiranje glavnih zapovjednika. Naelnika Glavnog taba Armije BiH Sefer Halilovi Glavnog stoera HVO Milivoj Petkovi

svjedoci: zapovjednik UNPROFOR-a u BiH, general Philippe Morillon ef regionalnog centra Promatrake misije EZ (ECMM) u Zenici Jean-Pierre Thebault
*

IZVOR: Vjesnik, 22. 4. 1993.

27/08/2007

226

108. lanovi Predsjednitva BiH, predsjednik i lanovi Vlade RBiH iz redova hrvatskog naroda: Izjava (Mostar, 21. 4. 1993.)*
Izjava lanova Predsjednitva BiH Franje Borasa i Mire Lasia, te predsjednika Vlade BiH Mile Akmadia
Na sastanku lanova Predsjednitva, predsjednika Vlade i lanova Vlade RBiH iz redova hrvatskog naroda, odranom juer u Mostaru, a u povodu agresije muslimanskih postrojbi Armije BiH na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini prihvaena je izjava, koju objavljujemo u cijelosti: " 1. Izvjeujemo hrvatski narod u Republici Bosni i Hercegovini, iji smo legitimni predstavnici u organima vlasti, kao i sve relevantne meunarodne imbenike, da smo ponaanjem muslimanske strane onemogueni i sprijeeni u jednakopravnom sudjelovanju u dravnoj vlasti, ime se negira nae pravo na domovinu i dravu BiH u kojoj je hrvatski narod konstitutivan. 2. Pod demagokom propagandnom floskulom o takozvanoj jedinstvenoj, cjelovitoj i graanskoj BiH, realizira se plan o BiH kao iskljuivo muslimanskoj dravi, ime se negiraju prava sva tri konstitutivna naroda na tu dravu. Bez sudjelovanja, konzultiranja pa ak i informiranja legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u organima vlasti BiH, muslimanska strana donosi odluke koje proglaava dravnim, a koje su esto izravno protivne interesima Hrvata kao konstitutivnog dijela drave, kao to je na primjer sluaj sa otvorenom agresijom muslimanskih postrojbi na HVO i civilno puanstvo na hrvatskim prostorima. Izjednaavanjem Hrvata sa srpskim agresorima te kontinuiranim medijskim diskreditiranjem legalnih hrvatskih dunosnika, izravno se potvruje ideja o BiH kao ekskluzivno muslimanskoj dravi. 3. Suavanjem ustavno-pravnog okvira posve se diskreditira proklamirana jednakopravnost hrvatskog naroda, u Republici BiH, ime se taj okvir praktiki stavlja u funkciju interesa samo muslimanskog naroda. Koliki je stupanj negiranja prava hrvatskog naroda u Predsjednitvu Republike BiH, pokazuje i injenica da je predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi po isteku drugog mandata 20. prosinca 1992. godine uzurpirao tu funkciju protivno Ustavu i bez odrane sjednice Predsjednitva na kojoj bi se traila suglasnost sva tri konstitutivna naroda na takav presedan. 4. Hrvatskim dunosnicima u vlasti muslimanska je strana zaprijeila uvid i u financijske tijekove ime se pomo meunarodne zajednice za itavu BiH nekontrolirano rezervira iskljuivo za Muslimane. Bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika u Predsjednitvu Republike koje je i u funkciji Skuptine BiH, formiraju se paradravne tvorevine u vidu isto musliamnske vlati - takozvani okruzi na prostoru cijele BiH, i konano izvodi vojna agresija na Hrvate u BiH, uz devastiranje civilnih, kulturnih i vjerskih objekata, te pokolj, hapenja i progon hrvatskog civilnog puanstva, ime je nedvojbeno izraeno odbacivanje VanceOwenova plana za mirno rjeenje sukoba u BiH.

IZVOR: Veernji list, 23. 4. 1993.

27/08/2007

227

5. Hrvatski narod iji smo mi predstavnici u vlasti ne smatra legitimnim sve diplomatskokonzularne dunosnike Republike BiH, jer su imenovani bez suglasnosti i sudjelovanja hrvatske strane, ime je jo jednom naruena jednakopravnost Hrvata u BiH. 6. Mi dunosnici hrvatskog naroda u organima vlasti RBiH niti smo napustili niti se odriemo sudjelovanja u dravnoj vlasti, ali zbog svega navedenog traimo da se jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda koji ini Republiku BiH zajami i omogui ako je potrebno i uz arbitrau meunarodnih imbenika", kae se u izjavi koju su u Mostaru potpisali lanovi Predsjednitva BiH Franjo Boras i Miro Lasi, te predsjednik Vlade BiH Mile Kamadi.

27/08/2007

228

109. Narodna skuptina RS: Odluka o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj (25. 4. 1993.)*

Na osnovu lana 4. Zakona o referendumu (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 4/93), na zasjedanju odranom 25. aprila 1993. godine Skuptina donosi

Odluku o raspisivanju referenduma o izjanjavanjau graana Republike Srpske

I Raspisuje se referendum o izjanjavanju graana Republike Srpske o pitanjima: 1. DA LI STE ZA VENS-OVENOV PLAN: (politiko-teritorijalno ureenje, ustavne principe, vojni sporazum, mape provincija i sporazum o prelaznim organima vlasti u Bosni i Hercegovini) 2. DA LI STE ZA SAMOSTALNU REPUBLIKU SRPSKU, SA PRAVOM REPUBLIKE DA STUPA U RAVNOPRAVNE ODNOSE SA DRUGIM NARODIMA I DRAVAMA. II Referendum e se odrati 15. i 16. maja 1993. godine u vremenu od 7,00 do 19,00 asova. III Za sprovoenje referenduma formira se Komisija u sastavu: 1. PETKO ANAR, predsjednik 2. BRANKO SIMIN, zamjenik 3. Dr MILAN NOVAKOVI, lan 4. r RAJKO KASAGIN, lan 5. MIRKO MIJATOVI, lan Zadatak Komisije je da referendum sprovede u skladu sa Zakonom i referendumu Republike Srpske. IV Ova odluka stupa na snagu danom donoenja a bie objavljena u Slubenom glasniku Republike Srpske
*

IZVOR: Slubeni glasnik Republike Srpske, godina 2., broj 4, Sarajevo, 28. 4. 1993.

27/08/2007

229

Predsjednik Broj 02-447/93. 25. aprila 1993. god. Narodne skuptine r milo Krajinik

27/08/2007

230

110. Predsjednik ustrojstvu

Predsjednitva

RBiH

Alija

Izetbegovi

predsjednik HZ HB Mate Boban: Zajednika izjava o formiranju i zajednikog zapovjednitva Armije BiH i HVO (Zagreb, 25. 4. 1993.)
Zajednika izjava predsjednika Izetbegovia i Bobana o formiranju i zajednikog zapovjednitva Armije BiH i HVO
Gospodin ALIJA IZETBEGOVI i gospodin MATE BOBAN, na sastanku koji su u Zagrebu sazvali 24. travnja 1993. godine supredsjedatelj Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji Lord David Owen, u nazonosti veleposlanika Petera Halla, veleposlanika Herberta Okuna, veleposlanika Geerta Ahrensa, brigadira Johna Wilsona, brigadira Messervya-Whitinga, g. Fredericka Eckharda, g. D. Ludlowa, g. Bradea, dr. Jure Radia, g. Vladimira eksa, g. Gojka uka, dr. Zdenka krabala, generala zbora Janka Bobetka, veleposlanika Zdravka Sanevia, dr. eljka Matia, g. Ivana Jarnjaka, dr. Branimira Jakia, brigadira Mile uka, g. Ejupa Gania, generala Sefera Halilovia, veleposlanice Bisere Turkovi, veleposlanika Muhameda airbegovia, g. Kasima Trnke i general-bojnika Milivoja Petkovia, donijeli su nakon sastanka slijedeu

Zajedniku izjavu
1. U skladu sa Sporazumom izmeu gospodina Alije Izetbegovia, g. Harisa Silajdia, g. Mate Bobana i g. Mile Akmadia, zakljuenim u New Yorku dana 03. oujka 1993. g, zapoet e radom u najkraem vremenu koordinacijsko tijelo od estorice lanova i to gospoda: Alija Izetbegovi, Ejup Gani i Fikret Abdi, te Mate Boban, Mile Akmadi i Franjo Boras. Koordinacijsko tijelo e raditi na provedbi Plana Vance-Owen koliko god je to mogue s obzirom na karakter odredaba i sadanje okolnosti. 2. U svezi s obnavljanjem sukoba dviju vojski (Armije BiH i HVO) u sredinjoj Bosni i u nekim drugim dijelovima Republike Bosne i Hercegovine, koji su doveli do velikog broja ljudskih rtava i do ozbiljnih krenja meunarodnog humanitarnog prava, to sve prijeti dalekosenim politikim posljedicama, potpisnici ove Zajednike izjave nareuju svim vojnim postrojbama Armije BiH i HVO da odmah prekinu vatru i sva neprijateljstva na svim mjestima gdje se te vojne postrojbe nalaze u meusobnom dodiru. 3. Supotpisnici ove Zajednike izjave pozivaju sve zapovjednike i postrojbe Armije BiH i HVO na bezuvjetno potivanje svih do sada postignutih sporazuma izmeu predstavnika hrvatskog i muslimanskog naroda u Republici Bosni i Hercegovini. Napose pozivaju vojne postrojbe Armije BiH i HVO da bez odlaganja zaponu izvravanje odredaba Sporazuma o

IZVOR: Fotokopija dokumenta s potpisima u arhivi autora.

27/08/2007

231

tome da su Armija BiH i HVO jednako legalne postrojbe i o ustanovljenju zajednikog zapovjednitva tih snaga sastavljenog od predstavnika oba stoera (Dodatak 1). 4. Potpisnici Zajednike izjave ponovno potvruju da su sukobi snaga HVO i Armije BiH u Republici Bosni i Hercegovini suprotni politici koju vode predstavnici ta dva naroda i da bi daljnje nastavljanje sukoba stavilo u ozbiljnu opasnost ostvarenje njihovih politikih ciljeva: neovisnost, samostalnost i teritorijalni integritet Republike Bosne i Hercegovine u okviru Vance-Owen plana to su supotpisnici prihvatili i potpisali, kao i uspjeh u borbi protiv agresora koji eli razbijanje te drave, okupaciju njezinog teritorija i prikljuenje okupiranih teritorija "velikoj Srbiji". 5. Potpisnici Zajednike izjave najotrije osuuju svako krenje pravila meunarodnog humanitarnog prava, bez obzira na to tko ih je uinio, a prema dosadanjim podacima obje strane snose odgovornost, i obvezuju se da e hitno provesti zajednike i pojedinane istrage o svakom pojedinom sluaju krenja, te bez odgaanja pokrenuti pitanje odgovornosti osoba za sukobe i poinitelje zloina prema civilnom puanstvu. Potpisnici su takoer suglasni da utvrenje injenica izvri posebna nezavisna meunarodna komisija. 6. Potpisnici sa svoje strane pozivaju da se obustavi meusobno optuivanje koje vodi do medijskog rata. Mate Boban uz svjedoenje dr. Franje Tumana. Zagreb, 25. travnja 1993. u 00:45 sati Alija Izetbegovi

Dodatak I Ustrojstvu zapovjednitva Armije BiH i HVO

1. Armija BiH i HVO e zadrati svoje zasebne identitete i ustrojstvo zapovjednitva. Njihova djelovanja e ukljuivati sve vidove osoblja, logistike, vodstva, obuke, morala i identiteta. 2. Oni e formirati Zajedniku komandu koja e biti odgovorna za kontrolu operacija vojnih oblasti. 3. Zajednika komanda e se sastojati od dva vrhovna zapovjednika, generala Halilovia i generala Petkovia, koji e se redovito sastajati, najmanje jedanput tjedno. Oni e osnovati stalni zajedniki glavni stoer koji e biti smjeten u Travniku i sastojat e se najmanje tri visoka asnika imenovana od svakog vrhovnog zapovjednika. Ovi asnici e raditi zajedno na trajnoj osnovi na planiranju i kontroliranju operacija svih postrojbi Armije BiH i HVO. 4. Dva vrhovna zapovjednika e formirati vojne okruge pod zajednikim stoerom ija e podruja djelovanja biti povezana sa zahtjevima zajednikih operacija a ne s privremenim provincijskim granicama. Njihova podruja se nee preklapati. Svaki vojni okrug e imati

27/08/2007

232

zapovjednika i zamjenika kojeg e postaviti zajednika komanda. U svakom sluaju jedan e biti izabran iz Armije BiH a drugi iz HVO. 5. Svaki vojni okrug imat e operacijsku kontrolu nad svim postrojbama Armije BiH i HVO u svojim podrujima. Alija Izetbegovi, General Sefer Halilovi Zagreb, 25. travnja 1993. u 00:45 sati Mate Boban General-bojnik Milivoj Petkovi.

27/08/2007

233

111. Zastupniki 4. 1993.)

dom

Sabora

Republike

Hrvatske:

Poziv

Muslimanima i Hrvatima u BiH da obustave sukobe (Zagreb, 30.

Na temelju lanka 113. Poslovnika Zastupnikog doma Sabora Republike Hrvatske, Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 30. travnja 1993., donio je

ZAKLJUAK
1. Pozivaju se Muslimani i Hrvati, sukobljene strane u Republici Bosni i Hercegovini, radi zatite ljudskih ivota, obrane povijesnog zajednitva i suvereniteta Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije, da odmah obustave sve oruane sukobe na teritoriju Bosne i Hercegovine, u skladu sa potpisanim ugovorom predstavnika oba naroda. 2. Pozivaju se sukobljene strane, koje se jo ne pridravaju potpisanog ugovora, da sve postojee nesporazume rijee mirnim putem preko civilnih i vojnih predstavnika oba naroda. 3. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske ukazuje da je povijesno zajednitvo Muslimana i Hrvata uvjet za opstanak oba naroda na dravnom teritoriju Bosne i Hercegovine i temelj ouvanja suvereniteta i cjelovitosti drave Bosne i Hercegovine i njene budunosti. 4. Pozivaju se oba naroda da se zajednikim snagama odupru srpskoj imperijalistikoj agresiji koja je usmjerena na zatiranje oba naroda i pripajanje Bosne i Hercegovine "velikoj Srbiji". 5. U cilju pruanja podrke mirnom rjeenju postojeih nesporazuma i ouvanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti prijateljske susjedne drave Bosne i Hercegovine, Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske uputit e svoju viestranaku delegaciju u misiju mira i dobre volje. Klasa: 800-01/93-01/07 Zagreb, 30. travnja 1993.

ZASTUPNIKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupnikog doma Sabora Stjepan Mesi, v. r.

IZVOR: Narodne novine, br. 43/1993.

27/08/2007

234

112. Dravne delegacije Republike Hrvatske i Republike Turske: Tekst zajednike deklaracije potpisane nakon slubenih turskohrvatskih razgovora (Ankara, 30. 4. 1993.)*

Zajedniku deklaraciju o krizi na prostoru bive Jugoslavije.

Dravne delegacije Republike Hrvatske i Republike Turske, koje su, s hrvatske strane, predvodili predsjednik dr. Franjo Tuman, a s turske, premijer Suleyman Demirel potpisale su danas, nakon slubenih razgovora u Ankari, Zajedniku deklaraciju o krizi na prostoru bive Jugoslavije. Tekst deklaracije prenosimo u cjelosti: "Turska i Hrvatska su duboko uznemirene ozbiljnou situacije u bivoj Jugoslaviji i na Balkanu. Dvije zemlje dijele zajedniku zabrinutost da produenje krize moe voditi do ireg regionalnog sukoba ili moda globalnog sukoba s nepredvidivim posljedicama za svjetski poredak i civilizaciju. Turska i Hrvatska su dvije zemlje u regiji s posebnim interesom za ouvanje mira i stabilnosti i promiu duh suradnje. Obje zemlje su uvjerene da sadanji sukob u regiji nije posljedica etnike, vjerske ili kulturne mrnje proistekle iz povijesti. Turska i Hrvatska dijele isto gledite da su uzroci krize u regiji militantni nacionalistiki ekspanzionizam i rasistika politika koja ima za cilj stvaranje velike Srbije. Obje zemlje snano osuuju nastavak agresije SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) na neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i jedinstvo susjednih drava Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oni takoer odluuno osuuju uasnu praksu genocidnog etnikog ienja kao metodu stvaranja etniki homogenih entiteta, kao i druga djela zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava. Turska i Hrvatska su miljenja da politika osvajanja teritorija silom, koju provodi SR Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) predstavlja stvarnu prijetnju za sigurnost zemalja u regiji. Obje zemlje vjeruju da je zaustavljanje agresije na Bosnu i Hercegovinu i iznalaenje politikog rjeenja za krizu, klju za uspostavljanje mira i stabilnosti u itavoj regiji. Turska i Hrvatska su duboko razoarane neuinkovitou meunarodne zajednice u poduzimanju odlunih mjera za zaustavljanje agresije na suverenu lanicu Ujedinjenih naroda. Turska i Hrvatska su osim toga nezadovoljne injenicom da meunarodna zajednica jo nije mogla ili htjela nagovoriti bosanske Srbe da prihvate mirovni plan koji su potpisali bosanski Muslimani i Hrvati.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA4300152:1, 30. 4. 1993.

27/08/2007

235

Obje zemlje vjeruju da je nekanjena srpska agresija jo jedan uzrok unutarnje nestabilnosti, izvor nepovjerenja, razbijanja iluzija i frustracija na strani bosanskih Muslimana i Hrvata, to dovodi do sporadinog izbijanja sukoba. Turska i Hrvatska vjeruju da ti sukobi jedino slue cilju agresora i stvaraju ispriku za odgaanje uinkovitijih mjera, potkopavajui tako dugorono strateke interese Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i muslimanske i hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini. Obje su se zemlje dogovorile da e osnovati zajedniku vladinu misiju dobre volje koju e poslati u Bosnu i Hercegovinu kako bi procijenila situaciju izmeu muslimanske i hrvatske zajednice i pomogla u uspostavljanju procesa graenja povjerenja i mehanizma za spreavanje sukoba. Turska i Hrvatska su spremne stvarno doprinijeti rjeenju krize u Bosni i Hercegovini u kontekstu daljnjih nastojanja na meunarodnoj sceni. Dvije zemlje izraavaju spremnost da odmah razmotre, kroz radni dijalog njihovih ministara vanjskih poslova, naine na koje mogu pomoi meunarodnoj zajednici u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i iznalaenju trajnog politikog rjeenja pod mandatom Ujedinjenih naroda. U tom pogledu, one podupiru zadnji pokuaj supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji da odre sastanak u Ateni uz sudjelovanje svih strana u sukobu kako bi se postiglo mirno rjeenje krize. U tu svrhu one trae trenutano obustavljanje svih vojnih aktivnosti u tom podruju. Turska i Hrvatska vrsto vjeruju da, u odstustvu pozitivnog i kooperativnog pristupa te stvarnog i iskrenog pristanka SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) na provedbu meunarodno prihvaenog mirovnog plana na sastanku u Ateni, meunarodna zajednica nee imati izbora ve nametnuti mir vjerodostojnim i uinkovitim vojnim mjerama o emu treba odluiti Vijee sigurnosti UN".

27/08/2007

236

113. Predsjednik HZ HB Mate Boban: Pismo glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliju (Mostar, 7. 5. 1993.)
Predsjednik HZ Herceg-Bosne trai da meunarodna zajednica zaustavi muslimansku agresiju na hrvatski narod u BiH.
MOSTAR - U povodu irenja muslimanske agresije na hrvatski narod u dijelu BiH, koji povijesno naseljuju Hrvati, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban u pismu glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Butrosu Galiju poslanom u petak izvjeuje da Muslimani, odbijajui mirovni plan, provode ideju o uspostavi unitarne, muslimanski orijentirane drave. Boban u pismu istie kako je s Alijom Izetbegoviem u Zagrebu. 24, travnja 1993.. potpisao Zajedniku izjavu o uspostavi mira i provedbi Vance-Owenova plana, s potanko odreenim obvezama obiju strana, te da se takoer pokualo obustaviti sukobe dviju vojska u pokrajinama 8 i 10, koje je planiranim napadima izazvala muslimanska vojska vojska. Hrvatsko je izaslanstvo na mirovnim pregovorima o Republici BiH u Ateni 1. i 2. svibnja 1993. izvijestilo i supredsjedatelje Mirovne konferencije, lorda Owena, Van-cea i Stoltenberga te ostale nazone meunarodne imbenike, o izvrenju preuzetih obveza s hrvatske strane iz Izjave. Unato tomu to je hrvatska strana opetovano upozoravala na moguu odsutnost potenih nakana, ovi dogaaji nedvojbeno upuuju na neiskren i nedosljedan pristup muslimanske strane mirovnim naporima, Posrijedi je injenino odbijanje mirovnog plana i provedba ideje o uspostavi unitarne, muslimanski orijentirane drave, kae se u pismu. Dodaje se da je muslimanska agresija u pokrajinama 8. i 10. poela kad je Alija Izetbegovi jednostrano suspendirao tamonju privremenu vlast i postavio dr. Safeta ibu za predsjednika konjike, jablanike i prozorske opine. Usuprot odredbama o ustroju Republike BiH u prijelaznu razdoblju. Safet ibo cjelokupnim djelovanjem nastoji ponititi potpisani plan, koji naziva "takozvanim", kae se u pismu i dodaje kako je snana protu-hrvatska kampanja svih muslimanskih medija, usmjerena na stvarnu neprovedbu mirovnog Vance-Owenova plana, bila uvodom u brutalnu vojnu agresiju muslimanskih postrojba na hrvatsko, puanstvo i pokrajine 8. i 10, te da je hrvatski odgovor na agresiju bio uzaludan pokuaj mirnog rjeavanja problema. Takav je pokuaj, navodi se u pismu, i Izjava od 25. travnja 1993., tijekom koje su i nakon potpisivanja Izjave muslimanske snage pojaale napade, krei osnovna naela 1, 3. i 4 enevske konvencije te Konvencije UN o genocidu. U pismu se kae kako su muslimanske snage sprijeile sve meunarodne imbenike - UNPROFOR, ICRC, EZ, UNHCR - da obiu i utvrde injenino stanje na podrujima jablanike i konjike opine od 16. travnja do danas, unato vie puta

IZVOR: Vjesnik, 8. 5. 1993.

27/08/2007

237

postignutim sporazumima meu glavnim zapovjednicima dviju vojska, Milivoja Petkovia i Sefera Halilovia. K tomu je, dodaje se, hrvatska strana osigurala pristup u sva sela pod nadzorom postrojba HVO-a, u kojima je oevidom neovisnih djelatnika UNPROFOR-a, EZ-a i ICRC-a utvreno stanje koje pobija muslimanske tvrdnje. Molimo Vas, da svojim utjecajem muslimansku stranu odmah i neodgodivo obveete da do utorka. 11. svibnja 1993., oslobodi nekoliko tisua uhienih Hrvata iz muslimanskih logora u Zenici, Konjicu, elebiu, Tarinu, Ovarima, Podoracu, Ostrocu i drugdje, medu kojima su i politiki dunosnici hrvatskog naroda i sveenici i asne sestre; da omogui slobodno kretanje Hrvata podrujima Zenice, Konjica i Jablanice, hitan pristup okupiranim podrujima u konjikoj i jablanikoj opini poradi pokopa mrtvih, izvlaenja ranjenika, bolesnika i nemonih te slobodno kretanje svih koji to ele; da obustavi brutalno ponaanje prema civilnom puanstvu. prestane unitavati materijalna dobra i trenutano zaustavi sve vojne napade. Neuinkovitost spomenutih meunarodnih imbenika s mandatom zatite i pomoi ugroenom puanstvu usmjerit e nas na takve mjere kojima emo djelotvorno zatititi hrvatsko puanstvo, imovinu sakralne objekte, povijesnu i kul-turnu batinu, te sva ostala prava Hrvata u BiH. Nadamo se da e Vaa intervencija kod muslimanskog vrhovnitva uinkovito ukloniti razloge, te da neemo morati posegnuti za krajnjim sredstvima poradi zatite golih ivota, ranjenika, starih, bolesnih i djece", istie se u pismu i dodaje: "Hrvatski je narod u BiH cijelog ovoga krvavog rata pred meunarodnom zajednicom svjedoio samo svoje obveze, ne traei i esto ustupajui svoja prava drugima. Trenutak je da prvi put zatraimo i jednak odnos prema hrvatskom narodu kad je on podmuklo, beskrupulozno i u vjeri napadnut. Duboko sam uvjeren da ete se osobno zauzeti da ovo pismo bude predmetom rasprave svih politikih struktura UN i EZ, jer hrvatski narod iz BiH nema diplomatskih predstavnika u svijetu", kae se na kraju pisma predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Butrosu Galiju. Pismo je poslao i predsjedniku i svim zemljama lanicama Vijea sigurnosti UN, supredsjedatelju EZ lordu Davidu Owenu. supredsjedatelju UN Thorvaldu Stoltenbergu, dravnom tajniku SAD Warrenu Christopheru, ministru vanjskih poslova Ruske Federacije Andreju Kozirevu, ministru vanjskih poslova SR Njemake Klausu Kinkelu, dravnom tajniku Velike Britanije Douglasu Hurdu, ministru vanjskih poslova Republike Francuske Ala-inu Juppeu, ministru vanjskih pso-lova Austrije Aloisu Mocku, predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu i gospodinu Aliji - Izetbegoviu.

27/08/2007

238

IV Dio Od odbacivanja Vance-Owenova mirovnoga plana do odbacivanja Owen-Stoltenbergova mirovnoga plana

114.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Poruka predsjedniku

Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu i predsjedniku HZ HB Mati Bobanu (Zagreb, 10. 5. 1993.)

"Do krajnosti uznemiren i zabrinut zbog ponovnog produbljivanja sukoba izmeu Hrvata i Muslimana u dijelovima BiH" predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman poslao je danas, kako je priopeno iz Ureda Predsjednika Republike, predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu i predsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Mati Bobanu sljedeu poruku: "Nakon temeljitih i otvorenih razgovora u noi 24/25. travnja 1993. potpisali ste u Zagrebu Zajedniku izjavu o uklanjanju nesporazuma izmeu Hrvata i Muslimana u BiH i o stvaranju zajednikih zapovjednitava Armije BiH i HVO, to su potpisali i vama podreeni generali Sefer Halilovi i Milivoj Petkovi. Taj va sporazum supotpisao sam kao svjedok u prisutnosti supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji lorda Davida Owena. Prvih dana nakon potpisa ove izjave doista je dolo do smirivanja sukoba, no oni odnedavno ponovno poprimaju zabrinjavajue razmjere, koji ako se nastave mogu izazvati tragine posljedice po oba naroda, a biti od koristi samo srpskom agresoru. Hrvatska je od tada, sa svoje strane, u nastojanju da se sukobi sprijee ve poduzela neke korake: 1. Hrvatski Sabor uputio je u BiH viestranaku parlamentarnu delegaciju, kojoj jo uvijek nije omogueno da posjeti krizna arita. 2. Prigodom mojeg nedavnog posjeta Turskoj postigli smo sporazum da uputimo u BiH zajedniku vladinu hrvatsko-tursku delegaciju koja e od sljedeih dana u misiji dobre volje raditi na smirivanju sukoba i uspostavi povjerenja. 3. Juer, 9. svibnja 1993. suglasio sam se s gospodinom efkom Omerbaiem, predsjednikom Meihata Islamske zajednice za Hrvatsku i Sloveniju, da poe s grupom hrvatskih djelatnika u BiH takoer sa zadaom djelovanja na uspostavi mira i suradnje izmeu Hrvata i Muslimana. Podsjeam vas i na sporazume o suradnji izmeu Hrvatske i BiH koje smo potpisali u Zagrebu 21. srpnja 1992. i u New Yorku 21. rujna 1992. a u kojima smo usuglasili gledita u odnosu na borbu protiv srpskog agresora potpomognutog od SR Jugoslavije. Najotrije osuujem oruane sukobe izmeu Hrvata i Muslimana u BiH bez obzira na to tko ih je prouzroio. Pozivam vas da uinite sve da ti sukobi odmah prestanu, da se osigura suradnja izmeu muslimanskih i hrvatskih oruanih postrojbi odnosno Armije BiH i HVO u zajednikoj borbi protiv srpskog agresora i u stvaranju preduvjeta da mirotvorna akcija svjetske zajednice bude mogua i uspjena.

IZVOR: Veernji list, 11. 5. 1993.

27/08/2007

240

Posebno pozivam sve Muslimane kojima smo tijekom agresije pruili u Hrvatskoj zatitu i utoite da utjeu na svoje sunarodnjake da se suzdre od sukoba s Hrvatima i da se osigura suradnja. Pozivam takoer i sve Hrvate u BiH da ne nasjedaju provokacijama i da uine sve da se izbjegne ovaj tetan sukob. Jo jednom vas pozivam da odmah naredite svim svojim zapovjednicima i postrojbama, da neodlono prekinu sve sukobe i zaponu suradnju u duhu ve potpisanih sporazuma i izjava", stoji u poruci koju je dr. Franjo Tuman poslao Aliji Izetbegoviu i Mati Bobanu.

27/08/2007

241

115.

Predsjednik Vlade BiH Mile Akmadi:

Pismo Vijeu

Sigurnosti UN-a (itluk, 11. 5. 1993.)

Zbog nekih neprovjerenih, jednostrano tumaenih i neosnovanih stajalita u Zajednikoj izjavi o BiH, to ju je Vijee sigurnosti prihvatilo u povodu zadnjih sukoba u Mostaru, lanovi Predsjednitva i Vlade Republike BiH, s dananjeg sastanka u itluku, poslali su pismo Vijeu sigurnosti UN, glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliju i supredsjedateljima Konferencije o bivoj Jugoslaviji lordu Davidu Owenu i Thorvaldu Stoltebergu. U pismu istiu da je nazivanje Hrvatskog vijea obrane "paravojnim postrojbama bosanskih Hrvata" neprihvatljivo, lano i uvredljivo, jer su postrojbe HVO legitimirane i definirane kao prva, i dugo vremena jedina, regularna obrambena vojska Republike BiH. "To je, uostalom, dobro znano i Vijeu sigurnosti, jer u etvrtom stavku Izjave trai da HVO jami sigurnost UNPROFOR-u. Kada bi to uistinu bile neregularne paravojne postrojbe, ne bi imalo smisla od njih traiti da jame sigurnost i tovanje odluka Ujedinjenih naroda", kae se u pismu koje je potpisao predsjednik Vlade BiH Mile Akmadi. "U Izjavi se izrijekom spominje navodna hrvatska ofenziva na Mostar, Jablanicu i Drenicu. Postrojbe UNPROFOR-a mogu otii u Jablanicu i Drenicu i uvjeriti se da tamo nema nikakvih sukoba. U ta mjesta UNPROFOR moe ui, za razliku od Konjica i 18 hrvatskih sela u toj regiji u kojima muslimanska vojska mjesec dana prijei ulazak novinarima i svim meunarodnim izaslanicima ne bi li prikrila zloine poinjene nad civilnim hrvatskim puanstvom. Taj masakar, pak, Vijee sigurnosti ne spominje niti jednom rijeju. Terminoloke nejasnoe izreene na kraju drugog stavka Izjave smatramo najgrubljom pogrekom i netonou. Rije je o imenovanju strana supotpisnica dogovora o primirju kao 'Vlade Bosne i Hercegovine' i 'Bosanske Hrvatske stranke' ", stoji u pismu. Na sastanku u itluku nazoni predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine, etiri ministra u Vladi, zamjenik i pomonik ministra vanjskih poslova, kao i dva lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, upozoravaju Vijee sigurnosti da je "neprihvatljiva zlouporaba legitimnosti i koritenje naziva Vlade Bosne i Hercegovine od strane samo muslimanskoga dijela vlasti u Sarajevu, na to smo ve upozorili priopenjem sa sastanka u Mostaru 29. travnja, kao i usmenom notom od 6. svibnja ove godine. Podsjeamo na zakljuak da odriemo legitimnost muslimanskom dijelu Vlade u Sarajevu da iskljuivo za sebe preuzima institucije vlasti, pravo na predstavljanje, zastupanje i uporabu slubenih naziva u organima vlasti Republike Bosne i Hercegovine i veleposlanstvima Republike BiH u svijetu. Takoer, podsjeamo da u Republici BiH ne postoji nikakva Bosanska hrvatska stranka. Hrvatski narod iskazuje svoju politiku volju kroz zastupnike i predstavnike Hrvatske Demokratske Zajednice - HDZ, sukladno rezultatima demokratskih izbora graana BiH iz 1991. godine, kada je toj stranci slobodnim glasovanjem hrvatskog naroda dan potpun legitimitet za izraavanje politike volje Hrvata u BiH i zastupanje njihovih interesa.

IZVOR: Veernji list, 13. 5. 1993.

27/08/2007

242

Predsjednik HDZ BiH gospodin Mate Boban zastupa politiku volju Hrvata u BiH i kao izabrani predsjednik Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna. Potpuno je nejasno kojim se argumentima u Izjavi optuuje hrvatska strana za ponaanje 'u potpunosti nedosljedno' njezinu potpisu na Mirovni plan za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Takvu ocjenu smatramo jednostranom i neutemeljenom, jer je upravo hrvatska strana, kako tijekom pregovora tako i nakon potpisivanja plana, iskazala visok stupanj kooperativnosti i spremnosti da se plan pone to to prije primjenjivati. Ovakvom izjavom VS i samo sebe demantira, jer je nakon potpisa Vance-Owenova plana od strane predstavnika muslimanskog naroda, gospodina Alije Izetbegovia, na posebnoj sjednici VS-a dano priznanje izaslanicima hrvatskog naroda za cjelokupan prinos mirovnim pregovorima. Nasuprot tome, muslimanska je strana svojim ponaanjem i agresijom na hrvatske postrojbe i civilno puanstvo ( o emu postoje podaci i dokumenti koji su ve predoeni Vijeu sigurnosti, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, ministrima vanjskih poslova zemalja Europske zajednice, svjetskim javni glasilima) iskazala nespremnost za prihvaanje plana, pokazujui nakanu da njegove odredbe bitno promijeni aktivnostima na terenu, ukljuujui nasilnu izmjenu demografske slike, pa ak i etnika ienja hrvatskog puanstva u dijelovima provincija 8 i provincije 10 Vance-Owenova plana. Ovakve terminoloke nepreciznosti i netone prosudbe mogu biti posljedicom nedovoljne upuenosti i pogrene informiranosti, ili pak pristranosti. U oba sluaja rije je o postupcima nespojivim s visokim ugledom i meunarodnim znaenjem Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda. Nadamo se da ete Vau greku ispraviti, ona je sigurno posljedica lanih informacija. Hrvatski narod, jedan od tri konstitutivna i dravotvorna naroda u BiH, preko svojih legalnih predstavnika i dalje e, potpuno racionalno i konstruktivno, suraivati sa svim meunarodnim imbenicima, a posebno s Vijeem sigurnosti, u uspostavi mira i stvaranju nezavisne drave Bosne i Hercegovine", navodi se u pismu koje je potpisao predsjednik Vlade BiH Mile Akmadi.

27/08/2007

243

116.

Vijee

obrane i nacionalne sigurnost: Priopenje s

devete sjednice (Zagreb, 11. 5. 1993.)

Priopenje Ureda Predsjednika Republike Hrvatske.
U Predsjednikim dvorima pod predsjedanjem predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana odrana je u utorak naveer 9. sjednica Vijea obrane i nacionalne sigurnosti, priopeno je iz Ureda Predsjednika Republike. Vijee je razmatralo situaciju nastalu zbog ponovljenih oruanih sukoba izmeu hrvatskih i muslimanskih postrojbi u BiH, osobito stoga to se u nekim sredstvima priopavanja i meunarodnim intitucijama i Hrvatska navodi kao odgovorna za te skukobe. Vijee ponovno istie ve u vie navrata iznijete stavove Hrvatske: 1. Energino se pozivaju sve muslimanske i hrvatske postrojbe koje su umijeane u sukobe da trenutano prekinu neprijateljstva jer ona tete objema stranama a koriste samo srpskocrnogorskom agresoru. 2. Vijee ocjenjuje da je potrebno to prije, pod kontrolom meunarodne zajednice pristupiti provedbi Vance-Owenova plana gdje god je to mogue a sukladno, u Zagrebu 25. travnja 1993. godine potpisanom sporazumu od strane muslimanskih i hrvatskih predstavnika iz BiH. 3. U navedenom sporazumu definirano je formiranje zajednikih zapovjednitava izmeu jednako legalnih postrojbi Armije BiH i HVO, pa stoga zauuje proglaavanje HVO paravojnom formacijom. Vijee smatra da je radi postizanja mira i suradnje ova zajednika zapovjednitva potrebno i u praksi to hitnije osnovati. Jednako je predvieno formiranje koordinacijskog tijela od po tri vodea predstavnika oba naroda. Predloeno je da se odmah odri sastanak tog tijela kako bi se i s te razine utjecalo na smirivanje sukoba i izbjegavanje daljnjih neprijateljstava. 4. Vijee odluno opovrgava glasine o prisutnosti i umijeanosti u ove sukobe legalnih postrojbi Hrvatske vojske. 5. Hrvatska strana e uiniti sve da odmah zapone s radom Hrvatsko-turska vladina misija dobre volje u BiH. 6. Na Vijeu je zakljueno da se predloi predsjedniku Predsjednitva BiH gospodinu Aliji Izetbegoviu i predsjedniku Vlade BiH gospodinu Mili Akmadiu odravanje sastanka dravnih delegacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Mostaru i to u najskorije vrijeme, a radi utjecaja na zaustavljanje sukoba i otklanjanje neprijateljstava izmeu predstavnika hrvatskog i muslimanskog naroda u BiH. Hrvatsku delegaciju predvodit e predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman. Hrvatska strana predlae da tom sastanku prisustvuju i supredsjedatelji Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, navodi se u priopenju.

IZVOR: Vjesnik, 12. 5. 1993.

27/08/2007

244

117.

Sporazuma

prekidu

neprijateljstva

Bosni

Hercegovini zakljuen izmeu generala Milivoja Petkovia i generala Sefera Halilovia (12. 5. 1993.)
Tekst Sporazuma Petkovi - Halilovi
Ponovno potvrujui svoju volju da se uspostavi mir na teritoriju Bosne i Hercegovine; Ponovno potvrujui da sve osobe i njihova imovina nee biti izloene oruanim napadima ili bilo kojim neprijateljskim djelovanjima; Ponovno potvrujui da su enevska konvencija od 12. kolovoza 1949. i protokol dodani enevskoj konvenciji od 12. kolovoza 1949. u vezi sa zatitom rtava meunarodnih oruanih sukoba (Protokol 1) u potpunosti primjenjivi u sukobu u Bosni i Hercegovini; sloili su se o sljedeem: lanak 1. Sloboda kretanja Apsolutna sloboda kretanja e se ponovno uspostaviti i bit e garantirana ne samo za UNPROFOR, Europsku promatraku misiju i humanitarne agencije, nego i za svu logistiku opskrbu za i konvoje za opskrbu obiju strana na svim cestama, a posebno na cestama; 1. Metkovi-Mostar-Jablanica-Konjic-Pazari-Tarin-Kiseljak-Visoko-Tuzla i 2. Posuje-Prozor-Gornji Vakuf-Travnik-Zenica-Vitez-Busovaa Sloboda kretanja e takoer biti zagarantirana civilima da putuju kroz cijelu zemlju. Jedino e civilna policija odravati kontrolu cesta. Mjeovite jedinice policije uz pomo Civilne policije Ujedinjenih naroda uspostavit e kontrolne punktove i patrole na cestama. Vojne postrojbe nee provoditi nikakvu kontrolu. Na privremnoj osnovi sve do implementacije Vance-Owenova plana te e mjeovite jedinice biti uspsotavljene u Mostaru, Travniku i Zenici, nakon sporazuma izmeu postojeih snaga policije. lanak 2. Rasporeivanje UNPROFOR-a Jedna eta panjolskog bataljuna bit e rasporeena i smjetena u Mostaru. eta e biti rasporeena na obje strane rijeke Neretve. Rasporeivanje e poeti u 18 sati 12. svibnja 1993. eta koja je rasporeena u Jablanici nastavit e patrolirati cestom Jablanica-Tarin, JablanicaKostajnica i poeti s patroliranjem na relaciji Ostroac Trusina-Seonica-Vrci.

IZVOR: Veernji list, 13. 5. 1993.

27/08/2007

245

Britanski bataljun e nastaviti patrolirati cestom Jablanica-Prozor-Gornji Vakuf. lanak 3. Povlaenje oruanih snaga U Mostaru, sve e se sve vojne postrojbe/jedinice povui i ostati u svojim vojarnama nakon rasporeivanja UNPROFOR-a, do 12 sati 13. svibnja. U podruju Kostajnice i Konjica postrojbe HVO e se razmjestiti u nekoliko sela u podruju oznaenom na priloenoj mapi. Armija Bosne i Hercegovine e se povui sa toga prostora. lanak 4. Oslobaanje zatvorenika Obje strane su suglasne da se odmah bezuvjetno oslobode svi civilni zatvorenici, a njihovo oslobaanje bit e u potpunosti zavreno 13. svibnja 1993. Nakon toga e uslijediti zamjena svih ratnih zarobljenika. Lista svih ratnih zarobljenika e biti predoena Meunarodnom komitetu Crvenog kria najkasnije do 12 sati 13. svibnja 1993. lanak 5. Povratak raseljenih osoba Obje strane e u potpunosti pomoi povratak raseljenih osoba na svoja imanja ili svoje domove. Obje strane takoer jame sigurnost raseljenim osobama. lanak 6. Sva e se sporna pitanja razrijeiti pregovorima obiju strana u prisutnosti UNPROFOR-a i Europske promatrake misije. potpisani: Gen. Sefer Halilovi, Gen. Milivoj Petkovi svjedoci: Gen. potp. Philippe Morillon, predstavnik UNPROFOR-a Ambasador Jean-Pierre Thebault, predstavnik Europske promatrake misije

27/08/2007

246

118.

Predsjednik RH dr.

Franjo Tuman: Pismo glavnom

tajniku UN Boutros-Boutros Ghaliju (Zagreb, 12. 5. 1993.)

Pismo dr. Tumana glavnom tajniku UN Boutros Ghaliju

"Proteklo je gotovo petnaest mjeseci od poetka mirotvorne operacije UNPROFOR-a na podruju Republike Hrvatske. Naalost, mnogi ciljevi utvreni Vance-ovim planom, ukljueni u Vae izvjetaje i potvreni relevantnim rezolucijama Vijea sigurnosti, nisu postignuti. Stoga Vam se moram jo jednom obratiti i zatraiti daljnju akciju radi pojaanja i ponovnog odreenja mandata UNPROFOR-a. Koristim ovu prigodu da izrazim nau zahvalnsot na velikom trudu to ga ulau Ujedinjeni narodi i zemlje lanice UN, Tajnitvo UN-a i Vijee sigurnosti, kao i na hrabrosti koju su pokazale zatitne snage Ujedinjenih naroda i agencije UN u obavljanju svojih dunosti. Duboko alimo zbog vojnih i civilnih pripadnika UNPROFOR-a koji su izgubili ivot u obavljanju svoje plemenite zadae. U pismu koje sam Vam uputio 19. oujka 1993. (S/25447) naglasio sam ope gledite Hrvatske prema UNPROFOR-u i pozvao Organizaciju ujedinjenih naroda da poduzme potrebne korake radi poveanja djelotvornosti UNPROFOR-a i postizanja glavnih zadaa Vance-ovog plana. S tim u vezi htio bih jo jednom potvrditi stanovite Republike Hrvatske, te naglasiti slijedee injenice i nove situacije koje smatramo ivotno vanim radi postizanja mirnog rjeenja problema uzrokovanih agresijom protiv Republike Hrvatske kao i krizom na cijelom podruju bive Jugoslavije. 1. Na cijelom podruju zona UNPA "sve paravojne, neregularne ili dobrovoljake jedinice ili osoblje trebalo bi ili povui iz zona UNPA ili, ako stalno borave u njima rasformirati i demobilizirati" to je prije mogue, kako je naglaeno u Vance-ovu planu (S/23280, Aneks III, par. 15d). Sadanja situacija u zonama UNPA nije u skladu s ovim odredbama. Srpska je milicija teko naoruana i stalno topnitvom napada hrvatske civilne ciljeve, ukljuujui stare obalne gradove kao to su Zadar, ibenik i Dubrovnik. Ratoborni srpski nacionalisti u zonama UNPA koriste se svojom vojnom moi ne samo radi napada na hrvatske civilne i vojne ciljeve, ve i radi teroriziranja umjerenih Srba koji ne ele slijediti njihovu radikalnu politiku. Proces demilitarizacije djelovat e takoer vrlo pozitivno na mirovni proces u susjednoj Republici Bosni i Hercegovini. 2. Hrvatskoj treba omoguiti da odmah ponovno uspostavi svoju dravnu vlast na cijelom podruju tzv. "ruiastih zona". Moram naglasiti injenicu da ta podruja nisu dio zona UNPA i smatraju se privremenim rjeenjem koje je hrvatska dobrovoljno prihvatila. U svom izvjetaju S/24188 od 26. lipnja 1992. god. izjavili ste da treba poduzeti korake "kako bi se osiguralo, uz meunarodni nadzor, korak po korak, ponovno uvoenje hrvatske dravne vlasti u podruje koje je sada pod kontrolom srpskih snaga ...". Gotovo godinu dana poslije usvajanja Rezolucije 767 (1992), kojom su uspostavljene "ruiaste zone", Republika

IZVOR: Veernji list, 13. 5. 1993.

27/08/2007

247

Hrvatska jo uvijek eka da UNPROFOR aktivno doprinese postizanju navedenog cilja. Stoga istiem potrebu poduzimanja potrebnih koraka radi ponovnog uspostavljanja hrvatske dravne vlasti u "ruiastim zonama". 3. Bitno je da to prije zapone vraanje izbjeglica u njihove domove. To je ne samo politiko pitanje od najvee vanosti, ve i gospodarsko pitanje. Beskrajna rijeka izbjeglica namee teak teret hrvatskom gospodarstvu. Republika Hrvatska ve je uputila Opoj skuptini i Vijeu sigurnosti brojne dokumente u svezi s ovim pitanjem. Meutim, htio bih jo jednom naglasiti da u ovom trenutku Hrvatska zbrinjava vie od pola milijuna izbjeglica, od kojih su 250.000 Muslimani iz susjedne Republike Bosne i Hercegovine. Kako bi napokon zapoeo proces djelotvornog postizanja navedenih ciljeva, dopustite mi da ukaem na slijedee potrebne korake: a) Potpuna provedba Rezolucije Vijea sigurnosti 802 (1993) odlunim mjerama radi pospjeenja pregovora koji se vode pod pokroviteljstvom Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji i to kao prvi korak u procesu demilitarizacije svih zona pod zatitom UN (UNPA). b) Uspostavljanje potpune UNPROFOR-ove kontrole du meunarodne granice izmeu Republike Hrvatske i SRJ (Srbije i Crne Gore), koja se sada nalazi na podruju UNPA Istok, kako je naglaeno u Rezoluciji Vijea sigurnosti 769 (1993) i na taj nain pojaanje provedbe rezolucija Vijea sigurnosti 757 (1992), 787 (1992) i osobito 820 (1993). c) Otvaranje glavnih eljeznikih i cestovnih prometnica u zonama UNPA, naftovoda i dalekovoda, kao mjera za uspostavljanje povjerenja te zbog njihove logistike vanosti za predstojeu provedbu Vance-Owen-ova plana u Republici Bosni i Hercegovini. d) Postavljanje meunarodnih promatraa na granicu izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine koja se nalazi uz zone UNPA, kako je navedeno u Vaem izvjetaju S/24353 (par. 21 i 22), da bi se sprijeile vojne aktivnosti protiv tih dviju republika i olakala provedba Vance-ova plana u Hrvatskoj i Vance-Owen-ova plana u Bosni i Hercegovini. Vance-ov plan za Hrvatsku i Vance-Owen-ov plan za Bosnu i Hercegovinu glavni su stupovi na kojima poiva taj proces. Uspjeh mirotvorne operacije u Republici Hrvatskoj neposredno je povezan s izgledima za trajni mir u Republici Bosni i Hercegovini i obrnuto. Premda u potpunosti razumijem meusobnu povezanost sadanjeg mirotvornog procesa u tim dvijema republikama, mirotvorni proces u Hrvatskoj ne bi se smio odlagati zbog razvitka situacije u Bosni i Hercegovini ve bi, naprotiv, trebao posluiti kao uzor za uspjeno odravanje i provoenje mira u Republici Bosni i Hercegovini. Nedavni tragini sukobi izmeu hrvatskih i muslimanskih snaga u Republici Bosni i Hercegovini pokazuju da bi svako zakanjenje podravanja i, ako se ukae potreba, prisilne provedbe mirovnih planova moglo jo vie zamrsiti izglede na uspjeh. Republika Hrvatska osobito pozdravlja Rezoluciju Vijea sigurnosti 815 (1993) u kojoj se izjavljuje da su "zone UNPA sastavni dio podruja Republike Hrvatske". To je bitni temelj za gradnju sveobuhvatnog mirotvornog procesa u ovom podruju i injenica koju moraju priznati sve strane koje su u sukobu na podruju bive Jugoslavije. Htio bih jo jednom naglasiti da Republika Hrvatska smatra mirotvorni proces najpoeljnijim sredstvom za postizanje sveobuhvatnog rjeenja krize. Ne samo da je presudno sudjelovanje

27/08/2007

248

svih strana u tom procesu, ve i njihovo priznanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja lanica UN u ovom podruju. Mi bismo eljeli da manjine u dravama te regije poslue kao most za miroljubivu suradnju a ne kao casus belli. S tim na umu htjeli bismo Vas izvijesiti da je hrvatska Vlada pripremila skup razliitih mjera za uspostavljanje povjerenja koje su posebno usmjerene na normalizaciju stanja u UNPA zonama i postepeno ponovno ukljuivanje tih podruja u Republiku Hrvatsku. Htio bih Vam osobito skrenuti pozornost na nedavno osnovani Dravni savjet za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa i na njegove aktivnosti. S druge strane, oni koji nastavljaju provoditi oruane napade na gradove, civile ili hrvatske vojne ili policijske snage, moraju biti svjesni svoje odgovornosti i trebali bi se napokon nai pred meunarodnim sudom za ratne zloine. Imajui na umu Rezoluciju Vijea sigurnosti 815 (1993) kojom se produava mandat za dodatno privremeno razdoblje koje zavrava 30. lipnja 1993. god, eljeli bismo da se nai prijedlozi ozbiljno razmotre u ponovnom oblikovanju novog mandata UNPROFOR-a. Usrdno se nadam da Republika Hrvatska nee biti dovedena u poloaj da preispita svoju odluku o produenju mandata UNPROFOR-a, te bih Vas elio uvjeriti da mi u ovom trenutku ostajemo privreni mirotvornom procesu pod okriljem Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji", kae se na kraju pismu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana.

27/08/2007

249

119. 1993.)

Predsjedavajui Ministarskog vijea EZ Niels Helveg

Petersen: Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu ( 12. 5.

Pismo predsjedavajueg Ministarskog vijea Europske zajednice danskog ministara vanjskih poslova Nielsa Helvega Petersena
Predsjedavajui Ministarskog vijea Europske zajednice danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen uputio je pismo predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu ovoga sadraja: "Vaa ekselencijo, U ime Europske zajednice i njezinih drava lanica obraam Vam se u povodu situacije u sredinjoj i zapadnoj Bosni i Hercegovini. Europska zajednica i njezine drave lanice zaprepatene su stalnim hrvatskim napadima i nasiljem nad Muslimanima u Bosni i Hercegovini, posebno nedavnim dogaajima u Ahiniima i Mostaru. Bosanski Hrvati potpisali su Vance-Owenov mirovni plan, no ini se da se ne ponaaju u skladu s njime. tovie, izvjetaji o izravnoj hrvatskoj umijeanosti u sukob u Bosni i Hercegovini su uznemiravajui. Zajednica i njezine drave lanice ve su ranije upozorile hrvatsko vodstvo da za hrvatske europske prijatelje nee biti mogue nastaviti podravati Hrvatsku ako se nasilje, sukobi i etniko ienje, koje su poinili Hrvati, ne zaustavi. Pri razmatranju razvoja bliih odnosa s Hrvatskom, Zajednica i njezine drave lanice uzet e u obzir suradnju bosanskih Hrvata kao i hrvatsku suradnju s mirovnim naporima i potivanje meunarodno prihvaenih normi ponaanja. Ako se hrvatsko loe ponaanje nesmanjeno nastavi, meunarodna e zajednica morati raspraviti o poduzimanju stroih mjera protiv Hrvatske, sukladnih onima kojima je odgovoreno na srpsku umijeanost i poinjanje grozota u Bosni i Hercegovini. Europska zajednica i njezine drave lanice trae brzo, jasno i konkretno oitovanje, koje bi jasno pokazalo da hrvatsko vodstvo ne samo da ini sve to moe zaustaviti krvoprolie u Bosni i Hercegovini, ve da u tome i uspijeva."

IZVOR: Vjesnik, 14. 5. 1993.

27/08/2007

250

120.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo Nielsu

Helvegu Petersenu predsjedavajuem Ministarskom vijeu EZ (Zagreb, 13. 5. 1993.)

Pismo Predsjednika Republike Hrvatske
"Ekselencijo, Primio sam vae pismo od 12. svibnja 1993. koje mi je upueno kao predsjedniku Republike sa strane Europske zajednice i njezinih drava lanica. Kao to su Europska zajednica i njezine drave lanice zapanjene najnovijim dogaajima u Republici Bosni i Hercegovini, tako sam i ja duboko uznemiren i koristim sav svoj utjecaj da bi se okonali tragini dogaaji u susjednoj dravi. Europskoj zajednici i njezinim dravama lanicama vjerojatno su u cijelosti poznati neki koraci koje sam poduzeo u posljednje vrijeme otkako su izbila neprijateljstva izmeu Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini. Moda e biti suvino to ovdje ponavljati, ali u to svejedno ukratko uiniti radi spoznaje Vijea ministara Europske zajednice. 1. Lord David Owen i ja pozvali smo 24/25. travnja 1993. na sastanak u Zagreb gospodina Aliju Izetbegovia i gospodina Matu Bobana, a pratili su ih njihovi vojni zapovjednici. Tom je sastanku bio nazoan i odreeni broj dunosnika UN, UNPROFOR-a i Europske zajednice. Tijekom sastanka, izmeu ostalih odluka, izdata je zapovjed gospodina Izetbegovia i gospodina Bobana svim vojnim postrojbama Armije BiH i Hrvatskog vijea obrane da odmah obustave neprijateljstva. 2. Potpuno svjesni moguih katastrofalnih posljedica neprijateljstava izmeu hrvatskih i muslimanskih snaga u BiH, njegova ekselencija Suleyman Demirel i ja smo, tijekom mog dravnog posjeta Turskoj krajem travnja, izdali zajedniki poziv hrvatskim i muslimanskim voama da odmah obustave borbe. Mi smo se nadalje sloili da e zajednika hrvatskoturska mirovna misija posredovati u BiH izmeu Hrvata i Muslimana. Misija je spremna to uiniti sljedeih dana. 3. Prolog je tjedna hrvatski Sabor poslao viestranaku parlamentarnu delegaciju u BiH s ciljem posredovanja meu suprotstavljenim stranama, ali su muslimanske snage sprijeile pristup delegacije na krizna podruja. 4. 9. svibnja 1993. sastao sam se sa gospodinom evkom Omerbaiem, muslimanskim vjerskim poglavarom za Hrvatsku i Sloveniju. Sloili smo se da e on, zajedno sa nekim hrvatskim dostojanstvenicima, krenuti u BiH sa zadaom obnove mira i povjerenja izmeu Hrvata i Muslimana. 5. 10. svibnja 1993. poslao sam vanu hitnu poruku gospodinu Izetbegoviu i gospodinu Bobanu, podsjeajui ih na njihov sporazum od 24/25. travnja 1993. i snano osuujui nastavljanje vojnih sukoba u BiH, te zahtijevajui od obje strane da prekinu borbe i da se dre svojih obveza.

IZVOR: Vjesnik, 14. 5. 1993..

27/08/2007

251

6. 11. svibnja 1993. hrvatska je Vlada izdala odluno priopenje pozivajui Hrvate i Muslimane u BiH da prekinu borbe koje prijete tekim posljedicama za oba naroda. 7. 11. svibnja 1993. Hrvatsko vijee za obranu i nacionalnu sigurnost, pod mojim predsjedavanjem, pozvalo je sve muslimanske i hrvatske vojne formacije, umijeane u sukobe, da odmah prekinu neprijateljstva, budui da ona mogu jedino nakoditi objema stranama u korist srpsko-crnogorskog agresora. Vijee se suglasilo da predloi gospodinu Izetbegoviu, gospodinu Mili Akmadiu, bosanskom prvom ministru, odravanje sastanka dravnih delegacija Hrvatske i BiH u Mostaru u nadi da bi to moglo pomoi okonanju sukoba i uklanjanju napetosti izmeu Hrvata i Muslimana. Bilo je predloeno da sastanku budu nazoni supredsjedatelji Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji. Ponudio sam da i sam odem u Mostar, uz znaajan osobni rizik, da bih pomogao postizanju pozitivnih rezultata.

Mogu li, uz to, sugerirati da se Europska zajednica i njezine drave lanice, prije nego to preuranjeno okrive samo Hrvate u Bosni, upoznaju sa sadrajem sastanka odranog 11. svibnja 1993. u Grudama kojem su bili nazoni asnici UNPROFOR-a, promatrai Europske zajednice i predstavnici Hrvata u BiH, te s priopenjem generala Philippea Morillona izdanim tijekom tog sastanka, kao i s mjerama za koje je odlueno da e se provesti. Koristim ovu priliku da jo jednom naglasim neke znaajne injenice. Hrvatska je bila prva koja je priznala suverenu i neovisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu i s njom je uspostavila diplomatske odnose. U tom je pogledu Hrvatska daleko ispred nekih zemalja koje se sada pojavljuju kao najjai zagovaratelji neovisnosti BiH. Hrvatska je isto tako pokazala svoju spremnost da sudjeluje u mirovnim naporima meunarodne zajednice i da potuje meunarodno prihvaena pravila ponaanja tijekom tekog razdoblja u kojemu su Ujedinjeni narodi i Europska zajednica pokuavali razrijeiti krizu politikim pregovorima i miroljubivim sredstvima. To su Hrvatskoj esto puta priznali supredsjedatelji Upravljakog odbora Meunarodne mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji. Dunost mi je takoer, Ekselencijo, da Vam skrenem pozornost na injenicu da Vae pismo ne razlikuje Republiku Hrvatsku od Hrvata koji ive u BiH. Hrvatska ne moe biti ravnoduna prema sudbini i dobrobiti Hrvata koji ive u BiH, ali s druge strane ne moe niti biti odgovorna za sve dogaaje i mogua zlodjela poinjena na teritoriju druge suverene drave, tj. za djela koja su na teritoriju koji Republika Hrvatska izravno ne kontrolira navodno poinili Hrvati. Duboko smo uznemireni i osuujemo svaku povredu ljudskih prava i pravila meunarodnog humanitarnog prava. Ukoliko bi na teritoriju Republike Hrvatske bile uhiene osobe odgovorne za takve zloine, one e biti izruene nadlenim meunarodnim ili nacionalnim sudovima. Meutim, Hrvatska se ne moe ni na koji nain smatrati odgovornom za djela koja su na stranom teritoriju poinile osobe koje nisu hrvatski dravljani. Moram priznati, Vaa ekselencijo, da sam bio prilino iznenaen novim pravnim standardom koji je Europska zajednica uvela u meunarodno pravo, a koji se spominje u posljednjem odlomku Vaeg pisma. Stoga se s pravom moe pitati: kako bilo tko moe kriviti Hrvatsku da nije uinila sve da zaustavi krvoprolie u Bosni i Hercegovini, ako je svjestan svih injenica spomenutih u ovom pismu? Mjerilo prosudbe iskrenosti i primjerenosti poduzetih napora prema njihovoj uspjenosti teko bi se moglo primijeniti na djelovanje Ujedinjenih naroda i Europske zajednice u krizi na podruju bive Jugoslavije, a da se ne doe do vrlo zanimljivih zakljuaka.

27/08/2007

252

elio bih Vas takoer izvijestiti da hrvatsku politiku prema dogaajima u Bosni i Hercegovini, te hrvatsko-muslimanskim razmimoilaenjima dijele turski i albanski dravnici s kojima sam imao priliku razgovarati tijekom nedavnih dravnih posjeta. Njegova ekselencija Klaus Kinkel, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemake, sutra dolazi u Zagreb da bi sa mnom raspravio nedavne dogaaje. Uvjeravam Vas, Vaa ekselencijo, da namjeravam s gospodinom Kinkelom raspraviti sva pitanja otvoreno i iskreno, u duhu iskrene suradnje s dravama lanicama Europske zajednice. Svesrdno se nadam da e ovo moje pismo razjasniti postojee nesporazume. Molim primite, Vaa ekselencijo, izraze mog najdubljeg uvaavanja. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman

27/08/2007

253

121.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske: Pismo Vladi

Republike BiH (Zagreb, 18. 5. 1993.)

Gojko uak: poraz velikosrpske agresije preduvjet mira
U svezi s priopenjem sa sjednice Vlade Republike BiH od 13. svibnja 1993. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske poslalo je pismo veleposlanici Republike BiH u Republici Hrvatskoj Biseri Turkovi. Pismo prenosimo u cijelosti: "Molim Vas, da Vaoj Vladi proslijedite ovo pismo, a u svezi sa 'priopenjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine sa sjednice 13. svibnja 1993.' Vlada Republike Hrvatske sa zadovoljstvom konstatira da Vlada Republike Bosne i Hercegovine visoko cijeni injenicu da je Republika Hrvatska meu prvima priznala neovisnost i suverenost Republike BiH, da je Republika Hrvatska otro reagirala na agresiju na Republiku BiH, koju su izvrile Srbija i Crna Gora, te da je prihvatila veliki broj izbjeglica iz BiH. Jednako tako sa zadovoljstvom prihvaa opredjeljenje Republike BiH da razvija s Republikom Hrvatskom kao svojim najveim susjedom ravnopravne dobrosusjedske odnose. Pozdravljamo i opredjeljenje Vlade Republike BiH o prihvaanju Vance-Owenova plana cjelovito, ali i u dijelovima u duhu sporazuma Izetbegovi-Boban od 25. travnja 1993. Republika Hrvatska je nastojala i nastojat e pridonositi mirnu rjeenju krize na prostoru bive Jugoslavije, posebice okonanju rata u BiH. S tim u svezi poduprli smo Vance-Owenov plan koji osigurava mir i ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda u BiH, to je osnovni preduvjet mira i svretka rata u Bosni i Hercegovini. U svezi s vaim priopenjem sa sjednice od 13. svibnja 1993., u kojem se navodi niz netonih podataka, posebice optuaba na raun Republike Hrvatske kojima se ona eli prikazati kao agresor u BiH, elimo istaknuti sljedee injenice: 1. Navodi iz toke 1. 'Vlada Republike Hrvatske otvoreno podupire nezakonite akcije nekih postrojba HVO-a u zadnjim sukobima u Mostaru i sredinjoj Bosni', nisu toni. U svezi s navedenim istiemo da su nam poznate injenice o zloinima nad civilnim puanstvom u selu Ahmiima kod Viteza. Tu su injenicu potvrdili i predstavnici HVO, pa prema tome nije rije o zatakavanju. Republika Hrvatska se zauzima da se sve injenice utvrde to prije uz pomo meunarodne komisije, te da se poinitelji zloina privedu pravdi. Meutim, zatakavanja ipak ima, ali s vae strane, primjerice, kad su posrijedi nedavni zloini u hrvatskim selima oko Konjica, kao i zatoenje vie od tisuu Hrvata u okolici Zenice. 2. Nije tona, odnosno nije istinita vaa sljedea tvrdnja: 'Po pouzdanim podacima na teritoriju BiH nalaze se sljedee postrojbe regularne Hrvatske vojske: 113. splitska brigada i dijelovi brigade iz Metkovia (u predjelu Bune, Dubrave i Stolca), 114. splitska i 123. varadinska brigada (u podruju Lave) i jedna tenkovska postrojba (u predjelu vrsnice)', jer se te, kao i ostale postrojbe HV, nalaze na podruju Republike Hrvatske. U neutemeljenost takvih optuaba mogu se lako uvjeriti meunarodne organizacije (UN i EZ), te

IZVOR: Glas Slavonije, 19. 5. 1993.

27/08/2007

254

ih pozivamo da odmah na licu mjesta obave oevid te daju potpuno izvjee. Pri tome se Republika Hrvatska obvezuje na punu suradnju i pomo. Da bi bili do kraja precizni, istaknut emo: zanemarivo se mali dio postrojba Hrvatske vojske nalazi na graninom podruju BiH (na granici Republike Hrvatske) u podruju Dubrovnika. Te postrojbe su razmjetene u skladu s naelima meunarodnog prava i uz znanje meunarodnih organizacija, da bi titile grad Dubrovnik i okolna mjesta od moguih napada naeg zajednikog neprijatelja, srpskog agresora. Pripravni smo, im zavlada mir i sigurnost na podruju Republike BiH, povui te postrojbe na podruje RH. U svezi s tokom 3. moramo vas upozoriti da nitko od slubenih predstavnika Republike Hrvatske nije govorio o konfederalizaciji Republike BiH u svrhu njezina 'komadanja', ve u smislu njezine podjele na pokrajine na osnovi Vance-Owenova plana kao osiguravatelja ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH i na taj nain ouvanja dravnosti Bosne i Hercegovine. Neprekidno zalaganje muslimanskog vodstva za jedinstvenom graanskom dravom Bosnom i Hercegovinom te neprihvaanje Hrvata u BiH takve politike opcije slui za za to da se Republika Hrvatska optuuje za agresiju te izjednaivanje sa Srbijom i Crnom Gorom. Uz to bi se u meunarodnoj javnosti stekao dojam o graanskom ratu u BiH. To bi bio preduvjet za donoenje odgovarajuih odluka u meunarodnim organizacijama koje bi ile u prilog vaim interesima o stvaranju unitarne graanske Republike Bosne i Hercegovine. 4. Republika Hrvatska ne vodi medijski rat, nego njezin tisak i sredstva javnog informiranja, koji nisu dravni, prenose informacije koje dobivaju iz raznih izvora i za koje urednitva smatraju da izraavaju razliita gledita i da daju tone opise injenica i dogaaja. Meutim, kao primjer propagandne aktivnosti navodimo vam dananje priopenje Press centra Armije BiH, u kojem se potpisivanje primirja izmeu generala Petkovia i generala Mladia, na poticaj generala Morillona, navodi kao dokaz i 'kruna' dosadanje suradnje HVO-a i etnika'. Pri tome se zaboravlja da su takoer na poticaj generala Morillona takvo primirje potpisali general Mladi i general Halilovi prije nekoliko dana. Iskreno se nadamo da ete prestati iznositi takve neistinite optube kojima se skree pozornost od biti rata u Republici Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, odnosno od velikosrpske agresije kojoj vi takvim pristupom idete u prilog. Samo njezin konani poraz jedini je preduvjet mira na prostoru Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, kao i na itavom prostoru bive Jugoslavije", navodi se na kraju pisma, to ga je potpisao ministar obrane Republike Hrvatske Gojko uak.

27/08/2007

255

122.

Vance-Owenov

plan:

Sporazum

iz

Meugorja

(Meugorje, 18. 5. 1993.)

Primjena Mirovnoga plana za Bosnu i Hercegovinu.
"Na sastanku sazvanom od predsjednika Tumana, a pod okriljem UNPROFOR-a, u Meugorju 18. svibnja, u prisutnosti, na prvom dijelu sastanka, ministra vanjskih poslova Danske, ministra obrane panjolske i gospodina Izetbegovia, gospodina Bobana i njihovih delegacija i supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, dogovorena su sljedea poglavlja sporazuma na temelju odlunosti strana da rade na primjeni Mirovnoga plana za Bosnu i Hercegovinu. S tim na umu, strane su odluile da djeluju u svrhu prihvaanja plana od strane bosanskih Srba, na primjeni Vance-Owenova plana u moguem opsegu, vodei rauna o karakteru odredbaba i trenutanim okolnostima, kako je dogovoreno u Zagrebu 24. travnja. I. Privremena provincijska vlada Privremena provincijska vlada provincija Mostar, Travnik i Zenica ustrojit e se odmah u skladu sa sljedeim rasporedom (vidi paragraf d Sporazuma o privremenom ustrojstvu). MOSTAR: Guverner Hrvat, viceguverner Musliman; raspodjela vladajueg tijela: 5 Hrvata, 3 Muslimana i 2 slobodna. TRAVNIK: Guverner Hrvat, viceguverner Musliman; raspodjela vladajueg tijela: 5 Hrvata, 4 Muslimana i jedno slobodno ZENICA: Guverner Musliman, viceguverner Hrvat; raspodjela vladajueg tijela: 6 Muslimana, 2 Hrvata i 2 slobodna. Provincijska policija bit e pod kontrolom provincijske vlade, a sastav e biti u skladu sa strukturom puanstva na osnovi popisa 1991. godine (vidi paragraf g Sporazuma o privremenom ustrojstvu). II. Privremeni opunomoenik za ljudska prava Dogovoreno je da e privremeni opunomoenik za ljudska prava biti odreen u skladu s raspravom i da e se osnovati Misija za nadgledanje ljudskih prava u mostarskoj, travnikoj i zenikoj provinciji (vidi paragraf h Sporazuma o privremenom ustrojstvu). III. Javni pravobranitelj Dogovoreno je da supredsjedatelji odmah odrede jednog javnog pravobrantielja. Takoer je dogovoreno da svaka od dviju strana predloi supredsjedateljima jednog javnog pravobranitelja. IV. Koordinacijsko tijelo

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA5250153:1, 25. 5. 1993.: - Hrvatska zajednica Herceg-Bosna primila je iz Ureda supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji tekst sporazuma dogovorenog na sastanku u Meugorju 18. svibnja. Hina je danas pimila taj tekst i prenosi ga:

27/08/2007

256

Ponovno je ustvreno da e sljedee osobe initi Koordinacijsko tijelo kako je dogovoreno u Zagrebu 24. travnja: g. Mate Boban, g. Mile Akmadi, g. Franjo Boras, g. Alija Izetbegovi, g. Ejup Gani i g. Fikret Abdi. Supredsjedatelji zadravaju pravo da nakon konzultiranja dviju strana pozovu bosanske Srbe da imenuju tri predstavnika u Koordinacijsko tijeko kada se uvjere da postoje uvjeti za plodnu suradnju. V. Sredinja vlada Dogovoreno je da se, u skladu s postojeim ustrojstvom Bosne i Hercegovine, uine sljedee promjene: Ustanovljava se Vojno vijee etvorice (vidi poseban vojni sporazum) koje sainjavaju: - g. Mate Boban - g. Alija Izetbegovi - g. Mile Akmadi - g. Ejup Gani Takoer je dogovoreno da lanovi Koordinacijskog tijela, iako nemaju ustavne ovlasti za tvorbu privremenog predsjednitva, nee, unato tomu, drati mjesta u Vladi Bosne i Hercegovine. Prema tomu, izabrani lanovi e napustiti svoja mjesta. Dogovoreno je da gospodin Prli bude predsjednik Vlade. Gospodin Prli e, nakon sastanka i konzultacija, predloiti izbalansiranu vladu, ukljuujui lanove ostalih strana, Koordinacijskom tijelu na prihvaanje. Ako ne bude konsenzusa, supredsjedatelji MKBJ bit e pozvani da rijee razlike. Neovisno o ovom sporazumu, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima g. Muhamed Sairbej nastavit e s radom. Veleposlanik u Washingtonu bit e zamijenjen i imenovan od strane hrvatske delegacije koja e predloiti i ambasadora u Bonnu. Nedavno odreeni veleposlanik u Parizu ostat e na toj dunosti. VI. Vojni sporazum Generali Petkovi i Halilovi sloili su se da oni jo nisu bili u mogunosti provesti sporazum koji su potpisali 25. travnja u Zagrebu i 12. svibnja u Meugorju. Sloili su se da e to uiniti sada, odmah i u potpunosti. Sporazumjeli su se da e prvi korak u tom procesu biti prestanak neprijateljstava na podruju pod njihovom kontrolom, s nastupanjem 19. svibnja u 12 sati, praeno razdvajanjem snaga i povlaenjem u vojarne njihovih snaga, kao i provedba ostalih mjera predvienih sporazumom od 12. svibnja. Nadalje, kada se situacija u zemlji smiri, oni e ustrojiti strukture zajednikog zapovjednitva shodno odredbama sporazuma od 25. travnja. Dogovorili su i to da rade pod upravom Vojnog vijea u kojem su predsjednik g. Mate Boban, g. Alija Izetbegovi, g. Mile Akmadi i g. Ejup Gani. VII. Oslobaanje zatoenih Dogovoreno je da se sve osobe koje su jo zatoene odmah oslobode a preporuke Zajednike komisije, ustanovljene ovim zakljukom, provodit e se u dobroj volji. Voditelj Zajednike komisije je Jan Egeland, dravni sekretar, Ministarstvo vanjskih poslova Norveke, zamjenik g. Stoltenberga.

27/08/2007

257

VIII. Sljedee Koordinacijsko tijelo odrat e se tijekom tjedna koji poinje 24. svibnjem i u tom tjednu supredsjedatelji oekuju da posjete Beograd.

27/08/2007

258

123.

Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o

nastavku mirovnog procesa (19. 5. 1993.)*

Uvaavajui potrebu da se politiki, etniki i vjerski sukobi izmeu tri naroda i graanski rat u bivoj Bosni i Hercegovini okonaju pronalaenjem trajnog i stabilnog politikog rjeenja i tako prestanu patnje civilnog stanovnitva, Smatrajui da normalan i organizovan ivot moe biti izgraen samo na osnovama prava naroda na samoopredjeljenje na osnovu koga svaki narod ima pravo da samostalno odredi svoj politiki status, ekonomski, socijalni i kulturni razvoj, Ocjenjujui da se mirovni pregovori mogu efikasno voditi samo nakon obustave neprijateljstava i uspostavljanje trajnog primirja, Uzimajui u obzir realno stanje u Republici Srpskoj, rezultate upravo provedenog referenduma, te injenicu da Vens-Ovenov plan nije prihvaen i imajui u vidu tok dosadanjeg mirovnog procesa, Narodna skuptina Republike Srpske, na osnovu lana 70. stav 1. toka 2. ustava Republike Srpske, na svom zasjedanju odranom 19. maja 1993. godine donosi

Deklaraciju o nastavku mirovnog procesa

I Republika Srpska je zaustavila sva vojna dejstva svojih oruanih snaga i spremna je da uspostavi trajan mir u skladu sa sporazumima o primirju koji su zakljueni sa drugim stranama u sukobu. II Republika Srpska se zalae za nastavljanje mirovnog procesa i izraava svoju spremnost za uee u svim mirovnim inicijativama, te poziva sve istaknute linosti meunarodnog politikog ivota da se aktivno ukljue u rjeavanje krize i ratnog sukoba u bivoj Bosni i Hercegovini davanjem novih mirovnih predloga i rjeenja. III Svi centralni i lokalni organi Republike Srpske e aktivno i u dobroj namjeri raditi na nastavku i daljem unapreenju mirovnog procesa. Narodna skuptina ovlauje svoju delegaciju da kao predstavnik republike Srpske nastavi dalje mirovne pregovore. IV Ova deklaracija stupa na snagu danom donoenja a objavie se u Slubenom glasniku Republike Srpske
*

IZVOR: Slubeni glasnik Republike Srpske, godina 2., broj 6, Sarajevo, 20. 5. 1993.

27/08/2007

259

Predsjednik Bro 02-617/93 19. m 1993. godine Narodne skuptine r Momilo Krajinik

27/08/2007

260

124.

Narodna

skuptina

Republike

Srpske:

Odluka

proglaenju rezultata referenduma (19. 5. 1993.)*

Na osnovu lana 70. stav 1. toka 5 Ustava Republike Srpske, l. 1, 2, 15. i 16 Zakona o referendumu i lana 114. Poslovnika Narodne skuptine Republike Srpske, Narodna skuptina Republike Srpske na svom zasjedanju odranom 19. maja 1993 godine, donosi

Odluku o proglaenju rezultata referenduma koji je odran 16. i 17. maja 1993. godine
I Usvaja se Izvjetaj Komisije za sprovoenje referenduma, koji je u Republici Srpskoj odran 15. 16. i 17, maja 1993. god., a za graane Republike koji borave na teritoriji SR Jugoslavije i inostranstvu 16. i 17. maja, na kome su se graani Republike izjanjavali o referendumskim pitanjima: Da li ste za Vens-Ovenov plan i Da li ste za samostalnu Republiku Srpsku sa pravom Republike da stupa u ravnopravne odnose sa drugim narodima i dravama. Izvjetaj Komisije za sprovoenje referenduma predstavlja sastavni dio ove odluke. II Na osnovu Izvjetaja Komisije za sprovoenje referenduma utvruje se i proglaava: a) graani Republike veinom od 1.060.348 glasova ili 83,26% od ukupno upisanih glasaa, odnosno 96% od izalih glasaa, nisu prihvatili Vens-Ovenov plan, b) graani Republike su se veinom od 1.061.140 glasova ili 88,37% od ukupno upisanih glasaa, odnosno 96% izalih glasaa, izjasnili za samostalnu Republiku Srpsku sa pravom Republike da stupa u ravnopravne odnose sa drugim narodima i dravama. III Na osnovu navedenih rezultata Narodna skuptina ocjenjuje i zakljuuje da je referendum potpuno uspio, da se narod Republike slobodno, politiki zrelo i odgovorno izjasnio i odluio da je Vens-Ovenov plan u predloenom vidu i sadraju neprihvatljiv, a da je opstanak i samo stalan dravno pravni razvoj Republike njegova izriita elja i odluka. IV Narodna skuptina zakljuuje da su pregovori nezamjenjiv i jedino prihvatljiv nain za okonanje graanskog rata u bivoj Bosni i Hercegovini i na pronalaenju pravednog i trajnog politikog rjeenja, te da mirovni proces treba intenzivno nastaviti uz uzimanje u obzir nekih pozitivnih strana i rjeenja predloenog plana.
*

IZVOR: Slubeni glasnik Republike Srpske, godina 2., broj 6, Sarajevo, 20. 5. 1993.

27/08/2007

261

Narodna skuptina ovlauje delegaciju da nastavi kontinuirano i aktivno uee u mirovnom procesu i zakljuuje da je neophodno da ona u pregovorima nastupa kao zvanino predstavnitvo Republike srpske. Komisija za ustavna pitanja e razmotriti nain i oblik ustavnopravnog izraavanja referendumskih odluka i na osnovu toga predloiti donoenje odgovarajuih akata. VI Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavie se u Slubenom glasniku Republike Srpske. Predsjednik Broj 02-616/93 19. maja 1993. godinine Narodne skuptine Mr Momilo Krajinik, s. r.

27/08/2007

262

125.

Pet lanica Vijea sigurnosti UN: Zajednika izjava o BiH

(22. 5. 1993.)
Zajednika izjava saveznika o BiH
"Francuska, Ruska Federacija, panjolska, Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave duboko su zabrinute zbog nastavka sukoba u Bosni i Hercegovini, unato gorljivim nastojanjima meunarodne zajednice i supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, a koje u potpunosti podravaju, za obustavu rata. Nastavit emo urno raditi kako bismo obustavili taj uasan rat i postigli trajno i pravedno rjeenje. Dijelimo zajednika stajalita o najuinkovitijim mjerama koje trenutno moramo poduzeti. Te bi mjere trebale voditi k provedbi odgovarajuih rezolucija Vijea sigurnosti to razradi daljnjih koraka koje valja poduzeti. 1. HUMANITARNA POMO. Nastavit emo pruati humanitarnu pomo puanstvu Bosne i Hercegovine te vrsto zahtijevati od sviju strana da bez zapreka dozvole prolaz humanitarnoj pomoi. 2. SANKCIJE. Sve lanice Ujedinjenih naroda dune su strogo nametati gospodarske sankcije koje je Vijee sigurnosti UN uvelo protiv Srbije i Crne Gore, sve do ispunjenja uvjeta potrebnih za ukidanje sankcija, koji su utvreni Rezolucijom 820 Vijea sigurnosti, ukljuujuli i povlaenje postrojbi bosanskih Srba sa silom okupiranih podruja. 3. ZATVARANJE GRANICA. Primili smo k znanju obeanje beogradskih vlasti da e zatvoriti svoju granicu prema Bosni i Hercegovini kako bi primorale bosanske Srbe na prihvaanje mirovnog plana. Nadziremo potuje li se stvarno zatvaranje granice. Iako prvotnu odgovornost za provedbu takvih mjera preuzima Beograd, spremni smo sudjelovati u toj akciji, primjerice rasporeivanjem promatraa du granice, pruanjem usluga tehnikih pregleda ili provedbom zrane kontrole. Takoer smo primili k znanju spremnost vlasti iz Zagreba da se provede nadzor granice izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 4. ZATIENE ZONE. Ideja "zatienih zona" u Bosni i Hercegovini, prema prijedlogu Francuske i drugih zemalja, mogla bi biti vrijedan doprinos. Nastojat emo da Vijee sigurnosti UN to prije usvoji novu rezoluciju o kojoj se sada raspravlja. Velika Britanija i Francuska zajedno s drugim dravama ve su rasporedile svoje snage u okviru UNPROFOR-a u "zatienim zonama". Postrojbe drugih zemalja, ukljuujui panjolsku i Kanadu, igraju znaajnu ulogu na terenu. Ruska Federacija razmilja o upuivanju svojih snaga u BiH, pored svojih postrojbi ve rasporeenih u Hrvatskoj. Sjedinjene Drave spremne su odrati obeanje da pomognu zatititi snage UNPROFOR-a u sluaju da ove budu napadnute i da takvu akciju zatrae. Daljnji bi doprinosi drugih zemalja bili dobrodoli. 5. ZONA ZABRANE LETOVA. Treba nastaviti nametati zonu zabrane letova iznad Bosne i Hercegovine.

IZVOR: I. Bandi. Washingtonski sporazumi. Pretpostavke akteri ciljevi. Magistarski rad. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet politikih znanosti, 2001., Dokumentacija.

27/08/2007

263

6. SUD ZA RATNE ZLOINE. Podravamo brzu uspostavu suda za ratne zloine, kako bi se poinitelji zloina izveli pred lice pravde. 7. TRAJAN MIR. Rjeenje bosanskohercegovakog sukoba putem pregovora, temeljeno na Vance-Owenovu mirovnom procesu i na pojaanoj meunarodnoj suradnji i naporima, predstavlja nain za postizanje trajnog mira. Francuska, Rusija, panjolska, Velika Britanija i SAD pomagat e i aktivno sudjelovati u trajnom politikom procesu do postizanja tog cilja. Ukoliko strane odlue hitno provesti zajednitki dogovorene klauzule Vance-Owenova plana, pruit e im se pri tome podrka. 8. SREDNJA BOSNA I HERCEGOVINA. Duboko smo zabrinuti zbog sukoba izmeu bosanskih Hrvata i snaga bosanske vlade te "etnikog ikenja" s time u svezi; stoga se slaemo da se Hrvatskoj uputi upozorenje da, bude li pomagala snage bosanskih Hrvata u tom sukobu, moe biti kanjena uvoenjem sankcija meunarodne zajednice. 9. OGRANIENJE SUKOBA. Usko emo suraivati na jaanju napora za ogranienje sukoba i sprijeavanje tirenja sukoba na susjedne zemlje. Takav bismo razvoj dogadaja drali krajnje ozbiljnjim. 10. BIVA JUGOSLAVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJA. Bitno je da svi u regiji shvate da bi agresija na podruje bive Jugoslavenske Republike Makedonije donijela ozbiljne posljedice. Podrat emo pojaanu nazonost meunarodnih promatraa u toj zemlji u dogovoru s vlastima a Skopju. Sjedinjene Drave predviaju da i one sudjeluju u toj akciji. 11. KOSOVO. Zalaemo se za pojaanu nazonost meunarodne kontrole na Kosovu. Meunarodni standardi ljudskih prava trebaju se strogo potivati u bivoj autonomnoj pokrajini Kosovo, iako ne podravamo proglase o nezavisnosti te pokrajine. 12. HRVATSKA. Jednake primjedbe odnose se i na hrvatska podruja nastanjena srpskim puanstvom. Radit emo na obnovi i jaanju mandata snaga UNPROFOR-a. Hrvatska vlada i lokalne srpske vlasti trebaju odrati prekid vatre i nastaviti konstruktivni dijalog za rjeenje praktinih, gospodarskih, te konano i politikih problema meu njima. 13. DALJNJE MJERE. Drat emo otvorenim opcije za nove i stroe mjere, od kojih niti jedna nije unaprijed predviena niti iskljuena. Mi, pet lanica Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda vrsto smo jedinstvene i vrsto spremne trenutno poduzeti ove mjere. Usko emo suraivati s Ujedinjenim narodima te odgovarajuim regionalnim organizacijama kako bismo proveli ova nastojanja".

27/08/2007

264

126.

Predsjednik HZ HB mr. Mate Boban: Pismo predsjedniku

Predsjednitva BiH Aliji Izelbegoviu. (Mostar, 31. 05. 1993.)*

Zaustavite bezumlje!
MOSTAR - U povodu najnovijih dogaaja i alarmantnih izvjea iz Sarajeva o maltretiranju i neshvatljivo loem odnosu prema Hrvatima u tome gradu, predsjednik HZ Herceg-Bosne mr. Mate Boban uputio je pismo predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izelbegoviu. U pismu stoji: Traim i molim Vas osobni utjecaj poradi spreavanja svih onih postupaka koji mogu proizvesti negativne posljedica po ionako vrlo naruene suodnosa Hrvata i Muslimana. Zagrebaka izjava i meugorska konkretizacija njezina provoenja, dosljedno potovanje i izvrenje obveza jedini su mogui nain razrjeenja svih pitanja i suzbijanja apsurdnih i pogubnih napetosti. Sve ono to se dogaa Hrvatima u Sarajevu, stalna optuivanja jo od poetka rata da su za stanja u tome gradu krivi oni, uz istodobno utjerivanje straha odvoenjem civila na kopanje rovova, ak i na "niiju zemlju", samo navodi na poznate rijei kao u Danteovu "Paklu": Svi vi koji ovamo ulazile, ostavite svaku nadu! Zar ja to ideal drave? Gdje su tu sloboda, pravo i sigurnost? U svom dostojanstvu u obrani svoje samobitnosti i pripadnosti svojoj zemlji Hrvati u Sarajevu nee biti niti ponieni, niti uvrijeeni. Gospodine Izelbegoviu, ne mislite li i Vi da svi tragini nesporazumi kojima svjedoimo svakodnevno rue mogunost suivota naih dvaju naroda, a istodobno spreavaju meunarodnu javnost na jae i djelotvornije uinke? Ne mislite li i Vi da podmetanja i lai ne mogu biti temelj ivota ni za koga, pa ni za Va narod? Nije li vrijeme da i Vi prihvatite i razumijete da vie nikada nikome i nigdje Hrvatica i Hrvat nee pristali da budu neslobodni i neravnopravni? Nije li vrijeme da i Vi cjelinu hrvatske rtve za BiH prestanete smatrali borbom za nekoga drugog i neto drugo osim za dravu Bosnu i Hercegovinu? Nije li vrijeme da prestanete ne priznavati istinu da je Herceg -Bosna sastavnica cjelovite BiH, a naa borba pokuaj da je iznova sagradimo na vrstim i jasnim temeljima? Smatram Vas najodgovornijim sugovornikom koji moe - ako to hoe -sve uiniti da se zajedniki interes reintegrira, ovrsne i da se osposobimo za obranu i uspostavu zajednike drave. Zaustavile, dakle, sa svoje strane ovo bezumlje i bezumnike i znajte da ete u nama uvijek imati iskrenog i odlunog suputnika na ovome krinom putu. Vama, gospodine Izetbegoviu, i svim vjernicima islamske vjere u BiH i izvan nje estitam Kurban-bajram, blagdan rtve, koja je preduvjet mira u nama i oko nas, kae se na kraju pisma Mate Bobana upuenoga Aliji Izetbegoviu.

IZVOR: Veernji list, 1. 6. 1993.

27/08/2007

265

127.

Vojni zapovjednici triju strana u BiH: "Generalni o prestanku sukoba u Bosni i Hercegovini"

sporazum

(Sarajevo, 15. 6. 1993.)

Tekst Generalnog sporazuma o prestanku sukoba u Bosni i Hercegovini
od 15. juna/lipnja 1993.

DOLJE POTPISANI PREDSTAVNICI STRANA. Razmatrajui odluke Savjeta Bezbjednosti Ujedinjenih Nacija koje se tiu bive Jugoslavije, posebno rezolucije 824 i 836 (1993), i sve ostale relevantne rezolucije. Dalje priznavajui hitnost trenutne situacije i elei da okonaju konflikt u Bosni i Hercegovini bez daljeg odlaganja, DOGOVORILI SU se slijedee: lan I Prestanak neprijateljstava 1. Poevi od 1200 sati 18. juna/lipnja 1993.godine, sve tri Strane e izdati pisane naredbe svojim snagama o prestanku vatre i zamrzavanju vojnih aktivnosti, ukljuujui vojne pokrete, razvoj jedinica i dalju fortifikaciju. 2. Svaka Strana e obezbjediti da ovakve naredbe budu potpisane od strane glavnokomandujueg vojske te Strane, Ovakve naredbe e dostaviti ovlateni predstavnici glavnokomandujueg lino komandantima brigada. 3. Strane e pruiti UNPROFOR-u svoju punu saradnju u nadgledanju prestanka neprijateljstava. Nadalje, svaki komandant brigade svake Strane pripremie dnevni izvjetaj svom glavnokomandujuem koji e sadravati sve detalje o vojnoj situaciji i naporima da se prestanak neprijateljstava sprovede u djelo. Sve strane moraju smjesta prijaviti UNPROFOR-u krenja prekida vatre. 4. Sve rasprave o prestanku neprijateljstava i drugim stvarima bie vodjene na Mjeovitoj vojnoj radnoj grupi. Strane se slau da za hitne stvari (po ocjeni UNPROFOR-a), imaju ovlatene predstavnike koji su na raspolaganju 24 sata dnevno. 5. Na Mjeovitoj vojnoj radnoj grupi u nastavku diskusije bie raspravljene, na to praktiniji nain, odluke o vremenu i mjerama za razdvajanje snaga. lan II

IZVOR: HDA, Registrator: IZM PROZOR 4722.. Vojni zapovjednici triju strana u BiH na sastanku odranom pod predsjedavanjem zapovjednika UNPROFOR-a Larsa-Erica Wahlgrena, na sarajevskom aerodromu 15. 6. 1993. potpisali su sporazum o prekidu vatre i zaustavljanju sukoba u BiH

27/08/2007

266

Osnovne odredbe 1..Generalni sporazum ukljuuje odredbe o prestanku neprijateljstava sadrane u lanu I i osnovne odredbe sadrane u ovom lanu. Sve odredbe Generalnog sporazuma su u pravnoj vezi. 2. Sve Strane garantuju svoju punu podrku Generalnom sporazumu. Bilo kakvo ometanje sporovodjenja u djelo bilo koje odredbe od bilo koje Strane bie ocijenjeno kao krenje Generalnog sporazuma. 3. Strane priznaju da ukoliko UNPROFOR-u ne obezbijede slobodu kretanja, ili ukoliko ne ispotuju slovo i duh ovog sporazuma, razmjetanje snaga UNPROFOR-a, njihova sigurnost i operacije e biti direktno ugroene. 4. Sve Strane priznaju da su pod obavezom, izmedju ostalog: (a) uslovima svih prijanjih potpisanih sporazuma, ukoliko sve tri strane u prisustvu UNPROFOR-a ne odrede da te odredbe vie nisu primjenjive; (b) uslovima enevskih konvencija od 12. avgusta 1949. i Dodatnim protokolima, kao i drugim instrumentima ratnog prava i zatitom ljudskih prava; (c) da dozvole dostavljanje humanitarne pomoi i slobodu kretanja predstavnicima medjunarodnih humanitarnih organizacija uz uobiajene mjere kontrole; (d) onemoguavanja koritenja vode, gasa i struje kao oruja i potvrdno podravaju napore da se oprave i odravaju objekti koji omoguavaju snabdijevanje vodom, gasom i strujom. (e) da dostave drugim Stranama spiskove sa svim ratnim zarobljenicima i poginulim koji se nalaze u njihovoj vlasti, kao i njihove lokacije. 5. Strane su saglasne da nastave pregovore, pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a, u namjeri da rijee krizu. Ovaj Generalni sporazum stupa na snagu danom potpisivanja i ostaje na snazi do odluke sve tri strane u prisustvu UNPROFOR-a.. SAINJENO NA Sarajevskom aerodromu 15.juna/lipnja 1993,godine u prisustvu UNPROFOR-a. POTPISNICI: General potpukovnik Ratko Mladi General Rasim Deli General Milivoj Petkovi SVJEDOCI UNPROFOR-a: General potpukovnik Lars-Eric Wahlgren' Zapovjednik snaga Cedric Thornberry Zamjenik efa misije General potpukovnik Philippe Morillon, Zapovjednik UNPROFOR-a za BiH

27/08/2007

267

128.

Ministri vanjskih poslova zemalja Europske zajednice:

suglasnost o "temljenim naelima" za rjeavanje sukoba u BiH (Kopenhagen, 20. 6. 1993.)

Na ministarskom sastanku EZ-a razmotrene implikacije novog mirovnog plana za BiH
Ministri vanjskih poslova zemalja lanica Europske zajednice na svom su jueranjem sastanku u Kopenhagenu postigli suglasnost o "temljenim naelima" koja moraju biti potivana pri rjeavanju sukoba u BiH, zakljuivi da jedno od tih naela mora biti i "ouvanje teritorijalnog integriteta BiH". Lord David Owen, izaslanik EZ-a na mirovnim pregovorima, izvijestio je ministre o situaciji u BiH u sklopu priprema za dananji sastanak efova drava ili vlada lanica Zajednice. Na sastanku je istaknuto kako zbog nastavka borbi i pogoranja situacije postoji neodlona potreba okonavanja rata koji traje ve gotovo 15 mjeseci. Ocjenjujui novopredloeni mirovni plan za BiH oni su ustvrdili da prijedlog stvaranja tri teritorijalne jedinice ne mora voditi do raspada republike i proirenja Srbije i Hrvatske na raun Muslimana. "To je temeljno. Mi radimo na ouvanju BiH kao jedne drave", kazao je danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen. Lord Owen je naglasio kako dio onog pod ime se misli na "teritorijalni integritet" jest zamisao da "teritorij ne bude zadobijen silom", implicirajui da bi muslimansko prihvaanje tog plana sauvalo taj integritet. Prema izjavama iz diplomatskih krugova, koje prenosi agencija Reuter, prolotjedno odustajanje od Vance-Owenovog plana nije ministrima EZ ostavilo drugi izbor nego da prihvate srpska osvajanja, stoga e oni zatraiti od lorda Owena da u pregovorima ishodi to povoljnije rjeenje za Musliamne i da se bilo kakav novi sporazum ojaa jamstvima zatite ljudskih prava i drugim elementima iz naputenog plana. U okviru dogovorene podrke Muslimanima, na sastanku je, prema rijeima efa danske diplomacije, odlueno da se Hrvatima uputi "ozbiljno upozorenje" zbog nastavljanja borbi, a najavljeno je i poootravanje sankcija protiv Srbije i Crne Gore. Na sastanku su efovi diplomacija zemalja EZ izrazili punu podrku naporima lorda Owena i Thorvalda Stoltenberga i zatraili od njih da nastave s naporima na ovotjednom nastavku mirovnih pregovora u enevi. Oekuje sa da e sudionici dvodnevnog sastanka na vrhu EZ, koji danas poinje u Kopenhagenu, detaljnije formulirati naela s kojima bi se trebao ojaati eventualni sporazum o okonanju rata u BiH.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA6210021:1, 21. 6. 1993.

27/08/2007

268

129.

Predsjednik HZ HB Mate Boban: Pismo svjetskim

dunosnicima (Mostar, 22. 6. 1993.)

Pismo predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Bobana
Predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban uputio je juer pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Boutrosu Boutrosu Ghaliu, Predsjedniku Sjedinjenih Amerikih Drava Billu Clintonu, Predsjedniku Vijea Sigurnosti UN Don Juan A. Yanez-Barnuevu, Predsjedniku Vijea ministara vanjskih poslova Europske zajednice Nielsu Helvegu Petersenu, supredsjedateljima Konferencije o bivoj Jugoslaviji Thornvaldu Stoltenbergu i lordu Davidu Owenu, u povodu tragine situacije hrvatskog puanstva u Bosni i Hercegovini te u povodu novih hrvatskih inicijativa za mirno razrjeenje krize, izvijeeno je veeras iz Ureda Predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Mate Boban u svom pismu navodi: "Politika motrita Hrvata Bosne i Hercegovine bila su i ostala jasna i nedvojbena. Bosna i Hercegovina treba i moe biti, kao neovisna i meunarodno priznata te kao subjekt meunarodnog prava, ureena samo kao zajednica tri konstitutivna naroda, s jednakim pravima na Bosnu i Hercegovinu i pravom na sebe u njoj. Unutarnji ustroj moe biti definiran jedino kroz potpuno i pravedno zadovoljenje politike volje sva tri naroda. Vanjske granice Bosne i Hercegovine smatramo neupitnim i nepovredivim, doim unutarnje crte razgranienja mogu i moraju biti predmet politikih pregovora. U tom smislu sveukupan angaman hrvatskog izaslanstva na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini, pod visokim pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda i Europske zajednice, koji traju ve dvadeset mjeseci, bio je od samog poetka vrlo konstruktivan i od najviih meunarodnih imbenika vrlo tovan. U konstruktivnim nastojanjima naega izaslanstva da se doe do prihvatljivog politikog rjeenja krize, nismo nailazili na potporu kod druga dva imbenika u ovom sukobu. Podsjeam da je hrvatska strana prva potpisala Vance-Owenov mirovni plan, smatrajui ga jednim od moguih modela politikog ustroja Bosne i Hercegovine. Zbog neuinkovitosti meunarodne zajednice da provede plan iza kojeg je i sama stala, odnosno opstrukcije druge dvije strane u samoj BiH da ga iskreno prihvate, hrvatska je strana voljna nastaviti mirovne pregovore temeljem novih prijedloga, iznesenih od relevantnih meunarodnih imbenika, ukljuivo i vas. Ti prijedlozi idu ka konstituiranju Bosne i Hercegovine kao dravne zajednice tri naroda i njihovih teritorijalno-politikih cijelina. Hrvatska e strana na mirovnim pregovorima u enevi iznijeti svoje motrite temeljnih naela konstituiranja takve zajednice. Po naputku supredsjedatelja Mirovne konferencije Torwalda Stoltenberga i lorda Davida Owena, a temeljem zakljuaka sastanka odranog 16. lipnja u enevi, najvii politiki predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini obavili su konzultacije glede svojih prijedloga s najviim politikim predstavnicima muslimanskog i srpskog naroda. U tim razgovorima ustanovljen je visok stupanj suglasnosti te je utvrena visoka razina spremnosti sve tri strane da se rat prekine i otpone stvaran i uinkovit proces politikog razrjeenja krize.

IZVOR: Veernji list, 23. 6. 1993.

27/08/2007

269

Na tom putu, dakako, postoje jo uvijek znaajne prepreke. Dio politikog vodstva muslimanskog naroda ovih dana jasno eksplicira odsustvo volje za iznalaenje mirnog rjeenja krize, te nastoji ratom i agresijom odgovoriti na opetovane pozive na mir i suradnju. Predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine, nepotvrenog mandata od 20. prosinca 1992., gospodin Alija Izetbegovi, voditelj je te struje muslimanskog politikog vrha, te ga hrvatski narod i njegovo politiko vrhovnitvo smatraju najodgovornijim za nastavak rata i agresiju na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Najvii hrvatski politiki interes je mir i sloboda za sve narode i graane Bosne i Hercegovine. Na pragu smo mogueg postizanja tog cilja. Traim da upotrijebite sav svoj utjecaj i omoguite dovoenje sve tri strane za pregovaraki stol, odmah i bez preduvjeta na tlu Bosne i Hercegovine. To je jedini nain zaustavljanja ove strane tragedije, kataklizmike po svojim posljedicama za sva tri naroda Bosne i Hercegovine te ireg podruja Europe. Hrvati Bosne i Hercegovine i njihovo politiko vrhovnitvo stoje vam glede toga na potpunoj usluzi", navodi se na kraju pisma Predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Bobana.

27/08/2007

270

130. 1993)

MKBJ: Devet ustavnih naela za BiH (eneva, 23. 6.

Devet ustavnih naela za BiH

ENEVA - Francuska novinska agencija France presse objavila je dokument, za koji kae da je povjerljiv, a sadri ustavna naela koja su u srijedu u enevi dogovorili; supredsjedatelji Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji s elnicima Hrvata i Srba iz Bosne i Hercegovine Radovanom i Karadiem i Matom Bobanom. Prema francuskoj agenciji, taj dokument ima sljedeih devet toaka: 1. Bosna i Hercegovina bit e konfederacija republika. Ustav e priznati tri konstitutivna naroda, a veinu funkcija vlasti obnaat e same republike. 2. Republike nee moi sklapati sporazume sa stranim dravama ili meunarodnim organizacijama ako bi time mogla tetiti drugim republikama. 3. Sloboda prometa bit e doputena u cijeloj Bosni i Hercegovini i zajamena djelomino meunarodnim nadzorom. 4. Sva pitanja od vitalnog interesa za svaki konstitutivni narod i njihove republike trebaju biti rijeena ustavima republika i ustavnim tripartitnim sporazumom koje je mogue mijenjati jedino konsenzusom. 5. Republike moraju imati zakonodavne institucije izabrane demokratskim putem, te mora ju demokratski birati izvrno tijelo i nezavisne pravne institucije. Predsjednitvo konfederacije init e tri predsjednika republika. Postojat e konfederalno vijee ministara sastavljeno od 9 lanova, po 3 iz svake republike. Predsjednik konfederal- nog vijea bit e premijer. Konfederalno vijee obu hvaat e ministra vanj skih poslova. Mjesto pre mijera i mirtistra vanj skih poslova obnaat e naizmjenino predstavni ci triju republika; o duini mandata dogovorit e se sporazumno tri republi ke. Konfederalni parlament birat e se posrednim glasovanjem putem zakonodavnih organa triju republika. Prve izbore nadzirat e Ujedinjeni narodi, Europska zajednica i KESS. 6. Ustavni sud s po jednim lanom iz svake republike mora rijeiti sporove izmeu republika i konfederacije te izmeu republika. U sluaju da ustavni sud ne moe rijeiti razmirice konsenzusom, strane e se morati obratiti Prizivnom sudu sastavljenom od 5 sudaca Meunarodnog suda pravde biranih drijebom. 7. Bosna i Hercegovina postupno e se demilitarizirati pod kontrolom Ujedinjenih naroda i Europske zajednice. 8. Temeljna naela ljudskih prava moraju biti unesena u ustav koji e njihovu provedbu osigurati puteni domaih i meunarodnih mehanizama. 9. Izvjestan broj instrumenata meunarodne kontrole bit e predvien ustavom i vait e sve dok se tri republike ne sporazume konsenzusom o njihovu ukidanju.

IZVOR: Vjesnik, 26. 6. 1993.

27/08/2007

271

27/08/2007

272

131.

Predsjednik

RH

dr.

Franjo

Tuman:

Pismo

Predsjednitvu Republike BiH (Zagreb, 25. 6. 1993.)*

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman poslao je i petak sljedee Predsjednitvu Bosne i Hercegovine.

pismo

"Hrvatska javnost s velikim ogorenjem i zabrinutou prati ve due vrijeme sukobe izmeu HVO i Armije BiH koji su se izrodili u otvorenu agresiju i zlodjela muslimanske vojske Armije Bosne i Hercegovine - nad hrvatskim narodu u dijelovma BiH koji su prema VanceOwenovom planu podruja na kojima je trebala biti uspostavljena demokratska vlast srazmjerno odnosima veinskog hrvatskog i drugih naroda u okviru konanog ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine. Posljednjih dana primam alarmantne pozive predstavnika hrvatskog naroda i lokalnih vlasti, svjetovnih i crkvenih ustanova iz srednje Bosne koji upuuju pozive da Hrvatska uini sve to je mogue da se zaustavi tragedija hrvatskog naroda u Zenici, Kaknju, Vitezu, Busovai, Kiseljaku, Kreevu, Travniku, Konjicu i na podruju epe i Usore, gdje se provodi potpuno etniko ienje uz razaranje naselja i masakre civilnog stanovnitva. Do sada je ve preko sto tisua Hrvata u izbjeglitvu ili u smrtnoj opasnosti. Podsjeam vas da je Republika Hrvatska od prvog dana pruila svu moguu pomo Bosni i Hercegovini, prihvatila i smjestila stotine tisua izbjeglica iz BiH, preteno Muslimana, prva priznala Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i neovisnu dravu i uspostavila s njom diplomatske odnose. Osim toga vlasti Bosne i Hercegovine slobodno zasjedaju u Zagrebu, predstavnici tih vlasti slobodno se kreu na cijelom podruju Republike Hrvatske ne potujui osnovna meunarodna pravila o najavljivanju i traenju suglasnosti za svoje djelovanje na teritoriju druge suverene drave, a u mnogim mjestima Hrvatske djeluju brojni razliiti uredi i logistiki centri politikih organizacija i vojske koja vri zloine i agresiju nad hrvatskim narodom. Sva ta pitanja razmotrena su na sjednici Vijea obrane i nacionalne sigurnosti Hrvatske te je zakljueno da se Predsjednitvu i Vladi BiH dade znati da se prema daljnjoj provedbi takve politike Hrvatska ne moe ravnoduno odnositi. Zbog toga e, ako se agresija i zloini odmah ne zaustave, Republika Hrvatska ozbiljno preispitati sveukupnu svoju politiku prema Bosni i Hercegovini. Stoga apeliram na Predsjednitvo i Vladu BiH da neodlono poduzmu potrebne odlune korake da se odmah prekinu progoni i stradanja hrvatskog puanstva, te da se odnosi normaliziraju. Sa svoje strane Republika Hrvatska spremna je i nadalje svestrano razvijati odnose s BiH i uloiti sav svoj utjecaj za postizanje suradnje sva tri naroda u BiH, osobito muslimanskog i hrvatskog, uz uvjet da takvu spremnost oituju i dokau Predsjednitvo i Vlada BiH. Izvolite primiti, gospodo, izraze mog tovanja.

IZVOR: Vjesnik, 26. 6. 1993.

27/08/2007

273

132.

Predsjednik

Predsjednitva

BiH

Alija

Izetbegovi:

Interview za RT BIH (Sarajevo, 8. 7. 1993.)

SARAJEVO, 8. srpnja (AFP/Hina) - Bosna i Hercegovina e prihvatiti transformiranje u konfederaciju ako joj to bude nametnuto i ako, u sluaju da odbije taj prijelog, bude morala biti uvuena u "beskonani rat", izjavio je u etvrtak u Sarajevu predsjednik BiH Alija Izetbegovi. "Konfederacija je zapravo etnika podjela", izjavio je Izetbegovi u jednoiposatnom interviewu za Radio-televiziju BiH. "Etnika podjela za nas nije prihvatljiva ili je, svakako, teko prihvatljiva. Ona moe biti prihvaena jedino u sluaju da bude nametnuta kao rjeenje, ako jednostavno ne budemo imali drugog izbora ili ako je alternativa prihvatiti takvu podjelu ili biti uvuen u beskonani rat", kazao je predsjednik BiH. "To je vrlo runa opcija, to je sve to vam u ovome trenutku mogu rei", dodao je on. Zamisao o konfederaciji temelji se na etnikoj podjeli, no "neke se osobe ele skriti iza rijei. Stvari treba imenovati", primijetio je Izetbegovi. Predsjednik Predsjednitva BiH je u interviewu naglasio da odluku o prihvaanju konfederacije ne moe donijeti jedna osoba. "To je delikatno pitanje koje moe biti prihvaeno samo zajedniki", dri on. Izetbegovi je, meutim, priznao da je "etnika podjela u BiH ve izvrena orujem i silom." "U odreenom smislu je uzaludno pred tom stvarnou zatvarati oi", kazao je on. Tijekom meunarodnih pregovora "nisu mi prestajali postavljati pitanje: Srbi i Hrvati vie ne ele ivjeti s vama; kako ete ih prinuditi?", rekao je Izetbegovi i dodao: "Zapravo, sve srpske strukture to kau, a slino je i s Hrvatima." "To su injenice i o njima treba voditi rauna", primjetio je on. "Radit emo na postizanju mira u BiH, ljudi mogu biti sigurni da neemo ii u pravcu koji e nas odvesti u beskonani rat. BiH nee izvriti samoubojstvo", naglasio je on. "BiH e i dalje na neki nain postojati", dodao je predsjednik Izetbegovi. "Ima ljudi koji vole iriti iluziju da emo se boriti sve dok zastava BiH s ljiljanima ponovo ne zavijori u Banjoj Luci ili u drugim mjestima izvan BiH; to nije razumno. Ljudima treba govoriti istinu", rekao je jo Izetbegovi.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA7080209:1, 8. 7. 1993.

27/08/2007

274

133.

Ured predsjednika BiH: Demanti izjave Alije Izetbegovia

da "pristaje na konfederalizaciju BiH." (Sarajevo, 9. 7. 1993.)

Opovrgnuta navodna izjava Izetbegovia
Ured predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izatbegovia u Sarajevu u petak je opovrgnuo njegovu navodnu izjavu "da pristaje na konfederalizaciju BiH." Kako javlja dopisnik Hine iz Sarajeva u demantiju Ureda se tvrdi da Alija izetbegovi "tako neto nije izjavio, niti moe pristati na takvo rjeenje". Prema tekstu demantija Ureda predsjednika BiH, toan navod njegove izjave, koju je dao Radio-televiziji BiH, glasi: "Kada se govori o konfederalizaciji, moramo biti naisto, radi se o etnikoj podjeli BiH. Ja mislim da etnika podjela nije za nas. Ona je neprihvatljiva ili veoma teko prihvatljiva i moe biti nametnuta samo kao rjeenje pod uvjetom da nema nikakvog drugog izbora, odnosno ako se postavi izbor - ili to ili ulazak u bezizlazan rat, koji bi nas doveo dotle da ponemo ivjeti u peinama". Vojnu situaciju Izetbegovi je, kako navodi dopisnik Hine, opisao kao "veoma teku", dodavi kako "ipak ima izgleda da se Armija BiH i dalje uspjeno odupire".

IZVOR: Vjesnik, 10. 7. 1993.

27/08/2007

275

134.

Predsjednitvo

BiH:

Priopenje

nakon

sastanka

odranog u Zagrebu (Zagreb, 11. 7. 1993.)

Predsjednitvo Republike BiH na svojoj sjednici odranoj u Zagrebu 11.07.1993. godine, kojoj je predsjedao lan Predsjednitva dr. Ejup Gani, razmatralo je i dalje razraivalo Prijedlog o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Postignuta je suglasnost da se ustrojstvo Bosne i Hercegovine kao sloene drave iznalazi na tragu savezne drave, odnosno federacije u kojoj se osigurava ravnopravnost graana i jednakopravnost tri konstitutivna naroda. Predsjednitvo je suglasno da se teritorije saveznih jedinica ne formiraju iskljuivo na etnikom principu niti se mogu smatrati nacionalnim teritorijama. Isto tako je postignuta suglasnost da meunarodnopravni subjektivitet pripada BiH, a savezne jedinice ne mogu stupati u meunarodne sporazume i aranmane kojima se dovode u pitanje interesi i teritorijalni integritet BiH, kao i ostalih saveznih jedinica. Ovaj prijedlog dostavit e se supredsjedateljima Meunarodne mirovne konferencije, lordu Owenu i Stoltenbergu, tako da bi predloeni plan na predstojeim pregovorima u enevi imao ravnopravan status sa ostalim inicijativama pregovarakih strana, a koje su na tragu uspostavljanja mira u Bosni i Hercegovini. Na narednoj sjednici Predsjednitvo Republike BiH e zauzeti konani stav o Prijedlogu ustavnog ustrojstva za Bosnu i Hercegovinu i odluiti o strategiji predstojeih pregovora u enevi.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA7110140:1, 11. 7. 1993.

27/08/2007

276

135.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo glavnom

tajniku UN Boutrosu Boutrosu-Ghaliju (Zagreb, 16. 7. 1993.)

Pismo dr. FranjeTumana o otvaranju maslenikog mosta i zadarske zrane luke, te situaciji u Bosni i Hercegovini
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman uputio je danas pismo glavnom tajniku UN Boutrosu Boutrosu-Galiju, predsjedavajuem Vijea sigurnosti UN Sir Davidu Hannayu, predsjedavajuem Vijea ministara vanjskih poslova EZ Willyu Claesu i supredsjedateljima Konferencije o bivoj Jugoslaviji Lordu Davidu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu. "Na 16. sjednici Vijee obrane i nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske raspravljalo je situaciju u svezi s otvaranjem Maslenikog mosta i zadarske zrane luke te o pritiscima na Hrvatsku zbog njezine namjere o otvaranju tih objekata, kao i zbog njezine tobonje odgovornosti za situaciju u Bosni i Hercegovini. U svezi s tim stajalita Republike Hrvatske jesu: 1) Hrvatska poduzima uspostavu prometa preko Maslenikog mosta i zadarske zrane luke u skladu s relevantnim rezolucijama Vijea sigurnosti UN i Vanceovim planom, budui je to od ivotne vanosti u gospodarskom smislu za Junu Hrvatsku, a takoer za dostavu humanitarne pomoi i to ne samo za Dalmaciju nego i za Bosnu i Hercegovinu. Nakon ruenja Maslenikog mosta sav se promet odvijao preko trajekata i pakog mosta koji je tehniki u takvom stanju da se prema nalazima strunjaka mora preko njega obustaviti sav kamionski promet. To je jo jedan razlog zbog kojeg promet mora biti neodgodivo preusmjeren preko novog pontonskog Maslenikog mosta. Istiemo da uspostava prometa nije vojna provokacija nego je miroljubiva civilna akcija u nudi i da ju poduzimamo nakon to su svi pokuaji izravnih i neizravnih pregovora s lokalnim Srbima uz pomo predstavnika Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji i UNPROFOR-a ostali bez rezultata. tovite, to je prilika da se pokau dobre namjere i prekine taktika odugovlaenja pregovora sa srpske strane koja je protivna duhu i slovu Vanceovog plana i relevantnih rezolucija Vijea sigurnosti UN. Zbog toga traimo od meunarodne zajednice i zapovjednitva UNPROFOR-a da na temelju opeg priznanja legitimnosti i opravdanosti naih zahtjeva (to ne spori niti posljednje predsjedniko priopenje Vijea sigurnosti UN) prue svu potrebnu suradnju za uspostavu prometa, jer je to od ivotne vanosti za Hrvatsku, te da izvre pritisak na pobunjene Srbe da se uzdre od svake vojne akcije na Masleniki most koji je iskljuivo civilni, gospodarski i humanitarni objekt. Najotrije odbacujemo onaj dio pisma Glavnog tajnika UN iz kojeg bi se moglo zakljuiti da se oekuje suglasnost ne samo lokalnih Srba nego i druge drave (Savezne Republike Jugoslavije) za bilo kakvu aktivnost legitimnih hrvatskih vlasti unutar meunarodno priznatih granica Republike Hrvatske, pa tako i za uspostavu prometa preko Maslenikog mosta.

IZVOR: Vjesnik, 17. 7. 1993.

27/08/2007

277

2) Vijee smatra da su pritisci i prijetnje Hrvatskoj zbog situacije u Bosni i Hercegovini neosnovani iz slijedeih razloga: a) Hrvatska je prva priznala cjelovitost i suverenost Bosne i Hercegovine te i dalje ostaje kod priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne drave. b) Nije bilo i nema nikakvih dogovora izmeu Hrvatske i Srbije o podjeli Bosne i Hercegovine. c) Hrvatska je i do sada bila vrlo kooperativna u traenju rjeenja sa supredsjedateljima Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji. Hrvatska e podrati svako rjeenje koje prihvate sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. d) Hrvatska podrava naelo neovisnosti i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Smatramo da bi se rat u BiH mogao okonati na temelju sporazuma o ureenju te drave kao sloene savezne trodjelne drave triju konstitutivnih naroda. e) U Bosni i Hercegovini nema regularnih jedinica Hrvatske vojske, osim u graninim podrujima u skladu s tokom 8. Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 21. srpnja 1992. U HVO su otili oni pojedinci, pripadnici Hrvatske vojske iz Bosne i Hercegovine, koji su tijekom srpske agresije na Hrvatsku dobrovoljno pristupili Hrvatskoj vojsci u obrani Republike Hrvatske, a sada su se vratili zbog obrane svojih stoljetnih obitavalita. f) Najbolja potvrda ovih naih stajalita jest u ranije iznesenom prijedlogu Hrvatske, kojeg sada ponavljamo, da UNPROFOR provede uinkovitu kontrolu granica kako izmeu BiH i Savezne Republike Jugoslavije tako i izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukljuujui itavu granicu, a ne samo granicu uz UNPA. 3) Hrvatska se zauzima za djelotvorno neodgodivo okonanje rata u BiH i za postizanje sporazuma sva tri konstitutivna naroda o svim pitanjima u interesu odravanja BiH i mira u Europi. Podsjeamo da je Republika Hrvatska morala snositi najvei teret izbjeglike krize uzrokovane srpskom agresijom na Republiku Hrvatsku, a potom i na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Kroz Republiku Hrvatsku je do sada na putu prema drugim europskim zemljama prolo oko 650.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, najveim dijelom muslimanske narodnosti, a trenutno Republika Hrvatska skrbi za vie od 250.000 prognanika iz okupiranih podruja Hrvatske te za vie od 280.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a procjenjuje se da je njih oko 196.000 muslimanske narodnosti. Kao posljedica srpske agresije iz Bosne i Hercegovine je prognano vie od 200.000 Hrvata, a kao posljedica muslimanske ofenzive u Sredinjoj Bosni protiv hrvatskih podruja i snaga HVO protjerano je oko 40.000 Hrvata, a njih 100.000 jo je i dalje ugroeno. 4) Hrvatska je uvijek bila i dosljedno ostaje i dalje spremna u okviru Meunarodne mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji i meunarodne zajednice za pregovore o mirnom i politikom rjeenju u UNPA zonama, te za normalizaciju odnosa sa svim dravama koje su nastale na podruju bive Jugoslavije, pa tako i sa Srbijom i Crnom Gorom, odnosno Saveznom Republikom Jugoslavijom."

27/08/2007

278

136.

MKBJ: Polazite Predsjednitva BiH za pregovore u

enevi (Sarajevo, 17.7.1993.)

Polazita Predsjednitva BiH na pregovorima o rjeenju bosanskohercegovake krize u enevi,
I Ustavna naela 1. BiH je u dosadanjim meunarodno priznatim granicama sloena drava u kojoj su i federacija i federalne jedinice nositelji izvornih ovlasti, a najvei dio dravnih kompetencija ostvaruje se u federalnim jedinicama. 2. Granice federalnih jedinica uvedene su u Ustav BiH i ne mogu se mijenjati bez kvalificirane veine u federalnom parlamentu i prethodnog neposrednog izjanjavanja graana na referendumu.

3. Meunarodno pravni subjektivitet pripada BiH, a federalne jedinice ne mogu stupati u meunarodne sporazume i aranmane kojima se dovode u pitanje interesi i teritorijalni integritet BiH. 4. Ni jedna federalna jedinica nema ime koje bi se posebno identificiralo s nekom od glavnih etnikih skupina. 5. Ustav BiH osigurava najviu razinu meunarodno priznatih ljudskih prava, posebno graanska i politika prava, te trino-liberalnu privredu i slobodu kretanja ljudi, roba i kapitala na itavom dravnom prostoru. Ustav jami neprikosnovenost privatnog vlasnitva, a postojea drutvena imovina pripada svim graanima BiH. U Ustavu je posebno istaknuto naelo nacionalne jednakopravnosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda, te grupa "ostali", kao i institucionalna zatita kolektivnih nacionalnih prava na cijelom teritoriju drave. Radi primjerenije zatite nacionalnih prava Ustavom BiH se utvruju i aranmani meunarodnih institucija, odnosno meunarodni nadzor zatite ovih prava.

6.

7. BiH je sekularna drava, a Ustav BiH jami slobodu vjeroispovijedi i jednakopravnost svih vjerskih zajednica. 8. U nadlenosti Federacije je zatita ljudskih prava i sloboda, ostvarivanje nacionalne ravnopravnosti, ouvanje teritorijalnog integriteta, vanjski poslovi, dravljanstvo, te jedinstvena osnova ekonomsko-socijalnog sustava, dakle monetarni i platni sustav, carine, vanjska trgovina i osnove poreznog sustava. U zajednikoj nadlenosti Federacije i federalnih jedinica je makroekonomska politika, energetski sustav, infrastruktura za meunarodne i meufederalne komunikacije, koritenje prirodnih resursa, zatita okolia, te osnove zdravstvene zatite, socijalnih slubi i osiguranja. U iskljuivoj nadlenosti

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA0085, 18. 7. 1993/1212.: Predsjednitvo BiH na jueranjoj je sjednici, nakon konzultacija s predstavnicima parlamentarnih stranaka, sainilo konanu verziju polazita koje e zastupati Predsjednitvo BiH na pregovorima o rjeenju bosanskohercegovake krize u enevi.

27/08/2007

279

federalnih jedinica su ostale funkcije vlasti po naelu pretpostavke nadlenosti u njihovu korist. Sarajevo kao glavni grad Federacije ima poseban status. 9. Ustav BiH se prihvaa u okviru Meunarodne konferencije, ustavi federalnih jedinica koje prihvaa svaka od njih ne mogu biti u suprotnosti s Ustavom BiH i odlukama Ustavnoga suda. 10. Federalna vlast kao zakonodavno tijelo ima Parlament koji ima Donji dom biran na osnovi proporcionalne zastupljenosti u BiH kao cjelini i Gornji dom imenovan od redova vlasti federalnih jedinica. Izvrnu vlast ine Predsjednitvo i Vlada BiH pri emu se osigurava paritetna zastupljenost pripadnika naroda i ostalih kao i ravnomjerno sudjelovanje u federalinim organima predstavnika federalnih jedinica. Sudstvo na federalnoj razini ine najvii albeni sud, sud za ljudska prava i ustavni sud pri emu se, u njihovu izboru, ostvaruje paritetna nacionalna zastupljenost, a kod Ustavnog suda i od sudaca koje bi imenovala Meunarodna konferencija ili neki drugi meunarodni organ. Vlast u federalnim jedinicama ine parlament kao zakonodavno tijelo, guverner ili predsjednik, vlada s proporcionalnom zastupljenou predstavnika svih naroda, te sudstvo, prvostepeni sudovi i drugostepeni albeni. 11. Ustav BiH osigurava da se na privremenoj osnovi neka od ustavnih tijela sastave od osoba koje bi imenovala Meunarodna konferencija, a neke od funkcija osiguravaju se pod meunarodnim nadzorom kao to su meufederalni koridori, ustavni sud, demilitarizacija zemlje, meunarodna komisija za ljudska prava za BiH, kongresmeni i sud za ljudska prava. 12. BiH e biti iznova demilitarizirana. II Naela konstituiranja federalnih jedinica: 1. Federalne jedinice ne mogu biti konstituirane iskljuivo na etnikom principu. 2. Pri konstituiranju federalnih jedinica uvaavaju se prirodno zemljopisni, gospodarski, demografski, prometni, kulturni i tradicijski razlozi. 3. Pri odreivanju granica federalnih jedinica uzima se za osnovu popis puanstva iz 1991. godine. 4. Teritoriji federalnih jedinica nisu nacionalni teritoriji bilo kojega naroda. III Mirovni plan za BiH: Prihvaa se mirovni plan kako je predloeno u Vance-Owenovu planu ukljuujui i plan o zatienim zonama predvien u Rezoluciji 836 Vijea sigurnosti. IV Suradnja sa susjednim dravama: BiH je otvorena za svestranu suradnju sa susjednim dravama na naelima ravnopravnosti suverenih drava, ponajprije radi gospodarskih, socijalnih i nacionalnih interesa. V Londonska konferencija: Podrava se ideja o ponovnom sazivanju Londonske konferencije po sljedeim uvjetima: apsolutni prekid borbenih djelovanja, osiguranje elementarnih uvjeta za ivot stanovnitva,

27/08/2007

280

nesmetana dostava humanitarne pomoi, osiguranje dotoka struje, vode i plina te plavi koridori. Na Londonskoj konferenciji probleme BiH treba rjeavati u kontekstu rjeavanja krize na prostoru bive Jugosalvije. VI Protektorat Ako se na temelju ovoga prijedloga ustavnog ureenja BiH i uz pomo Organizacije Ujedinjenih naroda i drugih meunarodnih initelja ne uspostavi mir u BiH, Predsjednitvo je spremno predloiti Vijeu sigurnosti da donese odluku o stavljanju pod protektorat Republike BiH.

27/08/2007

281

137.

MKBJ: Izjava predsjednika dr. Franje Tumana i

Slobodana Miloevia (eneva, 17. 7. 1993.)

Izjava Tumana i Miloevia

ENEVA - Predsjednik-Republike Hrvatske dr, Franjo Tuman i predsjednik Republike Srbije Slobodan Milioevi, nakon sastanka odranog u organizaciji supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji Thorvalda Stoltenberga i lorda Owena, objavili su sljedeu izjavu: 1. Potpuno su neutemeljene pekulacije o podjeli Bosne i Hercegovine izmeu Hrvatske i Srbije. 2. Jedini nain za postizanje trajnog mira u Bosni i Hercegovini nalazi se u afirmaciji interesa svih triiju konstitutivnih naroda i postizanju suglasnosti o uspostavljanju triju republika u okviru konfederacije. 3. Izraavajui zadovoljstvo rjeenjem problema za Masleniki most, Zemunik i Peruu, predsjednici pozdravljaju postignuti dogovor o prekidu neprijateljstava, te smatraju da svaki pojedinac ili grupa odgovorna za prekid sporazuma mora snositi punu odgo vornost. Predsjednici upuuju na znaenje postignutog sporazuma kao primjera rjeavanja sporova mirnim putem, ocjenjui ga znaajnim korakom na putu normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa u cjelini.

IZVOR: Vjesnik, 18. 7. 1993.

27/08/2007

282

138.

Owen-Stoltenbergov plan: Ustavni sporazum o Uniji

Republika Bosne i Hercegovine (eneva, 30. 7. 1993.)

Ustavni sporazum o uniji republika Bosne i Hercegovine
ENEVA, 31. srpnja (AFP/Reuter/Hina) - Ustavni sporazum o Uniji Republika Bosne i Hercegovine zakljuen u petak u enevi predvia dravu od tri konstitutivne republike koja e imati zajedniku vladu ali sa ogranienim ovlastima. Sporazum je u stvari osnova ustava to prua minimun garancija koje omoguavaju da tri konstitutivna naroda "ive zajedno". Sporazum e stupiti na snagu kada se postigne suglasnost oko zemljovida i privitaka koji se odnose na striktne garancije prava ovjeka. Jedna od promjena koja je utvrena tijekom pregovora u petak u odnosu na prvotni tekst Owen-Stoltenbergova plana odnosi se na pravo veta koje e imati svaka od republika. Parlament Unije, koji e imati 120 zastupnikih mjesta, po treinu iz svake lanice Unije, "moi e obinom veinom usvajati zakone iz svoje nadlenosti". Pravo veta moe izavati probleme u funkcioniranju parlamenta ali isto tako potie tri naroda na suradnju. Na elu zajednikih institucija bit e Predsjednitvo, koje e sainjavati predsjednici triju republika. "Predsjednitvo odluuje konsenzusom", a predsjedavajui se izmjenjuju svaka etiri mjeseca. Ali u najnovijoj verziji on nee biti "ef drave", kako je bilo predvieno u prethodnoj verziji sporazuma, ve e biti "predstavnik" Unije. I prvi ministar "vijea ministara" Unije e se izmjenjivati svakih godinu dana. Broj ministara vlade Unije nije odreen, ali je predvieno da "premijer i ministar vanjskih poslova budu razliite nacionalnosti". U tekstu od 11 stranica eksplicitno se navode kao jedine kompetencije Unije vanjski poslovi, vanjska trgovina i "funkcioniranje zajednikih institucija i druge funkcije" koje e odrediti parlament. Sve druge ovlasti imaju republike. Financijska oblast nije posebno utvrena jer nije bilo dovoljno vremena da bi se i o tome raspravljalo. "Niti jedna konstitutivna Republika nee moi izai iz Unije bez prethodnog sporazuma svih Republika". U sluaju spora o tome e odluivati Ujedinjeni narodi. "Niti Ujedinjene Republike Bosne i Hercegovine niti jedna konstitutivna republika nee sauvati oruane sile" kae se u tekstu sporazuma koji predvia da "sve postojee snage budu postepeno razoruane i demobilizirane pod nadzorom Ujedinjenih naroda i Europske zajednice". Granice konstitutivnih Republika nee se moi mijenjati. To e moi uiniti samo petolana komisija koju e imenovati glavni tajnik UN. Izmeu tih Republika nee biti kontrole kretanja.

IZVOR: HINA, Baza Eva, Vijest HNA7310060:1, 31. 7. 1993.

27/08/2007

283

U prvom lanku se precizira da je "Unija Republika Bosne i Hercegovine lan Ujedinjenih naroda" ali svi sporazumi koje je BiH zakljuila poslije 18. studenoga 1990. godine treba prihvatiti parlament u roku od tri mjeseca. U dokumentu se predvia dvostruko dravljanstvo kao i to da je "graanin jedne Republike istovremeno i graanin Unije". Predvieno je slobodno kretanje dobara i osoba preko granica ma gdje one bile te pravo svih da dobiju odtetu zbog "etnikog ienja". Svi graani imaju slobodan pristup zgradama Unije u Sarajevu, moru i rijeci Savi. "Svaka konstitutivna Republika e usvojiti vlastiti demokratski ustav" koji e predvidjeti biranje zakonodavnog tijela, efa izvrne vlasti kao i nezavisne sudske organe. Prve izbore u svakoj republici e nadzirati UN i Europska zajednica. Dokument predvia i osnivanje triju sudova: Vrhovnog suda, Ustavnog suda i Suda za prava ovjeka.

27/08/2007

284

139.

Owen-Stoltenbergov plan: Predsjednik predsjednitva

BiH Alija Izetbegovi povlai svoje "da" (eneva, 31. 7. 1993.)

Izetbegovi povlai svoje "da" Owen-Stoltenbergovu planu
Predsjednik predsjenitva BiH, i elnik muslimanskog izaslanstva na enevskim pregovorima, Alija Izetbegovi povukao je danas svoje prihvatanje mirovnog plana kojim bi se u BiH stvorila "unija" triju republika. Izetbegovi je u petak izjavio da prihvaa plan, no potom je uputio pismo mirovnim posrednicima u kojem trai jamstva da e "unija" imati sve atribute drave. Izetbegovi je u pismu mirovnim posrednicima lordu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu naglasio kako njegovi savjetnici vjeruju da tekst plana ostavlja nedoumice glede pravnog statusa nove "unije". Njegov pravni savjetnik, profesor Francis Boyle sa sveuilita Illinois, rekao je novinarima da sporazum, kakav je sada, nije prihvatljiv jer dovodi u pitanje kontinuirano lanstvo BiH u Ujedinjenim narodima. Boyle je istaknuo da je razgovorao sa pravnim savjetnikom supredsjedatelja Paulom Szaszom, koji mu je potvrdio ova strahovanja. Prema njegovim rijeima Szasz je "jasno dao do znanja da je svrha Owen-Stoltenbergovog plana podijeliti republiku Bosnu i Hercegovinu na tri neovisne drave". Boyle je kazao da odgovor supredsjedatelja Izetbegoviu, u kojem se kae da e "unija" biti lanica UN, "ne vrijedi ni papira na kojem je napisan". "Ako nemamo jamstva Vijea sigurnosti i Generalne skuptine, naa je neovisna egzistencija ugroena", dodao je. Usprkos sporenjima, Izetbegovi je nastavio pregovore s Radovanom Karadiem i Matom Bobanom o zemljovidima kojima bi se odredio teritorij svake od triju republika. Diplomati iz krugova enevske konferencije izjavljuju da se rasprave kreu ka podjeli koja bi Srbima dala oko polovicu teritorija, Musliamnima 29 posto ukljuujui i glavne industrijske centre koje sada nadziru, i Hrvatima 21 posto.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA7310147:1, 31. 7. 1993.

27/08/2007

285

140.

Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Pismo

predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 4. 8. 1993.)

Cijenjeni predsjednie Tuman, S obzirom na izmijeanost hrvatskog i muslimanskog naroda na velikom dijelu Bosne i Hercegovine i nemogunost da se napravi zadovoljavajua mapa razgranienja izmeu ova dva naroda, predlaem Vam slijedee: 1. Svo podruje koje bi pripalo Bosanskoj i Hrvatskoj republici unutar budue Unije BiH, tj. podruje od Neuma na moru do Oraja i Brkog na Savi, treba da ostane jedinstveno podruje. 2. Na ovom podruju Muslimani i Hrvati bi imali jednako uee (paritet) u najvanijim centralnim organima vlasti (Predsjednitvo, Vlada, Vrhovni sud itd.) kao i u generaltabu objedinjenog HVO i Armije BiH. U optinama uee u vlasti bilo bi proporcionalno, 3. Osigurala bi se potpuna kulturna autonomnost nacionalnih zajednica. kolstvo, TV, radio i sl. mogu biti dijelom zajedniki, dijelom posebni. Ovim bi se postiglo slijedee: 1. Dolo bi do trenutnog poputanja zategnutosti i zaustavila rastua tendencija pogoranja odnosa izmeu dva naroda i dvije drave, 2. Omogueno bi bilo zajedniko koritenje vanih kapaciteta i bogatstava u Centralnoj Bosni i dolinom Neretve za koja su oba naroda ivotno zainteresirana i koja bi, u suprotnom, bili uzrokom nastavka sukoba i nasilja, 3. Otvorile bi se komunikacije i poeo bi dotur pomoi iz svijeta, 4. Bilo bi trenutno zaustavljeno stradanje naroda, a svi izbjegli graani mogli bi se poeti odmah vraati na svoja ognjita. 5. Hrvatski narod u BiH bi u budunosti ivio na 90 posto teritorija na kojima je povijesno rasprostranjen, dok bi po sadanjem planu Hrvatska republika zahvatila Zapadnu Hercegovinu i neznatne dijelove Centralne Bosne i Posavine, 6. Zajednika republika bi dobila kvalitetan izlaz na Savu i more i sigurno bi imala bolje uslove za dobivanje pomoi i obnovu zemlje, 7. Ponovno bi se podcrtao jedan agresor, koji posljednjim napadima na hrvatske gradove i objekte na Maslenici i Zemuniku pokazuje da nee odustati. 8. Hrvatska bi izbjegla ekonomske i politike tekoe na unutranjem i vanjskom planu koje se poveavaju i koje su uzrokovane poremeenim odnosima sa BiH dravom. Naravno, sve ovo podrazumijeva odlazak ljudi koji su krivi za sadanje stanje odnosa, na obje strane. Jednom rijeju, ima mnogo ozbiljnih razloga za to da se ovaj neprirodni i vjetaki izazvani sukob izmeu dva naroda, koji se postepeno iri na dvije drave, to prije eliminie.

IZVOR: Vjesnik, 8. 8. 1993.

27/08/2007

286

Muslimanski narod je za to. Primite izraze potovanja Alija Izetbegovi

27/08/2007

287

141.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 10. 8. 1993.)

"U svezi s Vaim pismom od 4. kolovoza 1993. godine, za kojeg sam naalost prvo saznao iz tiska, dozvolite mi da Vam izloim stajalite Republike Hrvatske: Hrvatska je priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu dravu, i podrat e svako rjeenje o kojem se dogovore predstavnici sva tri njena konstitutivna naroda i koje e im prije dovesti do trajnog i stabilnog mira na ovim prostorima. Hrvatska drava pozdravlja i podupirat e svaku inicijativu koja se zauzima za ostvarenje najue suradnje izmeu muslimanske i hrvatske konstitutivne jedinice u buduoj Uniji republika Bosne i Hercegovine, ali taj dogovor trebaju postii vodstva i legitimni predstavnici tih republika. Razumije se da takva inicijativa podrazumijeva prije svega trenutno i bezuvjetno zaustavljanje napadaja muslimanskih vojnih postrojbi i etnikog ienja podruja na kojima vjekovno obitava hrvatsko puanstvo u Bosni i Hercegovini. Dobra suradnja izmeu Muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini preduvjet je za uvrivanje dobrih odnosa izmeu Republike Hrvatske i dananje Republike, pa tako i budue Unije republika Bosne i Hercegovine, to je od obostranog interesa" kae se na kraju pisma predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA8110167:1, 11. 8. 1993.: Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman uputio je pismo predsjedniku Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviu koje prenosimo u cjelosti.

27/08/2007

288

142.

MKBJ: Bilateralni razgovori Izetbegovi - Karadi o

istonoj Bosni (eneva, 17. 8. 1993.)

Razgovori o teritorijalnom razgranienju izmeu tri sastavna dijela budue bosanskohercegovake unije republika

Glasnogovornik Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji John Mills (Don Mils) ocijenio je povoljnom atmosferu u kojoj se odvijao dananji bilateralni sastanak muslimanskog i srpskog voe Alije Izetbegovia i Radovana Karadia o muslimanskim enklavama u istonoj Bosni. "Atmosfera je bila dobra", kazao je Mills komentirajui sastanak na kojem je, kako naglaavaju svjetske agencije, muslimanska strana prvi put iznijela svoje prijedloge budueg teritorijalnog razgranienja BiH. U razgovorima o teritorijalnom razgranienju izmeu tri sastavna dijela budue bosanskohercegovake unije republika pojavile su se, iznio je Mills, tri potekoe. Rije je o pitanju Brkog, gdje bi Muslimani trebali dobiti pristup rijeci Savi, zatim statusu Sarajeva i triju muslimanskih enklava u istonoj Bosni, rekao je John Mills. Naelni sporazum o privremenom statusu Sarajeva, koji je postignut u ponedjeljak, stupio bi na snagu tek nakon zavrnog potpisivanja mirovnog sporazuma, doznaje se iz krugova konferencije. Muslimansko izaslanstvo je priopilo da "nije postignut nikakav napredak" tijekom susreta Izetbegovi-Karadi. To je potvrdio i glasnogovornik izaslanstva bosanskih Srba Jovan Zametica, koji je odgovornost za to prebacio na muslimanansku stranu, koja je, prema njemu, postavila "maksimalistike zahtjeve na itavo podruje". "Ipak, srpsko je izaslanstvo pripravno razmotriti pitanje Srebrenice, epe i Gorada", dodao je Zametica. Muslimansko izaslanstvo sastalo se rano popodne i s izaslanstvom bosanskohercegovakih Hrvata, priopio je Mills. Pitanje razgranienja izmeu Muslimana i Hrvata bilo je u sreditu razgovora koji je trajao sat i petnaest minuta, doznaje se iz krugova Konferencije. Trilateralni sastanak uz posredovanje supredsjedatelja Konferencije lorda Owena i Thorvalda Stoltenberga predvien je za danas poslijepodne.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA8170153:1, 17. 8. 1993.

27/08/2007

289

143.

MKBJ: Temeljna odluka o uspostavi i proglaenju

Hrvatske Republike Herceg-Bosne (Grude, 28. 8. 1993.)

Temeljna odluka o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike HercegBosne

"Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, stjecajem povijesnih okolnosti, suoio se s bezobzirnom agresijom kojom su ugroena njegova povijesna i prirodna prava na ivot i opstojnost, samobitnost i konstitutivnost, njegov kranski i kulturni identitet, politiki, gospodarski i ini interesi u Bosni i Hercegovini. Svoja prava koja su u temeljenim aktima dosadanje Republike BiH sadrana u odrednici o konstitutivnom narodu, hrvatski je narod ostvarivao skupa s ostalim konstitutivnim narodima, u unitarnoj dravnoj zajednici, i iz takve zajednice pokrenuta je na njega, njegova prava i interese - agresija. Nalazei da postojei unitarni oblik politikog i dravnog ustroja ne osigurava hrvatskom narodu njegova prava u BiH i na Bosnu i Hercegovinu, odluan je da ta prava obrani, izmeu ostalog, mijenjajui svoj poloaj tako to na dijelu teritorija BiH uspostavlja svoju dravnu zajednicu, te prenosi dio konstitutivnih prava na budui savez republika i pristaje na sudjelovanje u pojedinim zajednikim institucijama i slubama od zajednikog interesa u BiH, kako se to uredi trojnim ustavnim sporazumom konstitutivnih naroda. Sukladno istaknutom, a: - polaze od neotuivog, nepotronog, nedjeljivog i neprenosivog prava hrvatskog naroda u BiH, kao konstitutivnog naroda, - izjavljujui da hrvatski narod uvaava jednaka prava drugih konstitutivnih naroda dosadanje BiH, - u tenji da s ostalim konstitutivnim narodima jednakopravno, demokratski i mirnim putem uredi sva pitanja iz dosadanjeg i budueg zajednikog ivota, - prihvaajui temeljne meunarodne akte o ljudskim i graanskim pravima i slobodama, i, - sukladno politikim odlukama Hrvatske demokratske zajednice za BiH, kao legitimnog prezenta politike volje hrvatskog naroda, Zastupniki dom Hrvatske Republike HercegBosne, donosi:

TEMELJNU ODLUKU
o uspostavi i proglaenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne

IZVOR: Veernji list, 29. 8. 1993.

27/08/2007

290

lanak 1. Uspostavlja se i proglaava Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, utemeljena Odlukom o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, uspostavlja se i proglaava Hrvatskom Republikom Herceg-Bosna (u daljnjem tekstu: Republika). lanak 2. Teritorij Republike je podruje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, a konane granice Republike utvrdit e se Ustavom Republike. lanak 3. Republika je jedinstvena i nedjeljiva demokratska drava hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini zasnovana na ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i socijalnoj pravdi. lanak 4. Suverenitet Republike je nedjeljiv, neotuiv i neprenosiv, a odreena prava i dunosti Republike moe ostvarivati u zajednikim tijelima Saveza Republika. Republika se slobodno udruuje u Savez Republika. lanak 5. Narod ostvaruje svoja suverena prava u Republici. U Republici vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. lanak 6. Dravna vlast ustrojena je na naelima parlamentarne demokracije, organizacijske i funkcionalne podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Zakonodavnu vlast obavlja Zastupniki dom Republike. Republike. Sudsku vlast obavljaju neovisni sudovi. lanak 7. Predsjednika Vlade i lanove Vlade Republike bira i razrjeava Zastupniki dom Republike na prijedlog Predsjdnika Republike. lanak 8. Predsjednik Republike zastupa i predstavlja Republiku u zemlji i inozemstvu, izraava njeno konstitutivno jedinstvo i brine se za jedinstveno djelovanje svih tijela dravne vlasti. Predsjednik Republike vrhovni je Zapovjednik Oruanih snaga Republike, postavlja i razrjeava vie vojne dunosnike uz pribavljeno miljenje Vlade Republike. lanak 9. Republika ima grb, zastavu i himnu. Grb, zastava i himna Republike uredit e se Ustavom Republike. Izvrnu vlast obavlja Vlada

27/08/2007

291

lanak 10. Glavni grad Republike je Mostar. lanak 11. Do donoenja Ustava Republike i konstituiranja njezinih tijela, na teritoriju Republike primjenjivat e se vaei propisi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, kao i propisi dosadanje Republike Bosne i Hercegovine kada nisu u suprotnosti s propisima Hrvatske Republike Herceg-Bosna. lanak 12. Funkcije dravne vlasti do izbora i imenovanja tijela dravne vlasti po odredbama ove odluke, obnaat e tijela vlasti Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Do izbora Predsjednika Republike ovu dunost obavlja Predsjednik Hrvatske zajdnice Herceg-Bosna. lanak 13. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja. Predsjednik Zastupnikog doma Perica Juki

27/08/2007

292

144. 1993.)

MKBJ: etiri prijedloga UNPROFOR-u, UNHCR-u i ICRC-

u izaslanstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne: (eneva, 1. 9.

Izjava Mate Bobana u enevi

Izaslanstvo Hrvatske Republike Herceg-Bosne u enevi u srijedu naveer objavilo je izjavu predsjednika Mate Bobana, voditelja izaslanstva s etiri prijedloga UNPROFOR-u, UNHCRu i ICRC-u, kako bi pozitivno pridonio novoj rundi mirovnih pregovora. "1. Hrvati podravaju bezuvjetnu dostavu humanitarne pomoi Mostaru i podrujima Bosne i Hercegovine pod hrvatskim nadzorom, te oekuju da isto uine srpska i muslimanska strana u podrujima pod njihovim nadzorom, naroito u srednjoj Bosni. 2. Hrvati pozivaju ICRC (Meunarodni odbor Crvenog kria) da posjeti sva mjesta zatoivanja u podrujima pod hrvatskom, srpskom i muslimanskom kontrolom, kako bi utvrdio stvarno stanje i odnos prema zatoenicima.

3. Hrvati su spremni, sa svoje strane, izruivati zarobljene pripadnike muslimanske vojske izravno ICRC-u, tako da ne mogu napadati Hrvate, a istodobno trae putanje ranjenih i zarobljenih Hrvata, koje dre Muslimani. 4. Hrvati oekuju od UNPROFOR-a, UNHCR-a i ICRC-a da pravodobno izvjeuju javnost u svezi s koracima koje poduzimaju hrvatska, srpska i muslimanska strana u svrhu uspostavljanja mira i pronalaenja politikog rjeenja za Bosnu i Hercegovinu. Usprkos ovim mjerama dobre volje, s nae strane, neka sredstva javnog izvjeivanja i dalje pripisuju strane probleme u dananjoj Bosni i Hercegovini iskljuivo bosanskim Hrvatima. Mi smo jednako bili potreseni slikama iz Jablanice kao i vi. Meutim, moramo vas podsjetiti da u Jablanicu nemamo pristup od 1. travnja, kada je muslimanska vojska tamo poela svoju ofenzivu, te da su svi Hrvati etniki oieni iz Jablanice od 20. travnja. Ne elimo rei da nije bilo krenja ljudskih prava s nae strane, koja najstroe osuujemo. U isto vrijeme, primjeujemo da su samo bosanski Hrvati poduzeli korake, kao to su gore navedeni, kako bi se s nae strane pridonijelo poboljanju stanja. Danas nam se u mnogim izvjeima prigovara ak i kada putamo ljude, dok druge dvije strane jo zabranjuju pristup svojim logorima. Moramo Vas podsjetiti na to da muslimanska vojska u 34 logora dri najmanje 4.500 hrvatskih zatoenika, uglavnom u srednjoj Bosni. Juer smo vam predoili popis. Muslimanski zloini protiv Hrvata su za medije tabu tema. Duboko smo razoarani takvim jednostranim izvjeivanjem. Moramo Vas podsjetiti da su bosanski Hrvati, od tri zajednice u Bosni i Hercegovini, zbog muslimanske ofenzive, koja je poela 16. travnja, sada postali zajednica s najvie rtava. etrdeset i etiri posto naeg stanovnitva je izbjeglo ili raseljeno, a 1,5 posto je ubijeno.

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 3. 9. 1993.

27/08/2007

293

elimo naglasiti da je najbolji nain za zaustavljanje tragedije u Bosni i Hercegovini da i druge dvije strane poduzmu iste, bezuvjetne mjere kao to su gore navedene, te da se poduzmu sve mjere za to bre postizanje sporazuma ovdje, u enevi. Kriviti stranu s najvie rtava za sve, pa ak i za dobru volju, nee pomoi situaciji niti ovdje ni na terenu", kae se na kraju izjave za javnost mr. Mate Bobana, predvoditelja hrvatskog izaslanstva na mirovnim pregovorima u enevi koju prenosi HBNA.

27/08/2007

294

145.

MKBJ: Dogovor HVO-a i muslimanskih predstavnika

(Meugorje, 1. 9. 1993.)
Bezuvjetan mir i sloboda UNPROFORU-u
U Meugorju su juer razgovarali predstavnici Hrvatskog vijea obrane i muslimanske strane, uz vodstvo pukovnika Moralesa iz panjolskog bataljuna i sudjelovanje Cedrica Thornberryja, direktora za civilna pitanja UNPROFOR-a. Postignut je sporazum s ciljem, kako se kae, da umanji patnje naroda Mostara na obje strane rijeke Neretve. U sporazumu stoji: 1. Obje strane e i u Mostaru bezuvjetno potovati prekid vatre prema sporazumu koji su potpisali njihovi najvii zapovjednici i odmah e uiniti sve da se osigura primjena tog sporazuma. 2. Obje su se strane sloile da e obavljati zamjenu zarobljenih civila i vojnika po naelu jedan za jedan dok se ne postigne konaan dogovor na vioj razini u enevi. 3. Obje strane e jamiti potpunu slobodu kretanja UNPROFOR-u, tako da se omogui primjena mandata UNPROFOR-a. 4. Obje strane e takoer jamiti potpunu slobodu kretanja promatraima EZ-a, tako da mogu nadzirati primjenu potpisanog sporazuma. 5. Da bi se nadzirao sporazum o prekidu vatre, UNPROFOR e u sklopu mandata razmotriti rasporeivanje potrebna broja vojnih promatraa UN na obadvije strane Mostara. 6. Obje strane se slau da e osigurati neometan i bezuvjetan prolaz za sve humanitarne konvoje i jame da dopremu dobrotvorne pomoi nee niim drugim uvjetovati. 7. Obje strane se slau da e uspostaviti zajedniku mjeovitu komisiju koja e se sastajati i nastaviti razgovor i rjeavanje bilo kojeg problema. Nadalje, slau se da e uspostaviti radne skupine koje bi se bavile specifinim problemima od zajednikog interesa (infrastruktura, zamjena zarobljenika, evakuacija). 8. Svi sporovi e se rjeavati uz posredovanje UNPROFOR-a i uz uzajamno razumijevanje.

IZVOR: Veernji list, 2. 9. 1993.

27/08/2007

295

146.

MKBJ: Sporazum o miru i o Uniji repubika BiH koji nije (Geneva, 1. 9. 1993.)*

potpisan
Potpisnici

Vodeni naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Deklaracije o pravima ljudi koji pripadaju nacionalnim, etnikim,, vjerskim i jezinim manjinama, Podsjeajui na izjavu o naelima meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji sa sjednice u Londonu i Program akcije na humanitarnim djelatnostima, koji je dogovoren na toj sjednici. Uzimajui u obzir odluke Vijea sigurnosti UN o bivoj Jugoslaviji, i ponavljajui njihovo zalaganje za mir i sigurnost izmeu drava koje nasljeduju bivu Jugoslaviju, ovim se sporazumijevaju u slijedeem: I. Ustavni sporazum o Uniji republika Bosne i Hercegovine a) Ustavni sporazum o Uniji republika Bosne i Hercegovine dodaje se ovdje, u prilogu br. 1. Tri strane slau se da on stupa na snagu tjedan dana nakon to Vijee sigurnosti uzme na znanje ovaj sporazum, potvrdi da Unija republika Bosne i Hercegovine nastavlja biti lanom Ujedinjenih naroda kako je specificirano u Rezoluciji Vijea sigurnosti broj 859 i odobri potporu Ujedinjenim narodima za primjenu ovog sporazuma b) Tri strane uzimaju na znanje da e Vijee sigurnosti razmotriti pitanje sankcija u sklopu cjelokupnog rjeenja najvanijih pitanja koja se odnose na Jugoslaviju. Bez obzira na to, oni uzimaju na znanje da e Vijee sigurnosti, uzimajui u obzir ovaj sporazum istodobno s primjenom mirovnog plana odobriti postupno ukidanje sankcija koje se primjenjuju na Saveznu Republiku Jugoslaviju (Srbiju i Crnu Goru), osobito glede situacije u Bosni i Hercegovini pod uvjetom da se pokau jasni dokazi o dobroj volji za primjenu svih aspekata ovog sporazuma, a osobite povlaenje snaga iz dogovorenih linija razgranienja triju republika koje ine BiH. c) Dogovoreni planovi koji se tiu ustavnog dogovora priloeni su u prvom i drugom dijelu priloga II. II Prekid sukoba Strane ponavljaju suglasnost za sporazum o potpunom prekidu svih borbenih aktivnosti to su ga njihovi vojni zapovjednici potpisali 30. srpnja 1993. u Parizu [u prilogu III) i Vojni sporazum o miru u Bosni i Hercegovini to su ga vojni zapovjednici potpisali 11. kolovoza 1993. (prikazan u I dijelu priloga III) i odluuju da e se ovaj potonji sporazum dopuniti onako kako je prikazano u treem dijelu priloga III, te stupiti na snagu dan nakon to Vijee sigurnosti odobri potporu UN za primjenu ovog sporazuma. III Suradnja u humanitarnim naporima
*

IZVOR: Vjesnik, 4. 9. 1993., Alija Izetbegovi je odbio potpisati ovaj Prijedlog Sporazuma

27/08/2007

296

a) Pruit e se najvea mogua suradnja Visokom povjerenitvu UN za izbjeglice, Meunarodnom odboru Crvenog kria, Unproforu, Promatrakoj misiji EZ i ostalim humanitarnim organizacijama koje rade na pomaganju izbjeglicama i prognanicima. b) Pruit e se puna suradnja Visokom povjerenitvu UN za izbjeglice u pripremi i provedbi programa za povratak izbjeglica i prognanika kuama. IV Prethodni sporazum s Republikom Hrvatskom o provedbi Konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaska na more iz 1965. im ustavni sporazum stupi na snagu Unija republika Bosne i Hercegovine zakljuit e s Republikom Hrvatskom preliminarni sporazum za primjenu Konvencije o provedbi Konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaska na more iz 1965. godine. V Sporazum o zamjeni teritorija a) Meu muslimanskom i srpskom stranom postignut je zasebni sporazum da e prometni pravac koji povezuje Gorade i epu, a koji se spominje u lanku II prvog dijela priloga a) ustavnom sporazumu biti irok tri kilometra i da e imati dva prijelaza izmeu toaka koje se nalaze unutar republike sa srpskom veinom.

b) Nadalje, dogovoreno je da e se nakon povlaenja svih snaga unutar linija razgranienja republika unutar BiH, nastaviti dobronamjerni i poteni pregovori o razmjeni teritorija u kojima unutar republike sa srpskom veinom ivi muslimanska veina za teritorije unutar republike s muslimanskom veinom, kao to je planina Ozren gdje ive veinom Srbi. Slini su pregovori takoer dogovoreni izmeu hrvatske i muslimanske strane. VI Pristup moru a) Postignut je odvojeni dogovor izmeu muslimanske i hrvatske strane o uspostavljanju izlaza na more za republiku s muslimanskom veinom kroz republiku s hrvatskom veinom kroz koridor od Poplata do Neuma i da e republika s muslimanskom veinom dobiti komad zemljita na obali Jadranskog mora oko Neuma ili na prevlaci Klek gdje bi, bude li tehniki i ekoloki mogue, razvila taj teren kao komercijalnu luku. b) Takoer su se sve tri strane dogovorile da bi republika sa srpskom veinom mogla sklopiti sporazum s Republikom Hrvatskom o zamjeni teritorija u istonoj Hercegovini s ciljem uspostavljanja izlaza na Jadran. VII Politiki sporazum Sve su tri strane suglasne da e se prvi izbori u republikama odrati pod nadzorom UK i EZ najkasnije dvije godine nakon stupanja ustavnog sporazuma na snagu. Svi izbori u zakonodavna tijela republika i opina bit e na naelu proporcionalne zastupljenosti. Sve politike stranke registrirane su u bilo kojoj od republika, mogu se organizirati i slobodno djelovati bilo gdje na teritoriju Unije republika Bosne i Hercegovine pod uvjetom da su njihove aktivnosti u skladu s ustavnim. U enevi danas, rujna. 1993. A. Izetbegovi

27/08/2007

297

R. Karadi M. Boban Svjedoe: T. Stoltenberg, D. Owen

27/08/2007

298

147.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

HR HB mr. Mati Bobanu (Zagreb, 6. 9. 1993.)

Poziv predsjednika Tumana na najstrou primjenu meunarodnog ratnog i humanitarnog prava
"tovani gospodine predsjednie, Obraam se Vama i svim tijelima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, s osjeajem duboke i povijesne odgovornosti, u trenutku koji je presudan za opstojnost i budunost hrvatskog naroda u susjednoj Republici Bosni i Hercegovini i za budunost Bosne i Hercegovine kao dravne cjeline triju jednakopravnih naroda. Pozdravili smo proglaenje Hrvatske Republike Herceg-Bosne kao neizbjean ishod tekih i traginih zbivanja izazvanih prvo srpskom, a onda, i muslimanskom agresijom, kao izraz politike volje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i kao jamstvo njegove suverenosti i jednakopravnosti u svim dijelovima cjelovite i neovisne Bosne i Hercegovine. Polazei od toga, elio bih Vam jo jednom, uputiti najsnaniji apel da se u svim svojim akcijama upravljate potivanjem ljudskog dostojanstva, temeljnih ljudskih vrijednosti i prava, te najstroom primjenom meunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Srpska agresija, a zatim i muslimanska protiv hrvatskih podruja, odnosno strani rat u cjelini donijeli su nepodnoljive patnje nevinog puanstva, ena, djece, staraca, bolesnika, ranjenika, zatoenika i stanovnika u opkoljenim gradovima i naseljima. Obveza je svih onih koji mogu na to stanje utjecati da uine sve da se te patnje sprijee, uklone ili ublae. To je obveza pred vlastitom savjeu, pred savjeu svog naroda i pred licem svjetskog javnog mnijenja. Stoga snano apeliram na Vas da, uz najotriju osudu svih naruavanja meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, uinite sve potrebno na podruju Hrvatske Republike HercegBosne da se u zatoenikim centrima odmah osigura humano postupanje sa zatoenicima u skladu s meunarodnim humanitarnim pravom i enevskim konvencijama. Pozivam Vas, takoer, da se odmah omogui, tamo gdje to nije jo uinjeno, slobodni pristup Meunarodnog komiteta Crvenog kria ratnim zarobljenikim centrima, radi nesmetana popisa ratnih zarobljenika, njihova putanja na slobodu ili razmjenu po naelu svi-za-sve, sukladno meunarodnim konvencijama. Podsjeajui Vas na moje dosadanje intervencije radi omoguivanja nesmetana prolaska humanitarnih konvoja, ponovno apeliram na vas da ne dopustite bilo kakve zapreke u dostavljanju humanitarne pomoi svim potrebitim te da sa svoje strane pruite svu pomo meunarodnim humanitarnim organizacijama i UN u njihovoj humanitarnoj misiji. Ujedno pozivam i sve ostale zaraene strane u Bosni i Hercegovini da uine isto kako bi se, konano, stalo na kraj humanitarnoj mori koja pritie civilno puanstvo Bosne i Hercegovine ve gotovo dvije godine, te kako bi se i na taj nain, pridonijelo mirovnom procesu i nalaenju pravednog mira u interesu svih naroda na prostoru napaene Bosne i Hercegovine, ali i u

IZVOR: Veernji list, 7. 9. 1993.

27/08/2007

299

interesu mira i stabilnosti u cijelom podruju", stoji u pismu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana.

27/08/2007

300

148.

Predsjednik HR HB Mate Boban: Pismo predsjedniku

Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu (Mostar, 13. 9. 1993.)

Pismo Mate Bobana predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu
"Vae pismo, kojim ste upozorili na moju odgovornost i odgovornost svih tijela Hrvatske Republike Herceg-Bosne u presudnom trenutku za opstojnost i budunost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i uputili snaan apel da se u naim zadaama upravljamo potivanjem ljudskog dostojanstva, temeljenih ljudskih vrijednosti i prava, te najstroom primjenom meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, novi su poticaj za na savjestan rad na ublaavanju patnji nevinog puanstva i svakog ovjeka ponaosob, patnji koje su posljedica srpske i muslimanske agresije protiv hrvatskog naroda i njegovih prava u Bosni i Hercegovini. Nesporne su strahovite posljedice rata u Bosni i Hercegovini, ali je tragika upravo u injenici da je napadaima u njihovoj iracionalnoj superiornosti, doputeno ugroavanje prava drugih silom. Agresijom, prvo srpskom, a potom muslimanskom, hrvatski puk Bosne i Hercegovine doivio je nevieno nasilje, razaranje i teke povrede dostojanstva, jednakosti i temeljnih ljudskih prava. Poznato Vam je da smo uvijek vodili samo obrambeni rat i ustrajavali u namjeri da se mir postigne politikim pregovorima tri jednakopravna naroda. To i stoga to smo se kao najmalobrojniji konstitutivni narod i na taj nain nastojali zatititi od potpune destrukcije sile druga dva naroda. Stalno smo se pozivali na nepovredivost prava na ivot, prava na obitelj i dom, to naalost, drugima malo znai u postizanju iracionalnih ciljeva silom. U ime mira, jednakog prava, dostojanstva i moralnog digniteta naeg naroda, u ime visoke cijene obrane slobode uvijek smo u nae ponaanje inkorporirali nedopustivost krenja temeljnih ljudskih i nacionalnih vrijednosti i prava. Uasni nametnuti rat omoguio je i pojedinane odgovornosti u krenju tih naela i uvjeravam Vas da su ili e svi krivci biti sankcionirani. Vae pismo je na svim razinama prihvaeno kao posebna odgovornost za ponaanje hrvatskih ljudi, dunosnika i vojnika. Utvrdili smo obveze svakog hrvatskog ovjeka i institucija Hrvatske Republike Herceg-Bosne i odluili ili uinili: kao i do sada voditi samo obrambeni rat; strogo se pridravati meunarodnog ratnog i humanitarnog prava; u zatoenikim centrima ratnim zarobljenicima odmah osigurati humano postupanje u skladu s meunarodnim humanitarnim pravom i enevskim konvencijama; dopustiti slobodan pristup Meunarodnom Komitetu Crvenog kria ratnim zarobljenicima i svim svjetskim medijima; pustiti ratne zarobljenike i o tome smo ve dali jamstva Meunarodnom Komitetu Crvenog kria; omoguili i kao trajan proces dogovorili nesmetan i bezuvjetan protok humanitarne pomoi UNHCR-a, UNICEF-a, ICRC-a na cjelokupnom teritoriju Hrvatske Republike Herceg-Bosne; kao i do sada UNPROFOR-u ne ometati provoenje njegova mandata; zapovjedili smo svim postrojbama HVO-a obvezatno tovanje ovih odluka i uputili ih na konzekvence za sluaj ponaanja suprotno ovim

IZVOR: Vjesnik, 14. 9. 1993.

27/08/2007

301

odlukama; pri Uredu Predsjednika utemeljen je Odjel za ljudska prava i humanitarna pitanja, a proelnik Odjela odgovoran je za provedbu ovih naela u Hrvatskoj Republici HercegBosni. Gospodine Predsjednie, uvjeravam Vas kako e sve ovo biti odluno provedeno", navodi se na kraju pisma predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Bobana predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu.

27/08/2007

302

149.

MKBJ: Zajednika deklaracija predsjednika RH dr.

Franje Tumana i predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia (eneva, 14. 9. 1993.)
Zajednika deklaracija Tumana i Izetbegovia
Nakon dananjih razgovora u enevi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi potpisali su zajedniku Deklaraciju iji tekst objavljujemo u cjelosti. "Predsjednici Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi, Prihvaajui naela Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja koja je predloila Mirovna konferencija u enevi o ustavnom ureenju budue Unije Bosne i Hercegovine; Vodei rauna o povijesnim interesima hrvatskoga i muslimanskog naroda; Odluni da odmah doe do prekida neprijateljstava i stvaranja uvjeta za trajan mir na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine; Uvjereni u potrebu stalnog jaanja povjerenja izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda, te poduzimanja djelotvornih mjera u tom smjeru; Spremni da odmah pristupe normalizaciji odnosa sa srpskim narodom u svjetlu predloenih rjeenja Mirovne konferencije u enevi; Sporazumjeli su se da e: I. 1. Osigurati hitan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeu postrojbi Armije BiH i HVO u skladu sa sporazumom od 30. srpnja 1993. godine, odmah a najkasnije do 18. rujna 1993. u 12,00. 2. Osigurati obostrano i bezuvjetno rasputanje svih zatoenikih logora i oslobaanje zatoenika na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i HVO, odmah a najkasnije do 21. rujna 1993. godine u 12,00, uz obostrano preuzimanje odgovornosti za njihovu zatitu i zbrinjavanje. 3. Osigurati obostrano stvaranje uvjeta za slobodan i neometan prolaz svih humanitarnih konvoja i aktivnost dobrotvornih organizacija. 4. Osnovati radnu skupinu za nadzor i zatitu ljudskih prava na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i HVO, u skladu s naelima i predloenim rjeenjima Mirovne konferencije o BiH.

IZVOR: Veernji list, 15. 9. 1993.

27/08/2007

303

5. Osnovati radnu skupinu za pitanja teritorijalnog razgranienja izmeu dvije Republike u predvienoj Uniji BiH, ukljuujui i pitanje izlaska na more kao zajednikog razvojnog interesa. 6. Osnovati radnu skupinu za razradu i praenje provedbe cjelovitih mjera za obnovu i jaanje povjerenja i suivota izmeu hrvatskoga i muslimanskog naroda, ukljuujui medijske i druge aktivnosti i programe za prevladavanje nepovjerenja. II. Radi ureenja stabilnih odnosa izmeu dviju drava kao zajednikog doprinosa regionalnom miru, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi odluili su osnovati: 1. Radnu skupinu za rjeavanje humanitarnih, statusnih, materijalnih i drugih pitanja u svezi s poloajem izbjeglica i prognanika iz BiH u Republici Hrvatskoj i njihova povratka u Bosnu i Hercegovinu. 2. Radnu skupinu za pripremanje meudravnih ugovora, ukljuujui i sporazume o koritenju energetskih i lukih kapaciteta, prometnica, komunikacija i drugih gospodarskih potencijala. 3. Obojica predsjednika suglasni su da e uloiti svoj utjecaj na osiguranju odgovarajue potpore meunarodnih politikih i financijskih organizacija obnovi i razvoju dviju drava. III. Radi hitne, cjelovite i vjerodostojne realizacije svih dogovorenih mjera i aktivnosti iz ove Zajednike deklaracije, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi odluili su imenovati svoje osobne povjerenike s punim ovlastima i odgovornou za osiguranje potpune realizacije dogovora iz ove Deklaracije. Predsjednik dr. Franjo Tuman imenovao je za svojeg povjerenika dr. Matu Grania, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske. Predsjednik Alija Izetbegovi imenovao je za svojeg povjerenika dr. Harisa Silajdia, ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine. Obojica Predsjednika i njihovi osobni povjerenici zatrait e i osigurati pomo i suradnju meunarodnih politikih, humanitarnih, politikih i drugih orgnaizacija i imbenika radi cjelovite realizacije svih mjera ove Deklaracije, u interesu uspostave trajnog mira i stabilnosti u ovom dijelu svijeta". Zajedniku deklaraciju potpisali su dr. Franjo Tuman, predjsednik Republike Hrvatske, Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine a u zakljuenju su Deklaracije sudjelovali: in. Hrvoje arini, dr. eljko Mati, dr. Miomir uul i Hidajet Bievi iz Republike Hrvatske, te dr. Haris Silajdi, dr. Ejub Gani, dr. Muhamed Filipovi i dr.Ivo Komi iz Republike Bosne i Hercegovine.

27/08/2007

304

150.

MKBJ: Tajni sporazum o konfederaciji predsjednika

RH dr. Franje Tumana i predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia (eneva, 14. 9. 1993.)
Tajni sporazum o konfederaciji
Polazei od rezultata Mirovne konferencije o BIH i njezina konstituiranja kao Unije Republika, kao i od opih regionalnih i meunarodnih kretanja i povijesnih interesa hrvatskog i muslimanskog naroda na prostoru jugoistone Europe, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi suglasni da se odnosi izmeu bosansko-muslimanske republike i hrvatske republike u okviru Unije Bosne i Hercegovine razvijaju na svim podrujima s ciljem stvaranja zajednike drave koja e istodobno stupiti u konfederalni odnos s Republikom Hrvatskom. S tim ciljem obojica e predsjednika osigurati hitnu, cjelovitu i neodgodivu provedbu svih odredaba iz zajednike Deklaracije potpisane 14. rujna u enevi. Obojica su se predsjednika suglasili da odravaju stalne konzultacije glede razvoja regionalnih i meunarodnih prilika u svjetlu iskazane spremnosti za osnivanje zajednike drave Hrvata i Muslimana u Uniji Bosne i Hercegovine i njezina istodobnog stupanja u konfederalni odnos s Republikom Hrvatskom. Obojica su predsjednika suglasni da pokrenu odgovarajuu politiku i diplomatsku aktivnost radi propitivanja meunarodnih okolnosti i potpore toj zajednikoj inicijativi. Oba su se predsjednika suglasili da e radi stvaranja politikih, pravnih i drugih institucionalnih pretpostavki za realizaciju ove inicijative osnovati stalnu radnu skupinu. (Slijede potpisi predsjednika Tumana, predsjednika Izetbegovia i njihovih suradnika)

IZVOR: Veernji list, 30. 1. 1994.

27/08/2007

305

151.

MKBJ: Zajednika srpsko-muslimanska deklaracija Alije

Izetbegovia, i Momila Krajinika (eneva, 16. 9. 1993.)

Zajednika srpsko-muslimanska deklaracija

Prihvaajui principe Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja predloena na enevskoj Mirovnoj konferenciji o ustavnom ureenju Unije Bosne i Hercegovine, odluni da trenutno doe do prekida neprijateljstava i stvaranje uvjeta za mir u Bosni i Hercegovini, uvjereni da se rjeenje krize mora postii politikim, a ne vojnim sredstvima, spremni na trenutnu normalizaciju odnosa s hrvatskim narodom u svjetlu rjeenja predloenih na Mirovnoj konferenciji u enevi, pristali su na sljedee: I 1. Osigurati trenutan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeu Armije Bosne i Hercegovine i Vojske bosanskih Srba u skladu sa sporazumom od 30. srpnja 1993., po mogunosti odmah i ne kasnije od 18. rujna u 12 sati, te osigurati uspostavu direktnih komunikacija (vrue linije) izmeu vojnih zapovjednika na svim razinama. 2. Osigurati bilateralno i bezuvjetno ukidanje svih zarobljenikih logora i oslobaanje zarobljenika na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i bosanskih Srba, i to odmah, poevi s oslobaanjem zatoenih u logoru Tarin (207 zarobljenika) i Kula (207 zarobljenika). To treba uiniti najkasnije do 21. rujna u 12 sati, s tim da obje strane preuzmu potpunu odgovornost za zatitu i njegu zatoenika. 3. Obostrano stvoriti uvjete za nesmetan i siguran prolazak humanitarnih konvoja i za djelatnost humanitarnih organizacija, te za sigurno i neometano kretanje svih civila. 4. Osnovati radne grupe za nadzor i osiguranje ljudskih prava na teritorijama pod kontrolom Armije BiH i vojske bosanskih Srba u skladu s principima i rjeenjim predloenim na Mirovnoj konferenciji o Bosni i Hercegovini. 5. Osnovati radnu grupu za nerijeena pitanja teritorijalnog razgranienja izmeu dvije republike u zamiljenoj Uniji Bosne i Hercegovine, ukljuujui podruje Brkog, Bosanske krajine, doline Neretve, istone Bosne i planine Ozren, a vodei rauna o prirodnom pravu pristupa moru ovih dviju republika. Ovo se dodaje ve preuzetim obvezama o traenju trajnog rjeenje za upravu nad podrujem Sarajeva u idue dvije godine. Nakon pronalaska obostrano prihvatljivoga rjeenja teritorijalnog razgranienja triju republika koje e initi Uniju, a za vrijeme prve dvije godine postojanja te Unije, mora biti pripremljen i proveden referendum. O datumu odravanja moraju se sloiti sve tri strane, a pitanje graanima svake od republika bit e da li se slau da i dalje ostanu u Uniji ili je ele napustiti. U sluaju raspada Unije, sva prava Unije Republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui i lanstvo u Ujedinjenim narodima, bit e automatski prenesena na republiku s preteito muslimanskim stanovnitvom.

IZVOR: Veernji list, 17. 9. 1993..

27/08/2007

306

II Da bi se stvorili stabilni odnosi i kao zajedniki doprinos miru u regiji, potpisnici su odluili osnovati: 1. Radnu grupu koja e se baviti humanitarnim statusom, materijalnim i drugim pitanjima vezanim za izbjeglice i raseljene osobe iz Bosne i Hercegovine. 2. Radnu grupu za sastavljanje sporazuma, ukljuujui i sporazume o koritenju energije, luka, prometnih arterija, komunikacija i drugih gospodarskih potencijala. III Radi brze, sveobuhvatne i vjerodostojne provedbe svih mjera i aktivnosti predvienih ovom Zajednikom deklaracijom potpisnici su odluili imenovati povjerenike, s punim ovlastima i odgovornou, za potpunu provedbu sporazuma predvienih ovom deklaracijom. Alija Izetbegovi imenovao je za svoga povjerenika Harisa Silajdia. Radovan Karadi imenovao je za svoga povjerenika Momila Krajinika. Potpisnici i povjerenici trait e i bit e im osigurana pomo i suradnja s meunarodnim politikim, humanitarnim i drugim organizacijama i imbenicima, a sve to radi sveobuhvatne provedbe svih mjera predvienih ovom deklaracijom, a u interesu trajnog mira i stabilnosti u tome dijelu svijeta. Na kraju, postignut je dogovor da supredsjedatelji Meunarodne mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji pozovu tri strane u BiH na sastanak koji e se odrati na sarajevskom aerodromu u utorak 21. rujna u 11 sati, gdje e se uzeti u razmatranje potpisivanje mirovnog paketa kao cjeline, a u kojem e, izmeu ostalog, biti ova Zajednika deklaracija, te Zajednika deklaracija koju su 14. rujna potpisali Hrvati i Muslimani. Supredsjedatelji e u meuvremenu obilaziti strane u bivoj Jugoslaviji u nastojanju da postigne daljnje sporazume. (Deklaraciju su u enevi, 16.09.1993., potpisali: Alija Izetbegovi i Momilo Krajinik umjesto Radovana Karadia. Kao svjedoci su potpisani Thorwald Stoltenberg i David Owen. Na Dokumentu nedostaju potpisi Slobodana Miloevia i Momira Bulatovia. Faksimil potpisa objavljen u Veernjem listu.)

27/08/2007

307

152.

MKBJ: Dogovor zapovjednika Vrhovne komande Armije

BiH Rasima Delia i zapovjednika Glavnog stoera HVO Milivoja Petkovia (Sarajevo, 17. 9. 1993.)

Deli i Petkovi: dogovor u sarajevskoj zranoj luci

U sarajevskoj zranoj luci u petak su se susreli zapovjednik Vrhovne komande Armije BiH Rasim Deli i zapovjednik Glavnog stoera HVO Milivoj Petkovi. Sastankom je predsjedao zapovjednik mirovnih snaga UN za BiH Francis Briquemont. Govorilo se o konkretizaciji Deklaracije koju su potpisali predsjednici Tuman i Izetbegovi, javio je radio BiH. Dogovoreno je: 1. da se obustava vatre ostvari, u skladu sa zajednikom Deklaracijom, dana 18. rujna s poetkom u 12.00 sati. Postojbe su dobile nareenja da e 18. rujna u jutarnjim satima asnici za vezu s UN stupiti u meusobni kontakt radi rjeavanja konkretnih problema na terenu; 2. 19. rujna susrest e se komisije koje e realizirati dogovor o putanju svih zarobljenika; 3. Od 18. rujna u 12 sati omoguit e se nesmetani prolazak svih konvoja s humanitanom pomoi. Kontrola konvoja obavljat e se u skladu s odredbama zajednike Deklaracije; 4. Osigurat e se nastavak evakuacije ranjenika iz bolnice u Novoj Biloj u skladu s dogovorom koji su potpisali zapovjednici Deli i Petkovi; 5. Naelno su dogovoreni detalji oko popravka mosta u Bijeloj koji bi zapoeli predstavnici UNPROFOR-a 22. rujna; 6. Predvieno je da se nakon 21. rujna odri sastanak predstavnika HVO, Armije BiH i srpskih snaga na kojem bi se dogovorili svi detalji implementacije potpisanog vojnog sporazuma od 30. srpnja ove godine. Sastanak na najvioj vojnoj razini eventualno bi se odrao nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.

IZVOR: Vjesnik, 18. 9. 1993.

27/08/2007

308

153.

Owen-Stoltenbergov plan s Invinciblea: Sporazum o

Bosni i Hercegovini (Jadransko more, 20. 9. 1993.)*

Sporazum koji nije potpisan na nosau Invincible
Mi, potpisani Vodeni naelima Povelje UN, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Deklaracije o pravima ljudi koji pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim i jezinim manjinama, pozivajui se na Izjavu o naelima Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji na zasjedanju u Londonu i Program djelatnosti na humanitarnim pitanjima, dogovoren na toj sjednici, uzimajui u obzir odluke Vijea sigurnosti UN o bivoj Jugoslaviji, potvrujui odanost miru i sigurnosti medu zemljama nasljednicama bive Jugoslavije, ovime se suglaujemo o slijedeem: l) Ustavni sporazum o Uniji republika BiH a) Ustavni sporazum prilae se u prilogu I. Strane su suglasne da e on stupiti na snagu tjedan dana poto Vijee sigurnosti uzme k znanju ovaj sporazum, potvrdi da Unija republika BiH nastavlja svoje lanstvo u UN, kako je navedeno u Rezoluciji 859 (1993) Vijea sigurnosti, i ovlasti potporu UN za provedbu ovog sporazuma. b) Tri strane uzimaju k znanju da e Vijee sigurnosti razmotriti ira pitanja sankcija u skladu s opim rjeenjem glavnih pitanja koja se tiu bive Jugoslavije. Bez obzira na to, one uzimaju k znanju da e Vijee sigurnosti, uzimaju i u obzir ovaj sporazum, usporedo s provedbom mirovnog plana, odobriti postupno ukidanje sankcija nad Saveznom Republikom Jugoslavijom (Srbija i Crna Gora] s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da postoje jasni dokazi o potenoj provedbi, svih vidova ovog sporazuma, osobito povlaenju snaga na dogovorene crte razgranienja triju republika koje ine Uniju kako pie u Aneksu A, dio I. c) dogovoreni aranmani o Ustavnom sporazumu izneseni su u 1. i 2. dijelu Priloga II. 2) Prekid sukoba Stranke potvruju Sporazum o potpunom prestanku svih borbenih djelatnosti koji su njihovi vojni zapovjednici potpisali 30. srpnja 1993. priloen u prvom dijelu Priloga 3, i Vojni sporazum o miru u Bosni i Hercegovini koji su njihovi vojni zapovjednici potpisali 11. kolovoza 1993, iznesen u 2. dijelu ovog Priloga III, i odluuju da e potonji biti dopunjen kako je izneseno u 3. dijelu priloga III, a stupit e na snagu dan nakon to Vijee sigurnosti odobri potporu za primjenu 3) Suradnja u humanitarnim naporima
*

IZVOR: Vjesnik, 23. 9. 1993.,

27/08/2007

309

a) Najvea e se suradnja pruiti Visokom povjereniku UN za izbjeglice, Meunarodnom odboru Crvenog kria, Zatitnim snagama UN, Promatrakoj misiji EZ i ostalim humanitarnim organizacijama koje rade na dostavi pomoi izbjeglicama i prognanicima. b) Sva e se suradnja pruiti Visokom povjereniku UN za izbjeglice u planiranju i provedbi programa za povratak izbjeglica i prognanika kuama. 4) Preliminarni sporazum s Republikom Hrvatskom za provedbu Konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaza na more iz 1965. im Ustavni sporazum stupi na snagu. Unija republika BiH sklopit e s Republikom Hrvatskom preliminarni sporazum za provedbu Konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaza na more kako je izneseno u Prilogu IV. 5) Sporazum o zamjeni teritorija a) Izmeu muslimanske i srpske strane postignut je poseban sporazum da e cesta koja povezuje Gorade i epu, a spominje se u lanku 2. 1. dijela aneksa A Ustavnom sporazumu, biti tri kilometra iroka i imat e dva prijelaza izmeu toaka u Republici sa srpskom veinom. Dogovorene su i izmjene na zemljovidima kako je prikazano u Aneksu A. dio 1. b) Nadalje, dogovoreno je da se izmeu muslimanske i srpske strane osnuje radna skupina za preostala pitanja koja se tiu teritorijalnog razgranienja meu republikama u predvienoj Uniji republika BiH, a to se odnosi na podruja Brkog, Bosanske krajine, doline Neretve, istone Bosne i Ozrena, uzimajui u obzir prirodno pravo dviju republika na prilaz moru. Ovo se dodaje ranijim obvezama o nalaenju trajnog rjeenja za upravljanje kotarom Sarajevo na dvije godine. Poto se postigne obostrano prihvatljivo rjeenje teritorijalnog razgranienja triju republika u Uniji, i u prve dvije godine postojanja Unije, omoguit e se referendum koji bi se odrao uzajamno dogovorenog dana u republikama Unije s pitanjem pristaju li graani svake pojedine republike lanice ostati u Uniji ili je ele napustiti. U sluaju raspada Unije sva prava Unije republika BiH, kao i lanstvo u UN automatski pripadaju Republici s muslimanskom veinom. (fusnota: Ovo je razraeno u Zajednikoj muslimansko-srpskoj deklaraciji potpisanoj u enevi, 16. rujna 1993 i izloenoj u prilogu V) c) Hrvatska i muslimanska strana takoer su se sporazumjele da osnuju radnu skupinu za pitanja koja se odnose na teritorijalno razgranienje izmeu dviju republika u Uniji Republika Bosne i Hercegovine tako da budu u zajednikom razvojnom interesu (fusnota: Ovo je razraeno u zajednikoj muslimansko-hrvatskoj deklaraciji potpisanoj u enevi 14. rujna 1993. i izloenoj u prilogu VI) 6) Pristup moru Posebni su sporazumi postignuti: a) Izmeu muslimanske i hrvatske strane o uspostavi izlaza na more za republiku s muslimanskom veinom, kroz republiku s hrvatskom veinom cestom pod upravom posebnog tijela od Poplata do Neuma, i da republika s muslimanskom veinom zadrava

27/08/2007

310

zemljite na obali Jadrana, na poluotoku-prevlaci Kosa (Klek), te o uspostavi zajednike uprave dviju republika za razvoj turistike privrede u tom podruju. b) Izmeu hrvatske i muslimanske strane dogovoreno je da e luki objekti za republiku s muslimankom veinom biti izmeu Viia i eljeva na Neretvi i sposobni za preuzimanje plovila koja bi plovila iz Ploa i takoer izravno iz ostalih luka na Jadranu, te da e se juna granica republike s muslimanskom veinom pomaknuti nanie od Reica do neposredno iznad Viia. Za poetak tamo e postojati cesta pod posebnom upravom cestovnim pravcem od Reica do Tasovia i do izlaza kod eljeva. Zemljite za luku odredit e se juno od kua du ceste za eljevo, zapadno od kua uz cestu za Vesie, na sjeveru do izgraenog podruja Viia, zatim istonom obalom Neretve. Ako se luka izgradi, od republike s muslimanskom veinom oekuje se da izgradi nadvonjak na krianju eljevo i novu cestu dogovorenom trasom do Reica, klonei se koliko je god mogue postojeih naselja, a ta e cesta, sa zemljitem po pola kilometra sa svake strane i podrujem luke biti dijelom republike s muslimanskom veinom. c) Republika Hrvatska pristaje na 99-godinji najam za posebne luke objekte u luci Ploe za republiku s muslimanskom veinom, a detalji o upravi nad tim lukim ureajima uredit e se u sporazumu izmeu Republike Hrvatske i Unije republika Bosne i Hercegovine, kako je izloeno u Prilogu VII im se odnosi izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) normaliziraju, napravit e se ugovor o razmjeni teritorija u kojem bi sudjelovala i Unija Republika Bosne i Hercegovine i u kojem e se uzeti u obzir potreba stratekih jamstava za Dubrovnik i strateka vanost Prevlake za Kotorski zaljev, potreba republike sa srpskom veinom za pristup moru u podruju izmeu Otrog Rta i Molunta i potrebe da se Republici Hrvatskoj nadoknadi teritorij tako da za Republiku Hrvatsku ne bude gubitka teritorija, 7) Politiki sporazumi Sve su strane sporazumne da e se pod nadzorom UN i Europske zajednice prvi izbori u republikama koje ine Uniju odrati najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu Ustavnog sporazuma. Svi izbori za zakonodavna tijela republika i opina bit e po naelu razmjerne zastupljenosti. Sve politike stranke registrirane u bilo kojoj od republika mogu se slobodno organizirati i djelovati na cijelom teritoriju Unije Republika BiH, pod uvjetom da njihove djelatnosti budu u skladu s Ustavnim sporazumom. U potpisu: Alija Izetbegovi Radovan Karadi Mate Boban Momir Bulatovi Slobodan Miloevi Franjo Tuman

27/08/2007

311

svjedoci: T. Stoltenberg, D. Owen

27/08/2007

312

154.

Predsjednitvo RBiH: Uredba sa zakonskom snagom o

izmjenama i dopunama Zakona o izboru i opozivu lanova Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 28. 9. 1993)

Na osnovi Amandmana LI. toka 5. stavak 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, donosi

Uredbu sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama zakona o izboru i opozivu lanova Predsjednitva RBiH
lanak 1. U Zakonu o izboru i opozivu lanova Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list SRBiH", broj 21/90, 28/90 i 29/90 i "Slubeni list RBiH", broj 23/92) iza lanka 13. dodaje se novi lanak 13a. koji glasi: lanak 13a. Za vrijeme ratnog stanja lan Predsjednitva RBiH moe biti opozvan, ako iz bilo kojih razloga izgubi povjerenje Skuptine RBiH. Opoziv lanova Predsjednitva RBiH provodi se na nain i po postupku utvrenom za njegov izbor, ako Zakonom o izboru i opozivu lanova Predsjednitva RBiH nije drukije odreeno. Postupak za opoziv za lanove Predsjednitva RBiH pokree se na prijedlog najmanje dvadeset poslanika. Prijedlog za opoziv dostavlja se Skuptini RBiH, a za vrijeme ratnog stanja, ako se Skuptina RBiH ne moe sazvati, Predsjednitvu RBiH. O opozivu lanova Predsjednitva RBiH odluuje Skuptina RBiH na nain i po postupku utvrenom za izbor lana Predsjednitva RBiH. lanak 2. Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu RBiH". PR broj 1556/93 Sarajevo, 28. rujna 1993. godine Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, s.r.

IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar, Sveuilite u Mostaru Centar za studije novinarstva, 1998., str. 254-255

27/08/2007

313

155.
*

Owen-Stoltenbergov plan: Mirovni paket o Bosni i

Hercegovini nova izmijenjena verzija (eneva, kraj rujna 1993)

Mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini

Dolje potpisani, voeni principima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Deklaracije o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim i jezinim manjinama Pozivajui se na principe Meunarodne koferencije o bivoj Jugoslaviji, potvrene na londonskom zasjedanju i na Programu djelovanja za humanitarna pitanja takoer dogovorena na tom zasjedanju Uzimajui u obzir odluke Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda povezane s bivom Jugoslavijom Ponovno potvrujui svoje obvezivanje na mir i sigurnost meu dravama nasljednicama bive Jugoslavije Ovdje su se sloili sa sljedeim I. Ustavni sporazum o Savezu republika Bosne i Hercegovine

a) Ustavni sporazum Saveza republika Bosne i Hercegovine izloen je ve u Dodatku I. Tri strane su se sloile da e on stupiti na snagu tjedan dana nakon to Vijee sigurnosti razmotri sadanji Sporazum, potvrdi da e Savez republika Bosne i Hercegovine nastaviti biti lanom Ujedinjenih naroda kako je specificirano u Rezoluciji 859. (1993. godine) Vijea sigurnosti, te nakon to potvrdi podrku Ujedinjenih naroda provedbi sadanjeg Sporazuma. b) Tri strane se slau da e Vijee sigurnosti razmotriti ire pitanje sankcija uzimajui u obzir sveobuhvatno rjeenje goruih pitanja povezanih s bivom Jugoslavijom. Oni se takoer slau da e Vijee sigurnosti, uzimajui u obzir sadanji sporazum, paralelno s provedbom mirovnog plana, odobriti postupno ukidanje sankcija koje su nametnute Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora), uzimajui u obzir situaciju u Bosni i Hercegovini, a pod uvjetom da postoje jasni dokazi dobre volje za provedbu svih aspekata sada njeg Sporazuma, a naroito to se tie povlaenja snaga u dogovorene granice konstitutivnih republika kao to je to napisano u Prikljuku A, dio I. c) Postignuti sporazumi, koji se tiu Ustavnog sporazuma ve su izloeni u dijelovima 1. i 2. Dodatka II. II. Okonanje sukoba

Tri strane potvruju Sporazum o potpunoj obustavi svih borbenih aktivnosti koji su potpisali njihovi vojni zapovjednici 30. srpnja 1993., a koji je ve izloen u dijelu I. Prikljuka III. i
*

IZVOR: Veernji list,, 30. 9. 1993.

27/08/2007

314

Vojni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, koji su potpisali njihovi vojni zapovjednici 11.kolovoza 1993., a koji je ve izloen u dijelu II. Prikljuka III., te odluuju da e posljednji biti dopunjen kao to stoji u dijelu III. Prikljuka III. i da e stupiti na snagu dan nakon to Vijee sigurnosti potvrdi podrku Ujedinjenih naroda provedbi sadanjeg Sporazuma. III. Suradnja u vezi s humanitarnim naporima

(a) Maksimalno e se suraivati s Visokim komesarijatom Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Meunarod-nim odborom Crvenoga kria, Zatitnim snagama Ujedinjenih naroda (UNPROFOR-om, op. prev.), Promatrakom misijom Europske zajednice i drugim humanitarnim organizacijama koje rade na pruanju pomoi izbjeglicama i raseljenim osobama. (b) U potpunosti e se suraivati s Visokim povjerenitvom Ujedinjenih naroda za izbjeglice u sainjavanju i provedbi planova za povratak izbjeglica i raseljenih osoba u njihove domove. IV. Preliminarni sporazum s Republikom Hrvatskom za provedbu Konvencije o tranzitnom prometu zemalja bez izlaza na more iz 1965. im Ustavni sporazum stupi na snagu, Savez republika Bosne i Hercegovine zakljuit e s Republikom Hrvatskom Preliminarni sporazum za provedbu Konvencije o tranzitnom prometu zemalja koje nemaju izlaz na more, ve izloen u Prikljuku IV. V. Sporazum o zamjeni teritorija

(a) Postignut je odvojeni sporazum izmeu muslimanske i srpske strane da e cesta koja povezuje epu i Gorade, a o kojoj se govori u odjeljku 2. dijela I. Dodatka A Ustavnog sporazuma, biti iroka tri kilometra i da e na njoj biti dva nadvonjaka koji e povezivati toke koje se nalaze na teritoriju srpske republike. Dogovorena je takoer prilagodba zemljovida kao to stoji u Dodatku A, dio I. (b) Nadalje, srpska i muslimanska strana sloile su se da oforme radnu grupu za istaknuta pitanja vezana uz teritorijalna razgranienja izmeu dviju republika u zamiljenom Savezu republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui podruja Brkog, Bosanske krajine, doline Neretve, istone Bosne i Ozren-planine, ukljuujui i prirodno pravo dviju republika na pristup moru. Ovo je u svezi s ve dogovorenom obvezom za pronalaenje trajnog rjeenja za upravu nad podrujem Sarajeva u roku dvije godine. Nakon pronalaenja uzajamno prihvatljiva rjeenja teritorijalnog razgranienja triju konstitutivnih republika Saveza, a za vrijeme prve dvije godine postojanja Saveza, osigurat e se uvjeti za provoenje referenduma, koji e se odrati onoga datuma koji bude odgovarao svim trima stranama, a na kojem e se graani svake od konstitutivnih republika izjanjavati ele li da njihova republika ostane u Savezu ili da ga napusti. U sluaju raspada Saveza, sva prava Saveza republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui i lanstvo u Ujedinjenim narodima, bit e automatski prenesena na republiku s preteito muslimanskom veinom. (Napomena: Ovo je detaljnije razraeno u Zajednikoj srpsko-muslimanskoj deklaraciji potpisanoj u enevi 16. rujna 1993. a izloenoj u Dodatku V.) (c) Hrvatska i muslimanska strana takoer su se sloile da formiraju radnu grupu koja e raditi na pitanjima vezanim uz teritorijalno razgranienje izmeu dviju konstitutivnih republika Saveza republika Bosne i Hercegovine, kao pitanjima zajednikoga razvojnog interesa.

27/08/2007

315

(Napomena: Ovo je ve razraeno u Zajednikoj muslimansko-hrvatskoj deklaraciji potpisanoj u enevi 14. rujna 1993. godine a izloenoj u Dodatku VI.) VI. Pristup moru Postignuti su odvojeni sporazumi: (a) Izmeu muslimanske i hrvatske strane o uspostavi izlaza na more republike u kojoj ivi muslimanska veina kroz republiku u kojoj ivi hrvatska veina, prolazom od Poplata do Neuma, te da muslimanska republika dri dio jadranske obale na prevlaci Kosa (Klek) i da uspostavi zajedniko upravljako tijelo dviju republika kako bi se na tome podruju mogla razvijati turistika privreda. (b)Izmeu hrvatske i muslimanske strane da luka za muslimansku republiku bude izmeu Viia i eljeva na Neretvi, te da bude u mogunosti prihvaati brodove koji dolaze iz Ploa ili izravno iz Ploa ili izravno iz drugih jadranskih luka. Takoer, da juna granica muslimanske republike bude pomaknuta s Reice do podruja iznad Viia. U poetku postojat e prolaz koji e ii cestom od Reice do Tasovia i do skretanja za eljevo. Zemljite za gradnju luke smjeteno je juno od kua uz cestu za Celjevo, zapadno od kua na cesti za Viie, sjeverno od sagraenog podruja u viiima, a zatim e slijediti istonu obalu Neretve. Ako se luka sagradi, od muslimanske republike oekuje se da sagradi nadvonjak na krianju cesta kod eljeva, novu cestu, du ugovorene rute, prema Reici, izbjegavajui pri tome da ta cesta proe kroz ijedno naselje. Ova cesta, podruje uz nju irine pola kilometra sa svake strane i podruje luke bit e teritorij muslimanske republike. (c) Republika Hrvatska pristala je na 99-godinji najam posebnog dijela luke Ploe muslimanskoj republici, a detalji oko upravljanja ovim dijelom luke bit e dogovoreni izmeu Republike Hrvatske i Saveza republika Bosne i Hercegovine. (d) im se normaliziraju odnosi izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), poet e pregovori koji e obuhvaati zamjenu teritorija, ukljuujui takoer i Savez republika Bosne i Hercegovine, a u kojima e se voditi rauna o potrebama stratekog osiguravanja Dubrovnika i strateke vanosti rta Prevlake za Bokokotorski zaljev, a takoer i o potrebi srpske republike za pristupom moru u podruju izmeu Otrog rta i Molunata, te o potrebi da se Republici Hrvatskoj kompenzira teritorij tako da na kraju Republika Hrvatska nema nikakvih teritorijalnih gubitaka. VII. Politiki sporazumi Sve tri strane su se sloile da e se prvi izbori u sve tri konstitutivne republike odrati pod nadzorom Ujedinjenih naroda i Europske zajednice, ne kasnije od dvije godine nakon stupanja na snagu Ustavnog sporazuma. Biranje u sva zakonodavna tijela konstitutivnih republika i opina temeljit e se na razmjernoj zastupljenosti. Sve politike stranke registrirane u nekoj od konstitutivnih republika mogu se organizirati i djelovati slobodno na cijelom teritoriju Saveza republika Bosne i Hercegovine, uz uvjet da je njihova djelatnost u skladu s Ustavnim sporazumom. Trebaju potpisati: A. Izetbegovi R. Karadi M. Boban M. Bulatovi S. Miloevi F. Tumani i kao svjedoci T. Stoltenberg i D. Owen

27/08/2007

316

Owen-Stoltenbergov mirovni paket: Dodataka I:

Ustavni dogovor o Savezu Republika Bosne i Hercegovine
I. Savez republika Bosne i Hercegovine lanak 1. Savez republika Bosne i Hercegovine sastavljen je od tri konstitutivne republike i obuhvaa tri konstitutivna naroda: Muslimane, Srbe i Hrvate, kao i grupu drugih naroda. Savez republika Bosne i Hercegovine bit e dravom lanicom Ujedinjenih naroda, i kao drava lanica obratit e se za lanstvo u drugim organizacijama sustava Ujedinjenih naroda. lanak 2. Zastavu i grb Saveza republika Bosne i Hercegovine odredit e zakon koji e prihvatiti Savezni parlament lanak 3. (a) Dravljanstvo Bosne i e prihvatiti Savezni parlament Hercegovina odredit e se zakonom koji

(b) Svaka osoba koja je pri stupanju na snagu ovog Ustavnog dogovora imala pravo biti dravljaninom Republike Bosne i Hercegovine imat e pravo biti dravljaninom konstitutivne republike kao i Saveza republi ka Bosne i Hercegovine. (c) Dopustit e se dvojno dravljanstvo. (d) Odluke o dravljanstvu donosit e odreeni organi konstitutivnih republika, podloni prizivu nadlenim sudovima. lanak 4. Niti Savez republika Bosne i Hercegovine, niti ikoja od konstitutivnih republika, nee zadrati nikakvu vojnu snagu, a bilo koje snage koje e postojati na nadnevak stupanja na snagu ovog. Ustavnog sporazuma progresivno e se razoruati i rasputati pod nadzorom Ujedinjenih naroda i Europske zajednice. II. Konstitutivne republike i njihove odgovornosti lanak 1. (a) Granice konstitutivnih republika bit e kako je izloeno u Prikljuku A, dijelu I. Osim kako je omogueno u (b), granice republika mogu se mijenjati samo procedurom omoguenom za popravljanje ovog Ustavnog sporazuma. (b) Marginalne promjene granica izloene u Prikljuku A moe uiniti Predsjednitvo na preporuku Graninog povjerenitva, koje e dobiti dokaze od onih koji su njima posebno pogoeni. Povjerenitvo e initi pet osoba postavljenih od glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, od kojih e trojica biti osobe predloene od predstavnika triju konstitutivnih naroda.

27/08/2007

317

(c) Prostori navedeni u Prikljuku A, dijelu II., iako su unutar podruja i pod jurisdikcijom neke konstitutivne republike, dodijelit e se Savezu republika Bosne i Hercegovine, u svrhu osiguranja pristupa svih dravlja na zgradama Saveza u Sarajevu, moru u Neumu i rijeci Savi. (d) Nee biti graninih nadzora na granicama izmeu konstitutivnih republika, a bit e slobodan protok osoba, dobara i usluga kroz sve podruje Saveza republika Bosne i Hercegovine. lanak 2. Svaka od konstitutivnih republika usvojit e vlastiti ustav, koji e omoguiti demokratski oblik vladanja, ukljuujui demokratski izabrana zakonodavna tijela i glavne izvritelje i neovisna sudska tijela, kao i najvie standarde ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ni jedna odredba tih ustava ne moe biti u neskladu s Ustavnim dogovorom. (b) Poetne izbore u svakoj od konstitutivnih republika nadzirat e Ujedinjeni narodi i Europska zajednica. lanak 3. Sve vladine dunosti i moi, osim onih dodijeljenih ovim Ustavnim sporazumom Savezu republika Bosne i Hercegovine ili ikojoj od njegovih ustanova, bit e one konstitutivnih republika. lanak 4. Sve ine koje poduzme nadleno vladino tijelo ikoje od konstitutivnih republika prihvatit-e kao vaee ostale konstitutivne republike. III. Zajednike ustanove Saveza republika Bosne i Hercegovine lanak 1. (a) Predsjednitvo Saveza republika Bosne i Hercegovine init e predsjednik, ili neki postavljenik zakonodavnog tijela, svake od konstitutivnih republika. (b) Predsjedanje Predsjednitvom smjenjivat e se svaka etiri mjeseca meu lanovima Predsjednitva. Predsjedajui Predsjednitva predstavljat e Savez republika Bosne i Hercegovine. (c) Predsjednitvo e donositi sve svoje odluke konsenzusom. lanak 2. (a) Glava Ministarskog vijea Saveza republika Bosne i Hercegovine bit e prvi ministar, kojeg e postaviti i moe smijeniti Predsjednitvo. Tu e dunost svake godine naizmjence obnaati imenovanici predsjednika razliitih konstitutivnih republika. (b) Predsjednitvo e takoer po staviti i moe smijeniti ministra vanjskih poslova. Tu e dunost svake godine naizmjence obnaati imenovanici predsjednika razliitih konstitutivnih republika (c) Premijer i ministar vanjskih poslova bit e iz razliitih konstitutivnih republika.

27/08/2007

318

(d) Ostale ministre moe postaviti Predsjednitvo. Oni i premijer i ministar vanjskih poslova init e Ministarsko vijee, s odgovornou za politiku Saveza republika Bosne i Hercegovine u odnosu na vanjske poslove, meunarodnu trgovinu i rad zajednikih ustanova, kao i bilo koje druge dunosti i ustanove koje savezni parlament moe s vremena na vrijeme navesti zakonom. lanak 3. (a) Parlament Saveza republika Bosne i Hercegovine init e 120 predstavnika, treinu kojih e izabrati odnosni zakonodavci konstitutivnih republika. (b) Savezni parlament moe jednostavnom veinom lanova iz svake konstitutivne republike usvojiti zakone unutar nadlenosti Saveza republika Bosne i Hercegovine. lanak 4. Savez republika Bosne i Hercegovine imat e sljedee sudove: (i) Vrhovni sud, koji ine etiri suca postavljena od Predsjednitva, od kojih nee biti dvojica iz istih naroda, koji e, osim kako je navedeno u odjeljku (iii), biti konani sud za prizive iz sudova konstitutivnih republika. (ii) Ustavni sud, koji ine tri suca postavljena od Predsjednitva, od kojih nee biti dvojica iz iste konstitutivne republike, koji e biti nadlean da rjeava konsenzusom sporove meu konstitutivnim republikama, izmeu bilo koje od njih i Saveza republika Bosne i Hercegovine ili bilo koje od njegovih ustanova, i meu bilo kojom od tih ustanova. Ne uspostavi li se taj Sud, ili bude u nemoi da rijei neki spor, ona e se uputiti za obvezujuu odluku stalnom arbitrarnom suditu koje ine suci Meunarodnog suda pravde ili lanovi Stalnog suda za arbitriranje, iz kojih e svaki po jednoga izabrati predsjednik svake od konstitutivnih republika, a dvojicu od kojih e izabrati Predsjednitvo, ili, ako nije sposobno to uiniti, glavni tajnik Ujedinjenih naroda i predsjednik Ministarskog vijea Europske zajednice. (iii) Sud za ljudska prava ima se uspostaviti u skladu s Rezolucijom 93(6) Odbora ministara Vijea Europe, iji e toan sastav i nadlenost biti kako je izloeno u dogovorenom Prikljuku B. lanak 5. Udruene vlasti izmeu dvije ili vie konstitutivnih republika mogu se uspostaviti dogovorom republika kojih se to tie ako se potvrdi zakonom prihvaenim od saveznog parlamenta. IV. Meunarodni odnosi lanak 1. (a) Savez republika Bosne i Hercegovine obratit e se za lanstvo europskih i meunarodnih ustanova i organizacija, kako odlui Predsjednitvo. Svaka od konstitutivnih republika moe se obratiti za lanstvo neke meunarodne organizacije, ako takvo lanstvo ne bi bilo neskladno s interesima Saveza republika Bosne i Hercegovine ili bilo kojeod ostalih konstitutivnih republika

27/08/2007

319

lanak 2. (a) Savez republika Bosne i Hercegovine ostat e strana u svim meunarodnim ugovorima na snazi za Republiku Bosnu i Hercegovinu na nadnevak stupanja na snagu ovog Ustavnog dogovora, osim ako savezni parlament ne odlui poduzeti korake da otkae bilo koji od takvih ugovora. Meutim, ugovore u koje se ulo nakon 18. studenoga 1990. razmatrat e savezni parlament unutar razdoblja od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustavnog dogovora i ostat e na snazi samo ako savezni parlament tako odlui. (b) Savez republika Bosne i Hercegovine nastavit e sve diplomatske odnose dok Predsjednitvo ne odlui da ih nastavi ili ih prekine. (c) Savez republika Bosne i Hercegovine moe postati stranom u meunarodnim ugovorima ako takvo sudjelovanje odobri savezni parlament. Parlament moe zakonom omoguiti sudjelovanje u odreenim vrstama meunarodnih sporazuma odlukom Predsjednitva. Do mjere u kojoj bi takvo sudjelovanje ukljuilo odgovornosti koje trebaju iznijeti konstitutivne republike, treba unaprijed osigurati suglasnost za njih, osim u odnosu na ugovore o kojima je rije u lanku V.3. (d) Bilo koja konstitutivna republika moe, ako je prihvatljiva, postati stranom u nekom meunarodnom ugovoru, ako takvo sudjelovanje ne bi bilo nesklapno s interesima Saveza republika Bosne i Hercegovine ili bilo koje od ostalih konstitutivnih republika. V. Ljudska prava i temeljne slobode lanak 1. (a) Podlono lanku V.2., sve osobe unutar podruja Saveza republika Bosne i Hercegovine bit e ovlatene uivati prava i slobode omoguene sredstvima ispisanim u Prikljuku C. (b) Bude li ikakva nesuglasja izmeu prava i sloboda navedenih u ikojem od tih sredstava, ili izmeu ikojeg od tih i prava i sloboda navedenih u ikojem drugom zakonskom propisu na snazi, primijenit e se propis koji omoguuje veu zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. lanak 2. Svi sudovi, administrativne agencije i drugi vladini organi Saveza republika Bosne i Hercegovine i konstitutivnih republika primijenit e se i pokoriti pravima i slobodama navedenim u sredstvima ispisanima u dijelovima I. i IV. Prikljuka C. Prava navedena u sredstvima ispisanima u dijelovima II. i III. Prikljuka C smatrat e se tenjama koje treba dosei koliko je god brzo mogue; svi zakonodavni, sudbeni, administrativni i drugi vladini organi Saveza i republike vlade uzet e ta prava prikladno u obzir proglaavajui, izvravajui i tumaei ikoje zakonske propise odreene ili drugaije prikladne za primjenu takvih prava i drugaije provodei dunosti tih organa. lanak 3. Savez republika Bosne i Hercegovine postat e koliko je to god skoro mogue stranom svakog od meunarodnih ugovora ispisanih u Prikljuku C. lanak 4.

27/08/2007

320

Svi organi Saveza i republike vlade suraivat e s nadzornim tijelima uspostavljenim bilo kojim od sredstava ispisanim u Prikljuku C, kao i s" Meunarodnim poslanstvom za motrenje ljudskih prava za Bosnu i Hercegovinu, uspostavljenim od Ujedinjenih naroda. lanak 5. Svi e dravljani imati pravo naseliti se na bilo kojem dijelu podruja Saveza republika Bosne i Hercegovine. Oni e imati pravo da im se vrati sve vlasnitvo kojega su bili lieni tijekom etnikog ienja i da im se nadoknadi sve vlasnitvo koje im se ne moe vratiti. (b) Savezni parlament, kao i zakonodavna tijela konstitutivnih republika, propisat e zakone da pomognu primjenu tih prava. lanak 6. Kako bi se pomogla primjena prava i sloboda navedenih u ovom poglavlju, a posebno u lanku V.5.(a), ombudsmani e se postaviti i poetno e provoditi dunosti, kako je navedeno u zakonu prihvaenom od saveznog parlamenta. VI. Financije lanak 1. (a) Savezni parlament svake e godine, na prijedlog prvog ministra i sa susljednim odobrenjem Predsjednitva, usvojiti proraun koji pokriva izdatke nune za provedbu samo onih dunosti Saveza republika Bosne i Hercegovine koje se odnose na odravanje njegovih zajednikih ustanova i udovoljenje njegovim meunarodnim obvezama, kao i takve druge dunosti o kakvima se moe s vremena na vrijeme dogovoriti savezni parlament (b) Ako se nikakav takav proraun ne usvoji u zadanom roku, proraun za prethodnu godinu rabit e se na privremenoj osnovici. lanak 2. (a) Izdaci omogueni proraunom pokrit e se, osim u mjeri u kojoj su drugi prihodi dostupni ili ako je drugaije navedeno u zakonu usvojenom od saveznog parlamenta, jednakim udjelom svake od konstitutivnih republika. (b) Drugi izvori prihoda, kao carinske pristojbe, naknade za usluge ili pristojbe za odreene djelatnosti, mogu se odrediti zakonom. VII. Ustavni dogovor lanak 1. (a) Ustavni dogovor moe se popraviti odlukom saveznog parlamenta, kad takav popravak odobri svaka od konstitutivnih republika, sukladno svom ustavnom postupku. (b) Ne moe se usvojiti nikakav popravak koji odbacuje ili smanjuje bilo koje od prava ili sloboda navedenih u Poglavlju V. lanak 2.

27/08/2007

321

(a) Ovaj Ustavni dogovor ne moe se odbaciti i ni jedna od konstitutivnih republika ne moe se povui iz Saveza republika Bosne i Hercegovine bez prethodne suglasnosti svih republika. Na takvu odluku moe uloiti priziv Vijeu sigurnosti svaka od konstitutivnih republika, a odluka Vijea bit e konana. (b) Povue li se ikoja od konstitutivnih republika iz Saveza republika Bosne i Hercegovine, prostori navedeni u Prikljuku A, dijelu II., koji su unutar podruja takve Republike ostat e dijelom Saveza republika Bosne i Hercegovine. lanak 3. Ovaj Ustavni dogovor stupit e na snagu kad ga odobre kao dio ukupnog mirovnog rjeenja predstavnici triju konstitutivnih naroda, i na nadnevak koji oni navedu.

Prikljuak A, DIO I. Granice konstitutivnih republika

1. Granice konstitutivnih republika bit e kako je pokazano na zemljovidu ispod, podlone svakim promjenama koje se mogu uiniti u skladu s lankom ll.1(b) Ustavnog sporazuma. Granino povjerenitvo e osigurati da podruje muslimanske veinske republike ne bude manje od 30 posto ukupnog podruja Saveza republika Bosne i Hercegovine. 2. Cesta oznaena na zemljovidu koja povezuje Gorade sa epom init e dio muslimanske veinske republike, koja e biti odgovorna za njeno odravanje i policijski nadzor. 3. Koliko je god mogue grada Gornjeg Vakufa bit e u muslimanskoj veinskoj republici, podlono hrvatskoj veinskoj republici koja zadrava cestovni pristup Prozoru sjeverno od Gornjeg Vakufa, i Novom Travniku du ceste koja prolazi sjeverno od sela Ploe prema cestovnom spoju sjeverno od Bistrice. Gradnja novih cesta moe biti nuna, a posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a e, nakon odgovarajueg vijeanja, arbitrirati u sluajuprepirke. Slino tome, glavni e se tajnik UN-a zaduiti da arbitrira granicu izmeu muslimanske veinske republike i hrvatske veinske republike gdje ona slijedi crtu povuenu juno od rijeke Lave u Travniku, kako bi se to je vie mogue hrvatskih selaukljuilo u hrvatsku veinsku republiku. Na zahtjev bilo koje konstitutivne republike, Predsjednitvo moe odluiti da neka vjerska ili kulturna zgrada smjetena u drugoj konstitutivnoj republici bude pod posebnom zatitom i odgovornou republike koja to zatrai.

27/08/2007

322

Prikljuak A, DIO II. Prostori dodijeljeni Savezu Republika Bosne i Hercegovine

1. Prostor opisan kao sadanja opina Neum i onaj dio sadanje opine Stolac koji lezi ispod june granice konstitutivne republike koja se iri gore kroz Sarajevo do Brkogana Savi. 2. Onaj dio eljeznike pruge od Tuzle koji prolazi preko Brkog do eljeznikog mosta na Savi. 3. One javne zgrade u podruju Sarajeva i na okolnom prostoru koje su odreene od Predsjednitva da ih koriste savezni parlament, Ministarsko vijee, Vrhovni i Ustavni sud i Sud za ljudska prava i administrativne ustanove Saveza.

Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK II

Dogovoreni aranmani o ustavnom sporazumu Saveza republika Bosne I Hercegovine
1. Ime svake konstitutivne republike odreivat e nadlena vlasti te republike. 2. Pristupna vlast: (a) U skladu s lankom III. 5 Ustavnog sporazuma uspostavit e se, odmah nakon stupanja na snagu toga sporazuma, Pristupna vlast koja e biti ovlatena za pomo u provoenju lanka II. 1(d) Sporazuma, u kojem se zahtijeva slobodno kretanje osoba, roba i usluga na cjelokupnom teritoriju Saveza republika Bosne i Hercegovine. (b) Cilj te vlasti bit e da jami punu slobodu kretanja u odreenim kljunim podrujima izmeu i unutar konstitutivnih republika, a takoer izmeu tih konstitutivnih republika i Republike Hrvatske i Republike Srbije. (c) lanovi te vlasti bit e tri osobe koje e imenovati predsjednitvo svake od konstitutivnih republika. Sjedite te vlasti bit e u gradu Sarajevu ili u njegovoj okolici. (d) lako bi ta vlast trebala postati djelatna odmah nakon stupanja na snagu Ustavnog dogovora, neizbjeno e postojati i poetno razdoblje u kojem e UNPROFOR preuzeti iskljuivu odgovornost za kretanje ve dogovorenim plavim rutama oko Sarajeva i prolazima, te osiguravati slobodu kretanja kljunim cestama i eljeznikim prugama u cijeloj zemlji. Nakon toga dolazi razdoblje zajednike odgovornosti UNPROFOR-a i Vlasti, za vrijeme kojega e se odgovornost UNPROFOR-a za navedene, dogovorene rute, postupno ukidati, a preuzimat e ih prometna policija Pristupne vlasti. Ovaj

27/08/2007

323

trensfer odgovornosti zahtijeva da se svi lanovi Vlasti s njim sloe, prometna policija bit e popunjena iz redova policijskih snaga Konstitutivnih republika i stavljena u nadlenost Vlasti. (e) Ove e rute kontrolirati Pristupna vlast: I. cestu i eljezniku prugu od Metkovia, na granici s Hrvatskom, do grada Sarajeva II. eljezniku prugu od grada Sarajeva do Doboja i Samca III. takozvanu Unsku prugu od Bosanskog Novog, kroz Biha i juno do granice s Hrvatskom IV. cestu od Nevesinja do mostarskog aerodroma V. cestu od Srebrenice do Kladnja VI. cestu od Gorada preko ajnica do granice s Crnom Gorom VII. sarajevski aerodrom VIII. takozvanu tranzitnu cestu kroz juni dio grada Sarajeva IX. cestu izmeu Sarajeva i krianja sjeverno od Trnova, a kojom se omoguava pristup Goradu X. cestu od Bosanskog Broda (kroz Derventu, Doboj i Zenicu) do Sarajeva XI. cestu od granice s Republikom Hrvatskom, pored Velike Kladue (kroz Cazin, Biha, Klju, Jajce i Donji Vakuf) do Mostara i. cestu od Donjeg Vakufa (kroz Travnik) do Zenice XII. cestu od Poplata do Neuma DIO II. A. Oblast Sarajeva 1. U razdoblju specificiranom u odjeljku 2.(dolje), bit e uspostavljena oblast Sarajeva ija e vanjska granica biti naznaena na priloenom zemljovidu. Ta granica bit e podlona promjenama od Komisije za.granicu, u skladu s lankom II. 1(b) Ustavnog sporazuma. Komisija bi na prvom mjestu trebala razmotriti pitanja ukljuenja u oblast Sarajeva mjesta ekria, Ratkovaca, atia i Draevia, a zatim bi trebali razmotriti i ukljuivanje opina Kiseljak i Kreevo. 2. Planirano je da razdoblje sudjelovanja Ujedinjenih naroda u upravljanju oblau Sarajeva traje dvije godine. Strane se obvezuju da e tijekom tog razdoblja iznai trajno rjeenje. Razdoblje prisustva UN-a moe, dakle, biti i skraeno ako to preporui Predsjednitvo, razumijevajui da e sudjelovanje Ujedinjenih naroda upravljanju oblau Sarajeva u svako vrijeme biti onakvo kako odredi Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda. 3. Oblast Sarajeva imat e upravne funkcije i ovlasti koje su specificirane za konstitutivne republike u Ustavnom sporazumu, no ono nee imati predstavnika u Predsjednitvu. Opine u oblasti Sarajeva imat e one upravne funkcije i ovlasti koje imaju opine po sa danjem zakonu, a bit e podlone vlasti upravitelja Ujedinjenih naroda koje e on moi

27/08/2007

324

koristiti u iznimnim okolnostima. Zakoni koje prihvati parlament Saveza primjenjivat e se takoer i u oblasti Sarajeva. 4. Oblau Sarajeva upravljat e upravitelj UN kojeg e imenovati glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Upravitelj UN-a radit e pod nadzorom posebnog predstavnika i glavnog tajnika i u tijesnoj suradnji sa Zdruenim povjerenitvom za oblast Sarajeva, a koje je osnovano nakon potpisivanja Vojnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. UN upravitelj dobivat e savjete od savjetodavnog tijela u kojem e bjti etiri predstavnika Muslimana, tri predstavnika Srba i dva predstavnika Hrvata i jedan predstavnik manjina u oblasti ovog posljednjeg imenovat e supredsjedatelj. Savjetodavno tijelo donosit-e preporuke konsenzusom. 5. UN upravitelj uspostavit e prvostepene sudove i prizivni sud u svakoj opini koja je ukljuena u oblast Sarajeva. albe iz tih sudova mogu se proslijediti dalje sudovima Saveza republika. Bosne i Hercegovine na isti nain kao i albe iz prizivnih sudova konstitutivnih republika. 6. Unutar oblasti Sarajeva Povjerenitvo za granice, predloit e nove opinske granice uzimajui u obzir sljedee imbenike: (a) granice koje su postojale na dan 1. sijenja 1991. godine; {b) provizorne promjene granica koje su provoene nakon 1. sijenja 1991. godine; (c) liniju prekida vatre; (d)razmjetaj stanovnitva, prema podacima iz popisa stanovnitva i iz drugih izvora; (e) elje onih koji su posebno pogoeni, a koje su utvrene plebiscitom ili drukije; (f) stajalita savjetodavnog tijela i UN upravitelja. O prijedlozima opinskih granica Povjerenitva za granice, odluivat e Predsjednitvo. B. Gradska opina Mostar 1. U razdoblju specificiranom u odjeljku 2. (dolje), bit e uspostavljena gradska opina Mostar, ija e vanjska granica biti naznaena u priloenom zemljovidu. Ta granica bit e podlona promjenama od Povjerenitva za granice, a u skladu s lankom II. 1(b) Ustavnog sporazuma. 2. Planirano je da e razdoblje u kojem e Europska zajednica sudjelovati u upravljanju gradskom opinom Mostar trajati dvije godine. Strane se .obavezuju da e u tom razdoblju iznai trajno rjeenje. Razdoblje prisutnosti Europske zajednice moe biti skraeno ako tako, predloi Predsjednitvo, razumijevajui.da e sudjelovanje Europske zajednice u upravljanju gradskom opinom Mostar biti u svakom trenutku odreeno od Ministarskog vijea Europske zajednice. 3. Gradska opina Mostar, u kojoj e biti zgrade za glavni grad republike & preteito hrvatskim stanovnitvom, imat e upravne funkcije i ovlasti koje su specificirane za konstitutivne.republike u Ustavnom sporazumu. Gradska opina Mostar imat e one upravne funkcije i ovlasti koje opine imaju u; sada vaeim zakonima, a bit e podlona vlasti upravitelja Europske zajednice, a koju e on korisitjti u iznimnim okolnostima. Zakoni koje usvoji parlament Saveza primjenjivat e se i u gradskoj opini Mostar. .

27/08/2007

325

4. Gradskom opinom Mostar upravljat e upravitelj Europske zajednice kojeg e imenovati predsjednik Vijea Earope. Upravitelj EZ-a radit e pod nadzorom posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a i u tijesnoj suradnji sa. Zdruenim regionalnim povjerenitvom koje je osnovano nakon potpisivanja Vojnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini. EZ upravitelj dobivat e savjete od savjetodavnog tijela u kojem e biti 3 predstavnika Hrvata, 3 predstavnika Muslimana i 3 predstavnika Srba, te jedan predstavnik manjina koje ive u gradu; kojeg e imenovati supredsjedatelj. 5. EZ upravitelj uspostavit e prvostepene sudove i prizivni sud u gradskoj opini Mostar. albe se iz tih sudova mogu proslijediti dalje, sudovima Saveza republika Bosne i Hecegovine, na isti nain kao i albe iz prizivnih sudova konstitutivnih republika. 6. Gradsku opinu Mostar demilitarizirat e Zdrueno regionalno povjerenitvo, a u skladu s Vojnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini. UNPROFOR i druge specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda djelovat e u gradu na isti naina kao i u cijeloj zemlji.

Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK III

Vojni sporazumi Dio prvi Sporazum o potpunom prekidu svih borbenih aktivnosti izmeu svih strana u sukobu od 30.srpnja 1993.

DOLJE POTPISANI VOJNI ZAPOVJEDNICI, kao predstavnici strana u sukobu. Uvaavajui odluke njihovih glavnih zapovjednika donesene nedavno pod pokroviteljstvom Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, Imajui na umu njihove obveze prema vaeim fe-zolucijama Vijea sigurnosti, ukljuujui i osiguranje sigurnosti UNPROFOR-a i njihovu slobodu kretanja, Priznajui apsolutnu hitnost sadanje situacije i svim snagama zauzimajui se da se ovaj Sporazum potuje, Sloili su se sa sljedeim: lanak 1. Prekid svih borbenih aktivnosti

27/08/2007

326

1. Poevi odmah nakon potpisivanja ovoga Sporazuma, sve snage svih triju strana prekinut e vatru i zaustaviti sve vojne aktivnosti, ukljuujui pokrete vojske, razmjetaj snaga i uspostavu utvrda. 2. Dolje potpisani vojni zapovjednici trebaju izdati napisane zapovijedi kojima se nareuje takav prekid borbenih aktivnosti to je prije mogue nakon potpisi vanja ovoga Sporazuma. lanak 2. Humanitarna pomo i sloboda kretana Dolje potpisani vojni zapovjednici trebaju, to je prije mogue, a odmah po potpisivanju ovoga Sporazuma, izdati napisane zapovijedi kojima se omoguuje: a) slobodan prolazak za UNPROFOR; b) slobodan prolazak za konvoje UNPROFOR-a i njihovu pratnju, koji podlijeu rutinskoj kontroli broja osoblja i komada oruja koji ulaze i naputaju teritorij pod kontrolom jedne od strana; i c) slobodan prolazak za konvoje s humanitarnom pomoi, koji podlijeu razumnoj kontroli njihova sadraja i osoba koje ga prate, i to na jednoj kontrolnoj toki. UNPROFOR priznaje da svaka od strana ima opravdano pravo biti zabrinuta pokretima unutar vlastitog teritorija. UNPROFOR e unaprijed dati obavijest o kretanju konvoja. lanak 3. Potvrda pristajanja na ovaj sporazum 1. Dolje potpisani vojni zapovjednici potvrdit e UNPROFOR-u izdavanje zapovijedi na koje se poziva ovaj Sporazum. Pruit e se puna pomo UNPROFOR-u, doputajui mu nadgledanje provedbe ovoga Sporazuma. asnicima UNPROFOR-a koji se nalaze na terenu moe se obratiti ako je potrebna pomo u provedbi ovoga Sporazuma. 2. Dolje potpisani vojni zapovjednici, ili njihovi ovlateni zastupnici, nastavit e se svaki dan u odreeno vrijeme sastajati kada se glavni zapovjednici svih strana budu nalazili na sastancima u enevi, ili kada to bude potrebno, na izriit zahtjev bilo koje od strana. U skladu s preporukom koju su u enevi dali glavni zapovjednici strana, izmeu ostalog e se razgovarati i o nacrtu Vojnog sporazuma o'prekidu neprijateljstava. 3. Za hitna pitanja vojni zapovjednici i njihovi predstavnici koji su ovlateni za donoenje odluka moraju biti na raspolaganju 24 sata na dan (i to putem pouzdanih sredstava komunikacije). Ovaj Sporazum, koji je u skladu s odlukama glavnih zapovjednika svih strana u enevi, stupit e na snagu nakon to bude potpisan. Sastavljeno na sarajevskom aerodromu 30. srpnja 1993. u dvije verzije - na engleskom i na jezicima strana. Tamo gdje se jave razlike u tumaenju izmeu dviju verzija, engleska verzija sluit e za provjeru. Trebaju potpisati: R. Deli, R. Mladi, M. Petkovi,

27/08/2007

327

i kao svjedoci J. Cot, i F. Briquemont

Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK IV

Preliminarni sporazum izmeu Republike Hrvatske i Saveza republika Bosne i Hercegovine za provedbu konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaza na more iz 1965
Republika Hrvatska i Savez republika Bosne i Hercegovine Uzimajui u obzir da kao nasljednici Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, koja je bila jednom od strana u Konvencije o tranzitnoj trgovini zemalja bez izlaza na more, zakljuenoj u New Yorku 8. srpnja 1965. (dalje u tekstu Konvencija), Republika Hrvatska i Savez republika Bosne i Hercegovine moraju meusobno primjenjivati odredbe Konvencije, Ako se nadalje uzme u obzir da se Savez republika Bosne i Hercegovine treba smatrati dravom bez izlaza na more unutar znaenja te Konvencije i da je s obzirom na Bosnu i Hercegovinu Republika Hrvatska tranzitna drava unutar znaenja Konvencije, U elji da se zakljui sporazum, te da na temelju uzajamnosti a u skladu s lankom 3.(1) Konvencije o glavnim morima navedenoj u Preambuli Konvencije o tranzitnom prometu te s lankom 15. te Konvencije utvrdi pravila, kao to je predvieno u paragrafu 2. lanka 2. Konvencije, za upravljanje tranzitnim prometom i upotrebom prijevoznih sredstava koja proteze preko hrvatskog podruja izmeu teritorija Saveza republika Bosne i Hercegovine i Jadranskog mora i kada prolaze preko teritorija Saveza republika Bosne i Hercegovine u tranzitu izmeu mjesta ulaska i izlaska smjetenih na hrvatskom teritoriju, te da se takoer reguliraju druge stvari predviene Konvencijom. Ovime daju svoju suglasnost kako slijedi: lanak 1. a) Sloboda tranzita prema uvjetima ovog Preliminarnog sporazuma dodijelit e se objema stranama na temelju uzajamnosti. b) Hrvatske luke Ploe i Rijeka odreuju se kao one u koje e Savez republika Bosne i Hercegovine imati pristup, kao to je predvieno Konvencijom, a za prometnice, bilo cestovne bilo one eljeznike, izmeu Ploa i Sarajeva, te izmeu Rijeke i Bihaa donijet e se posebna pravila. c) Ceste na podruju Saveza republika Bosne i Hercegovine: (i) izmeu hrvatske granice blizu Velike Kladue (prema Cazinu, Bihau, Kljuu, Jajcu, Donjem Vakufu, Bugojnu, Jablanici i Mostaru) i hrvatske granice na jugu,

27/08/2007

328

kao i cesta izmeu Donjeg Vakufa (prema Travniku) i Zenice gdje se ta cesta spaja s cestom pod (II); (ii) izmeu Bosanskog Broda (prema Derventi, Doboju, Zenici, Sarajevu i Mostaru) i hrvatske granice na jugu; bit e prometnice za koje e sloboda tranzita, u skladu s Konvencijom, biti dodijeljena Republici Hrvatskoj. d) Ista sloboda tranzita bit e dodijeljena Republici Hrvatskoj na tzv. Unskoj pruzi na podruja, Saveza republika Bosne i Hercegovine izmeu Bosanskog Novog (prema Bihau) i hrvatske granice na jugu u smjeru Knina. e) Upuivanje na posebne luke Hrvatske te ceste i eljeznike pruge unutar Saveza republika Bosne i Hercegovine, i na posebne toke ulaza iz Hrvatske i Saveza republika Bosne i Hercegovine, te iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, nema za cilj iskljuiti olakavanje obima dravama tranzitnog prometa preko drugih luka ili ulaznih toaka. lanak 2. Strane e odmah poeti pregovarati, u namjeri da do 1. prosinca 1993. zakljue sporazum koji e se odnositi na sve aspekte izvrenja Konvencije i ovog Preliminarnog sporazuma, imajui na umu posebno sljedee: 1. Specifikaciju primarnih prometnica, cestovnih kao i eljeznikih, od luka do gradova navedenih u lanku1.(a); 2. Pravila koja e upravljati prijevoznim sredstvima na prometnicama i eljeznikim prugama navedenim u lanku 1. (l. 2.(2) Konvencije); 3. Postojee olakice ili one koje tek treba ustanoviti, unutar specificiranih luka, a koje e biti posebno posveene prometu unutar Saveza republika Bosne i Hercegovine mogle bi biti doputene u smislu djelovanja i razvijanja uz pristanak Republike Hrvatske; 4. Mogue nametanje posebnih tranzitnih pristojbi, tarifa, vozarina (lanci 3. i 4. Konvencije); 5. Posebne carine" i druge mjere za olakavanje tranzitnog prometa (l. 5. Konvencije); 6. Uvjeti smjetaja robe u tranzitu (l. 6. Konvencije); 7. Mogue ustanovljenje slobodnih zona u odreenim lukama (l. 8. Konvencije); 8. Iznimke na osnovi javnog zdravstva, sigurnosti i zatite intelektualne svojine (l. 11/ Konvencije); 9. Iznimke u sluaju hitnosti (l. 12. Konvencije); 10. Primjena sporazuma u vrijeme rata (l. 13. Konvencije); 11. Rjeavanje sporova prema lanku 16. Konvencija lanak 3. Dok se ne zakljui sporazum naznaen u lanku 2., Republika Hrvatska i Savez republika Bosne i Hercegovine olakavat e, koliko je to mogue, meusobni tranzitni.promet kao to je definirano u ovom Sporazumu.

27/08/2007

329

Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK V

Zajednika deklaracija
Prihvaajui principe Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja predloena na enevskoj Mirovnoj konferenciji o ustavnom ureenju Saveza Bosne i Hercegovine, odluni da trenutno doe do prekida neprijateljstava radi ostvarenja uvjeta za mir u Bosni i Hercegovini, uvjereni da se rjeenje krize mora postii politikim, a ne vojnim sredstvima, spremni na trenutnu normalizaciju odnosa s hrvatskim narodom u svjetlu rjeenja predloenih na Mirovnoj konferenciji u enevi pristali su na sljedee: I. 1. Osigurati trenutan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeu Armije Bosne i Hercegovine i vojske bosanskih Srba u skladu sa sporazumom od 30.srpnja 1993., po mogunosti odmah i ne kasnije od 18.rujna u 12 sati, te osigurati uspostavu izravnih komunikacija (vrue linije) izmeu vojnih zapovjednika na svim razinama. 2. Osigurati bilateralno i bezuvjetno ukidanje svih zarobljenikih logora i oslobaanje zarobljenika na te ritorijima pod kontrolom Armije BiH i bosanskih Srba, i to odmah, poevi s oslobaanjem zatoenih u logoru Tarin (207 zarobljenika) i Kula (207 zarobljenika). To treba uiniti najkasnije do 21. rujna u 12 sati, s tim da obje strane preuzmu potpunu odgovornost za zatitu i njegu zatoenika. 3. Obostrano stvoriti uvjete za nesmetan i siguran prolazak humanitarnih konvoja i za djelatnost humanitarnih organizacija, te za sigurno i nesmetano kretanje svih civila. 4. Osnovati radne skupine za nadzor i osiguranje ljudskih prava na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i vojske bosanskih Srba u skladu s principima i rjeenjima predloenim na Mirovnoj konferenciji o Bosni i Hercegovini. 5. Osnovati radnu skupinu za nerijeena pitanja teritorijalnog razgranienja izmeu dvije republike u zamiljenom Savezu Bosne i Hercegovine, ukljuujui podruje Brkog, Bosanske krajine, doline Neretve, istone Bosne i planine Ozren, a vodei rauna o prirodnom pravu pristupa moru ovih dviju republika. Ovo se dodaje ve preuzetim obvezama o traenju trajnog rjeenje za upravu nad podrujem Sarajeva u idue dvije godine. Nakon pronalaska obostrano prihvatljivoga rjeenja teritorijalnog razgranienja triju republika koje e initi Savez, a za vrijeme prve dvije godine postojanja toga Saveza, mora biti pripremljen i proveden referendum. O datumu odravanja moraju se sloiti sve tri strane, a pitanje graanima svake od republika bit e da li se slau da i dalje ostanu u Uniji ili je ele napustiti. U sluaju raspada Saveza, sva prava Saveza republika Bosne i Hercegovine, ukljuujui i lanstvo u Ujedinjenim narodima, bit e automatski prenesena na republiku s preteito muslimanskim stanovnitvom. II.

27/08/2007

330

Da bi se stvorili stabilni odnosi i kao zajedniki doprinos miru u regiji, potpisnici su odluili osnovati: 1. Radnu skupinu koja e se baviti humanitarnim statusom, materijalnim i drugim pitanjima vezanim za izbjeglice i raseljene osobe iz Bosne i Hercegovine. 2. Radnu skupinu za sastavljanje sporazuma, ukljuujui i sporazume o koritenju energije, luka, prometnih arterija, komunikacija i drugih gospodarskih potencijala. III. Radi brze, sveobuhvatne i vjerodostojne provedbe svih mjera i djelatnosti predvienih ovom Zajednikom deklaracijom potpisnici su odluili imenovati povjerenike, s punim ovlastima i odgovornou, za potpunu provedbu sporazuma predvienih ovom deklaracijom. Alija Izetbegovi imenovao je za svoga povjerenika Harisa Silajdia. Radovan Karadi imenovao je za svoga povjerenika Momila Krajinika. Potpisnici i povjerenici trait e i bit e im osigurana pomo i suradnja s meunarodnim politikim, humanitarnim i drugim organizacijama i imbenicima, a sve to radi sveobuhvatne provedbe svih mjera predvienih ovom deklaracijom, a u interesu trajnog mira i stabilnosti u tome dijelu svijeta. Na kraju, postignut je dogovor da supredsjedatelji Meunarodne mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji pozovu tri strane u BiH na sastanak koji e se odrati na sarajevskom aerodromu u utorak 21. rujna u 11 sati, gdje e se uzeti u razmatranje potpisivanje mirovnog paketa kao cjeline, a u kojem e, izmeu ostalog, biti ova Zajednika deklaracija, te Zajednika deklaracija koju su 14. rujna potpisali Hrvati i Muslimani. Supredsjedatelji e u meuvremenu obilaziti strane u bivoj Jugoslaviji u nastojanju da postignu daljnje sporazume. Potpisali: Momir Bulatovi, Alija Izetbegovi, Radovan Karadi, Slobodan Miloevi i kao svjedoci Thorvald Stoltenberg i David Owen

Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK VI.

Zajednika deklaracija
Predsjednici Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi Prihvaajui naela Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja koja je predloila Mirovna konferencija u enevi o ustavnom ureenju budueg Saveza Bosne i Hercegovine; Vodei rauna o povijesnim interesima hrvatskog i muslimanskog naroda; Odluni da odmah doe do prekida neprijateljstava i stvaranja uvjeta za trajan mir na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine;

27/08/2007

331

Uvjereni u potrebu stalnog jaanja povjerenja izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda, te poduzimanja djelotvornih mjera u tom smjeru; Spremni da odmah pristupe normalizaciji odnosa sa srpskim narodom u svjetlu predloenih rjeenja Mirovne konferencije u enevi; Sporazumjeli su se da e: 1. Osigurati hitan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeu postrojbi Armije BiH i HVO-a u skladu sa sporazumom od 30. srpnja 1993., odmah a najkasnije do 18. rujna 1993. u 12 sati. 2. Osigurati obostrano i bezuvjetno rasputanje svih zatoenikih logora i oslobaanje zatoenika na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i HVO-a, odmah a najkasnije do 21. rujna 1993. u 12 sati, uz obostrano preuzimanje odgovornosti za njihovu zatitu i zbrinjavanje. 3. Osigurati obostrano stvaranje uvjeta za slobodan i neometan prolaz svih humanitarnih konvoja i djelatnost dobrotvornih organizacija. 4. Osnovati radnu skupinu za nadzor i zatitu ljudskih prava na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i HVO-a, u skladu s naelima i predloenim rjeenjima Mirovne konferencije o BiH. 5. Osnovati radnu skupinu za pitanja teritorijalnog razgranienja izmeu dvije republike u predvienom Savezu BiH, ukljuujui i pitanje izlaska na more kao zajednikog razvojnog interesa. 6. Osnovati radnu skupinu za razradu i praenje provedbe cjelovitih mjera za obnpv i jaanje povjerenja i suivota izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda, ukljuujui medijske i druge aktivnosti i programe za prevladavanje nepovjerenja. Radi ureenja stabilnih odnosa izmeu dviju drava kao zajednikog doprinosa regionalnom miru, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi odluili su osnovati: 1. Radnu skupinu za rjeavanje humanitarnih, statusnih, materijalnih i drugih pitanja u svezi s poloajem izbjeglica i prognanika iz BiH u Republici Hrvatskoj i njihova povratka u Bosnu i Hercegovinu. 2. Radnu skupinu za pripremanje meudravnih ugovora, ukljuujui i sporazume o koritenju energetskih i lukih kapaciteta, prometnica, komunikacija i drugih gospodarskih potencijala. 3. Dvojica predsjednika suglasni su da e uloiti svoj utjecaj radi osiguranja odgovarajue potpore meunarodnih politikih i financijskih organizacija obnovi i razvoju dviju drava. Radi hitne, cjelovite i vjerodostojne realizacije svih dogovorenih mjera i aktivnosti iz ove Zajednike deklaracije, predsjednici dr. Franjo Tuman i Alija Izetbegovi odluili su imenovati svoje osobne povjerenike s punim ovlastima i odgovornou za osiguranje potpune provedbe dogovora iz ove Deklaracije. Predsjednik dr. Franjo Tuman imenovao je za svojeg povjerenika dr. Matu Granica, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske. Predsjednik Alija Izetbegovi imenovao je za svojeg povjerenika dr. Harisa Silajdia, ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine.

27/08/2007

332

Dvojica predsjednika i njihovi osobni povjerenici zatrait e i osigurati pomo i suradnju meunarodnih politikih, humanitarnih, politikih i drugih organizacija i imbenika radi cjelovite provedbe svih mjera ove Deklaracije, u interesu uspostave trajnog mira i stabilnosti u ovom dijelu svijeta. Potpisali: F. Tuman i A. Izetbegovi, a u zakljuenju sudjelovali: H. arini, M. uul, H.Bievi, H. Silaj-di, E. Gani, M. Filipovi i I. Komi

Owen-Stoltenbergov mirovni paket: DODATAK VII

Sporazum izmeu Republike Hrvatske i Saveza republika Bosne i Hercegovine kojim se omoguuje zajedniki pristup Jadranu preko podruja Republike Hrvatske

Republika Hrvatska i Savez republika Bosne i Hercegovine S obzirom na to da je poeljno da Savez republika Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu Savez), a posebno veinski muslimanska republika imaju osiguran i neogranien pristup Jadranskom moru kopnom i u zrakom preko teritorija Republike Hrvatske (dalje u tekstu Hrvatska) OVIME DAJU SVOJU SUGLASNOST KAKO SLIJEDI: lanak 1. a) Hrvatska e veinski muslimanskoj republici za vrijeme trajanja ovog Sporazuma dati u zakup parcelu unutar luke Ploe, ukljuujui dokove i pripadajue dijelove luke opisane u Prilogu A (dalje u tekstu zakupljeno podruje). b) Hrvatska se slae da e zakupljeno podruje uivati status slobodne zone u kojoj nee vrijediti carine ili porezi nametnuti od strane Hrvatske. lanak 2. (a) Hrvatska e dopustiti pristup u zakupljeno podruje i iz njega: (i) brodovima iz Jadranskog mora, preko teritorijalnih voda Hrvatske pod uvjetom da ti brodovi udovoljavaju vaeim meunarodnim propisima; (ii) brodovima ili tegljaima rijekom Neretvom do toke gdje ta rijeka ulazi u podruje veinski muslimanske republike; (iii) eljeznikom prugom izmeu Ploa i Sarajeva do toke gdje ta pruga ulazi u podruje Saveza; (iv) cestom izmeu Ploa i Sarajeva do toke gdje ta cesta ulazi u podruje Saveza.

27/08/2007

333

(b) Brodovi, tegljai, automobili, kamioni i druga cestovna vozila koja se koriste prometnicama naznaenim u paragrafu (a) a nose zastavu Saveza ili su obiljeeni oznakom Saveza ili veinski muslimanske republike nee biti provjeravani i u njih nee ulaziti organi vlasti Hrvatske. (c) Ogranienja u vezi s veliinom i specifikacije karakteristika brodova, tegljaa, automobila, kamiona i drugih vozila naznaenih u paragrafu (b) i u vezi s opsegom prometa na prometnicama naznaenim u paragrafu (a) moe postaviti zajednika komisija ustanovljena u skladu s lankom 4. (d) Ako bi ogranienja postavljena u skladu s udovoljavaju vaeim meunarodnim propisima o zranom prometu. lanak 4. (a) Strane ovime utvruju zajedniku komisiju koja e pomagati pri izvrenju ovog Sporazuma na nain da: (i) ustanovljuje pravila i standarde potrebne za izvrenje Sporazuma, a posebno lanka 2.(c), ukljuujui za bilo koju konstrukciju; (ii) organizira promatranje potrebno radi spreavanja zlouporabe Sporazuma; (iii) rjeava, u skladu s lankom 6., sve sporove vezane uz tumaenje ili primjenu Sporazuma. (b) Hrvatska i veinski muslimanska republika imenovat e tri lana svaka u zajedniku komisiju a oni e zajednikim usuglaavanjem imenovati jo tri lana, od kojih e jedan biti predsjednik. Ako se u vezi s jednim ili vie imenovanja ne moe postii suglasnost u roku od tri mjeseca, imenovanje e obaviti glavni tajnik Ujedinjenih naroda na zahtjev jedne od strana. (c) Zajednika komisija donijet e svoja vlastita pravila postupaka. Njezine odluke zahtijevat e pet usuglaenih glasova. lanak 5. Ovaj Sporazum je nepristran prema pravima i obvezama koje proizlaze iz Preliminarnog sporazuma izmeu strana ovog Sporazuma za izvrenje Konvencije o tranzitnom prometu zemalja bez izlaza na more iz 1965. ili bilo kojeg sporazuma koji bi se mogao zakljuiti izmeu strana radi izvrenja ili izmjene toga Preliminarnog sporazuma. lanak 6. Ako se drukije ne dogovori, svaki zakonski spor u vezi s tumaenjem ovog Sporazuma jedna od strana moe predoiti Meunarodnom sudu pravde.

27/08/2007

334

156.

Predsjednik HR HB mr. Mate Boban: UNPROFOR-a za BiH

Pismo glavnom Francisu

zapovjedniku

generalu

Briquemontu (Mostar, 1. 10. 1993.)

O ultimatumu zapovjedniku Brigade HVO "Kralj Tvrtko" iz Sarajeva

"Dana 22. rujna Zapovjednitvo 1. Korpusa muslimanske vojske uputilo je ultimatum zapovjedniku Brigade HVO "Kralj Tvrtko" iz Sarajeva, kojim trae da, kako stoji u dokumentu str. pov. br. 05/7-419 "... komanda Brigade "Kralj Tvrtko" zajedno s odgovornim starjeinama iz MUP-a koji budu upueni za navedeni zadatak izvrit e komandantsko-brigadirsko izvianje, a zatim u narednih 18 sati predati liniju (poloaj) jedinici MUP-a". Nadalje trai se da "... od momenta predaje linije (poloaja) Brigada HVO "Kralj Tvrtko" e se povui i smjestiti u svoje baze i od tog trenutka biti u ulozi interventne jedinice 1. Korpusa za obranu Grada Sarajeva." Zahtijeva se da rok izvrenja ove sramne zapovjesti bude dne 24. rujna do 22,00 sata. Vaim posredovanjem omoguen je dana 23. rujna susret zapovjednika HVO Brigade "Kralj Tvrtko" Slavka Zelia s Alijom Izetbegoviem, vrhovnim zapovjednikom muslimanske vojske, te je na tom susretu provedba ultimatuma odgoena za dana 1. listopada 1993. Tijekom susreta s zapovjednikom Zeliem, dne 21. listopada 1993. izvijeen sam da muslimanska strana nije odustala od svoje namjere. Zapovjednik je potvrdio da Stoer i vojnici Brigade HVO "Kralj Tvrtko" ne mogu pristati na takve zahtjeve. Hrvatsko vijee obrane, pa tako i Brigada "Kralj Tvrtko" iz Sarajeva, samostalan je politiki i vojni subjekt hrvatskog naroda u Sarajevu, organiziran porad obrane Sarajeva od agresije. U obrani Sarajeva u proteklih 17 mjeseci najveu rtvu podnijeli su upravo Hrvati. Od ukupnog broja poginulih bojovnika ak je 20 posto hrvatskih branitelja, usprkos injenici da Hrvati ine samo osam posto ukupnog broja puanstva Sarajeva. Uope prvi poginuli bojovnik u obrani grada bio je Hrvat Vinko amanovi, olimpijski reprezentativac. Ovakvu zapovijed smatramo flagrantnom povredom autonomnog prava na obranu hrvatskog puanstva Sarajeva s nesagledivim traginim posljedicama. To je jedan od najotvorenijih poziva ikada javno upuenih za etniko ienje i genocid nad Hrvatima. Zahtjevam: 1. 2. Potpuno povlaenje zapovijedi od dana donositelja zapovijedi. 22. rujna 1993. godine i sankcioniranje

Potpuno odustajanje muslimanske strane od ovakvih nakana, izravno usmjerenih na fiziko eleminiranje ne samo Hrvatskog vijea obrane kao privremene, politike i vojne izvrne vlasti hrvatskoga naroda, nego i svih Hrvata u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Da UNPROFOR sukladno svom mandatu osigura punu zatitu crte bojinice, koju Hrvatsko vijee obrane dri ve 17 mjeseci, te onemogui pokolj vojnika HVO-a i Hrvata civila.

3.

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 3. 10. 1993.-

27/08/2007

335

4. Upozorite muslimansku stranu na autonomnost vojnog i politikog subjektiviteta Brigade HVO "Kralj Tvrtko" uz neprijeporno pravo obrane ivota i imovine Hrvata Sarajeva. 5. Potivanje svih do sada preuzetih obveza potpisanih od strane gospodina Izetbegovia, ukljuivo i Zajedniku Deklaraciju od dne 14. rujna 1993. godine. U skladu s tim, muslimanska vojska ne moe i nema pravo postavljati bilo kakve ultimatume hrvatskome narodu i njegovoj vojsci u Sarajevu. Gospodine generale, traim da sprovedete djelatne mjere i aktivnosti sukladno mojim zahtjevima, te opravdate visoku odgovornost zadae koju obnaate", - kae se na kraju pisma mr. Mate Bobana upuenoga generalu Francisu Briquemontu.

27/08/2007

336

157.

Zastupniki

dom

HR

HB:

Zakljuci

obvezama

hrvatskih pregovaraa u enevi. (Neum, 1. 10. 1993.)*

Pred zoru, nakon desetosatnog zasjedanja, juer je Zastupniki dom Hrvatske Republike Herceg-Bosna donio je zakljuke o obvezama hrvatskih pregovaraa u enevi. Na temelju izlaganja Predsjendika Hrvatske Republike Herceg-Bosna i temeljem saznanja o tome da je muslimanska skutina odbila mirovni plan, Zastupniki dom je zakljuio: Ako obje strane ne prihvate aktualni mirovni plan do 15. listopada 1993. godine, znai u sljedeih petnaest dana, hrvatskim predstavnicima u pregovorima se nalae da: 1. Povuku sve teritorijalne koncesije, to znai pravo na sve slobodne hrvatske teritorije kao i pravo na sva privremeno okupirana hrvatska podruja, te povratak svih prognanika. 2. Odbiju svaku raspravu o bilo ijem protektoratu nad Mostarom, glavnim gradom Hrvatske republike Herceg-Bosna. 3. Odbiju svaku raspravu o pristupu moru Hrvatske Republike Herceg-Bosna u smislu teritorijalne koncesije. 4. Ujedno se nalae vrhovnom zapovjedniku vojske Hrvatske Republike Herceg-Bosna, vladi Hrvatske Republike Herceg-Bosna, Ministarstvu obrane i Glavnom stoeru izvrenje svih potrebnih radnji za obranu hrvatskog naroda i njegova prava. 5. Podrava se ispunjenje zajednike deklaracije Tuman-Izetbegovi od 14. rujna 1993. i nalae se dravnim organima izvrenje svoje obveza iz iste, te se ovlauju da nakon potpisa Deklaracije Izetbegovi-Krajinik koja je na tetu ouvanja integriteta Bosne i Hercegovine, pripreme Deklaraciju o miru sa predstavnicima srpskog naroda".

IZVOR: Veernji list, 2. 10. 1993.

27/08/2007

337

158.

Narodna skuptina Republike Srpske: Deklaracija o

nastavku mirovnog procesa (2. 10. 1993.) *

Na osnovu lana 70. stav 1. toka 11. Ustava Republike Srpske, Narodna skuptina Republike srpske, na sednici odranoj 2. oktobra 1993. godine, donosi

Deklaraciju o nastavku mirovnog procesa

1. Republika Srpska izraava spremnost da, uprkos odbijanju muslimanske strane da odmah prihvaa mirovni plan, u dobroj veri nastavi mirovni proces u okviru Konferencije o bivoj Jugoslaviji a u duh do sada usaglaenih elemenata mirovnog paketa, ukljuujui i zajedniku srpsko-muslimansku deklaraciju, posebno s obzirom na teritorijalno razgranienje, kao i odravanje primirja. 2. Republika Srpska je prisiljena da zbog odbijanja muslimanske strane povue sve koncesije koje je tokom mirovnog procesa dala kao uslov za potpisivanje mira. Republika Srpska zadrava sadanje granice svoje dravne teritorije, ali doputa mogunost da se nakon potpisivanja mirovnog sporazuma teritorijalni sporovi mogu razreiti putem bilateralnih pregovora. 3. Republika Srpska apeluje na meunarodnu zajednicu da odmah ukine neosnovane i nehumane sankcije protiv srpske nacije. Upuujemo apel svim zemljama sveta, a naroito Ruskoj federaciji, narodnoj Republici Kini, Indiji, Ukrajini, Japanu, kao i susednim zemljama, da jednostrano ukinu sankcije i otponu ekonomsku saradnju sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i Republikom Srpskom. 4. Republika Srpska objavljuje da odbija svaku mogunost prisustva stranih oruanih snaga na svojoj dranoj teritoriji, ukljuujui i bilo kakvo angaovanje snaga NATO-a. Vojska Republike Srpske e garantovati doslednu i potpunu primenu mirovnog sporazuma na dravnoj teritoriji Republike Srpske.

Predsjednik Bro 02-1182/93 2. oktobra 1993. godine Narodne skuptine r Momilo Krajinik

IZVOR: Slubeni glasnik Republike Srpske, godina 2., broj 19, Sarajevo, 9. 10. 1993.

27/08/2007

338

159.

Predsjednitvo

RBiH:

Odluka

opozivu

lanova

Predsjednitva RBiH (Sarajevo, 20. 10. 1993)

Na temelju Amandamana LI. toka 5. i 3. na Ustav RBiH i lanka 13a. Zakona o izboni i opozivu lanova Predsjednitva RBiH, Predsjednitvo RBiH, na sjednici od 20. listopada 1993., donijelo je

Odluku o opozivu dunosti lanova predsjednitva RBiH

I Opozivaju se dunosti lana Predsjednitva RBiH FRANJO BORA i MIRO LASI s 20. listopadom 1993. II Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu RBiH". Broj 02-111-628/93. Sarajevo, 20. listopada 1993. Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, v.r.

IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar: Sveuilite u Mostaru Centar za studije novinarstva, 1998., str. 258

27/08/2007

339

160.

Predsjednitva

RBiH:

Odluka

izboru

lanova

predsjednitva RBiH (Sarajevo, 20. 10, 1993)

Na temelju Amandmana LI. toka 5. stavak 3. na Ustav RBiH, na prijedlog parlamentarnih stranaka, Predsjednitvo RBiH, na sjednici od 20. listopada 1993., donijelo je

Odluku o izboru lanova Predsjednitva RBiH

I Za lanove Predsjednitva RBiH biraju se: dr. NIJAZ DURAKOVI, iz reda Muslimana i dr. IVO KOMI i STJEPAN KLJUJI, iz reda Hrvata. II Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu RBiH". Broj 02-111-629/93. Sarajevo, 20. listopada 1993. Predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi, v.r.

IZVOR: Nevenko Herceg, Neven Tomi. Izbori u Bosni i Hercegovini. Mostar: Sveuilite u Mostaru Centar za studije novinarstva, 1998., str. 258

27/08/2007

340

161. o

MKBJ: Zajednika izjava Mate Bobana i Fikreta Abdia okonanju sukoba i neustavnim promjenama u

Predsjednitvu RBiH (Zagreb, 21. 10. 1993.)

Zajednika izjava Mate Bobana i Fikreta Abdia
"Prihvaajui naela Londonske konferencije i uzimajui u obzir rjeenja koja je predloila Mirovna konferencija u enevi o ustavnom ureenju budue Unije Bosne i Hercegovine; vodei rauna o povijesnim interesima hrvatskoga i muslimanskog naroda; uvjereni u potrebu stalnog jaanja povjerenja izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda, te poduzimanja djelotvornih mjera u tom smjeru; uvaavajui Deklaraciju i dogovore iz eneve izmeu predstavnika Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine, od 14. rujna 1993. g., predsjednik Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Boban i predsjednik Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Fikret Abdi, nakon viesatnih razgovora u Zagrebu potpisali su kasno veeras zajedniku izjavu". "1. Pozivajui se na dosadanju vrlo dobru suradnju izmeu Hrvata i Muslimana u Autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna, ugroenoj oruanim napadom Armije BiH na legalnu vlast i civilno, preteito muslimansko stanovnitvo Autonomne pokrajine, odluni su uloiti napore u cilju okonanja svih sukoba na podruju Unije Republika te trenutano uspostaviti trajni mir na podruju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. U tom smislu postrojbe HVO Biha e kao i do sada biti u sastavu oruanih snaga Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. 2. Promjene u sastavu Predsjednitva BiH, donijete od strane dijela Predsjednitva na elu s Alijom Izetbegoviem, smatramo neustavnim i nasilnim, jer do istih moe doi jedino ostavkom lana Predsjednitva ili njegovim opozivom od strane izbornog tijela. Ovim inom je ukinuta zadnja demokratski izabrana institucija BiH, a istodobno je u izrazitoj suprotnosti sa enevskim sporazumom i dogovorima od 14. rujna 1993. godine, o stvaranju pretpostavki za nove suodnose prijateljstva i suradnje hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini. 3. Potpisnici ove izjave zauzimaju se za jaanje i uspostavu to tjenjih odnosa Autonomne pokrajine Zapadne Bosne i Hrvatske Republike Herceg Bosna u Uniji Republika BiH. 4. Istodobno, pozivamo sve strane na strogo potivanje meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, potpunu slobodu kretanja humanitarnih konvoja i civila, te zatitu ljudskih prava i sloboda", stoji u zajednikoj izjavi predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Bobana i predsjednika Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Fikreta Abdia.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNAA220014:1, 22. 10. 1993.

27/08/2007

341

162. 1993.)

Republika Srpska i Autonomna Pokrajina Zapadna

Bosna Republike Bosne: Mirovni sporazum (Beograd, 22. 10.

Sporazum o miru Radovana Karadia i Fikreta Abdia

"Na poziv predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloevia motiviranim ciljem da se izmeu Srba i Muslimana na prostorima bive jugoslavenske republike Bosne i Hercegovine zakljui trajni mir, u Beogradu su se sastali predsjednik Republike Srpske Radovan Karadi i predsjednik Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne Pikret Abdi :. odluili da, zajedniki i uz angairanje predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloevia, donesu sljedeu DEKLARACIJU 1. Republika Srpska uvaava postojanje, volju graana i legalnu vlast Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republika Bosne, jedne od triju konstitutivnih republika Unije Bosne i Hercegovine, kako je predvieno Mirovnim planom Owena i Stoltenberga. 2. Autonomna Pokrajina zapadna Bosna Republike Bosne uvaava postojanje, volju graana i legalnu vlast Republike Srpske, jedne od triju konstitutivaih republika Unije Bosne i Hercegovino, kako je predvieno Mirovnim planom Owena i Stoltenberga. 3. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi, u ime svojih graana i vlada, sveano zakljuaju mir i objavljuju poetak izgradnje dobrosusjedskih odnosa i svestrane suradnje na politikom, ekonomskom, prometnom, kulturnom, portskom i drugom planu. 4. Jami se potpuna sloboda kretanja svih graana Autonomne Pokrajine zapadne Bosne Republike Bosne kroz itav teritorij Republike Srpske i graana Republike Srpske kroz itav teritorij Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne, uz pokazivanje slubene putne ili osobne isprave izdane od nadlenih organa Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne, odnosno Republike Srpske. 5. Granice izmeu Republike Srpske i Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne otvorit e se na mjestima, koja odrede predstavnici vlada Republike Srpske i Autonomne pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne, 48 sati poslije objavljivanja ove Deklaracije, a granini prijelazi u cjelini otvorit e se i urediti, na temelju suglasnosti dviju strana, u roku sedam dana po objavljivanju ove Deklaracije. 6. Obostrano se jame sve temeljne slobode i ljudska prava sadrana a relevantnim meunarodnim pravnim instrumentima i politikim dokumentima, u skladu s Mirovnim planom Owena i Stoltenberga. 7. Sve osobe, za koje se slubeno utvrdi da su povrijedile pravila meunarodnog ratnog prava, odgovarat e pred redovnim sudovima Republike Srpske, odnosno Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne.

IZVOR: I. Bandi. Washingtonski sporazumi. Pretpostavke akteri ciljevi. Magistarski rad. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet politikih znanosti, 2001., Dokumentacija.

27/08/2007

342

8. Svim osobama, koje su zbog graanskog rata napustile svoja ognjita, priznaje se pravo da se na njih vrate, ako.to ele. 9. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi imenovat e u roku sedam dana Komisiju za razgranienje, s mandatom da precizira granice izmeu Republike Srpske i Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne, u emu najvaniji zadatak predstavlja preciziranje granica na podruju grada Krupe na desnoj obali rijeke Une. 10. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi ponovno potvruju da e se svim konvojima meunarodne humanitarne pomoi omoguiti slobodan prolaz na cijelom teritoriju Republike Srpske i Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne u svrhu pruanja pomoi, svima kojima je potrebna. 11. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi izraavaju nadu da e se vodstvo Republike Bosne u Sarajevu prikljuiti ovoj Deklaraciji i istiu spremnost da o tome s njim odmah povedu razgovore. 12. Predsjednici Radovan Karadi i Fikret Abdi izraavaju zahvalnost predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloeviu na velikom doprinosu koji je dao zakljuenju pravednoga i trajnog mira izmeu Republike Srpske i Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne. U Beogradu, 22. listopada 1993. Predsjednik Republike Srpske - dr. Radovan Karadi Predsjednik Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Republike Bosne - Fikret Abdi Svjedoi o postignutom sporazumu i preuzima obvezu da posreduje u sluaju nastanka tekoa u njegovu provoenju Predsjednik Republike Srbije Slobodan Miloevi".

27/08/2007

343

163.

Ured Predsjednika RH: Priopenje u vezi sa Stupnim

Dolom (Zagreb, 30. 10. 1993.)*

Rasvijetliti poinjene i sprijeiti budue zloine
U svezi s komentarima zloina u Stupnom Dolu koji su se pojavili u svjetskoj javnosti, te u svezi s izjavama pojedinih politikih imbenika, Ured Predsjednika Republike daje sljedee priopenje: "Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman ve je 6. rujna ove godine odluno reagirao na zloinake pojave, uputivi predsjedniku Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mati Bobanu i svim tijelima HR Herceg-Bosne "najsnaniji apel" za "potivanje ljudskog dostojanstva, temeljnih ljudskih vrijednosti i prava, te za najstroiju primjenu meunarodnog ratnog i humanitarnog prava". Ujedno je predsjednik Tuman najotrije osudio sva naruavanja meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, a pozivom vlastima Herceg-Bosne da se "u zatoenikim centrima odmah osigura humano postupanje u skladu s meunarodnim humanitarnim pravom i enevskim konvencijama" i neometano dostavljanje humanitarne pomoi "svima potrebitima". Nakon vijesti o zloinu u Stupnom Dolu, predsjednik Tuman uloio je sav svoj utjecaj, traei rezolutno da se to prije provede temeljita istraga i da se kazne poinitelji. U svojoj izjavi, od 28. listopada, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Grani ponovio je Predsjednikova stajalita, zahtijevajui da vlasti Hrvatske Republike HercegBosne u suradnji s UNPROFOR-om rasvijetle okolnosti u kojima se zloin dogodio i utvrde tko su bili njegovi poinitelji. Tu se meu ostalim navodi da su zloini poinjeni u hrvatskoj enklavi koja je ve mjesecima pod dugotrajnom i snanom opsadom muslimanskih snaga, dakle na podruju s kojim je komunikacija ve otprije bila vrlo oteana, a posebice za vrijeme muslimanske ofenzive, kada se i dogodio pokolj u Stupnom Dolu. Republika Hrvatska otro osuuje sve zloine neovisno o poiniteljima. Meutim, meunarodna javnost mora biti upoznata da istovremeni zloini nad Hrvatima ne dobivaju takvu medijsku pozornost, a ni zabrinutost politikih krugova, za razliku od sluajeva u kojima stradavaju Muslimani. Tako primjerice mnogi ugledni listovi i TV-postaje, koji sada najotrije osuuju bosanske Hrvate, a meu kojima su CNN, ARD, "New York Times", "Washington Post", "Sueddeutsche Zeitung", "Der Standard" i drugi, nisu gotovo nikakvu pozornost posvetili zloinima poinjenima nad 35 hrvatskih civila od strane muslimanske vojske u selu Uzdol, zatim nad 42 u selu Doljani, 24 u Trusini, te onima u epu, Maljinama, Rastovcima, kao ni mnogim drugim zloinima to su ih muslimanske postrojbe poinile nad Hrvatima u Travniku, Bugojnu, Konjicu i drugim mjestima. Sada se pak istie kako UNPROFOR-u nije tri dana bio dozvoljen ulazak u Stupni Dol, a preuuje se notorna injenica da UNPROFOR ve mjesecima nema pristupa nekim mjestima u BiH (Konjic, Jablanica, Nova Bila) u kojima su zatoeni i zlostavljani Hrvati, te da je nekim hrvatskim enklavama pod muslimanskom opsadom onemoguena dostava najnunije humanitarne i medicinske pomoi, kao to je ve dugo sluaj s Novom Bilom.

IZVOR: Novi list, 31. 10. 1993.

27/08/2007

344

Iz svega toga mogao bi se izvui zakljuak da postoje dvostruka mjerila kada je rije o hrvatskim odnosno muslimanskim rtvama, to je neprihvatljivo. Dapae, takav pristup utvrivanju krivnje pojedinih strana u sukobu ne pomae postizanju pravednoga mira na podruju BiH. Republika Hrvatska iskreno eli suradnju s meunarodnom zajednicom u zaustavljanju neprijateljstava u BiH i privoenju pravdi svih onih koji su zloine poinili. Hrvatska ujedno oekuje da Srbi i Muslimani ponude isto takvu suradnju, da bi se u BiH sprijeili daljnji zloini. Isto tako, Hrvatska oekuje od meunarodne zajednice i Meunarodnog suda za ratne zloine da rasvijetli i sve zloine poinjene na teritoriju Republike Hrvatske za vrijeme srpske agresije, od Vukovara do kabrnje i do Dubrovnika, gdje ni do danas nije utvreno to je s tisuama nestalih hrvatskih graana. Treba podsjetiti i na to da e sve osude i napori meunarodne zajednice biti nedostatni ako se ne poduzmu odluniji koraci na zaustavljanju etnikih i vjerskih sukoba, jer oni posvuda i uvijek uzrokuju krvoprolie kako to pokazuju dogaaji u Abhaziji, ili u Sjevernoj Irskoj i drugim podrujima u Europi i svijetu" kae se na kraju priopenja iz Ureda Predsjednika

27/08/2007

345

V Dio Washingtonski sporazumi

27/08/2007

346

164.

MKBJ: Mirovna inicijativa predsjednika RH dr. Franje

Tumana (Zagreb, 2. 11. 1993.)

Mirovna inicijativa predsjednikaTumana
"Duboko zabrinut zastojem enevske konferencije o bivoj Jugoslaviji i neuspjehom svih drugih nastojanja za zaustavljanje rata i oruanih sukoba na podruju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, smatram svojom dravnikom dunou predloiti meunarodnoj zajednici, osobito svim relevantnim svjetskim imbenicima, mirovnu inicijativu kojom bi se zaustavio rat i strahote koje on donosi i otvorio put prema miru i razumijevanju, te rjeavanju politikih i gospodarskih problema na podruju bive Jugoslavije. I. Prijedlog provedbe mirovnog plana na podruju pod zatitom Ujedinjenih naroda (UNPA) u Hrvatskoj Radi to hitnije provedbe Rezolucije br. 871 Vijea sigurnosti UN (i ostalih rezolucija na koje se ta rezolucija poziva), Republika Hrvatska predlae kako slijedi: 1. Hrvatska Vlada spremna je u roku od 15 dana zakljuiti sporazum o prekidu svih neprijateljstava s predstavnicima lokalnih Srba dajui im jamstva za lokalnu i kulturnu autonomiju.

2. U tu svrhu predlaemo da se u istom roku obnovi rad zajednike komisije za rjeavanje svih pitanja koja navodi Vanceov plan, te provedbu odredaba Rezolucije vijea sigurnosti br. 871, uz sudjelovanje predstavnika UNPROFOR-a i Europske zajednice. 3. Predlaemo da se odmah pristupi normalizaciji cijelog drutvenog i gospodarskog ivota u UNPA i to: 3.1. Otavaranjem, bez odgode, svih cestovnih i eljeznikih prometnica na cijelom podruju Republike Hrvatske, a napose na prometnicama Zagreb-Knin, Zagreb-Slavonski Brodupanja, Novska-Okuani-Pakrac-Daruvar, Sisak-Glina-Bosanski Novi, Osijek-Beli Manastir-madarska granica, Osijek-Vukovar i Osijek-Vinkovci-Ilok, itd.; 3.2. Otvaranjem Jadranskog naftovoda i popravkom, te putanjem u redovni rad, postrojenja za prijenos nafte, elektrine energije i vodoopskrbe na cijelom podruju Hrvatske; 3.3. Povratkom, bez odlaganja, svih prognanika na njihova obitavalita pod nadzorom i uz djelotvornu pomo UNPROFOR-a i vlasti Republike Hrvatske; 3.4. Poduzimanjem mjera za uspostavu normalnog ivota u UNPA, ukljuujui uspostavu svih komunikacija, opskrbu svega, tj. i srpskog stanovnitva (bez diskriminacije) u predstojeem zimskom razdoblju, obnovu socijalne i zdravstvene zatite, normalan rad kolstva, opskrbu elektrinom energijom i ostalim energentima, isplate mirovina, primanje u slubu svih dravnih slubenika, te ukljuenje svih ostalih djelatnosti u svekupan gospodarski i pravni sustav Republike Hrvatske;

IZVOR: Vjesnik, 3. 11. 1993. Tekst Mirovne inicijative predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana, predsjednik je izloio veleposlanicima stranih zemalja akreditiranima u Hrvatskoj 2. 11. 1993.

27/08/2007

347

3.5. Izradom planova i poduzimanjem mjera za ravnopravno ukljuenje podruja UNPA u gospodarsku obnovu Hrvatske. 4. Radi politikog rjeenja sukoba i normalizacije sveukupnog drtvenog ivota Hrvatska je spremna, u okviru svog ustavnopravnog poretka, osigurati u UNPA primjenu svojih propisa ali i meunarodnih konvencija o zatiti prava i sloboda srpske etnike zajednice. U tom cilju poduzet e se sljedee: 4.1. Davanje pune lokalne autonomije (samouprave) u okviru Ustavnog zakona u kotarevima Knin i Glina, u kojima Srbi ine natpolovinu veinu stanovnitva; 4.2. Osiguranje prava na kulturnu autonomiju srpske etnike zajednice na cijelom podruju Hrvatske, a osobito pravo na odgoj i obrazovanje na njihovu jeziku i pismu prema posebnim nastavnim programima, te dvojezino ispisivanje toponima na podruju gdje imaju natpolovinu veinu; 4.3. Provedba izbora za lokalne - kotarske i opinske - samoupravne vlasti, pod meunarodnim nadzorom; 4.4. Osnivanje posebnih policijskih uprava u kotarevima Knin i Glina s tim da nacionalni sastav slubenika odgovara nacionalnom sastavu puanstva prema posljednjim popisima. 5. Radi osiguranja pune graanske i politike ravnopravnosti i djelotvorne zatite graanskih i etnikih prava Srba u Hrvatskoj, Hrvatska je spremna prihvatiti osnivanje posebnog meunarodnog tijela za nadzor, te posebnog Suda za prava ovjeka, kojem e se moi obratiti svaki graanin nakon iscrpljivanja redovnog pravnog puta. Kotarevi Knin i Glina moi e se, radi zatite posebnh prava, obratiti Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnom tubom, ako smatraju da su povrijeene slobode i prava ovjeka ili prava etnike zajednice na njihovu podruju. 6. Radi stvaranja punog povjerenja Hrvatska je spremna predloiti primjenu posebnog meunarodnog nadzora misije KESS-a za posredovanje izmeu manjinskog i veinskog stanovnitva. Republika Hrvatska pripravna je pristupiti pregovorima o politikom rjeenju svih otvorenih problema osim onih koji bi dovodili u pitanje njezin teritorijalni integritet i suverenitet. II. Prijedlog za okonanje rata i uspostavu mira u Bosni i Hercegovini U sudbinskom trenutku kad se ini da nema izlaza iz traginog slijeda dogaanja u Bosni i Hercegovini i kad nije vjerojatno da bi orijentacija na sazivanje novih dugotrajnih meunarodnih konferencija donijela ploda, predlaem da meunarodni imbenici obnove rad enevske konferencije, na do sada postignutim sporazumima o ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine kao Unije republika. Da bi obnovljena Konferencija bila to djelotvornija, predlaem da uz supredsjedatelje Upravljakog odbora sudjeluju u daljnjem radu predstavnici onih drava koje mogu najdjelotvornije utjecati na rjeenje krize u BiH i na podruju bive Jugoslavije: Francuske, Njemake, Ruske Federacije, Sjedinjenih Amerikih Drava, Turske i Velike Britanije. 1. Novi saziv enevske mirovne konferencije trebao bi sve tri strane u sukobu privoljeti, pod prijetnjom sankcija, da u roku od 14 dana:

7.

27/08/2007

348

1.1. Potpiu sporazum o bezuvjetnom prekidu neprijateljstava i svih oruanih akcija bez odgaanja, a ako to ne uine da se od Vijea sigurnosti UN zatrai donoenje rezolucije kojom se taj prekid nalae pod prijetnjom oruane prisile; 1.2. Potpiu deklaraciju o prihvaanju Ustavnog sporazuma o Uniji republika Bosne i Hercegovine i sporazuma koji su mu dodani. 2. Predlaem da se sporna pitanja razgranienja izmeu republika Unije BiH rijee u bilateralnim pregovorima, a ako se ne postigne sporazum da se konana odluka povjeri posebnom (arbitranom) tijelu koje e odrediti supredsjedatelji Upravljakog odbora i ostali sudionici Konferencije.

3. Predlaem da se sve sukobljene strane obveu da e bez odlaganja: 3.1. Osigurati, i jamiti slobodan i nesmetan prolaz humanitarne pomoi svim stranama, na svim podrujima gdje je to potrebno; 3.2. Odmah pristupiti razmjeni svih zatoenika i raspustiti sve zatoenike centre, te da snose punu odgovornost za postupak sa zatoenicima prema pravilima meunarodnog humanitarnog prava; 3.3. Omoguiti meunarodni nadzor i slobodno kretanje predstavnicima meunarodnih organizacija koje e nadzirati provedbu gore navedenih mjera. 4. Provedba mirovnog plana moe se osigurati upotrebom snaga NATO (u ulozi koju je do sada imao UNPROFOR), s ovlatenjem upotrebe sile, ukljuujui zrane udare, prema svima koji prekre prekid neprijateljstava, ili budu onemoguavali dostavljene humanitarne pomoi i meunarodni nadzor nad provedbom postignutih sporazuma. III. Prijedlog mjera za trajno uvrenje mira Da bi se trajno odrao i uvrstio jednom postignuti mir, predlaem da sve drave s podruja bive Jugoslavije, u okviru Mirovne konferencije i pod pokroviteljstvom Glavnog tajnika i Vijea sigurnosti UN: 1. Potpiu sveanu deklaraciju o meusobnom priznanju samostalnosti i suverenosti svih novonastalih drava, u njihovim meunarodno priznatim granicama; 2. Da u roku od 3 mjeseca potpiu sporazum o sukcesiji prava i obveza svih drava nasljednica bive Jugoslavije na osnovi odluka Arbitrane komisije;

3. Da pristupe pregovorima o zakljuenju, u okviru europskih integracijskih procesa, ugovora izmeu sebe i s ostalim europskim dravama, o ureenju i promicanju gospodarskih i prometnih veza i trgovine i drugih pitanja od interesa za odnose izmeu suverenih i neovisnih drava koje ele dobre susjedske odnose, a takoer od interesa za stabilnost meunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta; 4. Da se u okviru konferencije potpie sveana deklaracija o potivanju prava nacionalnih manjina i etnikih zajednica, prema meunarodnim standardima i konvencijama, uz uspostavu meunarodne kontrole primjene tih sporazuma; 5. Da odmah ponu pregovori o zakljuenju sporazuma o regionalnoj sigurnosti zemalja s podruja bive Jugoslavije, u okviru opeg sustava ogranienja konvencionalnog naoruanja unutr KESS-a;

27/08/2007

349

6. Smatram da sankcije Vijea sigurnosti UN koje su donesene u odnosu na odreene drave s podruja bive Jugoslavije, trebaju ostati na snazi sve dok se ne ostvare svi rezultati predloenog mirovnog procesa. im mirovni plan bude ostvaren, sankcije bi trebalo bez odlaganja ukinuti. Pozivam sve meunarodne imbenike da razmotre ove moje prijedloge i da poduzmu odlune mjere za zaustavljanje sukoba i sve potrebne korake koji e donijeti mir i stvoriti pretpostavke za stvaranje stabilnog meunarodnog poretka u ovom podruju na dobrobit svih drava u ovom dijelu Europe i svijeta."

27/08/2007

350

165.

Premijer BiH Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade RH i

ministra vanjskih poslova Mate Grani: Zajednika deklaracija (Sarajevo, 12. 11. 1993.)
Sarajevska zajednika deklaracija
Tijekom svoga sastanka u Sarajevu, 12. studenoga 1993., predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grani, u njihovom svojstvu predsjednikih povjerenika za praenje enevske deklaracije od 14. rujna 1993. godine, uz nazonost i aktivno sudjelovanje Njegove Ekscelencije gospodina Hikmeta Cetina, ministra vanjskih poslova Republike Turske, sveobuhvatno su razmotrili trenutanu politiku i vojnu situaciju u Bosni i Hercegovini. U tijeku ovih razgovora poseban je naglasak stavljen na nedavno razbuktavanje borba izmeu Armije Bosne i Hercegovine i HVO snaga u Bosni i Hercegovini, posebice na podruju sredije Bosne i na hitnu potrebu da se zaustavi sva neprijateljstva i vojne aktivnosti. Tri strane su takoer podrobno razmotrile potrebu da se oivi mirovni proces kako bi se dolo do trenutaog, sveobuhvatnog i trajnog rjeenja krize u Bosni i Hercegovini i ovoj regiji, napose u svjetlu traginog pogoravanja humanitarnih uvjeta. Sloili su se da su Osnovna naela enevskog mirovnog sporazuma, Zajednike deklaracije, koju su potpisali predsjednici dr. Franjo Tuman i gospodin Alija Izetbegovi, kao i njihova Beka izjava, osnova za sveobuhvatno rjeenje odnosa izmeu dviju strana koje je usmjereno k postizanju konanog sporazuma vezanog za krizu u Bosni i Hercegovini. U ovom kontekstu posebna je pozornost posveena najnovijim mirovnim inicijativama. U ovom pogledu sloili su se da e uloiti svaki politiki napor na bilaterarnoj i multilaterarnoj razini, kako bi se zaustavilo dalje pogoranje odnosa izmeu bosanskih Hrvata i Bonjaka i stvorio pozitivan okvir za ponovno uspostavljanje mirovnog procesa. Kako bi se provela ova naela, dr. Haris Silajdi i dr. Mate Grani, u svojstvu predsjednikih povjerenika, i uz aktivno sudjelovanje gospodina Hikmeta Cetina, dogovorili su sljedee: 1. Da se pripremi i organizira hitan sastanak politikog i vojnog rukovodstva Armije Bosne i Hercegovine i HVO-a na najvioj razini, najkasnije u roku od 5 do 7 dana, kako bi se postigao sveobuhvatan sporazum o vojnim pitanjima u vezi sa uspostavljanjem prekida vatre i konane obustave svih neprijateljstava i vojnih aktivnosti. Dogovoreno je da e se u tijeku priprema za ovaj sastanak obje strane strogo suzdravati od svih vojnih aktivnosti. 2. Odgovarajui predstavnici vlasti na najvioj razini dat e hitna uvjerenja i garancije za slobodan i neometan prolaz konvoja humanitarne pomoi za sve strane i u sva podruja. U cilju realizacije gore navedenog, strane su se sloile o sljedeem: a) da zajedniki apeliraju na Vijee sigurnosti UN-a, Europsku zajednicu i NATO kako bi se osigurao slobodan prolaz humanitarnih konvoja svim sredstvima, ukljuujui i silu.

IZVOR: I. Bandi. Washingtonski sporazumi. Pretpostavke akteri ciljevi. Magistarski rad. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet politikih znanosti, 2001., Dokumentacija.

27/08/2007

351

b) da se odmah otvori humanitarni koridor na putu Ploe-Metkovi-apljina-MostarJablanica-Tarin-Kiseljak-Visoko. c) da se koristi koridor Kamensko-Tomislavgrad-Gornji Vakuf-Novi Travnik-TravnikZenica, sve dok gore spomenuti koridor bude dostupan. d) da se odmah organiziraju dva konvoja za podruje sredinje Bosne, tj. jedan za Novu Bilu i drugi za Maglaj. e) da se uspostavi Zajednika komisija, s mandatom da koordinira sve aktivnosti koje se odnose na humanitarne konvoje, i da surauju s UNPROFOR-om, UNHCR-om i drugim humanitarnim organizacijama. f) da koordiniraju svoje aktivnosti kao bi se osigurao popravak energetskih sistema. 5. Da nastave s oivljavanjem aktivnosti prethodno uspostavljenih Zajednikih grupa za razmjenu svih zatoenika u suradnji sa ICRC (Meunarodnim komitetom Crvenog kria) i drugim meunarodnim organizacijama. 6. Sva preostala kontroverzna politika, vojna, teritorijalna i druga pitanja izmeu bosanskih Hrvata i Bonjaka bit e razrijeena samo putem politikih sredstava i bez uporabe sile, a poseban mehanizam za koordinaciju aktivnosti u vezi sa zatitom prava i interesa dvaju naroda bit e uspostavljen uz diplomatsko posredovanje Turske i drugih zemalja. 7. Strane e nastaviti svoj radni dijalog na ministarskim i drugim razinama o svim otvorenim pitanjima s ciljem postizanja rjeenja hrvatsko-bosanskih odnosa i priprema za reaktiviranje mirovnog procesa. Dr. Haris Silajdi i dr. Mate Grani izrazili su svoju zajedniku zahvalnost Republici Turskoj i Ministru Hikmetu Cetinu osobno za izuzetno dragocjenu i kontinuiranu politiku podrku i humanitarnu pomo Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini u iznalaenju dugoronog rjeenja krize u ovom regionu. Sarajevo 12. studenoga 1993. Predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdi Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grani U nazonosti: Nj. E. Hikmeta Cetina, ministra vanjskih poslova Republike Turske."

27/08/2007

352

166.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

*

Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 23. 12. 1993.)

"Neposredno po povratku u Zagreb iz Bruxellesa - gdje smo tek prije nekoliko sati, zajedno s ministrima Europske Unije i supredsjedateljima Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, razgovarali ne samo o okonanju rata i uspostavi mira u Bosni i Hercegovini, nego i o buduoj suradnji i prijateljstvu hrvatskog i muslimanskog naroda, kao i njihovih dravnih zajednica, ukljuujui i suradnju hrvatske i muslimanske republike u Uniji republika Bosne i Hercegovine - doekalo me je niz vijesti iz kojih sam stekao duboko zabrinjavajuu sliku o najnovijim zbivanjima, poglavito na prostorima sredinje Bosne. Dobro su Vam poznati ciljevi akcije 'Bijeli put', kao to Vam je dobro poznata i injenica da je slian konvoj to ga je organiziralo Veleposlanstvo Republike Bosne i Hercegovine u Zagrebu stigao u Maglaj jo u ponedjeljak, 20. prosinca, bez ijednog incidenta. No, unato svim sporazumima naih povjerenika, gospode Silajdia i Grania, kao i jamstva to ih je opetovano davao zapovjednik Vaih snaga i njegovi podruni zapovjednici, humanitarni konvoj "Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu" doivio je pravu kalvariju kojoj bi se teko moglo nai presedana u povijesti slinih humanitarnih akcija. elio bih Vas podsjetiti da je za put od stotinjak kilometara 'Bijelom putu' trebalo vie od deset dana, da su sudionici konvoja ostali pedeset sati na otvorenom polju na bosanskoj zimi bez ikakva valjana razloga, da lijenicima iz konvoja naposljetku nije doputeno da pomognu ni najteim ranjenicima u franjevakoj bolnici u Novoj Bili, da se pucalo po obinim vozaima - dragovoljcima, lijenicima-humanistima, sveenicima, asnim sestrama i novinarima. Takoer bih elio uti od Vas objanjenje zato je otvarana vatra na prazne kamione pri povratku, zato je ubijen voza Ante Vlai i jo nekoliko osoba ranjeno, zato je oteto tridesetak praznih kamiona i zato su koriteni u vojnim operacijama muslimanskih snaga protiv HVO-a. Sve se to zbivalo dok su u Bruxellesu i enevi voeni pregovori o miru i budunosti i Vaeg i mog naroda. Za te kljune i presudne faze razgovora poela je jedna od dosad najeih ofanziva muslimanskih postrojbi na preostala hrvatska podruja u sredinjoj Bosni. U nesmiljenim napadima na epe, Vitez, Novi Travnik, Novu Bilu, Busovau, Kiseljak, Kreevo i Uskopaljsku dolinu dosad je poginulo 24 i ranjeno 47 ljudi, ukljuujui i jednog japanskog novinara. Stvarne ciljeve te ofanzive najbolje otkriva uhvaena poruka dozapovjednika 3. korpusa Armije Bosne i Hercegovine Deme Merdana: 1. "... unititi svu ivu silu, ukljuivi ene, djecu i starce na prostoru Novoga Travnika, Nove Bile, Viteza i Busovae radi spajanja s muslimanskom enklavom Stari Vitez-Kruica. U tu svrhu upotrijebiti sva raspoloiva sredstva, pjeadiju, raspoloiva kemijska sredstva i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja u slavu uzvienoga All'aha d.s..." 2. "... po izvrenju naredbi forsirati pravac Pavlovica-Gornji Vakuf uz podrku artiljerije 'S' strane ..." Sve to, ukljuujui stradanja ljudi u konvoju 'Bijeli put', zbivalo se u svjetlu kako nedavnog trostranog sporazuma iz eneve o potpunoj slobodi kretanja humanitarnih konvoja na teritoriju BiH, a tako i samo nekoliko sati prije efektivnog stupanja na snagu praznikog primirja u Bosni i Hercegovini.
*

IZVOR: Veernji list, 24-26. 12. 1993.

27/08/2007

353

Ovakvi nedoputeni postupci Vaih vlasti i zloinake akcije vojnih postrojbi, ukljuujui i brojne strane plaenike - posve suprotni ne samo naim uzajamnim dogovorima i sporazumima ve i temeljnim naelima meunarodnog ratnog i humanitarnog prava - imat e krajnje nepovoljan uinak po daljnje humanitarne napore meunarodne zajednice, ali jednako tako i na tijek mirovnih pregovora i svekoliku budunost odnosa naih drava i naroda. Jednako tako elio bih Vas jo jednom upozoriti da poloaj gotovo etvrt milijuna izbjeglica i prognanika iz BiH, koji su nali utoite na teritoriju Republike Hrvatske i za koje skrbi i brine Hrvatska od samog poetka rata, ne ovisi samo o dobroj volji, mogunostima ili pak obvezama to ih je preuzela Vlada Republike Hrvatske, ve i o raspoloenju hrvatske javnosti. Nedopustivim postupcima u svezi s konvojem 'Bijeli put', kao i opom nesmiljenom ofanzivom na sredinju Bosnu, budite uvjereni da u hrvatskoj javnosti raspirujete neraspoloenje prema takvoj politici muslimanskog vodstva, niti ste kod bilo koga produbili razumijevanje za dubinu tragedije BiH. Naprotiv, takvi postupci nanijeli su golemu tetu ivotnim interesima Vaih sunarodnjaka i oteali njihov poloaj, a da i ne spominjem koliko su suprotni stvaranju prijateljstva izmeu muslimanskog i hrvatskog naroda. Stoga osjeam potrebu i dunost da Vas jo jednom pozovem i zamolim da smjesta svojim postrojbama naredite trenutani prekid vatre i svih napadakih djelovanja na podruju sredinje Bosne kao prvi korak i znak da se pregovori o kojima sam govorio mogu nastaviti u dobroj vjeri"

27/08/2007

354

167.

Ugovorni sporazum o uspostavljanju trajnog i cjelovitog

mira izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i o osnovama daljnjeg zajednikog ivota (Bonn, 10. 01. 1994.)
*

Prijedlog predsjednika Republike Franje Tumana

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman, u ime Republike Hrvatske, te Mile Akmadi, ministar za meu-republiku suradnju i meunarodne odnose Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u ime hrvatskog naroda na podruju Bosne i Hercegovine, i Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine Haris Silajdi, u ime Republike Bosne i Hercegovine i bonjako-muslimanskog naroda na podruju te drave, (u daljnjem tekstu: Potpisnici) zakljuili su dana (...) sijenja 1994. godine u Bonnu (Savezna Republika Njemaka), u duhu prijedloga Plana akcije Europske Unije te uz svjedoenje ministara vanjskih poslova Francuske Republike Alaina Juppea i Savezne Republike Njemake Klausa Kinkela i supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji lorda Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga slijedei

Ugovorni sporazum o uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira izmeu hrvatskog i bonjakomuslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i osnovama daljnjeg zajednikog ivota
I. Uvod Potpisnici ovog ugovornog sporazuma Odluni su oznaiti povijesni korak u nastojanjima za postizanjem trajnog mira, razumijevanja, prijateljstva, suradnje i suivota hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda; Polazei od toga da je zajedniki ivot u prijateljskim odnosima hrvatskog i bonjakomuslimanskog naroda na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine povijesna nunost s obzirom na njihovu teritorijalnu vezanost, povijesna iskustva i zajednike strateke interese;
IZVOR: Vjesnik, 11.01.1994. Prijedlog predsjednika Tumana u Bonnu su 10.sijenja pozitivno ocijenili i muslimasko izaslanstvo i supredsjedatelji Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji.
*

27/08/2007

355

elei poticati i unapreivati meusobne odnose svih triju naroda, hrvatskog, bonjakomuslimanskog i srpskog, uvajui njihov nacionalni identitet,, ljudska, etnika i kulturna prava i stvarajui time uvjete za trajan mir na ovim prostorima; Odluni da treba u svakom sluaju, ostvariti usku suradnju izmeu hrvatskog i bonjakomuslimanskog naroda u okviru Bosne i Hercegovine i Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te Bonjako-muslimanske Republike s Republikom Hrvatskom - radi osiguranja njihove zajednike budunosti na osnovama zdravog gospodarstva, sigurnosti na cijelom tom podruju, potivanja ljudskih, etnikih i manjinskih prava svakog pripadnika ili grupe njihovih naroda, te stvaranja zajednice osnovane na najboljim civilizacijskim dostignuima; Potvrujui da im je konaan cilj skladan ivot u takvom suodnosu u kojem e biti ostvareno i olakano slobodno kretanje ljudi, novanih sredstava i davanje usluga uz istovremeno jamenje sigurnosti temeljnih i opravdanih nacionalnih interesa, sigurnosti pojedinca i njegovih prava, kao i samostalnosti u ureenju . unutranjih odnosa svakog naroda; Ugovorili su kako slijedi: II. Prestanak neprijateljstava lanak l. (l) Potpisnici se obvezuju da e svim postrojbama strana potpisnica biti izdane naredbe za bezuvjetan prekid vatre i svih oblika neprijateljstava odmah nakon to bude potpisan ovaj Ugovorni sporazum (u daljnjem tekstu: Ugovor). Sva neprijateljstva izmeu tih postrojbi na cijelom podruju Bosne i Hercegovine moraju-prestati najkasnije do 15. sijenja u 24.00 sati. Modaliteti e se utvrditi posebnim sporazumom posebno ovlatenih vojhih izaslanika obiju strana. (2) Potpisnici ovog Ugovora osobno jame da e strane potpisnice izdati sve potrebne zapovijedi i upute i osiguravati njihovo izvrenje, odnosno da e u sluaju nepotivanja ili nepridravanja daljnjih zapovijedi ili uputa odmah poduzeti djelotvorne korake za njihovo potpuno i bezuvjetno izvrenje. lanak 2. (1) Potpisnici se obvezuju da e se sve postrojbe strana potpisnica pridravati svih propisa meunarodnog ratnog i humanitarnog prava, i to odmah i bezuvjetno. (2) Potpisnici se obvezuju da e sve postrojbe pripadnika svakog naroda odmah staviti pod svoju kontrolu i zapovjednitvo, a ako se ne podrede njihovu zapovjednitvu, razoruati ih i raspustiti, ako je potrebno i uz uporabu sile. (3) Potpisnici se takoer obvezuju da e sve pojedince, za koje postoje dokazi ili utemeljene sumnje da su poinili ratne zloine protiv ovjenosti, odmah predati svojim sudskim (vojnim ili graanskim) vlastima radi provoenja krivinog postupka. lanak 3. (1) Potpisnici se obvezuju da e najkasnije do 31., sijenja 1994. raspustiti sve zatoenike centre na svojim podrujima i osloboditi sve zarobljenike i zatoenike koji jo nisu osloboeni.

27/08/2007

356

(2) Potpisnici se obvezuju da e se bezuvjetno i strogo pridravati svih obveza koje su preuzeli u okviru Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji (na zasjedanju u enevi 29. studenoga 1993. godine) o slobodnom i neometanom prolazu humanitarnih konvoja i dopreme humanitarne pomoi. lanak 4. (l) Potpisnici se obvezuju da e na podruju pod svojom kontrolom odmah i bezuvjetno osigurati punu ravnopravnost pripadnika hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda, potivanje svih graanskih i ljudskih prava bez ikakve diskriminacije ukljuujui slobodno izraavanje nacionalne i vjerske pripadnosti, slobodu govora i uvjerenja, osobna i politika prava i slobode te pravo na pravnu zatitu. (2) Potpisnici su suglasni da svaka strana moe zatraiti od meunarodnih tijela (Vijee Europe, Europska Unija i KESS) osnivanje posebnog tijela za nadzor te posebnog suda za prava ovjeka koji e pratiti ostvarivanje tih prava, a u spornim pitanjima potraiti pravorijek meunarodne arbitrae. (3) Svjedoci ovog Ugovora koji su navedeni u zaglavlju mogu i bez pristanka potpisnika, izravno ili putem tijela koja budu imenovali, pratiti primjenu gore navedenih odredbi i podnositi o njihovoj provedbi svoja izvjea i prijedloge. III. Ureenje meusobnih odnosa u Uniji Republika Bosne i Hercegovine lanak 5. Potpisnici ovog Ugovora su suglasni da je za okonanje rata u Bosni i Hercegovini i trajno osiguranje mira najbolje rjeenje ve postignuti naelni sporazum o uspostavljnju Unije Republika Bosne i Hercegovine jer to rjeenje jami ouvanje interesa svih triju konstitutivnih naroda, a posebno interesa hrvatskog naroda na cijelom njegovu etnikom prostoru, osiguranje stratekih interesa Republike Hrvatske, te osiguranje i ouvanje interesa bonjako-muslimanskog naroda i interesa Bonjako-muslimanske Republike. lanak 6. Potpisnici ovog Ugovora e, u cilju trajnog teritorijalnog rjeenja s politikih, gospodarskih i vojnih gledita, do 18. sijenja -1994. zakljuiti meusobni sporazum o razgranienju izmeu, Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Bonjako-muslimanske Republike. Razgranienje e se izvriti tako da podruje HR Herceg-Bosne obuhvaa 17,5 posto podruja Republike Bosne i Hercegovine, a podruje Bonjako-muslimanske Republike 33,33 posto podruja Republike Bosne i Hercegovine, i to tako da razgranienje bude provedeno na nain koji e objema Republikama osigurati podruje koje je, to se tie povezanosti i sustava, takvo da u najveoj moguoj mjeri osigurava mogunost ivota i razvitka, napose u odnosu na susjedna podruja. lanak 7. (1) Potpisnici su suglasni da se sva sporna pitanja meusobnih odnosa moraju rjeavati iskljuivo politikim putem u okviru Mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji, bez pribjegavanja sili. (2) Potpisnici se obvezuju da e odmah nakon stupanja na snagu Sporazuma o ureenju Bosne i Hercegovine kao Unije republika bez nepotrebnog odlaganja ispuniti sve odredbe tog sporazuma.

27/08/2007

357

lanak 8. (1) Potpisnici ovog Ugovora su suglasni da e osigurati Bonjako-muslimanskoj Republici pristup moru na nain koji nee ugroziti suverenitet i cjelovitost Republike.Hrvaske i interese Hrvatske Republike Herceg-Bosne, vodei rauna o potrebama i opravdanim interesima Bonjako-muslimanske Republike i na nain koji e osigurati trajnu suradnju. (2) Republika Hrvatska i Unija republika Bosne i Hercegovine zakljuit e, nakon stupanja na snagu Sporazuma o ureenju Bosne i Hercegovine u okviru Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, ugovore o koritenju slobodnih lukih zona u lukama Ploe i Rijeka prema naelima i odredbama Konvencije UN o tranzitnoj trgovini drava bez izlaza na more od 8. srpnja 1965. godine, na naelima koja su prihvaena u nacrtu Sporazuma o Bosni i Hercegovini na brodu Invincible. (3) U sluaju prestanka postojanja Unije republika Bosne i Hercegovine, Republika Hrvatska se obvezuje da e Bonjako-muslimansku Republiku smatrati nasljednicom svih prava i obveza iz ugovora o koritenju slobodnih lukih zona koji su navedeni u st. 2. ovog lanka. lanak 9. (1) Potpisnici ovog Ugovora su suglasni da e u razdoblju od dvije (2) godine nakon stvaranja Unije republika Bosne i Hercegovine grad Mostar, ije e podruje biti posebno odreeno, biti pod upravom Europske Unije. (2) Grad Mostar bit e glavni grad Hrvatske Republike Herceg-Bosne i sjedite njezinih tijela vlasti. (3) Potpisnici e se posebnim sporazumom dogovoriti o osiguranju povratka graana Mostara koji su odande otili zbog ratnih operacija i uspostavljanju demografske strukture koja je postojala prije poetka neprijateljstava. (4) Sudjelovanje u savjetodavnim tijelima gradske prave Europske Unije u Mostaru bit e odreeno sukladno Sporazumu o ureenju Unije Bosne i Hercegovine. lanak 10. Potpisnici ovog Ugovora jame da e na podruju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Bonjako-muslimanske Republike osigurati dobrovoljan i siguran povratak svih izbjeglica i prognanika na mjesto njihovih nekadanjih prebivalita, te prihvaaju kontrolu i nadzor meunarodnih tijela nad izvrenjem te obveze. lanak 11. Potpisnici ovog Ugovora su suglasni da na snazi ostanu sva utanaen ja Zajednike deklaracije iz eneve od 14. rujna 1993. godine koji su potpisali Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman i Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi, ukoliko nisu preuzeta ili podrobnije ureena ovim Ugovorom. Isto se odnosi i na rad zajednikih radnih skupina koje su ustanovljene Zajednikom deklaracijom, kao i na rad osobnih povjerenika dvojice predsjednika. IV. Ureenje odnosa u sluaju prestanka Unije Republika Bosne i Hercegovine lanak 12.

27/08/2007

358

(1) Unija republika Bosne i Hercegovine mogua je i odriva samo kao savez triju konstitutivnih naroda. (2) Svako jednostrano odvajanje imat e za posljedicu prestanak postojanja Unije republika Bosne i Hercegovine. (3) Prestankom Unije republika Bosne i Hercegovine ne dolazi do promjene u postignutom razgranienju HR Herceg-Bosne i Bonjako-muslimanskeRepublike. lanak 13. U sluaju da se iz Unije republika Bosne i Hercegovine izdvoji republika s veinskim srpskim stanovnitvom, HR Herceg-Bosna i Bonjako-muslimanska Republika imaju pravo, vodei rauna o trajnim interesima hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda, kao i o potrebi stvaranja i odravanja regionalne sigurnosti, gospodarske suradnje, razvitka i napretka svojih naroda i svih svojih graana, razmotriti i odrediti oblike, karakter i sadraj svojih odnosa s Republikom Hrvatskom. lanak 14. (1) U sluaju koji je navedenu l. 13. ovog Ugovora, i u sluaju da Bonjako-muslimanska Republika iskoristi kao pravo sukcesije iza Unije lanstvo u Ujedinjenim narodima, Hrvatska Republika Herceg-Bosna ima se pravo pripojiti Republici Hrvatskoj. (2) Republika Hrvatska jami u tom sluaju Bonjako-muslimanskoj Republici sva prava iz ovog Ugovora koja se odnose na meusobne odnose HR Herceg-Bosne i Bonjakomuslimanske Republike (l. 8, 9, 10 i 11) lanak 15. (1) Republika Hrvatska smatra da je u sluaju koji je naveden u l. 13. ovog Ugovora mogue i potrebno radi zatite i ostvarivanja interesa hrvatskog naroda i bonjako-muslimanskog naroda osnovati Savez izmeu Republike Hrvatske i Bonjako-muslimanske Republike koji e imati gospodarski i obrambeni karakter. (2) Republika Hrvatska je spremna s Bonjako-muslimanskom Republikom osnovati i savez drava koji e imati slijedee ciljeve: - osiguranje trajnog prijateljstva i suradnje; - osiguranje gospodarskog i drutvenog napretka na zajednikom gospodarskom prostoru uz postupno stvaranje zajednikog trita, carinske unije te usklaenje monetarne i financijske politike s konanim ciljem stvaranja monetarne unije; - osiguranje suradnje na podruju pravosua i unutranjih poslova; - usklaivanje zajednike vanjske politike; - stvaranje zajednike obrambene politike i zakljuenje ugovora o suradnji na podruju obrane i sigurnosti. (3) Republika Hrvatska i Bonjako-muslimanska Republika e u sluaju navedenom u st. l. i 2. ovog lanka pristupiti pregovaranju i zakljuivanju posebnih ugovora radi ostvarenja navedenih ciljeva. lanak 16.

27/08/2007

359

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja.

27/08/2007

360

168. 1994.)*

MKBJ: Prijedlog Deklaracije koju je hrvatsko izaslanstvo

ponudilo muslimansko-bonjakom izaslavstvu (eneva, 19. 1.

Predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuman, predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi, i predstavnik HR Herceg-Bosna Mile Akmadi u cilju obustave rata i odreenja dugoronih odnosa izmeu Hrvatskog i Bonjako-muslimanskog naroda na sastanku u Genevi 19.01.1994. godine usvojili su:

Deklaraciju
1. Odmah se obustavljaju svi ratni sukobi izmeu Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini i omoguava provedba sporazuma o prolazu konvoja i ostalim humanitarnim pitanjima. 2. Ukoliko se prema prijedlogu Konferencije o bivoj Jugoslaviji uspostavi Unija BiH sastavljena od tri republike, predlae se Uniji da, sukladno prijedlogu predsjednika Tumana od 10.sijenja 1994. i odgovoru predsjednika Izelbegovia od 15.sijenja 1994, stupi u konfederativni odnos s Republikom Hrvatskom. 3. Ukoliko, iz bilo kojih razloga, ne doe do ostvarenja Uinije od tri republike, predlae se ostvarenje konfederacije izmeu Bonjako-muslimanske republike i Republike Hrvatske. 4. Odreuje se zajednika Komisija koja e razmotriti sporna pitanja razgranienja i odreenja 33.33% od ukupnog teritorija BiH za Bonjako-muslimanski narod i 17 50% od ukupnog teritorija BiH za Hrvatski narod, te eventualna ostala sporna pitanja koja istakne bilo koja od strana, i u roku od trideset dana predloiti rjeenje u duhu inicijative Europske Unije i dosadanjih postignua Konferencije. 5. Oba naroda pokuat e odmah postii sporazume sa Srpskim narodom, u okviru Konferencije i u bilateralnim razgovorima, i cilju okonanja rata i ostvarenja pretpostavki za uspostavu trajnog i stabilnog mira na ovom podruju. Dr. Franjo Tuman Mile Akmadi Alija Izetbegovi

IZVOR: Veernji list, 25. 1. 1994. Deklaracija je odbijena od strane Alije Izetbegovia; Faksimil Deklaracije tiskan u Veernjem listu 25. 1. 1994.

27/08/2007

361

169.

Zastupniki dom Sabora RH: Rezolucija o provoenju

vanjske politike (Zagreb, 2. 2. 1994.)

Prihvaajui izvjee potpredsjednika Vlade i ministra dr. Mate Grania Zastupnikom domu Sabora Republike Hrvatske 26. sijenja 1994. godine Zastupniki dom donosi slijedeu

Rezoluciju
1. Potvrujui jo jednom odlunost i dosljednost Hrvatske da se do trajnog mira, sigurnosti i stabilnosti na ovim prostorima doe poglavito politikim sredstvima, odnosno pregovorima, a potovanjem i uvaavanjem kako pojedinanih interesa, tako i svekolikih interesa i nastojanja meunarodne zajednice, a posebno Europske unije i Ujedinjenih naroda, Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske izraava svoju potporu Zajednikoj deklaraciji Republike Hrvatske i SR Jugoslavije (Srbije/Crne Gore) od 19. sijenja 1994. godine, to ju je u enevi u ime Vlade Republike Hrvatske potpisao potpredsjednik i ministar vanjskih poslova dr. Mate Grani, a u ime Vlade SR Jugoslavije ministar vanjskih poslova Vladislav Jovanovi. 2. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske dri da je takav korak posve u skladu s temeljnim nastojanjima meunarodne zajednice, a poglavito Akcijskog plana Europske unije, te da slijedi osnovni smisao i znai konkretan korak u provedbi Mirovne inicijative Predsjednika Republike, dr. Franje Tumana. Jednako tako, Zajednika deklaracija - kao prvi ali i bitan korak k uzajamnom priznanju dviju suverenih drava i presudan in za trajno rjeenje krize u ovom dijelu Europe - vaan je imbenik mogue i eljene dinamizacije i uinkovitosti Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, kao i daljnje provedbe Rezolucije 871 Vijea sigurnosti UN. Zajednika deklaracija time otvara put i postizanju politikog rjeenja za privremeno okupirane dijelove hrvatskog teritorija, koji nas vodi konanom i bezuvjetnom ukljuenju UNPA-podruja u svekolikost sustava Republike Hrvatske. 3. Zastupniki dom Sabora stoga pozdravlja enevsku Zajedniku deklaraciju kao dokument od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku. Deklaracija izraava uvjerenje da je rije o vanom i presudnom koraku koji e pridonijeti ne samo normalizaciji stanja i odnosa dviju drava potpisnica, nego i poetku ope normalizacije stanja kao pretpostavke za uspostavu novoga meunarodnog poretka i promicanju stabilnosti i sigurnosti na cijelom europskom jugoistoku. Izriito priznanje svih drava u njihovim legitimnim, meunarodnim granicama, a u skladu s Poveljom UN i osnovnim dokumentima KESS-a, bitan je prvi korak na tom putu. 4. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske osobito istie da je enevska Zajednika deklaracija uslijedila u sklopu brojnih i razgranatih mirotvornih napora Predsjednika i Vlade Republike Hrvatske. Meu tim naporima najvanije mjesto pripada opetovanim ponudama predstavnicima Muslimana za opu normalizaciju odnosa i suradnju dvaju naroda i dravnih entiteta, odnosno o pregovorima o savezu, kako je to izloeno i u najnovijem hrvatskom prijedlogu "Ugovornog sporazuma o uspostavi trajnog i cjelovitog mira izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i temeljima zajednikog ivota".

IZVOR: Vjesnik, 3. 2. 1994..

27/08/2007

362

Izraavajui aljenje to razgovori u Bonnu-Petersbergu, a potom na temelju istovjetnog prijedloga i u enevi, dosad nisu urodili plodom, jo jednom pozivamo obje strane da razgovore nastave i uspjeno zakljue. Time bi se poelo vraati uzajamno povjerenje i s vremenom omoguila dugorona i za oba naroda korisna suradnja. 5. Na crti te trajne ponude - a u nadi da se takav dogovor moe ostvariti u interesu obaju naroda, kao i mira u ovom dijelu Europe, te slijedom Akcijskog plana Europske unije i Mirovne inicijative Predsjednika Republike Hrvatske - Zastupniki dom Sabora jo jednom poziva bosanske Muslimane da bezuvjetno i trenutno zaustave svako napadako djelovanje protiv podruja i gradova nastanjenih Hrvatima, osobito na podruju sredinje Bosne. Obustavom takvih ratnih djelovanja stvorili bi se povoljniji uvjeti za trajno sreenje hrvatskomuslimanskih odnosa, te trajnu, stabilnu i prijateljsku suradnju dviju drava. 6. Ako muslimanske snage ne obustave ofenzivu u sredinjoj Bosni, Zastupniki dom Sabora smatra da bi Vlada i Predsjednik Republike trebali razmotriti i preispitati trenutno stanje diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, te u skladu s ocjenom tog stanja poduzeti sve odgovarajue korake. 7. Zastupniki dom Sabora jo jednom najotrije osuuje sva nedjela, sve zloine i sve postupke suprotne meunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, bez obzira na to koja ih strana poinila. Zastupniki dom takoer poziva sve strane u Bosni i Hercegovini da smjesta raspuste sve logore, bezuvjetno oslobode ili razmijene preostale zatoenike, te takoer pozdravlja izjave Predsjednika i Vlade Republike Hrvatske koji su podrali osnivanje meunarodnog suda za ratne zloine na podruju cijele bive Jugoslavije i poziva ih da usko surauju u djelatnostima tog suda. Zastupniki dom sve strane jo jednom poziva da zajame i djelatno potvrde slobodu kretanja humanitarnih konvoja na podruju Bosne i Hercegovine te oituju spremnost da dosljedno potuju sve norme i odredbe meunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Time bi se uinio bitan korak naprijed u onemoguavanju djelovanja svih onih kojima prvenstveni cilj nisu mir, sigurnost i suivot na ovim prostorima, ve nastavak rata i produljenje stradanja. 8. Zastupniki dom Sabora duboko je uasnut golemim stradanjima i krajnje je zabrinut stvarnom prijetnjom opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima u Bosni. Izraavajui spremnost da mu u tome u svakom trenutku pomogne, Zastupniki dom potie i Predsjednika i Vladu Republike Hrvatske, da u skladu s lankom 10. toka 2. Ustava Republike Hrvatske, na diplomatskom, politikom, humanitarnom i svakom drugom planu uini sve i iskoristi sva sredstva kako bi se zajamila trajna prisutnost i osigurao normalan i ovjeka dostojan ivot Hrvata u Bosni i Hercegovini, kako je uostalom i predvieno temeljnim dokumentima i Republike i Unije republika Bosne i Hercegovine, jer ni jedna strana i ni jedan narod nemaju pravo ni u kojem smislu uzurpirati Bosnu i Hercegovinu. U tom smislu Zastupniki dom Sabora podrava i pismo potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Grania Vijeu sigurnosti od 30. sijenja 1994. godine. 9. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske poziva sve sukobljene strane da dosljedno i do kraja ustraju u naporima kako bi se okonanjem rata, pregovorima i politikim putem dolo do pravednog i trajnog rjeenja prihvatljivog za sva tri naroda.

27/08/2007

363

170.

Predsjedniko vijee obrane i nacionalne sigurnosti:

Priopenje sa 36. sjednice (Zagreb, 5. 2. 1994.)

Na sjednici je razmotrena aktualna vanjskopolitika situacija u svezi s Rezolucijom Sabora Republike Hrvatske od 2. veljae 1994. i s Predsjednikom izjavom Vijea sigurnosti UN od 3. veljae 1994. Sasluavi takoer izvjee ministra vanjskih poslova dr. Mate Grania o rezultatima slubenog posjeta Italiji i Vatikanu i diplomatskim dodirima s drugim zemljama, Vijee je nakon rasprave o tim i drugim pitanjima donijelo sljedee zakljuke: I. 1. Vijee je ozbiljno razmotrilo Predsjedniku izjavu Vijea sigurnosti UN i zakljuilo da treba poduzeti sve potrebne korake da bi se Vijeu sigurnosti UN, oko provedbe zahtjeva Republici Hrvatskoj, objasnila sva sporna pitanja koja proizlaze iz te izjave, kako bi glavni tajnik UN u predvienom roku mogao donijeti mjerodavno, na injenicama zasnovano, izvjee Vijeu sigurnosti. 2. Ocijenjeno je da je Predsjednika izjava Vijea sigurnosti UN, donijeta na temelju nepravednog i na injenicama neutemeljenog zahtjeva Harisa Silajdia i optuaba o angairanju 30.000 pripadnika hrvatske vojske u ratu u BiH, poduprtog od nekih islamskih zemalja, s oitom namjerom meunarodnog pritiska na Republiku Hrvatsku i na sve sukobljene strane u BiH, s ciljem postizanja politikog rjeenja. U svezi s tim Vijee istie da je Hrvatska, sukladno odredbama svog Ustava i Sporazuma o prijateljstvu i suradnji to su ga potpisali Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednik predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine 12. srpnja 1992., od poetka srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, pruala potporu obrani hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i time omoguila da itava Bosna ne padne u sastav "velike Srbije". Hrvatska je uz to prihvatila vie od pola milijuna izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a i danas skrbi za 282.000 izbjeglica, od kojih su veina Muslimani. 3. Predsjedniko vijee obrane i nacionalne sigurnosti s iznenaenjem je primilo kako optube sarajevske Vlade tako i Predsjedniku izjavu Vijea sigurnosti UN, s obzirom na injenicu da je Hrvatska po opem priznanju meunarodnih imbenika pokazala najveu kooperativnost u traenju rjeenja za okonanje rata i politikom rjeenju krize u BiH. Vijee smatra da Hrvatska treba i dalje ustrajati na mirotvornoj politici. Cilj takve politike jest da se osigura opstojnost hrvatskog naroda u BiH, ugroenog najprije od srpske agresije, a zatim i od muslimanske agresije, to je od izravnog interesa ne samo za hrvatski narod u BiH, nego i za sigurnost hrvatske drave. U svezi s tim Vijee ukazuje na potrebu da meunarodna zajednica poduzme djelotvorne korake, kako radi okonanja rata izazvanog srpskom agresijom, tako i prestanka ofenzive muslimanskih oruanih snaga protiv hrvatskih podruja u BiH, osobito u sredinjoj Bosni, gdje su u pojedinim enklavama ugroeni deseci tisua hrvatskog civilnog puanstva. 4. to se tie optuba o umijeanosti elemenata Hrvatske vojske u ratu u Bosni i Hercegovini, Vijee istie da se postrojbe HV-a nalaze samo na graninom podruju BiH i Hrvatske - iznad Dubrovnika, prema Stolcu i Neretvi, na linijama obrane protiv Srba, a u skladu s naprijed

IZVOR: Vjesnik, 6. 2. 1994.

27/08/2007

364

navedenim Sporazumom o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike BiH i Republike Hrvatske. Vijee ponavlja da je Hrvatska dopustila odlazak do 2000 dragovoljaca iz Republike Hrvatske, koji su podrijetlom iz BiH, kako bi pruili pomo svojim sunarodnjacima u Bosni, da bi se zatitili od agresije i etnikog ienja. Svijetu je poznato da ti dragovoljci u sastavu HVO-a nisu poduzimali nikakve operacije za osvajanje tuih prostora, nego brane svoja vjekovna ognjita. U tome im je hrvatska javnost pruila pomo, i zbog toga jer su oni sami i njihovi sunarodnjaci iz tih podruja sudjelovali u HV-u u obrani Hrvatske od jugokomunistike i srpske agresije. Nasuprot ovim hrvatskim dragovoljcima na muslimanskoj se strani bori trostruko vie mudahedinskih fundamentalista iz stranih zemalja, te nije samo Hrvatska nego i Europa zabrinuta jaanjem i irenjem fundamentalizma. 5. U svezi s navodima da se regularne postrojbe Hrvatske vojske nalaze u sredinjoj i junoj Bosni, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske predloit e potrebne korake u duhu zahtjeva Predsjednike izjave Vijea sigurnosti UN. Hrvatska ve sada izraava ne samo spremnost ve i postavlja zahtjev da se izvri meunarodna kontrola o stvarnom stanju i istinitosti navoda na osnovi kojih treba donijeti dalje zakljuke Vijea sigurnosti. II. 1. Vijee je posebno razmotrilo svu aktualnost zahtjeva Rezolucije hrvatskog Sabora u kojoj se meu ostalim govori da "... Zastupniki dom Sabora jo jednom poziva bosanske Muslimane da bezuvjetno i trenutano zaustave svako napadako djelovanje protiv podruja i gradova nastanjenih Hrvatima, osobito na podruju sredinje Bosne" i "Ako muslimanske snage ne obustave ofenzivu u sredinjoj Bosni, Zastupniki dom Sabora smatra da bi Vlada i predsjednik Republike Hrvatske trebali razmotriti i preispitati trenutano stanje diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, te u skladu s ocjenom tog stanja poduzeti sve odgovarajue korake". 2. Vijee poziva na trenutaan i bezuvjetan prekid vatre i na nastavak pregovora radi postizanja hrvatsko-muslimanskog sporazuma u duhu prijedloga Ugovornog sporazuma o uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i o osnovama daljeg zajednikog ivota, to ga je Predsjednik Republike iznio na sastanku s bosanskom delegacijom u Bonnu 10. sijenja 1994. 3. Ako ti napori ne urode plodom, Hrvatska treba preispitati ukupnost odnosa s Vladom u Sarajevu, te se zaduuje i Vlada Republike Hrvatske da napravi evidenciju svih predstavnitava i organizacija BiH, koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Vijee ocjenjuje da je nedopustivo da se Vlada u Sarajevu koristi teritorijem Republike Hrvatske za organiziranje i logistiku svojih ratnih djelovanja kojima dolazi do protjerivanja i etnikog ienja Hrvata. 4. Vijee zahtijeva od meunarodne zajednice da ugroena hrvatska podruja u BiH proglasi zatienim zonama i potpomogne osiguranje opstanka hrvatskog naroda. III. 1. Vijee je prihvatilo prijedlog o pristupu programu NATO-a "Partnerstvo za mir" i poduprlo namjeru Republike Hrvatske da se prikljui tom procesu. U svezi s tim zadueno je Ministarstvo vanjskih poslova da pripremi o tome konaan prijedlog i konkretne korake u tom pravcu.

27/08/2007

365

2. U svezi s pitanjima o pretvorbi "Dalmacijacementa" koja se javljaju u zadnje vrijeme, povezano sa sudskim procesima u Italiji, konstatirano je da s hrvatske strane nije bilo nikakvih nepravilnosti koje bi naruile interese hrvatske drave. U vrijeme pregovora sa stranim partnerima bilo je prisutno vie ponuda s talijanske strane za ulaz kapitala u Hrvatsku, a tada je prihvaeno da se u smislu nedvosmislenog hrvatskog opredjeljenja prema privatizaciji razmotri pretvorba "Dalmacijacementa". Djelatnici hrvatske vlasti koji su na bilo koji nain sudjelovali u razgovorima o toj prodaji morali su voditi rauna o borbi Hrvatske za svoje meunarodno priznanje, pri emu je tada Italija igrala vanu ulogu u Europskoj zajednici. Radilo se o omoguavanju ulaska stranog kapitala u hrvatsko gospodarstvo i prevladavanju socijalistikog samoupravnog sustava, a i o direktnim financijskim razlozima, pri emu je tijekom pregovora ugovorena cijena vie nego udvostruena. Kako do prodaje nije dolo, nelogine su bilo kakve optube o tome da hrvatski dunosnici nisu vodili rauna o zatiti interesa hrvatske drave. 3. Vijee je upoznato s poduzetim koracima u provedbi Deklaracije o normalizaciji odnosa izmeu Hrvatske i SR Jugoslavije, pri emu je ukazano da treba odmah pristupiti oivotvorenju, ne doputajui bilo kakve pekulacije u vezi s tim. Vijee je posebno istaklo da naelni sporazum o normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa nije uperen protiv Muslimana, ve ga naprotiv treba shvatiti kao prilog brem postizanju rjeenja krize u BiH. 4. Vijee u potpunosti podupire nastojanja Vlade Republike Hrvatske da se to prije rijee sva sporna pitanja sa susjednom Republikom Slovenijom, pri emu ukazuje na potrebu istovremenog rjeavanja problema Piranskog zaljeva i povezivanja Hrvatske s Europom, stoji u priopenju.

27/08/2007

366

171.

Zastupniki dom HR HB: Deklaracija za neovisnu BiH

kao uniju jednakopravnih republika (Livno, 8. 2. 1994.)

"Kao batinici trinaeststoljetne kulturne i civilizacijske pripadnosti hrvatskog naroda zapadnoeuropskoj kranskoj uljudbi, trajno opredjeljeni za mir, voeni naelima Povelje Ujedinjenih Naroda, uvaavajui sve Rezolucije Vijea sigurnosti, mi zastupnici Zastupnikog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u ovim sudbonosnim danima za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, donosimo

Deklaraciju
I Zastupniki dom Hrvatske Republike Herceg Bosne kao jedina legitimna zakonodavna vlast hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, iji su svi zastupnici iz reda hrvatskog naroda zadobili povjerenje na prvim viestranakim demokratskim izborima, ima pravo i obvezu zastupati i ostvariti njegovu nacionalnu, vjersku, kulturnu i gospodarsku slobodu i samostalnost, ouvati povijesnu i kulturnu batinu i oivotvoriti njegovu dravotvornost. Zauzimali smo se i dalje se zauzimamo za neovisnost Bosne i Hercegovine u meunarodno priznatim granicama, kao drave triju jednakopravnih dravotvornih naroda. Hrvatski narod i njegovi legalni i legitimni predstavnici u politikoj, zakonodavnoj i izvrnoj vlasti drave Bosne i Hercegovine, oitovali su svoju pripravnost za rad u dravnim tijelima i glasovanjem na referendumu za neovisnost drave u kojoj stoljeima ive, omoguivi tako njezino priznanje. Ispravnost stajalita i djelovanja legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u traenju rjeenja dravne krize Bosne i Hercegovine potvrena su na meunarodnim mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini od zaetka do danas. II Uvaavajui novonastalo stanje i odnose u Bosni i Hercegovini, vodei rauna o sadanjem meunarodnom poretku, shvaajui i prihvaajui ga dinamikim procesom, potvrujui svoje trajno opredjeljenje za mir, zauzimamo se za hitnu obustavu rata, te politiko rjeenje dravne krize u Bosni i Hercegovini na sljedeim naelima: 1. Ouvanje drave Bosne i Hercegovine, kao neovisne i meunarodno priznate drave, jedino je mogue uz privolu svakoga od triju jednakopravnih dravotvornih naroda (Hrvata, Srba, Muslimana) i svih zajedno, kroz Uniju Republika Bosne i Hercegovine. 2. Pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na samopredjeljenje i oivotvorenje dravnosti, samostalnosti i neovisnosti ostvariti i jamiti kroz Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu u Uniji Republika Bosne i Hercegovine, potujui pravo drugih dvaju dravotvornih naroda (Srba, Muslimana) da isto osiguraju na jednakom principu.

IZVOR: Vjesnik, 9. 2. 1994. Deklaraciju je usvojio Zastupniki dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne na izvanrednom zasjedanju u Livnu 8. 2. 1994..

27/08/2007

367

3. Sva prava pripadnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, neovisno o unutarnjem ureenju drave, na itavom njezinom teritoriju moraju biti osigurana kroz Mirovni dogovor o Bosni i Hercegovini uz posredovanje meunarodne zajednice, osiguravi primjenu najviih svjetskih standarda u oblasti ljudskih i politikih prava, jednako traei ista za druga dva dravotvorna naroda (Srbe i Muslimane). Zalaemo se za kulturnu, vjersku i nacionalnu autonomiju i lokalnu samoupravu svakog naroda u svakoj od triju republika. 4. Unija Republika Bosne i Hercegovine mora biti ureena kao demokratska, viestranaka parlamentarna drava, koja osigurava i jami sva osnovna prava i slobode svakom njezinom dravotvornom narodu, kao i graaninu, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, vjerskom svjetonazoru, politikom uvjerenju, spolnoj pripadnosti, te socijalnom statusu. 5. Jamimo stalan napor i borbu ukupnog legitimnog politkog vodstva hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine za osiguranja svih nacionalnih, kulturnih, gospodarskih i ljudskih prava Hrvatima izvan prostora Hrvatske Republike Herceg Bosne na osnovi reciprociteta s druga dva dravotvorna naroda. III Mostar je prijestolnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne, kojemu pripadaju sva prava stolnog grada jednog suverenog dravotvornog naroda, kako je to svugdje u civiliziranom svijetu. Mostar je politiko, vjersko, kulturno, povijesno, gospodarsko, znanstveno, komunikacijsko i svako drugo sredite hrvatskog naroda Hrvatske Republike Herceg Bosne u Uniji Republika Bosne i Hercegovine, nedjeljiva urbana cjelina i mora biti garant opstanka i razvoja hrvatskog naroda Hrvatske Republike Herceg Bosne. IV Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini rtva je genocida srpske i muslimanske agresije. Ubijeno je oko 8.000 Hrvata, a oko 25.000 Hrvata je ranjeno. Etniki su oieni prostori na kojima su Hrvati prije genocida predstavljali znatan dio populacije: Bosanska Posavina (Derventa, Bosanski Brod, Odak, Modria, dio Bosanskog amca), Bosanska Krajina (Tesli, Kotor Varo, Skender Vakuf, Banja Luka), Kupres, Jajce, Travnik, Konjic, Kakanj, Fojnica, Bugojno, Vare. Potpuno je etniki oieno, opljakano, spaljeno i porueno 377 naselja u kojima su Hrvati inili apsolutnu ili relativnu veinu. U masakrima nad hrvatskim civilnim stanovnitvom, od svibnja 1992. do sijenja 1994., dosad je evidentirano 480 umorenih Hrvata. Samo u muslimanskom zatoenitvu nalazi se oko 13.000 civila i 1900 pripadnika HVO-a. Iz svojih domova izgnano je gotovo 350.000 Hrvata. Svjetski politiki imbenici nijemo promatraju ovaj zloin golemih razmjera. Stoga najodlunije traimo od Europske Unije i Ujedinjenih Naroda najdjelotvorniji utjecaj poradi zaustavljanja ove tragedije. V Zauzimamo se za oivotvorenje potivanja meunarodnog humanitarnog prava na itavom teritoriju Bosne i Hercegovine, pozivajui i traei to i od druga dva dravotvorna naroda (Srba i Muslimana). Mi, zastupnici hrvatskog naroda u Zastupnikom domu Hrvatske Republike Herceg Bosne izabrani na prvim demokratskim izborima izglasali smo Deklaraciju o prihvaanju dokumenata o zatiti i ostvarenju ljudskih prava. Apsolutno i bezuvjetno podravamo napore na svim razinama i sprovodimo sve potrebne mjere da humanitarna pomo u organizaciji meunarodnih i drugih humanitarnih organizacija

27/08/2007

368

nesmetano i sigurno stigne eljenom cilju, do onih kojima je ta pomo potrebna, neovisno o nacionalnoj, vjerskoj i drugoj pripadnosti. Traimo da vojnik Hrvatskog vijea obrane tuje sve odredbe meunarodnog humanitarnog i ratnog prava. Jednako pozivamo i traimo od druga dva dravotvorna naroda (Srba i Muslimana) na zauzetost i uinkovito provoenje meunarodnog humanitarnog prava. VI Kao batinici kulture na koju smo ponosni i koja nas obvezuje, energino osuujemo svaki nasilni in i barbarizam spram povijesne i kulturne batine svakog od triju dravotvornih naroda (Hrvata, Srba, Muslimana) i drugih naroda u Bosni i Hercegovini. Kultura, kao izriaj jednog odreenog naroda, bitno je vezana na taj narod, istodobno je kozmika i opeljudska vrednota i vlasnitvo, te niti jedan narod niti pojedina ne moe unitavati ni svoju, a pogotovu ne, kulturnu batinu drugih naroda. Traimo od tijela i organa Vlade Hrvatske Republike Herceg Bosna da uine svekolike napore na ouvanju i zatiti povijesne i kulturne batine na prostorima nad kojima vlada. Jednako pozivamo i traimo od druga dva dravotvorna naroda da uloe napore oko ouvanja povijesne i kulturne batine na prostorima koje kontroliraju. Pozivamo sve meunarodne institucije koje bdiju nad zatitom svjetske kulturne batine da pomognu u ouvanju povijesne i kulturne batine drave Bosne i Hercegovine. VII Pozdravljamo utemeljenje i poetak rada Suda za ratne zloine na prostorima bive Jugoslavije. Ne dvojimo o njegovoj pravinosti, nadamo se njegovoj spremnosti i djelotvornosti glede osude svakog zloina. VIII Trajno opredjeljeni za mir, prihvaamo i podupiremo mirovnu inicijativu i nastojanja predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana oko obustave rata i uspostave mira u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Pozdravljamo potpisivanje sporazuma izmeu Republike Hrvatske i Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) glede uspostave vladinih ureda u Beogradu, odnosno Zagrebu, razumjevajui ih kao poetak procesa trajnog ureenja meusobnih odnosa i meudravnog priznanja. Pozivamo i one koji dosad nisu prihvatili mirovnu iniciajtivu dr. Franje Tumana, da rjeenje dravne krize u BiH ne trae u nastavljanju rata."

27/08/2007

369

172.

MKBJ: Zajednika izjava ministra Grania i premijera

Silajdia (eneva, 10. 2. 1994.)

Predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grani, nakon sastanaka u enevi 9. i 10. veljae 1994. koji su odrani u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi dogovorili su slijedeu

Zajedniku izjavu
1. Obje zemlje obratit e se Vijeu sigurnosti pismima kojima e ponovno zahtijevati meunarodnu kontrolu granica Bosne i Hercegovine u cilju postizanja mirnog rjeenja. 2. Dvije strane suglasile su se da se zapovjednici HVO i Armije BiH, generali Ante Roso i Rasim Deli, sastanu u iduih sedam dana kako bi konkretizirali postignuti dogovor o potpunom prekidu vatre izmeu Armije BiH i HVO na svim bojitima kao prvom koraku u rjeenju svih pitanja od interesa za hrvatski i muslimanski narod. 3. Obje strane ubrzat e pregovore o bezuvjetnoj razmjeni svih zatoenika, posebno "mostarske grupe" i suraivat e u traenju nestalih osoba. 4. Dogovoreno je da se nastave zapoeti razgovori o svim modelima buduih bonjakomuslimanskih i hrvatskih odnosa u Bosni i Hercegovini i buduih odnosa dviju drava, uvaavajui do sada postignute dogovore. 5. Postignuta je suglasnost da se, bez obzira na budua politika rjeenja, osigura povratak svih izbjeglica njihovim domovima nakon uspostave mira. 6. Postignut je dogovor da se razgovori nastave i intenziviraju.

IZVOR: Vjesnik, 11. 2. 1994.

27/08/2007

370

173.

Glavni zapovjednik HVO, general Ante Roso i glavni

zapovjednik Armije BiH, general Rasim Deli: Sporazum o prekidu vatre (Zagreb, 23. 2. 1994.)
Generali Roso i Deli potpisali sporazum o prekidu vatre
Glavni zapovjednik Hrvatskog vijea obrane, general Ante Roso i glavni zapovjednik Armije BiH, general Rasim Deli potpisali su u srijedu naveer u Zagrebu sporazum o prekidu vatre uz nazonost i posredovanje zapovjednika UNPROFOR-a za podruje bive Jugoslavije i podruje BiH, generala Jeana Cota i Michaela Rosea. "Dvije su se strane dogovorile sljedee: 1. Prekid vatre s trenutanim i potpunim prekidom neprijateljstava koji stupa na snagu 25. veljae u 12 sati ukljuuje sljedee elemente: nema daljnjih ofenzivnih akcija ili napada; prekid svih oblika propagande jedne strane protiv druge; linije dodira i poloaji trebaju ostati onakvi kakvi se zateknu 25. veljae u 12 sati. 2. Razmjetanje UNPROFOR-a u osjetljivim podrujima i kljunim lokacijama kako bi se osiguralo potovanje prekida vatre; 3. Stavljanje svega tekog naoruanja kalibra iznad 12.7 mm pod nadzor UNPROFOR-a ili povlaenje toga naoruanja na minimalnu udaljenost od 10 km od linije dodira za minobacae i 20 km za tenkove i artiljeriju do 12 sati. 7. oujka 1994. godine. 4. Uspostavljanje zajednike komisije pod predsjedanjem UNPROFOR-a 25. veljae 1994. godine u Kiseljaku, u koju e biti ukljueni predstavnici obiju strana, a koja bi bila zaduena da razmotri pitanja iz aneksa koji je sastavni dio ovoga sporazuma.

Aneks mirovnog sporazuma

1. Sljedee se mora provesti prema prioritetima: a. Otvaranje sljedeih puteva za humanitarnu pomo i konvoje UNPROFOR-a, trgovinski promet i prolaz civila, posebice, iako ne i iskljuivo izmeu: Zenica - Stari Vitez Mostar - Jablanica - Konjic - Sarajevo Kiseljak - Vare Kiseljak - Bilalovac - Busovaa b. Jedine nadzorne postaje na tim putovima moraju biti pod nadzorom UNPROFOR-a, ali mogu biti voene i zajedniki. c. Otvaranje logora, oslobaanje zatvorenika i razmjena tijela u suradnji s organizacijama poput Meunarodnog odbora Crvenog kria (ICRC).

IZVOR: Veernji list, 24. 2. 1994.

27/08/2007

371

d. neometana i pravedna raspodjela humanitarne pomoi od strane UNHCR-a, ukljuujui i dostavu naftnih derivata.
e. Ponovna uspostava elektrine i vodoopsrkrbne mree.

2. Sve gore navedene mjere trebaju biti poduzete s ciljem povratka normalnog ivota za narod Bosne i Hercegovine. 3. Ovaj sporazum ni u kojem sluaju ne prejudicira nikakve politike rasprave ili sporazume koji mogu ili e biti postignuti u budunosti. 4. Pored toga dogovoreno je da bi se jednom mjeseno trebali odravati sastanci na visokoj razini izmeu generala Rosea, Delia i Rose (ili njihovih predstavnika ako oni ne mogu prisustvovati), ili ee ako se za to ukae potreba. Opaska: 1. Bosanskohercegovake vlasti inzistiraju na povlaenju pripadnika regularne Hrvatske vojske iz Bosne i Hercegovine. 2. General Roso je odbacio tvrdnje da se takve postrojbe nalaze na teritoriju BiH.

27/08/2007

372

174.

Republika Srpska i AP Zapadna Bosna: Sporazum

miru (Beograd, 23. 2. 1994.)

Abdi i Karadi potpisali sporazum o miru
Predsjednik Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Fikret Abdi potpisao je u etvrtak u Beogradu sporazum s voom bosanskih Srba Radovanom Karadiem kojim se jami mir "na svim granicama" Autonomne oblasti Zapadna Bosna i samoproglaene srpske republike u BiH. Kako je izvjestila srpska televizija sporazumn je postignut "uz posrednitvo predsjednika Srbije Slobodana Miloevia". Karadi i Abdi su jo 22. listopada prole godine usvojili tzv. beogradsku izjavu o prekidu svih neprijateljstava. Vlade AP Zapadne Bosne i tzv. republike srpske, kako je utvreno sporazumom, "zajedniki e osigurati uvjete i poduzimati mjere kojima se omoguava ostvarivanje komunikacija, prometa i trgovine. Granice izmeu AP Zapadne Bosne i republike srpske bit e konano utvrene, a u skladu s programskom deklaracijom, iskljuivo izmeu legalnih organa AP Zapadne Bosne i republike srpske". Televizija tzv. SRJ je objavila izvjee i o susretu predsjednika samoproglaene republike srpske krajine na okupiranim dijelovima Hrvatske Milana Martia i predsjednika Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne Fikreta Abdia u Beogradu. Dvojica predsjednika izrazila su zadovoljstvo zajednikom konstatacijom da, kako je reeno u televizijskom dnevniku, "ne postoje ni sukobi niti napetosti na crti dodira" izmeu Srba iz Hrvatske i vojske i snage AP Zapadne Bosne. Nakon beogradskih razgovora sa srpskim elnicima predsjednik Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna Fikret Abdi dao je izjavu RTS-u: "Naravno da elim dati izjavu jer sam doao javno, u funkciji sam mira. Poznato je da smo sainili i sporazum o prekidu vatre i svih neprijateljstava, ali ima jo uvijek krenja tog sporazuma. To je bio povod da se obratim Slobodanu Miloeviu da pozove Radovana Karadia kako bi se nali ovdje u Beogradu i ponovno razmotrili deklaraciju koju smo potpisali 22 listopada prole godine, a iji je supotpisnik Slobodan Miloevi. S osobitim zadovoljstvom mogu konstatirati da je gospodin Miloevi iskazao spremnost da pozove Karadia i da je ostao na svim onim naelima koja smo dogovorili 22 listopada. Zato smo i zakljuili sporazum. Ovim sporazumom mogu jamiti graanima Bihaa, a samim tim i graanima Zapadne Bosne - mir, a to je najvanije. Ono to meni zamjeraju jest to da se previe zauzimam za mir u AP Zapadna Bosna, a da se ne zauzimam za mir na cijelom podruju BiH. Po mom miljenju, mir mora od nekud poi. A najrealnije je da krene upravo iz AP Zapadna Bosna i na naelima tog mira mislim da moemo uspostaviti mir na cijelom prostoru BiH", zakljuio je Fikret Abdi.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA2240234:1, 24. 2. 1994.

27/08/2007

373

175.

Washingtonski

sporazumi:

Okvirni

sporazum

Federaciji u BiH (Washington, 1. 3. 1994.)

Izjava o suglasnosti s Okvirni sporazum o Federaciji u BiH i Nacrtu prethodnog sporazuma o Konfederaciji izmeu Republike Hrvatske i Federacije
Nie potpisani suglasili su se s priloenim Okvirnim sporazumom kojim se uspostavlja Federacija na podrujima Republike Bosne i Hercegovine s veinskim bonjakim i hrvatskim puanstvom i s priloenim Nacrtom prethodnog sporazuma o Konfederaciji izmeu Republike Hrvatske i Federacije. Oni su se nadalje suglasili da e osnovati Prijelazni odbor na visokoj razini, koji e poduzeti hitne i konkretne korake radi osnivanja Federacije i Konfederacije. Odbor e zapoeti radom 4. oujka 1994. u Beu i nastojat e do 15. oujka 1994. donijeti slijedee: (1) Ustav Federacije; (2) Prethodni sporazum o Konfederaciji izmeu Republike Hrvatske i predloene Federacije; (3) Sporazum o vojnom rasporedu na podruju predloene Federacije; (4) Prijelazne mjere za ubrzanje osnivanja Konfederacije i Federacije, ukljuujui, gdje je to mogue, stvaranje dravnog ustroja kako je to naznaeno u Okvirnom sporazumu; kao i sve ostale mjere koje e se smatrati potrebnima.

Kreimir Zubak

Haris Silajdi

Mate Grani

OKVIRNI SPORAZUM O FEDERACIJI BiH

I OSNIVANJE Voeni naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Opom deklaracijm o pravima ovjeka i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim ili jezinim manjinama, Izjavom o naelima koju je na sastanku u Londonu donijela Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji, kao i odlukama Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda u svezi s bivom Jugoslavijom; te

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 5. 3. 1994.

27/08/2007

374

Na temelju suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine, narodi i graani Bosne i Hercegovine, odluivi osigurati punu nacionalnu jednakost, demokratske odnose i najvie standarde, prava ovjeka i ljudskih sloboda, ovime osnivaju Federaciju. Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima) i graani Republike Bosne i Hercegovine, u vrenju svojih suverenih prava, pretvaraju unutranje ustrojstvo podruja s veinskim bonjakim i hrvatskim puanstvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciju koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima. Odluke o ustavnom ustrojstvu podruja Republike Bosne i Hercegovine s veinskim srpskim puanstvom donijet e se tijekom pregovora o mirnom rjeenju i na Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji. II. PODJELA ODGOVORNOSTI 1. Sredinja vlada bit e iskljuivo odgovorna za: - vanjske poslove; - narodnu obranu: ukljuujui zajedniko zapovjednitvo, zajedniko vojno ureenje unutar Konfederacije i zatitu nacionalnih granica; - dravljanstvo; - gospodarsku politiku, ukljuujui planiranje i obnovu; - trgovinu, ukljuujui carinu, meunarodnu trgovinu i financiranje, trgovinu unutar Federalne republike, komunikacije; - financije: nacionalnu valutu, monetarnu i fiskalnu politiku, ureivanje financijskih institucija, zajedniko ureenje unutar Konfederacije; - borbu protiv meunarodnih zloina, maukantonalnog kriminala i ostalih zloina od posebnog interesa za sredinju vladu (npr. terorizam, promet drogama i organizirani kriminal); te suradnju s Interpolom; - financiranje sredinje vlade (porezi, zaduivanje); - dodjela radiotelevizijskih frekvencija; - energetska politika i infrastruktura, ukljuujui pitanja u svezi s raspodjelom/dodjelom meu kantonima. 2. Sredinja vlada i kantoni bit e odgovorni za slijedee: - ljudska prava; - zdravstvo; - politiku okolia; - infrastrukturu za komunikacije i promet; - politiku socijalne zatite; - dravljanstvo, provedbu zakona i propisa; - useljenje i azil; - turizam; - iskoritavanje prirodnih bogatstava.

27/08/2007

375

Primjereno sluaju, te se odgovornosti mogu obnaati zajedniki ili zasebno, ili ih mogu obnaati kantoni onako kao to su usklaene od sredinje vlade. 3. Kantoni e biti odgovorni za sva pitanja koja nisu izriito u nadlenosti sredinje vlade. Kantoni e biti nadleni napose nad: - policijom (jednake odore Federacije, s kantonalnim znakovljem); - odgojem i obrazovanjem; - kulturom; - stambenom politikom; - javnim slubama; - namjenom povrina (zoniranjem); - financiranjem kantonalne uprave (porezi, zaduivanje); - mjesnim poslovnim i dobrotvornim djelatnostima (ureenje, olakice); - proizvodnjom energije (organizacija mjesnih postrojenja za proizvodnju); - radiom i televizijama; - socijalnim slubama (osiguranje); - turistiki razvitak. III. USTROJSTVO VLASTI I. Sredinja vlada A. Izvrna vlast 1. Predsjednik i potpredsjednik (a) Zakonodavno tijelo e izabrati jednog Bonjaka i jednog Hrvata, koji e naizmjenino, u jednogodinjem mandatu, obnaati dunost predsjednika odnosno potpredsjednika tijekom etverogodinjeg razdoblja. (b) Predsjednik e biti poglavar drave. 2. Vlada: (a) Vlada e obuhvaati predsjednika vlade, zamjenika predsjednika vlade i ministre; svaki e ministar imati zamjenika. Nijedan zamjenik (ukljuujui zamjenika predsjednika vlade) ne moe pripadati istom konstitutivnom narodu kojem pripada i ministar kojega zamjenjuje. (b) Predsjednik e uz suglasnost potpredsjednika imenovati vladu, koju e birati Zastupniki dom. Hrvati e imati najmanje jednu treinu ministarskih dunosti. 3. Nadlenosti predsjednika odnosno predsjednika vlade i vlade bit e utvren ustavom. 4. Odluke vlade koje se tiu vitalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda moraju se donositi konsenzusom. B. Zakonodavno tijelo

27/08/2007

376

1. Zakonodavno tijelo sastojati e se od dva doma: (a) Zastupniki dom birat e se demokratski na proporcionalnoj osnovi u cijeloj Federaciji. (b) Dom naroda imat e jednak broj bonjakih i hrvatskih delegata. Svakom e se kantonu dodijeliti odreni broj mjesta koja e zauzimati bonjaki delegati i odreeni broj mjesta koja e zauzimati hrvatski delegati, razmjerno tim dvjema skupinama u zakonodavnom tijelu kantona; bonjake i hrvatske delegate iz svakog kantona birat e bonjaki odnosno hrvatski predstavnici u zakonodavnom tijelu kantona. 2. Odluke zakonodavnog tijela moraju odobriti oba doma. (a) Odluke koje se tiu vitalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda mora odobriti, u Domu naroda, veina bonjakih predstavnika i veina hrvatskih predstavnika. (b) Promjene ustava moraju se izglasati veinom koja je poblie odreena gore pod (a) u Domu naroda, a dvotreinskom veinom u Zastupnikom domu.
(c) Ostale odluke donosit e se obinom veinom u oba doma.

C. Sudstvo 1. Postojat e Ustavni sud koji e biti nadlean za rjeavanje sporova izmeu kantona, izmeu bilo kojeg od kantona i Federacije, izmeu bilo koje opine i njezina kantona ili Federacije, odnosno izmeu pojedinih tijela Federacije ili unutar dijelova tih tijela. Suce e imenovati predsjednik, a izabrati e ih zakonodavno tijelo, a iz svakog konstitutivnog naroda bit e izabran jedan broj sudaca; tijekom prijelaznog razdoblja od pet godina, jednu treinu sudaca imenovat e predsjednik Meunarodnog suda izmeu osoba koje nisu dravljani Federacije. 2. Postojat e Sud za prava ovjeka koji e biti osnovan u skladu s Rezolucijom 93 (6) Odbora ministara Vijea Europe, a njegov e sastav i nadlenost biti poblie odreen Ustavom. 3. Postojat e Vrhovni sud koji e imati selektivnu prizivnu sudbenost u odnosu na kantonske sudove, te sudbenost utvrenu Ustavom i zakonima. lanove suda imenovat e predsjednik a izabrat e ih zakonodavno tijelo, tako da e se sud sastojati od jednakog broja sudaca iz svakog konstitutivnog naroda. II. Kantonalne vlasti Svaki e kanton poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje zatite prava i sloboda predvienih dokumentima navedenima u Dodatku, te e djelovati dosljedno Ustavom Federacije. Svaki e kanton izvravati svoje odgovornosti uz duan obzir prema puanstvu svake opine. Kanton moe prenijeti prikladna ovlatenja na opinu, a mora to uiniti kad je veinsko puanstvo opine manjina u kantonu kao cjelini. A. Izvrna vlast 1. Predsjednik: kantonalni predsjednik birat e se po ujednaenom postupku koji e biti poblie odreen Ustavom Federacije i preuzet u ustave kantona. 2. Vlada: kantonalnu vladu imenovat e kantonalni predsjednik, a odobrit e je kantonalno zakonodavno tijelo. Sastav svake kantonalne vlade mora brojano odraavati sastav puanstva kantona.

27/08/2007

377

3. U izvravanju svojih odgovornosti u odnosu na kantonalnu policiju kantonalna vlada mora osigurati da sastav policije brojano odraava sastav puanstva u kantonu, s time da sastav policije u svakoj opini mora brojano odraavati sastav puanstva u toj opini. B. Zakonodavno tijelo Svaki e kanton imati zakonodavno tijelo, izabrano demokratski na razmjernoj osnovi u kantonu kao cjelini. C. Sudstvo Svaki e kanton imati sudove nadlene za odluivanje o prizivima protiv odluka opinskih sudova, te e imati izvornu sudbenost u sluajevima koji nisu u nadlenosti tih sudova. Suce e imenovati kantonalni predsjednik, a izabrati e ih kantonalno zakonodavno tijelo i to tako da sastav sudaca u cjelini brojano odraava sastav puanstva u kantonu. III. Opinska uprava 1. Opine e imati pravo na samoupravu u pitanjima koja su mjesnog znaaja. 2. Izvrna vlast opine: svaka e opina imati osobu s izvrnim ovlastima koju e izabrati njeno Upravno vijee. 3. Svaka e opina imati Upravno vijee koje e biti izabrano demokratski na razmjernoj osnovi. 4. Svaka e opina osnivati sudove ija e se sudbenost poblie odrediti kantonalnim zakonodavstvom. IV. Vijea kantona Kantoni s veinskim bonjakim ili veinskim hrvatskim puanstvom mogu osnovati Vijea kantona radi usklaivanja politike i djelatnosti u pitanjima od zajednikog interesa za njihove zajednice, te radi savjetovanja svojih predstavnika u Domu naroda. V. Prava ovjeka Nie navedena naela, kao i prava i slobode predviene dokumentima koji su navedeni u Dodatku, primjenjivat e se na cijelom podruju Republike Bosne i Hercegovine. U Federaciji: 1. Sve osobe na podruju Federacije imat e pravo na najviu razinu meunarodno priznatih prava i sloboda predvienih dokumentima koji su navedeni u Dodatku. 2. Sve izbjeglice i prognanici imat e pravo na slobodan povratak u svoje prvobitne domove. 3. Sve osobe imat e pravo na vraanje sve imovine koje su bile liene tijekom etnikog ienja, te na naknadu za svu imovinu koja im se ne moe vratiti. Sve izjave dane ili obveze preuzete pod prisilom, osobito one koje se odnose na odricanje od prava na zemlju ili imovinu, smatrat e se nitavnima i nepostojeim. 4. Svi sudovi, upravna tijela i druga dravna tijela Federacije primjenjivat e i postupati suglasno s pravima i slobodama predvienima u dokumentima koji su navedeni u Dodatku. Osnovat e se Sud za prava ovjeka; njegov e se sastav i nadlenost utvrditi Ustavom.

27/08/2007

378

5. Federacija e suraivati sa svim meunarodnim mehanizmima za praenje prava ovjeka koja su uspostavljena za Bosnu i Hercegovinu, te s nadzornim tijelima koja su uspostavljena na osnovi dokumenata koji su navedeni u Dodatku. 6. Radi pomoi o provedbi prava i sloboda poblie odreenih u Ustavu, KESS e imenovati javnog pravobranitelja (Ombudsmana) iz svake priznate skupine: Bonjaka, Hrvata i ostalih. Svaki e javni pravobranitelj imati urede u cijeloj Federaciji prema vlastitoj procjeni, te e biti odgovoran za provoenje potpune istrage u stvarima koje se odnose na sigurnost, prava i slobode, te za podnoenje izvjea nadlenim dravnim ustanovama, ukljuujui i predsjedniku vlade Federacije kao i KESS-u. VI. Vojni dogovori Obje su strane suglasne s osnivanjem ujedinjenog vojnog zapovjednitva oruanih snaga Federacije. Strane e izraditi razraene prijelazne dogovore u tom cilju unutar vojnog sporazuma. Tijekom prijelaznog razdoblja: - sadanji zapovjedniki ustroji ostat e na mjestu; - snage obiju strana e se odmah razdvojiti s ciljem povlaenja na sigurnu udaljenost koja e biti poblie odreena vojnim sporazumom; te - sve inozemne vojne snage, osim onih koje su prisutne u sporazumu s republikom Bosnom i Hercegovinom ili uz ovlatenje Vijea sigurnosti UN, napustiti e podruje Federacije. VII. Odobravanje ustava Ustav Federacije proglasit e Ustavotvorna skuptina koja e se sastojati od onih predstavnika koji su izabrani na izborima 1990. godine za Skuptinu Republike Bosne i Hercegovine a iji je mandat jo na snazi. Za odobravanje Ustava potreban je konsenzus izmeu izaslanstva hrvatskog naroda, koje e obuhvaati sve predstavnike hrvatske narodnosti i izaslanstvo bonjakog naroda, koje e obuhvaati sve predstavnike bonjake narodnosti. VIII. Dogovor tijekom prijelaznog razdoblja Dvije su strane suglasne s osnivanjem Odbora na visokoj razini koji e pripremiti nacrt Ustava Federacije i usklaivati ostala pitanja vezana s provedbom Okvirnog sporazuma. Odbor e zapoeti radom u Beu 4. oujka 1994. Do stupanja na snagu Ustava Federacije, vrijediti e sadanje upravno ureenje posvuda u Bosni i Hercegovini ako Odbor konsenzusom ne odlui drugaije, osim u opini Mostar kojom e, kako su se suglasile obje strane, do najvie dvije godine upravljati Upravitelj Europske Unije.

27/08/2007

379

DODATAK
Dokumenti o ljudskim pravima koji su obuhvaeni ustavnim sporazumom
A. Ljudska prava openito, te posebno graanska politika prava 1. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948. 2. Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. l. 1-21. 3. enevske konvencije I-IV iz 1949. o ratnom pravu, te enevski protokoli I-II. iz 1977. u svezi s navedenim konvencijama 4. Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda iz 1950, te Protokoli 1-10 u svezi s navedenom konvencijom 5. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951, te Protokol u svezi s navedenom konvencijom iz 1966. 6. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. 7. Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima iz 1966, te Fakultativni protokoli u svezi s navedenim sporazumom iz 1966. i 1989. 8. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979. 9. Deklaracija (UN) o ukidanju svih oblika nesnoljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja iz 1981. 10. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja iz 1984. 11. Europska konvencija o spreavanju torture i neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja iz 1987. 12. Konvencija o pravima djeteta iz 1989. B. Zatita skupina i manjina 13. Preporuka o pravima manjina Parlamentarne skuptine Vijea Europe iz 1990. paragr. 1013 14. Deklaracija (UN) o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama iz 1992. C. Gospodarska, socijalna i kulturna prava 15. Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948, l. 22-27 16. Europska socijalna povelja iz 1961. i Protokol 1 u svezi s navedenom poveljom 17. Meunarodni sporazum o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. D. Dravljanstvo i nacionalnost 18. Koknvencija o dravljanstvu udatih ena iz 1958.

27/08/2007

380

19. Konvencija o smanjenju apatridije (nepostojanja dravljanstva) iz 1961.

27/08/2007

381

176.

Washingtonski

sporazumi:

Tekst

prethodnog

sporazuma o konfederaciji Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine (Washington, 1. 3. 1994.)

Nacrt prethodnog sporazuma o konfederacije izmeu RepublikeHrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine
Oekuje se da e se uspostaviti Konfederacija izmeu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu "Hrvatska") i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu "Federacija") Koraci prema uspostavljanju Konfederacije bit e slijedei: (1) Prethodni sporazum, koji e se zakljuiti to je prije mogue; te (2) Konani sporazum, koji e se zakljuiti izmeu Hrvatske i Federacije im potonja bude uspostavljena. I. Uspostavljanje Konfederacije nee promijeniti meunarodni identitet ili pravnu osobnost niti Hrvatske niti Federacije. II. Donoenje propisa i na druge naine, Konfederacija e: (1) uspostaviti zajedniko trite koje e omoguiti slobodan protok roba, usluga i kapitala; i (2) olakati suradnju i razvitak zajednikih politika na slijedeim podrujima: (i) prometa; (ii) energetike; (iii) okolia; (iv) gospodarske politike, ukljuujui zakone i propise kojima se ureuje razvitak slobodnih trita, financija i carina; (v) obnove gospodarstva; (vi) zdravstvene zatite; (vii) kulture, znanosti i obrazovanja; (viii) standardizacije proizvoda i zatite potroaa; (ix) migracije, useljenja i azila; (x) prisilne provedbe zakona, osobito u svezi s terorizmom, krijumarenjem, zloupotrebom droga i organiziranim kriminalom. III. Hrvatska i Federacija e to prije donijeti unutranje propise i zakljuiti sporazume pod okriljem Kkonfederacije, koji su potrebni za uspostavljanje: (1) carinske unije; (2) monetarne unije, te (3) obrambenih dogovora, ukljuujui usklaenje obrambenih politika i uspostavljanje zajednikih zapovjednikih stoera u sluaju rata ili neposredne opasnosti za bilo koju stranu.

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 5. 3. 1994.

27/08/2007

382

IV. Strane e to prije zakljuiti sporazume kojima se Federaciji daje neogranieni pristup Jadranu kroz Hrvatsku i Hrvatskoj daje neogranieni tranzit kroz Neum, kao to je poblie odreeno u priloenom Dodatku. V. Radi usklaivanja svojih politika i djelatnosti kako je to predvieno ovim Sporazumom, strane e osnovati Konfederalno vijee u kojem e svaka strana imati jednaki broj lanova. Zakljuci Vijea moraju se donositi veinom glasova lanova svake strane. Predsjednika Konfederalnog vijea izabrat e vijee na rok od jedne godine, naizmjenino iz redova lanova svake strane.

27/08/2007

383

177.

Washingtonski sporazumi: Sporazum izmeu Republike

Hrvatske i Federacije BiH o pristupu Jadranskom moru preko podruja Republike Hrvatske (Washington, 1. 3. 1994.)

Republika Hrvatska i Federacija, smatrajui poeljnim da Federacija (u daljnjem tekstu "Federacija") ima siguran i neogranien pristup Jadranskom moru na kopnu i u zraku preko podruja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu "Hrvatska), Suglasile su se ovim kako slijedi: lanak 1. (a) Hrvatska e iznajmiti Federaciji, za vrijeme trajanja ovog Sporazuma, dio zemljita unutar luke Ploe, zajedno s gatovima i dijelovima luke koji im pripadaju, a koji su navedeni u Dodatku (u daljnjem tekstu "Iznajmljeno podruje"). (b) Hrvatska je suglasna s time da Iznajmljeno podruje ima status slobodne zone u kojoj se nee nametati nikakve pristojbe ili dabine to ih propisuje Hrvatska. lanak 2. (a) Hrvatska e dozvoliti pristup Iznajmljenom podruju u oba pravca: (i) brodovima iz Jadranskog mora kroz teritorijalne vode Hrvatske, s time da se navedeni brodovi dre svih meunarodnih propisa koji se primjenjuju; (ii) brodovima ili teglenicama na rijeci Neretvi do mjesta gdje ta rijeka ulazi u podruje Federacije; (OPASKA PREVODITELJA: Trebalo bi biti: "gdje istjee sa podruja Federacije") (iii) eljeznicom na pruzi izmeu Ploa i Sarajeva do mjesta gdje ta pruga ulazi u podruje Federacije; (iv) cestom izmeu Ploa i Sarajeva do mjesta gdje ta cesta ulazi u podruje Federacije. (b) Nijedno tijelo javne vlasti Hrvatske nee ulaziti u niti pregledavati brodove, teglenice, vagone, te kamione i ostala cestovna vozila, koji koriste puteve navedene u paragrafu (a), a oznaene su znakom Federacije. (c) Zajednika komisija osnovana s lankom 4. moe nametnuti ogranienja u pogledu veliine i pobliih oznaka karakteristika brodova, teglenica, vagona, te kamiona i ostalih cestovnih vozila, navedenih u paragrafu (b) kao i koliine prometa na putevima navedenim u paragrafu (a). (d) Ako ogranienja odreena u skladu s paragrafom (c) ograniavaju koliinu prometa to ga Federacija smatra potrebnim odrati, Federacija se moe, o svom troku, te u skladu s

IZVOR: Vjesnik, 4. 3. 1994.

27/08/2007

384

planovima to ih odobri Zajednika komisija, urediti da se kapacitet puteva navedenih u paragrafu (a) povea. (e) Federacija e preuzeti svu odgovornost to se tie potivanja meunarodnih propisa i obveza za sav promet osoba ili roba koji se obavlja u skladu s ovim lankom. lanak 3. Hrvatska odobrava Federaciji pravo da odobri prelet svake vrste letjelica preko podruja Hrvatske, ukljuujui i njezine teritorijalne vode, s time da se navedene letjelice pridravaju svih propisa koji se primjenjuju u meunarodnom zranom prometu. lanak 4. (a) Strane ovime osnivaju Zajedniku komisiju koja e pomoi u provedbi ovog Sporazuma (i) donoenjem svih pravila i standarda koji su potrebni za provedbu Sporazuma, osobito lanka 2. (c), ukljuujui i onih za bilo koju izgradnju; (ii) uvoenjem bilo kojeg nadzora koji je potreban da bi se sprijeile zloupotrebe Sporazuma; (iii) rjeavanjem, ovisno o lanku 6. svih sporova koji se odnose na tumaenje ili primjenu Sporazuma. (b) Hrvatska i Federacija e imenovati po tri lana u Zajedniku komisiju te e sporazumno imenovati jo tri lana od kojih e jedan biti predsjednik. Ako se ne postigne sporazum o jednom ili vie zajednikih imenovanja u roku od tri mjeseca, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda izvrit e ta imenovanja na zahtjev jedne ili druge strane. (c) Zajednika e komisija prihvatiti vlastiti pravilnik o radu. Za donoenje valjane odluke potrebno je najmanje pet suglasnih glasova. lanak 5. Ovaj se Sporazum moe nadopuniti drugima ija je svrha provedba Konvencije o tranzitnoj trgovini drava bez morske obale iz 1965. lanak 6. Ako se drugaije ne dogovori, svaka strana moe podnijeti bilo koji pravni spor u svezi s tumaenjem ovog Sporazuma arbitranom sudu koji e donijeti obvezujuu odluku; svaka e strana imenovati po jednog lana tog suda, a zajedniki e imenovati predsjednika; ako bilo koje imenovanje ne bude uinjeno u roku od tri mjeseca, moe ih, na zahtjev jedne ili druge strane, uiniti predsjednik Meunarodnog suda. lanak 7. Ovaj e Sporazum ostati na snazi za razdoblje od 99 godina, osim ako se strane drugaije ne sporazume.

Zakljueno dne ______________ 1994. u _____________, tri primjerka, na engleskom, hrvatskom i bonjakom jeziku, od kojih je svaki jednako vjerodostojan.

27/08/2007

385

178.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Poruka naciji

(Zagreb, 3. 3. 1994.)
Poruka naciji Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman obratio se u etvrtak naveer preko Hrvatske radio-televizije javnosti u povodu potpisivanja washingtonskog sporazuma. U poruci naciji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman je rekao: "Hrvatskom narodu u domovini i u svijetu, svim graanima Hrvatske! U utorak 1. oujka u Washingtonu je, izmeu predstavnika hrvatskoga i bonjakomuslimanskog naroda, potpisan preliminarni sporazum o ustrojstvu Bosne i Hercegovine na federativnim osnovama, kao zajednice izvorno suverenih naroda, u Saveznu Republiku Bosnu i Hercegovinu, i o njezinu stupanju u Konfederalni Savez s Hrvatskom. S obzirom na njegov sadraj, i na okolnosti u kojima je nastao, taj sporazum ima dalekoseno, pa i sudbonosno povijesno znaenje. Sporazum je postignut pod izravnim pokroviteljstvom Sjedinjenih Amerikih Drava i uz suglasnost glavnih europskih drava. Sporazum zbog toga prije svega znai korjenitu promjenu njihova odnosa prema rjeavanju krize na tlu bive Jugoslavije. Najvaniji meunarodni imbenici - na elu sa SAD - napokon su doli do zakljuka da treba poduzeti odlune korake, da bi se okonala trogodinja kriza zapoeta agresijom jugokomunistike armije i Srbije protiv Slovenije, Hrvatske i BiH, i zavrio rat u Bosni, koji je prouzroio jednu od najveih tragedija naega doba, prijetei proirenjem ratne katastrofe, pae i u svjetskim razmjerima. Puna jamstva Hrvatskoj To su bili, i jesu, razlozi zbog kojih je bila, i radi kojih e dravna politika demokratske Hrvatske ostati, usmjerena na postizanje, i na zatitu, bitnih nacionalnih interesa u skladu s meunarodnim okolnostima. Zbog principijelnosti i dosljednosti nae politike u tom smislu, Hrvatska je postupno sve vie zadobivala naklonost i onih to nisu bili skloni njezinoij suverenosti i samostalnoj politici, da bi, napokon, sada dobila i puna jamstva najodgovornijih svjetskih imbenika za sigurnost svoje drave i budunost hrvatksog naroda. Ona je zadobivala sve vee povjerenje svjetske demokratske javnosti i odgovornih dravnika, od preporuke da hrvatski narod sudjeluje na referendumu za odranje BiH, i bezodvlane uspostave diplomatskih odnosa s vladom u Sarajevu; od poticanja i prihvaanja prijedloga za rjeenje krize u BiH na osnovama kantonalnog, zatim provincijskog i napokon konfederalnog ureenja (kao Unije Republika), to su redom odbacivale srpska ili muslimanska strana, do sadanjeg potpisivanja washingtonskog sporazuma.

IZVOR: Vjesnik, 4. 3. 1994.

27/08/2007

386

Ostvarenje sporazuma - to su ga u Washingtonu potpisali potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Grani, predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine Haris Silajdi i predsjednik Predsjednikog vijea Hrvatske Republike Herceg Bosne Kreimir Zubak - u interesu je i hrvatskog naroda, i bonjako-muslimanskog naroda, i meunarodne zajednice. Za nas je od prvotne vanosti prestanak ratnog razraunavanja izmeu muslimanskog i hrvatskog naroda u Bosni. Taj sukob prouzrokuje goleme ljudske i materijalne rtve bosansko-hercegovakim Hrvatima, a Hrvatskoj prijeti meunarodnim sankcijama zbog pomoi, koje im je pruala u obrani najprije od srpske agresije, a zatim i od ugroenosti od muslimanskih ekstremistikih snaga. Sporazum hrvatsko-muslimanske strane uvjetuje, da se i sa srpskom stranom nae rjeenje i razgranienje, prihvatljivo za sva tri naroda unutar BiH. Meunarodni imbenici moraju, meutim, ustrajati i u pronalaenju razboritog razgranienja u cjelini, radi stvaranja pretpostavki za normalne susjedske odnose izmeu novog hrvatsko-bonjakog Konfederalnog saveza, s jedne strane, i Srbije odnosno Jugoslavije, s druge strane. I to radi toga to se time odreuje, za dulja vremena, nova razlunica izmeu meunarodnih silnica, to se vjekovima prepliu i suprotstavljaju, na ovome prijelomnom podruju razliitih civilizacija. Potpuna jednakopravnost Svi nacionalno-politiki subjekti, to na bilo koji nain sudjeluju u rjeavanju krajnje zamrenog bosanskog problema, trebali bi, u interesu europskog i opeg mira, uiniti sve da se postigne suglasnost izmeu tri sukobljena naroda i njihovih matinih drava. Ali takoer i s glavnim svjetskim imbenicima - UN, EU, SAD, i Ruskom Federacijom - da bi se stvorile pretpostavke za stabilnost novog meunarodnog poretka u ovom dijelu Europe, ba zbog toga to je njegovo raanje prouzrokovalo nesluene ratne strahote i prijetnje sukoba civilizacija. Oivotvorenjem washingtonskog sporazuma osigurat e se opstojnost i budunost hrvatskoga naroda, ne samo u granicama, u obrambenom ratu uspostavljene, Hrvatske Republike HercegBosne, nego i na itavom onom teritoriju Bosne koji nee pripasti izdvojenoj srpskoj republici. tovie, tim sporazumom Hrvatima se zajamuje puna nacionalna suverenost u hrvatskim kantonima, to e se hrvatski vjerojatno zvati veleupe, koje oblikuju Hrvatsko vijee kao posebno predstavnitvo Hrvatske zajednice, zatim potpun paritet i posvemanja jednakopravnost u sveukupnim dravnim poslovima Savezne Republike Bosne i Hercegovine. A sve to imat e i dodatno jamstvo u priznanju dvojnog, tj. i hrvatskog, dravljanstva svim pripadnicima hrvatskog naroda, a takoer i Konfederalnim Savezom izmeu Hrvatske i Savezne Republike Bosne i Hercegovine. Taj konfederalni savez zasnivat e se na zajednikim interesima u razvijanju svestranih odnosa na svim podrujima, osobito meunarodne i obrambene politike, gospodarstva, znanosti i kulture. Predvia se uspostava zajednikog zapovjednitva obrambenih snaga, te carinske i monetarne unije u sklopu zajednikog trita. U svrhu usklaivanja zajednike politike i djelatnosti uspostavit e se stalno Konfederalno vijee.

27/08/2007

387

Oivotvorenje predviene federacije izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini, i njene Konfederacije s Hrvatskom, pretpostavlja stvaranje potrebnih politikih i ustavno-pravnih osnova. Povijesno i nuno rjeenje Hrvati trebaju shvatiti da je takvo rjeenje povijesno nuno i svrhovito, radi odranja hrvatstva u Bosni, a i radi zatite stratekih interesa hrvatske drave. Bonjakim muslimanima savez s Hrvatima osigurava, kako njihovu opstojnost na ovom prostoru, tako i povezivanje sa zapadnom civilizacijom i demokratskim zemljama. Protiv djelotvorne provedbe sporazuma, o jednom i drugom Savezu, to je od ivotnog interesa oba naroda, ali i zapadnog demokratskog svijeta, mogu biti jedino pobornici uskogrudno-nacionalistikog i ekstremno fundamentalistikog shvaanja. Nasuprot takvim iznimkama, golema veina Hrvata i Bonjaka, a ne samo oni muslimani koji su se i do sada izjanjavali Hrvatima, zduno e prionuti izgradnji zajednike budunosti. U svezi sa svim reenim, smatram za potrebno posebno istaknuti da hrvatsko-bonjakomuslimanski savez nije uperen protiv Srba, niti se stvara za nastavak rata, ve za neodlono postizanje mira. Hrvatska e ostati dosljedna svojoj politici za miroljubivo politiko rjeenje svih spornih pitanja, pa prema tome i za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa, na osnovama meusobnog priznanja suverenosti i teritorijalnog integriteta. Da bi se to postiglo potrebno je da Srbija (SRJ) odustane od podravanja dalje okupacije hrvatskih podruja naoruavanjem, uvoenjem zajednike monete i tsl. Vrijeme je da krajiki Srbi konano izvuku zakljuke o bezizglednosti nastavljanja otpora protiv ukljuivanju u ustavno-pravni poredak Hrvatske, jer im se dalje izigravanja Rezolucija Vijea sigurnosti nee vie doputati, kako sa stanovita hrvatskih tako i meunarodnih interesa. Hrvatska im jami sva ljudska, graanska i etnika prava, ali ne moe trpjeti odlaganje povratka svojih prognanika, povezivanje svog dravnog teritorija i uspostave normalnog stanja za svoju dalju gospodarsku i kulturnu izgradnju. Potpora svijeta Potpisanim Sporazumom u Washingtonu uinili smo velik korak na tegobnu putu osiguranja budunosti hrvatskoga naroda, stabilnosti i prosperiteta hrvatske drave. Sa svoje strane uinit emo sve da ga to prije dovrimo u ustavno-pravnom smislu i oivotvorimo u stvarnosti. U razgovorima to smo ih, na ministar vanjskih poslova i ja osobno, vodili s predstavnicima mnogih stranih drava, na dan potpisa i s predsjednikom SAD Clintonom, od najodgovornijih dravnika i svjetskih imbenika dobili smo uvjeravanja o pruanju potpore Hrvatskoj u rjeavanju svih njezinih ivotnih i goruih problema. Izrijekom nam je obeana svestrana i odluna pomo za to skorije ukljuenje podruja pod zatitom mirovnih snaga u sveukupni ivot Hrvatske. Obeana nam je pomo za obnovu. Bit e nam otvorene svjetske, a time i sve meunarodne financijske institucije za dobivanje kredita i financiranje razliitih gospodarskih i investicijskih programa, to nam je do sada bilo uskraeno. Otvaraju nam se vrata europskih integracija, i primanja u zatitni sustav NATO-a po programu "partnerstva za mir".

27/08/2007

388

To svjedoi o tome, da glavni meunarodni imbenici smatraju danas Hrvatsku vanim, tovie jednim od kljunih subjekata za uspostavu mira i novog meunarodnog poretka u ovom dijelu Europe. Sve nam to daje osnove za zakljuke da smo se pribliili kraju ratnog stanja, a poetku novog razdoblja u izgradnji suverene i demokratske hrvatske drave. U tim novim okolnostima moi emo sve svoje sile posvetiti gospdarskom preporodu i kulturnoj izgradnji nae domovine. Uvren demokratski poredak Preliminarni washingtonski sporazum stvara, dakle, pretpostavke za politiko rjeenje krize, za prestanak ratnih razaranja, stradanja i progonstva ljudi, za njihov povratak normalnom ivotu. Ukratko navjeuje mir! A sve to svjedoi o pravilnosti i svrhovitosti nae dosljedne dravne politike, kojoj je uvijek najviim ciljem bilo osiguranje slobode hrvatskog naroda i suverenosti Hrvatske uz to manje ljudskih rtava. Uvrstili smo demokratski poredak i meunarodni poloaj hrvatske drave, voeni vlastitim prosudbama, zrelou i potporom goleme veine hrvatskoga naroda i svih graana Hrvatske. Budimo ponosni zbog ostvarenih rezultata i novih otvorenih perspektiva, ali i svjesni obveza i teine zadaa to stoje pred nama i u novim povoljnijim meunarodnim okolnostima!", kazao je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman u obraanju javnosti.

27/08/2007

389

179.

Washingtonski sporazumi: Vojni predstavnici HVO i

Armije BiH potpisali dokument o prihvaanju naela za ustrojavanje savezne vojske Bosne i Hercegovine (Split, 12. 3. 1994.)
Vojni predstavnici HVO i Armije BiH potpisali sporazum

Poslije splitskih razgovora izmeu zapovjednika Armije BiH i HVO, generala Rasima Delia i general Ante Rose, te amerikog posrednika generala Johna Galvina, objavljena je izjava, dijelove koje prenosimo: Vojni predstavnici potpisali su dokument o prihvaanju odreenih naela kojih se treba pridravati u ustrojavanju Savezne vojske Bosne i Herccegovine. Ovaj dokument snano potvruje i dodaje znaajan detalj Okvirnom ugovoru potpisanog u Washingtonu. Preambula ovog dokumenta glasi: "U kontekstu Okvirnog sporazuma kojim se uspostavlja Federacija na podruju Bosne i Hercegovine te nacrta prethodnog sporazuma o naelima i osnovama za uspostavljanje konfederacije izmeu Republike Hrvatske i Federacije, mi dolje potpisani odreujemo naela i aktivnosti kojh se treba pridravati u ustrojavanju budue Savezne vojske Bosne i Hercegovine." Ove toke, doslovce ponovljene iz Okvirnog ugova, glase: - sadanje zapovjedne strukture ostaju; - snage e se odmah odvojiti jedne od drugih u cilju povlaenja na siguran razmak koji e biti odreeno vojnim sporazumom; - sve postrojbe stranih drava, osim onih koje imaju suglasnost Republike Bosne i Hercegovine ili dozvolu Vijea sigurnosti UN napustit e teritorij Federacije. Vojni lideri sloili su se prihvatiti odgovarajue postupke i zadae koji e biti usmjereni prema transformaciji u Saveznu vojsku. Zdrueni stoeri, odreeni od strane zapovjednika, razradit e planove koji e pokrivati sve vojne zadae. Znaajan dio ovog stoernog rada ukljuiti e zdrueno zapovjedanje, nadzor i obavjetajnu djelatnost kao i operativne planove. Tijekom transformacije odravat e se tijesne veze s UNPROFOR-om. Takoer su sporazumno prihvaene znaajne mjere za uspostavljanje povjerenja te poetni sporazumi o ustroju budue Savezne vojske, ukljuujui postavljanje zapovjednika vojnih podruja i njihovih zamjenika od postojeih snaga Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijea obrane. Vojni lideri su se nadalje sloili u pogledu poduzimanja dodatnih koraka u razvoju Savezne vojske skuladno odredbama Ustava razraenog u Beu.

IZVOR: Vjesnik, 14. 3. 1994.-

27/08/2007

390

180.

Washingtonski sporazumi: Tekst izjave o prihvaanju

prijedloga Ustava Federacije BiH i Preliminarnog sporazuma o gospodarskoj i vojnoj suradnji (Washington, 18. 3. 1994.)

"Danas prihvaamo prijedlog Ustava Federacije BiH, jednako kao i Preliminarni sporazum o buduoj gospodarskoj i vojnoj suradnju izmeu Federacije i Republike Hrvatske. Ovi sporazumi oznaavaju nau zajedniku elju da uspostavimo mir u BiH kao i u cijelom prostoru. Slaemo se da e nai napori biti intenzivniji u traganju za cjelovitim rjeenjem koje osigurava zatitu ljudskih prava i ouvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih drava u ovom podruju. Bonjaka i hrvatska delegacija potvruju svoju suglasnost da predloe ovaj Ustav ustavotvornoj skuptini, kao osnovu da Federacija osigura punu nacionalnu jednakost, demokratske odnose i najvie standarde ljudskih prava i sloboda. Obje delegacije podupiru naela konfederacije, koja mogu biti temelj prosperitetnijuj i sigurniju budunosti za narode ovoga podruja. Unakani da proirimo nau suradnju, odluili smo da emosmjest: (1) Formirati zajedniku skupinu da slui kao pojedinani predstavnik Bonjaka i Hrvata u svim pregovorima sa Srbima glede cjelovitoga rjeenja rata u Bosni i Hercegovini. (2) Zamoliti Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Europi (KESS) da odredi predstavnika za BiH, s mandatom koji je opisan u prijedlogu Ustava. (3) Pozvati Europsku uniju da organizira svoju administrativnu upravu u podruju Mostara, to je prije mogue. (4) Nastaviti punu i promptnu implementaciju mjera koje su dogovorene od strane mjeovite vojne komisije u Splitu 12. oujka te ohrabriti razvoj sporazuma za buduu demilitarizaciju vojnih snaga.

Alija Izetbegovi Haris Silajdi Washington, 18. oujka 1994.

Franjo Tuman Kreimir Zubak

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 19.3.1994. -

27/08/2007

391

181. 1994.)

Washingtonski sporazumi: Tekst izjave o okvirnom

sporazumu o konfederaciji BiH i Hrvatske (Washington, 18. 3.

Ovime potvrujemo priloeni tekst Preliminarnog sporazuma o uspostavi konfederacije izmeu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kao to smo se sloili na sastanku Prijelaznog komiteta u Beu izmeu 4. i 14. oujka 1994. godine. Preliminarni sporazum utemeljuje serije progresivnih koraka glede ekonomske suradnje Federacije i Hrvatske, s ciljem uspostave konfederacije. Prilog ovom sporazumu su sporazumi koji jame Federaciji neogranien pristup Jadranskom moru, a Hrvatskoj neogranien prolaz kroz Neum. Mi emo uiniti sve to je u naoj moida se oivotvori ovaj sporazum sveukupnog dogovora u regiji. Alija Izetbegovi Washington, 18. oujka 1994. Franjo Tuman u kontekstu

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 19. 3. 1994

27/08/2007

392

182.

Washingtonski sporazumi: Sporazum o kantonalnom

ureenju Federacije Bosne i Hercegovine u srednjoj Bosni (Washington, 18. 3. 1994.)

Sporazum
Federacija e ukljuiti dva paralelna kantona u srednjoj Bosni prema modelu kantona 6 (kanton s bonjakom veinom) i 8 (kanton s hrvatskom veinom) to je predloeno u veljai 1994. godine na zemljovidu pod naslovom 'Kantonalna podjela BiH' ( prilog). Definitivne granice tih kantona bit e odreene u kontekstu sveukupnog sporazuma o teritorijalnom razgranienju federacije. Postojat e puni slobodni i neogranieni prolaz u i kroz oba kantona, ukljuujui sve vrste komunikacije i sredstva prometa.

Haris Silajdi Svedok: Mate Grani

Kreimir Zubak

Washington, 18. oujka 1994.

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 19. 3. 1994.

27/08/2007

393

183. 1994.)

Washingtonski

sporazumi:

Tekst

sporazuma

slobodnom prolazu podrujem Neuma (Washington, 18. 3.

Sporazum izmeu Federacije BiH i Republike Hrvatske kojim se Hrvatskoj jami slobodan prolaz podrujem Federacije
Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu federacija) i Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu Hrvatska), smatrajui poeljnim da Hrvatska ima zajamen i neogranien tranzit preko opine Neum, sporazumjele su se o slijedeem: lanak l Federacija e omoguiti neogranien tranzit u i iz Hrvatske cestom preko Neuma izmeu istonih i zapadnih granica Neuma s Hrvatskom. lanak 2 A. Kamioni i druga cestovna vozila koja koriste cestu na koju se odnosi lanak 1 za tranzit iz i u Hrvatsku nee biti otvarana niti pregledavana od vlasti federacije. B. Ogranienja glede veliine i znaajki kamiona i drugih cestovnih vozila na koje se odnosi stavak A., kao i koliina prometa cestom na koju se odnosi lanak l, mogu biti ustanovljena od Zajednikog odbora utemeljenog u skladu sa lankom 3. C. Ukoliko ogranienja uspostavljena u skladu sa stavkom B. ograniavaju opseg prometa kojeg Hrvatska smatra neophodnim, tada Hrvatska moe na svoj troak i u skladu s planovima koje odobri Zajedniki odbor poveati koliinu prijevoza cestom na koju se odnosi lanak l. D. Hrvatska preuzima odgovornost za pridravanje meunarodnoga prava i obveza za sav prijevoz osoba i dobara izvren u skladu s lancima 1 i 2. lanak 3 A. Federacija i Hrvatska (u daljnjem tekstu strane) ovime uspostavljaju Zajedniki odbor radi provedbe ovog sporazuma i to: 1. Radi uspostavljanja pravila i standarda potrebnih za primjenu sporazuma, napose lanka 2 B. ukljuujui i sve gradnje; 2. Radi uspostave nadzora potrebnog kako bi se sprijeile zloupotrebe sporazuma; 3. Radi rjeavanja svih sporova glede interpretacije ili primjene sporazuma, a u skladu s lankom 4.

IZVOR: Vjesnik, 22. 3. 1994.

27/08/2007

394

B. Svaka e strana imenovati tri lana u Zajedniki odbor a oni e u meusobnom dogovoru imenovati jo tri lana od kojih e jedan biti predsjedavajui. Ako se u roku od 3 mjeseca ne bude mogao postii sporazum o imenovanju jednoga ili vie ovih lanova Glavni tajnik UN e ih imenovati na traenje bilo koje od strana. C. Zajedniki odbor e usvojiti svoja pravila rada. Odluke e se donositi veinom od 5 glasova. lanak 4 Ako nije drugaije dogovoreno, svi pravni sporovi koji se tiu interpretacije ovog sporazuma bit e na traenje bilo koje strane rjeavani obvezujuom odlukom arbitranog suda u koji e svaka strana imenovati po jednog lana a predsjednik e biti imenovan zajedniki. Ukoliko u roku od 3 mjeseca ne bude obavljeno ma koje od ovih imenovanja, moe ga obaviti predsjednik Meunarodnog suda pravde na zahtjev bilo koje strane. lanak 5 Ovaj sporazum stupa na snagu danom potpisivanja i vrijedi za razdoblje od 99 godina osim ako se strane drugaije ne dogovore.

27/08/2007

395

184.

Washingtonski sporazumi:

Odluka o proglaenju

Ustava i Ustav Federacije BiH (Sarajevo, 30. 3. 1994.)

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Na temelju lana IX, (1) i (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine Ustavotvorna skuptina Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Ustavotvorne skuptine odranoj 30. ozujka 1994. godine, donosi

Odluku o proglaenju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine

Proglaava se Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skuptina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Ustavotvorne skuptine odranoj 30. oujka 1994. godine. Ustav Fedracije Bosne i Hercegovine stupa na snagu u pono 30. oujka 1994. godine. US broj 1/94 30. oujka 1994.godine Sarajevo

IZVOR: www.parlamentfbih.gov.ba/hrv/parlament/o_parlament/ustavfbih.html

27/08/2007

396

USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Uvjereni da demokratske institucije temeljene na potivanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad izmeu sebe i svojih zajednica, Odbijajui nasilje rata, U elji da pridonesu unapreenju mira, U elji da promiu slobodu pojedinca i razvijaju slobodno trite, Voeni naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Izjavom i naelima Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji usvojenim na zasjedanju u Londonu, kao i o odlukama Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda koje se odnose na bivu Jugoslaviju, Na temelju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine, Narodi i graani Bosne i Hercegovine, odluni da osiguraju punu nacionalnu jednakost, demokratske odnose i najvie standarde ljudskih prava i sloboda, ovim osnivaju Federaciju Bosne i Hercegovine. I. USPOSTAVA FEDERACIJE lanak 1. (1) Bonjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i graani Republike Bosne i Hercegovine, ostvarujui svoja suverena prava, preoblikuju unutarnji ustroj teritorija s veinskim bonjakim i hrvatskim puanstvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciju Bosne i Hercegovine koja se sastoji od federalnih jedinica sa jednakim pravima i odgovornostima. (2) Odluke o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne i Hercegovine s veinskim srpskim puanstvom donijet e se tijekom pregovora o miru na Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji. lanak 2. Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona). Metode i postupci fizikog odreivanja granica izmeu kantona utvrdit e se federalnim propisima. Kantoni e se imenovatii iskljuivo po gradovima sjeditima kantonalnih vlasti ili po regionalnozemljopisnim karakteristikama. lanak 3. Slubeno je ime Federacije: Federacija Bosne i Hercegovine. lanak 4. Glavni je grad Federacije Sarajevo. lanak 5.

27/08/2007

397

(1) Federacija ima grb, zastavu, himnu i peat, kao i druga znamenja kako odlui Parlament Federacije u skladu s tokom (2) ovog lanka. (2) Za prihvaanje znamenja potrebna je veina glasova u svakom domu Parlamenta Federacije, ukljuujui veinu glasova bonjakih izaslanika i veinu glasova hrvatskih izaslanika u Domu naroda. lanak 6. (1) Slubeni su jezici Federacije bosanski jezik i hrvatski jezik. Slubeno je pismo latinica. (2) Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave. (3) Dodatni jezici mogu se odrediti kao slubeni veinom glasova u svakom domu Parlamenta Federacije, ukljuujui veinu glasova bonjakih izaslanika i veinu glasova hrvatskih izaslanika u Domu naroda. II. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE A. OPE ODREDBE lanak 1. Budui da se naela, te prava i slobode utvrena instrumentima navedenim u Dodatku ovog ustava primjenjuju na cijeloj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, slijedee se odredbe odnose se na Federaciju. lanak 2. Federacija e osigurati primjenu najvie razine meunarodno priznatih prava i sloboda utvrenih u dokumentima navedenim u Dodatku. Osobito: (1) Sve osobe unutar teritorija Federacije uzivaju slijedea prava: a) na ivot; b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po zakonu; c) na jednakost pred zakonom; d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boji koe, spola, jezika, vjere ili uvjerenja, politikih ili drugih stavova, nacionalnog ili socijalnog podrijetla; e) na pravian krivini postupak; f) na zabranu muenja, te okrutnog ili nehumanog postupka ili kanjavanja; g) na privatnost; h) na slobodu kretanja; i) na azil; j) na zatitu obitelji i djece; k) na imovinu; l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu miljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, ukljuujui privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu udruivanja,

27/08/2007

398

ukljuujui slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima, te slobodu neudruivanja; slobodu na rad; m) na izobrazbu; n) na socijalnu zatitu; o) na zdravstvenu zatitu; p) na prehranu; r) na utoite; i s) na zatitu manjina i potencijalno ugroenih skupina; 2) Svi graani uivaju slijedea prava: a) na osnivanje i pripadanje politikim strankama; i b) na politika prava: sudjelovanje u javnim poslovima; jednakopravnog pristupa javnim slubama; da biraju i da budu birani. lanak 3. Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak domovima svog podrijetla i obitavanja. lanak 4. Sve osobe imaju pravo, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavstvom, na povratak svekolike imovine koje su lieni tijekom etnikog progona, te na nadoknadu svekolike imovine koja im se ne moe povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom, posebice one to se odnose na odreknue od prava na zemlju i drugi imutak, smatraju se nitavnima. lanak 5. Stjecanje i prestanak dravljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedee uvjete: a) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva proizvoljno, ili na nain koji bi je ostavio bez dravljanstva; i b) svi graani imaju pravo zadrzati i dravljanstvo druge drave. lanak 6. Svi sudovi, upravne ispostave tijela koja obnaaju javna ovlatenja i druga tijela federalne vlasti primjenjivat e i potovati prava i slobode predviene u dokumentima navedenim u Dodatku. Sud za ljudska prava osnovat e se u skladu sa lankom IV.C. 18. lanak 7. Sve mjerodavne vlasti u Federaciji suradjivat e sa svim meunarodnim promatrakim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i s nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Dodatku.

27/08/2007

399

B. PRVA IMENOVANJA I FUNKCIJE OMBUDSMANA 1. Ope odredbe lanak 1. (1) Postoje tri ombudsmana: jedan Bonjak, jedan Hrvat i jedan druge nacionalnosti, koje imenuje Parlament Federacije, u skladu sa zakonom koji donosi tri godine nakon stupanja na snagu ovog ustava. (2) Svaki ombudsman, uz suglasnost Predsjednika Federacije, imenuje jednog ili vise zamjenika. Oni posebice nastoje imenovati zamjenike u opinama s puanstvom koje ne odrazava nacionalni sastav kantona u cjelini. Mjerodavne vlasti potpomazu ta nastojanja. (3) Trajanje mandata ombudsmana i njihovih zamjenika jednako je trajanju mandata predsjednika i sudaca Vrhovnog suda. (4) Svaki ombudsman imenuje dodatno osoblje prema sredstvima prorauna koja u tu svrhu odobri Vlade Federacije ili na poetku, Premijer: lanak 2. (1) Ombudsmani duni su stititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Dodatku, te ustavima kantona. Oni posebice djeluju na otklanjanju posljedica povreda tih prava i sloboda, a osobito posljedica etnikog progona. (2) U obnaanju svojih dunosti, ombudsmani se moraju rukovoditi zakonom i naelima udorea i pravde. lanak 3. Svaki ombudsman obavlja svoje dunosti samostalno, osim kad je u ovom ustavu drukije predvieno. Ombudsmani mogu suraivati u obnaanju bilo koje od svojih dunosti. lanak 4. Ombudsmani su neovisni u obnaanju svojih dunosti, i nijedna se osoba ili dravno tijelo ne smije mijeati u te dunosti. 2. Nadlenosti i ovlasti ombudsmana lanak 5. Ombudsmani mogu ispitivati djelatnosti bilo koje ustanove Federacije, kantona ili opina, kao i bilo koje druge ustanove ili osobu koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui i sluajeve u kojima se to ini etnikim progonom ili odravanjem njegovih posljedica. lanak 6. (1) Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjerodavnim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u tijeku, ukljuujui i postupke na Sudu za ljudska prava. (2) Kao to je predvieno lankom IV. C. 8, ombudsman ima pravo traiti pomo sudbene policije.

27/08/2007

400

lanak 7. (1) U obavljanju svojih dunosti ombudsman moe pregledavati sve slubene dokumente, ukljuujui i tajne, kao i sudske i upravne spise, te zahtijevati suradnju bilo koje osobe, ukljuujui i slubene, posebice suradnju u pribavljanju relevantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman moe prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih tijela, te moe stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ili rade osobe liene slobode i prekontrolirati ga. (2) Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe koje obavljaju ispitivanja prema toki (1) ovog lanka, duni su uvati tajnost dobivenih informacija, te sa svim dokumentima i spisima postupati u skladu sa vaeim propisima, osim u sluaju predvienom u lanu II. B. 8. 3. Izvjea ombudsmana lanak 8. (1) Svaki ombudsman podnosi godisnje izvjee Premijeru i zamjeniku Premijera, predsjednicima svih kantona i Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji. (2) Ombudsman moe, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebno izvjee mjerodavnom federalnom, kantonalnom, opinskom ili meunarodnom tijelu. Domae ustanove dune su odgovoriti u roku koji odredi ombudsman. (3) U izvjea navedena u tokama (1) i (2) ovog lanka ombudsman moe ukljuiti bilo koji materijal opisan u lanku II. B. 5. i poduzeti mjere za zatitu informacija koje zahtijevaju tajnost. 4. Propisi ombudsmana lanak 9. Svaki ombudsman sastavlja ili ombudsmani zajedniki sastavljaju, propise koji odreuju njihovu organizaciju i naine obavljanja dunosti. Propisi se objavljuju u slubenom glasilu Federacije. Parlament Federacije moe zakonom promjeniti te propise.

III. PODJELA OVLASTI IZMEU FEDERALNE I KANTONALNE VLASTI lanak 1. U iskljuivoj su ovlasti Federacije: a) voenje vanjskih poslova; b) organiziranje i voenje odbrane Federacije i zatita njezinih granica, ukljuujui i osnivanje zajednikog zapovjednitva svih vojnih snaga u Federaciji, nadzor nad vojnom proizvodnjom i zakljuivanje vojnih sporazuma; c) dravljanstvo; d) utvrivanje gospodarske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku koritenja zemljita na federalnoj razini;

27/08/2007

401

e) donoenje propisa o trgovini, ukljuujui carine, o meunarodnoj trgovini i financijama, trgovini unutar federacije, pravima vezanim uz industrijsko vlasnitvo, o standardizaciji proizvoda, vrijednosnim papirima te o komunikacijama; f) donoenje propisa o financijama i financijskim institucijama, ukljuujui uspostavu i nadzor nad valutom Federacije, stvaranje monetarne i fiskalne politike, te osnivanje sredinje banke; g) suzbijanje meunarodnog i meukantonalnog kriminala, posebice terorizma, neovlatene trgovine drogom i organiziranog kriminala, te saradnju sa Interpolom; h) dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju, te u druge svrhe; i) utvrivanje energetske politike, ukljuujui raspodjelu izmeu kantona te osiguranje i odravanje potrebne infrastrukture; i j) financiranje djelatnosti federalne vlasti i djelatnosti pod pokroviteljstvom federalne vlasti, oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima. lanak 2. Ovlasti su federalne vlasti i kantona slijedee: a) jamenje i provedba ljudskih prava; b) zdravstvo; c) ekoloka politika; d) komunikacijska i prometna infrastruktura; e) socijalna politika; f) provedba zakona i drugih propisa o dravljanstvu; g) useljavanje i azil; h) turizam; i i) iskoritavanje prirodnih bogatstava. lanak 3. (1) Prema potrebama, ovlasti iz lanka III. 2. mogu se ispunjavati zajedniki ili zasebno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. (2) U skladu s tim kantoni i federalna vlast meusobno se dogovaraju na trajnoj osnovi glede svojih ovlasti. (3) U ispunjavanju svojih ovlasti, kada je rije o zakonima i propisima koji su obavezujui na cijelom podruju Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast djeluje potujui ovlasti kantona, specifinu situaciju u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnost u provedbi. Federalna vlast ima pravo stvarati politiku i donositi zakone glede svake od ovih ovlasti. (4) U ispunjavanju ovih ovlasti, u skladu s ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni se obraaju meukantonalnom vijeu za usklaivanje meukantonalnih pitanja i za dosljedno rjeavanje pitanja to ukljuuju interese koji su izvan njihovih kantonalnih granica, te provode, dopunjavaju i u sluaju potrebe razrauju ili predlau odluke u zakonodavnim

27/08/2007

402

tijelima. Kantoni imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone glede svake od ovih ovlasti. lanak 4. Kantonima pripadaju sve ovlasti koje nisu izriito dodjeljene federalnoj vlasti. Posebice su mjerodavni za slijedee: a) uspostava i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama, b) stvaranje naobrazbene politike, ukljuujui donoenje propisa o naobrazbi te osiguranje naobrazbe; c) stvaranje i provedba kulturne politike; d) stvaranje stambene politike, ukljuujui donoenje propisa o ureivanju i izgradnji stambenih objekata; e) stvaranje politike u svezi s reguliranjem i osiguravanjem javnih slubi; f) donoenje propisa o korienju lokalnog zemljita, ukljuujui zoniranje; g) donoenje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim djelatnostima i njihovo unapreivanje; h) donoenje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima i osiguranje njihove dostupnosti; i) stvaranje politike glede radio i TV postaja, njihove gradnje ukljuujui donoenje propisa o radio i TV postajama, te osiguranje njihovog rada; j) provedba socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite; k) stvaranje i provedba politike kantonalnog turizma, razvoj turistikih resursa; l) financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima. IV. USTROJ FEDERALNE VLASTI ...... V. KANTONALNE VLASTI ...... VI. OPINSKA VLAST .....VII MEUNARODNI ODNOSI ..... VIII AMANDMAN NA USTAV

27/08/2007

403

....... IX PRIHVAANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA TE PRIJELAZNE MJERE lanak 1. (1) Ustavotvorna skuptina sastavljena od zastupnika izbranih na izborima 1990. godine u Skuptinu Republike Bosne i Hercegovine s jos uvijek vaeim mandatom, prihvatit e i proglasiti Ustav Federacije. (2) Za prihvaanje Ustava potrebna je dvotreinska veina u Ustavotvornoj skuptini ukljuujui konsenzus izmeu veine poslanstva hrvatskog naroda, sastavljenog od svih zastupnika hrvatskog naroda i veine poslanstva bonjakog naroda, sastavljenog od svih zastupnika bonjakog naroda. (3) Ovaj Ustav stupa na snagu u pono onog dana kad ga prihvati Ustavotvorna skuptina. lanak 2. (1) Ustavotvorna skuptina: a) prihvaa Ustav Federacije u skladu sa lankom IX. 1.; b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, Dopredsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju i Vladu Federacije u prijelaznom razdoblju, kako je utvreno prema odredbama lanka IX. 3. (3); te c) usvaja izborni zakon za prijelazno razdoblje, u skladu sa lankom IX. 3. (4) i lankom IX. 4. (1). (2) Svi zakoni koje usvoji Ustavotvorna skuptina ostaju na snazi tek do isteka pet mjeseci nakon to je prvi put sazvan Parlament Federacije, osim ako ih Parlament ne potvrdi. lanak 3. (1) Do prvog saziva Zastupnikog doma, njegove funkcije prema ovom ustavu obavlja Ustavotvorna skuptina iz lanka IX 1. (1). (2) Do prvog saziva Doma naroda, njegove funkcije po ovom ustavu obavljat e Ustavotvorna skuptina. Kod odluivanja za koje je izriito potrebno zasebno glasovanje bonjakih i hrvatskih izaslanika u Domu naroda, glasovanja poslanstva Bonjaka i Hrvata u Ustavotvornoj skuptini ispunit e taj zahtjev. (3) im ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skuptina bira Predsjednika Federacije i Dopredsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjujui na odgovarajui nain odredbe lanka IV. B. 2. Zajedno s tokama (1) i (2). Ti dunosnici u prijelaznom razdoblju, primjenjujui odredbe lanka IV. B. 5. zajedno s tokom (1), kao i suce sudova Fedreacije u prijelaznom razdoblju, potom imenuju Vladu Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjujui odredbe lanka IV. C. 6. (b). Predsjednik Federacije i Dopredsjednik Federacije u prijelaznom razdoblju te lanovi Vlade Federacije u prijelaznom razdoblju obavljaju funkcije odgovarajuih stalnih dunosnika po ovom ustavu sve dok se ne zamijene dunosnicima biranim ili imenovanim u skladu s lankom IX. 4.(2). (4) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog ustava ustanovljuju se kantonalna zakonodavna tijela u prijelaznom razdoblju koja se sastoje od pet odbornika u svakoj

27/08/2007

404

opinskoj skuptini koje izmeu sebe biraju odbornici svake takve skuptine izabrani na izborima 1990. godine, s jos uvijek vaeim mandatom. Ta zakonodavna tijela u prijelaznom razdoblju u roku od 10 dana biraju sva druga tijela u prijelaznom razdoblju u skladu s ovim ustavom. (5) im ovaj ustav stupi na snagu, odbornici u svakoj opinskoj skuptini izabrani 1990. godine, s jo uvijek vaeim mandatom, u najkraem moguem roku biraju tijela u prijelaznom razdoblju u skladu s ovim ustavom. lanak 4. (1) Izbori za Zastupniki dom i Dom naroda odravaju se u roku od est mjeseci nakon stupanja na snagu ovog ustava, a za kantonalna zakonodavna tijela i opinska vijea u roku od pet mjeseci nakon stupanja na snagu ovog ustava. Tim izborima ravna zakon koji treba usvojiti Ustavotvorna skuptina veinom glasova, ukljuujui veinu glasova bonjakih zastupnika i veinu glasova hrvatskih zastupnika, a nadziru ih Ujedinjeni narodi i Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji. (2) U roku od dva tjedna nakon to se po prvi put sazove svaki od domova Parlamenta Federacije, domovi biraju Predsjednika i Dopredsjednika Federacije. U roku od dva tjedna nakon toga izbora, Predsjednik Federacije, u saglasju s Dopredsjednikom Federacije, imenuje Vladu Federacije, a Zastupniki dom po hitnom postupku razmatra imenovanja Vlade. (3) Na javne dunosti u Federaciji ne biraju se osobe osudjene za ratne zloine ili one protiv kojih je pokrenut sudski postupak zbog ratnih zloina. lanak 5. (1) Svi zakoni, drugi propisi i pravosudni poslovnici na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostaju na snazi u mjeri u kojoj se ne kose s ovim ustavom, ukoliko mjerodavno tijelo vlasti ne odredi drukije. (2) Svi meunarodni ugovori i sporazumi na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostaju na snazi ukoliko ih ne opozove Predsjednik Federacije prema lanku VII. 4. (2). lanak 6. Sve osobe na nekoj dravnoj funkciji u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava zadravaju tu funkciju dok ne budu razrjeene u skladu s odgovarajuim zakonom, ili pak dok se ta funkcija ne ukine. lanak 7. Objavljeni e se rezultati popisa puanstva iz 1991. godine na odgovarajui nain koristiti za sva izraunavanja koja zahtijevaju demografske podatke. lanak 8. Svi aktualni postupci pred sudovima ili upravnim tijelima to djeluju na podruju Federacije na dan stupanja na snagu ovog ustava nastavljaju se ili ih se prenosi na druge sudove ili tijela koja se imaju ustanoviti prema ovom ustavu a u skladu sa zakonodavstvom koje odreuje ovlasti tih sudova i tijela. lanak 9.

27/08/2007

405

Slijedee odredbe u svezi s odreenim prijelaznim meunarodnim aranmanima primjenjuju se na razdoblja navedena kako slijedi: a) Dok Federacija ne usvoji propise predviene lankom IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu primjenjivati propise koji se ne kose s ovim ustavom. b) Tijekom prijelaznog razdoblja predsjednik Vrhovnog suda moe sklapati aranzmane s odgovarajuim meunarodnim tijelima radi obavljanja funkcija koje se ovime dodjeljuju sudskoj policiji. c) Tijekom prvih pet godina nakon stupanja Ustava na snagu trojicu sudaca Ustavnog suda, iz redova stranaca i koji nisu dravljani nijedne susjedne drave, imenovat e predsjednik Meunarodnog suda pravde nakon konzultacija s Predsjednikom i Dopredsjednikom Federacije; d) (I) Sud za ljudska prava djelovat e u okviru mehanizma kojeg je ustanovilo Vijee Evrope Rezolucijom 93 (6) svojega Ministraskog odbora, s tim da se ta rezolucija moe mijenjati sve dok bude primjenjivana na Federaciju. (II) Sud za ljudska prava u poetku se treba sastojat od sedam sudaca, od kojih e trojica biti imenovana i obnaati dunosti u skladu s odredbama lanka IV. C. 6. Ministarski odbor Vijeca Europe imenuje etvoricu sudaca u skladu sa Rezolucijom 93 (6). Ti suci e biti stranci koji nisu dravljani nijedne susjedne drave; (III) Ukoliko Sud za ljudska prava zakljui da mu je za rad potrebno sudjelovanje vise sudaca kako bi se izbjeglo nepotrebno zavlaenje predmeta, Predsjednik Federacije dogovara s Vijeem Europe imenovanje dodatnih sudaca, u skladu s omjerom domacih i inozemnih sudaca navedenim u lanku IX. 9. d) (II). e) Tijekom razdoblja ne manjeg od tri godine i u sluaju dok Parlament Federacije ne donese zakon u svezi s imenovanjem obdusmana, njih imenuje i razrjeava Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji nakon konzultacija s Predsjednikom i Dopredsjednikom Federacije. lanak 10. Ovaj ustav primjenjuje se u distriktu Sarajevo i opini grada Mostara dok su pod meunarodnom upravom, ako drukije ne odlui meunarodni upravitelj koji ne smije odstupati od poglavlja II. o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Predsjednik Federacije tijekom razdoblja meunarodne uprave konzultira se s meunarodnim upraviteljim glede olakavanja pune primjene ovog ustava u tim opinama im se to razdoblje okona. lanak 11. (1) Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, izabrana 1990. godine nastavlja raditi s odgovornostima navedenim u Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, dok se ne postigne i provede konani mirovni sporazum glede Bosne i Hercegovine. (2) Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Bosne i Hercegovine zadravaju svoje ovlasti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine dok konani mirovni sporazum ne postigne i provede, s tim da ovlasti ne smiju utjecati na bilo kakve ovlasti dravnih tijela uspostavljenih ovim ustavom.

27/08/2007

406

(3) Dok se ne izaberu federacijski, kantonalni i opinski dunosnici u prijelaznom razdoblju u skladu sa lankom IX. 3. sadanji administrativni aranmani ostat e na snazi u okviru Federacije, osim u opini grada Mostara, kojom e upravljati upravitelj Europske unije kroz dvije godine.

DODATAK USTAVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE INSTRUMENTI ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA KOJI IMAJU PRAVNU SNAGU USTAVNIH ODREDABA 1. Konvencija o sprijeavanju i kanjavanju zloina genocida, 1948. 2. Opa deklaracija o ljudskim pravima, 1948. 3. enevske konvencije I-IV. o zatiti rtava rata, 1949. i enevski dopunski protokoli I-II. 1977. 4. Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950., te Protokol uz nju. 5. Konvencija u svezi s pravnim statusom izbjeglica, 1951. te dopunski protokoli iz 1966. 6. Konvencija o nacionalnosti udanih ena, 1957. 7. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dravljanstva iz 1961. 8. Europska socijalna povelja iz 1961. i Protokol 1 u dodatku. 9. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. 10. Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima iz 1966. i dodatni Opionalni protokoli iz 1989. 11. Meunarodni ugovor o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966. 12. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena, 1979. 13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije temeljene na vjeri ili uvjerenju iz 1981. 14. Konvencija protiv muenja i drugog okrutnog, nehumanog ili ponizavajueg postupanja ili kanjavanja iz 1984. 15. Europska konvencija o sprijeavanju muenja i nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja iz 1987. 16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989. 17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i lanova njihovih obitelji iz 1990. 18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS-a, Dio IV iz 1990. 19. Preporuke parlamentarne skuptine Vijea Europe o pravima manjina, toke 10.13 iz 1990.

27/08/2007

407

20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje su pripadnici nacionalnim ili etnikim, vjerskim ili jezinim manjinama iz 1990. 21. Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima iz 1992.

27/08/2007

408

VI Dio Od Washingonskih do Daytonskih sporazuma

185.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 11. 4. 1994.)

Istodobno osloboditi sve zatoenike
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman poslao je pismo predsjedniku Predsjednitva Republike BiH u vezi s trajkom glau bonjako-muslimanskih zatoenika u mostarskom zatvoru "Helidromu, njihovim putanjem na slobodu kao i istovremenim putanjem na slobodu zatoenih Hrvata i pripadnika HVO-a iz zenikih i travnikih zatvora. "S velikim sam iznenaenjem saznao vijest da 225 bonjako-muslimanskih zatoenika trajka glau u mostarskom zatvoru "Helidrom" zbog otezanja s dogovorom hrvatske i bonjakomuslimanske strane o njihovom putanju na slobodu uz istovremeno putanje na slobodu zatoenih Hrvata i pripadnika HVO iz zenikih i travnikih zatvora. Za ove potonje, kojih navodno ima 99, nema suglasnosti sa strane Vaih vlasti, zbog toga to im je sueno za sudjelovanja u neprijateljskoj vojsci, tj. HVO i zbog neodazivanja pozivu za mobilizaciju. Smatram da je takvo postupanje, i jedne i druge strane, suprotno duhu sporazuma potpisanih u Washingtonu, a izriito je u neskladu s to. 3. Zajednike izjave iz eneve od 10. veljae 1994. godine koju su potpisali predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdi i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grani, a supotpisao general Ante Roso. Zbog toga sam odmah dao uputu potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova dr. Graniu da to pitanje hitno raspravi s predsjednikom Vlade dr. Silajdiem, a Vas ovime molim da uinite sve da zatoenici s jedne i druge strane budu istovremeno puteni na slobodu, i to prije mog posjeta Republici Bosni i Hercegovini. To bi trebalo uiniti bez obzira da li su meu zatoenicima i osobe pod istragom ili ve osuene pri emu za njih predlaemo i aboliciju i amnestiju, uz obvezu obje strane da po uspostavi mira i novog federalnog poretka provedu primjerene postupke sukladno zajedniki doneenim zakonima i meunarodnim konvencijama. Gospodine Predsjednie, pozivam Vas, da zajedno uinimo sve to je potrebno da se ta situacija koja samo moe tetiti naim naporima za provedbu dogovora u Washingtonu, to prije otkloni. Neka to bude vidan i konkretan prilog uspostavljanju meusobnog povjerenja na svim podrujima zajednikog ivota", kae se na kraju pisma predsjednika Tumana.

IZVOR: Vjesnik, 13. 4. 1994..

27/08/2007

410

186.

Predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi:

Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 13. 4. 1994.)

"Potovani gospodine Predsjednie, Potpuno se slaem i podupirem Va stav da se iz mostarskih logora hitno puste svi zatoeni Bonjaci, a iz zenikog i travnikog vojnog zatvora svi vojnici HVO-a. U tom smislu ve smo bili pripremili potrebne odluke i naredbe. Ta bi razmjena ve bila provedena da nije prisutano, nama nerazumljivo, stajalite komisije HVO-a za razmjenu zarobljenika. Naime, ta komisija inzistira da se u razmjenu ukljue i etiri osobe za koje je utvreno da su uinile zloin nad civilnim stanovnitvom. Nijedna drava na svijetu ne moe abolirati tu vrstu zloina, ma kojem narodu pripadali izvritelji. Vi sigurno znate da je u Sarajevu prole godine grupa naih vojnika osuena na dugogodinje kazne zatvora zbog ubojstva dvoje Hrvata, te da upravo traje proces osobama osumnjaenim za ubojstvo fratara u fojnikom samostanu.Nekanjavanje takvih zloina poljulalo bi temelje prava i sigurnosti koje je naa drava, usprkos svemu, uspjela do sada sauvati. Iz Vaeg pisma zakljuujem da Vi niste bili upoznati s tim injenicama, pa Vas molim da se lino zauzmete kako bi se prekinula patnja 340 ljudi koji su u zatvorima u Mostaru, Zenici i Travniku, i kako se njihova sudbina ne bi vezala za sudbinu etvorice optuenih za ratne zloine. Potovani gospodine Predsjednie, uvjeravam Vas da je narodu i Vladi Republike BiH veoma stalo do uklanjanja svih nesporazuma izmeu Hrvata i Bonjaka. Protekla dva mjeseca mira jasno su potvrdila mogunost da ta dva naroda pristupe izgradnji zajednike drave i obnovi ivota kakav su batinili pet stoljea, sve do nedavnih, potpuno nepotrebnih, i za obje strane tetnih sukoba. U tom duhu oekujemo Va posjet Bosni i Hercegovini, uvjereni da e on dati snaan poticaj obnovi povjerenja izmeu naih naroda i zemalja, kae se u Izetbegovievu odgovoru.

IZVOR: Vjesnik, 14. 4. 1994. Predsjednik Predsjednitva Republike BiH Alija Izetbegovi odgovorio je danas na pismo predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana od 11. travnja.

27/08/2007

411

187.

Predsjednik

Predsjednitva

RBiH

Alija

Izetbegovi:

Pismo predsjedniku RH dr. Franji Tumanu (Sarajevo, 30. 4. 1994.)

"Potovani gospodine Predsjednie, Prije vie od mjesec dana zajedniki smo potpisali Washingtonski sporazum, koji je otvorio novu perspektivu odnosa bonjakog i hrvatskog naroda, kao i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uskoro po usvajanju ovog politikog dokumenta, prestali su meusobni sukobi, a u izvjesnoj mjeri su otvorene i ceste za prolaz humanitarnih konvoja. Meutim, provedba drugih vanih odredaba ovog Sporazuma, kao i mogunosti koje on prua, oigledno kasne. Ovim pismom elim da potvrdim na interes za brzu i cjelovitu implementaciju Washingtonskog sporazuma. Uvjeren da dijelite isti interes, molim Vas da upotrijebite Va nesumnjivi uticaj za hitno i efikasno sprovoenje u ivot ovog dokumenta. Smatram da bez odlaganja treba da se sastanu delegacije Bonjaka i Hrvata, sa zadatkom da predloe rjeenja za sva preostala otvorena pitanja, ukljuujui mapu kantona, kadrovska pitanja budue Vlade i Predsjednitva, formiranje zajednike vojne komande i dr. U prioritete, takoer spada i donoenje programa vraanja izbjeglica na njihova ognjita i otvaranje svih komunikacija. Delegacije su se do sada dva puta sastajale, ali vanost i obim posla zahtijevaju ne nekoliko sati, nego nekoliko dana rada. Nakon to se usaglase prijedlozi i stavovi, trebalo bi bez odlaganja sazvati Skuptinu, koja bi ratificirala dogovoreno. Vjerujem da moemo raunati na Vau suradnju u suzbijanju protivnika Washingtonskog sporazuma. Takvih, na alost, jo uvijek ima, pa, uprkos volji politikih vrhova, na terenu ne prezaju ni od barbarskih postupaka, da bi potkopali zapoeti proces normalizacije i situaciju vratili u stanje konflikta. Gospodine Predsjednie, uvjeren sam takoer da bi Va skori dolazak u najavljenu posjetu Bosni i Hercegovini doprinio ostvarivanju ciljeva, iz ovog pisma. Molim Vas da primite izraze mog potovanja".

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA5010090:1, 1. 5. 1994.: Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u Zagrebu dostavila je Hini tekst pisma to ga je Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi uputio Predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu.

27/08/2007

412

188.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman: Pismo predsjedniku

Predsjednitva RBiH Aliji Izetbegoviu (Zagreb, 2. 5. 1994.)

to prije oivotvoriti sporazum
"Primio sam Vae pismo u kojem potvrujete interes za brzu i cjelovitu provedbu Washingtonskog sporazuma. Drim da je ve sada mogue ustvrditi da je nakon potpisivanja ovog Sporazuma dolo u biti do pozitivnog razvitka bonjako-hrvatskih odnosa, te da u cjelini moemo biti zadovoljni postignutim poetnim rezultatima. Meutim, suglasan sam s Vama da treba uiniti sve kako bi se sporazum im prije do kraja oivotvorio, te da se u svim prilikama na jednoj i na drugoj strani onemogue oni koji ometaju taj pozitivni proces. vrsto vjerujem, da sva pitanja koja spominjete, mogue je i potrebno rijeiti na obostrano zadovoljstvo, te ponovno istiem da moete u potpunosti raunati da u koristiti sav svoj utjecaj da se sporazumi potpisani u Washingtonu to bre u potpunosti oivotvore. Vjerujem da e moj skori posjet Sarajevu, na koji sam spreman im to tehniki i prometno bude mogue, doprinijeti brem rjeavanju svih otvorenih pitanja i daljem razvitku meusobnog razumijevanja i suradnje izmeu hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda, te izmeu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Izvolite primiti, gospodine Predsjednie, izraze mog osobitog tovanja, " kae se na kraju pisma Predsjednika RH dr. Franje Tumana predsjedniku Predsjednitva BiH Aliji Izetbegoviu.

IZVOR: Veernji list, 3. 5. 1994. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman odgovorio je na pismo predsjednika Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia.

27/08/2007

413

189.

Beki

sporazumi:

Kriteriji

za

odreivanje
*

teritorija

Federacije BiH, Naela konstituiranja kantona, Sporazum o raspodjeli najviih dunosti (Be, 8.-11. 5. 1994.)

Kriteriji za odreivanje teritorija Federacije BiH .

Teritorij Federacije utvruje se na osnovu sljedeih kriterija: . 1. Teritorij Federacije, prema lanku 1. poglavlja I Ustava Federacije BiH, ine podruja s veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom. 2. Ova podruja ine opine u kojima su, prema objavljenim podacima o popisu stanovnitva 1991. g. veinu stanovitva inili Bonjaci i Hrvati. 3. Granice podruja iz toke 2. u rubnim opinama korigiraju se iskljuivanjem podruja naseljenih mjesta s veinskim srpskim stanovnitvom, odnosno ukljuivanjem podruja naseljenih mjesta s veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom iz susjednih opina. 4. Temeljni interes odreivanja podruja Federacije je da se u njega obvezno ukljue podruja s veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom u Istonoj Bosni - uz rijeku Drinu - u Bosanskoj Posavini i u Zapadnoj Bosni. NAPOMENA: a) Kao poseban tehniki projekt pripremit e se prijedlog moguih koridora kao mogua osnovica za nastavak mirovnih pregovora. b) Mjesta s veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom izvan Federacije bit e predmet nastavka mirovnih pregovora. podruja

c) Podrazumijeva se da e se, uz pomo i odgovornost meunarodne zajednice, izbjeglice, prognanici i raseljena lica vratiti u mjesta svog stanovanja na cijelom teritoriju Republike BiH. To je neodvojivi dio ukupnog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu. Sastavni dio ovih kriterija je zemljovid Federacije. Kreimir Zubak Haris Silajdi

U amerikom veleposlanstvu u Beu, 8. svibnja 1994.

Naela konstituiranja kantona .

1. Kantoni su oblik teritorijalne organizacije drave BiH. 2. Kantoni su federalne jedinice i oblik decentralizacije drave.
*

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 15. 05. 1994.

27/08/2007

414

3. Kantoni e se imenovati iskljuivo po gradovima-sjeditima kantonalnih vlada ili po regionalno-zemljopisnim karakteristikama. 4. Kantoni su zajedniki ivotni prostor konstitutivnih naroda i graana koji tu ive. 5. Kantoni se teritorijalno organiziraju na etnikom, ekonomsko-funkcionalnom, prirodnogeografskom i komunikacijskom naelu. 6. Podruja kantona ine opine u kojima su, prema objavljenim podacima o popisu stanovnitva u 1991. godine, veinu stanovintva inili Bonjaci i Hrvati. 7. Granice rubnih opina mogu se korigirati iskljuivanjem, odnosno ukljuivanjem, podruja naseljenih mjesta s veinskim bonjakim, odnosno hrvatskim, stanovnitvom u odgovarajui kanton. 8. Opine ije veinsko stanovnitvo nije stanovnitvo koje ini veinu u kantonu kao cjelini imat e poseban status u skladu s Ustavom Federacije. 9. Granice izmeu kantona ne mogu se mijenjati bez donoenja odluke u Federacije po kriterijima donoenja odluka od vitalnog interesa za jedan narod. Parlamentu

10. Za precizno odreivanje i oznaavanje granica na temelju gornjih naela ustanovit e se Zajednika parlamentarna (mjeovita) komisija bonjakog i hrvatskog naroda, koja e svoje odluke donositi konsenzusom. 11. Na granicama izmeu kantona ne postoji granina kontrola. NAPOMENA: Posebnim sporazumom - aneksom ovog dokumenta regulirat e se pitanje podruja koja dosad nisu bila organizirana u opine, a postoje razlozi za konstituiranje opine radi ostvarivanja prava iz Gl. V, l. 2.2 Ustava Federacije. U Beu, 8. svibnja 1994. Kreimir Zubak Haris Silajdi

Sporazum o raspodjeli najviih dunosti u Federaciji BiH (Be, 11. 5. 1994.)

U skladu s odlukama Ustavotvorne skuptine Federacije Bosne i Hercegovine, ovlateni predstavnici, na sastanku odranom u Beu od 7. do 11. 05. 1994, zakljuili su slijedei

27/08/2007

415

SPORAZUM
I. Ustavotvornoj skuptini BiH bit e predloeno da prvi predsjednik Federacije u prijelaznom razdoblju od 6 mjeseci bude kandidat iz reda hrvatskog naroda, a dopredsjednik Federacije u istom razdoblju iz reda bonjakog naroda. Istekom razdoblja od 6 mjeseci, dunost predsjednika obavljat e predstavnik iz reda bonjakog naroda, a dunost dopredsjednika predstavnik iz reda hrvatskog naroda. Prvi predsjednik Federacije nakon isteka prijelaznog perioda birat e se iz reda bonjakog naroda. II. Pri rekonstrukciji Vlade osigurat e se da dunost premijera obavlja predstavnik iz reda bonjakog naroda, a dunost zamjenika premijera predstavnih iz reda hrvatskog naroda. Zamjenik premijera Vlade bit e na elu Ministarstva obrane. Predloit e se Zakon o Vladi Federacije Bih tako da Vlada Federacije sainjavaju predsjednik, dopredsjednik, 11 resornih ministara i 4 ministra bez portfelja. Ministri iz reda bonjakog naroda bit e na elu slijedeih ministarstava: - Ministarstva unutarnjih poslova; - Minsitarstva vanjskih poslova; - Ministarstva prometa i komunikacija; Ministarstva energetike i industrije; - Ministarstva prostornog ureenja, resursa i okolia; Ministarstva izbjeglica i socijalne politike; - Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture. Ministri iz reda hrvatskog naroda bit e na elu: - Ministarstva obrane (dopredsjednik Vlade); - Ministarstva financija; - Ministarstva pravde; - Minsitarstva trgovine; - Ministarstva zdravlja. Od 4 ministra bez portfelja, jedan e biti iz reda hrvatskog naroda. III. Teritorij Federacije utvren je na temelju zajedniki usvojenih kriterija koji su priloeni uz ovaj sporazum. Sastavni dio ovog sporazuma ine mape s oznaenim teritorijem Federacije i oznaenim podrujima kantona. IV. U Federaciji BiH uspostavit e se dva kantona s posebnim reimom, i to Srednjobosanski i Neretvanski kantoni (radni naziv kantona). Sukladno prednjem, predlau se izmjene u Ustavu Federacije, tako da ovi kantoni, analogno rjeenjima u Federaciji, osiguravaju ravnopravnost konstitutivnih naroda Federacije BiH. Usuglaeni tekst prijedloga izmjena Ustava Federacije BiH sastavni je dio ovog sporazuma. Sve opine u kantonima s posebnim reimom imat e nadlenosti iz lanka V, 1,2(2) Ustava Federacije BiH, ako takav status zatrae. Predsjednici ova dva kantona ne mogu istovremeno biti iz istog konstitutivnog naroda. V. Potpisnici sporazuma obvezuju se odmah pristupiti uspostavi opinskih tijela vlasti u skladu s Ustavom Federacije BiH. Tamo gdje postoji opravdan interes, na temelju jedinstvenih kriterija utvrenih u skladu s Ustavom, omoguit e se konstituiranje i izmjena granica opina (npr. Usora). VI. Uspostavit e se paritetna komisija za traenje nestalih osoba. VII. Potpisnici su suglasni da e Ustavotvornoj skuptini Federacije BiH predloiti da sukladno ovom sporazumu donese odgovarajue akte iz svoje nadlenosti.

27/08/2007

416

Potpisnici sporazuma izraavaju zahvalnost predstavnicima Vlade SAD i Ambasadi SAD u Beu na dobrim uslugama i pomoi u tijeku pripreme ovog sporazuma. U Beu, 11. svibnja 1994. Kreimir Zubak dr. Haris Silajdi

27/08/2007

417

190.

Kontaktna skupina: Za brzo i trajno rjeenje sukoba u

Bosni i Hercegovini (eneva, 13. 5. 1994.)

Priopenje sa enevskog sastanka o BIH
Ministri vanjskih poslova SAD, Rusije i pet zemalja EU postigli su u petak u enevi dogovor o zajednikoj strategiji za rjeavanje sukoba u BiH. Ministri su objavili zajedniku izjavu koju donosimo u cijelosti, u prijevodu s engleskog jezika: Ministri vanjskih poslova Grke, Belgije i Njemake te europski povjerenik Hans Van Den Broek, koji predstavlja Trojku Europske unije, te ministri vanjskih poslova Francuske, Ruske Federacije, Velike Britanije i Sjedinjenih Drava sastali su se 13. svibnja u enevi. Zajedno sa supredsjedateljima Upravnog odbora Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji, oni su razmotrili ozbiljnu situaciju u Bosni i Hercegovini i njihove zajednike napore da privedu kraju sukob i postignu politiko rjeenje. Ministri naglaavaju svoju odlunost i jedinstvo u namjeri da djeluju na postizanju brzog i trajnog rjeenja bosanskog sukoba. Oni ponavljaju da se sukob u Bosni i Hercegovini ne moe rijeiti vojnim sredstvima i da mora biti rijeen putem pregovora. Samo mirno rjeenje imat e potporu meunarodne zajednice i dati narodima Bosne i Hercegovine izglede za budunost. Ministri potvruju svoju potporu rjeenju kojim bi se ouvala Bosna i Hercegovina kao jedinstvena Zajednica unutar meunarodno priznatih granica i osigurava ustavne odredbe kojima bi se uspostavile veze izmeu bonjako-hrvatske i bosanskosrpske zajednice. Ministri se obvezuju uiniti sve to mogu kako bi potaknuli takvo rjeenje. Oni takoer naglaavaju spremnost njihovih zemalja da na odgovarajui nain sudjeluju u provedbi dogovorenog rjeenja i u davanju potpore obnovi ratom unitene Bosne i Hercegovine. Ministri izraavaju veliku zabrinutost injenicom da je zbog nedavnog napada bosanskih Srba na zatienu zonu Gorade proces pregovora zakoen. Oni upozoravaju sve strane na neprihvatljivost i opasnosti nastavka uporabe vojnih rjeenja. S obzirom na to, oni podravaju odlunost meunarodne zajednice da poduzme potrebnu akciju za zatitu sigurnosnih zona u Bosni i Hercegovini, uspostavljenih u skladu s rezolucijama 824 i 836 Vijea sigurnosti. Oni zahtjevaju da se strane u potpunosti pridravaju odredbi i uvjeta relevantnih rezolucija Vijea sigurnosti , odluka koje su u svezi s tim donesene od usvajanja rezolucija, i svih sporazuma koje su strane zakljuile. Oni izraavaju punu podrku striktnom provoenju tih rezolucija, odluka i sporazuma. Ministri zahtjevaju da sve strane dopuste neometanu dostavu humanitarne pomoi u skladu s postojeim sporazumima. Ministri inzistiraju na oslobaanju zatoenih pripadnika humanitarnih organizacija. Ministri sa zabrinutou biljee nedavne vojne akcije vezane za Brko i podupiru mjere koje je nedavno poduzeo UNPROFOR i koje trenutno poduzima Vijee sigurnosti UN da bi se sprijeile ofenzivne akcije u zatienim zonama a posebno u i oko Brkog i da bi se smanjile napetosti u ostalim podrujima BiH.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA5130219:1., 13.5.1994.

27/08/2007

418

Ministri su se dogovorili o hitnim koracima usmjerenim ka skorom rjeenju u BiH. Oni pozivaju strane na sklapanje sveobuhvatnog prekida neprijateljstava i na istovremeni nastavak, bez ikakvih preduvjeta, ozbiljnih napora za postizanje politikog rjeenja. Sporazum o prekidu neprijateljstava mora ukljuiti razdvajanje snaga, povlaenje tekog naoruanja i razmjetanje pripadnika UNPROFOR-a izmeu sukobljenih strana. Na temelju prijanjih razgovora sa stranama, ministri vjeruju da bi sporazum trebao biti sklopljen na razdoblje od etiri mjeseca, uz mogunost produavanja. Ministri naglaavaju potrebu da UN i strane uspostave nune mehanizme kako bi se osiguralo potpuno pridravanje s ovim sporazumom. Da bi se u potpunosti obavio zadatak u zatienim zonama i osigurala podrka prekidu neprijateljstava UNPROFOR-u e trebati dodatna pojaanja. Prijanji pregovori uspostavili su koncept teritorijalnog kompromisa temeljenog na 51 posto za bonjako-hrvatski entitet i 49 posto za entitet bosanskih Srba. Ministri preporuuju stranama da postignu sporazum na toj osnovi. Ministri primaju na znanje korake za uspostavljanje bonjako-hrvatske federacije. Oni vjeruju da konani sporazum o federaciji mora toj federaciji omoguiti teritorij koji bi bio pogodan za ivot, realistian i razuman te konzistentan s gore opisanim konceptom. Postojee rezolucije Vijea sigurnosti UN moraju se striktno provoditi i ministri se slau da su neprihvatljivi bilo kakvi napori koji bi olakavanje sankcija uinili preduvjetom za nastavak pregovora. Dobra volja pri provedbi mirovnog sporazuma, koja ukljuuje i omoguavanje povlaenja u dogovorene teritorijalne okvire, vodit e ka postupnoj suspenziji sakcija koje su nametnuli Ujedinjeni narodi. S ciljem postizanja skorog sporazuma unutar ovog okvira, ministri pozivaju strane da ponu stvarne pregovore pod pokroviteljstvom Kontaktne grupe unutar idua dva tjedna. Kontaktnoj grupi je naloeno da odmah zapone sve potrebne bitne pripreme usmjerene ka omoguavanju skorog sporazuma. Ministri e pozorno pratiti tijek ovih pregovora i ponaanje strana na terenu. Oni su se sloili da se ponovno sastanu kad to bude potrebno"

27/08/2007

419

191.

Predstavnici

hrvatsko-bonjake Srba:

federacije o

te

predstavnik 1994.)

bosanskih

Dokument

prekidu

neprijateljstava u cijeloj Bosni i Hercegovini (eneva, 8. 6.

Tekst dokumenta to su ga u enevi potpisali Ejup Gani, Mile Akmadi i Nikola Koljevi

Prenosimo neslubeni prijevod s engleskog dokumenta to su ga u srijedu u enevi potpisali predstavnici hrvatsko-bonjake federacije Ejup Gani i Mile Akmadi te predstavnik bosanskih Srba Nikola Koljevi, a kao svjedok Yasushi Akashi. "1. Kao prvi korak prema globalnom prekidu neprijateljstava u cijeloj Bosni i Hercegovini, obje strane u sukobu suglasne su da nee pokretati nikakve ofenzivne vojne operacije ili druge provokativne radnje bilo koje vrste tijekom razdoblja od mjesec dana poev od 10. lipnja 1994. godine u 12 sati. 2. To je razdoblje vojne stabilizacije zatraeno kako bi se dalo vremena za razmiljanje koje bi vodilo obnavljanju pregovora o globalnom prekidu neprijateljstava u sljedeih nekoliko dana i pod pokroviteljstvom UNPROFOR-a. U meuvremenu bit e provedeno neodlono i potpuno oslobaanje svih zatoenih osoba, ukljuujui ratne zatoenike, te davanje svih dosad prikupljenih informacija o nestalim osobama, to je skorije mogue, a pod nadzorom i u skladu s planom akcije Meunarodnog odbora Crvenog kria. 3. UNPROFOR e nastaviti motriti i izvjetavati o svim vojnim aktivnostima du sadanje crte sukoba. 4. Mi, potpisnici, suglasni smo s gore navedenim prijedlogom."

IZVOR: Vjesnik, 9. 6. 1994. -

27/08/2007

420

192.

Kontaktna skupina: Prijedlog o teritorijalno-politikom

ustroju BiH (eneva, 4. 7. 1994.)*

Strane u BiH imat e dva tjedna da razmotre i odgovore na prijedlog o teritorijalno-politikom ustroju BiH
ENEVA, 5. srpnja (Hina) - Strane u BiH imat e dva tjedna da razmotre i odgovore na prijedlog o teritorijalno-politikom ustroju BiH koji su danas poslijepodne u enevi jednoduno podrali ministri vanjskih poslova Britanije, Francuske, Grke, Njemake, Rusije i SAD. Nakon njihova trosatnog razgovora u zgradi ruskog veleposlanstva pri europskom sjeditu UN-a ministri su na konferenciji za novinare govorili o prijedlogu kontaktne skupine koji e sutra biti predoen predstavnicima bonjako-hrvatske federacije i Srbima iz BiH. Domain sastanka ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev naglasio je da su bitni elementi plana ouvanje jedinstvene BiH u njenim meunarodno priznatim granicama, ustavna rjeenja za zajednicu Bonjaka, Hrvata i Srba u BiH kao i povratak izbjeglica i prognanika svojim domovima. Douglas Hurd, Claus Kinkel i Alain Juppe (Alen ipe) naglasili su da plan odraava jedinstvo ovih zemalja i to ne samo oko naela teritorijalne podjele 51:49 posto nego i o konkretnim razgranienjima kao i o mjerama koje e se primjeniti ako strane prihvate ili odbace prijedlog. "Strana koja odbije plan bit e suoena s odlunim odgovorom meunarodne zajednice", kazao je Kinkel. Ameriki dravni tajnik Worren Christopher napomenuo je da su estorica ministara posebno podrobno razgovarala to uiniti ako bosanski Srbi ne prihvate prijedlog Kontaktne skupine. "Sankcije e biti pojaane", kazao je Kozirev a u krajnjem sluaju "predloit e se Vijeu sigurnosti UN da ukine embargo na isporuke oruja za Vladu BiH". Objema stranama bit e jasno reeno to ih eka ako prihvate odnosno ne prihvate prijedlog. Warren Christopher je napomenuo da predloenu teritorijalnu podjelu treba promatrati kao jedino razumnu. Prihvate li obje strane prijedlog Kontaktne skupine federacija e dobiti punu pomo meunarodne zajednice radi stvarne uspostave nadzora nad teritorijem koji joj pripada a srpska se strana moe nadati postupnom ublaavanju sankcija, zakljuili su ministri. Klaus Kinkel je kao predsjedavajui Vijea ministara EU napomenuo da sadanji prijedlog podravaju i Ujedinjeni narodi, Europska unija i obje velesile - Rusija i SAD. "U BiH sada vlada polumir", ocijenio je Douglas Hurd. "Na stranama je da izaberu hoe li prihvatiti mir koji im se nudi ili e se strmoglaviti u sveopi rat". Istu je ocjenu izrekao i Andrej Kozirev rekavi da je tijekom dananjeg sastanka "stvoren jedinstveni front protiv onih koje je rat liio razuma".
*

IZVOR: HINA, Baza EVA, HNA7050159:1, 5. 7. 1994.

27/08/2007

421

Grki ministar vanjskih poslova Karolos Papuljas upozorio je da proputanje sadanje prilike za uspostavu mira moe dovesti do irenja rata na cijeli Balkan. Predsjedavajui dananjeg enevskog sastanka Andrej Kozirev zakljuno je kazao kako su estorica ministara vanjskih poslova i povjerenik EU za meunarodne odnose Hans van den Broek (fan den Bruk) razgovarali i o cjelini krize na podruju bive Jugoslavije. Njihov je zakljuak da potaknu to skorije meusobno priznanje drava nastalih na tom prostoru a zauzeli su se i za neodloan nastavak pregovora o rjeenju problema UNPA u Hrvatskoj. Ministri vanjskih poslova est zemalja trebali bi se, kako je najavljeno, ponovno sastati 20. srpnja u enevi kada e uti i odgovore bosansko-hercegovakih strana na svoj prijedlog.

27/08/2007

422

193.

Predsjednik Turske

RH
*

dr.

Franjo

Tuman

predsjednik izjava

Republike

Suleyman

Demirel:

Zajednika

(Zagreb, 16. 07. 1994.)

Zajednika tursko-hrvatska izjava

"Na poziv Njegove Ekselencije Franje Tumana, predsjednika Republike Hrvatske, Njegova Ekselencija Suleyman Demirel, predsjednik Republike Turske, doao je u slubeni posjet Hrvatskoj od 15. do 16. srpnja 1994. godine. U pratnji predsjednika Demirela bili su i Njegova Ekselencija Hikmet Cetin, ministar vanjskih poslova, i Njegova Ekselencija general Dogan Gures, naelnik glavnog stoera turske vojske. Dva predsjednika su na elu svojih delegacija razgovarali o pitanjima od meusobnog interesa i razmotrili napredak postignut u odnosima Turske i Hrvatske. Predsjednici su sa zadovoljstvom naznaili da su njihova stajalita glede raznih meunarodnih i regionalnih pitanja i dalje vrlo bliska te su odluili da na tom meusobnom razumijevanju prodube meusobnu suradnju na svim podrujima. Predsjednici su izrazili svoje potpuno zadovoljstvo ritmom razvoja u bilateralnim odnosima i naglasili njihovo uvjerenje da potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu dvije zemlje predstavlja jo jedan vaan korak prema uspostavi nunog okvira za daljnji razvoj politikih, privrednih, trgovinskih, socijalnih i kulturnih odnosa i suradnje izmeu Turske i Hrvatske. Dva predsjednika smatraju da meusobna suradnja Turske i Hrvatske, utemeljena na velikoj ulozi i odgovornosti dviju zemalja pri donoenju mira i stabilnosti u regiji, predstavlja vaan imbenik za izgradnju novog poretka sigurnosti u jugoistonoj Europi i podruju Balkana. Predsjednici su takoer naglasili da e sporazumi o privrednoj i trgovinskoj suradnji, kao i oni o financijskoj suradnji kroz kredit turske "Eximbanke", koji e biti zakljueni u skoroj budunosti, doprinijeti naporima dviju strana na produbljivanju odnosa bilateralne suradnje i njihovoj raznolikosti. Predsjednici su razmotrili pozitivna zbivanja koja su se u mirovnom procesu u BiH dogodila u svjetlu Washingtonskih i Bekih sporazuma, a kojima se nastoji u potpunosti ostvariti postojanje bonjako-hrvatske Federacije, te su potvrdili svoju iskrenu potporu primjeni sporazuma o Federaciji na cjelokupnom teritoriju Federacije. Predsjednici su takoer izrazili svoju punu potporu trenutnom procesu priprema za uspostavu konfederalnih odnosa izmeu bonjako-hrvatske Federacije i Republike Hrvatske kao kljunom doprinosu rjeenju krize i buduem uravnoteenom regionalnom poretku stabilnosti i sigurnosti. Dva predsjednika nadalje su ponovo izrazila svoje uvjerenje da Sporazum o federaciji predstavlja vrst temelj i daje nuan okvir za pravedno i trajno rjeenje za BiH, koje e osigurati jedinstvo, teritorijalni integritet i suverenitet BiH i ouvati njen multietniki, multikulturni i multireligijski identitet, utemeljen na strogom pridravanju i potivanju etnikih i ljudskih prava i jednakopravnosti svih ustavotvornih naroda u skladu s demokratskim naelima i idealima. Predsjednici su raspravljali i o nedavnim meunarodnim
*

IZVOR: Vjensik, 17. 07. 1994.

27/08/2007

423

inicijativama u mirovnom procesu i izrazili njihovo razumijevanje i potporu za najnovije napore Kontakt-grupe usmjerene na postizanje pravednog i trajnog mira u BiH i otvaranje puta za izgradnju stabilnosti u ovom dijelu Europe. Predsjednici su ponovo potvrdili svoju veliku uvjerenost da sporazum o bonjako-hrvatskoj Federaciji daje okvir za trajno rjeenje krize u BiH, uz pozitivne odraze na rjeavanje ostalih otvorenih pitanja u regiji. Predsjednici su posebno pozvali na suradnju SRJ (Srbija i Crna Gora) kako bi se prihvatio prijedlog Kontakt-grupe i zapoela njegova primjena i proces izgradnje mira meu zemljama regije radi stvaranja novog regionalnog poretka stabilnosti. Oni su nadalje izrazili svoje uvjerenje da e meusobno priznanje svih drava u regiji u okviru meunarodno priznatih granica i takoer osiguranje sveobuhvatnog i konstruktivnog sudjelovanja Srba u mirovnom procesu otvoriti put normalizaciji stanja u regiji i rjeavanju svih otvorenih pitanja mirnim putem i politikim sredstvima. Dva predsjednika pozvala su, u skladu s tim, meunarodnu zajednicu na poduzimanje svih nunih koraka za postizanje tog cilja, a posebno glede primjene mirovnog plana. Predsjednici su takoer razmotrili problem privremeno okupiranih podruja u Hrvatskoj, naglaavajui hitnu potrebu reintegracije tih podruja u ustavni i administrativni sustav Republike Hrvatske. Turska je glede toga izrazila svoju potporu hrvatskoj inicijativi ukljuivanje tog pitanja u dnevni red skorog zasjedanja Ope skuptine UN. Predsjednici su potvrdili odlunost i politiku volju svojih zemalja za jaanjem bilateralne i trilateralne suradnje zajedno s BiH na svim moguim podrujima i za poduzimanje zajednikih inicijativa radi razvoja konkretnih projekata za obnovu i infrastrukturni, privredni i socijalni oporavak BiH. Predsjednik Demirel ponovo je potvrdio odluku Turske da obnovi mostarski most i izrazio svoju zahvalnost za suradnju koju je Hrvatska obeala u tom projektu. Predsjednik Hrvatske pozdravio je nedavno rasporeivanje turskih mirovnih snaga u okviru UNPROFOR-a u BiH i izrazio svoju zahvalnost za uravnoteen i uinkovit doprinos Turske mirovnom procesu u BiH i na podruju bive Jugoslavije. Njegova Ekselencija predsjednik Demirel pozvao je Njegovu Ekselenciju predsjednika Tumana u slubeni posjet Turskoj. Njegova Ekselencija predsjednik Tuman prihvatio je poziv i datum posjeta bit e utvren diplomatskim putem".

27/08/2007

424

194.

Trilateralna brijunska deklaracija predsjednika Republike

Hrvatske, Republike Turske i Republike Bosne i Hercegovine (Brijuni, 17. 7. 1994.)

Trilateralna brijunska deklaracija
"Na poziv Njegove Ekselencije Franje Tumana, predsjednika Republike Hrvatske, Njegova Ekselencija Suleyman Demirel, predsjednik Republike Turske i Njegova Ekselencija Alija Izetbegovi, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine odrali su konzultacije u kojima je sudjelovao i predsjednik Federacije BiH Kreimir Zubak, na Brijunima, 17. srpnja 1994. godine. Predsjednici su procijenili i utvrdili teko stanje u regiji, koja se nalazi na kljunom raskriju, te da takvo stanje ima ozbiljni uinak na regionalni i globalni mir i stabilnost. Sa zahvalnou su zabiljeili da meunarodna zajednica postie potreban konsenzus i odlunost u pronalaenju trajnog politikog rjeenja za krizu u regiji, osobito u Bosni i Hercegovini, kako to pokazuju najnovije meunarodne inicijative. Predsjednici su potpuno uvjereni da se sva potpora mora proiriti na prihvaanje i potpunu provedbu plana Kontaktne skupine kojega je cilj postii trajan mir u Bosni i Hercegovini te osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Oni pozivaju srpsku stranu da privhati plan bezuvjetno i nedvosmisleno. Oni trae od Kontaktne skupine da preuzme potpunu odgovornosti za njihovu inicijativu glede prihvaanja i djelotvorne provedbe. U sluaju da Srbi odbace plan Kontaktna skupina i meunarodna zajednica trebali bi zaprijetiti i poduzeti sve potrebne mjere kako bi sprijeili ponovno izbijanje agresije i osigurala sva sredstva samoobrane za napadnutu stranu. Predsjednici dre da zajednika suradnja Hrvatske, Turske i Bosne i Hercegovine predstavlja najvei doprinos mirovnom procesu i izgradnji stabilnosti i suradnje u regiji. Oni su takoer istakli da su njihove trilateralne politike i druge konzultacije, osobito na ministarskoj razini, od najveeg znaaja za taj cilj, te su dogovorili nastavak bliske suradnje. Predsjednici su ponovo izrazili potporu pozitivnom razvoju dogaaja nakon Washingtonskih i Bekih sporazuma kako bi Federacija Bosne i Hercegovine stvarno zaivjela te su dali najveu potporu brzoj, potpunoj i cjelovitoj provedbi sporazuma o federaciji. Osobito su naglasili potrebu poduzimanja nunih mjera za omoguavanje sigurnog i organiziranog povratka izbjeglica iz Bosne i Hercegovine njihovim domovima. Predsjendici Tuman i Demirel dogovorili su da e Hrvatska i Turska nastaviti s dobrim uslugama i pruanjem pomoi pri realizaciji Washingtonskih sporazuma o Federaciji Bosne i Hercegovine diplomatskim putevima i putem vlada dviju zemalja. Predsjednici su takoer izrazili potpunu potporu postojeem procesu priprema za uspostavu konfederalnih odnosa izmeu Federacije BiH i Republike Hrvatske kao doprinos za rjeenje krize i za uspostavu budue regionalne stabilnosti i sigurnosti.

IZVOR: Vjesnik, 18. 7. 1994.

27/08/2007

425

Predsjednici su nadalje izrazili uvjerenje da e meusobno priznavanje drava u regiji u njihovim meunarodno priznatim granica i osiguranje konstruktivnog sudjelovanja Srba u BiH i u Hrvatskoj u mirovnom procesu, utrti put za normalizaciju stanja u regiji. Predsjednici su stoga pozvali meunarodnu zajednicu da poduzme potrebne korake u tom cilju. Predsjednici su potvrdili odlunost i politiku volju svojih zemalja za jaanjem trilaterlne suradnje izmeu Hrvatske, Turske i Bosne i Hercegovine na razliitim podrujima, te osobito u poduzimanju zajednikih inicijativa za razvoj konkretnih projekata za ponovnu izgradnju i obnovu infrasturkture, gospodarstva i socijalnih slubi Bosne i Hercegovine, te u tom cilju da nastave zajednike aktivnosti na meunarodnom planu. Oni su pozvali meunarodnu zajednicu da svoju velikodunu pomo i financijski doprinos proiri na obnovu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Predsjednici su pozdravili nedavno rasporeivanje turskih mirovnih snaga u sastavu UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini te izrazili zahvalnost za uravnoteen i uinkovit doprinos Turske mirovnom procesu u Bosni i Hercegovini. Predsjednici su nadalje izrazili vrsto uvjerenje da e posjet Njegove Ekselencije predsjednika Suleymana Demirela, te susret s predsjednicima na Brijunima uvrstiti veze prijateljstva i trilateralne suradnje izmeu Hrvatske, Turske i Bosne i Hercegovine, te stvoriti model za buduu suradnju u regiji".

27/08/2007

426

195.

Kontaktna skupina: Prijedlog elemenata za ustav Unije

Bosne i Hercegovine (19. 7. 1994.)

Radni dokument: Elementi za ustav Unije Bosne i Hercegovine
1. Unija Bosna i Hercegovina biti e sastavljena od bonjako- hrvatskog entiteta i bosansko srpskog Entiteta ("Entiteta") da predstavlja Bonjake, Srbe, Hrvate kao i druge narode. 2. Unija e naslijediti meunarodo pravni poloaj Republike Bosne i Hercegovine i imat e funkcije i ovlasti potrebne to initi, t.j. da nastavi egzistirati kao lanica Ujedinjenih Naroda i drugih meunarodnih organizacija. 3. Sve ostale vladine funkicje i ovlasti biti e izvravane od strane Entiteta. 4. Svi dravljani bilo kojeg Entiteta biti e graani Unije. Dvojno dravljanstvo e biti dozvoljeno. 5. Osigurati e se slobodno kretanje pojedinaca kroz itavu teritoriju Unije. 6. Svaki Entitet imati e svo;j Ustav, koji mora osigurati demokratski nain vlasti, ukljuivi demokratski izabrana zakonodavna tijela, glavna izvrna tijela i nezavisno sudstvo kao i najvie standarde ljudskih prava i osnovnih sloboda, Prvi izbori u svakom Entitetu biti e pod nadzorom UN-a i KESS-a nakon stupanja na snagu Ustava. 7. Nijedan Entitet ne smije prijetiti ili upotrebljavati silu protiv drugoga Entiteta. Pod bilo kojim uvjetom oruana snaga bilo kojeg Entiteta ne smije prei ili ostati unutar teritorije drugog Entiteta bez njihove suglasnosti. 8. Sabor Unije moe usvojiti zakone kroz dvotreinsku veinu ukupnog broja sabornika, ukljuivo istovremenu veinu svake od strana: bonjake, srpske i hrvatske. 9. Predsjednitvo Unije biti e sastavljeno od jednog predstavnika bonjakog, srpskog i hrvatskog naroda. Predsjednitvo e izvravati sve svoje odluke kroz konsensus. Predsjednitvo e mijenjati predsjedavajueg svaka etri mjeseca. 10. Vijee Ministara Unije e biti voeno od Premijera i dva zamjenika Premijera (jedan od zamjenika e biti Ministar Inozemnih Poslova), isti e biti imenovani od strane Predsjednitva. Ova mjesta su promjenjiva svake godine, a uvijek e biti sastavljena od triju razliitih naroda. Predsjednitvo ima pravo izvriti imenovanje drugih ministara u Vijee. 11. Sud Unije e rijeavati sve sporove: - izmeu Entiteta, - izmeu Entiteta i organa Unije, - izmeu organa Unije.

IZVOR: MVP RH, Dokumentacija

27/08/2007

427

Sud Unije e odluivati i o drugim stvarima koje su pod njihovom nadlenou po Ustavu, Kao i o drugim stvarima, a na osnovi ovlasti Predsjednitva. Sud e se sastojati od sudaca imenovanih od svih lanova Predsjednitva i od dva druga suca, koji ne trebaju biti graani Unije. Ta dva druga Sudca mogu biti imenovana od Predsjednitva ili, ako ono nije u mogunosti da to uini, tada imenovanje vri Predsjednik Meunarodnog suda pravde. 12. (a) Unija e osigurati primjenu najviih standarda meunarodno priznatih prava i sloboda propisanih u meunarodnim i europskim dokumentima. Posebno se istie da e sve izbjeglice i prognanici imati pravo na slobodan povratak u svoje domove, a sve osobe liene zemljinog posjeda ili ostalog privatnog vlasnitva za vrijeme etniko ienje, imati e pravo na vraanje istoga ili na nadoknadu za ono to ne moe biti vraeno. Sve izjave za koje se utvrdi da su date pod prinudom, a tiu se materijalnih prava, smatrati e se pravno bezvrijednim. (b) Za ove svrhe svaki Entitet e napraviti aranman sa Vijeem Europe za osnivanje Suda za Ljudska Prava (u skladu sa Rezolucijom 93(6) Komiteta Vijea Ministara) i aranman za imenovanje ombudsmen-a (puki pravobranitelj). Prvo imenovanje ombudsmen-a izvriti e se od strane KESS-a. 13. (a) Unija nasljeuje pravo lanstva Republike Bosne i Hercegovine u UN-u i srodnim organizacijama, a moe se ulaniti u europske i druge meunarodne institucije, a na osnovu odluke Predsjednitva. (b) Svaki Entitet ima pravo ulaniti se u meunarodne organizacije u kojima Unija jo nije lan, pod uvjetom da ovo ulanjenje nije u suprotnosti sa interesima Unije ili drugog Entiteta. (c) Svaki Entitet smije ii u aranmane suradnje i u konfederacije, pod uvjetom da isti ne znae promjenu meunarodnog identiteta ili pravne osobenosti Entiteta, odnosno da isti ne budu u suprotnosti sa interesima Unije ili drugog) Entiteta. (d) Unija e naslijediti subjektivitet Republike Bosne i Hercegovine u meunarodnim ugovorima i to poev od dana stupanja na snagu Ustava, osim ako Sabor ne odlui drugaije. (e) Unija se moe pojaviti kao strana u meunarodnim ugovorima samo po osnovu odluke Sabora Unije. (f) Bilo koji Entitet smije, ako ispunjava uvjete, moe biti strana u meunarodnim ugovorima, pod uvjetom da takvo sudjelovanje nije u suprotnosti sa interesima Unije ili drugog Entiteta. (g) Bilo koji spor zbog tobone nedosljednosti primjene naprijed navedenih stavki: (b), (c).ili (f) biti e rijeen od strane Suda Unije. 14. Izdaci Unije biti e pokriveni dvo-treinski od strane bonjako- hrvatskog Entiteta i jedna-treinski od strane bosansko-srpskog Entiteta. 15. Zakonodavstvo Unije moe mijenjati Ustav uz odobrenje oba Entiteta, pod uvjetom da nijedan amandman ne smije umanjiti bila koja prava i slobode spomenute u lanku 12. 16. Ustav ne smije biti negiran ili na drugi nain osporen i nijedan Entitet ne moe se povuci iz Unije bez prethodne suglasnosti drugog Entiteta. Ovi aranmani mogu biti revidirani uz meusobnu suglasnost nakon zavretka teritorijalnog rjeenja za Sarajevo.

27/08/2007

428

196.

Skuptina

Republike

Srpske:

Deklaracija

planu

kontaktne skupine (19. 7. 1994.)

"Polazei od stvarnosti da na teritoriju bive Republike Bosne i Hercegovine postoje dvije drave, Republika Srpska i Muslimansko-Hrvatska Federacija, skuptina Republike Srpske usvojila je na svojoj 42. sjednici, odranoj 18. i 19. srpnja 1994. godine sljedeu deklaraciju koju je potrebno tretirati u cjelini. 1) Skuptina Republike Srpske nije u poziciji da odluuje o mirovnom planu Kontaktne skupine budui da: (a) svi elementi mirovnog plana nisu poznati Skuptini Republike Srpske (ustavni aranmani, sporazum o prekidu neprijateljstava, pitanje Sarajeva, pitanje pristupa moru za Republiku Srpsku, sporazum o provedbi mirovnog sporazuma, sporazum o ukidanju sankcija protiv srpskog naroda) i (b) potreban je daljnji rad na predloenom zemljovidu. 2) Skuptina Republike Srpske obvezuje se na trajni mir i ovlauje svoje pregovarako izaslanstvo da vodi daljnje pregovore. 3) Prijedlog Kontaktne skupine o teritorijalnom razgranienju moe u velikoj mjeri posluiti kao osnova za daljnje pregovore. 4) Nakon daljnjih pregovora, Skuptina Republike Srpske odluit e o cjelovitom mirovnom planu. Skuptina Republike Srpske zakljuuje da provedba pojedinih elemenata mirovnog plana moe otpoeti tek nakon usvajanja cjelovitog mirovnog plana za bivu Republiku Bosnu i Hercegovinu. 5) Skuptina Republike Srpske odbacuje mogunost nazonosti bilo koje strane oruane sile u regiji bez njezine prethodne suglasnosti".

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA7210100:1., (eneva, 21.07.1994.Hina/Reuter): Prema dokumentu koji su voe bosanskih Srba u srijedu predali Kontaktnoj skupini, oni su spremni za nastavak pregovora o cjelovitom mirovnom planu. Reuter je u etvratak objavio cjelovit tekst deklaracije bosanskih Srba o posljednjem mirovnom planu:

27/08/2007

429

197.

Izaslanstava

Republike

Hrvatske,

Republike

BiH

Federacije BiH: Zajedniko priopenje (Zagreb, 14. 9. 1994.)

Najhitnije ostvariti washingtonske sporazume
Nakon dvodnevnih razgovora izaslanstava Republike Hrvatske, Republike BiH i Federacije BiH objavljeno je zajedniko priopenje kojeg prenosimo u cijelosti. "Dana 13. i 14. rujna 1994. sastala su se u Zagrebu u Predsjednikim dvorima izaslanstva Republike Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine koje su vodili Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman, Predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine g. Alija Izetbegovi i Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine g. Kreimir Zubak. U izaslanstvu Republike Hrvatske bili su nazoni: g. Nikica Valenti, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. Jure Radi, predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, g. Hrvoje arini, predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske, dr. Mate Grani, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, dr. Borislav kegro, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, g. Gojko uak, ministar obrane Republike Hrvatske, g. Boo Prka, ministar financija Republike Hrvatske, g. Nadan Vidoevi, ministar gospodarstva Republike Hrvatske, dr. Zdravko Sanevi, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Bosni i Hercegovini, dr. Miomir uul, veleposlanik, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske, dr. eljko Mati, savjetnik za vanjsku politiku Predsjednika Republike Hrvatske i dr. Slobodan Lang, veleposlanik, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske. U izaslanstvu Republike Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine bili su nazoni: dr. Haris Silajdi, predsjednik Vlade Republike i Federacije Bosne i Hercegovine, dr. Ivo Komi, lan Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, g. Mariofil Ljubi, predsjednik Ustavotvorne skuptine Federacije Republike Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Skuptine Republike Bosne i Hercegovine, dr. Jadranko Prli, zamjenik predsjednika Vlade Republike i Federacije Bosne i Hercegovine, g. Edhem Bicaki, predsjednik Komisije za meunarodnu suradnju Skuptine Republike Bosne i Hercegovine, dr. Irfan Ljubijanki, ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine, mr. Faruk Smajlbegovi, ministar energetike i industrije Vlade Republike i Federacije Bosne i Hercegovine, dr. Kasim Trnka, veleposlanik Republike Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, dr. Kasim Begi, savjetnik Predsjednika Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, g. Safet Oruevi, gradonaelnik istonog dijela grada Mostara, g. Mile Brajkovi, gradonaelnik zapadnog dijela grada Mostara i g. Bakir Sadovi, sekretar Predsjednika Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. Razgovorima je bio nazoan i general zbora Ante Roso, lan Zdruenog stoera Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog Vijea Obrane. Izaslanstva su razmotrila dosadanje rezultate u provoenju Washingtonskih sporazuma i donijela odluke o daljnjem provoenju tih sporazuma koje treba najhitnije ostvariti. Ustanovljeno je da je nakon zakljuenja spomenutih sporazuma dolo do potpunog prekida

IZVOR: Vjesnik, 16. 9. 1994.-

27/08/2007

430

neprijateljstava, da su u dosadanjem ostvarivanju tih sporazuma postignuti znaajni rezultati, ali da treba to prije rijeiti odreena pitanja koja su bitan uvjet njihovog daljnjeg provoenja. Izaslanstva su izrazila svoju jedinstvenu i neupitnu politiku volju da se Washingtonski sporazum dosljedno i u cijelosti provede te su u svezi s tim donijela sljedee

Z a k lj u k e
I. Odnosi izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine 1. S ciljem unapreenja gospodarske suradnje, izaslanstva su se suglasila o sadraju Ugovora o carinskoj suradnji, te obostrano utvruju da je taj Ugovor spreman za potpisivanje. Postignut je visok stupanj suglasnosti o Sporazumu o eljeznikom prometu, s time da e preostala pitanja ureenja meusobnih odnosa glede nepokretne imovine koja je u svezi sa eljeznikim prometom, biti ureena posebnim ugovorom. Slijedeih e se dana, na razini grupa strunjaka, nastaviti pregovori o zakljuivanju Ugovora o gospodarskoj suradnji. Izaslanstva su se suglasila da se u to kraem roku pristupi usklaivanju stajalita o sadraju ugovora kojim e se urediti pitanja zatite imovine, koritenja luke Ploe i prolaska kroz opinu Neum. 2. Republika Hrvatska i Republika Bosna i Hercegovina sporazumjele su se da, do potpune uspostave diplomatsko-konzularne mree jedne i druge drave, u dravama u kojima jedna od navedenih drava ima diplomatsko-konzularno predstavnitvo, moe obavljati diplomatskokonzularne usluge za potrebe druge drave, vodei rauna o zatiti interesa te drave i njenih graana. U ovom trenutku taj e se zakljuak odnositi na sljedee drave: Tunis, Katar, Libiju, Saudijsku Arabiju, Pakistan i Maleziju (u kojima e postojea diplomatsko-konzularna predstavnitva Republike Bosne i Hercegovine obavljati diplomatsko-konzularne poslove za potrebe Republike Hrvatske i njenih graana), te na: Japan, Kinu, Indiju, Junoafriku Republiku, Portugal, ile i Argentinu (u kojima e postojea diplomatsko-konzularna predstavnitva Republike Hrvatske obavljati diplomatsko-konzularne poslove za potrebe Republike BiH i njenih graana). 3. Odmah treba imenovati zajedniku grupu Hrvatske televizije i Televizije Bosne i Hercegovine, koja e izraditi zajedniki program ili emisiju putem koje e jednom tjedno obavjetavati javnost Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o razvitku meusobnih odnosa i suradnji, te o razvitku Federacije i o uspostavi konfederalnih odnosa izmeu Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. II. Provedba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine 1. Izaslanstva su zakljuila da se u svim opinama Federacije Bosne i Hercegovine formiraju prijelazni organi vlasti u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine do 30. rujna 1994. godine, a kantonalni organi do 31. listopada 1994. g. Takoer je zakljueno da se usporedno izvri i popuna federalnih tijela s tim da se odmah pone s procesom dopune Vlade (slubi i ministarstava), kako bi se osigurala odgovarajua zastupljenost kadrova hrvatskoga i bonjakog naroda.

27/08/2007

431

Ako u tom roku ne budu osnovana prijelazna ustavna tijela kantona, Vlada e imenovati privremene povjerenike ija e zadaa biti da osiguraju konstituiranje tih tijela. Federacija e preporuiti Ustavotvornoj skuptini Federacije da pristupe donoenju propisa o lokalnoj samoupravi, to podrazumijeva utvrivanje postupka za osnivanje novih opina (sukladno "Bekom sporazumu"). 2. Sukladno "Splitskom sporazumu" treba staviti u potpuno djelovanje zajedniko zapovjednitvo Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog Vijea Obrane, a ujedno e se nastaviti s radom na pripremi federalnih propisa o konanom ureenju vojske u Federaciji, suglasno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. 3. Izaslanstva predlau tijelima Federacije da u to kraem roku donesu odgovarajue propise i mjere kojima e se osigurati slobodan protok ljudi, roba i usluga, te uskladiti reim naplate svih dabina kao preduvjet ekonomske integracije svih podruja Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Radi osiguranja slobodnog kretanja ljudi i nesmetanog protoka roba u okviru Federacije, izaslanstva su se suglasila da cestovni promet izmeu Metkovia (Doljani) i Doboja, kao i eljeznika pruga od granice Republike Hrvatske do Sarajeva, u prijelaznom razdoblju do konstituiranja kantonalnih tijela osiguravaju iskljuivo federalna tijela. Sastav federalne policije, ija je neposredna zadaa kontrola spomenutih komunikacija, biti e nacionalno ujednaen, a odraavati e nacionalni sastav kantona na ijem se podruju ove prometnice nalaze. Vlada Federacije e, sukladno Ustavu, urediti reim koritenja ovih prometnica, carinski nadzor, ukljuujui i predcarinsku kontrolu (npr. zdravstvena, veterinarska i slina) i druga pitanja u svezi s uvozom i robnim prometom na ovim prometnicama, u roku od 14 (etrnaest) dana. Radi potpunijeg koritenja ovih prometnica, Vlada e prioritetno osigurati zaobilaenje pontonskih mostova na cestovnom smjeru, kao i popravak odnosno zaobilaenje mostova na trasi eljeznike pruge. 5. Povratak prognanih, izbjeglih i raseljenih osoba jedan je od najvanijih preduvjeta za uspjeno ostvarenje Federacije. Strane su suglasne da se svim tim osobama, po mogunosti prije nastupa zimskog perioda, osigura povratak na njihova ognjita koji nee biti niim uvjetovan i uz jamenje sigurnosti njihovih osoba i imovine. Posebno se jami sloboda kretanja i djelovanja svim humanitarnim organizacijama, zdravstvenim radnicima i ustanovama. Svi prognanici i izbjeglice imaju se pravo vratiti u svoje domove, a napose sve rtve meusobnog sukoba Hrvatskog Vijea Obrane i Armije Bosne i Hercegovine. S ciljem ostvarenja povratka odmah e se pristupiti izradi programa povratka i njegovoj provedbi. Program e izraditi i provoditi Federacija, a Republika Hrvatske pruiti e strunu i drugu pomo. Odmah e se imenovati dunosnici Vlade, koji su odgovorni u Federaciji za program i provedbu povratka prognanika i izbjeglica. Za rtve srpske agresije biti e izraen poseban program povratka, obnove domova i cjelokupnog ivota (primjerice: gospodarstva, kolstva, zdravstva).

27/08/2007

432

U izradi i provedbi ovih programa zatraiti e se meunarodna suradnja i pomo. 6. Dogovoreno je da se u svim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima osigura adekvatna nacionalna zastupljenost u skladu s Ustavom, tako da u diplomatskim predstavnitvima u kojima je na elu predstavnitva osoba iz redova bonjakog naroda, prvi ministar savjetnik treba biti iz redova hrvatskog naroda, i obratno. Usklaeno je da od dvije misije pri Ujedinjenim narodima, u jednoj (eneva) na elu bude bosanski Hrvat, te da veleposlanici u Sjedinjenim Amerikim Dravama i u vicarskoj budu iz reda drugog naroda u odnosu na efove misija pri Ujedinjenim narodima u tim zemljama. Zakljueno je da e iz reda bosanskih Hrvata biti imenovani efovi sljedeih diplomatskokonzularnih predstavnitava: Rim, Budimpeta i Ljubljana, te Bonn ili Washington. Usklaeno je da se uspostave dva nova diplomatsko-konzularna predstavnitva - Australija i Kanada - od kojih e na elu diplomatsko-konzularnog predstavnitva u Kanadi biti bosanski Hrvat, a onog u Australiji Bonjak. Kandidatura efova diplomatsko-konzularnih predstavnitava izvrit e se, u skladu sa navedenim stanovnitvom, u roku od 14 (etrnaest) dana. Posebno e se dogovoriti raspored mjesta u zemljama Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka".

27/08/2007

433

198.

R. Karadi R. Mladi: Sporazum o primirju za Bosnu i

Hercegovinu ( Pale, 19. 12. 1994.) *

Mirovno posredovanje predsjednika Jimmyja Cartera
Mi dole potpisani, saglasni smo da emo kao i oni pod naom komandom: 1. Otpoeti pregovore o sporazumu o obustavi neprijateljstava 27. decembra 1994. sa namerom da sporazum zakljuimo do 15. januara 1995. Ovaj sporazum bio bi odmah prfmenjen uspostavljanjem primirja, rasporeivanjem mirovnih snaga Ujedinjenih nacija du linija sukoba, obustavom svih vojnih aktivnosti, razmenom zarobljenika itd. Ovo primirje uspostavlja se na etiri meseca, ili na dui period ukoliko se o tome saglase obe strane. 2. Za vreme trajanja primirja pregovarati o sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, sa predlogom kontakt grupe kao osnovom za pregovore o svim takama. To e biti uinjeno na mestu prihvatljivom za obe strane, pod pokroviteljstvom kontakt grupe i uz angaovanje posrednika koje kontakt grupa predloi prihvaenih od obeju strana. Sva pitanja treba da budu reena u punoj saradnji, sa kontakt grupom. Obe strane e po svim pitanjima imati jednak tretman. 3. Tokom ovog perioda omoguiti neometano kretanje humanitarnih konvoja, korienje sarajevskog aerodroma u skladu sa postojeim dogovorima i obnavljanje humanitarnih aktivnosti koje vre zvanine institucije i nevladine organizacije. Obe strane mogu se prikljuiti inspektorima UNPROFOR-a kako bi se uverile da poiljke ne sadre oruje i drugu vojnu opremu. 4. Obe strane na teritoriji koju kontroliu bie odgovorne za potpunu obustavu i spreavanje vatre iz svih vrsta naoruanja koje bi moglo ugroziti ljude ili imovinu. 5. Obe strane na teritoriji koje kontroliu bie odgovorne za zatitu ljudskih prava u skladu sa meunarodnim standardima. Svi ljudi, bez obzira na uzrast, pol ili etniko poreklo imae pravo da ive tamo gde sami izaberu. Meunarodni posmatrai, ukljuujui i specijalnog izvetioca Komisije za ljudska prava, imae punu slobodu u nadgledanju potovanja ovog sporazuma. 6. Svi zarobljenici bie blagovremeno razmenjeni, pod pokroviteljstvom Meunarodnog komiteta Crvenog krsta (MK CK) i u skladu sa enevskom konvencijom. MK CK e imati neometan pristup svim zarobljenicima, kako bi se uverio da se odredbe ovog sporazuma potuju. 7. U konanom sporazumu, o svemu mora biti postignuta saglasnost, u suprotnom, nema nikakvog sporazuma. Uoeno je da postoje i druga teka pitanja i nereeni problemi koji e morati da budu reeni. To e biti uinjeno na miran nain i, zavisno od potrebe, uz korienje usluga kontakt grupe ili UNPROFOR. Potpisano 19. decembra 1994. Radovan Karadi
*

IZVOR: Meunarodna politika, 1-2., M 1995.

27/08/2007

434

Ratko Mladi Dimi Karter (kao svedok)

ANEKS SPORAZUMU
Tekst dodatnog sporazuma koji je u prisustvu Dimija Kartera 20. decembra 1994. potpisao Radovan Karadi. 1. Dogovoreno je da e pregovori o potpunom prekidu neprijateljstava poeti 23. decembra 1994. sa ciljem da sporazum bude postignut do 1. januara 1995. 2. Potpuno primirje u itavoj Bosni i Hercegovini stupie na snagu 23. decembra 1994. u podne obustavom svih vojnih aktivnosti, i nadgledae ga snage UN du svih linija sukoba. 3. Na osnovu garancija o slobodnom kretanju konvoja i obavljanju humanitarnih aktivnosti, bosanske snage povui e se iz demilitarizovane zone na Igmanu, u skladu sa postojeim sporazumom, pre poetka pregovora o kojima govori taka 1. Potpisano 20. decembra 1994. Dimi Karter (kao svedok) Radovan Karadi

27/08/2007

435

199.

Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Pismo Republike Hrvatske dr. Franji Tumanu

predsjedniku

(Sarajevo, 12. 11. 1994.)

"Kao to Vam je poznato, ve deset dana traju snani vojni napadi na zatienu zonu Biha. Najvei dio ovih napada dolazi iz pravca Hrvatske, poglavito iz UNPA zona sa podruja Vae zemlje.Takoer postoje pouzdane informacije da je u UNPA zonama u toku gomilanje novih snaga koje se spremaju da iz vie pravaca poduzmu neposredne napade na Biha i Veliku Kladuu. Prije tri dana regija je bila napadnuta i iz zraka. Zrakoplovi su doletjeli sa aerodroma Udbine, dakle opet sa podruja Hrvatske. Iako su nam poznate specifine okolnosti pod kojima se teritorij Hrvatske koristi za pripreme i izvrenje napada na teritorij Bosne i Hercegovine, traimo da u duhu odredaba meunarodnog prava bez odlaganja poduzmete sve potrebne mjere da se sprijee napadi na Bosnu i Hercegovinu sa teritorija Vae zemlje. Oekujemo da ove mjere poduzmete i u duhu odredbe l. 8. o vojnoj suradnji u graninim podrujima izmeu dvije zemlje iz naeg Sporazuma o prijateljstvu i suradnji od 21. srpnja 1992. i Dodatka ovom Sporazumu od 13. rujna 1992. ".

IZVOR: Alija Izetbegovi. Sjeanja. Autobiografski zapis. Sarajevo: TKD ahinpai, 2001., str. 179.

27/08/2007

436

200.

Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi, glavni

zapovjednik Armije BiH general Rasim Deli, te Radovan Karadi i general Ratko Mladi: Sporazum o prekidu vatre u BiH (Sarajevo - Pale, 23. 12. 1994.)*

Sporazum o prekidu vatre u BiH

Predstavnici bosanskih Srba potpisali su u petak sporazum o prekidu vatre u BiH. Sukladno odredbama sporazuma, prekid vatre trebao bi stupiti na snagu u subotu u podne. Tekst sporazuma potpisali su petak uveer u Sarajevu predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi i glavni zapovjednik Armije BiH general Rasim Deli, a neto prije, na Palama, sporazum su potpisali Radovan Karadi i Ratko Mladi. Nakon razgovora u Predsjednitvu BiH, posebni je izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi izjavio da bi u subotu trebali poeti novi pregovori o potpunom prekidu neprijateljstava na cijelom prostoru BiH. Takav bi sporazum trebao biti zakljuen do 1. sijenja sljedee godine. Nakon toga predvien je i nastavak pregovora o cjelovitom mirovnom rjeenju. Unato traenju Unprofora i suglasnosti Vlade BiH da se odmah pristupi razmjeni ratnih zarobljenika, oslobaanju zatvorenika te dostave informacije o nestalima, Srbi su takav prijedlog odbili, pa je tekst sporazuma o prekidu vatre zakljuen bez te odredbe. Dopredsjednik Federacije BiH Ejup Gani to je popratio izjavom kako se Srbi boje svoje odgovornosti za poinjene ratne zloine, pa stoga izbjegavaju priznati to se dogodilo sa 16 tisua ljudi koliko ih je na popisu nestalih.

IZVOR: Vjesnik, 24. 12. 1994.

27/08/2007

437

201.

Generali T. Blaki, R. Deli, R. Mladi: Sporazum o

prekidu neprijateljstava u BiH (Zrana luka, Sarajevo, 12. 1. 1995.) *

Sporazum o prekidu neprijateljstava u BiH
1. Sve e se strane suzdravati uporabe jezika koji potkopava sporazum o potpunom prekidu neprijateljstava i da e se openito suzdravati od uporabe provokativnog jezika u masovnim medijima. 2. Sastanci regionalnih zajednikih komisija odravat e se na crti dodira, kao to su to dogovori na razinama zapovjednika ili centralne zajednike komisije. 3. Postojeu crtu dodira definirat e Unprofor u sporazumu sa stranama i tako e definirane mape dogovoriti za 31. sijenja ove godine. to se tie crte dodira oko grada Sarajeva, crte e se vratiti na poloaj od 9. veljae 1994. godine. 4. Unprofor e pripremiti nacrt sporazuma o punoj slobodi kretanja sa stranama do 18. sijenja ovegodine. 5. Inspekcija o povlaenju Armije BiH s Igmana obavit e pregled 14. sijenja. Budue aktivnosti: 1. Strane e definirati svoju obvezu potpune primjene pridravanja sporazuma od 23. i 31. prosinca 1994. godine u smislu postizanja potpunog trajnog mirovnog sporazuma prije isteka njegova roka. 2. Mapa koja e oznaavati toke prelaska du linije dodira i promatrake toke e biti razmotrene na centralnoj zajednikoj komisiji najavljenoj za 19. sijenja. 3. Bit e odran sastanak regionalne zajednike komisije 14. sijenja u oblasti Bihaa kako bi se olakala provedba sporazuma od 23. i 31. prosinca 1994. godine i posebno izvlaenje svih prisutnih stranih trupa te uspostavile promatrake toke. 4. Bit e odran sastanak regionalne zajednike komisije u oblasti Livna i Kupresa kako bi se olakala provedba sporazuma od 23. i 31. prosinca prole godine. Potpisnici: generali Blaki, Deli, Mladi)

IZVOR: Veernji list, 13. 01. 1995.

27/08/2007

438

202.

Plan od devet toaka za potporu Federacije BiH

(Mnchen, 5. 2. 1995.)
Sadraj mnchenskog plana potpore Federaciji BiH
U organizaciji amerike Vlade na kojem su sudjelovali elnici Federacije BiH, predstavnici Vlade Republike Hrvatske i zemalja lanica Kontaktne skupine dogovoren je plan od devet toaka za potporu Federaciji BiH. Tim je planom predvieno: 1. Bit e imenovan meunarodni arbitar koji e odluivati o svim pitanjima za koja mu se obrati jedna ili druga strana kako bi se postigao napredak u provedbi Washingtonskih sporazuma, Bekog sporazuma i Federacije. Arbitar e odluivati na osnovu Washingtonskih sporazuma, Bekog sporazuma, Ustava Federacije i na osnovu pravednih naela. Njegove odluke bit e obvezujue za sve strane. Arbitra e imenovati osoba izabrana meusobnim sporazumom strana. 2. Uspostavit e se stalna komisija u Sarajevu kako bi nadgledala i pratila razvoj Federacije. Odredit e se lista prioriteta i odrediti datumi za provedbu. 3. Bit e poslani strunjaci za ustav, kako bi pomogli razvoj institucionalnih aranmana. 4. Vladama i meunarodnim organizacijama skrenut e se pozornost na problem povratka prognanika koji je kljuan za odrivost Federacije. 5. Bit e ponueno slanje meunarodnih posrednikih ekipa kako bi se pomoglo u rjeavanju razlika u odreenim zajednicama. 6. Predloit e se da te radne ekipe rade zajedno s dunosnicima Europske unije u Mostaru i ispitaju irenje suradnje s Europskom Unijom u drugim podrujima. 7. Predlae se da se institucionaliziraju konzultacije svakih est mjeseci kako bi se razmotrio razvoj i problemi Federacije. 8. Razmotrit e se program za pomo kako bi se moglo bre odgovoriti na stvarne potrebne. 9. Organizirat e se seminari za izobrazbu dunosnika Federacije u podruju javne uprave. Osim toga Sjedinjene Drave e poslati vieg umirovljenog asnika kako bi pomogao u integraciji federalnih vojnih institucija.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA2050140:1., 5. 2. 1995.

27/08/2007

439

203.

Predsjednik Turske

RH

dr.

Franjo

Tuman

predsjednik izjava

Republike

Sulejman

Demirel:

Zajednika

(Brijuni, 21. 07. 1995.)*

Nakon susreta predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana i predsjednika Republike Turske Sulejmana Demirela na Brijunima u petak naveer objavljenja je zajednika izjava.

Zajednika izjava
"21. srpnja 1995. predsjednik Republike Turske Nj. E. Sulejman Demirel stigao je na Brijune u radni posjet Republici Hrvatskoj na poziv predsjednika Republike Hrvatske Nj. E. dr. Franje Tumana. Dvojica Predsjednika zajedno s najviim dravnim izaslanstvima dviju zemalja razgovarali su o najnovijem razvoju politikih i vojnih okolnosti u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj te izrazili svoju zabrinutost glede pogoranja krize u regiji zbog nastavka srpskog ekspanzionizma. Oni su zgranuti humanitarnom katastrofom i povredama ljudskih prava uzrokovanih tom agresijom i pozvali meunarodnu zajednicu, a posebice organizacije za ljudska prava da odgovore na trenutne potrebe svih izbjeglica i prognanika. Najotrije su osudili najnovije ofenzive na i invaziju zatienih zona Ujedinjenih naroda u BiH od strane bosanskih Srba, kao i njihovo trajno pobijanje svih mirovnih napora, posebice Mirovnog plana Kontaktne skupine. Isto su tako osudili napade hrvatskih Srba na podruja BiH oko Bihaa i njihove pokuaje da izazovu napetost kao dio stategije odbijanja mirne reintegracije hrvatskih okupiranih podruja. Predsjednik Tuman izvijestio je predsjednika Demirela da e Hrvatska, ukoliko meunarodna zajednica i Ujedinjeni narodi ne poduzmu odgovarajuu akciju u okviru svog mandata, biti prisiljena poduzeti mjere kako bi obranila svoje sigurnosne interese u svijetlu vrlo teke situacije na bihakom podruju. Dvojica Predsjednika istaknuli su da bi trenutna eskalacija vojnih akcija od strane srpskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mogla voditi, ne samo nastavku sukoba, nego i daljnjoj destabilizaciji stanja u regiji. Posebice su istaknuli da odgovornost snosi vlada u Beogradu koja odbija prihvatiti uzajamno priznanje drava u regiji. Ona nastavlja s operativnom, vojnom i tehnikom potporom neregularnim srpskim snagama kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, i ima svoje snage na podruju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dvojica su Predsjednika konsternirani nedostatkom volje meunarodne zajednice da poduzme primjerene mjere za spreavanje i ublaavanje sadanjeg vrlo opasnog razvoja dogaaja, a posebice nedjelotvornou UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini i UNCRO-a u Hrvatskoj. Ponovili su svoje uvjerenje da Hrvatska i Bosna i Hercegovina kao rtve agresije imaju pravo na samoobranu.

IZVOR: Vjesnik, 22. 07. 1995.

27/08/2007

440

Ponovno su istaknuli svoje uvjerenje da ozbiljnost situacije potvruje potrebu za neposrednim i potpunim provoenjem Washingtonskih sporazuma. To je vitalno za ouvanje nacionalnih i teritorijalnih interesa bosanskih Hrvata i Bonjaka. Izrazili su bezrezervnu potporu Federaciji Bonjaka i Hrvata i pojaanju konfederalnih veza izmeu Federacije i Republike Hrvatske. Posebice su istaknuli vanost suradnje izmeu bosanskih Hrvata i Bonjaka na podruju zajednike obrane u ovom trenutku krize. Dvojica Predsjednika suglasili su se da e poduzeti koordinirane diplomatske napore na meunarodnoj razini za neposrednu akciju kako bi se sprijeio opasan razvoj krize i oivotvorio mirovni proces. Pozvali su Kontaktnu skupinu da poduzme konkretne i odlune mjere kako bi sprijeili daljnju srpsku agresiju i pozvali su sve demokratske drave da daju najveu moguu potporu Republici Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Predsjednik Tuman ponovio je zahvalnost hrvatske Vlade i naroda za pozitivnu ulogu turskog bataljuna u obnavljanju povjerenja izmeu Hrvata i Bonjaka u Bosni i Hercegovini. Dvojica Predsjednika izrazili su svoje zadovoljstvo s odlinim razvojem bilateralnih odnosa izmeu Hrvatske i Turske te razgovarali o raznim nainima poboljanja njihove suradnje."

27/08/2007

441

204.

Izaslanstva Republike Hrvatske, Republike Bosne i

Hercegovine, i Federacije BiH: Deklaracija o ivotvorenju sporazuma iz Washingtona i zajednikoj obrani od srpske agresije (Split, 22. 7. 1995.)
Splitska deklaracija
Izaslanstvo Republike Hrvatske predvoeno predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tumanom, izaslanstvo Republike Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine predvoeno predsjednikom Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegoviem i predsjednikom Federacije Bosne i Hercegovine Kreimirom Zubakom, nakon razgovora u Splitu, dana 22. srpnja 1995. godine usvojili su

DEKLARACIJU o oivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajednikoj obrani od srpske agresije i postizanju politikog rjeenja sukladno naporima meunarodne zajednice
Potvrujui vrsto opredjeljenje i politiku volju za jaanje suradnje i saveznitva hrvatskog i bonjakog naroda u sudbonosnim trenucima za opstojnost dvaju naroda suoenih s pojaavanjem nasilja na okupiranim podrujima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s neizvjesnou mirovnog procesa i s nedjelotvornou meunarodne zajednice; Utvrujui da su zaposjedanje i napadi na "zatiene zone" UN u Bosni i Hercegovini i zajednike vojne operacije bosanskih i hrvatskih Srba protiv "zatiene zone" UN u Bihau, oruane provokacije u drugim podrujima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te odbijanje svakog mirovnog plana sa strane bosanskih i hrvatskih Srba, dio jedinstvene i zajednike strategije nastavka agresije i pokuaja zadravanja okupiranih podruja Hrvatske i Bosne i Hercegovine u cilju stvaranja "velike Srbije" pod vodstvom i uz punu odgovornost politikog i vojnog vrha "SRJ" (Srbije i Crne Gore); Utvrujui da nastavak agresije i nasilnih pokuaja zadravanja okupiranih podruja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, te nedostatni rezultati mirovnog procesa, nalau vodstvima Hrvatske i Bosne i Hercegovine da temeljito i cjelovito razmotre stanje u regiji sa stanovita ouvanja nacionalne opstojnosti hrvatskog i bonjakog naroda i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine; Iskazujui neopozivu potporu provedbi Sporazuma iz Washingtona o uspostavi Federacije, te njenom konfederalnom pozvezivanju s Republikom Hrvatskom; Uvjereni da je takva snana, meunarodno afirmirana, teritorijalno odriva, gospodarski razvijena i demokratski ureena Federacija nezamjenjiv dravno-politiki okvir, povijesni

IZVOR: Vjesnik, 24. 7. 1995.

27/08/2007

442

interes i najsigurniji oblik zatite i ostvarivanja jednakopravnih nacionalnih, politikih i drugih interesa hrvatskog i bonjakog naroda; Uvjereni takoer da se na osnovi ostvarenja takve Federacije hrvatskog i bonjakog naroda moe uz pomo meunarodne zajednice postii rjeenje krize i postaviti temelj novog uravnoteenog regionalnog poretka kao jamstva mira, stabilnosti, sigurnosti i razvoja; Pozivajui hrvatske Srbe da preispitaju aktualnu militantnu politiku i prihvate mirnu reintegraciju u ustavni poredak Republike Hrvatske, a bosanske Srbe da prihvate plan Kontaktne skupine; Pozivajui "SRJ" (Srbiju i Crnu Goru) da odustane od agresije, radi stvaranja "velike Srbije", prestane pruati vojnu pomo ekstremistima u Kninu i na Palama i pristupi meusobnom priznanju u meunarodno priznatim granicama Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine; Potvrujui spremnost na djelatni doprinos naporima za hitno oivljavanje mirovnog procesa na temelju prihvaanja Plana Kontaktne skupine u Bosni i Hercegovini, te mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija Republike Hrvatske; Istiui posebno da e svako produenje postojee neuinkovitosti UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini, te neprimjenjivanje mandata UNCRO u Hrvatskoj voditi odluci o otkazivanju produetka mandata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; Podravajui odluku o upuivanju Snaga za brzo djelovanje i zajedniki utvrujui da sva pitanja njihova dolaska, mandata i rasporeivanja trebaju biti ureena posebnim sporazumom sukladnim suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine; Istiui zajedniki stav da odluka o ukidanju embarga na oruje treba istodobno biti primjenjena na Bosnu i Hercegovinu i na Hrvatsku; Uvjereni da "SRJ" (Srbija i Crna Gora) snosi posebnu odgovornost za nastavak krize i smatrajui da je potrebno odrati i osnaiti reim sankcija Vijea sigurnosti UN; Odbijajui zamisli o obnavljanju ili uspostavi bilo kakve nove "jugoslavenske" dravne zajednice, smatrajui ih uporednom i rezervnom varijantom velikosrpske hegemonije, te podupirui normalizaciju u regiji na osnovi suverenosti, neovisnosti i cjelovitosti; Potvrujui interes za hitnom provedbom navedenih naela Deklaracije, dogovoreno je: 1. Proirenje i jaanje obrambene suradnje na temelju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine od 21. srpnja 1992. godine. U tom pogledu Republika i Federacija Bosne i Hercegovine uputile su Republici Hrvatskoj poziv da prui hitnu vojnu i drugu pomo u obrani od agresije, posebice u podruju Bihaa, to je Republika Hrvatska prihvatila. Dogovoren je i nastavak suradnje i stalna koordinacija obrambenih djelatnosti izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dogovorena je i suradnja Glavnog stoera Hrvatske vojske sa Zdruenim stoerom ARBH i HVO radi koordinacije obrambenih djelovanja u oblasti zapovijedanja, logistike, vojnoindustrijske proizvodnje, komunikacijskih sustava, informacijsko-analitikih potreba i drugim oblastima.

27/08/2007

443

2. Osnivanje politiko-pravne strune skupine sa zadaom da hitno analizira i predloi rjeenja za integriranje funkcija vlasti Republike i Federacije BiH; 3. Upuivanje poziva za sastanak skupine 22 zemlje lanice "Prijatelja Federacije" na visokoj razini radi hitnih donacija i pomoi u suoavanju s humanitarnom i izbjeglikom katastrofom i razmatranja trajne zajednike strategije obnove i razvoja; 4. Odravanje redovnih i stalnih politikih konzultacija radi ostvarivanja naela i dogovora ove Deklaracije, te pripremanja pravnih, politikih i drugih osnova za uspostavu konfederalnih veza s Republikom Hrvatskom. Deklaraciju su potpisali dr. Franjo Tuman, Predsjednik Republike Hrvatske, Alija Izetbegovi, Predsjednik Predsjednitva Republike BiH, Kreimir Zubak, Predsjednik Federacije BiH i Haris Silajdi, Predsjednik Vlade BiH

27/08/2007

444

205. 1995.)

Predsjednik

Predsjednitva

BiH

Alija

Izetbegovi:

Program od dvanaest taaka za mir u BiH (Sarajevo, 18. 8.

"Program od dvanaest taaka za mir u BiH"

Nekoliko dana ranije (18. augusta), da bih obavijestio Holbrookea i sve zainteresirane i da bih uticao na njihove mogue zahtjeve, objavio sam dokumenat pod nazivom "Program od dvanaest taaka za mir u BiH" u kojem sam definirao nae ciljeve u mirovnim pregovorima za BiH. Ovdje u navesti njegovu skraenu verziju: "1. Svako mirovno rjeenje mora se zasnivati na suverenitetu i teritorijalnom integritetu Republike BiH, a Srbija treba da prihvati uzajamno priznanje svih drava koje su nastale raspadom bive Jugoslavije; 2. Plan Kontaktne grupe pet zemalja od jula 1994. za nas je i dalje na snazi. Mislimo da bi to trebao biti i za njegove autore... 3. U sklopu obuhvatnog mirovnog plana mora biti rijeeno pitanje Sarajeva. Nakon Srebrenice i epe, mi nismo spremni predati Sarajevo na upravljanje UN-a; 4. Pitanje Bosne je pitanje demokratije. Mi priznajemo jednaka prava Srbima u Bosni, ali nikakva prava ne priznajemo paljanskom reimu. Taj reim, jer se zasniva na genocidu, mora biti ili vojno pobijeen, ili potpuno izoliran. Spremni smo pregovarati sa vodstvom srpskog naroda koje e potovati elementarna prava nesrpskog stanovnitva u BiH i ponaati se u skladu sa normama civilnog svijeta... 5. Poto bi zakljuenje mira u ovom trenutku onemoguilo integraciju BiH vojnim putem, ustavno ureenje BiH ne moe sadravati nita to bi ometalo njenu mirnu reintegraciju u budunosti, a mora sadravati sve to tu integraciju omoguuje... 6. Ratni zloinci trebaju biti i dalje energino gonjeni i ovaj proces treba da bude intenziviran... 7. Implementacija mirovnog plana treba da bude garantirana ueem vojnih snaga pet zemalja lanica Kontakt-grupe. Poto su SAD pokretai nove mirovne inicijative, znaajne amerike snage takoer trebaju biti ukljuene... 8. Zemlje potpisnice e ustanoviti specijalni fond za obnovu BiH... 9. Zemlje potpisnice e politiki i materijalno podrati jaanje Federacije BiH... 10. Pregovore sa srpske strane treba da vodi predsjednik Srbije Slobodan Miloevi... 11. Potpisnice mirovnog sporazuma e pomoi Bosni i Hercegovini da osigura svoju odbranu u budunosti. One e takoer podrati ulanjenje BiH u IMF, Svjetsku banku i druge meunarodne organizacije globalnog i regionalnog znaaja... 12. Mirovni sporazum e, osim direktno zainteresiranih zemalja, potpisati i lanice Kontaktgrupe, kao i predstavnik Organizacije islamske konferencije".

IZVOR: Alija Izetbegovi. Sjeanja. Autobiografki zapis. Sarajevo: TKD ahinpai, 2001. str. 240-241.

27/08/2007

445

206.

elnici

SRJ

Republike

Srpske:

Sporazum

zajednikom izaslanstvu na mirovnim pregovorima o BiH (Beograd, 29. 8. 1995.)

Tekst sporazuma
U Beogradu je u srijedu objavljen tekst sporazuma koji su potpisali elnici tzv. SRJ i bosanskih Srba. Sporazum ima pet toaka a supotpisni su i dvojica najviih vjerskih voa Srpske pravoslavne crkve. Objavljujemo cjelovit tekst tog sporazuma: "1. Vodstvo republike srpske pristaje na potpuno usklaivanje svog pristupa mirovnom procesu s onim Savezne Republike Jugoslavije u interesu mira. 2. U tom smislu, republika srpska imenuje tri svoja predstavnika u zajedniko izaslanstvo od est lanova na elu kojeg e biti predsjednik Srbije Slobodan Miloevi, a koje e pregovarati o mirovnom procesu za BiH, i to: predsjednika republike srpske Radovana Karadia, predsjednika parlamenta republike srpske Momila Krajinika, zapovjednika glavnog stoera vojske republike srpske generala Ratka Mladia Izaslanstvo ima ovlasti da u ime republike srpske potpie dio mirovnog plana koji se odnosi na republiku srpsku, s obvezom da se postignuti sporazum striktno provede. 3. Vodstvo republike srpske ovime prihvaa da se obvezujue odluke o mirovnom planu usvajaju na plenarnoj sjednici natpolovinom veinom. U sluaju jednakog broja glasova, odluujui je glas predsjednika Slobodana Miloevia. 4. O lanovima izaslanstva SRJ odluuje vlada SRJ. 5. O moguim promjenama sastava jedinstvenog izaslanstva tijekom rada izalsanstva SRJ (ukupno tri lana) odluuje predsjednik Slobodan Miloevi, a o promjenama u izaslanstvu republike srpske (ukupno tri lana) odluuje predsjednik Radovan Karadi, s tim da promjene u sastavu izaslanstva ne utjeu na odredbe ovog sporazuma". Sporazum su u ime tzv. SRJ potpisali Zoran Lili, Slobodan Miloevi, Momir Bulatovi, Radoje Konti, Pavle Bulatovi i Momilo Perii. Kao predstravnici bosanskih Srba potpisnici su bili Radovan Karadi, Nikola Koljevi, Biljana Plavi, Momilo Krajinik, Duan Kondi, Aleksa Buha i Ratko Mladi. Supotpisnici sporazuma su patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle i vladika Irinej Bulovi.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA8300250:1., 30. 8. 1995.

27/08/2007

446

207.

Kontaktna skupina: Usuglaena osnovna naela rjeenja

za BiH (eneva, 8. 9. 1995.)

Prvi dio tog vanog dokumenta glasi: 1. Bosna i Hercegovina nastavlja svoje meunarodno pravno postojanje (subjektivitet) u svojim sadanjim granicama i sa neprekinutim meunarodnim priznanjima. 2. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, kako je uspostavljena Vaingtonskim sporazumom, i Republike srpske (RS). 2.1. Prijedlog Kontakt grupe o teritorijalnom omjeru 51:49 je osnova za sporazum. Ovaj prijedlog o teritoriji otvoren je za izmjene na osnovu zajednikog sporazuma. 2.2. Svaki entitet nastavlja da postoji u skladu sa svojim sadanjim ustavom (izmijenjenim i dopunjenim, tako da je u skladu sa ovim osnovnim principima). 2.3. Oba entiteta imaju pravo da uspostave paralelne specijalne odnose sa susjednim zemljama, ne povrjeujui suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. 2.4. Dva entiteta se reciprono obavezuj: a) da provedu ope izbore pod meunarodnim nadzorom; b) da usvoje i pristupe opeprihvaenim meunarodnim standardima i obavezama u oblasti ljudskih prava, ukluujui obavezu dozvole slobode kretanja i omoguavanja raseljenim licima da povrate u posjed svoje kue ili da dobiju pravednu naknadu; c) da prihvate obavezujuu arbitrau za rjeavanje meusobnih sporova.

IZVOR: Alija Izetbegovi. Sjeanja. Autobiografki zapis. Sarajevo: TKD ahinpai, 2001., str. 245-246: Ujutro, 8. septembra, kada je sastanak u enevi trebalo da pone, telefonom me pozvao dravni sekretar Christopher, instistirajui da bez izmjena prihvatimo nacrt enevskog dokumenta. Tvrdio je da on znai "mono priznanje statusa Bosne" i da e Amerika odluno stajati iza njegove realizacije. Sjednica Predsjednitva bila je upravo u toku i kao jedina taka dnevnog reda nalazio se enevski dokument. Prenio sam im bez komentara Christopherovu poruku. Dokument je prihvaen sa oitim osjeanjem tegobe. Tako je poela nova era u historiji Bosne i Hercegovine, puna nedoumica i dvosmislenosti.. (Izaslanstva Hrvatske, BiH i tzv. SRJ voena ministrima vanjskih poslova dr. Matom Graniem, Muhamedom airbejom i Milanom Milutinoviem sloila su se 8. 9. 1994. na sastanku u enevi o osnovnim naelima rjeenja za Bosnu i Hercegovinu.)

27/08/2007

447

208.

Predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Pismo sekretaru Organizacije islamskih zemalja

generalnom

(Sarajevo, 24. 9. 1995.)

Bonjaki muslimanski narod Sandaka izloen je dravnom teroru, ak i genocidu
Dr. Hamidu Al-Gabidu, generalnom sekretaru Organizacije islamskih zemalja Sarajevo, 24. septembar 1995. Vaa Ekselencijo, Ovom prilikom elim skrenuti Vau panju na stanje u Sandaku, uz molbu da uinite sve to je u Vaoj moi da se to stanje popravi. Iako je Sandak izvan granica Republike Bosne i Hercegovine, mi trajno ostajemo zainteresirani za taj dio naeg naroda. U Sandaku ivi 319-500 Bonjaka, koji su tu autohton narod i ine veinsko stanovnitvo u toj regiji. Tokom posljednje etiri godine taj dio naeg naroda je izloen dravnom teroru od strane Srbije i Crne Gore, koji je u izvjesnim trenucima dobivao karakter genocida. S tim u vezi Vlada RBiH odrala je posebnu sjednicu 7. 3. 1995. g. koju je posvetila Sandaku, a Skuptina RBiH je na svom zasjedanju 29. 3. 1995. g. usvojila Deklaraciju o krenju ljudskih prava i sloboda Bonjaka (muslimana) u Sandaku i drugim dijelovima Srbije i Crne Gore. Bonjaci u Sandaku imaju definiran program za rjeavanje svoga statusa, sa kojim su upoznali sve domae i meunarodne institucije. Taj program je u skladu sa meunarodnim pravom i evropskim principima usvojenim za rjeavanje jugoslavenske krize. Muslimansko Nacionalno Vijee (MNVS) je jedini legitimni organ Bonjaka u Sandaku. To je legitimno izabrano rukovodstvo koje se i na domaem i na meunarodnom planu zalae za ostvarenje prava Bonjaka Sandaka i rjeenje statusa Sandaka uz meunarodne garancije. U vezi sa tim, MNVS istie zahtjev da OIC, kao kolektivni lan Ujedinjenih Nacija, pokrene meunarodne mehanizme i insistira na neodlonom rjeavanju statusa Sandaka, da uestvuje u definisanju i rjeavanju statusa Sandaka na Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji u enevi i da bude jedan od garanata njegove praktine realizacije.

IZVOR: Alija Izetbegovi. Godina rata i mira: odabrani govori, intervjui i pisma. 1996. Sarajevo: Ljiljan, 1997., str. 15-16.

27/08/2007

448

Ja Vas molim da uvaite ovaj zahtjev MNVS i da uinite sve to je u Vaoj moi da pomognete Bonjacima u Sandaku, kako bi tu opstali na svojoj zemlji, ouvali svoj identitet i pravedno rijeili svoj status. Molim Vas takoer da sa ovim pismom upoznate sve lanove OIC. Primite moje srdane selame i izraze osobitog potovanja.

27/08/2007

449

209.

Kontaktna skupina: Tekst Temeljnih naela za BiH (New

York, 26. 9. 1995.)

Daljnja dogovorena temeljna naela (nastavno na naela dogovorena u enevi 8. rujna 1995.)
New York Temeljna naela koja su u New Yorku 26. rujna 1995. prihvatili ministri vanjskih poslova Republike Hrvatske, Republike BiH i SRJ (nastavno na naela dogovorena u enevi 8. rujna 1995.): 4. Svaki od dva entiteta potivat e meunarodne obveze BiH ako te obveze ne obuhvaaju i financijske obveze koje bi jedan entitet preuzeo bez suglasnosti drugog. 5. Cilj je da se slobodni demokratski izbori odre u oba entiteta im to drutveni uvjeti dopuste. Kako bi se osigurala to vea demokratska uinkovitost tih izbora oba e entiteta poduzeti sljedee korake: 5.1. Obje e vlade odmah izraziti svoju punu potporu neodlonoj a) slobodi kretanja; b) pravu raseljenih osoba da se vrate svojim kuama ili dobiju pravednu naknadu; c) slobodi govora i tiska; d) zatiti svih drugih meunarodno priznatih ljudskih prava kako bi se osnaio i potaknuo demokratski izborni proces; 5.2. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ili druga meunarodna organizacija e, to je prije mogue, poslati svoje predstavnike u sve vee gradove u Federaciji i RS u BiH te objavljivati mjesena izvjea o a) ispunjavanju obveza navedenih u cjelini Dogovorenih temeljnih naela; b) razvoju drutvenih uvjeta do razine na kojoj bi izborni proces mogao biti uinkovit; 5.3. Trideset dana nakon to izaslanstvo OESS-a zakljui da se u oba entiteta mogu odrati slobodni i demokratski izbori vlade dvaju entiteta e odrati slobodne i demokratske izbore a pri tom e u potpunosti suraivati s programom njihova meunarodnog nadzora. 6. Nakon izbora sve ovlasti i dravni prerogativi BiH bit e povjereni sljedeim tijelima u skladu s cjelinom Dogovorenih temeljnih naela: 6.1. Parlamentu ili skuptini u kojem e dvije treine zastupnika biti izabrano na podruju Federacije a jedna treina na teritoriju RS. Sve odluke Parlamenta donosit e se veinom glasova pod uvjetom da takva veina ukljuuje i najmanje jednu treinu glasova zastupnika iz svakog entiteta.

IZVOR: Vjesnik, 28. 9. 1995.

27/08/2007

450

6.2. Predsjednitvu u kojem e dvije treine lanova biti izabrane na podruju Federacije a jedna treina na teritoriju RS. Sve odluke Predsjednitvo e donositi veinom glasova, no ako treina ili vie lanova izraze neslaganje s odlukom ostalih lanova i ocjene da je odluka protivna vitalnim interesima entiteta u kojemu su ti lanovi izabrani sporno e pitanje odmah biti izneseno pred parlament odgovarajueg entiteta. Ako taj parlament dvotreinskom veinom odbije prihvatiti osporavanu odluku ona nee stupiti na snagu. 6.3. Vladu u odgovarajuem ministarskom sastavu. 6.4. Ustavni sud nadlean odluivati o svim pitanjima u skladu s Ustavom BiH koji e biti promijenjen i usklaen sa svim dogovorenim temeljnim naelima. 6.5. Strane e pregovarati o neposrednoj budunosti i drugim pitanjima sastava i djelovanja ovih tijela. 6.6 Gore navedena tijela imaju odgovornost za vanjsku politiku BiH. Strane e nastaviti pregovore kako bi odredile do koje mjere e navedena tijela takoer biti odgovorna i za druga pitanja a u skladu s cjelinom dogovorenih temeljnih naela."

27/08/2007

451

210.

Slubeni tekst sporazuma o prekidu vatre u BiH

(Sarajevo, 5. 10. 1995.)*

Dolje potpisani slau se u sljedeem: 1. Poevi od dana stupanja na snagu, definiranoga u stavku 2, strane e na cijelom teritoriju unutar granica BiH provesti prekid vatre i prekinuti sva neprijateljska vojna djelovanja te primijeniti ostale odredbe ovoga sporazuma. 2. Prekid vatre stupit e na snagu u 00,01 sati 10. listopada godine 1995., ako u to vrijeme u potpunosti budu uspostavljeni dotok plina i elektrine energije u grad Sarajevo. Ako se to ne dogodi, prekid vatre stupit e na snagu u 00.01 sati na dan koji slijedi uspostavi dotoka tih energenata u grad. 3. Da bi se omoguili pregovori i poetak primjene mirovnog sporazuma, prekid vatre e trajati 60 dana, ili do zavretka posrednih mirovnih pregovora i mirovne konferencije, ovisno to od toga bude kasnije. 4. U skladu s obvezom prekida vatre na dan stupanja na snagu prekida vatre, sve e strane odmah osi gurati da vojni zapovjednici izdaju i pridravaju se jasnih zapovijedi, kojima e se sprijeiti: a) sve ofenzivne akcije, b) ophodnje i ofenzivne izvidnice ispred svojih poloaja, c) svaka vrsta paljbe, ukljuujui i snajpere, d) postavljanje dodatnih mina, e) postavljanje dodatnih prepreka ili zapreka. 5. Nakon stupanja na snagu prekida vatre, sve e strane odmah osigurati: a) da se svi civili i zarobljenici tretiraju humano, b) da sve svi ratni zarobljenici razmjene pod nadzorom UNPROFOR-a. 6. Poevi od dana stupanja na snagu prekida vatre, strane e suraivati u aktivnostima UNPROFOR-a vezanima za praenje prekida vatre i odmah e o krenjima sporazuma izvjeivati ovlatene slube UNPROFOR-a. 7. Poevi od dana stupanja na snagu prekida vatre strane e osigurati slobodno kretanje i nesmetani cestovni promet izmeu Sarajeva i Gorada du dva primarna smjera (Sarajevo Rogatica - Gorade i Beograd - Gorade) za sav nevojni promet i UNPROFOR-ova vozila. 8. Tijekom razdoblja prekida vatre dolje potpisani e u cijelosti potovati obveze preuzete Dogovorom o osnovnim naelima od 8. rujna 1995. u enevi, Okvirnim sporazumom od 14. rujna 1995. i Daljnjim dogovorenim principima od 26. rujna 1995., ukljuujui (ne ograniavajui se na opa znaenja gore navedenog) obveze da se omogui sloboda kretanja svim osobama i svima raseljenima, te pravo da se vrate svojim domovima i ponovno preuzmu svoju imovinu.

IZVOR: Vjesnik, 06. 10. 1995

27/08/2007

452

Prdsjednik Predsjednitva: Alija Izetbegovi, Veleposlanik SAD u BIH: John Menzies Pomonik amerikog dravnog tajnika: Richaerd Holbrooke

Holbrookeova pismena izjava o Sarajevu

Kao sastavni dio sporazuma o prekidu vatre u BiH objavljena je u Sarajevu i pismena izjava pomonika amerikoga dravnog tajnika Richarda Holbrookea o Sarajevu. Odredbe sporazuma o prekidu vatre ne mijenjaju niti se moe tumaiti da na bilo koji nain mijenjaju obveze UN-a i NATO-a u sluaju napada na zatiene zone u BiH. Kao to je rekao predsjednik Clinton SAD e zatraiti obnovu zranih napada ako budu ugroene sigurnosne zone u Bosni i Hercegovini. SAD e takoer smatrati krenjem sporazuma i namjeran prekid struje, plina i vode gradu Sarajevu i takvi e postupci imati najtee posljedice. To je posebice vano za Sarajevo, gdje sloboda pristupa cestama preko Kiseljaka i Igmana mora biti zajamena.

27/08/2007

453

211.

Daytonski

sporazumi:

Sporazum

oivotvorenju

Federacije Bosne i Hercegovine (Dayton 10. 11. 1995.)

I. Opa naela Potpuna uspostava Federacije Bosne i Hercegovine bitan je preduslov za mir u Bosni i Hercegovini. Bez snane Federacije koja u cijelosti funkcionira, kao jedne od dva sastavna entiteta Bosne i Hercegovine, Davtonski bliski razgovori ne mogu proizvesti trajno mirovno rjeenje. Dvadeset mjeseci nakon usvajanja Ustava Federacije, proces jaanja Federacije i izgradjivanja povjerenja izmedju njenih konstitutivnih naroda jo uvijek nije dao zadovoljavajue rezultate. Mi, dolje potpisani, sloili smo se stoga da poduzmemo radikalne korake radi ostvarenja politike, ekonomske i drutvene integracije u Federaciji. Odgovornosti i organizacija Vlade Federacije i Vlade Republike Bosne i Hercegovine moraju biti odvojene. Saradjujui medjusobno za dobrobit stanovnitva, ni jedna od dvije pomenutc vlade ne smije se mijeati u iskljuive nadlenosti druge vlade. Ne umanjujui kontinuirani suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Vlada Republike mora sada prenijeti funkcije na Vladu Federacije u skladu s Ustavom Federacije. Vlada Republike mora zadrati samo one funkcije koje joj omoguuju da funkcionira kao vlada medjunarodno priznate drave Bosne i Hercegovine, a u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine formuliranim na bliskim razgovorima u Davtonu. Sve druge funkcije prenijee se na Vladu Federacije. Istovremeno, postojee civilne vlasti i njihovi organi u dijelovima Federacije pod kontrolom HVO-a moraju sada prenijeti sve svoje funkcije na organe Federacije i biti rasputeni. Ovaj Sporazum e se uskladiti s mirovnim rjeenjem za Bosnu i Hercegovinu, kada ono bude usvojeno. U skladu s ovim naelima sloili smo se o sljedeem:

II. Odluke A. Prijenos odgovornosti na Federaciju Do 10. prosinca 1995. godine, iznijet emo pred Ustavotvornu Skuptinu Federacije i Skuptinu Republike zakonske prijedloge koji obuhvaaju sljedee odredbe to se odnose na funkcije i ovlasti Vlada Federacije i Republike, a u cilju njihova prihvaanja do 20. prosinca: 1. Mjesec dana po usvajanju ovih zakonskih prijedloga Federacija e preuzeti iskljuivu vlast na razinama Federacije, kantona i opina na svekolikom teritoriju Federacije unutar granica njezinih odgovornosti.

IZVOR: I. Bandi. Washingtonski sporazumi. Pretpostavke akteri ciljevi. Magistarski rad. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu, Fakultet politikih znanosti, 2001., Dokumentacija..

27/08/2007

454

2. Da bi se to postiglo, u roku od mjesec dana nakon usvajanja navedenih zakonskih prijedloga sprovest e se potpuna funkcionalna podjela ovlasti izmedju Vlade Federacije i Vlade Republike. 3. Vlada Republike zadrat e one funkcije koje joj omoguuju da funkcionira kao vlada medjunarodno priznate drave Bosne i Hercegovine. Sve druge civilne funkcije Vlade Republike prenijet e se na Vladu Federacije u roku od mjesec dana nakon usvajanja ovih zakonskih prijedloga. Uz to, sve funkcije postojeih lokalnih civilnih vlasti i organa na podrujima Federacije koja su pod kontrolom ARBiH prenijet e se na institucije Federacije, a te vlasti i organi bit e ukinuti mjesec dana po usvajanju ovih zakonskih prijedloga. 4. Paralelno sa prijenosom funkcija s Vlade Republike na Vladu Federacije, doi e do prijenosa svih funkcija postojeih civilnih vlasti i organa u podrujima Federacije pod kontrolom HVO-a na institucije Federacije, a te e se vlasti i organi raspustiti mjesec dana nakon usvajanja spomenutih zakonskih prijedloga. 5. Odgovornosti Vlade Federacije i drugih sastavnih institucija Federacije ukljuuju sljedee: - obranu - unutarnje poslove sudstvo - financije (budet, poreznu upravu, ubiranje carina) - energetiku i industriju - proroci i komunikacije - trgovinu - poljodjelstvo - kolstvo, znanost i kulturu - izbjeglice, prognanike i socijalnu politiku - urbanizam, prirodne resurse i okoli. 6. Odgovornosti Vlade Republike ukljuuju sljedee: - vanjsku politiku - vanjsku trgovinu - carinsku politiku - zajedniku monetarnu politiku - finansije (budet Republike) - uredjivanje useljavanja i republiko dravljanstvo - primjenu medjunarodnih krivinih normi - zajednike telekomunikacije - kontrolu vazdunog saobraaja - civilnu koordinaciju djelovanja oruanih snaga na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

27/08/2007

455

7. Odgovornosti izloene pod paragrafima 5 i 6 bie uskladjene sa funkcijama definisanim u mirovnom rjeenju za Bosnu i Hercegovinu, kada ono bude prihvaeno. Osim toga. podjela odgovornosti u skladu sa gore navedenim paragrafima 5 i 6 nee umanjiti vojni autoritet ARBiH ili HVO. 8. Ministri, zamjenici ministara i osoblje ministarstava ne smiju obavljati dunosti u objema vladama. Ministarstva e zaposliti odgovarajue osoblje. U roku od mjesec dana nakon donoenja ovih propisa, imenovanje tog osoblja potvrdie nadleni ministri i njihovi zamjenici. Sastav osoblja mora odraavati sastav stanovnitva. 9. Shodno poglavlju I. lanu 4. Ustava Federacije, Sarajevo ostaje glavni grad Federacije. 10. Predsjednik, potpredsjednik, predsjednik Vlade i zamjenik predsjednika Vlade Federacije imaju jedan zajedniki podruni ured u Mostaru. 11. U Mostaru su smjetena sljedea ministarstva Vlade Federacije: - trgovina - saobraaj i komunikacije - energetika i industrija - obrazovanje, nauka i kultura. 12. Vlada Federacije u pravilu odrava sjednice jedanput nedjeljno. sjednica odrava se u Mostaru. Svaka etvrta

13 Inauguralna sjednica novoosnovane Vlade Federacije odrae se u Sarajevu, a zatim u Mostaru mjesec dana nakon usvajanja ovih zakonskih prijedloga. Visoki funkcioneri svjedoka ovog Sporazuma bie povani na inauguralnu sjednicu. B. Fiskalna, carinska i budetska pitanja Federacije 1. Moramo osigurati da se u roku od pet dana nakon potpisivanja ovog sporazuma, dva postojea platna sistema u Federaciji objedine otvaranjem odgovarajuih rauna u poslovnim bankama i povezivanjem ovih rauna kroz platne urede, koristei njemaku marku kao zajedniku obraunsku jedinicu. 2. Republika regulie sistem carina i odredjuje zajedniku carinsku politiku. Poevi sa budetskom godinom 1996, carine ubire Carinska uprava Federacije u ime Republike. Dogovoreni omjer prihoda od carina do utvrdjene sume (koji iznos se utvrdjuje u odnosu na potrebe republikog budeta) ulazi u republiki budet. Federacija i Republika, uz konsultaciju sa Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF-om), moraju se do 10. decembra 1995. godine dogovoriti o tim omjerima i o utvrdjenoj sumi, kao i o tehnikom mehanizmu (koristei platne urede) koji ce osigurati brzo i direktno finansiranje budeta Republike i Federacije. Do 10. decembra 1995. godine mora se uspostavi Carinska uprava Federacije u okviru carinskog sistema Bosne i Hercegovine. Do tog se datuma moraju ukinuti svi interni carinski kontrolni punktovi u Federaciji i uspostaviti potpuna sloboda kretanja.

27/08/2007

456

Republika moe imenovati svoje predstavnike koji imaju pravo da budu prisutni pri svakoj stanici za ubiranje carina na medjunarodnim granicama. 3. Budet Federacije za 1996. godinu bie pripremljen u saradnji s MMF-om prilikom predstojee posjete delegacije MMF-a i iznesen pred Ustavotvornu skuptinu Federacije do 10. decembra 1995. godine. Vojni izdaci ili socijalna davanja nee biti ukljueni u budet Federacije za 1996. godinu. 4. Porezna uprava Federacije mora poeti s radom mjesec dana nakon usvajanja zakona iz poglavlja II A. 5. Budeti kantona, koji se ubiru iz poreza na prodaju i na poslovanje preduzea kao i iz drugih izvora prihoda, moraju biti dovreni, po mogunosti uz medjunarodnu tehniku pomo, do 31. marta 1996. godine. 6. Ovim pozivamo zainteresovane vlade i medjunarodne organizacije da poalju strunjake koji ce pomagati vladama Federacije i Republike i njihovim organima u finansijskim i administrativnim pitanjima. 7. U dogovoru sa MMF-om i u skladu sa Ustavom Federacije, moramo zakljuiti sporazum o Centralnoj banci do 10. decembra 1995. godine. Taj se sporazum mora uskladiti sa mirovnim rjeenjem za Bosnu i Hercegovinu kada ono bude usvojeno. 8. Medjunarodne donacije za Bosnu i Hercegovinu dijele se u skladu s podjelom odgovornosti izmedju Federacije i Republike. C. Kantoni i opine 1. Sve odluke Arbitra Federacije sprovode se bez odlaganja. 2. Sva prelazna zakonodavna tijela u kantonima moraju se sazvati do 1. decembra 1995. godine. Uz to, sva mjesta u prelaznim kantonalnirn vladama moraju se popuniti do tog datuma. 3. One opine koje su izabrale svojih pet predstavnika u prelazna zakonodavna tijela u kantonima do 1. decembra 1995. bie zastupljene u prelaznim kantonalnim zakonodavnim tijelima. Opine koje jo nisu izabrale svojih pet predstavnika bie zastupljene nakon izbora svojih predstavnika. D. Teritorija Federacije 1. Granice Federacije konano se utvrdjuju mirovnim rjeenjem za Bosnu i Hercegovinu. 2. Teritorijama koje su trenutno pod kontrolom ARBiH/HVO-a a koje nisu ukljuene u kantone Federacije ("nove teritorije"), mora se upravljati u skladu sa Ustavom Federacije. Prelazne opinske vlasci na novim teritorijima osnivaju se u skladu sa odredbama Ustava Federacije koje se odnose na te vlasti i u skladu sa svim drugim relevantnim sporazumima. 3. Svim predratnim stanovnicima novih teritorija mora se dopustiti slobodan, nesmetan i brz povratak nekadanjim domovima. 4. Odmah, nakon sporazuma o razgranienju izmedju dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini u okviru konanog mirovnog rjeenja, zakljuiemo pregovore o kantonalnoj i opinskoj organizaciji za nove teritorije.

27/08/2007

457

E. Izbjeglice i raseljena lica Do 10. decembra 1995, godine Ministar za pitanja izbjeglica i socijalnu politiku i njegov zamjenik moraju zajedno utvrditi sveobuhvatni i detaljni plan povratka izbjeglica i raseljenih lica na teritoriju Federacije. Realizacija ovog plana mora zapoeti odmah. Ostvarivae se bliska saradnja sa UNHCR-om u razvoju i realizaciji tog plana. Ovaj plan mora biti uskladjen sa svakim programom povratka izbjeglica i raseljenih lica koji se utvrdi u okviiu konanog mirovnog rjeenja. F. Ambasadori

U roku od mjesec dana nakon usvajanja zakona navedenog u odjeljku II A, moramo realizovati Zagrebaki sporazum od 11. septembra 1994. godine i Sporazum iz Petersberga od 10. marta 1995. godine o postavljanju ambasadora. G. Policija

U vremenu do 10. decembra 1995, iznijeemo pred Ustavotvornu skuptinu Federacije zakonski prijedlog o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se on usvoji do 20. decembra 1995. godine i pone primjenjivati mjesec dana nakon usvajanja. H. Odbrana 1. Do 10. decembra 1995. godine, predloiemo Ustavotvornoj skuptini Federacije Osnovni zakon o odbrani, kojim se urvrdjuje jedinstvena Vojska Federacije iznad razine korpusa do Zajednikog zapovjednitva, a u cilju njegovog prihvaanja do 20. decembra. 2, Zatraiemo medjunarudnu pomo u transformiranju sadanjeg zajednikog taba u Zajedniki tab za planiranje za sve Oruane snage Federacije. I. Mostar 1. Memorandum o razumijevanju za Upravu Evropske unije od 6. jula 1994 mora se provesti u potpunosti. 2. Slaemo se s naelima za Prelazni stanu Grada Mostara, kao to je definirano u Aneksu koji ini sastavni dio ovog Sporazuma. Moramo osigurati da se Prelazni statut Grada Mostara dovri na osnovu ovih principa do 31. decembra 1995. Taj Prelazni statut mora ouvati jedinstvo Grada. Mostar mora imati jedinstvenu upravu. Prelazni statut mora osigurati nacionalni, vjerski i kulturni identitet stanovnitva u est gradskih opina. Uporedo s usvajanjem Prelaznog statuta, zahtijevamo od Upravitelja EU da izda uredbu o zakazivanju izbora za Gradsko vijee i Gradska opinska vijea na osnovu principa za Prelazni statut iz Aneksa. Ti se izbori moraju odrati najkasnije do 31. jula 1996. 3. U skladu sa garancijama o ljudskim pravima i slobodama Ustava Federacije, mora se osigurati sloboda kretanja u Mostaru, kao i irom cijele Federacije. Mjesec dana nakon usvajanja zakona, navedenog u odjeljku II A ovoga Sporazuma, mora se osigurati potpuna i neograniena sloboda kretanja za sve gradjane Mostara.

27/08/2007

458

Prvi korak predstavlja potpuna primjena postojeih propisa koji e stupiti na snagu do 1. decembra, kako bi se omoguio: - neogranien broj prelaza za ene, djecu i mukarce koji nisu vojni obveznici, kao i pojednostavljeni postupak za prelaze bez prethodne registracije, - neogranien i nesmetan pristup za sve gradjane Mostara sjeditu Uprave Europske unije za Mostar i Ombudsmanu, - neogranien i nesmetan pristup Centru ta permanentno medicinsko obrazovanje (u Zapadnom Mostaru), - neogranien i nesmetan pristup novom kolskom centru nakon njegova otvaranja (u Istonom Mostaru), - neogranien pristup svima koji su pozvani na kulturne i druge manifestacije sa obje strane. Dva gradonaelnika Mostara moraju odmah poduzeti ove korake da bi ispotovali dogovoreni rok. 4. Druga faza uvodjenja Ujedinjenih policijskih snaga Mostara (UPFM) mora se sprovesti bez daljnjeg odlaganja, i to: - uspostavljanje zajednikog taba (pristup kojem e nadgledati iskljuivo zajednike patrole), - nesmetano regrutiranje lokalnog policijskog osoblja za UPFM koje se ne moe smijeniti bez prethodne saglasnosti Uprave Evropske unije i lokalnih organa uprave, - poetak zajednikog patroliranja po bivoj liniji konfrontacije. Sa uspostavom nove Vlade Federacije treba zapoeti trea faza UPFM-a. 5. Poduzimae se odlune mjere protiv organiziranog kriminala znatno prije nego to novoosnovana Vlada Federacije preuzme dunost. 6. Kako bi se stvorili uslovi za povratak izbjeglica i raseljenih lica njihovim domovima, Uredbe o stanarskim pravima Upravitelja EU moraju se strogo potovati i njihovo sprovodjenje poticati. Kako bi zapoeo proces obostranog povratka, a neovisno o bilo kakvom globalnom rjeenju u okviru Federacije, mora se odmah dozvoliti povratak znatnog broja raseljenih lica koja posjeduju kue u Mostaru.

III. Obaveze o izvjetavanju Nedjelju dana nakon potpisivanja ovog ugovora, a u razmacima od dvije sedmice, podnosiemo svjedocima zajednike izvjetaje o sprovodjenju ovog Sporazuma. Posebno emo izvjetavati: - o usvajanju zakonskih prijedloga, navedenih u odjeljku II A ovog Sporazuma, od strane Ustavotvorne Skuptine Federacije i Skuptine Republike, - o konkretnim pripremama za osnivanje novih ministarstava Federacije u Sarajevu i Mostaru, kako o objektima i sastavu osoblja, tako i o praktinim odredbama za nuno kretanje slubenika ministarstva,

27/08/2007

459

- o koracima poduzetim za prenos funkcija postojeih ne-federacijskih civilnih vlasti i organa na Federaciju, - o sprovodenju odluka Arbitra Federacije, - o sprovodenju sporazuma o novim teritorijama, - o sprovodjcnju odredaba o objedinjavanju dva sistema plaanja, o uspostavljanju odgovarajuih bankovnih odnosa, te o stvaranju Carinske uprave Federacije, Poreznog ureda Federacije i o pripremi budeta Federacije za 1996. godinu, - o pripremi plana povratka Izbjeglica, i raseljenih lica, koji emo podnijeti odmah nakon usvajanja, i o toku njegove realizacije.

Potpisano u Daytonu, Ohio, 10. novembra 1995. godine na engleskom, bosanskom i hrvatskom jeziku, a svaki od tekstova je jednako autentian. U sluaju razlika u tumaenju bie mjerodavan engleski tekst. Potpisnici: Alija Izetbegovi, Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Kreimir Zubak, Predsjednik Federacije Dr. Haris Silajdi, Predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine Jadranko Prli, Potpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine Predsjednik Republike Hrvatske podrava odredbe ovog Sporazuma i pomagae u njegovoj punoj primjeni: Dr. Franjo Tuman, Predsjednik republike Hrvatske Svjedoci: Ambasador Wolfgang Ischinger, Savezna Republika Njemaka Ambasador Richard Holbrooke, Sjedinjene Amerike Drave Ambasador Fernandez de la Pena, panski Predsjedavajui EU Hans Koschnick, EU Upravitelj Mostara

Aneks na sporazum o oivotvorenju Federacije Bosne i Hercegovine zakljuen u Daytonu

27/08/2007

460

Dogovorena naela za Prelazni statut Grada Mostara 1. Mora se sauvati pravno i funkcionalno jedinstvo Grada Mostara. 2. Teritorija Grada Mostara obuhvaa cijelo podruje opine Mostar, kako je postojalo 1. januara 1991. godine. 3. Grad Mostar se sastoji od est zasebnih gradskih opina. Granice tih gradskih opina odredjuju se Prelaznim statutom Grada Mosora. 4. Gradske opine imaju sve one odgovornosti koje nisu izriito dodijeljene Gradu Mostaru u Prelaznom statutu. 5. Odgovornosti Grada Mostara obuhvaaju: - finansije i poreznu politiku, utoliko to nije drugaije uredjeno zakonima Federacije ili kantona, - urbanistiko planiranje, - infrastrukniru (vodu, struju), - ekonomsku politiku, ukoliko nije drugaije regulisano zakonima Federacije ili kantona, - javni saobraaj, ukljuujui eljeznice, - mostarski aerodrom Gradske opine mogu prenijeti na Grad Mostar dodatne odgovornosti. 6. Sve druge lokalne odgovornosti su u nadlenosti gradskih opina. 7. Gradom Mostarom upravlja Gradsko vijee. Na elu est gradskih opina nalaze se gradska opinska vijea. 8. Gradsko vijee sastoji se od 48 lanova, od ega je 16 mjesta predvidjeno za predstavnike hrvatske zajednice, 16 za predstavnike bonjake zajednice, a 16 za druge. Od 16 mjesta predvidjenih za druge, 11 mjesta ostaju nepopunjena u prelaznom periodu Svaka gradska opina bira po 4 lana u Gradsko vijee. Preostali lanovi Gradskog vijea biraju se na listi cijelog grada. 9. Svako gradsko opinsko vijee sastoji se od 25 lanova. Sastav gradskih opinskih vijea odraava sastav stanovnitva te gradske opine u vrijeme popisa stanovnitva iz 1991. godine. 10. lanovi Gradskog vijea i gradskih opinskih vijea biraju se na direktnim i slobodnim izborima. 11. Gradsko vijee i gradska opinska vijea biraju svoje izvrsne funkcionere. 12. Svaka osoba sa navrenih 18 godina ili starija, koja je navedena u popisu stanovnitva iz 1991. godine s mjestom stalnog boravka u opini Mostar i koja jo uvek ima stalno mjesto boravka u Gradu Mostaru u vrijeme izbora, ima pravo da bira i bude birana u Gradsko vijee i gradska opinska vijea.

27/08/2007

461

Potpisano u Daytonu, Ohio, 10, novembra 1995. godine na engleskom, bosanskom i hrvatskom jeziku, a svaki od tekstova je jednako autentian. U sluaju razlika u tumaenju bie mjerodavan engleski tekst. Potpisnici: Mijo Brajkovi, Gradonaelnik Zapadnog Mostara Safet Oruevi, Gradonaelnik Istonog Mostara Hans Koschnick, EU upravitelj Mostara Muhamed Sacirbey, Ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine Gojko uak, Ministar odbrane Republike Hrvatske Ambasador Wolfgang Ischinger, Savezna Republika Njemaka Fernandez de la Pena, Predsjedavajui EU

27/08/2007

462

212.

Daytonski sporazumi: Opi okvirni Sporazum za mir u

Bosni i Hercegovini (Dayton, 21. 11. 1995., Pariz, 14. 12. 1995.)
Tekst Opeg okvirnog sporazuma za miru u BiH
lanovi Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija ("Stranke"), Priznajui potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okonanja traginog sukoba u regiji, elei pridonijeti tom cilju i promovirati trajni mir i stabilnost, Potvrujui svoje prihvaanje Dogovorenih temeljnih naela od 8. septembra 1995., Daljnjih dogovorenih temeljnih naela od 26. septembra 1995. i Sporazuma o prekidu vatre od 14. septembra i 5. oktobra 1995, Primajui na znanje Sporazum od 29. augusta 1995. kojim je delegacija Savezne Republike Jugoslavije ovlatena potpisati u ime Republike Srpske dijelove mirovnog plana koji se odnose na nju, uz obavezu stroge i dosljedne provedbe postignutog sporazuma, Sporazumjele su se kako slijedi: lan I Stranke e regulirati svoje odnose u skladu s naelima izloenim u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i s Helsinkim zavrnim dokumentom i drugim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi. Stranke e naroito potpuno potovati meusobnu suverenu jednakost, rjeavati sporove mirnim putem, te se suzdrati od svake akcije, prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi nain, protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge drave. lan II Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o vojnim aspektima mirovnog rjeenja i aspektima regionalne stabilizacije, kako je izloeno u Sporazumima u Aneksu 1-A i Aneksu 1-B. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u Aneksu 1-A, te e se u cijelosti pridravati svojih obaveza izloenih u Aneksu 1-B. lan III Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o razgranienju izmeu dvaju entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kako je izloeno u Sporazumu u Aneksu 2. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njemu. lan IV

IZVOR: www.oscebih.org/overview/gfap/cro/home.asp

27/08/2007

463

Stranke pozdravljaju i podravaju program izbora za Bosnu i Hercegovinu izloen u Aneksu 3. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje tog programa. lan V Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine izloene u Aneksu 4. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njemu. lan VI Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o uspostavi Arbitranog suda, Komisije za ljudska prava, Komisije za izbjeglice i prognanike, Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika, kao i javnih preduzea Bosne i Hercegovine, izloene u Aneksima 59. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njima. lan VII Priznajui da su potivanje ljudskih prava i zatita izbjeglica i prognanika od vitalne vanosti za postizanje trajnog mira, Stranke su saglasne s odredbama o ljudskim pravima izloenim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 6, kao i odredbama o izbjeglicama i prognanicima izloenim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 7, i u cijelosti e ih potivati. lan VIII Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o provedbi ovog mirovnog rjeenja, ukljuujui naroito one koji se odnose na provedbu civilnih (nevojnih) aspekata, izloenih u Sporazumu u Aneksu 10, te na meunarodne policijske snage kako je izloeno u Sporazumu u Aneksu 11. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njima. lan IX Stranke e u potpunosti suraivati sa svim entitetima koji su ukljueni u provedbu ovog mirovnog rjeenja, kako je izloeno u Aneksima ovog Sporazuma, ili koje je ovlastilo Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda, u skladu sa obavezom svih Stranaka da surauju u istrazi ratnih zloina i drugih krenja meunarodnog humanitarnog prava, kao i gonjenju njihovih poinilaca. lan X Savezna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina priznaju jedna drugu kao suverene neovisne drave unutar svojih meunarodnih granica. Daljnji aspekti njihovog uzajamnog priznanja bit e predmet naknadnih razgovora. lan XI Ovaj Sporazum stupa na snagu njegovim potpisivanjem.

Sklopljeno u Parizu, dana 14. decembra 1995. na bosanskom, hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan."

27/08/2007

464

Potpisnici Opeg okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja, za Republiku BiH Alija Izetbegovi, za Republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuman i za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Miloevi. Potpisivanju su svjedoili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisivanja, za Predsjednitvo Evropske unije Felipe Gonzalez, za Francusku Republiku Jacques Chirac, za Saveznu Republiku Njemaku Helmut Kohl, za Rusku Federaciju Viktor Cernomirdin, za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i za Sjedinjene Amerike Drave William Clinton. Aneksi Annex 1-A: Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rjeenja Annex 1-B: Sporazum o regionalnoj stabilizaciji Annex 2: Sporazum o liniji razgranienja izmeu entiteta i o pitanjima u vezi s tim Annex 3: Sporazum o izborima Annex 4: Ustav Annex 5: Sporazum o arbitrai Annex 6: Sporazum o ljudskim pravima Annex 7: Sporazum o izbjeglicama i prognanicima Annex 8: Sporazum o Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika Annex 9: Sporazum o javnim preduzeima Bosne i Hercegovine Annex 10: Sporazum o civilnoj implementaciji Annex 11: Sporazum o meunarodnim policijskim snagama

27/08/2007

465

213.

Daytonski

sporazumi:

Pismo

predsjednika

Predsjednitva BiH Alije Izetbegovia dravnom tajniku SAD Warenu Christopheru (Dayton, studeni 1995.)*

Dragi gospodine sekretaru, prema prvotnom opem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, poduzet u nekoliko mjera izgradnje povjerenja u cilju razvijanja sveza izmeu Federalne Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine i radi izgradnje potpore mirovnom sporazumu. U susret tim vanim zavrecima, drago mije dati sljedee obveze u ime vlade i naroda Bosne i Hercegovine. Svi zatoeni koji nisu sudjelovali u borbama bit e odmah osloboeni iz radnih brigada, mjesta zatoenitva ili drugih formalnih ili neformalnih nadzora, kako se zahtijeva rezolucijom 1019 Vijea sigurnosti od 9. rujna 1995. Osobito, kako je navedeno u rezoluciji, svi zatoeniki logori irom teritorija Bosne i Hercegovine odmah e biti zatvoreni, a predstavnicima Meunarodnog komiteta Crvenog kria bit e doputeno a) registrirati bilo koje osobe zatoene protiv svoje volje i b) pristup bilo kojem mjestu koje bi smatrali vanim. U skladu sa sporazumom o uzajamnom priznanju i normalizaciji odnosa izmeu Federalne Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, odmah e se uspostaviti puni diplomatski odnosi. Bosna i Hercegovina i Federalna Republika Jugoslavija uspostavit e ambasade i razmijeniti ambasadore Sto prije bude mogue. Bit e imenovani predstavnici u visoku bilateralnu grupu specijalista da bi se redovito sastajali i razmatrali pitanja u svezi s njihovim bilateralnim odnosima, ukljuujui otvaranje dodatnih konzulata. Kao prioritetna stvar, moja Vlada sudjelovat e u susretima na razini viih eksperata da bi radili na harmonizaciji carinskih politika do ustanovljenja carinske unije dviju zemalja. S tehnikom pomoi, kao to je ona ponuena od Sjedinjenih Drava moja e Vlada uspostaviti izravnu, sigurnu telefonsku vezu izmeu Predsjednitva Bosne i Hercegovine i Predsjednitva Federalne Republike Jugoslavije. Moja e Vlada putem odgovarajuih nacionalnih i meunarodnih agencija odobriti izravne zrakoplovne letove izmeu Sarajeva i Beograda. Shvaam da zainteresirane zemlje namjeravaju ohrabriti meunarodne prijevoznike da ove rute ukljue u svoje redove letenja Ja u poduzeli to je potrebno da bi moja Vlada organizirala program posjeta na visokoj razini vanim mjestima dunosnicima i ostalim uvaenim osobama iz Federalne Republike Jugoslavije. Shvaam da ce ambasadori kontaktne skupine i ostalih zainteresiranih zemalja biti na raspolaganju kao prikladni za pomo radi podrke meunarodnih i domaih interesa u jaanju veza meu dvjema zemljama.

IZVOR: Slobodna Dalmacija, 21. 1. 1996.

27/08/2007

466

Moja e Vlada poduzeti korake potrebne za uspostavljanje bilateralne Komisije za gospodarsku integraciju i razvoj infrastrukture za bilateralnu suradnju na pojedinano zemaljski i meunarodno temeljenim projektima od utjecaja za obje zemlje. Konkretno, komisija e promicati sufinanciranje, zajednika ulaganja i odgovarajue multilateralne aranmane na razvijanju prometnih, energetskih i komunikacijskih sektora u ovim zemljama. Moja e Vlada aktivno traili uspostavljanje zdruene gospodarske komore radi promicanja trgovine i gospodarskog razvoja obiju zemalja, koordiniranjem, gdje je to potrebno, aktivnosti Gospodarskih komora u jednoj i drugoj zemlji i promicanjem veza s gospodarskim komorama drugih zemalja Moja e Vlada aktivno razvijati razmjenu studenata meu dvjema zemljama, kao to e takoer nominirati studente za sudjelovanje u zajednikom programu razmjene sa Sjedinjenim Dravama. Slino, uz potporu Sjedinjenih Drava i ostalih zainteresiranih vlada, moja e Vlada promicati posjete izmeu Federalne Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine za znanstvene kulturne, sportske, omladinske i sline grupe. Mi emo u potpunosti sudjelovati u uspostavljanju i voenju bilateralne komisije za kulturnu i obrazovnu razmjenu radi razvoja programa na tim podrujima. U kontekstu regionalne kontrole naoruanja i odgovarajuih vojnih mjera izgradnje povjerenja dogovorenih drugdje od Bosne i Hercegovine i Federalne Republike Jugoslavije, moja e Vlada promicati zbliavanje i razmjenu tapskih posjeta za asnike oruanih snaga drugih zemalja. Tim posjetima istrait e se, meu ostalim mjerama, uspostavljanje uzajamnih ureda asnika za vezu pri pojedinim efovima obrane. Moja e Vlada aktivno podupirati uspostavljanje i aktivnosti meunarodne komisije za istraivanje nedavnog konflikta u bivoj Jugoslaviji. To e ukljuivati sudjelovanje vlada zemalja to su sudjelovale u konfliktu kao i istaknutih meunarodnih strunjaka to bi bili imenovani sporazumom meu republikama bive Jugoslavije. Mandat komisije bit e otkrivanje injenica i izrada potrebnih studija o uzrocima, voenju t posljedicama skoranjeg sukoba na Sto je mogue potpuniji i objektivni nain te da zatim o tome izda izvjee Sto bi bilo na raspolaganju za sve zainteresirane zemlje i organizacije. Moja e Vlada u potpunosti suraivati s tom komisijom".

27/08/2007

467

214.

Daytonski sporazumi: Sporazum o parafiranju (Dayton,

21. 11. 1995.)

Sporazum o parafiranju opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija ("Stranke"). Priznajui potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okonanja traginog sukoba u regiji, Pozdravljajui napredak postignut tijekom mirovnih pregovora odranih u Zranoj bazi Wright-Patterson, Ohio, elei postii mir i prosperitet u cijeloj Bosni i Hercegovini i regiji, Sporazumjele su se kako slijedi: lanak 1. Pregovori o Opem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini te njegovim aneksima, dovreni su. Stranke i entiteti koje oni zastupaju, obvezuju se potpisati ove sporazume u Parizu, u njihovu sadanjem obliku, u skladu sa lankom 3, odreujui time njihovo stupanje na snagu, kao i datum od kojeg e se Sporazumi primjenjivati. lanak 2. Parafiranjem svakog materijala za potpis koji pripada Opem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima Stranke i entiteti koje one predstavljaju danas ovdje izraavaju suglasnost da prihvaaju obveze iz tih Sporazuma. lanak 3. Prije potpisivanja Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u Parizu, aneksima se moe promijeniti redni broj uz potrebnu suglasnost s izmjenama. lanak 4. Ovaj Sporazum stupa na snagu potpisivanjem. Sklopljeno u Zranoj bazi Wright-Patterson, Ohio, dana 21. studenog 1995. godine, na engleskom jeziku, u etiri istovjetna primjerka."

IZVOR: www.hrt.hr/arhiv/dokumneti/dok/par.html

27/08/2007

468

215.

Daytonski sporazumi: Tekst zavrne izjave u Daytonu

(Dayton, 21. 11. 1995.)

Na zavretku posrednih pregovora o sporazumu o miru za BiH u bazi Wright-Patterson 21. studenoga sudionici su se suglasili i objavili zajedniku Zavrnu izjavu. Ta je izjava postala sastavni dio cjeline dokumenata prihvaenih u Daytonu. Tekst Zajednike izjave iz Daytona, kako ga je objavio State Department, glasi:

Zavrna izjava sudionika posrednih mirovnih razgovora o BiH

Posredni mirovni razgovori o Bosni odrani su u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson u Ohiu od 1. do 20. studenoga 1995. pod okriljem Kontaktne skupine. Tijekom tih razgovora izaslanstva Republike BiH, Republike Hrvatske i SR Jugoslavije vodila su viesatne rasprave s ciljem postizanja mirnog rjeenja sukoba u BiH. Kao rezultat tih konstruktivnih i tekih pregovora strane su postigle sporazum o sadraju Opeg okvirnog sporazuma i slijedeih njegovih aneksa: Aneks 1-A: vojni aspekti mirnog rjeenja Aneks 1-B: regionalna stabilizacija Aneks 2: granice meu entitetima Aneks 3: izbori Aneks 4: ustav BiH Aneks 5: arbitraa Aneks 6: ljudska prava Aneks 7: izbjeglice i raseljene osobe Aneks 8: Odbor za zatitu nacionalnih spomenika Aneks 9: javne korporacije BiH Aneks 10: civilna primjena Aneks 11: meunarodne policijske snage. Predsjednik Izetbegovi, u ime Republike BiH, Predsjednik Tuman, u ime Republike Hrvatske, Predsjednik Miloevi, u ime SRJ i u ime RS, te Predsjednik Zubak, u ime Federacije BiH, parafirali su Opi okvirni sporazum i njegove anekse, i time parafirane dokumente uinili konanima izraavajui svoju suglasnost da ih se smatra obvezanima tim dokumentima, kao i svoju opredjeljenost da bez odlaganja potpiu Opi okvirni sporazum i njegove anekse. Strane su suglasne da se uskoro ponovno sastanu u Parizu pod okriljem Kontaktne skupine i potpiu Opi okvirni sporazum i njegove anekse.

IZVOR: www.hrt.hr/arhiv/dokumneti/dok/izj.html

27/08/2007

469

Kao potvrdu svog zajednikog htijenja za postizanje mira u regiji sudionici naglaavaju osobitu vanost odranja prekida vatre, suradnje sa svim humanitarnim i drugim organizacijama u BiH, kao i osiguranja sigurnosti i slobode kretanja osoblja tih organizacija. Izaslanstva Republike BiH, Republike Hrvatske, SRJ (takoer i u ime RS) i Federacije BiH, posebice se obvezuju suzdrati se od svakog neprijateljskog postupka ili ometanja pripadnika UNPROFOR-a, meunarodnih snaga koje e biti rasporeene u skaldu s Opim okvirnim sporazumom ili osoblja humanitarnih organizacija i agencija. One se napose obvezuju pomoi pronalaenje francuskih pilota nestalih u BiH i osigurati njihov neodloan i siguran povratak. Sudionici izraavaju svoju duboku zahvalnost Vladi i narodu SAD za gostoprimstvo iskazano tijekom razgovora."

27/08/2007

470

216.

Daytonski sporazumi: Rezolucija 1021 Vijea Sigurnosti

UN (New York, 22. 11. 1995.)

Tekst rezolucije 1021 Vijea Sigurnosti UN

Argentina, Francuska, Honduras, Indonezija, Italija, Njemaka, Oman, Ruanda, Sjedinjene Amerike Drave i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske: nacrt rezolucije Vijee sigurnosti, Pozivajui se na sve svoje prethodne relevantne rezolucije o sukobu u bivoj Jugoslaviji i osobito na Rezolucije 713 (1991) i 727 (1992), Potvrujui svoju predanost dogovornom politikom rjeenju sukoba u bivoj Jugoslaviji, uz ouvanje teritorijalnog integriteta svih tamonjih zemalja u njihovim meunarodno priznatim granicama, Pozdravljajui parafiranje Opeg okvirnog dogovora o miru u Bosni i Hercegovini i njegovih Dodataka (zajedno: Mirovni dogovor) od strane Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije te ostalih strana 21. studenog 1995. u Daytonu, Ohio, kojim strane pristaju formalno potpisati Mirovni dogovor, Pozdravljajui takoer obveze koje su strane preuzele u Dodatku 1B (Dogovor o regionalnoj stabilizaciji) Mirovnog dogovora, Smatrajui da situacija u toj regiji i dalje predstavlja prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti, Postupajui u skladu s Poglavljem VII. Povelje Ujedinjenih naroda, 1. Odluuje da e embargo na isporuku oruja i vojne opreme uveden Rezolucijom 713 (1991) biti ukinut kako slijedi, na dan kada Glavni tajnik Vijeu sigurnosti podnese izvjee o tome da su Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija formalno potpisale Mirovni dogovor: - tijekom prvih devedeset dana nakon podnoenja tog izvjea, sve odredbe embarga e i dalje vrijediti; - tijekom sljedeih devedeset dana nakon podnoenja tog izvjea sve odredbe embarga na oruje bit e ukinute, osim to e i dalje biti - zabranjena isporuka tekog naoruanja (kako je definirano u Mirovnom dogovoru), streljiva za to naoruanje, mina, vojnih zrakoplova i helikoptera do stupanja na snagu dogovora o kontroli naoruanja iz Dodatka lB;i - nakon 180 dana poslije podnoenja tog izvjea i nakon to Glavni tajnik podnese izvjee o provedbi Dodatka 1B (Dogovora o smirivanju stanja u regiji) kako su ga ugovorile strane, sve se odredbe embarga ukidaju osim ako Vijee ne odlui drukije;

IZVOR: Ujedinjeni Narodi. Rezolucije o BiH. (ur. Anelko Milardovi). Osijek-Mostar: Pan Liber, 1995., 120-121..

27/08/2007

471

2. Trai da Glavni tajnik pravodobno pripremi i podnese Vijeu izvjea iz stavka 1. gore; 3. Ostaje predano progresivnim mjerama za regionalnu stabilnost i kontrolu naoruanja i, bude li potrebno, razmotrit e mogunost drugih akcija; 4. Trai da Povjerenstvo osnovano slijedom Rezolucije 724 (1991) ponovno razmotri i promijeni svoje smjernice u svjetlu odredbi ove rezolucije; 5. Odluuje ostati aktivno ukljueno.

27/08/2007

472

217.

Daytonski sporazumi: Aneks 1a - vojni aspekti (Pariz,

14. 12. 1995.)

Aneks 1A - Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rjeenja
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosna i Hercegovina, i Republika Srpska (u daljnjem tekstu "strane") suglasile su se kako slijedi: lanak I: Ope obveze 1. Strane se obvezuju da e to je bre mogue ponovno stvoriti normalne uvjete ivota u Bosni i Hercegovini. One znaju da to od njih zahtijeva velik doprinos, pri emu e se usrdno truditi da surauju jedna s drugom i s meunarodnim organizacijama i ustanovama koje im pomau na terenu. One pozdravljaju spremnost meunarodne zajednice da u podruje uputi, na razdoblje od oko godinu dana, snage koje e pomoi u provedbi ovdje opisanih teritorijalnih i ostalih vojno povezanih odredbi sporazuma. a. Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom e ovlastiti drave lanice ili regionalne organizacije i aranmane da uspostave vienacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu "IFOR"). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz drava lanica NATO-a i drava koje nisu lanice NATO-a, razmjetenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju potovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu "Aneks"). Strane znaju i suglasne su da IFOR zapone s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a (u daljnjem tekstu "prijenos ovlasti"), te da do prijenosa ovlasti UNPROFOR nastavi vriti svoj mandat. b. Podrazumijeva se i daje suglasnost da NATO moe uspostaviti takve snage koje e djelovati pod vlau te podlono vodstvu i politikom upravljanju Sjevernoatlantskog vijea ("NAC") kroz zapovjedniko ustrojstvo NATO-a. One se obvezuju da e olakati njihove operacije.Stoga se strane s ovim slau i slobodno obvezuju da e u potpunosti potovati sve obveze izloene u ovom Aneksu. c. Podrazumijeva se i daje suglasnost da druge drave mogu pomoi u provedbi vojnoga aspekta ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da e modaliteti sudjelovanja tih drava biti predmetom sporazuma izmeu tih drava sudionica i NATO-a. 2. Svrha je ovih obveza sljedea: a. uspostaviti trajan prekid neprijateljstava. Nijedan entitet nee ugroavati drugi entitet niti protiv njega upotrijebiti silu, te vojne snage jednoga ili drugoga entiteta nee ni pod kakvim okolnostima ulaziti na teritorij drugoga entiteta ili

IZVOR: www.oscebih.org/overview/gfap/cro/annex1a.asp

27/08/2007

473

boraviti na njemu bez privole vlade drugoga entiteta i Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Sve oruane snage u Bosni i Hercegovini djelovat e sukladno suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine; b. osigurati potporu i ovlatenje IFOR-u, te osobito ovlastiti IFOR da poduzme potrebne korake, ukljuujui upotrebu potrebne sile, kako bi osigurao potovanje odredaba ovoga Aneksa i vlastitu zatitu; i c. uspostaviti, kako je izloeno u Aneksu 1-B Opega okvirnog sporazuma, trajne mjere sigurnosti i kontrole naoruanja, iji je cilj promicanje trajnoga pomirenja svih strana i olakanje postizanja svih politikih aranmana dogovorenih Opim okvirnim sporazumom. 3. Strane znaju i suglasne su da e se obveze preuzete usvajanjem ovoga Aneksa podjednako primjenjivati u oba entiteta unutra Bosne i hercegovine. Oba e entiteta biti podjednako odgovorna za potivanje navedenoga, te e oba podjednako podlijegati akcijama nametanja to ih IFOR po potrebi poduzme kako bi osigurao provedbu odredaba ovoga Aneksa i zatitio sama sebe. lanak II: Prekid neprijateljstava 1. Strane e potovati prekid neprijateljstava zapoet sporazumom od 5. listopada 1995., te e se i dalje suzdravati od svih meusobnih ofenzivnih pothvata svake vrste. U ovom sluaju ofenzivni pothvat je takav pothvat koji obuhvaa prodore snaga ili vatre ispred crta jedne strane. Svaka e strana osigurati da sve osoblje i organizacije koje mogu vojno djelovati pod njezinom vlau ili na teritoriju pod njezinom vlau, ukljuujui naoruane skupine graana, narodne garde vojne priuve, vojnu policiju i specijalnu policiju ministarstva unutranjih poslova (MUP) (u daljnjem tekstu "snage") potuju odredbe ovoga Aneksa. Izraz "snage" ne obuhvaa UNPROFOR, Meunarodne operativne policijske snage navedene u Opemu okvirnom sporazumu, IFOR ili druge imbenike navedene u lanku 1, stavak (1) (c). 2. U izvravanju obveza izloenih u stavku (1), strane se osobito obvezuju da e prekinuti s upotrebom svakoga oruja i eksplozivnih naprava, izuzev onoga koje je odobreno ovim Aneksom. Strane nee postavljati dodatna minska polja, zapreke ili zatitne prepreke. Strane se nee uputati u ophodnje, zemaljsko ili zrano izvianje ispred poloaja svojih snaga ili u zonama razdvajanja, kako je predvieno nie, u lanku 4., bez odobrenja IFOR-a. 3. Strane e osigurati bezopasno okruenje za sve osobe na podrujima pod svojom jurisdikcijom odravanjem ustanova za provedbu graanskih zakona, koje e djelovati u skladu s meunarodno priznatim normama i potovati meunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode, te poduzimati sve ostale primjerene mjere. Strane se takoer obvezuju da e razoruati i raspustiti sve naoruane skupine graana, izuzev odobrenih policijskih snaga, u roku od 30 dana nakon prijenosa ovlasti. 4. Strane e u potpunosti suraivati sa svim meunarodnim osobljem, ukljuujui istraitelje, savjetnike, promatrae ili ostalo osoblje u Bosni i Hercegovini sukladno Opem okvirnom sporazumu, to ukljuuje olakavanje slobodnog i neometanog pristupa i kretanja, te osiguranje stanja potrebnog za djelotvorno obavljanje njihovih zadaa.

27/08/2007

474

5. Strane e strogo izbjegavti svaku odmazdu, protunapad ili jednostrane postupke kao odgovor ako jedna strana prekri odredbe ovoga Aneksa. Strane e reagirati na navodna krenja odredbi ovoga Aneksa postupcima koji su predvieni lankom 8. lanak III: Povlaenje stranih snaga 1. Na dan stupanja ovoga Aneksa na snagu sve e se snage u Bosni i Hercegovini koje nisu lokalnog podrijetla, bile one pravno i vojno podreene Republici Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine ili Republici Srpskoj ili ne, povui zajedno sa svojom opremom s teritorija Bosne i Hercegovine u roku od trideset (30) dana. Nadalje, sve snage koje ostaju na teritoriju Bosne i Hercegovine moraju postupati sukladno teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i politikoj neovisnosti Bosne i Hercegovine. U skladu s lankom 2., stavak (1), ove se odredbe ne odnose na UNPROFOR, Meunarodne operativne policijske snage navedene u Opem okvirnom sporazumu, IFOR ili druge elemente navedene u lanku 1, stavak (1) (c). 2. Osobito, sve e se strane snage, ukljuujui pojedine savjetnike, borce za slobodu, instruktore, dragovoljce i osoblje iz susjednih i drugih drava, povui s teritorija Bosne i Hercegovine sukladno lanku 3., stavak (1). lanak IV: Prerazmjetanje snaga Republika Bosna i Hercegovina i entiteti prerazmjestit e svoje snage u tri faze: Faza I Odmah nakon stupanja na snagu ovoga Aneksa, strane e smjesta zapoeti i nastiviti sa stalnim povlaenjem svih snage iza zone razdvajanja, koja e biti uspostavljena s obje strane dogovorene crte prekida vatre i koja e biti jasno i izrazito razgranienje izmeu svih suprotstavljenih snaga. To e se povlaenje dovriti u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti. Tono dogovorena crta prekida vatre i dogovorena zona prekida vatre i razdvajanja oznaene su na kartama u Prilogu A ovoga Aneksa. Dogovorena zona prekida vatre i razdvajanja protezat e se na udaljenost od otprilike dva (2) kilometra s obje strane dogovorene crte prekida vatre. U toj dogovorenoj zoni prekida vatre i razdvajanja nije doputeno nikoje oruje, izuzev oruja IFOR-a, ako ovdje nije predvieno drukije. Nijedan pojedinac ne smije zadrati ili posjedovati nikakvo vojno oruje ili eksploziv unutar te zone od etiri kilometra bez odreenoga odobrenja IFOR-a. Prekritelji ove odredbe izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile, kako bi se osiguralo potovanja ove odredbe. Uz ostale odredbe ovoga Aneksa, na Sarajevo i Gorade odnosit e se i sljedee posebne odredbe: Sarajevo U roku od sedam (7) dana od prijenosa ovlasti, strane e prenijeti i napustiti odabrane poloaje du dogovorene crte prekida vatre sukladno uputama koje e izdati zapovjednik IFOR-a.

27/08/2007

475

Strane e dovriti povlaenje iz dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja u Sarajevu u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, sukladno lanku 4., stavak (2). irina te zone razdvajanja bit e oko jedan (1) kilometar sa svake strane dogovorene crte prekida vatre. Meutim, zapovjednik IFOR-a moe podesiti tu zonu razdvajanja bilo tako da suzi Zonu razdvajanja kako bi uzeo u obzir urbano podruje Sarajeva bilo tako da proiri Zonu razdvajanja do dva (2) kilometra sa svake Strane dogovorene crte prekida vatre kako bi uzeo u obzir otvoreniji teren. Unutar dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja nijedan pojedinac ne moe zadrati ili posjedovati nikoje oruje ili eksploziv, izuzev pripadnika IFOR-a ili lokalne policije u izvravanju slubenih dunosti prema ovlatenju IFOR-a, sukladno lanku 4., stavak (2) (b). Strane znaju i suglasne su da e se prekritelji odredaba gornjih podstavaka (1), (2) i (3) izloiti vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile, kako bi se osiguralo potovanje ovih odredaba. Gorade Strane znaju i suglasne su da e se u koridoru Gorade izgraditi dvotrana cesta za sve vremenske uvjete. Sve dok se izgradnja navedene ceste ne dovri, oba e se entiteta koristiti dvjema privremenim rutama. Mrene koordinate za te alternativne rute jesu (pozivi na karte: topografske planimetrijske karte 1:50.000, Defense Mapping Agency / Kartografska agencija Ministarstva obrane, Serija M709, listovi 2782-1, 2782-2, 2782-3, 2782-4, 2881-4, 2882-1, 2882-2, 2882-3 i 2882-4; mrene koordinate Referentnog vojnog mrenog sustava / Military Grid Reference System s pozivom na World Geodetic system 84 (vodoravna koordinata)): Privremena ruta 1: od Gorada (34TCP361365) sjeveroistono cestom 5 du Drine do podruja Ustiprae (34TCP456395). S te toke, sjeverno cestom 19-3 kroz Rogaticu (34TCP393515), pa sjeverozapadno uz Stjenice (34TCP294565) do raskrija kod Podromanije (34TCP208652). S te toke zapadno cestom 19 do mjesta gdje ona ulazi u predgrae Sarajeva (34TBP950601). Privremena ruta 2: od Gorada (34TCP361365) juno cestom 20. Cestom 20 kroz Ustikolinu (34TCP218281). Dalje juno cestom 20 kroz Fou du zapadne obale Drine (34TCP203195) do toke (34TCP175178), gdje ruta skree zapadno cestom 18. Od te toke, cestom 18 juno od Miljevine (34TCPO97204), pa kroz Trnovo (34TBP942380) sjeverno do predgraa Sarajeva, gdje ulazi u grad kod Vaskovia (34TBP868533). Civilni promet na navedenim rutama bit e potpuno slobodan. Strane e se koristiti tim privremenim rutama za vojne snage i opremu samo uz ovlatenje, te pod kontrolom i upravljanjem IFOR-a. U tom smislu, te kako bi smanjio opasnost za civilni promet, IFOR e imati pravo upravljati pokretima vojnoga i civilnog prometa obaju entiteta na tim rutama. Strane znaju i suglasne su da e se prekritelji podstavka (1) izloiti vojnom pothvatu IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile, radi osiguranja potovanja odredaba ovoga podstavka. Strane se obvezuju da radi izgradnje povjerenja nee smjetati nikakve snage niti teko naoruanje prema definiciji iz stavka (5) ovoga lanka unutar dva (2) kilometra od odreenih privremenih ruta. Za mjesta gdje rute prelaze zonama razdvajanja ili prolaze preko njih vrijedit e takoer odredbe ovoga Aneksa koje se odnose na zone razdvajanja.

27/08/2007

476

Odmah nakon stupanja ovoga Aneksa na snagu strane e smjesta zapoeti i nastaviti dovravati sljedee radnje u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi zapovjednik IFOR-a: (1) odstraniti, demontirati ili unititi sve mine, neeksplodirano streljivo, eksplozivne naprave, punjenja za ruenje i bodljikavu ili otru icu u dogovorenoj zoni prekida vatre i razdvajanja ili iz drugih podruja s kojih se povuku njihove snage; (2) oznaiti sva poznata mjesta postavljanja mina, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava i punjenja za ruenje u Bosni i Hercegovini; i (3) odstarniti, demontirati ili unititi sve mine, neeksplodirano streljivo, eksplozivne naprave i punjenja za ruenje na zahtjev zapovjednika IFOR-a. IFOR ima pravo narediti da se sve vojno osoblje, djelatno ili priuvno, s prebivalitem u dogovorenoj zoni prekida vatre i razdvajanja prijavi odgovarajuem zapovjednikom mjestu (lanak 6.), koje je najblie njihovu prebivalitu. Faza II (ako je potrebno - na odreenim mjestima) Ova se faza odnosi na one lokacije na kojima granina crta izmeu entiteta ne slijedi dogovorenu crtu prekida vatre. Na onim mjestima na kojima podruja to ih je okupirao jedan entitet treba, sukladno Opem okvirnom sporazumu, prenijeti drugom entitetu, sve snage entiteta koji se povlai imat e rok od etrdeset pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti da potpuno napuste to podruje. To e obuhvaati uklanjanje svih snaga kao i odstranjenje, demontiranje ili unitenje opreme, mina, prepreka, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za ruenje i oruja. Na podrujima koja se prenose drugom entitetu - kako bi se osiguralo uredno razdoblje prijelaza entitet kojemu se prenosi odreeno podruje nee uvoditi snage na to podruje u roku od devedeset (90) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi zapovjednik IFOR-a. Strane znaju i suglasne su da e IFOR imati pravo vojno osigurati ta prenesena podruja od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti sve do devedeset jednog (91) dana nakon prijenosa ovlasti, ili to je mogue prije - prema odredbi zapovjednika IFOR-a, kad ta podruja mogu zauzeti snage entiteta kojemu se ona prenose. Poto entitet kojemu se prenosi podruje zauzme to podruje, IFOR e uspostaviti novu zonu razdvajanja du granine crte izmeu eniteta kako je naznaeno na zemljovidu u Prilogu A, a strane e se drati istih ogranienja glede prisutnosti snaga i oruja u toj zoni koja vrijede za dogovorenu zonu prekida vatre i razdvajanja. IFOR ima pravo narediti da se sve vojno osoblje, djelatno ili priuvno, s prebivalitem u zoni razdvajanja izmeu entiteta prijavi odgovarajuem zapovjednikom mjestu (lanak 6.), koje je najblie njihovu prebivalitu. Openito. Sljedee se odredbe odnose na fazu I i II: a. Kako bi osigurao vidljive oznake, IFOR e nadzirati selektivno oznaavanje dogovorene crte prekida vatra i njezine zone razdvajanja, te granine crte izmeu entiteta i njezine zone razdvajanja. Konanu odluku o postavljanju navedenih oznaka donosit e IFOR. Sve strane znaju i suglasne su da su dogovorena crta prekida vatre i njezina zona razdvajanja, i granina crta izmeu entiteta i njezina zona razdvajanja, definirane kartama i dokumentima koji su dogovoreni kao dio Opega okvirnog sporazuma, a ne fizikom lokacijom oznaka.

27/08/2007

477

b. Sve Strane znaju i suglasne su da e se izloiti vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile: 1. ako ne uklone sve svoje snage i neovlateno naoruanje iz dogovorene zone prekida vatre i razdvajanja od etiri (4) kilometra u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, kako je predvieno gornjim lankom 4., stavak (2) (a) i (b); 2. ako ne napuste podruja koja se prenose drugom entitetu u roku od etrdeset pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti, kako je predvieno gornjim lankom 4., stavak (3) (a); 3. ako razmjeste snage u podrujima koja su prenijeta od drugoga entiteta prije nego to proe devedeset (90) dana nakon prijenosa ovlasti ili kako odredi zapovjednik IFOR-a, to je predvieno gornjim lankom 4., stavak (3) (a); 4. ako ne zadre sve snage i neovlateno naoruanje izvan zone razdvajanja izmeu entiteta poto IFOR proglasi tu zonu, kako je predvieno gornjim lankom 4., stavak (3) (a); ili 5. ako prekre prekid neprijateljstava dogovoren izmeu strana temeljem lanka 2. Faza III Strane se obvezuju da e, kao mjere gradnje povjerenja: 1. u roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti povui sve teko naoruanje i snage u vojne nastambe (kantonmane) / vojarne ili druge lokacije koje odredi zapovjednik IFOR-a. "Teko naoruanje" odnosi se na sve tenkove i oklopna vozila, sve topnitvo kalibra 75 mm i vie, sve minobacae kalibra 81 mm i vie, te sve protuzrakoplovno naoruanje kalibra 20 mm i vie. Premjetanjem tih snaga u vojne nastambe (kantonmane) / vojarne trebalo bi ojaati meusobno povjerenje strana u uspjenost primjene ovoga Aneksa i pomoi opoj stvari mira u Bosni i Hercegovini. 2. u roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti demobilizirati snage koje se mogu smjestiti u vojne nastambe (kantonmane) / vojarne, kako je predvieno gornjim podstavkom (a). Demobilizacija e se sastojati od oduzimanja, od tog osoblja, sveukupnoga naoruanja, ukljuujui osobno naoruanje, eksplozivne naprave, komunikacijsku opremu, vozila i svu drugu vojnu opremu. Sve osoblje koje pripada tim snagama otpustit e se iz vojne slube i nee sudjelovati ni u kojoj daljnjoj obuci ili drugim vojnim aktivnostima. Bez obzira na bilo koju drugu odredbu ovoga Aneksa, strane znaju i suglasne su da IFOR ima pravo i ovlatenje primorati na uklanjanje, povlaenje ili premjetanje odreenih snaga, te narediti prekid svih djelatnosti, na svakom mjestu u Bosni i Hercegovini kadgod IFOR ustanovi da su takve snage, naoruanje ili djelatnosti prijetnja ili potencijalna prijetnja ili za IFOR ili za njegovu zadau, ili za drugu stranu. Snage koje se ne prerazmjeste, ne povuku, ne prerazmjeste ili ne prekinu prijetee ili potencijalno prijetee radnje nakon navedenoga zahtjeva IFOR-a izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile, radi osiguranja potovanja sukladno uvjetima koji su izloeni u lanku 1., stavak (3). lanak V: Izvjeivanje

27/08/2007

478

1. Odmah nakon uspostave Zajednikoga vojnog povjerenstva, koje je predvieno lankom 8., svaka e strana pruiti Zajednikom vojnom povjerenstvu informacije o poloajima i opisima sveukupnoga poznatog neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za ruenje, minskih polja, miniranih predmeta, ianih prepreka i svih ostalih fizikih ili vojnih opasnosti radi sigurnog kretanje osoblja u Bosni i Hercegovini, kao i o lokaciji prolaza kroz dogovorenu zonu prekida vatre i razdvajanja u kojima nema takvih opasnosti. Strane e aurno izvjetavati Zajedniko vojno povjerenstvo o promjenama navedenih podataka. 2. U roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, svaka e strana dati Zajednikom vojnom povjerenstvu sljedee posebne informacije u svezi sa stanjem svojih snaga u Bosni i Hercegovini, te e stalno izvjetavati Zajedniko vojno povjerenstvo o promjenama tih podataka: Commission updated on changes in this information: a. lokacija, vrsta, brojnost osoblja i naoruanja svih snaga unutra deset (10) kilometara od dogovorene crte prekida vatra i granine crte izmeu entiteta; b. karte s prikazom prednje crte postrojba i crte fronte; c. poloaji i opis utvrenja, minskih polja, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za ruenje, barijera i drugih umjetnih prepreka, skladita streljiva, zapovjednikih stoera i komunikacijskih mrea unutra deset (10) kilometara od dogovorene crte prekida vatre ili granine crte izmeu entiteta; d. poloaji i opisi svih projektila / lansera zemlja-zrak, ukljuujui pokretne sustave, protuzrakoplovno topnitvo, radarsku potporu i pridruene zapovjednike i upravljake sustave; e. poloaji i opisi svih mina, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za ruenje, prepreka, sustava naoruanja, vozila ili svake druge vojne opreme koja se ne moe ukloniti, demontirati ili unititi u skladu s odredbama lanka 4., stavak (2) (d) i stavak (3) (a); i f. sve dodatne informacije vojne prirode u skladu sa zahtjevima IFOR-a. 3. U roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti, strane e dati Zajednikom vojnom povjerenstvu sljedee specifine informacije u svezi sa stanjem svojih snaga u Bosni i Hercegovini, te e aurno izvjetavati Zajedniko vojno povjerenstvo o promjenama tih podataka: a. lokacija, vrst, brojnost osoblja i naoruanja svih snaga; b. karte s prikazom informacija iz gornjega podstavka (a); c. poloaji i opisi utvrenja, minskih polja, neeksplodiranoga streljiva, eksplozivnih naprava, punjenja za ruenje, zapreka i drugih umjetnih prepreka, skladita streljiva, zapovjednikih stoera i komunikacijskih mrea; i d. sve ostale informacije vojne prirode prema zahtjevu IFOR-a. lanak VI: Razmjetanje snaga za provedbu mira Uviajui potrebu za osiguranjem uspjene provedbe odredaba ovoga Aneksa, te radi osiguranja potovanja, Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva vlasti drava lanica ili

27/08/2007

479

regionalne organizacije i aranmane da uspostave IFOR, koji e djelovati sukladno Poglavlju VII. Povelje Ujedinjenih naroda. Strane znaju i suglasne su da se te snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zranih i pomorskih postrojba iz drava koje su lanice NATO-a i drava koje nisu lanice NATO-a, razmjetenih u Bosni i Hercegovini kako bi pridonijele osiguranju potovanja odredaba ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da e IFOR imati pravo razmjetanja s obje strane granine crte izmeu entiteta te u cijeloj Bosni i Hercegovini. Strane znaju i suglasne su da e IFOR imati pravo: 1. pratiti i osigurati da sve strane potuju odredbe ovoga Aneksa (ukljuujui osobito povlaenje i prerazmjetanje snaga u dogovorenim rokovima, te uspostavu zona razdvajanja); 2. odobravati i nadzirati selektivno oznaavanje dogovorene crte prekida vatre i njezine zone razdvajanja, te granine crte izmeu entiteta i njezine zone razdvajanja, kako je utvreno Opim okvirnim sporazumom; 3. prema potrebi uspostaviti aranmane za vezu s lokalnim graanskim i vojnim vlastima i ostalim meunarodnim organizacijama radi ostvarenja svoje zadae; 4. pomoi u povlaenju mirovnih snaga UN-a koje ne prelaze u IFOR, ukljuujui, ako bude potrebno, hitno povlaenje snaga UNCRO-a. Strane znaju i suglasne su da e IFOR imati pravo izvravanja svojih dodatnih zadaa, u granicama dodijeljenih mu glavnih zadaa i raspoloivih sredstava, te na zahtjev, to obuhvaa sljedee: 1. pomoi u stvaranju sigurnih uvjeta drugima za obavljanje drugih zadaa koje su u svezi s mirnim rjeenjem, ukljuujui slobodne i potene izbore; 2. pomoi u kretanju organizacijama tijekom obavljanja humanitarnih zadaa; 3. pomoi UNHCR-u i drugim meunarodnim organizacijama u njihovim humanitarnim zadaama; 4. pratiti i sprjeavati ometanje kretanja civilnoga stanovnitva, izbjeglica i prognanika, te na primjeren nain reagirati na namjerno nasilno ugroavanje ivota i osoba; i 5. pratiti ienje minskih polja i zapreka. Strane znaju i suglasne su da se dodatnim smjernicama NAC-a mogu odrediti dodatne zadae i odgovornosti IFOR-a u provedbi odredaba ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da e zapovjednik IFOR-a imati ovlasti, bez uplitanja ili doputenja ijedne strane, uiniti sve to smatra potrebnim i ispravnim, ukljuujui primjenu vojne sile, radi zatite IFOR-a i izvrenja odgovornosti navedenih gore u stavcima (2), (3) i (4), te e u svakom pogledu udovoljavati zahtjevima IFOR-a. Strane znaju i suglasne su da e u obavljanju svojih dunosti IFOR imati neometano pravo pratiti, promatrati i pregledati sve snage, objekte ili aktivnosti u Bosni i Hercegovini koje bi, prema uvjerenju IFOR-a, bile sposobne vojno djelovati. Ako bilo koja strana odbije, ometa ili uskrati IFOR-u to pravo praenja, promatranja i pregleda, to e se smatrati krenjem odredaba ovoga Aneksa, i strana koja ih je prekrila izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile radi osiguranja potovanja odredaba ovoga Aneksa. Armija Republike Bosne i Hercegovine, snage Hrvatskoga vijea obrane i Vojska Republike Srpske uspostavit e zapovjednika mjesta na razini IFOR-ove brigade, bataljuna ili drugoj

27/08/2007

480

razini, koja e biti locirana zajedno s odreenim zapovjednikim mjestima IFOR-a kako odredi zapovjednik IFOR-a. Ta e zapovjednika mjesta zapovijedati i imati vlast nad svim snagama svojih strana koje su smjetene unutra deset (10) kilometara od dogovorene crte prekida vatre ili granine crte izmeu entiteta, kako odredi IFOR. Na zahtjev IFOR-a zapovjednika e mjesta dostavljati pravodobna izvjea o stanju, organizaciji i brojnosti postrojba na svojim podrujima. Uz zajedniki locirana zapovjednika mjesta, Armija Republike Bosne i Hercegovine, snage Hvatskoga vijea obrane i Vojska Republike Srpske odravat e skupine za vezu, koje e biti smjetene zajedno sa zapovjednitvom IFOR-a, kako odredi zapovjednik IFOR-a, radi poticanja komuniciranja i ouvanja opega prekida neprijateljstava. (9)Zrani i kopneni pokreti u Bosni i Hercegovini ravnat e se u skladu sa sljedeim odredbama: 1. IFOR e uivati potpunu i neometanu slobodu kretanja kopnom, zrakom i vodom u cijeloj Bosni i Hercegovini. Imat e pravo utaboriti se, manevrirati, smjetati se i koristiti se svim podrujima ili objektima radi izvravanja svojih odgovornosti, prema potrebi, u potpori, obuci i operacijama, uz prethodnu obavijest koliko to bude mogue. IFOR i njegovo osoblje nee biti odgovorni ni za koje oteenje graanske ili dravne imovine izazvano borbenim ili povezanim djelatnostima. Cestovne barikade, kontrolne toke ili druga ometanja slobode kretanja IFOR-a smatrat e se krenjem odredaba ovoga Aneksa i strana koja ih prekri izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile radi osiguranja potovanja odredaba ovoga Aneksa. 2. Zapovjednik IFOR-a bit e jedini ovlaten za odreivanje pravila i postupaka u zapovijedanju i kontroli zranoga prostora nad Bosnom i Hercegovinom kako bi omoguio civilni zrani promet i neborbene zrane aktivnosti vojnih ili civilnih vlasti u Bosni i Hercegovini ili, ako bi bilo potrebno, prekinuo civilni zrani promet i neborbene zrane djelatnosti. Strane znaju i suglasne su da ne smije biti vojnoga zranog prometa, ili nevojnih letjelica na vojnim zadaama, ukljuujui izvianje ili logistiku, bez izriitoga doputenja zapovjednika IFOR-a. Jedine vojne letjelice koje mogu biti ovlatene za let u Bosni i Hercegovini jesu letjelice koje lete kao potpora IFOR-u, te uz izriito odobrenje IFOR-a. Svaki let vojnih letjelica s nepokretnim krilima ili helikoptera u Bosni i Hercegovini bez izriitoga odobrenja zapovjednika IFOR-a podlijegat e vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu vojne sile radi osiguranja potovanja odredaba ovoga aneksa. Svi radari za rano zrano upozorenje, protuzranu obranu ili upravljanje vatrom prestat e raditi u roku od 72 sata poslije stupanja ovoga Aneksa na snagu, te e ostati neaktivni ako zapovjednik IFOR-a ne odredi drukije. Svako koritenje radara za zrani promet, rano zrano upozorenje, protuzrana obrana ili upravljanje vatrom koje ne odobri zapovjednik IFOR-a smatrat e se krenjem odredaba ovoga Aneksa, i strana koja ih prekri izloit e se vojnom djelovanju IFOR-a, ukljuujui primjenu potrebne sile radi osiguranja potovanja. Strane znaju i suglasne su da e zapovjednik IFOR-a izvriti prijenos na civilnu kontrolu zranoga prostora nad Bosnom i Hercegovinom odgovarajuim institucijama Bosne i Hercegovine postupno, u skladu s ciljem IFOR-a da osigura nesmetan i siguran rad sustava zranoga prometa nakon odlaska IFOR-a.

27/08/2007

481

3. Zapovjednik IFOR-a je ovlaten za donoenje odgovarajuih pravila kontrole i reguliranja kopnenoga vojnog prometa u cijeloj Bosni i Hercegovini, ukljuujui pokrete snaga pojedinih strana. Zajedniko vojno povjerenstvo, o kojemu se govori u lanku 8., moe pomoi u razradi i donoenju odluka u svezi s vojnim pokretima. IFOR e imati pravo koristiti se svim potrebnim sredstvima i uslugama kako bi osigurao potpunu sposobnost komunikacija, te e imati pravo na neogranieno koritenje cijelog elektromagnetskog spektra u tu svrhu. U koritenju ovim pravom IFOR e uloiti sve razumne napore radi koordinacije i uzimanja u obzir potreba i zahtjeva odgovarajuih vlasti. Sve e Strane odobriti IFOR-u i njegovu osoblju pomo, povlastice i imunitete izloene u Dodatku B ovoga Aneksa, ukljuujui neometani prijelaz kroz, do, preko i na teritorij svih strana. Sve e Strane odobriti svim vojnim imbenicima, spomenutim u lanku 1., stavak (1) (c), i njihovu osoblju pomo, povlastice i imunitete navedene u lanku 6, stavak (11). lanak VII: Povlaenje UNPROFOR-a Konstatira se da su - kao posljedica skorog uvoenja IFOR-a u Republiku Bosnu i Hercegovinu - zadovoljeni uvjeti za povlaenje UNPROFOR-a, utvreni Rezolucijom 743 Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda. Zahtijeva se da Ujedinjeni narodi, u konzultaciji s NATO-om, poduzmu sve potrebne korake za povlaenje UNPROFOR-a iz Bosne i Hercegovine, izuzev dijelova koji su ukljueni u IFOR. lanak VIII: Uspostava Zajednikoga vojnog povjerenstva S razmjetajem IFOR-a u Bosni i Hercegovini uspostavit e se Zajedniko vojno povjerenstvo ("Povjerenstvo"). Povjerenstvo e: 1. sluiti kao sredinje tijelo za sve strane navedene u ovom Aneksu za iznoenje svih vojnih pritubi, pitanja ili problema koje mora rijeiti zapovjednik IFORa, kao to su tvrdnje o krenju prekida vatre ili drugo nepotovanje odredaba ovoga Aneksa; 2. primati izvjea i dogovarati se o odreenim pothvatima kojima e se osigurati da Strane potuju odredbe ovoga Aneksa; 3. pomoi zapovjedniku IFOR-a u odreivanju i provedbi niza lokalnih mjera transparentnosti izmeu strana. Povjerenstvom e predsjedati zapovjednik IFOR-a ili njegov predstavnik, a sainjavat e ga sljedei lanovi: 1. vii vojni zapovjednik snaga svake strane u Bosni i Hercegovini; 2. ostale osobe koje odredi predsjedatelj; 3. svaka strana navedena u ovom Aneksu moe odabrati i dva civila koji e savjetovati Povjerenstvo u obavljanju njegovih dunosti;

27/08/2007

482

4. Visoki povjerenik, koji se navodi u Opem okvirnom sporazumu, ili njegov imenovani zastupnik sudjelovat e na sastancima Povjerenstva i pruati savjete, osobito o pitanjima politiko-vojne prirode. Povjerenstvo nee obuhvaati osobe koje je optuio ili e optuiti Meunarodni sud za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije. Povjerenstvo e djelovati kao savjetodavno tijelo zapovjednika IFOR-a. U onoj mjeri u kojoj to bude mogue, problemi e se rjeavati odmah meusobnim sporazumom. Meutim, sve konane odluke u svezi s njegovim vojnim pitanjima donosit e zapovjednik IFOR-a. Povjerenstvo e se sastajati na poziv zapovjednika IFOR-a. Visoki povjerenik moe prema potrebi zahtijevati sastanak Povjerenstva. I strane mogu zahtijevati sastanak Povjerenstva. Zapovjednik IFOR-a imat e pravo odluivanja o vojnim pitanjima, na pravodoban nain, u sluaju bitnih pitanja koja se odnose na sigurnost IFOR-a ili potovanje odredaba ovoga Aneksa. Povjerenstvo e osnovati nia vojna povjerenstva radi pruanja pomoi u obavljanju navedenih funkcija. Ta e povjerenstva biti na razini brigade i bataljuna ili drugih postrojbi, kako odredi lokalni zapovjednik IFOR-a, te e se sastojati od zapovjednika svake strane i IFOR-a. Predstavnik Visokoga povjerenika sudjelovat e u radu Povjerenstva i pruati savjete, osobito o pitanjima politiko-vojne prirode. Lokalni zapovjednik IFOR-a pozivat e lokalne graanske vlasti ako to bude potrebno. Zapovjednik IFOR-a i Visoki povjerenik uspostavit e odgovarajui sustav veze radi lakeg obavljanja svojih dunosti. lanak IX: Razmjena zarobljenika Strane e osloboditi i bez odlaganja prebaciti sve borce i civile zadrane u svezi sa sukobom (u daljnjem tekstu "zarobljenici") sukladno meunarodnom humanitarnom pravu i odredbama ovoga lanka. 1. Plan za oslobaanje i prebacivanje zarobljenika to ga nakon konzultacije sa stranama razradi ICRC obvezivat e strane i one e ga provesti. 2. Strane e u potpunosti suraivati s ICRC-om i olakati njegov rad u provedbi i praenju plana za oslobaanje zarobljenika. 3. Strane e osloboditi i prebaciti sve zarobljenike koje dre najkasnije trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti. 4. Kako bi ubrzale taj proces, strane e, najkasnije dvadeset jedan (21) dan nakon stupanju ovog Aneksa na snagu, napraviti sveobuhvatne popise zarobljenika i dostaviti ih ICRC-u, drugim stranama, te Zajednikom vojnom povjerenstvu i Visokom povjereniku. Na tim e popisima zarobljenici biti identificirani: narodnosti, imenom, inom (ako ga imaju) i internirskim ili vojnim serijskim brojem, u onoj mjeri u kojoj to bude primjenjivo. 5. Strane e osigurati ICRC-u potpun i neometan pristup svim mjestima gdje se dre zarobljenici i svim zarobljenicima. Strane e dopustiti ICRC-u da privatno razgovara sa svakim zarobljenikom najmanje etrdeset osam (48) sati prije njegova odnosno

27/08/2007

483

njezina oslobaanja radi provedbe i praenja plana, ukljuujui odreivanje odredita zarobljenika. 6. Strane nee poduzimati nikakvu odmazdu protiv zarobljenika ili njegove / njezine obitelji ako zarobljenik odbije prebacivanje. 7. Bez obzira na navedene odredbe, svaka e strana potovati svaku zapovijed ili zahtjev Meunarodnoga suda za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije u svezi sa uhienjem, pritvorom, predajom ili pristupom osobama koje bi inae bile osloboene ili prebaene sukladno ovom lanku, ali su optuene zbog djela koja su u nadlenosti Suda. Svaka strana mora dostatno dugo pritvoriti osobe koje su s razlogom osumnjiene za takva djela kako bi se dopustile odgovarajue konzultacije s tijelima Suda. U sluajevima gdje su mjesta pojedinanih ili masovnih grobnica slubeno poznata, te je postojanje grobova stvarno utvreno, svaka e strana dopustiti ulazak osoblju za registraciju grobova druge Strane, u meusobno dogovoreno vrijeme, u ogranienu svrhu: dolazak do navedenih grobova, preuzimanje i evakuiranje tijela preminulih vojnih i civilnih osoba te strane, ukljuujui preminule zarobljenike. lanak X: Suradnja Strane e u potpunosti suraivati sa svim entitetima koji su ukljueni u provedbu ovoga mirovnog rjeenja, kako je opisano u Opem okvirnom sporazumu, ili s entitetima koje je inae ovlastilo Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda, ukljuujui Meunarodni sud za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije. lanak XI: Izvjetavanje vojnih zapovjednitava Svaka e strana osigurati da se uvjeti ovoga Aneksa, te pismene zapovijedi kojima se zahtijeva njegovo potovanje, odmah prenesu svim njezinim snagama. lanak XII: Konani autoritet u tumaenju U skladu sa lankom 1., zapovjednik IFOR-a je konani autoritet na ratitu to se tie tumaenja ovoga Sporazuma o vojnim aspektima mirovnoga rjeenja s Dodacima, koji su njegov sastavni dio. lanak XIII: Stupanje na snagu Ovaj Aneks stupa na snagu s potpisivanjem."

27/08/2007

484

218.

Daytonski sporazumi:

Aneks 4 Ustav Bosne i

Hercegovine (Pariz, 14. 12. 1995.)

Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine
Preambula na temelju potivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti opredijeljeni za mir, pravednost, snoljivost i pomirbu uvjereni da demokratske ustanove vlasti i poteni postupci najbolje uspostavljaju miroljubive odnose unutar pluralistikog drutva sa eljom za promicanjem ope dobrobiti i gospodarskoga rasta zatitom privatne imovine i promicanjem trinoga gospodarstva voeni ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda opredijeljeni za suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i politiku neovisnost Bosne i Hercegovine u skladu s meunarodnim pravom odluni da osiguraju puno potivanje meunarodnoga humanitarnog prava nadahnuti Univerzalnom poveljom o ljudskim pravima, meunarodnim ugovorima o graanskim i politikim te ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama, te drugim instrumentima o ljudskim pravima pozivajui se na Temeljna naela dogovorena u enevi 8. rujna 1995., te u New Yorku 26. rujna 1995., Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te graani Bosne i Hercegovine ovime odreuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude: lanak I: Bosna i Hercegovina 1. Kontinuitet. Republika Bosna i Herzegovina, ije e slubeno ime od sada biti "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje sukladno meunarodnom pravu kao drava, uz prilagodbu njezina unutranjega ustroja prema ovdje sadranim odredbama te unutra njezinih meunarodno priznatih granica. Ona ostaje lanicom Ujedinjenih naroda te kao Bosna i Hercegovina moe zadrati ili zahtijevati lanstvo u organizacijama u sklopu sustava Ujedinjenih naroda i drugim meunarodnim organizacijama. 2. Demokratska naela. Bosna i Hercegovina demokratska je drava koja funkcionira na naelima pravne drave te ima slobodne i demokratske izbore. 3. Sastav. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "entiteti").

IZVOR: www.oscebih.org/overview/gfap/cro/annex4.asp

27/08/2007

485

4. Kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Kretanje je po cijeloj Bosni i Hercegovini slobodno. Bosna i Hercegovina i entiteti nee ometati punu slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini. Niti jedan od entiteta nee uspostavljati kontrole na graninim crtama izmeu entiteta. 5. Glavni grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. 6. Znakovlje. Bosna i Hercegovina imat e znakovlje kakvo utvrdi njezina Parlamentarna skuptina te potvrdi Predsjednitvo. 7. Dravljanstvo. Postoji dravljanstvo Bosne i Hercegovine, koje e regulirati Parlamentarna skuptina, te dravljanstvo svakoga od entiteta, koje e regulirati svaki od entiteta, pod uvjetom: a. da su svi dravljani bilo kojega od entiteta time i dravljani Bosne i Hercegovine; b. da se nijednoj osobi ne uskrati dravljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog od entiteta na proizvoljan nain ili pak tako da ostane bez dravljanstva. Nijednoj se osobi nee uskratiti dravljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekoga od entiteta na osnovi spola, rasne pripadnosti, boje koe, jezika, vjere, politikoga ili drugog miljenja, nacionalnoga ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasnitva, roenja ili drugoga statusa. c. Sve osobe koje su bile dravljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu ovoga Ustava dravljani su Bosne i Hercegovine. Dravljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon 6. travnja 1992. godine, a prije stupanja na snagu ovoga Ustava regulirat e Parlamentarna skuptina. d. Dravljani Bosne i Hercegovine mogu imati dravljanstvo i druge drave pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum, odobren od strane Parlamentarne skuptine u skladu s lankom 4.(4)(d), izmeu Bosne i Hercegovine i odnosne drave. Osobe s dvojnim dravljanstvom mogu glasovati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je prebivalite u Bosni i Hercegovini. e. Dravljani Bosne i Hercegovine u inozemstvu uivaju zatitu Bosne i Hercegovine. Svaki od entiteta moe izdavati putovnice Bosne i Hercegovine svojim dravljanima onako kako to utvrdi Parlamentarna skuptina. Bosna i Hercegovina moe izdati putovnice dravljanima kojima nije izdao putovnice neki od entiteta. Postojat e sredinja evidencija svih putovnica koje izdaju entiteti i Bosna i Hercegovina. lanak II: Ljudska prava i temeljne slobode Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju najviu razinu meunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu postojat e Povjerenstvo za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, kako stoji u Aneksu 6 Opega okvirnoga sporazuma. Meunarodni standardi. Prava i slobode utvreni u Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima izravno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svakim drugim zakonodavstvom. Popis prava. Sve osobe unutra podruja Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i temeljne slobode spomenute u prethodnom stavku (2), koje ukljuuju: 1. Pravo na ivot 2. Pravo na nepodvrgavanje muenju, nehumanom ili poniavajuem postupku ili kazni

27/08/2007

486

3. Pravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili potinjenosti ili pravo da ne obavlja prisilni ili obvezatni rad 4. Prava na slobodu i sigurnost linosti 5. Pravo na poteno suenje u graanskim i krivinim predmetima, te druga prava u svezi s krivinim postupcima 6. Pravo na privatni i obiteljski ivot, dom i potu 7. Pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjere 8. Pravo na slobodu izraavanja 9. Pravo na slobodu mirnoga okupljanja i slobodu udruivanja s drugima 10. Pravo na zakljuenje braka te osnivanje obitelji 11. Pravo na imovinu 12. Pravo na obrazovanje 13. Pravo na slobodu kretanja i prebivalita Nediskriminacija. Uivanje prava i sloboda utvrenih ovim lankom ili meunarodnim sporazumima koji su popisani u Dodatku I ovoga Ustava osigurava se svim osobama u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, poput spola, rase, boje koe, jezika, vjere, politikoga ili drugog miljenja, nacionalnoga ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, roenja ili drugoga statusa. Izbjeglice i prognanici. Sve izbjeglice i prognanici imaju se pravo slobodno vratiti svojim domovima. Oni u skladu s Aneksom 7 Opega okvirnog sporazuma imaju pravo na povrat imovine koje su bili lieni tijekom neprijateljstava od 1991. te da im se naknadi ona imovina koja im se ne moe vratiti. Svaka obveza ili izjava u svezi s takvom imovinom preuzeta ili dana pod prisilom nevaea je i nitavna. Provedba. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladina tijela, kao i posredna tijela kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja unutra entiteta, primjenjuju i potuju ljudska prava i temeljne slobode navedene u gornjem stavku (2). Meunarodni sporazumi. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje stranom meunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava. Suradnja. Sva nadlena tijela u Bosni i Hercegovini suraivat e i osigurati neogranien pristup: svim meunarodnim mehanizmima za praenje stanja ljudskih prava uspostavljenima za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja su ustanovljena na temelju bilo kojega od meunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku I ovome Ustavu; Meunarodnom sudu za ratne zloine na prostoru bive Jugoslavije (te e se osobito pokoravati nalozima izdanima na temelju lanka 29. Statuta toga Suda); kao i svim drugim organizacijama kojima mandat u svezi s ljudskim pravima ili humanitarnim pravom dodijeli Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda. lanak III: Nadlenosti i odnosi izmeu ustanova Bosne i Hercegovine i entiteta

27/08/2007

487

Nadlenosti ustanova Bosne i Hercegovine. Sljedea pitanja spadaju u nadlenost ustanova Bosne i Hercegovine: 1. Vanjska politika 2. Vanjskotrgovinska politika 3. Carinska politika 4. Monetarna politika kao to je navedeno u lanku 7 5. Financiranje ustanova te meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine 6. Politika u svezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila 7. Meunarodna provedba krivinog prava te provedba krivinog prava izmeu entiteta, ukljuujui odnose s Interpolom 8. Osnivanje i upravljanje zajednikim kapacitetima / sredstvima 9. Reguliranje prometa izmeu entiteta 10. Kontrola zranoga prometa Nadlenost entiteta. 1. Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim dravama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitosti Bosne i Hercegovine. 2. Svaki od entiteta pruit e svu potrebnu pomo vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omoguilo izvravanje meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, s time da za financijske obveze koje jedan od entiteta preuzme bez privole onoga drugog prije izbora Parlamentarne skuptine i Predsjednitva Bosne i Hercegovine odgovara odnosni entitet, izuzev ako je preuzimanje te obveze bilo prijeko potrebno za nastavljanje lanstva Bosne i Hercegovine u nekoj meunarodnoj organizaciji. 3. Entiteti e na podrujima pod svojom nadlenosti uiniti sigurnom okolinu za sve osobe putem graanskih ustanova za provedbu zakona, koje e djelovati u skladu s meunarodno priznatim standardima te potovati meunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode navedene u gornjem lanku 2., kao i putem drugih mjera u skladu s potrebama. 4. Svaki od entiteta takoer moe sklapati sporazume s dravama i meunarodnim organizacijama uz privolu Parlamentarne skuptine. Parlamentarna skuptina moe zakonom precizirati da za odreene vrste sporazuma nije potrebna takva privola. Zakonodavstvo i nadlenosti entiteta i ustanova. 1. Sve vladine funkcije i ovlasti koje se ovim Ustavom izriito ne dodjeljuju ustanovama Bosne i Hercegovine bit e one koje postoje u entitetima. 2. ntiteti i bilo koja njihova jedinica u cijelosti e se pokoravati ovom Ustavu, koji zamjenjuje meusobno nespojive odredbe zakonodavstva Bosne i Hercegovine te ustava i zakona entiteta, kao i odlukama ustanova Bosne i Hercegovine. Opa naela meunarodnoga prava sastavni su dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine i entiteta. Usklaivanje. Predsjednitvo moe odluiti da olaka usklaivanje izmeu entiteta glede pitanja koja nisu u nadlenosti Bosne i Hercegovine prema odredbama ovoga Ustava, izuzev kad neki od entiteta tome prigovori u bilo kojemu konkretnom sluaju.

27/08/2007

488

Dodatne odgovornosti. 1. Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojima se suglase entiteti; koja su utvrena u aneksima 5 do 8 Opega okvirnog sporazuma; ili pak koja su prijeko potrebna za ouvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politike nezavisnosti, i meunarodnoga subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti meu institucijama Bosne i Hercegovine. Ako bude potrebno, za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu se osnivati dodatne institucije. 2. U roku od est mjeseci od stupanja ovoga Ustava na snagu, entiteti e zapoeti pregovore glede ukljuivanja drugih pitanja, ukljuujui koritenje energetskih resursa i zajednike gospodarske projekte koji su u odgovornosti ustanova Bosne i Hercegovine. lanak VI: Parlamentarna skuptina Parlamentarna skuptina ima dva doma: Dom naroda i Zastupniki dom Dom naroda. Dom naroda ima 15 izaslanika, od toga dvije treine iz Federacije (pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba). a) Hrvatske i bonjake izaslanike iz Federacije odabiru hrvatski odnosno bonjaki zastupnici Zastupnikoga doma Federacije. Izaslanike iz Republike Srpske odabire Narodna skuptina Republike Srpske. b) Devet lanova Doma naroda tvore kvorum, pod uvjetom da su nazona najmanje tri bonjaka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika. Zastupniki dom. Zastupniki se dom sastoji od 42 zastupnika, od kojih su dvije treine izabrane s podruja Federacije, a jedna treina s podruja Republike Srpske. a) Zastupnici Zastupnikoga doma izravno se biraju u njihovu entitetu u skladu s izbornim zakonom koji usvoji Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori odrat e se u skladu s Aneksom 3. Opega okvirnog sporazuma. b) Veina od ukupnoga broja zastupnika izabranih u Zastupniki dom tvori kvorum. Postupci. a) Svaki od domova saziva se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihova odabira ili izbora. b) Svaki od domova veinom glasova usvaja svoj poslovnik te meu svojim lanovima bira jednoga Srbina, jednoga Bonjaka i jednoga Hrvata za predsjednika i dopredsjednike, uz rotiranje predsjednikog mjesta izmeu te tri odabrane osobe. c) Za donoenje svih zakona potrebna je suglasnost oba doma. d) Sve odluke u oba doma donose se veinom glasova nazonih koji pristupe glasovanju. Izaslanici ili zastupnici potrudit e se da u veini bude zastupljena najmanje jedna treina glasova izaslanika ili zastupnika s podruja svakoga od entiteta. Ako to ne bude sluaj, predsjednik i dopredsjednici se sastaju kao povjerenstvo i pokuavaju ishoditi suglasnost u roku od tri dana nakon glasovanja. Ako to nastojanje ne urodi plodom, odluke se donose veinom glasova nazonih lanova koji pristupe glasovanju, pod uvjetom da glasovi protiv ne ukljuuju dvije treine ili vie izaslanika ili zastupnika iz jednoga ili drugog entiteta.

27/08/2007

489

e) Prijedlog odluke Parlamentarne skuptine moe se proglasiti tetnim za vitalni interes bonjakoga, hrvatskoga ili pak srpskoga naroda od strane veine bonjakih, hrvatskih ili pak srpskih izaslanika odabranih u skladu s gornjim stavkom (1)(a). Takvom je prijedlogu odluke za dobivanje suglasnosti u Domu naroda potrebna veina glasova nazonih bonjakih, hrvatskih te srpskih izaslanika koji pristupe glasovanju. f) Kad veina bonjakih, hrvatskih ili pak srpskih zastupnika prigovori pozivanju na stavak (e), predsjednik Doma naroda odmah saziva zajedniko povjerenstvo od tri izaslanika, prema odabiru bonjakih, hrvatskih i srpskih izaslanika, radi razrjeenja toga pitanja. Ako to povjerenstvo ne uini u roku od pet dana, sluaj e biti predan Ustavnomu sudu, koji e u ubrzanom postupku ocijeniti njegovu proceduralnu regularnost. g) Predsjednitvo ili sam Dom mogu raspustiti Dom naroda, pod uvjetom da odluku Doma o rasputanju odobri veina koja ukljuuje veinu zastupnika barem dva od tri naroda: Bonjaka, Hrvata ili pak Srba. h) Odluke Parlamentarne skuptine ne stupaju na snagu prije objavljivanja. i) Oba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava te, izuzev u iznimnim okolnostima, u skladu sa svojim poslovnicima, raspravljaju javno. j) Izaslanici i zastupnici ne odgovaraju krivinopravno ni graanskopravno za djela poinjena u sklopu njihovih dunosti u Parlamentarnoj skuptini. Ovlasti. Parlamentarna skuptina ima sljedee ovlasti: a) Ako je potrebno, donosi zakone radi provedbe odluka Predsjednitva ili pak radi obavljanja nadlenosti Parlamentarne skuptine sukladno ovome Ustavu. b) Odluuje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje ustanova Bosne i Hercegovine te podmirivanje meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. c) Odobrava proraun za ustanove Bosne i Hercegovine. d) Odluuje o suglasnosti za ratifikaciju meunarodnih ugovora. e) Odluuje o ostalome to je potrebno za obnaanje njezinih dunosti ili pak dunosti koje na nju uzajamnim dogovorom prenesu entiteti. lanak V: Predsjednitvo BiH Predsjednitvo se Bosne i Hercegovine sastoji od tri lana: jednoga Bonjaka i jednoga Hrvata, od kojih je svaki izravno biran na podruju Federacije, te jednoga Srbina, koji je biran izravno na podruju Republike Srpske. Biranje i trajanje mandata. a) lanovi Predsjednitva izravno se biraju u svakom entitetu (svaki bira glasuje za popunjenje jednoga mjesta u Predsjednitvu) u skladu s izbornim zakonom koji usvoji Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori odrat e se u skladu s Aneksom 3. Opega okvirnog sporazuma. Ispranjeno mjesto u Predsjednitvu dotini e entitet popunjavati u skladu sa zakonom koji usvoji Parlamentarna skuptina. b) lanovi se Predsjednitva na prvim izborima biraju na dvije godine; na svim sljedeim izborima biraju se na etiri godine. lanovi Predsjednitva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom etiri godine ne mogu biti ponovno birani.

27/08/2007

490

Postupci. a) Predsjednitvo utvruje vlastiti poslovnik, kojim se predvia odgovarajue obavjetavanje o svim sastancima Predsjednitva. b) lanovi Predsjednitva izmeu sebe imenuju predsjednika. U prvome e mandatu predsjednik biti onaj lan koji dobije najvei broj glasova. Potom nain odabira predsjednika, rotacijom ili na neki drugi nain, utvruje Parlamentarna skuptina u skladu s lankom (4)(3). c) Predsjednitvo e nastojati sve svoje odluke (odnosno one koje se tiu pitanja iz lanka 3.(1) (a) do (e)) donositi konsenzusom. Te odluke pak, podlono donjem stavku (d), mogu donositi dva lana kad sva nastojanja da se postigne konsenzus ostanu bez rezultata. d) lan Predsjednitva koji nije suglasan s nekom odlukom Predsjednitva moe tu odluku proglasiti tetnom za vitalni interes entiteta na podruju kojega je izabran, pod uvjetom da to uini u roku od tri dana od donoenja odluke. Takve se odluke odmah prosljeuju Narodnoj skuptini Republike Srpske, ako je njezinu tetnost izjavio lan s toga podruja, odnosno bonjakim izaslanicima Doma naroda Federacije, ako je tetnost izjavio bonjaki lan, ili pak hrvatskim izaslanicima toga tijela, ako je tetnost izjavio hrvatski lan. Ako se odnosna izjava potvrdi s dvije treine glasova navedenih izaslanika u roku od deset dana nakon njezina prosljeenja, osporena odluka Predsjednitva ne stupa na snagu. Ovlasti. Predsjednitvo ima ovlasti: a) voditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine; b) imenovati veleposlanike i druge meunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine, od kojih najvie dvije treine mogu biti odabrane s podruja Federacije; c) predstavljati Bosnu i Hercegovinu u meunarodnim i europskim organizacijama i ustanovama, te zatraiti lanstvo u onim organizacijama i ustanovama kojih Bosna i Hercegovina nije lanica; d) pregovarati o meunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine, opozivati ih te, uz suglasnost Parlamentarne skuptine, ratificirati; e) izvravati odluke Parlamentarne skuptine; f) predlagati, na preporuku Vijea ministara, godinji proraun Parlamentarne skuptine; g) na zahtjev, a najmanje jednom godinje, podnositi izvjea Parlamentarnoj skuptini o izdacima Predsjednitva; h) prema potrebi usklaivati se s meunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini; i) obavljati druge zadae koje budu prijeko potrebne u obnaanju njegovih dunosti to mu ih dodijeli Parlamentarna skuptina ili pak o kojima se dogovore entiteti. Vijee ministara. Predsjednitvo predlae predsjednika Vijea ministara, koji preuzima dunost nakon to ga potvrdi Zastupniki dom. Predsjednik predlae ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine, kao i druge ministre prema potrebi, koji preuzimaju dunost nakon to ih potvrdi Zastupniki dom.

27/08/2007

491

a) Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijee ministara, koje je nadleno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine na podrujima to su navedena u lanku 3.(1), (4) i (5), te za podnoenje izvjea Parlamentarnoj skuptini (koje barem jednom godinje ukljuuje izdatke Bosne i Hercegovine). b) S podruja Federacije moe biti imenovano najvie dvije treine svih ministara. Predsjednik predlae i doministre (koji nisu iz istoga konstitutivnog naroda kao njihovi ministri), koji preuzimaju dunost nakon to ih potvrdi Zastupniki doma. c) Vijee ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skuptina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje. Stalni odbor. a) Svaki lan Predsjednitva, sukladno slubenoj dunosti, ima civilnu nadlenost zapovijedanja oruanim snagama. Nijedan entitet nee drugome entitetu prijetiti silom ili upotrijebiti silu protiv njega, te oruane snage jednoga entiteta ni pod kojim okolnostima nee ulaziti ili se zadravati na podruju drugoga entiteta bez suglasnosti vlade ovoga potonjeg te Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Sve oruane snage u Bosni i Hercegovini imaju djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitosti Bosne i Hercegovine. b) lanovi Predsjednitva odabiru Stalni odbor za vojna pitanja radi usklaivanja djelatnosti oruanih snaga u Bosni i Hercegovini. lanovi Predsjednitva lanovi su Stalnoga odbora. lanak VI: Ustavni sud Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet lanova. a) etiri lana odabire Zastupniki dom Federacije, a dva lana Narodna skuptina Republike Srpske. Preostala tri lana odabire predsjednik Europskoga suda za ljudska prava nakon konzultacija s Predsjednitvom. b) Suci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i takvim kvalifikacijama moe biti sudac Ustavnoga suda. Suci koje odabere predsjednik Europskog suda za ljudska prava ne smiju biti dravljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje od susjednih drava. c) Suci se u prvome sazivu imenuju na pet godina, izuzev ako prije ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom ostalih sudaca. Kod sudaca u prvome sazivu nema reizbora. Susljedno imenovani suci obnaaju dunost dok ne navre 70 godina ivota ukoliko prije ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom udaljeni konsenzusom ostalih sudaca. d) Za imenovanja nakon isteka vie od pet godina od prvotnog imenovanja sudaca, Parlamentarna skuptina moe zakonom odrediti drukiji nain odabira troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava. Postupci. a) Veina svih lanova suda tvori kvorum. b) Sud usvaja vlastiti poslovnik veinom glasova svih lanova, rasprave su javne, a odluke se obrazlau i objavljuju. Nadlenost.

27/08/2007

492

1. Ustavni sud ima iskljuivu nadlenost za razrjeavanje svih ustavnih sporova izmeu entiteta ili pak izmeu Bosne i Hercegovine i jednoga ili oba entiteta, ili meu ustanovama Bosne i Hercegovine, ukljuujui, ali se ne ograniavajui na pitanje: a. je li odluka nekoga od entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose s nekom susjednom dravom u skladu s Ustavom, ukljuujui odredbe koje se tiu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine; b. je li bilo koja od odredbi ustava ili zakona nekoga od dvaju entiteta u skladu s Ustavom. c. Postupak moe pokrenuti samo lan Predsjednitva, predsjednik Vijea ministara, predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skuptine, etvrtina lanova bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine, ili pak etvrtina bilo kojeg doma predstavnikog tijela nekoga od entiteta. 2. Ustavni sud takoer ima prizivnu (apelacijsku) nadlenost nad pitanjima u svezi s ovim Ustavom glede presude bilo kojega drugog suda u Bosni i Hercegovini. 3. Ustavni je sud nadlean za pitanja koja mu predoi bilo koji sud u Bosni i Hercegovini glede toga je li neki zakon o ijoj valjanosti ovisi odluka toga suda u skladu s ovim Ustavom, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim Protokolima te sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili pak u svezi s postojanjem ili opim dosegom vladavine meunarodnoga prava u svezi s odlukom dotinoga suda. Odluke. Odluke su Ustavnoga suda konane i obvezujue. lanak VII: Sredinja banka Sredinja je banka Bosne i Hercegovine jedina ustanova za izdavanje novca i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini. 1. Nadlenost Sredinje banke utvruje Parlamentarna skuptina. Meutim, tijekom prvih est godina nakon stupanja ovoga Ustava na snagu ona ne smije odobravati kredite emisijom novca, ve u tom pogledu funkcionira kao odbor za distribuciju novca; nakon toga roka Parlamentarna je skuptina moe ovlastiti i za prvu zadau. 2. Prvi upravni odbor Sredinje banke sastoji se od guvernera, kojega imenuje Meunarodni monetarni fond nakon konzultacija s Predsjednitvom, i tri lana, koje imenuje Predsjednitvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bonjak, jedan Hrvat, koji dijele jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa estogodinjim mandatom. Guverner, koji nee biti dravljanin Bosne i Hercegovine niti neke od susjednih drava, moe svojim glasom davati prevagu u odlukama Upravnoga odbora. 3. Nakon prvoga mandata, Upravni odbor Sredinje banke Bosne i Hercegovine sastojat e se od pet osoba, koje imenuje Predsjednitvo na est godina. Taj e Odbor iz svojih redova izabrati guvernera na est godina. lanak VIII: Financije 1. Parlamentarna skuptina svake godine na prijedlog Predsjednitva usvaja proraun, koji obuhvaa izdatke potrebne za obavljanje poslova iz nadlenosti ustanova Bosne i Hercegovine i podmirivanje meunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

27/08/2007

493

2. Ako se takav proraun ne usvoji u predvienom roku, privremeno e se koristiti proraun za prethodnu godinu. 3. Federacija osigurava dvije treine, a Republika Srpska jednu treinu potrebnih proraunskih prihoda, izuzev prihoda koji se prikupljaju sukladno odredbi Parlamentarne skuptine. lanak IX: Ope odredbe 1. Osoba koja izdrava kaznu po presudi Meunarodnoga suda za bivu Jugoslaviju, te osoba protiv koje je taj sud podigao optunicu, a ona se nije pokorila nalogu da izae pred Sud, ne moe se kandidirati niti biti imenovana ili birana ili na koji drugi nain postavljena na bilo koju javnu dunost na podruju Bosne i Hercegovine. 2. Naknade za dunosnike u ustanovama Bosne i Hercegovine ne mogu se smanjivati tijekom trajanja njihova mandata. 3. Dunosnici imenovani na mjesta u ustanovama Bosne i Hercegovine odraavat e opi sastav naroda Bosne i Hercegovine. lanak X: Izmjene i dopune 1. Postupak. Ovaj se Ustav moe izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne skuptine koja je donesena najmanje dvotreinskom veinom glasova nazonih u Zastupnikom domu koji pristupe glasovanju. 2. Ljudska prava i temeljne slobode. Nikojim amandmanom na ovaj Ustav ne smije se ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili sloboda navedeni u lanku 2. ovoga Ustava, ili izmijeniti ovaj stavak. lanak XI: Prijelazni aranmani Prijelazni aranmani glede javnih dunosti, zakona i drugih pitanja odreeni su u Dodatku II. ovoga Ustava. lanak XII: Stupanje na snagu 1. Ovaj Ustav stupa na snagu s potpisivanjem Opega okvirnog sporazuma kao ustavnoga zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine. 2. U roku od tri mjeseca nakon stupanja ovoga Ustava na snagu entiteti e izmijeniti i dopuniti svoje ustave radi osiguranja njihove sukladnosti s ovim Ustavom u skladu s lankom 3. (3),(b).

27/08/2007

494

219.

Daytonski

sporazumi:

Tekst

popratnih

pisama

uz

sporazume iz Daytona (Dayton, 21. 11. 1995.)

Tekst popratnih pisama uz sporazume iz Daytona
Na zavretku pregovora o mirovnom sporazumu za BiH u bazi Wright-Patterson sudionici su potpisali vei broj pisama koja se smatraju sastavnim dijelom dokumenata parafiranih u Daytonu. 1. Pismo izaslanstva bosanskih Srba predsjedniku Slobodanu Miloeviu (pismo je u izvorniku na srpskom jeziku a u Daytonu je prevedeno na engleski i u tom je prijevodu postalo dokument posrednih pregovora) "Izaslanstvo SR Jugoslavije, Predsjednik Slobodan Miloevi, voa izaslanstva SRJ Gospodine Predsjednie, Piemo Vam u vezi s mirovnim sporazumom i dokumentima koji trebaju biti parafirani na zavretku mirovnih pregovora u Ohiu. Budui da se u brojnim dokumentima prireenima za prihvaanje zahtijeva da SRJ bude jamac obveza koje je tijekom mirovnog procesa preuzela RS, ljubezno Vas molimo da u ime SRJ preuzmete jamiti da e Republika Srpska ispuniti sve obveze koje je preuzela." Pismo je 20. studenog 1995. potpisalo izaslanstvo RS: Momilo Krajinik, Nikola Koljevi i Aleksa Buha.

2. Pisma jednakog sadraja ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grania ministrima vanjskih poslova Klausu Kinkelu (Njemaka), Herveu de Charetteu (Francuska), Andreju Kozirevu (Rusija), Malcolmu Rifkindu (V.Britanija) i Warrenu Christopheru (SAD). "Gospodine Ministre (Tajnie), Piem Vam u vezi sa Sporazumom o vojnim aspektima mirovnog rjeenja i Sporazumom o graninim crtama izmeu entiteta i pitanjima s tim u vezi, koji su sadraj Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opeg okvirnog sporazuma o miru za BiH. Republika Hrvatska podupire oba ova sporazuma. U ime Republike Hrvatske elim Vas uvjeriti da e Republika Hrvatska poduzeti sve potrebne korake, u skladu sa suverenitetom, teritorijalnom cjelovitou i politikom neovisnou BiH, kako bi osigurala da osobe ili organizacije u BiH, koje su pod njezinim nadzorom ili na koje ona ima utjecaja, potuju u potpunosti i pridravaju se odredaba ranije spomenutih aneksa." Pisma je 21. studenoga 1995. potpisao dr. Mate Grani.

IZVOR: www.hrt.hr/arhiv/dokumneti/dok/pis.html

27/08/2007

495

3. Pisma jednakog sadraja ministra vanjskih poslova Srbije Milana Milutinovia, u ime SRJ, ministrima vanjskih poslova Klausu Kinkelu (Njemaka), Herveu de Charetteu (Francuska), Andreju Kozirevu (Rusija), Malcolmu Rifkindu (V.Britanija) i Warrenu Christopheru (SAD). "Gospodine Ministre (Tajnie), Piem Vam u vezi sa Sporazumom o vojnim aspektima mirovnog rjeenja i Sporazumom o graninim crtama izmeu entiteta i pitanjima s tim u vezi, koji su sadraj Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opeg okvirnog sporazuma o miru za BiH. Savezna Republika Jugoslavija podupire oba ova sporazuma. U ime SRJ elim Vas uvjeriti da e SRJ poduzeti sve potrebne korake, u skladu sa suverenitetom, teritorijalnom cjelovitou i politikom neovisnou BiH, kako bi osigurala da Republika Srpska potuje u potpunosti i pridrava se odredaba ranije spomenutih aneksa." Pisma je 21. studenoga 1995. potpisao Milan Milutinovi.

4. Pisma jednakog sadraja ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grania glavnom tajniku UN-a, Butrosu Butrosu Galiju i tadanjem vritelju dunosti glavnog tajnika NATO-a, Sergiu Silviu Balanzinu. "Gospodine Glavni tajnie, Piem Vam u vezi sa Sporazumom o vojnim aspektima mirovnog rjeenja koji ini Aneks 1-A Opeg okvirnog sporazuma o miru za BiH. Potvrujui vanost cjelovitog mirovnog rjeenja za okonanje traginog sukoba u regiji, ast mi je pruiti slijedee jamstvo kako bi se poluio taj cilj. U ime Republike Hrvatske elim uvjeriti UN (u pismu S.S. Balanzinu: NATO) da e se Republika Hrvatska, kako bi omoguila ispunjenje misije meunarodnih vojnih provedbenih snaga (IFOR) o kojima govori Aneks 1-A, striktno suzdrati od upuivanja ili dranja na drugi nain, ma kakvih oruanih snaga ili drugih osoba s vojnim mogunostima u BiH." Pismo je 21. studenoga 1995. potpisao dr. Mate Grani.

5. Pisma jednakog sadraja ministra vanjskih poslova SRJ Milana Milutinovia, u ime SRJ, glavnom tajniku UN-a, Butrosu Butrosu Galiju i tadanjem vritelju dunosti glavnog tajnika NATO-a, Sergiu Silviu Balanzinu. "Gospodine Glavni tajnie, Piem Vam u vezi sa Sporazumom o vojnim aspektima mirovnog rjeenja koje ini Aneks 1-A Opeg okvirnog sporazuma o miru za BiH. Potvrujui vanost cjelovitog mirovnog rjeenja za okonanje traginog sukoba u regiji, ast mi je pruiti slijedee jamstvo kako bi se poluio taj cilj. U ime SRJ elim uvjeriti UN (u pismu S.S. Balanzinu: NATO) da e se SRJ, kako bi omoguila ispunjenje misije meunarodnih vojnih provedbenih snaga (IFOR) o kojima govori Aneks 1-

27/08/2007

496

A, striktno suzdrati od upuivanja ili dranja na drugi nain, ma kakvih oruanih snaga ili drugih osoba s vojnim mogunostima u BiH." Pismo je 21. studenoga 1995. potpisao Milan Milutinovi

6. Pisma jednakog sadraja koja su predsjednici Alija Izetbegovi (BiH) i Slobodan Miloevi (Srbija, u ime SRJ) uputili dravnom tajniku SAD Warrenu Christopheru. "Gospodine Tajnie, Nakon parafiranja Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poduzet u razliite mjere izgradnje povjerenja kako bi razvio veze izmeu SRJ i BiH te stvarao potporu mirovnog rjeenja. Drago mi je to s tim u vezi u ime vlasti i naroda BiH (u pismu S. Miloevia: SRJ) mogu preuzeti slijedee obveze: Oslobaanje svih zarobljenih ne-boraca - Svi zarobljeni ne-borci odmah e biti osloboeni prisilnog rada, iz zarobljenikog mjesta ili drugog formalnog ili neformalnog zatoenitva, kao to se trai Rezolucijom 1019 Vijea sigurnosti UN od 9. studenoga 1995. godine. Posebice, slijedom te Rezolucije na teritoriju BiH bit e odmah zatvoreni svi zarobljeniki logori a predstavnicima Meunarodnog odbora Crvenog kria bit e doputeno (I) popisati sve osobe zadrane protiv njihove volje i (II) posjetiti svako mjesto koje smatraju vanim. Carinska unija - Moja e Vlada, smatrajui to prioritetom, sudjelovati u razgovorima na razini visokih strunjaka, kako bi se postigla harmonizacija carinskih politika, prema uspostavi carinske unije izmeu dviju zemalja. Vrua linija - Uz tehniku pomo koju su ponudile SAD, moja e Vlada uspostaviti izravnu, sigurnu telefonsku vezu izmeu Predsjednitva BiH i Predsjednitva SRJ. Izravni letovi - Moja e Vlada preko odgovarajuih nacionalnih i meunarodnih agencija izdati dozvolu za izravne letove izmeu Sarajeva i Beograda. Poznato mi je da zainteresirane zemlje kane potaknuti meunarodne prijevoznike da svoje letove proire i na ova odredita. Posjeti na visokoj razin i- Uznastojat u da moja Vlada pripremi program posjeta dunosnika i drugih uglednika iz SRJ Sarajevu i drugim vanim mjestima. (u pismu S. Miloevia ova reenica glasi: Uznastojat u da moja Vlada pripremi program posjeta dunosnika i drugih uglednika iz BiH Beogradu i drugim vanim mjestima.) Poznato mi je da e veleposlanici Kontaktne skupine i drugih zainteresiranih zemalja, na prikladan nain pomagati odravanju meunarodnog i unutranjeg interesa za jaanje veza izmeu dvije zemlje. Gospodarski razvoj - Moja e Vlada poduzeti potrebne korake za uspostavu bilateralnog Odbora za gospodarsku integraciju i razvoj infrastrukture, radi bilateralne suradnje na projektima koji se tiu obije zemlje a financiraju se meunarodnim ili nacionalnim sredstvima. Odbor e, posebice, promicati sufinanciranje, zajednika ulaganja i odgovarajue multilateralne aranmane za razvoj transporta, energetike i komunikacija u objema zemljama. Gospodarska komora - Moja e Vlada djelatno nastojati uspostaviti zajedniku Gospodarsku komoru radi promicanja trgovine i gospodarskog razvoja u obje zemlje,

27/08/2007

497

koordinirajui, kad je potrebno, djelovanje Gospodarskih komora u dvjema zemljama i unaprijeujui veze s gospodarskim komorama drugih zemalja. Kulturna i obrazovna razmjena - Moja e Vlada aktivno razvijati razmjenu studenata izmeu dviju zemalja te odreivati studente koji e sudjelovati u zajednikim programima razmjene sa SAD. Jednako tako, moja e Vlada uz pomo SAD i drugih zainteresiranih vlada, poticati posjete znanstvenih, kulturnih, sportskih, skupina mladei i slinih skupina. Sudjelovat emo u potpunosti u uspostavi i radu bilateralnog Odbora za kulturnu i obrazovnu razmjenu i u razvoju programa na tom podruju. Vojna razmjena - U kontekstu regionalne kontrole naoruanja i vojnih mjera jaanja povjerenja s tim u vezi, koje su i BiH i SRJ prihvatile drugdje, moja e Vlada poticati posjete upoznavanja i razmjene osoblja za asnike oruanih snaga druge zemlje. Tijekom ovih posjeta ispitat e se, meu ostalim mjerama, uspostava ureda za vezu pri zapovjednicima obrane druge zemlje. Istrana komisija - Moja e Vlada aktivno podupirati uspostavu i djelovanje meunarodne komisije za istraivanje nedavnih sukoba u bivoj Jugoslaviji. To obuhvaa sudjelovanje vlada ukljuenih drava, kao i sudjelovanje uglednih meunarodnih strunjaka koji bi bili imenovani prema dogovoru izmeu republika bive Jugoslavije. Mandat komisije bit e da provede prikupljanje injenica i druga potrebna istraivanja uzroka, tijeka i posljedica nedavnih sukoba, to je ire i objektivnije mogue, te da priredi izvjee o svojim nalazima, koje bi bilo dostupno svim zainteresiranim dravama i organizacijama. Moja e Vlada u potpunosti suraivati s tom komisijom." Ova su pisma 21. studenoga 1995. godine potpisali Alija Izetbegovi i Slobodan Miloevi.

7. Pismo predsjednika Alije Izetbegovia predsjedniku Slobodanu Miloeviu, ija je kopija upuena dravnom tajniku SAD Warrenu Christopheru. "Gospodine Predsjednie, Piem Vam u vezi s Opim okvirnim sporazumom za mir u BiH a posebice u vezi s Aneksom 9 o javnim poduzeima. Moja Vlada namjerava pridonijeti uspostavi redovitog putnikog i teretnog eljeznikog prometa na pruzi koja povezuje Bosansku Krupu, Bosanski Novi, Bosansku Dubicu i Bosansku Gradiku suraujui na nain predvien lankom 2. Aneksa 9. Moja e Vlada pomoi i, na odgovarajui nain omoguiti funkcioniranje te pruge." Pismo je 21. studenoga 1995. potpisao Alija Izetbegovi.

8. Pismo predsjednika Slobodana Miloevia predsjedniku Aliji Izetbegoviu, ija je kopija upuena dravnom tajniku SAD Warrenu Christopheru. "Gospodine Predsjednie, Piem Vam u vezi s Opim okvirnim sporazumom za mir u BiH a posebice u vezi s Aneksom 9 o javnim poduzeima. Kao voa zajednikog izaslanstva SRJ i RS izraavam nau namjeru pridonijeti uspostavi redovitog putnikog i teretnog eljeznikog prometa na pruzi koja

27/08/2007

498

povezuje Bosansku Krupu, Bosanski Novi, Bosansku Dubicu i Bosansku Gradiku suraujui na nain predvien lankom 2. Aneksa 9. Ove e vlade pomoi i, na odgovarajui nain omoguiti funkcioniranje te pruge." Pismo je 21. studenoga 1995. potpisao Slobodan Miloevi.

27/08/2007

499

220.

Daytonski

sporazumi:

Sporazum

uspostavi

zajednikog vijea za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije Bosne i Hercegovine (Pariz, 14. 12. 1995.)*

"Sporazum o uspostavi zajednikog vijea za suradnju

Odlune da pridonesu uspostavi i ouvanju pravednog i trajnog mira u regiji, Svjesne da je meunarodna suradnja u njihovom interesu i od ireg znaenja, Pripravne poduzeti sve to je neophodno u svojim zemljama i na meunarodnom planu kako bi se ukljuile u europske integracije, Zainteresirane da s meunarodnom zajednicom surauju u obnovi i razvoju svojih zemalja, Republika Hrvatska te Republika Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine, sporazumjele su se o sljedeem: lanak 1. Uspostavlja se Zajedniko vijee za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zajedniko vijee). lanak 2. Zajedniko vijee bavit e se poticanjem, stratekim planiranjem te koordiniranjem suradnje, i to: 1. U odnosima izmeu Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine osobito u podrujima: - odgoja i obrazovanja, - znanosti i tehnologije, - informiranja, - turizma, porta i zatite okoline, - socijalne politike, - gospodarskih i drugih ekonomskih odnosa i - poticanja suradnje nevladinih organizacija. 2. U odnosima izmeu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine osobito u podrujima:
*

IZVOR: Veernji list, 15. 12. 1995. Sporazum o uspostavi Zajednikog vijea za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije BiH, su potpisali predsjednici dr. Franjo Tuman, Alija Izetbegovi i Kreimir Zubak.

27/08/2007

500

- usklaivanja vanjske politike i nastupa prema treim zemjama i meunarodnim oganizacijama, - usklaivanja aktivnosti u pristupanju Europskoj uniji, Vijeu Europe, Partnerstvu za mir i suradnji s NATO savezom i u pristupu drugim regionalnim, europskim i irim asocijacijama, - usklaivanju razvoja i suradnje s meunarodnom zajednicom u obnovi i razvoju, - u vojnoj suradnji, - u rjeavanju pitanja sukcesije bive SFRJ i - u drugim pitanjima od zajednikog interesa za dvije drave. lanak 3. Zajedniko vijee imat e deset lanova, po pet iz Republike Hrvatske i iz Republike i Federacije Bosne i Hercegovine. Predsjednik Zajednikog vijea bit e predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman, a potpredsjednik Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. Strane e u roku od 15 dana od potpisivanja Sporazuma imenovati lanove Zajednikog vijea. lanak 4. Strane potpisuju Sporazum u est istovjetnih primjeraka uz slubeni prijevod na engleski jezik. lanak 5. Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja."

27/08/2007

501

221.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. FranjeTuman:

Izvjee Hrvatskom dravnom Saboru (Zagreb, 15. 1. 1996.)

Izvjee predsjednika Tumana
III. VANJSKA POLITIKA I MEUNARODNI POLOAJ HRVATSKE 1. Odrednice hrvatske vanjske politike U svom Izvjeu hrvatskom dravnom Saboru, na kraju 1994. godine, kao osnovne zadae hrvatske vanjske politike naznaio sam: 1. ostvarenje suverene vlasti hrvatske drave na cijelom dravnom podruju, s tim da se ima na umu i strateka vanost razrjeenja krize u Bosni i Hercegovini; 2. promicanje dobrih odnosa i suradnje Hrvatske s onim zemljama koje europskoj politici imaju najvaniju ulogu; u svjetskoj i

3. poticanje i unapreenje meunarodne suradnje, u skladu s naelima Ujedinjenih naroda i Organizacije o europskoj sigurnosti i suradnji, na ravnopravnim osnovama, ali uz vrstu i dosljednu obranu vlastitih nacionalno-dravnih interesa; i 4. usmjerenje Hrvatske prema europskoj gospodarsko-sigurnosnoj integraciji. Sada, nakon godine dana, mogu se - jamano - donijeti ocjene kako su i u kojoj mjeri ostvarene te bitne zadae hrvatske vanjske politike. 2. Ostvarenje suverene vlasti na dravnom podruju Poetak prole godine doekali smo s mandatom UNPROFOR-a, koji je neuspjeno provodio tzv. Vance-ov plan prema kojem su na podruju Hrvatske postojala 4 podruja pod zatitom UN. Mirovne su snage svojim "neutralnim" i "nepristranim" odnosom prema neprestanom protivljenju pobunjenih Srba za ponovno uspostavljanje hrvatske vlasti, u stvari pomagale odranje okupacije. S obzirom na to, da su takvo stanje pobunjeni Srbi koristili za sve vre povezivanje tzv. srpske krajinske republike s "ostalim srpskim zemljama", igrajui se drave s predsjednikom, vladom, vojskom i posebnom valutom - na poetku 1995. donijeli smo odluku o otkazu mandata mirovnih snaga. Na uporno zauzimanje meunarodnih imbenika - koji su se uplaili da bi to moglo dovesti do proirenja, pa i opeg ratnog sukoba - pristali smo, nakon mog susreta i dogovora sa potpredsjednikom SAD Al Gorom, na novi, promijenjeni mandat mirovnih snaga pod imenom UNCRO (Rezolucija 981 Vijea sigurnosti od 31. oujka 1995. kojom je ukinut mandat UNPROFOR-u). Dobili smo vrsta uvjeravanja da e se tijekom novog, promijenjenog mandata ostvariti mirna reintegracija.

IZVOR: Izvjese predsjednika Republike dr. Franje Tumana o stanju hrvatske drave i nacije u 1995. godini, na zajednikoj sjednici oba doma Hrvatskoga Sabora 15. sijenja 1996.. Zagreb: Agencija za komercijalnu djelatnost Hrvatski tiskarski zavod, 1996., str. 25-30

27/08/2007

502

Meutim, ni UNCRO snage nisu bile sposobne provesti reintegraciju okupiranih podruja u cjelokupni dravni sustav Hrvatske, jer su pobunjeni Srbi i dalje izigravali oivotvorenje rezolucija Vijea sigurnosti, i konkretne dogovore o prekidu vatre i o postupnoj reintegraciji uspostavom gospodarskih i prometnih veza. Nakon to se oitovalo da srpski pobunjenici ne pristaju na mirnu reintegraciju, donio sam odluku da se vojno-redarstvenim pothvatom onemogui teroristiko ometanje prometa i uvede pravni poredak na dotad okupirano podruje zapadne Slavonije. Velike ratne pobjede Hrvatske vojske promijenile su strateke odnose, i omoguile mirovnu inicijativu drava tzv. Kontaktne skupine pod vodstvom SAD. Hrvatske pobjede konano su sruile mit o srpskoj vojnoj snazi i premoi, mit u koji su vjerovali ne samo Srbi, nego i veliki dio zapadnih vojnih strunjaka i politiara. Tim smo pobjedama osigurali strateke interese, tovie i samu budunost samostalne i suverene hrvatske drave, jer vie ne moe biti ugroena iz samog njezina sredita. Uvrstili smo meunarodni poloaj Hrvatske, postigavi da ona postane, kao glavna regionalna sila, strateki partner Sjedinjenih Amerikih Drava na ovom prostoru, i nezamjenjiv imbenik u stvaranju novog meunarodnog poretka u ovom dijelu Europe. 3. Okonanje krize u Bosni i Hercegovini Od poetka agresije, na Hrvatsku i BiH, bilo je oito da je kriza u BiH jedna od najzamrenijih kriza u dananjem svijetu, zbog dubokih uzroka civilizacijsko-vjerskih, kulturnih i nacionalnih ili politikih suprotnosti, uvjetovanih ne samo nasljeem povijesti. Na osnovi tih spoznaja osobno sam jo na poetku 1993. predlagao da se SAD odlunije ukljue u rjeavanje te krize i da jedino NATO, kao vjerodostojna vojna sila, moe osigurati mir, koji treba i nametnuti onima koji ne prihvate politiko rjeenje. No, tek su promijenjenom stratekom situacijom, do koje je dolo nakon hrvatskih vojnih uspjeha, stvorene pretpostavke za mirovnu inicijativu drava Kontaktne skupine - SAD, Njemake, Francuske, Velike Britanije i Rusije - pod vodstvom SAD, toerei i pretpostavke za postizanje daytonskih sporazuma te za njihovo potpisivanje u Parizu (14. prosinca 95.). Nakon "Oluje" Hrvatska je sa svojim snagama bila u mogunosti da nastavi operacije za oslobaanje Banja Luke i hrvatskog Podunavlja. To, meutim, meunarodni imbenici nisu htjeli prihvatiti, zbog procjena da bi novih 300.000 - 500.000 izbjeglica, iz tih podruja, neizbjeno dovelo do izravnog ukljuivanja Jugoslavije u sukob, i tako do opasnosti proirivanja rata, to bi onemoguilo zapoete mirovne napore. Poto smo dobili vrsta jamstva za mirno vraanje okupiranih podruja, na konferenciji u Daytonu Hrvatska je bila najuvaeniji konstruktivni imbenik. Uspjean zavretak te konferencije znaio je kraj rata, dolazak mira i poetak stvaranja novog meunarodnog poretka na ovom podruju. Sporazumom u Daytonu dogovoreno je ustavno ureenje BiH, po kojem ona ostaje ili postaje sloena drava - pod nazivom Bosna i Hercegovina - koju ine dva ravnopravna entiteta, Federacija BiH i Srpska Republika. Zajamena je ravnopravnost hrvatskog naroda, kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i u Federaciji bonjako-hrvatskoj. Da meunarodni imbenici u svojoj zamisli stvaranja mira, i novog poretka na ovom prostoru, pridaju posebnu vanost Federaciji, svjedoi injenica da je Sporazum o oivotvorenju Federacije BiH, koji su potpisali

27/08/2007

503

predstavnici hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda, ovjerovljen potpisima svjedoenja predstavnika SAD, Europske unije i Njemake. Sporazum su potpisali: Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine; Kreimir Zubak, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine; dr. Haris Silajdi, predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine; Jadranko Prli, dopredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine; Predsjednik Hrvatske, uz tekst: "Predsjednik Republike Hrvatske podrava odredbu ovog sporazuma i pomagat e u njegovoj punoj primjeni". Istiui tu injenicu, ne smijemo, meutim, zaboraviti da o budunosti BiH, i uope itavog prostora bive Jugoslavije, oito ima razliitih primisli. O njihovu postojanju oito svjedoi i jedno usputno pismo, koje su u Daytonu trebali potpisati Izetbegovi i Miloevi, uz daytonski sporazum u kojem se predlae, meu inima, razmatranje carinske unije izmeu BiH i sadanje Jugoslavije. Kao dodatak Sporazuma o Federaciji, potpisan je i Prijelazni statut Mostara, prema kojemu e Mostar biti jedinstven grad s nekoliko opina. Takoer su potpisani sporazumi, o povratku hrvatskih i bonjako-muslimanskih izbjeglica, u pojedine gradove u Federaciji, te muslimanskih izbjeglica s podruja Velike Kladue i Cazina, koji su (njih oko 30.000) izbjegli u Hrvatsku pred muslimanskom vlau, nakon slamanja srpske opsade Bihaa. U svezi s ovim sporazumom, treba spomenuti da su te izbjeglice pristale samo dijelom na povratak, tek kad je s vladom predsjednika Izetbegovia dogovoreno da im se zajami sigurnost prisutnou posebnog hrvatsko-tursko-sarajevskog redarstvenog odreda. ... Opstojnost i ravnopravnost hrvatskog naroda u Federaciji BiH, na osnovi njegove trajne povezanosti s Hrvatskom, osigurana je Sporazumom o uspostavi Zajednikog vijea za suradnju Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom i Federacijom bonjako-hrvatskom. Taj su sporazum u Daytonu pripremili, a u Parizu potpisali Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi i predsjednik Federacije Kreimir Zubak. Zajedniko vijee bavit e se: poticanjem, stratekim planiranjem i usklaivanjem suradnje na svim podrujima gospodarskog, kulturnog i znanstvenog ivota, usklaivanjem vanjske i obrambene politike, te svim pitanjima od obostranog interesa. Zajedniko vijee ima etrnaest lanova s tim da je predsjednik Vijea Predsjednik Hrvatske, a potpredsjednik Predsjednik Predsjednitva BiH. Sporazum o rjeenju krize u Bosni i Hercegovini postignut je pod vodstvom SAD, uz sudjelovanje ostalih drava tzv. Kontaktne skupine: Njemake, Francuske, Velike Britanije i Rusije. Tim glavnim meunarodnim imbenicima bilo je najvanije postii mirno rjeenje krize, trajanje koje bi moglo dovesti inae ne samo do jo veih ratnih strahota, nego do proirenja sukoba, s moebitnim civilizacijskim posljedicama. U rjeavanju bosanske krize, glavni meunarodni imbenici polazili su od stanja nastalog etverogodinjim ratom, s tim da se ono, u razgranienju izmeu Federacije i Srpske Republike, uoblii prema ranije predvienoj osnovi 51:49 posto, bez obzira to je faktino stanje nakon naih uspjeha bilo 54 posto, skoro 55 posto u korist Federacije. Da bi se to postiglo, hrvatska delegacija morala je pristati na odstupanje podruja Mrkonji Grad - ipovo, ali joj je za uzvrat srpska strana na nae uporno zahtijevanje morala ustupiti podruje Odaka u Bosanskoj Posavini.

27/08/2007

504

Prema tome, Hrvatska nije izgubila Bosansku Posavinu u Daytonu, ve ju je dijelom vratila, na podlozi svojih pobjeda i svoje politike. Bosansku Posavinu izgubila je Republika Bosna i Hercegovina u ratu, usprkos tomu to smo za njezinu obranu slali i postrojbe Hrvatske vojske, za to smo bili tada optuivani pred svijetom kao agresori. Uz izravnu hrvatsku pomo odralo se jedino podruje Oraja, ali unato izravnog sudjelovanja Hrvatske vojske i zapovjedi za obranu, pao je Bosanski Brod, zbog ega sam imenovao dvije komisije (listopad 1992.). Uzroci gubitka tog podruja bili su u nesrazmjeru snaga, ali i zbog izbjeglitva posavskog puanstva u Slavoniju, te zbog velikog stradanja slavonskih gradova i velikih rtava koje smo imali zbog rata u Posavini. (Samo kroz bolnicu u Slavonskom Brodu prolo je vie od sedam tisua ranjenih u Bosanskoj Posavini.) Svojim udjelom u ratu u Bosni i Hercegovini, Hrvatska je u najveoj moguoj mjeri zatitila tamonji hrvatski narod, pruila pomo bonjako-muslimanskom narodu, a vojnim pobjedama u zapadnoj Bosni i Sporazumom o Federaciji osigurala i strateke interese hrvatske drave. U cjelini, ulogu Hrvatske u mirovnom procesu pozitivno je ocijenila itava svjetska javnost, a veina politiara i ozbiljnih svjetskih komentatora ocjenjuju da je iz rata i iz mirovnih pregovora jedino Hrvatska izala kao stvarni, veliki, pobjednik. Unato tome, takav ishod glede Bosanske Posavine bolan je za cijeli hrvatski narod, a posebno je teak Hrvatima iz tog podruja. Koliko god treba s njima suosjeati, toliko treba razumjeti nunost prihvaanja daytonskog sporazuma, jer je on u interesu hrvatskog naroda u cjelini. Izostanak podruja, koje je izgubljeno ratom, bit e nadoknaeno podrujem koje je hrvatski narod dobio u zapadnoj Bosni, gdje e - kao i u zapadnoj i istonoj Slavoniji - Hrvati iz Posavine moi nai novi miran i siguran dom, ako se ne stvore uvjeti za povratak.

27/08/2007

505

222.

elnik bosanskih Srba Radovan Karadi: Tekst izjave o

povlaenju iz politikog ivota (Beograd, 18. 7. 1996.)

elnik bosanskih Srba Radovan Karadi je odluio "povui se odmah" iz politikog ivota, objavljeno je u petak. Karadi je izjavu o povlaenju potpisao u etvrtak na Palama, a u Beogradu su potpise na taj dokument stavili predsjednik parlamenta bosanskih Srba Momilo Krajinik, vritelj dunosti predsjednika Republike Srpske (RS) Biljana Plavi i ministar vanjskih poslova RS Aleksa Buha, a svjedoci su bili srbijanski predsjednik Slobodan Miloevi i jugoslavenski ministar vanjskih poslova Milan Milutinovi. "Supotpisnici potvruju da e potovati Opi mirovni sporazum i njegove anekse dogovorene u Daytonu i potpisane u Parizu 14. prosinca 1995. godine i izjavljuju sljedee: 1. Od 19. srpnja 1996. godine Biljana Plavi e obnaati dunost privremenog predsjednika RS do odravanja izbora 14. rujna koji su predvieni daytonskim sporazumima kada e biti izabran novi predsjednik. S tim u skladu 19. srpnja Radovan Karadi prestaje obnaati dunost predsjednika i naputa sva ovlatenja koja ima na tom poloaju. 2. Radovan Karadi izjavljuje da se povlai odmah i definitivno iz svih politikih aktivnosti. Nee se pojavljivati u javnosti, na radiju na televiziji niti na bilo kojem drugom mediju ili sredstvu javnog pripavanja te nee na bilo koji nain sudjelovati na izborima. 3. Radovan Karadi 19. srpnja prestaje obnaati dunost predsjednika Srpske Demokratske stranke (SDS) i sve dunosti, ovlatenja i odgovornosti predsjednika SDS bit e zamrznute dok se ne izabere novi predsjednik stranke. Do tada e sva ovlatenja i odgovornosti predsjednika stranke obnaati profesor Aleksa Buha."

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNA7190066:1., 17. 7. 1996.

27/08/2007

506

223.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman i predsjednik

Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Za punu provedbu washingtonskih i daytonskih sporazuma (eneva, 14. 8. 1996.)
Zajednika izjava predsjednika Tumana i Izetbegovia
Predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi potpisali su u srijedu, nakon zavrenih razgovora u enevi odranih na poziv amerikog dravnog tajnika Warrena Christophera, zajedniku izjavu kojom potvruju da podravaju punu provedbu washingtonskih i daytonskih sporazuma, te odravanje izbora u BiH na vrijeme. Izjavu prenosimo u cijelosti (neslubeni prijevod s engleskog): Na temelju Dogovorenih mjera koje su u dodatku, prihvaenih danas u enevi, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi prigodom sastanka u enevi 14. kolovoza 1996 na poziv dravnog tajnika Warrena Christophera potvruju sljedee: - Ponovno potvrujemo nau punu potporu provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i uvrenju i jaanju Federacije kao temeljima mirovnog procesa. - Smatramo da je odravanje izbora 14. rujna temeljni preduvjet za uspostavu politikog ustroja koji bi mogao ojaati dugotrajni mir i sigur nost u BiH i potvrujemo nau nam jeru da uinimo sve to je u naoj moi kako bi osigurali najbolje mo gue uvjete za izbore. - U cilju jaanja Federacije na te melju washingtonskih i daytonskih sporazuma, podravamo i izraavamo punu potporu prihvaanju Dogovorenih mjera koje su u dodatku te istiemo predanost da se one provedu. - Te Dogovorene mjere slubeno e u Sarajevu potpisati 15. kolovoza 1996. predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH i predsjednik Vlade1" BiH. - Dogovorena je takoer hitna provedba potrebnih koraka radi rasputanja institucija Hrvatske Republike Herceg-Bosne i prijenosa tih funkcija na odgovarajua ministarstva Federacije. Takoer je dogovoreno da e istodobno odgovarajue funkcije BiH biti prenesene na institucije Federacije u skladu s Daytonskim sporazumom, njegovim odgovarajuim aneksima, te Ustavom BiH i Federacije BiH. - Od 31. kolovoza 1996. godine, u skladu s daytonskim Opim okvirnim sporazumom i sporazumom o Federaciji od 10. studenoga 1995, administrativno ustrojstvo na teritoriju Federacije pod kontrolom HVO-a prestat e postojati Rasputanje posebnih institucija obavit e se u skladu s aneksom I Dogovorenih mjera. - Takoer 31. kolovoza 1996. godi ne funkcije i institucije vlade BiH koje nisu unutar ovlasti koje daje Ustav BiH bit e prenesene na Federaciju BiH ili rasputene na odgovarajui nain.

IZVOR: Vjesnik, 16. 8. 1996.

27/08/2007

507

224.

Dogovorene

mjere:

Dokument

ustrojstvu

jake

Federacije kao okosnice jedinstvene Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 15. 8. 1996.)

Dogovorene mjere

"Imajui u vidu injenicu da uspjeh Daytonskog mirovnog procesa ovisi o ustrojstvu jake Federacije kao okosnice jedinstvene Bosne i Hercegovine, Forum Federacije se 31. srpnja 1996. godine suglasio da se u kratkom razdoblju do opih izbora moraju poduzeti hitni koraci kako bi se zavrilo ustrojstvo federalnih institucija i struktura. U skladu s tim, dogovoreno je da e se odmah implementirati nune mjere kako bi se raspustile institucije Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ove vladine institucije odnose se na administrativne aranmane na podruju Federacije pod nadzorom HVO-a) i kako bi se te funkcije uklopile u odgovarajua ministarstva Federacije. Takoer je dogovoreno da e se istodobno odgovarajue funkcije Bosne i Hercegovine uklopiti u federalne institucije u skladu s Daytonskim sporazumom, s odgovarajuim aneksima i u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Dalje je dogovoreno: - One funkcije i institucije Vlade Bosne i Hercegovine koje se ne nalaze u ovlastima predvienim Ustavom Bosne i Hercegovine e se prenijeti na Federaciju efektivno s 31. kolovozom 1996. godine, ili e biti rasputene, kako bude nuno. - U skladu s Opim okvirnim sporazumom iz Daytona i sa Sporazumom o Federaciji od 10. studenoga 1995. godine, administrativni aranmani na podruju Federacije pod nadzorom HVO-a e prestati postojati efektivno s 31. kolovozom 1996. godine. Rasputanje odreenih institucija ovih administrativnih aranmana tei e se u skladu s Aneksom 1 ovih Dogovorenih mjera. Ispunjavajui ovaj sporazum, a kako bi se u potpunosti implementirali Opi okvirni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu, Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Sporazum o Federaciji od 10. studenog 1995. godine, naknadni sporazumi postignuti u Rimu, enevi, Sarajevu, Petersbergu i na Forumu Federacije, dole potpisani su se sloili da: 1. Vlada i institucije Federacije trebale bi imati sve ovlasti, osoblje, kompetencije i sredstva nuna za ispunjavanje obveza prema Ustavu Bosne i Hercegovine i Ustavu Federacije. 2. Institucije Bosne i Hercegovine ustrojene prema Ustavu Bosne i Hercegovine trebale bi imati samo ovlasti, osoblje, kompetencije i sredstva nuna da ispunjavaju svoje obveze u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

IZVOR: Vjesnik, 16. 8. 1996. U Sarajevu je 15. 8. 1996. potpisan dokument pod nazivom DOGOVORENE MJERE. U ime Federacije BiH potpisali su ga predsjednik i potpredsjednik Federacije Kreimir Zubak i Ejup Gani, a za Bosnu i Hercegovinu premijer Hasan Muratovi.

27/08/2007

508

3. Uredi, institucije i druga tijela vlasti osim federalnih nastavila su funkcionirati na podruju Federacije, u skladu s Aneksom II (4) Ustava Bosne i Hercegovine i lanu IX(6) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Ovi uredi, institucije i druga tijela pridonijela su odravanju vladinih funkcija na podruju Federacije. Dogovoreno je da bi se ona trebala raspustiti jer udvostruavaju funkcije i kompetencije Federacije, to nije u skladu s izjavom s Foruma Federacije od 31. srpnja. 5. Prema tome, kako je predvieno u Aneksu I: - Prestat e postojati uredi, institucije i druga tijela centralne vlade, osim onih nunih za izspunjavanje dunosti u institucijama Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Aneks 4 Opeg okvirnog sporazuma). - Prestat e postojati uredi, institucije i druga tijela koja funkcioniraju kao administrativni aranmani na podruju Federacije pod nadzorom HVO-a. 6. Kako bi se promoviralo efikasno funkcioniranje Federacije i osiguralo zaposlenje osoba koje sada rade u uredima, institucijama i drugim tijelima koja e prestati postojati: - Premijer Bosne i Hercegovine e osigurati prijenos ovlasti, kvalificiranog osoblja, kompetencije i sredstva s centralne vlade Bosne i Hercegovine na odgovarajua tijela u Federaciji, u skladu sa svim primjenjivim pravilima i propisima. - Predsjednik Federacije e osigurati prijenos ovlasti, kvalificiranog osoblja, kompetencije i sredstava s vlasti koje djeluju kao administrativni aranmani na podruju Federacije pod nadzorom HVO-a na odgovarajua tijela u Federaciji, u skladu s pravilima i propisima Federacije. - Predsjednik i Potpredsjednik Federacije, zajedno s Premijerom centralne vlade, e osigurati da sva javna poduzea koja funkcioniraju na podruju Federacije budu prenesena na odgovarajui kanton i/ili na federalna javna poduzea (u skladu sa Zakonom o ustrojstvu javnih poduzea na federalnoj razini koji e biti prihvaen do 15. rujna 1996. godine) ili na odgovarajue korporacije Bosne i Hercegovine, a u skladu s Aneksom IX Opeg okvirnog sporazuma. 7. Koraci iz toaka 5 i 6 izvodit e se u skladu s rasporedom iz Aneksa I. 8. Kako bi se promovirala brza integracija ovih ureda, institucija i drugih tijela u strukture i institucije Federacije, Predsjednik i Potpredsjednik Federacije, u aktivnoj suradnji s Premijerom centralne vlade, e: - Odmah nakon prijenosa vlasti na Federaciju, izdati akreditacije Federacije svim zaposlenim. Nakon izdavanja, ova akreditacija bit e jedina akreditacija kojom e se osoblje vlade koristiti. Akreditacija e ukljuivati ime drave (Bosna i Hercegovina), entiteta i odgovarajueg kantona ili opine. - Osigurati da se svaki ured, institucija ili drugo tijelo koristi samo grbom i zastavom Federacije, peatom, ili drugim slubenim znakovima kada se vlast prenese na Federaciju, a najkasnije do 15. rujna 1996. godine. 9. Dogovoreno je da e biti sazvana sjednica Vrhovnog suda Federacije to je prije mogue, a ne kasnije od 1. rujna 1996. godine. 10. Vlade Bosne i Hercegovine i Federacije e uz pomo Amerike ambasade u Sarajevu i Ureda Visokog predstavnika odmah pristupiti formiranju Posebne grupe koja e nastaviti s

27/08/2007

509

razmatranjem onih podruja u kojima kompetencije Federacije i centralne vlade nisu jasno definirane Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Pojedinosti o ovoj Posebnoj grupi su sadrani u Aneksu 2 ovog sporazuma. 11. Odmah e biti prihvaen prijedlog zakona dogovoren na Forumu Federacije 14. svibnja 1996. godine u Kui Blair, a koji je razmatran na Skuptini Federacije kako bi se ustrojilo Vijee za implementiranje Federacije. Vijee za implementiranje e biti odgovorno za nadgledanje i verificiranje implementacije ovog sporazuma. U meuvremenu e vrijediti regulative navedene u paragrafu 10. 12. Strane e nastaviti intezivne pregovore kako bi do 1. rujna 1996. godine bio postignut sporazum u skladu sa nunim pravnim procedurama o grbu i zastavi Federacije, o organizaciji Sarajeva i o pitanjima vezanim uz druge kantone, kao i o administrativnom i teritorijalnom ustrojstvu Federacije."

27/08/2007

510

225.

Predsjednik

Predsjednitva

BiH

Alija

Izetbegovi:

Izvjetaj o radu Predsjednitva RBiH za period od 20. 12. 1990. do 10. septembra 1996. g. (Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 11. 9. 1996.)

Dragi narodni poslanici, Dame i gospodo, Potovani prijatelji i gosti, Trebale bi desetine istraivaa da bi se sainio iscrpan i nepristrasan izvjetaj o radu Predsjednitva, koje je skoro est godina vodilo Bosnu i Hercegovinu u najburnijem i najkritinijem razdoblju njene historije. Ovo to se pred vama nalazi nije izvjetaj. To su, prije, sumarne naznake koje mogu pruiti izvjesnu predstavu o radu ovog vanog organa Republike u vremenu koje je iza nas. Rad Predsjednitva moe da ilustrira podatak da je ono u toku svog mandata odralo 325 sjednica i razmatralo preko 2.000 taaka dnevnog reda, dok materijali, odluke i korespondencija obuhvataju vie desetina hiljada stranica razliitih tekstova. Oekujemo da e to jednog dana biti predmet prouavanja i objektivne analize, a nadam se da e biti data nepristrasna i pravedna ocjena naeg rada. Predsjednitvo je po Ustavu vrilo funkciju efa drave, predstavljalo dravu u Zemlji i Svijetu, definiralo glavne pravce vanjske politike, imenovalo predsjednike vlada, ambasadore i vojne starjeine. Predsjednitvo je bilo i Vrhovna komanda oruanih snaga i rukovodilo oruanim otporom protiv agresije. Predsjednitvo je - to je bilo njegova vanredna funkcija u uvjetima ratnog stanja - najvei dio vremena bilo zakonodavno tijelo i vrilo funkcije koje prema Ustavu u redovnim prilikama pripadaju Skuptini Bosne i Hercegovine. Osmog aprila 1992. godine proglaena je neposredna ratna opasnost, a 20. juna 1992. i ratno stanje u Zemlji. Od tada pa do 22. decembra 1995. godine, dakle, skoro 3,5 godine, Predsjednitvo je radilo u proirenom sastavu. Prema odredbama Ustava BiH, u tim prilikama Predsjednitvo broji lanove i u njegov sastav, pored sedam redovnih lanova, ulaze i potpredsjednik Skuptine RBiH, predsjednik Vlade BiH i naelnik (komandant) Glavnog taba Oruanih snaga BiH.

IZVOR: Izetbegovi 96 godina rata i mira odabrani govori, intervjui i pisma, Sarajevo: Ljiljan 1997., str 217-225.

27/08/2007

511

Ovo Predsjednitvo je preuzelo svoju funkciju (odralo prvu sjednicu) 20. decembra 1990. godine. Njegov zvanini mandat treba se zavriti nakon etiri godine. Meutim, prema Amandmanu 51 na Ustav RBiH (donesen prije izbora 1990. godine), za vrijeme neposredne ratne opasnosti i ratnog stanja mandat izabranog Predsjednitva nastavlja da tee. Taj amandman glasi: "U sluaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti mandat lanova Predsjednitva i predsjednika se produava dok ne budu stvoreni uvjeti za izbor novih lanova Predsjednitva". Javnosti i vama, gospodo poslanici, poznato je kako se i zato mijenjao sastav Predsjednitva u proteklih pet godina i devet mjeseci. Poznate su vam i teke krize kroz koje je Predsjednitvo prolazilo i koje su skoro doslovno odslikavale tok, intenzitet i pravac ope krize kroz koju je u ovom vremenu prolazila Bosna i Hercegovina. Ipak, najvei dio vremena, posebno u posljednje tri godine, u Predsjednitvu su se nalazili osvjedoeni patrioti i zagovornici ideje cjelovite i demokratske Bosne i Hercegovine. Uz to, Predsjednitvo je svo vrijeme odravalo pluralnu politiku i nacionalnu strukturu Bosne i Hercegovine. Kraj mandata ono je doekalo u sastavu: Izetbegovi, Gani, Kljui, Pejanovi, Durakovi, Komi i Ljuieva. Prelistavajui zapisnike sa sjednica Predsjednitva nai e se veliki broj veoma vanih odluka. U ovoj prilici spomenut u slijedee: 226. 227. 228. Platforma za djelovanje Predsjednitva RBiH u ratnim uvjetima, obrazovanje Kriznog taba BiH, zahtjev za priznanje BiH kao nezavisne drave, o proglaenju neposredne ratne opasnosti, o obrazovanju Teritorijalne odbrane RBiH (15. 4. 1992. na Dan Armije), o proglaenju ratnog stanja, o ratnim budetima i zavrnim raunima (vie njih), o obrazovanju Dravne komisije za prikupljanje injenica o ratnim zloinima, o obrazovanju Dravne komisije pripadnika TO i policije, za kontrolu zakonitosti postupanja

o izboru predsjednika Vlade (vie njih),

o o o o o o o o o

imenovanju naelnika (komandanta) Glavnogtaba i starjeina Armije BiH,

upotrebi vojne sile protiv paravojnih jedinica u Sarajevu (oktobar 1993.) i akcijama protiv kriminalaca (akcija "Trebevi" 1, 2, 3 i 4), imenovanju predsjednika i lanova ratnih predsjednitava opina u RBiH, prihvatanju lanstva RBiH u MMF, imenovanju ambasadora i generalnih konzula RBiH u inozemstvu, davanju agremana za strane ambasadore u RBiH, utvrivanju Dana nezavisnosti, Dana dravnosti i Dana sjeanja, odlikovanjima stranih dravljana i meunarodnih organizacija, aboliciji,

27/08/2007

512

o o o o

pomilovanju osuenih lica, imenovnaju nadzornih odbora i direktora javnih preduzea, izborima i razrjeenjima sudija i predsjednika osnovnih, viih i Vrhovnog suda, javnih tuilaca i pravobranilaca, i ukidanju ratnog stanja u RBiH.

Meu naredbama istiu se dvije:

o proglaenju ope javne mobilizacije i o sluenju vojnog roka u Armiji RBiH. Predsjednitvo je u svim vanijim sluajevima utvrivalo sastav dravnih delegacija za pregovore i za razliite mirovne inicijative, a ovdje navodim slijedee sluajeve: - stavovi za razgovore sa predstavnicima Kontakt-grupe, - stavovi za zajedniki sastanak dvije Kontakt-grupe (petolana zapadna i Kontakt grupa islamskih zemalja - eneva), - stavovi za razgovore prilikom vaingtonskih, bekih i bonskih sporazuma i dr., i - stavovi i instrukcije ministru vanjskih poslova airbegoviu za razgovore u enevi 6. septembra 1995.(amerika mirovna inicijativa). Poto su odluke sa ovog sastanka izazvale poznate kontroverze u javnosti, navodim i slijedee injenice: Na ovoj sjednici data je instrukcija ministru vanjskih poslova Muhammedu airbegoviu da u izjavi na enevskom sastanku prihvati naziv Republika Srpska. Bio je to ameriki zahtjev. Prema zapisniku, sjednici na kojoj je ova odluka donesena prisustvovali su slijedei lanovi proirenog sastava Predsjednitva: Izetbegovi, Durakovi, Silajdi, Komi, general Deli i Biaki kao v. d. odsutnog Gania. Odluka je donesena jednoglasno. Moram napomenuti da prof. Komi osporava da je bio prisutan sjednici na kojoj je takva odluka donesena. Napominjem da izjava u enevi nije potpisa na, a odluka je ozvaniena Dejtonskim ugovorom, koji je zatim jednoglasno prihvaen u Skuptini RBiH. Rekao sam ve da je Predsjednitvo, zbog nemogunosti da se sastane Skuptina RBiH, a u skladu sa ovlatenjima u sluaju ratnog stanja, donosilo uredbe sa zakonskom snagom. Takvih uredbi ima veliki broj. Navodim vanije: o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Republici BiH primjenjuju kao republiki, o neprimjenjivanju odredaba saveznih zakona na teritoriju RBiH, o utvrivanju privremenog grba i zastave, o odbrani i Oruanim snagama, o ratifikaciji meunarodnih konvencija, o novcu, Narodnoj banci, SDK i drugim finansijskim institucijama, o obrazovanju i radu okruga, o nazivu jezika u slobodnoj upotrebi u RBiH, o himni,

27/08/2007

513

o radu dravnih organa i organa uprave (Republike, okruga i opina), o krivinom, parninom, upravnom i prekrajnom postupku, o ustanovama i preduzeima, o izruenju po molbama Meunarodnog suda, o zdravstvenoj zatiti pripadnika Armije, o materijalnom obezbjeenju porodica boraca i RVI, o naputenim stanovima i naputenim nekretninama, o raunovodstvu, finansijskom i deviznom poslovanju i carinama. Sve navedene uredbe sa zakonskom snagom, kao i sve druge ovdje nenabrojane, podnesene su na potvrdu Skuptini RBiH, im se ona sastala, i bile su potvrene. Predsjednitvo je djelovalo i preko svojih radnih tijela, to je slabija strana njegovog rada. Predsjednitvo, prema Poslovniku, radi i u preko tri savjeta i etiri komisije. Savjeti su: 1. Savjet za openarodnu odbranu (predsjednik Savjeta je Alija Izetbegovi, a lanovi su gnerali Generaltaba Armije RBiH). Ovaj Savjet se sastajao u svim vanijim prilikama, ra- zmatrao vojnu situaciju i donosio vanije odluke o razvoju Armije i vojnim operacijama. 2. Savjet za zatitu ustavnog poretka (predsjednik Savjeta je dr. Mirko Pejanovi, a lanovi ministar unutranjih poslova, ministar odbrane, predstavnik Generaltaba, naelnik CSBa, poslanik Skuptine RBiH Boro Bjelobrk). Savjet je u prvom dijelu mandata odrao deset sjednica i razmatrao sigurnosnu situaciju u Republici BiH, odnose Vojne policije i Policije MUP-a, stanje javnog reda i mira i druga tekua pitanja. Nakon obrazovanja Federacije, Savjet je prestao sa radom. 3. Savjet za meunarodnu saradnju (predsjednik Savjeta je dr. Ejup Gani, a lanovi: Edhem Biaki (u svojstvu predsjednika Komisije Skuptine RBiH za odnose sa inozemstvom) Ljubomir Berberovi, akademik, dr. David Kamhi, Alija Isakovi, knjievnik, i dr. Zdravko Stipevi). Na svaku sjednicu pozivani su i predstavnici svih aktivnih politikih stranaka u Republici. Savjet je odrao dvadeset i jednu sjednicu. Na sjednicama je razmatrana meunarodna situacija i vrene pripreme za pregovore koje su imale nae delegacije. Stavovi su preko predsjednika komisije prof. Gania prenoeni Predsjednitvu. Komisije su: 4. Komisija za organizaciono-kadrovska pitanja (predsjednik Komisije je dr. Ejup Gani, a lanovi generalni sekretar Predsjednitva RBiH i lanovi Predsjednitva, zavisno od dnevnog reda). Komisija je odrala vei broj sjednica na kojima su razmatrana pitanja organizacije Slube Predsjednitva, stambena pitanja, plae i tekui rad slubi Predsjednitva.

27/08/2007

514

5. Komisija za odlikovanja (predsjednik Komisije je g. Stjepan Kljui, a lanovi Komisije nisu birani). Sve poslove Komisije neposredno je vrilo Predsjednitvo RBiH na sjednicama. 6. Komisija za pomilovanja nije birana, a sve poslove Komisije vrilo je neposredno Predsjednitvo RBiH po prijedlogu ministra pravde RBiH. 7. Komisija za predstavke i prijedloge (predsjednik Komisije je mr. Jusuf Puina, a lanovi ita Ljiljana, Rasim Hodi od 1. 8. 1995. (ranije lan Rasim Radovovi) ispred Generaltaba Armije BiH, Amila Eterovi (od 1.7.1995. godine kao vii struni saradnik u Predsjednitvu rasporeena na rad u ovu Komisiju). Ova Komisija djeluje od jula 1994. godine. Komsija je zasjedala praktino svake sedmice, s obzirom da se Predsjednitvu obraa veliki broj graana pismeno ili lino u zgradi Predsjednitva. Komisija je primila ukupno 987 pismenih i preko 2.000 usmenih predstavki, koje su se u velikom broju sluajeva odnosili na davanje pravnih savjeta i pritube na sporost opinskih organa. Oko 60 posto predstavki odnosile su se na stambene probleme alitelja, 30 posto na probleme boraca, invalida i socijalno ugroenih, a ostale na zahtjeve za lijeenje u inozemstvu. Vie od polovine predstavki koje su se odnosile na stambena pitanja pozitivno su rijeene (63 %), dok je procent pozitivno rijeenih zahtjeva koji su se odnosili na radno-pra-vne probleme i pitanja invalida i palih boraca znatno vei (izmeu 80 i 90 posto). Zakljuak: Navedeni podaci predstavljaju pokuaj da se u najkraim crtama opie rad Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine u proteklih skoro 70 mjeseci njegova rada. Mi, lanovi ovog tijela, imamo i sami kritiki stav prema rezultatu koji je postignut. Ipak, vjerujemo da je odbrambeni rat, to je bila glavna preokupacija ovog organa, s obzirom na krajnje teke uvjete u kojima je voen, uspjeno zavren. Njegovi rezultati stvorili su osnove da se politikim sredstvima, u miru, nastavi borba za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu. To e ostati na cilj i kada budemo obini graani ove zemlje.

27/08/2007

515

227.

Predsjednik

SRJ

Slobodan

Miloevi

predsjednik

Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi: Integralni tekst zajednike izjave o normalizaciji odnosa (Pariz, 2. 10. 1996.)
Integralni tekst zajednike izjave o normalizaciji odnosa
Objavljujemo integralni tekst Zajednikog priopenja kojeg su u etvrtak u Parizu potpisali srbijanski predsjednik Slobodan Miloevi i predsjednik BiH Alija Izetbegovi o normalizaciji odnosa (neslubeni prijevod s francuskog jezika). 1. - "Predsjednici Slobodan Miloevi i Alija Izetbegovi su vrsto odluni da e promicati mir. Obvezuju se da e djelovati u prilog trajne stabilnosti u jugoistonoj Europi te za jednakost i suradnju svih naroda i graana tog podruja. 2. - Savezna Republika Jugoslavija i Bosna i Hercegovina rijeit e sva bilateralna pitanja u duhu dobre volje i razumijevanja. 3. - Trajna uspostava tog ozraja dobre volje i razumijevanja e se oitovati njihovim obvezivanjem da nee, kako u bilateralnim odnosima tako i na meunarodnom planu, poduzimati politike i pravne poteze koji ne bi pridonosili razvoju prijateljskih odnosa i suradnje. 4. - Savezna Republika Jugoslavija e potivati cjelovitost Bosne i Hercegovine, sukladno Daytonskom sporazumu koji uspostavlja kontinuitet raznih oblika dravne organizacije BiH u kojima su kroz povijest ivjeli narodi BiH. Bosna i Hercegovina prihvaa kontinuitet Savezne Republike Jugoslavije. Strane se slau da zajedniki urede pitanja sukcesije sukladno pravilima meunarodnog prava o sukcesiji drava. 5. - Odlune da e u duhu mira i suradnje osigurati potrebne uvjete u rjeenju cjeline bilateralnih pitanja koja ostaju otvorena, SRJ i BiH: - e uspostaviti diplomatske odnose na razini veleposlanstava, - osigurat e da se njihovi graani mogu slobodno kretati izmeu dviju zemalja bez viza i ostalih formalnosti, - ukinut e sva ogranienja sloboda gospodarskih i trgovinskih razmjena izmeu dviju zemalja, - osigurat e da gospodarski subjekti SR Jugoslavije i BiH imaju u obje zemlje isti tretman u upotrebi cestovne i eljeznike infrastruktura i drugih prijevoznih sredstava, - poticati razvoj dugorone gospodarske suradnje i jamiti posebne olakice za otvaranje gospodarskih predstavnitava ali i drugih institucija koja pridonose razvoju gospodarske, kulturne, znanstvene, tehnike i ostalih vidova suradnje. 6. - Kako bi se ispunile preuzete obveze dvije strane e se bez odlaganja posvetiti pripremi i razradi odgovorajuih sporazuma.

IZVOR: HINA, Baza EVA, Vijest HNAA033370:1., 3. 10. 1996.

27/08/2007

516

7. - Dvojica predsjednika izraavaju zahvalnost predsjedniku Jacquesu Chiracu za gostoprimstvo i naglaavaju vanost uloge Francuske i njezin konstruktivan prilog procesu uvrenja mira i stabilnosti u jugoistonoj Europi".

27/08/2007

517

522

523

524

525

526

527

528

529

530

531

532

533

534

535

536

537

538

539

540

541

542

543