Sociolingvistika-bavi se proucavanjem jezicnog posudivanja,veza izmedu jezika i drustva Unutrajezicno posud.

-nemogucnost da jezik nudi odgovarajcu rijec za pojam Izvanjezicni-razlicite drustv.pov.kulturne veze jezicnih podrucja Posudenica ulazi-u potpunosti(lider-leader),djelomicno(fysis grc.fizika),doslovno(halbinselpoluotokPREVEDENICE ILI LEKSICKI KALK) Jezik posrednik-latinski,turski,njem. Eng,kruzno posudivanje(kravata) 18st-turcizmi i talijanizmi,20 germanizmi i romanizmi,20st srbizmi,kraj 20 anglizmi. Jezicni purizam-nastojanja koja teze pravilnoj uporabi i cistoci stand.jezika. Strana rijec prilagodava se po:a)fonoloskoj razini(glasovni (izgovor)i naglasni sustav//grafijska r.u skladu s grafemima naseg jezika(western-vestern)+pravopisno se prilagodava/gramaticka(morfoloska)r.-jungle m.r. dzungla .rod-rod se odredi po zavrsetku posudenice,a glagol infinitvni nastavak karaktza hrv.glagole/znacenjska(semanticka)r.-uklapa se u sustav znacenja rijeci.opseg znacenja(uze:camp,jednako:tinejdzer,sire:hostesa)Usvojenice-posudenice koje su se potpuno uklopile u hrv jezik pa ih ne dozivljavamo kao posud.Tudice-nisu su se u potpunosti uklopile(tipa imaju zavrsetak koji nije karakt.za hrv,bicikl,fajl,ou,ragu,rokoko(deklinacija nije uobicajna za hrv.)Semanticke posudenice-znacenje moze se izraziti rijecju koja vec postoji (mi)/internacionalizmi(europeizmi)vise jezika isto znacenje i izraz,egzotizmi,eponimi-nastale od vlastitog imena ili prezimena,imenoprimatelj moze bit i osoba,stvar,razdoblje,postupak,manifestaicja,vjeraimenodavatelj-stvarna osoba ili lik(izrvanoj vezi ili posrednoj v)//LEKSICKA NORMA-pripisuje pravilnu uporabu rijeci-sustav pravila kojima se za pisanje i govorenje odreduju nacin koristenja-pravopisna-eponimi malim slovom,pravogovorna,fonoloska,europjanin-europljanin,gramaticka-crtati cu-crtat cu,leksicka ucesnik(rus)sudionik//lat na IUM+J,ALIS-ALAN,IZMEDU I-U ILI I-A UMECE SE J(RADIJUS)/IST/T NEMA A(specijalista).

Opca imenica(apelativ)onomastik-vlastito ime. Podijela imenica:antroponime(ljudi) i toponime(mjesta).Imena:slavenski sloj(vesna,Morana..)Hebrejski,grcki,latinski(david sara),hrv.narodna imena(borna trpimir),orijentalna(araps,perzijska,turskaNeida,Adnan,Osman)posudena imena(rus,talijanska..) Natasa,igor,Mia,Marioprijevodi apelativa u osnovi stranog imena;Beata.Blazenka(lat.beatus-blazen)// prezimena:osobna imena,zanimanje,nadimci,imena mjesta,pokrajni//matronimi-prezimena od majcinog imena,patronimi,etnonimi-imena naroda(Hrvati,Slaveni)//ekonimi(imena naseljenih mjesta),hidronimi,oponimi(gora,planina i sl.)//etnici-imena stanovnika,Ktetici-posvojni pridjevi izvedeni iz imena naselj.mjesta(zadarski,sibenski,pozeski..)//egzonimi-hrv imena za naseljena mjesta izvan hrv (be,zeljezno(eisenstadt) FRAZEM: u obliku recenice ili veze rijeci,mogu biti nacionalni ili medunarodni,frazemske sraslice-rijeci bez znacenje(ud-mud)//izraz: cine ga najmanje dvije punoznacnice,ne mogu zamjenjivati svoja mjesta,ne moze se izostaviti nijedna punoznacna rijec/ sadrzaj: dolazi do znacenjse preobrazbe,nikada ne odgovara zbroju znacenja njegovih sastavnica.//fraz.sinonimi (istoznacnice)suh kao bakalar,tanak kao cackalica/antonimi.spor kao puz-brz kao zec/viseznacnost frazema(omastit brk-najesti se ili okoristiti se/frazemske inacice razlikuju se po jednoj rijeci mrsav/tanak kao cackalica//imnicki(griznja savijesti-grizodusje)pridjevski(ni ziv ni mrtav-polumrtav),glagolske(dati petama vjetra-pobjeci)prilozne-navrat nanos-brzo) N tko sto,g koga cega,d komu ili cemu,a koga sto,vokativ oj ej,l o kome o cemu,inst skim s cim