Erich Fromm o ljubavi

(ulomak iz knjige ovjek za sebe, str. 94-97)

ovjek voli ono za to se trudi, i ovjek se trudi za ono to voli.

Jedva da ima neka rije koja je dvosmislenija i koja vie zbunjuje od rijei ljubav. Ona se upotrebljava da naznai gotovo svako osjeanje lieno mrnje i gaenja. Ona obuhvae sve od ljubavi za sladoled do ljubavi za simfoniju, od blage simpatije do najsnanijeg osjeanja bliskosti. Ljudi, osjeaju ljubav ako su se zakaili o koga. Ljudi svoju ovisnost i svoje posjedovanje takoer nazivaju tim imenom. U stvari, oni vjeruju da nema nita lake nego voljeti i tekoa lei samo u tome da se nae pravi predmet ljubavi, a njihov neuspjeh da nau sreu u ljubavi proizlazi iz njihove loe sree to nisu nali pravog partnera. Ali u suprotnosti s ciljem, tim zbrkama i proizvoljnim razmiljanjem, ljubav je veoma posebno osjeanje; i dok svako ljudsko bie posjeduje

sposobnost da voli, njezino ostvarenje jedno je od najteih dostignua. Istinska se ljubav korijeni u produktivnosti i moe se zato s pravom nazivati produktivna ljubav. Njezina je sutina ista, bilo da se radi o majinoj ljubavi prema djetetu, naoj ljubavi prema ovjeku, ili erotskoj ljubavi izmeu dvaju individuuma. (Da je ona ista i s obzirom na ljubav prema drugima i ljubav prema nama samima, razmatrat emo kasnije.) Premda se objekti ljubavi razlikuju, a prema tome i snaga i kvaliteta ljubavnog osjeanja, za neke osnovne elemente moe rei da su karakteristini za sve forme produktivne ljubavi. Oni su: briga, odgovornost, respekt i znanje. Briga i odgovornost naznauju da je ljubav aktivnost, a ne strast kojom je netko obuzet, niti je ona efekt kojim je netko aficiran. Element brige i odgovornosti u produktivnoj ljubavi sjajno je opisan u knjizi proroka Jone. Bog je rekao Joni da ide u Ninivu kako bi opomenuo njezine stanovnike da e biti kanjeni ako ne poprave svoje grene obiaje. Jona pobjegne od svoga zadatka, jer ga je strah da e se ljudi u Ninivi pokajati i da e im Bog oprostiti. On je ovjek s jakim osjeajem za red i zakon, ali bez ljubavi. Meutim, pri svom pokuaju da se spasi bijegom, nae se u trbuhu kita, to simbolizira stanje izolacije i utamnienja u koje ga je uvalilo pomanjkanje ljubavi i solidarnosti. Bog ga spaava i on odlazi u Ninivu. Propovijeda stanovnicima onako kako mu je Bog rekao i dogodi se upravo ono ega se bojao. Ljudi Ninive se pokaju, poprave svoje ponaanje i Bog im oprata, odluivi da ne razori grad. Jona je jako ljutit i razoaran; on je elio da se izvri pravda, a ne milost. Napokon, on nalazi neto zadovoljstva u sjeni drveta koje je Bog potaknuo da naraste kako bi Jonu zatitilo od sunca. Meutim, kad Bog sasui drvo, Jona je potiten i ljutito se ali Bogu. Bog odgovara: Tebi je ao tikve oko koje se nisi trudio, niti si je gajio, ve to u jednu no uzraste, to u drugu propadne. A zar ne trebam ja da alim Ninivu, veliki grad u kome ima vie od stotinu i dvadeset tisua ljudi, koji jo ne znaju to im je desna a to lijeva ruka, i mnogo stoke? 2

Boji odgovor Joni mora se shvatiti simboliki. Bog objanjava Joni da je sutina ljubavi truditi se oko neega i pomoi neemu da raste, da su ljubav i trud nerazdvojni. ovjek voli ono za to se trudi, i ovjek se trudi a ono to voli. Pria o Joni implicira da ljubav ne moe biti odvojena od odgovornosti. Jona se ne osjea odgovornim za ivote svoje brae. On bi, poput Kaina, mogao pitati: Jesam li ja uvar svoga brata? Odgovornost nije dunost nametnuta nekome izvana, ve je moj odgovor na traenje koje osjeam kao svoju brigu. Odgovornost i odgovor imaju isti korijen, respondere = odgovoriti. Biti odgovoran znai biti spreman odgovoriti. Majinska ljubav je najei i najlake shvatljiv sluaj produktivne ljubavi. Njezina je sutina upravo briga i odgovornost. Za vrijeme raanje djeteta majino se tijelo trudi za dijete, a poslije roenja njezina se ljubav sastoji u nastojanju da pomogne djetinji rast. Majinska ljubav ne ovisi o uvjetima koje dijete treba da ispuni da bi bilo voljeno. Ona je bezuvjetna i bazira se jedino na djetinjem traenju i majinom odgovoru. Nije zato nikakvo udo to je majinska ljubav bila simbol najvie forme ljubavi u umjetnosti i religiji. Hebrejska rije koja oznaava boju ljubav za ovjeka i ovjekovu ljubav za blinjega glasi raamim, kojoj je korijen reem = majina utroba. Meutim, nije toliko evidentna veza brige i odgovornosti s individualnom ljubavi. Vjeruje se da zaljubiti se ve predstavlja kulminaciju ljubavi, a zapravo je to poetak i tek prilika za dostizanje ljubavi. Vjeruje se da je ljubav neka misteriozna osobina kojom su dvoje ljudi privueni jedno drugome, zbivanje koje se odvija bez ikakvog truda. I zaista, ovjekova osamljenost i njegove seksualne elje ine zaljubljivanje veoma laganim i nema nita misterioznog u tome. No to se postignue isto tako lako gubi kao to se lako dobiva. ovjek nije voljen sluajno; ovjekova vlastita mo da voli proizvodi ljubav, ba kao to zainteresiranost ini nekoga interesantnim. Ljudi su zaokupljeni pitanjem da li su privlani, a zaboravljaju da je sutina njihove privlanosti da 3

vole. Voljeti osobu produktivno podrazumijeva; brinuti se i osjeati se odgovornim za njezin ivot, i to ne samo za njezinu fiziku egzistenciju, ve za rast i napredak svih njezinih ljudskih moi. Voljeti produktivno nespojivo je s pasivnou, s time da ovjek bude tek promatra ivota ljubljene osobe. Produktivna ljubav podrazumijeva trud i brigu i odgovornost za njezin rast. (...) Briga i odgovornost konstitutivni su elementi ljubavi, ali bez respekta za ljubljenu osobu i znanja o njoj ljubav se izopauje u dominaciju i posjedovanje. (...) Respektirati osobu nije mogue a da je ne poznajemo; briga i odgovornost bile bi slijepe kad ne bi bile voene poznavanjem individualnosti jedne linosti.