You are on page 1of 53

Josip SOLDO (Sinj)

PROMJENE I MIGRACIJE STANOVNITVA


U SINJSKOJ KRAJINI KRAJEM 17. I 18.

Godine 1965. pokuali smo prema i<Ovorima ili bolje inves-
titurama providura prikazati sliku muslimanskog stanovnitva prije
osvajanja Sinja ali jo vie novoga, nadolog uglavnom iz Bosne i Hercego-
vine.') Mislimo da smo time pokazali nove izvore za to bolje upoznavanje
tekoga i nesigurnoga istraivanja iseljenitva u drugoj polovici 17.
i prvih 18.
Za ovaj skup proirili smo istraivanje i to na sinjsku kraji-
nu, godine 1721., koja se prostirala od Biska i Koprvna do
a prema jugu do Ugljana i Novih sela i to za vrijeme od godine 1687. do
1709. kad je mjernik Cosma Faventini popisao prvi sistematski katastar. Ta-
da su pod ville del terittorio di Sign sela prema Vrlici do Oti-
pak Zelovo, Postinje, Sminovo, Prugova, Dic-
mo i Trilj') jer je ostali dio krajine nakon godine 1699. pripao Osmanskom
Carstvu.
Iako smo prelistali sve knjige providura, ipak ostati i dalje dosta
praznina jer se u njima redovno spominju samo nosioci seoba
1
harambae
i serdari, a ne pojedine obitelji upisane tek u katastarskom popisu (1709).
Osim arhivskog materijala, upotrebili smo ranije podatke to ih prua def-
ter iz godine 1604.') ali i kasnije popis splitske nadbiskupije iz
godine 1725.') i jo vie podatke iz popisa bosanskih i kato-
upa iz godine 1743.,') te radove naih etnologa o stanovnitvu livan-
jskoga, ramskog, kuprekoga i rakitnog kraja, a istraivali smo i po selima.
na moramo pripomenuti da stanovnitvo, pokrenuto ve-
oma motivima, nije mirovalo tako da su mnogi stizali u sinjski
kraj, ali nisu tu ostajali nego se selili u druga boravita, prema Zagori pa
i dalje, dok su se neki natrag na stara prebivalita, osobito nakon
morejskog rata (1699). Stoga podaci pa i rezultati ovog rada ne pruaju ko-
sliku stanovnitva Krajine jer se ona mijenjala do svretka maloga
ili sinjskog rata (1714-18), to nastojati obraditi drugom zgodom.
81
STANOVNITVO PRIJE SEOBA
1. Stanje 17.
Nakon turske vlasti sinjska krajina potpala je Klikom
sandaku, osnovanom godine 1537.') Ona je ponajbolje opisana u spo-
menutom defteru iz godine 1604. napisanom po naredbi sultana Ahmeda,
sina Mehmeda (1603-17).
U defteru je upisano stanovnitvo kasabe Sinja i Cetine, jer se
va nazivala Sinj a naselje ispod nje Cetina, kako se do polovice 18.
U kasabi je bila "mesdda - damija bez propovjedaonica a naj-
i bez minareta. Sinj je imao samo jednu mahalu a druga se nalazila
u u kojima su uglavnom ivjeli zanatlije i trgovci. Jo se jedna
kasaba spominje: Hrvatice Donje i Gornje - Hrvace s damijom
Ferhat-pae i s osnovnom kolom (mekteba), mahalom damije ali i s ma-
halom Misunica (danas Mievica).
U tom popisu iscrpno su upisana sela krajine. Ona, kao i manji lokali-
teti, su stare hrvatske nazive od kojih se dosta izgubilo. Od dana-
njih poznatijih sela ne spominju se: Potravlje, Zelovo, Zasiok, Otok,
Trilj, Turjaci, i Gardun. Tek tu i tamo su turski nazivi, kao
potok Karakaica; po Mehmeda halifa Karakae ili Kara-
osmanova nazivi koji se spominju i u iZvorima dok nisu
upisani lokaliteti ni Han, nastali sigurno kasnije.
Sinj i oblinja okolica, gdje se spominju danas nepoznata sela Zuban
a povezuje se s Visokom ali i sa Miholja glavicom u Brnazama)
i V bili su uglavnom naseljeni muslimanskim stanovnitvom i to spa-
hijama, vojnicima i obrtnicima, osobito brojno oko kasabe Sinja i Hrvaca.
Glavnina muslimanskog stanovnitva bila je u ovim selima: Brnaze, Rado-
- kojem je bilo imanje (mustahfi-
ze), zatim Mojanke (Mejanika), Mrgude, Koute, Obrovac dok se
u Hrvacama spominju imanja u Krinu, Mievici (Miunica). Sjeverno su bili
uglavnom Muslimana u Dragi (Vukova Draga) i prema Viso-
koj. I tu je, dodue, ivjelo stanovnitvo, je raja sela Obrovca
posjedovala dio mlinova a i lovita u rijeci Cetini: u Mlinitu, Gorici i na
Panju (Vanj). Jednako i u Hrvacama, gdje je gotovo cijelo stanovnitvo bilo
muslimansko, upisan je Mihovil sin Vladosava koji je uivao dio Miunice,
Krina, i Mokronoge. U selu Grabu ivjeli su potomci
Sulejman, sin Daferov, i Ibrahim, sin Huseina, kao i drugi muslimani. Mo-
je dananje selo nastalo od tog prezimena.
U udaljenijim selima oko Trilja, koji se u defteru ne spominje, ali
i u Glavicama gdje je upisano Smradovo i Planica, ivjeli su u
ni i osobito u prekocetinskim selima. Tako se mnogi spominju u Jelanici
(danas Jelaica), Ovrlji (Dovrlje -u Otoku) s ispasitima a u imali
su posjede muslimani, kao i u Vratnici ispod su prevla-
davali u Gali i Gljevu, kod Rude gdje se nalazio ribnjak u mjestu koje se
zvalo Vraerade ili Zagrade (danas ne postoji), u nedaleko od
Trilja, osobito u neubiciranom mjestu Prilud i negdje blizu Kouta,
u Vedrinama, Strmendocu Dol), Jabuci i Crnotici. U selu Bani is-
pod Trilja bilo je izmijeano stanovnitvo. Na drugoj strani Sinja su
82
bili zastupani u selu u Dabru i Laktacu, u selu Kreevu na sjever
Dabra, u mezri i Koutici, na ispasitu Vrdovo (Vrbo-
vo), dok su tri posjedovali muslimani. Selu su pripadali mlinovi na
potocima i Ruminu a drali su ih Mehmed i Velija ali i stanovnici
U blizini postojalo je veliko selo s stanovni-
tvom, Veseli ili Puzavica sa est mlinova na Cetini i ispasitem Svi-
njari te selo Uz Obrovac nalazilo se naselje Jasika, to bi moglo biti
dananje Jasenske. Dosta veliko selo je bilo i s mez-
grom i juno selo s Velikim jezerom, kod dana-
njih U Malj kovu posjede je imalo est muslimanskih obite-
lji i dvije Dalje, prema nalazilo se selo Tavan u kojem se
spominju Vukmani, i vjerojatno Vlasi.
Te obitelji posjedovala su batine i oranice, ali su sigurno
spahijsku zemlju. Dosta je imanja prelazila od
u muslimanske ruke. stanovnitvom se spominju kneza, vjero-
jatno u slubi glavara sela, starjeina vlakog elementa. To su bili knez
Marko u Malom kod Gale, knez Radica i knez Pavko u selu Topra-
ispod i knez Vuko sin Mihovila u Dobrom Polju kod Rude.
Teko je odrediti kojem je obredu pripadalo stanovnitvo
jer su upisana samo imena a ne i prezimena niti vjerska pripadnost. Ipak
bismo mogli utvrditi da se pravoslavna imena nalaze u (Radivoje,
Jovan, Milia, Lazar, Dragia, Vuk, Vukosav, Novica, Radoja), manje
u Vedrinama (Jovan, Vukoja, Radoja, Dragoje). Iako je to nedovoljno za od-
no sigurno je stanovnitvo bilo pomijeano. U defteru je
upisan i (ime nije kao jedan od posjednika zemina
u Rastoku, juno od ali je godine 1604. pripadao Bali-agi Potok-
liji. Osim toga u neubiciranom selu Gornjim Hratanima Votani-
ma, spominje se batina popa Nikole sina Radoje a koju je drao Luka sin
Nikolin. Kod Rumina i upisan je zemin popa Radaa ali ga je posje-
dovao Memija sin Alijin i popa Radule i njegovih drugova.
Uz to stalno nastanjeno stanovnitvo upisani su u mnogim selima,
osobito planinskim, nomadi - kao i oni koji dolaze sa strane,
ali od kojih se jednako ubirala pristojba od ispaa. Uz porez upisana
je u mnogim selima, pa i i filurija, vie u planinskim krajevima
ali i oko samog Sinja gdjesu se prostirala livade potrebne za uzdravanje
konja.
zemljama upisana je crkva Zgon, blizu Sinja, u Gali
vaar kod Jerina gdje se nekoliko puta odrava veselje od kojeg se ubira-
la taksa od trgovine. Vaar se odravao i sela Vedriae i Jabuke, vje-
rojatno na Gazu a dva puta godinje u u blizini uz
crkvu sv. Jovana.
Oko Sinja prostirali su se brojni vinogradi koje spominje i putopisac
Evlija ( + iza 1683),') ali jo vie prostrane oranice (zemini) i tek jedan
vrt u blizini Odrine (ime i danas). U selima su prevladava-
le oranice i panjaci. Na rijeci Cetini i njenim pritocima bili su brojni mli-
novi, uglavnom u posjedu muslimana. Spominju se i dva prijelaza preko
Cetine a njih su drali muslimani, kao i lokaliteta za ribolov.
Tako je, to je i shvatljivo, prevladavao muslimanski sloj koji je posje-
dovao bolje zemlje, ali jo je uvijek bilo dosta stanovnitva po
selima sa svojim batinama koje je kao raja zemlje svojih gos-
podara uz uura-desetine i salarife, nadoknade za slamu.
83
2. Cetina pod Sinjem u drugoj polovici 17.
U spisima providura, devedesetak godina kasnije,
spominju se brojni muslimani, vlasnici kula i zemalja a koje je dobilo
novo stanovnitvo. Naime, u prigodi investitura uz imena no-
vih posjednika, upisana su i bivih vlasnika muslimana Zahva-
tome moemo utvrditi stanovnitvo Sinjske krajine neposredno pri-
je njenog osvojenja.
Sinjskom a time i Krajinom, upravljao je dizdar ili dizdar-
-aga. On je posjedovao timare u koje se nije smjelo dirati (serbestiyat). Nije
poznato tko je bio dizdar sinjske neposredno prije njenog zauzima-
nja. Zna se za ime kapetana Mehmed-efendije iz kraja godine 1685.')
Na katastarskoj karti sinjskog na izrazitom
mjestu u iza drugog zida, dizala se dizdareva providur
Girolamo Corner dao je godine 1688. harambai veliku
dizdara Ahmed i Husein sa sto ka-
napa oranica u Brnazima. "l Isti dizdar posjedovao je uz rijeku
Cetinu Bel berg s oko 120 kanapa povrine u Hrvacama a Husein Ka-
u Potravlju prostrane posjede, u Turjacima (Brandua), zemlje
u Oni su, kao vii sloj spahija, spadali bogatije posjedni-
ke u Krajini.
Osim dizdareve u na spomenutoj karti ucrtana je samo
ain-age jednog od bogatijih i uglednijih- spahija. ain-aga
i njegov brat Resep uivali su prostrane oranice u Hrvacama i u Obrovcu
Resep je na Karakaici imao mlin a ain Maljkova do
mosta u i od rijeke Cetine do vrhova brda Svilaje") kao i zemlje oko
glavice u Brnazama s kulom.
U darovnicama ne spominju se mnogo zgrade u samoj
jer ih je preuzela dravna vlast za stanovanje vojnika, ka-
pelana, guvernadura, kasnije providura pa i njihovih obitelji, kao i za voj-
na skladita. Damija je pretvorena u crkvu sv. Mihovila uz koju je stano-
vao vojni kapelan.
Unutar zidina tek nekoliko su dobili privatnici. Mala
Muje dana je kapetanu Ivanu jer je u njoj kao
rob ain-age stanovao kad je u prigodi prve, neuspjele opsade Si-
nja (1684) bio zarobljen.") Kod damije nalazila se kula bogatoga Ahmed
a do njega nekog U je bila muslimana
a providur D. Dolfin dao ju je 26. lipnja 1692. harambai Mili
koji se vie ne pojavljuje u spisima.")
Mnogo vie se doznaje iz spisa o kulama i u blizini
ili ispod Iako podaci ne dozvoljavaju stvaranje potpune slike nase-
-lja, ipak bismo mogli pretpostaviti da su varoke bile rastrkane, okru-
ene dvorovima i vrtovima. njima. su se isticale neke s kulama,
uskim s usjecima za puke u borbi. Prema podacima
je bila. na dijelu dananjeg Sinja ili kako je pisao
Stjepan od puta koji vodi od Manzanova pa dalje
u pravcu dananjegSuda, do ceste koja vodi ka groblju") a gdje se nalazi-
la mjesna damija. Ipak bismo primijetili da je grupiranje bilo i ispod
uz put koji je vodio zapadnim vratima nekako od zgrade
suda prema dananjoj bolnici. Oko bilo je neto a i dru-
84
gih grupacija bila je na ankovoj glavici gdje se dizalo pet
kula. Varo, koja se zvala Cetina, nije bila jo oblikovana i djelovala je kao
rastrgani tip s kamenim pokrivenim evarom usred
vrtova.
Jedna od kula je u oboru. Pripa-
dala je Muhamedu s jo nekim oko nje.") Pod
posjedovao je Ahmed koju je dobio Pavao
peo iz Omia. Ahmed je imao jo jednu u blizini vode Karaosman.")
Kod mosta na potoku Pavijak dizala se Izmaila Nedaleko
Pavijaka i Izmailove stanovao je Asan kalfa
Ahmed i Izmail j bila su dosta bogata i posjedova-
la oranice i livade s kulama u Glavicama te kulu s i s dosta zemlje
u Caporicama.")
Oko ankove glavice prostirale su se zemlje bogatoga alajbega Sulta-
s na glavici. je uivao blizu rijeke Cetine tri mi-
lje od Sinja na - imanje koje su dobili fratri iz Rame da tu
sagrade crkvu i samostan.
23
)
smo spomenuli da se skupina nalazila na
strani stare kao Selima s 20 kanapa zemlje. Selim je po-
sjedovao i u Glavicama uz svoje imanje.") Oko Selimove varoke ku-
prostirali su se posjedi spomenutog Izmaila ali i Alibegovi-
Alije Huseina i Avde U njihovoj blizini diza-
la se Durova Uz tu skupinu s juga je bila
a sa zapada Muhameda Cele bi Uz njih su bile Alije Alibe-
a s njezine strane Ibrahima Panova. Oko Alijine prosti-
rala su se imanja i te i zemlje
i Ibrahima
Prema polju dizala se Jeha tovi Uz kasniji
kvartir prostirale su se njive Hasana a spominje se i kula Meh-
meda Digua, te kula Salis spahije a koju je dobio Luka Cava-

Iznad potoka posjedovao je imanje (14 kanapa) s kulom Ah-
med-spahija Neto dalje od u dananjoj
Kuli, bile su dvije kule, mlin, livade i deset kanapa oranica Ahmeda i Ka-
nun-age To su imanje, koje je i dijelom Ruduu, dobili 8.
kolovoza 1689. fratri iz Rame da tu ustanove svoj samostan, ali se to nije os-
tvarilo, niti su tu investituru zadrali. Granice posjeda su ovako
sa sjevera potok sa zapada voda Crn, s juga a s istoka
javni put. Na spomenutoj karti u Kuli, zidom, ubiljeena je
Chiesa vecia, gdje je pretpostavljao da se nalazila stara crkva
Sv. Marije pod V sinjem.'") Mogli bismo primijetiti da bi tu mogla biticrkva
koja se spominje u defteru iz godine 1604 (Zgon) iako je teko znati da li se
imanje Kanun-age nalazilo u Kuli koju je kao i oranice u Rudui dobio

U Sinju je ivio Hasan On se nakon pada Sinja sklonio
u U skoplje (Skopije). Njegov sin Mustafa traio je godine 1700.
dugova od Mate
85
3. Sinjska krajina
smo spomenuli da su na Brnaza bile i imanjaSeka-
i i Ibrahima a u blizini Ahmeda
i Na glavici prostirali su se posjedi bogatog Man-
Drugih muslimanskih vlasnik u Brnazama nismo pronali u provi-
durskim darovnicama.
Vie p()dataka ima o drugim selima.
Zbog prostora a i radi bolje preglednosti donosimo imena i prezime-
na muslinskih posjednika po selima u tablict
IME
OSMAN-BEG
HUSEIN GELAR-AGA ...... .
OSMAN ....... .
DERO MIHAT .................. .
HUSEIN ......... .
HUSEIN ............ .
MEHMED-AGA STRBAC ..
.............. .
MEHMED ...... .
OSMAN ....... .
HUSEIN .....
OMER-AGA ... .
JUSUF .......... .
OSMAN-BEG
HUSEIN ...

........ .
.................. .
HASAN ....... .
......................... .
ZELIL-AGA
MUHAMED ..
OSMAN-BEG ..... .
MUSA . .. ........... ..
META ........... .
HUSEIN . . . .. .. .. .......... .
AHMED
HAJDAR-BEG
HASAN ................. .
MEHMED .......... .
........................ ..
SMAILO .. .
....................... .
............... ..
INVER .
86
SELO
TURJACI, Babe, Koute,
Draga
"
TURJACl: Crkvina .
TURJACL
TURJACI
TURJACL...... .. ........ .
TURJACI ..
TURJACL
KOUTE (Dugopolje) ...
"
KOUTE.......... . ......... .
.........
BUBLE ILI GARDUN .
"
GARDU N
GARD UN
GARDUN
"
GARD UN
OKO TRIWA: lokva,

"
OKQTRIWA ............... .
MLIN GRABOV AC .... .
. ......... .
.............. .


"
VEDRINE.. .................. ..
VEDRINE .................. .
VEDRINE.. ........ .
VEDRINE.. ................ ..
VEDRINK Dolac, Gardun
PROVIDUR
G. CORNER, 515'
"
G. CORNER, 516'
G. CORNER, 516'
G. CORNER, 516'
G. CORNER, 514'
A MOLIN, l, 17' -18
A M OLIN, II, 54'
G. CORNER, 512'-513
"
A MO LIN, II, 50-50'
G. CORNER, 517'
A MOCENIGO, Ill, 48-48'
"
A MO LIN, l, 103' -104
A MOLIN, l, 103' -104
A MOLIN, I, 103' -104
A MO LIN, l, 103' -103.
A MOCENIGO, IV, 352-352'
"
A M OLIN, l, 103' -104
A MO LIN, I, 178
A. MOLIN, I, 103' -104
S. CAP ELLO, Il, 61'
A MOLIN, Il, 182-182'
A. M OLIN, l, 226-226'
A MOCENIGO, IV, 332
"
A MO LIN, I, 103-104
A MOLIN, l, 103-104


.. .
MEHUNON ................. ..
......... ..
.. .
LO . .. .. .. .. .. .. .. .... ..
SFILE .. . ........... .
ZULE......... .. .......... .
ABAN-AGA .. .
ABAN . . ............. .
HUSEIN ZULE ..... .
ABAN PIV ......... .
ABAN .......... .
ALIJA .. . . .. .. . .. ..
ABAN BREUH ....
IBRAHIM SALA .....
HODZA ..... ..
AHMED ................ .
OSMAN .. : ............... ..
..
.................. .
..
.. .......... ..
MEHMED BOSATOVIC ..... ..
HASAN .. .. .. . . ............ .
RAMA ILIA ........... .
MEHMED-AGA STRBAC ........... .
IBRAHIM ......... .
AVDE ....... ..
KAV
IZMAIL l AHMED
MUHAMED GLA V AS ......... .
.. .. ..
AMAN-AGA .... .
IBRA!j!M ............ .
SERE ...................... ..
AHMED ..
IZAK EFENDI ........ .
ISTUK SPAHIJA ......... .
..... .
IBRAHIN .. .. .. .. .. .........
MUJO l MUHAMED
OMER-AGA iz Sinja ..
................. .
RESEP l AIN .......... ..
AHMED OZA ............. .
JUSUF AGA ............... .
MUHAMED GLA V ...... ..
VEDRINE .... ..
VEDRINE .............. ..
GOLO BRDO ..... .
RUGONJA ... .. .........
KRIVACA ..
VOTANE .... .
VOTANE .. .
VOTANE ............... ..
GRAB ....
GRAB
Mlin na RUDI ...
Gradina
Jelaska i Otok
"
OTOK.. . ............. ..
OTOK ..... .
OTOK ................... ..
OTOK ................ .
OTOK-OVRIJA
............. ..
DOLAC ... .
KORITA.
KOSINAC .. .. ......... .
KOSINAC .......... .
HAN .................... ..
OBROVAC ................... ..
GLA VICE (Poljak) .
GLA VICE .. . . .. .. .. ..
GLA VICE
GLAVICE.
GLA VICE . . .. .. ..
GLAVICE
GLAVICE ..................... .
GLA VICE (Planica)
GLA VICE [P lanica) ....
"
A. MOLIN, l, 103' -104
A. MO LIN, l, 103' -104
G. CORNER, 518'
A. MO LIN, l, 103' -104 -
A. MOCEN!GO, IV, 356
"
A. MOCEN!GO, IV, 356
A. MOLIN, I\ 232
"
A. MO LIN, l, 108
"
D. DOLFIN, III, 114-114'
"
S. CAPELLO, II, 67-67'
A. MOCEN!GO, IV, 288
"
A. MO LIN, Il, 229
A. MOCENIGO, Il, 398
A. MOCENIGO, III, 285-285'
A. MOCEN!GO, Ill, 399
A. MOLIN, Il, 55
A. MOCENIGO, II, 366' -367
G. CORNER, 517'
A. MO LIN, Il, 188
D. DOLFIN, III, 138-138'
A. MOCENIGO, Il, 186'
A. MOLIN, II, 186'
A. MOLIN, Il, 50
A. MOLIN, Il, 50-50'
A. MO LIN, Il, 46-46'
"
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . A. MOCENIGO, Ill, 407
KARAKAICA ............... ..
JASENSKO ......... .
.... .
LU CANE
VISOKA .
ZELOVO ..................... .
HRVACE-OBROV AC ........ ..
CITLUK ............ .
CITLUK ...................... .
HRV ACE ... .
A. MO LIN, Il, 229
A. MOCENIGO, IV, 290
G. CO RNEI\ 519-519'
ARHIV SAM. SINJ
A. MOCEN!GO, IV, 287'
A. MO LIN, II, 50
87
D EMIR ......... .
EFENDI ..
MEHMED DEDA [dizdar) BIVA ...

STUPER ................. .
DRIVOISEN ...................... .
AHMED SLA ..
HASAN SPAHIJA .....
MEHMED-AGA STRBAC .....
MUHAMED .
DIZDAR

AHMED
HUSEIN . . . . . . . . . . . . . . . .
SAIN-AGA .
OMER-AGA iz Sinja ..
ALIJA P ..
AGA MISEVICA ..
........... .
KARAMAN ............ .
SALI ................. .
...................... .
MAHMUT ..
MUSTAFA VANIW
IZAK EFENDI
SABAN

MEHMED .
............ .
. ............... .
JUSUF .......... .
MUSTAJ-BEG ....
HRVACE (Demerovac) .
HRVACE [Rumin)
HRV ACE (Misevica) . .
HRVACE Begov)
HRVACE (Mievica) .
HRVACE ................ .
"
HRVACE (mlin) .
HRVACE (Duboka) .
HRVACE [Strpen ..
HRVACE [Belbeg .
........ .
MALA ..
POTRAVWE .....
MAWKOVO
LU
ZELOVO
ZELOVO
ZELOVO

MUC ..................... .
. DICMO ..
DICMO ............... .
DICMO ..
DICMO ............ .
DICMO .. .
DICMO ........... .
DICMO
BISKO .......... .
BISKO ............... .
BISKO
BISKO ............... .
A. MO LIN, Il; 233
A. MO LIN, Il, ss'
A. MOLIN, Il, S3'
A. MO LIN, Il, 4S' -46
A. MOLIN, JI, st'
"
A. M OLIN, Il, 22
A. MOCENIGO, Ill, 411-411'
A. MOLIN, Il, SO
G. CORNER,
A. MOLIN, ll, 229
A. MO LIN, ll, 243'
A. MO LIN, Il, 243'
A. MOCENIGO, Ill, 398
A. MOCENIGO, Il, 232
D. DOLFIN, Ill, ll7'
A. MOCENIGO, Ill, 126:
A. MOLIN, Il, 21-21'
A. MOCENIGO, Ill, ll3
G. CORNER, S17' -S18
G. CORNER, S26-S26'
A. MOCENIGO, IV, 434
G. CORNER, S16'
A. M OLIN, Il, S4
Iz iznesenih podataka, sigurno nedovo ljnih, vidi se da je muslimanski
sloj bio jak. lslamiziranje stanovnitva sigurno se odvijalo, .
kroza 17. to dokazuju i prezimena. Ona su u korijenu uglavnom'
muslimanska, ili narodna dok su dobila slavenske zavret-
ke na Osim tog elementa postojao je i ali, dok se ne objave,
ukoliko postoje defteri iz druge polovice 17. o tome je teko odre-
pisati. .. Morlaka, turskih podanika, otila je iz svog kraja ta-
ko da je tek manji dio ostao u svojim selima, to iznijeti.
posjednici bili su spomenuti bogatai koji su stanovali
u ili ispod nje. U Turjacima su bili naseljeni bogati Osman-beg Kor-
Husein Celar-aga, Osman-aga gospodar zemalja
i u okolici i Vedrina. Jednako je u Turjacima posjedovao zemlje
Mehmed-aga Strbac, posjednik zemalja i u drugim selima. Oko is-
ticao se Muhamed-spahija gospodar imanja po Krajini.
U Hrvacama plodne drali su veleposjednici iz Cetine pod Sinjem.
smo spomenuli velike povrine Potravlja i Maljkova a koje su drali
'88
i To je bio sloj veleposjednika, osnova muslimanskog dru'
tva u Sinjskoj krajini i nosilac uglednih poloaja.
Ostale povrine drali su muslimani, su imanja ollo
deset kanapa oranica i livada to nije veliki posjed. Stoga mislimo
da je prevladavao taj srednji stale tako da su zemlje dijelom sa-
mi pojedinci, dok je bogataka posjede raja. O obrtnicima u ka-
sabama oko Sinja i o trgovcima i trgovini nema podataka tako da je nemo-
za sada stvoriti ekonomsku i drutvenu sliku Krajine prije
nja Sinja od osmanlijske vlasti.
4. Ostaci starijeg stanovnitva
Iako je pustoenjem i osvajanjem Sinja stanovnika
Cetine utekla, ipak su ostali neki na starim batinama i na zemlji koju su
za spahije.
grupa takvih, od kojih su se neki i pokrstili, spominju se
\l_Ka.rakaici, njih sedamdeset. Njima je da obnove kulu M usli,
mana - providur im je 7. lipnja 1690. odobrio
zemlje to su ih prije kao raja Nosioci obitelji bili su: Marko
Petar Marko. i Ivan Nikola
Vice Jure Nikola Jure i Vice
Ivan i Jure Stjepan Marko Ivan (arko-
Nikola Ivan (?) Mijo I, Mijo II.
i Grgur Neke od tih obitelji ostale su sve do danas u tom kraju. Na
je ostaoJerko Jednako se spominje da je u oblinjem Baja-
bio starosjedilac a u
U Sinju su ostala (Mate, Ivan, Petar, Jakov, Franjo
i djeca Ivan te Antun). Oni su ivjeli u Sinju za osmanlijskog vladanja i za
navale vojsci.") Jednako je Petar zemlje
a i posjedovao s vrtom ispod te je ostao nakon pada Sinja na
svom posjedu.")
prela je na i dobila ime Ana te joj je
providur Mocenigogodine 1697.potvrdio 20 kanapa od 40 to ih je po-
sjedovao njen otac sa sruenom na
Dvanaest obitelji pod vodstvom kneza Cvitke ostalo je u selu
Njima je 22. prosinca 1689. odobreno zemalja to su ih
drali muslil:panski spahije. U su ostali i tako da je Miji Na-
Mocenigo godine 1697. potvrdio 50 kanapa koje je musli-
manskim spahijama i to u via Nachiche.") U kojoj su vezi, da li rodbin-
skoj, ti u s drnikim harambaom '")
ne bismo znali.
Mate je preao na s deset svoje obitelji.
Stoga je dobio sto kanapa zemlje u Jasenskom a koje je prije osvajanja ob-
One su bile od vode Ljibue na istoku do Grovin-groba na zapadu
i na sjeveru.") Nikola i Luka pokrstili su
se pa su im 16. travnja 1689. zemlje na koje i danas
dre.")
Aiva Mustafe pokrstila se i dobila ime Manda te se
udala za Matu Udova Ismet-bega Alije iz Turjaka bila je zaroblje-
89
na u vrijeme napada na Sinj. Ona se pokrstila, postala Lukrecija i udala se
za kapetana Ivana Krstitelja Dalla Costu. Lukrecija je molila godine 1695.
duda Silvestra Valiera da dobije zemlje u Turjacima a koje su pripadale
njezinu ocu. Dud joj je udovoljio molbi.") Te zemlje uvjetovati da obite-
lji Dalla Costa koja je ivjela u Splitu dijelom nakon godine 1715.
u Sinj i postane ugledna varoka obitelj.") Jednako je Husein
prela na i dobila ime Jelena. Ona se udala za Nikolu Dapirko-
iz Vranjica te je l. oujka 1688. dobila zemlje, oko 25 kanapa.")
U Otoku je ostao Filip s 25 svoje obitelji te mu je 25.
svibnja 1693. kanapa oranice to ih je spahi-
ji. Jedan iz njegove obitelji, Ilija, s ostalim se borio protiv turske
vojske, osobito kad je navalio seraskijer paa Daltaban (1698). Ilija je bio po-
topovskim hicem i izgubio lijevu ruku. Stoga mu je 16. 1699.
odobreno 30 lira U Otoku su jo ostali Mate
i harambaa Mate G na svoj zemlji koju su prije
' je bio neko vrijeme preao u Turjake, ali se onda povratio u Otok.
Prema tradiciji ove bi obitelji bile u Otoku u vrijeme osmanlijskog vlada-
njao Dimbek, Plava, Elek, DevernjaNiro i Konda. U Eleka, u predjelu
Jelace, je turski bunar i kula, danas Mate Eleka, zvanog
Krole.")
Obitelj Poljak u Glavicama vjerojatno je ostala na svojoj batini.
U Dicmu su ostavljene zemlje (26. lipnja 1693) Ivanu, Lovri, Pet-
ru i Miji i to deset kanapa u i 40 u Dicmu, to su ih
pod osmanlijskom U Potravlju je obitelji Mije, Ivana
i Petra Zeca s 25 osoba odobreno 29. listopada 1693. 50 kanapa zemlje ispod
Svilaje.") U Bisku (Liska) ostao je na svome Petar To saznajemo jer se
on godine 1697. tuio kako je Martin s tri osobe ivio u obitelji tride-
set godina te mu je ostao duan 230 lira u itu.") U Zelovu su na svome iv-
jeli Grgur i Antuna Kad im je harambaa Vid
Dipalo iz smetati posjede, providur je to godine 1699.
strogo zabranio.") Jednako se spominje Ivan koji je preao na
i posjedovao zemlje preko rijeke Cetine,.u Mali kod Ru-
de.")
Pod osmanlijskom vladavinom oko ivjeli su Antun
i Cvitko a na Ugljanima bili su stari stanovnici obitelji
i Landek.")
U Koutima je stanovao za osmanlijske vladavine harambaa Nikola
On je pomogao Juri iz Zadvarja da se oslobo-
di od ropstva i stoga inu je ostao duan 240 reala od kojih mu je vratio sa-
mo 100. je 20. srpnja 1697. molio providura za intervenciju i taj
je naredio da vrati odmah ostatak potreban.Nikoli da oslobodi si-
na koji je bio zarobljen u Livnu.")
Prema predaji na zapadu od bili bi muslimani i pre-
avi na ostale bi im a i zemlje u Rudui. za to
nismo nali dokaza. Naprotiv, se mnogo spominju na Tri-
lja a mogli su iz Poljica.
prema iznesenom, stanovnitva prije osva-
janja Sinjske krajine s boljim i plodnijim zemljama bila je muslimanska.
Tek u zabitnim mjestima i u zatvorenim sredinama su se
ske seoske jezgre. To je nastalo zbog islamizacije stanovnitva
90
kroz 17. Ratni vihor odvukao je mnoge muslimane iz Krajine u ob-
linju Bosnu, a prema Primorju i Zagori raju, tako da su sela
oko polja nakon godihe 1687. ostala gotovo pusta.
SEOBE
I. Prve migracije
Jo na ratovanja, godine 1684, pukovnik Ivan Rado iz Kate-
la javio je vlastima kako se granici pribliilo tri obitelji,
i to neke oko ibenika a druge od ibenika do Klisa. Ti posljednji bili su
pod glavarima Matom Matom Filipom i Markom
Ivanom Markom Bulj i Radom
Njih su Muhamed-beg iz Livna i pozvali
. u Sini ih odvratiti od bijega. Neki su stvarno doli na razgovor i izja-
vili da ne mogu vie podnositi zulume vlasti. je tro-
jicu glavara odveo bosanskom pai, aJi uspjeha nije bilo. Rado je,
naravno, nagovarao vladu da .ih prihvati i da im podijeli oruje.")
Odmah nakon to je drava pristupila Svetoj ligi protiv Osman-
skog Carstva (oujak 1684), lokalne muslimanske vlasti poslale su iz Livna
koje su napale izbjeglice pod Klisom i time prisilile 200 obitelji da se
vrate.") Povjerenje u uspjenost akcija nije postojalo a jo gore je
djelovala neizvjesnost poloaja naroda bez smjetaja i zemalja.
Stoga su ljudi ishod borbi koje su sve vie bile usmjerene prema sin-
jskoj i na izgled su bili mirni ali su se osloboditi os-
manlijske vlasti.") . .
Nekako u vrijeme prvoga neuspjenog napada na Sinj (1684), krajini-
ci su uspjeli iz Cetine odvesti oko 600 za vojsku sposobnih ljudi, 30 ooo glava
sitne stoke i 10 000 volova na za jo nepouzdanim Ilijom Pera-
icom. Prvotno su ih smjestili u Trogira. Peraica je, zapravo, odvukao
iz Sinjske krajine oko 1600 osoba, postigao povjerenje i dobio kao serdar
dravnu od deset dukata su njegove ljude smjesti-.
li u Labin i prema ibeniku, u Boraji. Uz Peraicu bio je i serdar Kas-
nije je dio njihovih ljudi otiao dalje i smjestio se po raznim selima ibeni-
ka i Zadra. Dugopoljski upnik Ivan .. vrlo pouzdan i ugledan
doveo je godine 1685 iz Sinja preko osoba (200 obitelji) kojima
je bilo 200 sposobnih za vojsku te su se smjestili Jadra u Solinu i Po-
ljica, na zemlji koja je pripadala Zelif-agi. providur Pietro Valier na-
stavio je nakon poraza napadima na Sinjsku krajinu, kako je javio 21. svib-
nja 1685. senatu.")
Bjeanje stanovnitva bilo je opasno za osmansku dravu. Stoga se
bosanski paa Osman u godine 1685. spustio u Cetinu da zaustavi
stanovnitvo, to je, zapravo, bilo kasno. Upravo uz Morlaka
obranjene je Zadvarje tako da su morali sve vie na
udarnu snagu krajinika tim vie jer su imali nedovoljne vojne snage
u Dalmaciji. Jo prije odluke da se ponovno napadne sinjska kra-
91
jinici su u dva navrata upali u Livanjske polje i popa1ili oslobodili
dosta robova, skladita municije. U drugom napadu
su pau i novoga bosanskog alaj-bega Filipo-
da poprave i kule.
29. rujna 1686. osvojen je Sinj."') Muslimani su otjerani iz
Krajine tako da od njih nije ostalo nita osim napola poruenih ili napute-
nih kula i po koji bunar a damije pretvorene u crkve.
Poznato je da je jedna od glavnih briga vlasti nakon zauzi-
manja u Dalmaciji bila novog stanovnitva iz Osmalij-
skog Carstva na opustoena i prazna Stoga su poticali krajinike
da napadaju turska da ali i da nagovaraju musliman-
ske podanike na prelaze u dravu. Vlasti su time prvenstveno
htjele dobiti vojnike i osigurati obranu osvojenih Sinja i kasnije
Knina te zemalja. Osim toga, nakon osvajanja Sinja
su eljeli vojnim upadima odvratiti tursku vojnu silu od napada prema Ne-
retvi ili iz Imotskog prema Primorju da bi tako lake osvojili Herceg-Novi
koji je pao godine 1687. ")
Stoga je providur Antonio Zeno, u ime providura,
slao krajinike prema Livnu, Duvnu, Uskoplju i u okolna sela
pod vodstvom sposobnog kavalira Stojana Stojan je
u neuspjenom napadu na Duvno 23. kolovoza 1687. poginuo. Ipak je tada
vie obitelji s krajinicima dolo u blizinu Sinja. Zeno je nastavio s napadi-
ma tako da je sa zadarskim i ibenskim krajinicima napao Varcar Vakuf.
Zbog nesigurnosti, franjevci su iz samostana u Rami polovicom listo-
pada poslali Zenu jednog da ugovori njihov prijelaz s narodom
u Cetinu. Nakon uspjenih pregovora, krajinika upale su, vjerojatno
pod vodstvom tek izabranog glavara Boe Time je
seoba o kojoj je Zeno 4. studenog obavijestio vladu. On je ujedno
popisivao izbjeglice, sve katolike tako da je, naglasio je, imao u njih vie
povjerenja nego da su bili pravoslavci.")
To je bio tek akcija. Ubrzo su upali dvadesetak obite-
lji iz Rakitna a i neki pravoslavci iz Uskoplja pod vodstvom prote
koji je godinu prije bio povezan s Naprotiv, Zeno je bio opre-
zan prema obiteljima iz Livna, gdje su muslimani bili jako a Kraji-
na je bila puna izbjeglih muslimana. Stoga je traio taoce od narodnih
za davanje vojne pri prijelazu, to je, kao to iznijeti,
i kad su se prebacili u Sinj."). .
S tim seobama skupni prijelazi naroda prema Sinjskoj kraji-
ni. Prije njih prele su neke obitelji iz Livna i Duvna. Prema Zenovu izvje-
taju od 27. listopada 1687. ti su prvi prelazi doveli u Krajinu preko 500
osoba sposobnih za vojsku i 150 konjanika, to je za bilo naj-
vanije.
Od tada seobe su se odvijale u valovima. Naalost, Desnica, koji je ob-
javio isprave o ramskom dolasku naroda iz Rame, nije pronaao popis to
ga je Zeno, kako je pisao senatu, U Arhivu samostana
u Sinju je naredba, prevedena na hrvatski jezik, napisana bosan-
. providura G. Cornera da se popiu oni koji su stigli iz Osman-
. lij skog Carstva na i "koliko su stari i koliko ima dolja-
ka za dati im misto di se seliti i di ivjeti. su dane
j strae od 53 vojnika koji su dobivali za mjesec dana pir kruha a stajat
na"brdu prema zapovijedi harambae koji su morali od novog stanovnitva
92
dobiti straare. Naalost taj popis do danas nije
Miljenko rnisli da je sarno koja desetina porodica iz nepos-
redne blizine manastira prela 'iz Rame pod Sinj.
62
) Sigurno se tako preciz-
no ne rnoe utvrditi. Rarnljanac ili Rarnljanin (Rarnljak) ozna-
je iz rarnske upe koja je dvanaest sela. Zeno,
koji je senat obavijestio o petsto vojnika u tirn prvirn seobarna, rnislio je ria
Duvnjake, Livnjake i to su preli kao i Rarnnjaci a rnnogi su od
njih odlazili dalje u Zagoru sve do Blizne i tako da je njegov poda-
tak sigurno neto Jo je. godine 1696. jedan
rarnski redovnik stanovao u Visokoj (Zagori) i vodio slubu
novirn narodorn trogirske Zagore."')
Prerna rnaticarna sinjske upe od godine 1699. do 1729.") iz Rame su
bile ove obitelji: u sarnorn Sinju Radoje-
u Dipala, Batarello, Stupala (Stupar),
u Brnazirna i Jo bi rnogli biti: na
u Zagori, u Hrvacarna, Majka
kasnije poznatog franjevca Jeronirna stigla je pod Sinj
a odatle prela u Rarnljane (Zagora) gdje su dobili zernlje. Selo
Rarnljane, nije dobilo irne od Ramljaka jer se ono sporninje dosta
prije u turskirn defterirna iz godine 1528, kako je u jednorn predavanju sa-
Fehirn D. Spaho. Sarn fra Petar pie da ga je na Ogorju
krstio godine 1703. fratar Jakov U Postinju postoji prezirne Ze-
koje je upisano i u spisku godine 1743. u Rarni
U Turjacirna bilo je obitelji koje su tvrdile da su iz Rarne, to je dosta neuv-
jerljivo.")
2. Seobe do godine 1689.
providur Geronirno Corner nije potvrdio, rnakar nije se
lo, mnogo investitura nOvim stanovnicima. On je vie unaprije-
dio zbog njihova junatva u prigodi osvajanja Sinja kao i obrane kad je
bosanski paa Mehrned pokuao preuzeti Sinj (1687). Osirn toga
rnnoge zernljoposjede je podijelio pojedincirna, oko 1300 kanapa, iz obli-
njih prirnorskih gradova zbog njihovih zasluga i privrenosti Republici, ali
kaji se nisu trajno naselili u Sinju. tih se:
peo iz Ornia, jedan od njih sinjski providur, Antonio Fustiniani, Francesco
M. Ugolini, Vinko splitska obitelj Marchi, Catonari, Carnbi, Pi-
senti, Canagetti, Cavagini, Barbieri, Sartori i drugi. Tek su poneki ostali
trajno uz sinjsku kao kapetan Antun Bareza, obitelj Dalbello ili ki-
rurg Jeronirn Episcopulo. Poznati don Ivan i brat rnu Ma-
te povratili su se iz Prirnorja i nastanili su se pod Sinjern.") Tadija i Jure
odrnah su uzeli u kolona! 20 kanapa ispod to irn je odob-
reno i aano uz desetine dravi jer niSl.l dozvoljavali stva-
ranje feudalnih odnosa.")
na dolazak novih stanovnika, providur je l. listo-
pada 1686. irnenovao guvernadura (upravitelja) Nikolu Michieli uz 20 duka-
ta On je rnorao zaustavljatihararnbae i glava-
re, naseljavati ih u Krajini, bdjeti nad njirna, stvarati krajike skuptine (i
rolli ), voditipopis stanovnika, prilagoditi ih slubi ali i prisiliti ih
93
na zemalja koje im u njegovo ime dijeliti a on to potvr-
diti.")
Jo prije ramske seobe upadali SJ.l pojedinci, pa i skupine iz Liv-
na i Duvna. Nakonnje odvijali su se prijelazi u valovima i trajali do svret-
ka rata.
Od pribjeglica prvima se spominje Franjo (talijanska
valijanta: Mazzucato) iz Livna. On je, naime, donio sobom svotu nov-
ca koju su mu trojica iz Katel-Staroga ukrali. Franjo i dvojica njegove bra-
Jakov i Mate dobili su pod sinjskom tri i bavili se trgovi-
nom te su neki kasnije preli u Split.") Jednako trgovac Jure stigao je
iz Livna i dobio l. srpnja 1689. kulu za stanovanje a vjerojatno i za trgovinu.
Istoga dana je zlatar Marko dobio uz i uz Franju
s osam kanapa zemlje. Kad je Marko umro, ostala je udovica Kata-
rina s dvoje djece te su joj Pavao i Boo
smetati oko i mirnog uivanja samo jednog kampa zemlje.
Godine 1.697. Moceningo im je to zabranio.")
Prva poznata potvrda investiture grupi plibjega je 3. oujka 1688. bra-
Miji, Pavlu i Tadiji iz Duvna u Brnazima kojom su dobili kulu,
i sto kanapa zemlje. Njihova se skupina sastojala od 45 osoba
kojima je upisan i fra Pavao jedan od organizatora dolaska. Ka-
ko se u maticama Duvna iz godine 1743. ne spominju da je
sav rod prebjegao.") nedaleko Duvna nalazi se groblje
na odakle su vjerojatno doli S njima su se spustili i obitelji Bi-
koje su se nastanile u Dicmu (Kruvar) a kojih nema vie u Bosni
dok se njihovi suputnici Budimiri, spominju u Duvanjskoj krajini u selu Bu-
kovici i to 8 Kako te obitelji nisu dobile dovoljno zemalja, neki su
se preselili u daleko Maljkovo.
prvim doseljenicima bila su Pavao, Boo i Grgur Milano-
iz Livna. Oni' su sobom doveli 27 obitelji. Pavao je, naglaava se u ispra-
vi, a i u Zenovu izvjetaju, bio vojnik u Durakbegovoj kuli u Livnu te je
s pedesetoricom svojih odnio iz kule muar, top i jednog sokola
(falconetto) i sve. predao u sinjsku je ispod do-
bio kulu, i dosta zemalja ali i neto oranica u Turjacima, to nisu pre-
uzeli jer su dane splitskom Ivanu Albertiju (1688). U Livanjskoj
krajini su se godine 1743. nalazili u selima i Komorani
a Marijo spominje da ih ima i u ali da su tu doseljenici
iz sinjskog sela Otoka kao i u Biloj. koji su doli iz livanjske kra-
jine dobili su kasnije imanje u Otoku. Prema predaji dva brata
iznenadila su osmanlijskog posjednika u Otoku, ubili ga i tako dobili nje-
govu kulu a su im dali zemlje uz nju. Ubijeni bi mogao biti Mujo
u Krenici koji se spominje u prvoj investicijskoj ispravi.") Neki
od njih su se kasnije u Bosnu.
Obitelji harambae Nikole (anka) iz Duvna, Petra
i Andlije i ostalih 27 obitelji smjestile su se na ankovoj glavi-
ci. One su stigle prije 16. prosinca 1687, kako pie u providurovu spisu od
22. prosinca 1689. kad im se zemlje ispod ankove glavice. Niko-
la se istakao u borbama te je provaljivao prema Uskopolju i Livnu to mu
je pliznao providur Dolfin. Kako je sluio u konjici, dud Silvestar Valerije
dozvolio mu je 16. oujka 1697. drati dva konja.") U sinjskim maticama pi-
e da su iz Duvna a Dragai iz Livna. Ta se prezimena ne spomi-
94
nju u bosanskim maticama, kao ni su dobili zemalja
u i stoga neki od tog plemena preko Cetine.
Harambaa Marko od Livna stigao je u Brnaze s 24 obitelji
u kojima je bilo 160 od kojih 30 za vojsku. U popisu iz
godine 1743. nema u Livnu Markovi ljudi smjestili su se oko
glavice a sam harambaa dobio je kulu i zemlje oko
nje koju je podijelio obiteljima.") Godine 1709. upisane su tri obitelji Maste-
Ivana i Petra pok. Luke i Ivana s pok. Mitra a pripadali su
banderiji Tadije
godine 1688. doao je iz Rame harambaa Jure
sa sedamdeset obitelji te je 21. prosinca 1689. dobio 400 kanapa
zemlje u od rijeke Cetine do vrha Prologa a sutradan kulu na Ha-
nu. Jure je, preao pod sinjsku i nastanio se u jednoj na-
putenoj kuli a je zemlju fratarku. Kad je godine 1702. umro,
ta je zemlja ostala na dravnom raspolaganju te su je dobili franjevci po
kojima je i dobila ime.")
U isto vrijeme stigao je Jerko iz Duvna. Njemu je 8. prosin-
ca 1687. dozvoljeno da se s deset obitelji smjesti u Hrvacama u mjestu Str-
gdje je dobio oko 300 kanapa oranice a sam Jerko
osmanlijskog age dok je starosjediocu Jerki ostavljeno deset kana-
pa.") je doveo sobom sve svoga plemena. napro-
tiv, ima u mnogo sela livanjskog kraja kao u Biloj, u Velikom Guberu,
Grborezima, Donjim Runjanima, u i Strupnici.
U Bili su bili starosjedioci dok su se u drugim selima doselili dijelom i iz
Cetine a dijelom iz drugih krajeva,") ali je Jerko starosjedilac Me-
tim prvim pribjeglicama bio je i Filip (1689), vjerojatno iz Liv-
na, koji se smjestio negdje oko Potravlja,") ali i blie Sinja jer Ilija Maraso-
s dvije osobe u obitelji pripadao je godine 1709. banderiji
a Ivan sa sedam banderij i Mate
Jure i njegov Karlo Budimir, prema knjigama (Sinj)
iz Duvna, dobili su kod i u Brnazama. ")Jakov
jednako iz Duvna, preuzeo je kulu i 50 kanapa zemlje. On je
u borbama bio zarobljen te je molio duda Silverija Valiera da
ga se oslobodi i dud je 9.listopada 1697. to naredio providuru.") To-
je godine 1698. dobio zemalja u Gali, u selu preko Cetine a koje su
vie puta kasnije Jo godine 1687: (28. svibnja) Jakov se tuio da
mu mnogi smetaju mirno to je providur strogo zabra-
nio.82) kao i nisu upisani u knjigama matica u bliem
kraju") i Budimiri su dobili investi-
turu s ali nedovoljno za ivot i stoga su prvi nali izlaz u Gali
a drugi u Maljkovu.
U Glavicama su se smjestili ljudi harambae iz. Livna, ali
prvu investituru nismo pronali, a ni za harambau Pavla
(Bogdan) koji se bio smjestio u su bili starosjedioci
u selu Mii zapadno od Golinjeva a prije su se zvali
su kasnije stigli jer je providur Alvise Moceniga naglasio go-
dine 1698. njihove zasluge i napisao kako su prvu investituru dobili tek 24.
svibnja 1696. a dozvolulokacije 21. srpnja 1697.") U toj ispravi pie da je Pa-
vao iz Livna, ali u godini 1743. se spominju u upi
Kreevo a i jo dalje ali i u selu Biograci, upa Mostarsko blato, 'u kojem je
95
Antun Bogdan imao tri osobe u obitelji a Ivan est.") Odakle su Bogdanovi-
stigli, ne bismo znali, iako nam se da su vjerojatnije doli iz Hercego-
vine jer su isprave dobili nakon godine 1695. Obojica tih harambaa,
a i drugi, u nedostatku zemalja u Glavicama podijeljenih zaslunim poje-
dincima, dobili su imanje u prekoe<itinskim selima. Gali i G ljevu.
Mnogo vie podataka ima za selo Hrvace.
Harambaa Mijo doveo je 24 obitelji. Njihova su .imena
u providurovoj ispravi nabrojena: Cvitko Jure Baria
Stjepan [Bulj-Bulj ac), Petar Mihalj Petar Jure
?), Ivan Stjepan Jure Ivan Luka
Petar Petar Jure Pindelj, Jure
Stjepan Vid Ivan Petar Cvitko Malovan, Jure Vujino-
Petar Od svih tih prezimena teko je
u oblinjim krajevima Bosne. Dodue, iznad uice postoje mjesta Malovan
Gornji i Donji [upa UskopjeJ, ali godine 1743. u tom je selu bilo samo pet
obitelji, nijedna se nije ni priblino zvala prezimenima.") Od gore
spomenutih do danas su ostale u Hrvacama: Buljac,
Mihalj Radan, Malovan,
je dobio dosta veliko Hrvaca od i te
od Zelova do rijeke Cetine (500 kanapa). Mijo je do starosti vrio slubu ha-
rambae banderije a s guvernerom Jeronimom Cambijem imenovao je za
harambau Grgura koji je stigao iz Hercegovine, to je 27.
srpnja 1693. odobrio providur Danijel Dolfin.") vratio
nakon 1699. natrag u Bosnu.
. U isto selo je neretvanski serdar Mate doveo dvanaest obitelji
s oko sto vjerojatno iz Hercegovine, kojima su mogli biti
i Doljanin iz Doljana [upa Rama). Njemu je 22. prosinca 1689. od-
da se smjesti u Hrvacama gdje je dobio zemalja.")
Harambaa Dmitar iz Duvna doao je s 25 obitelji u kojima je bi-
lo oko 200 dua i naselio se zapadno od prema Plievici.") Boi-
se ne spominje u maticama u Duvnu (1743) nego Ja-
kov u selu upi U skoplje s i sa samo
obitelji. Godinu kasnije su raspodijeljene zemlje te je
dobio od 400 kanapa i kulu biveg stanovnika Kanab-
"') Kako zemalja to ih je dobio nije bilo dovoljno, Petar
Cvitko Malovan, banderije, a koji je doveo 13 p bitelji sa 70
osoba od kojih je bilo 30 sposobnih za vojsku, uspio je pribaviti i Me-
preko rijeke Cetine sela i planine Prologa; to i danas .
pripada Hrvacama: Tu su se smjestili neki od i kasnije pridolih
a tu su smjetene staje


U Hrvace je kasnije stigao Petar s 20 osoba u obitelji. On je
obnovio a i obradio zemlje u i Vojvodinu docu (50 kana-
pa). Moceniga mu je to godine 1697. potvrdio. U ispravi su grani-
ce posjeda i to od istoka Jezero i od istoka brdo a sa sjeve-
ra Filip koji je doao prije, i iz Livna) a s juga
Mate svi iz banderije to nije bilo po volji
a ni i stoga su mu htjeli oduzeti posjed i dati ga Tomi
Kako je sagradio utvrdu [sarampol) i dvije kule, op-
providur je zabranio da mu se ometa mirni posjed.e
4
)
U su se iz sela Gian (Sarp?) doselile s harambaom Vukadi-
nom pravoslavne, ali i neke obitelji: Ni-
96
kole Mije Radivoja Rape, Stojana, Mine i Iva-
na Ivana Petra Jurie Stojana
imuna i Jeronima Marka Riste, Gligorije Ivana Juri-
Matije i Miloa providur A. Molin im je 31. pro-
sinca 1689. potvrdio zemlje koje su Od tih su dananje
obitelji a drugi su vjerojatno krenuli dalje u potragu za drugim pro-
storima. U Malom Ruminu nastanio se Jadre iz Bosne. Visoko
ispod Grudine i Vrdola u je obitelj imuna oko
34 kanapa malih oranica to im je godine 1697. odobrio Mocenigo. Te je
zemlje obitelj posjedovala jo prije, pod Osmanlijama.'")
S druge strane Sinja smjestio se u Turjacima Marijan pok.
Matije iz Duvna i dobio 9. srpnja 1689. zidinu i osam kanapa oranice, a nje-
gov vjerojatno Nikola osam kanapa u mjestu Brandui. Obitelji An-
drije i Mate Krianac upisane su godine 1743. u selu (u-
pa Duvno) dok ih nalazi na vie mjesta u Livanjskoj
krajini, osobito u uz cestu za ugljenokop Tunicu.")
prijelaz bio je pod vodstvom harambae Jure koji je
doao s trideset obitelji u kojima je bilo 200 a 80 sposobnih za voj-
sku. Njemu su 22. prosinca 1689. zemlje od Kouta do Brnaza da
ih podijeli svojim ljudima.'") po obiteljima u Turjacima,. koje su upi-
sane godine 1709, Doturi, koji se ne spominju u bosanskim maticama, vje-
rojatno su doli iz duvanjske krajine. Do njih se u Koutama smjestio ha-
rambaa Nikola s trideset obitelji u kojima je bilo 250 osoba od
kojih 70 sposobnih za vojsku. Harambaa Mate jednako je u Kou-
tama dobio deset kanapa zemlje godine 1689, ali se tu nije zadrao.")
U dolini harambaa Petar iz Ravna (upa Rama) pri-
spio je s 23 obitelji u kojima je bilo 140 od kojih je bilo 80 sposobnih
za vojsku. S njim se doselila i jedna muslimanska, pokrtena obitelj.
providur potvrdio mu je 21. prosinca 1689. zemlje u i u Hrvaca-
ma sye do Mievice da ih podijeli svojim ljudima i da tu podignu za
stanovanje. Njegovu Vidu nije bilo dovoljno te je zahvatio za posje-
de iznad prema Zelovu u polju. providur mu je 26. ve-
1691. potvrdio zemlje pod Podplievicom i Kapitanovu njivu, ali i kulu
na Nebesima koju je bio popravio (danas Karagua, na granici
i '"")
U Dicmo je iz Bosne stigao imun s mnogo obitelji i tu se nasta-
nio ali, se, da je krenuo dalje.
Tako su do kraja godine 1689. bile naseljene i zauzete zemlje blizu Si-
nja, u Hrvacima, Glavicama, Brnazama, Turjacima
i Koutama. Iz investituta moe se utvrditi da je stiglo oko 352 obitelji to je
sigurno tek polovica koja se tu smjestila jer nekim skupinama s haramba-
ama nema spomena. Bilo je sigurno i drugih izbjeglica.
Ukupno se moglo .priblino doseliti 3800 osoba. Za druga sela Krajine nisu
izdavane u tom razdoblju potvrde investitora, to ne da zemlje nisu
i da se na njima nije naselilo novo stanovnitvo. Ljudi su bez
uvida dravnih vlasti nadirali, zaustavljali se i naseljavali. Stoga je
providur IO.lipnja 1689. strogo zabranio da. se grade nove na
ju Klisa i Sinja, se u tim nemirnim godinama nije sigurno mnogo pri-
dravalo jer vlast nije mogla strogo kontrolirati pokrete.'"')
97
PRODOR!
Nakon godine 1690. seobe oko Trilja oteale su stanje jer su
vlasti prvotno dozyolile da se tu nastane obitelji iz Poljica a kasnije izbjegli- '
ce iz Hercegovine. Kako su na tom jo od prije podijeljeni posjedi
pojedinim za zaslunim pojedincima a i odoboreni starosjedioci-
ma, nastale su mnoge pravne i borbe oko ne ba previe pro-
' stranih zemalja.
su sluili kao krajinici od rata i ti-
me su bili u krvavo kolo. Borbe su se posebno odvijale oko
Zadvarja, osnovne obrambene 'kule prema Makarskom primorju, Omiu
a i Poljicima. U obrani Zadvarja sudjelovali su kao godine 1685.
kad je odbijena vojska pae. Godine kasnije, turske
upale su u Dolac i Srijane, i popalile oba sela. nakon
toga su koji su krenuli prema Sinju. Pod vod-
stvom don Jure Pezelj i seoskog Ivana krvavo su osve-
tili razbojstva. su sudjelovali i u osvajanju sinjske su
prvi na bedem iznijeli barjak, to je 22. 1689. potvrdio providur
Girolamo Corner.'") Pokrenuti vjetrovima rata, su od Doca do
Podgrada krenuli prema Cetini u potrazi za boljim ivotom i za plodnijim
krajevima.
Pod vodstvom kapetana Stjepana iz Donjeg Doca i haramba-
e Mate doselilo se godine 1691. dosta obitelji iz Poljica, uglav-
nom iz Donjeg Doca (DD), Srinjana (SR) i Sitnog (S) i to u dvije skupine.
U prvoj su bili: Franjo s 15 osoba, Mate (DD) s 18 osoba (Bla-
to/Cet.), Stjepan (SR) s 10 osoba, Jure (SR) s 12 osoba,
Ivan s 18 osoba, Jure s 12 osoba, Ivan (DD)
s 16 osoba, Mate (DD) s 10 osoba, Petar (DD) s 12 osoba,
Pavao (DD) s 10 osoba, Nikola s 12 osoba, Jure
s 15 osoba, Ivan (SR) s 18 osoba, Ivan s 9 osoba, Petar
sa 7 osoba, Ivan s 10 osoba, Mate
?) s 8 osoba, Tadija s 14 osoba, Ivan (DD) s 9 osoba, Ivan
?) s 9 osoba, imun s 15 osoba, Pavao
Plazibat s 8 osoba (Dugopolje), Marko s 12 osoba, Ivan Mladinov
s 8 osoba, Mijo sa 7 osoba, Ivan s 12 osoba."')
Kod druge skupine upisane su i povrine zemalja a i sela
u kojima su bili posjedi: kapetan Stjepan (DD) dobio je 25 kanapa
u Gardunu, Vedrinama i u Docu na Cetini kod Trilja; harambaa
Mate kanapa u Gardunu i u Marko Rogu-
(DD) 12 kariapa u Mijo (DD) 12 kanapa u Jure
12 kanapa u Marko (DD) i Marko 12
kanapa u Tadija 12 kanapa u Gardunu; Jure 12 kana-
pa u Gardunu, Ive 16 kanapa u i u Grabu; Petar
(DD) 15 kanapa u Gardunu i Vedrinama; Mijo (DD) 12 kanapa
u Gardunu i mlin na potoku Grabu; Jure (DD) 12 kanapa u Gardu-
nu, Jure (DD) 20 kanapa u Gardunu; Grgur 12 kanapa
u Gardunu; Jure (DD) 12 kanapa u Stjepan (DD) 15
kamipa u Vedrinama, (Db) 12 kanapa pod Golim brdorrii CVita.-
12 kanapa u Vedrinama.
104
)
98
Ljudi su morali, kako su traile vlasti, drati strau na Tri-
lju. Dio dobivenih zemalja bilo je predanoprije obitelji Marchi iz Splita, ali
ih nije i stoga su dane
Na te prijelaze je djelovao don Pavao ulj a koji je vrio
slubu u Cetini jo pod turskom vladavinom. Godine 1685.
ain-aga dozvolio je kapetanu Ivanu da ga u ropstvu za-
mijeni don Pavao ulj tako da je mogao providuru Valieru zbog
dogovora oko otkupa. Don Pavao je pomogao u borbama i stoga
je bio On je drao osam kanapa oranica s druge strane rijeke
Cetine u Jelaici (danas Otok) i u Peraljici, a Mocenigo mu ih je 28. listopa-
da 1696. potvrdio."') Jure, Mate i Ivan ulj molili su 29. oujka 1697. pro-
vidura da mogu mirno uivati zemlje (40 kanapa) koje su u Jelaski
vali preko rijeke Cetine dozvolom sinjskog providura kao i dva dijela od
mlina na potoku Grabu.'") ulj se nisu vratili u Poljica nego su se ras-
trkali po selima okolo Trilja, stalno se naselili u Gardunu, a neki sve do
Otoka, makar privremeno, kao i u brdovitim selima Dinare.
Iz Poljica je godine 1691. stigao i Grgur s 12 svoje
obitelji te je dobio deset kanapa u Dic111u a Jakov Nardin s tri osobe i po us-
taljenoj praksi dobio dva kampa po glavi, usve est kanapa.'"") ..
Jure jz Biska, Pavao iz Doca i Petar iz
dobili su deset kanapa zemlje u perici a koje je sebi prisvajao Marko u-
su eljeli zauzeti to vie zemalja tako da su Stjepan Sta,
s Mijo Mate ulj Mijo Pezelj - svi sa svo-
jom zemlje u Krivodolu, u Gornjim i Donjim Vo-
tanima, to im je godine 1697. Mocenigo dozvolio.'") Franjo je 7.
travnja 1697. dobio 25 kanapa u Varda docu prema Tijarici na granici
Sinjske krajine.'") Oni su na tim brdovitim predjelima i ostali, a kasnije su
neki od njih prelazili u livanjsku krajinu. Naime, u popisu obitelji
iz godine 1725. nema spomena to da su se u potpunosti
odselili."')
HarambaaMate (iz Ostrvice) dobio je za svoju banderiju 300
kanapa u selima, Ugljanima i u Begovini sve do
(29. svibnja 1693). Banderiji su pripadale ove obitelji, uglavnom iz
Gornjeg Polja (GP): harambae Mate s osam osoba, Tadija
s 6 osoba (Kreevo), Marko (GP) s 6 osoba, Mijo (GP) s 4 oso-
be, Ivan Dujmov s 5 osoba, Tadija (GP) s 6 osoba, Stjepan
s 6 osoba, Mijo (GP) s 8 osoba, Pavao (GP) sa 7 osoba,
Grgur s 6 osoba, Stjepan Pocrnja (SP) sa 7 osoba, Jure s 5 osoba,
Marko Radovan (D1.1gopolje) s 8 osoba, Nikola Majstorov sa 7 osoba, Stje-
pan s 6 osoba, Ivan (GP) s 6 osoba, Luka s 8 oso-
ba, Pavao sa 7 osoba, Stjepan (iz Trnbusa) sa est osoba, Ivan
(GP) sa 7 osoba, Grgur sa 7 osoba, Stjepan (SR) sa
7 osoba, Pavia s 8 osoba, Petar s 8 osoba, Grgur (Gata)
sa 7 osoba, Stjepan (Krug) s 5 osoba, Mate s 6 osoba, Franjo
s 10 osoba, Ivan s 6 osoba, Vid s 4 oso-
be, Petar s 6 osoba, Mate s 6 osoba.
Osim tih u spisu je upisano kako ima jo osoba koje su dole. Haram-
baa se borio pod Al vise Mocenigom. Tima ali i drugima dano je
29. svibnja 1693. sto kanapa zemlje u Raduni (Velim), Hrsovini,
Vrpolju i To su bili: Petar (SR) s 8 osoba, Marko Bartu-
99
(Kreevo-Radobilja) s 8 osoba, Ivan s 9 osoba, Tadija
(Sitno) s 8 osoba, Stjepan (Sitno) s 8 osoba, Stjepan iz Gata
s 9 osoba, Stjepan s 11 osoba, Ivan sa 7 osoba, Mate
s. 8 osoba, Pavao s 5 osoba, Mate s 6 osoba, Pavao
s 5 osoba, Mijo Mierga s 4 osobe, Nikola s 8 osoba. Jure ulj
sa 6 osoba, Jure (GP) s 5 osoba, Franjo (SR) sa 7 osoba, Mate Dev-
sa 6 osoba, Jure s 4 osobe, Stjepan sa 6 osoba,
Tadija s 3 osobe, Radica s 12 osoba, Ilija s 8 oso-
ba, Nikola s 6 osoba, Ivan s 6 osoba.'")
U su se kod Trilja naselila Ivan i Marko Vrdoljak
a pripadali su banderiji Njima je 4.lipnja 1693. Dolfin odobrio
15 i po kanapa u do posjeda Raj i Vrdoljaci se
ne spominju u Bosni ni Hercegovini godine 1743. ali niti u Poljicima odakle
su doli u Sinjsku krajinu.
Mnogi od tih pridolica iz Poljica sigurno se nisu stalno naselili na
tim nego su se nakon rata (1699) povratili na stara svoja nase-
lja. Njihovo stanje bilo je teko jer su smjestivi stanovnitvo iz ob-
linjih bosanskih pokrajina, doveli novo iz Hercegovine i morali im osigu-
rati ivotni minimum.
DOLAZAK HERCEGOVACA
Dok su prijelazi iz Bosne bili organizirani upadima krajinika a iZ Po-
ljica gotovo spontano, migracije iz zapadne Hercegovine vie su pokretale
vojne vlasti. One nisu bile usmjerene prema jednom kraju nego
u krajine, od Vrgorske krajine do Ravnih kotara.
Jo godine 1691. serdar i harambaa doveli su od
Mostara, vjerojatno iz Brotnja gdje su bili brojni u selu narod te
su dobili 25 kanapa zemlje preko rijeke Cetine i to od granice do Gradine.
U selu Sritnjici (Srichanize), u upi Brotnju, spominju se godine 1743.
ogranka s 25 ali sa samo 10 osoba, to je znak da se ise-
lila jer godine 1768. samo su tri. obitelji bile s 22 i s 15 osoba. Kliani,
koji su kao i prodrli preko Cetine, kua!\ su im ometati mirno ui-
vanje posjeda ali im je Capello 28. oujka 1697. strogo zabranio."') Ipak,
u tom prenaseljenom kutu, teko je bilo biti spokojan i je krenuo pre-
ma M gdje se nastanio iako je nastojao zadrati zemlje koje je prije do-
bio. je bilo sa harambaom Nikolom (Podbioka) iz Ra-
kitna, Ivanom Markom i drugim obiteljima koji
su 22. lipnja 1692. dobili zemlje u Vedrinama. Ta su zauzimali Po-
pa su novom stanovnitvu iz Hercegovine i te kako smetali. Moceni-
ga je stoga 29. srpnja 1698. naredio da im ne smetaju a Nikoli je
dozvolio da u Vedrinama njegovi ljudi .grade ali i karaule za obranu
granice. Posebno je naredio da se mora tu nastaniti.'") Nikoli je
rodbinski bio bliz fra Ivan koji je besplatno sluio u
vojsci i stoga dobio godine 1698. u Sminovu ispod blizu ko-
postaje, neto zemlje."") Vjerojatno su kasnije neki kre-
100
nuli dalje i nastanili se u Umljanima (Kljaci) odakle je bio fra Nikola Podbi-
( + 1793).
Uzalud je sultan Ahmed IL u travnju 1693. naredio da katolici iz Her-
cegovine, kao represalija, patrijarsi Simeonu taksu za
i druge obrede, prava seoba je ba te godine.'")
Pregovori su se vodili godinu prije. Naime, Nikola iz Goran-
kod Mostara dobio je 1000 reala u zajam uz garanciju svojih zemalja ali
uz da biti podloriik Republike to je s narodom
u Dalmaciju. Pregovore su vodili i bili ujedno svjedoci kolonela Jure Crni-
ca i Vinko iz Perasta.'") U isto vrijeme je sklopio ugovor
s Jurom iz da Pavao iz Brotnja, iz Bla-
ta, Pavao iz Prokna i Mate iz Blata sa svojim obiteljima
na Republike i stoga im je dao 100 reala."') Oni se spo-
minju u maticama iz godine 1743. i to u (Mostarsko bla-
to), Ce u na vie mjesta u Brotnju (Paor) i Mostarskom
blatu (Biogorci i u Bijeli i Veljacima.'")
Seoba je godine 1693. kad je harambaa Ivan iz Mos-
tarskog blata (iz sela doveo mnoge obitelji a pomagao
mu je fra Franjo iz Brotnja. Stoga su obojica dobila dravnu
od deset dukata Jo organizirani prijelaz s is-
pod Mostara, iz Mostarskog blata, Brotnja i uslijedio je godine
1694. providur Dolfin"') potvrdio je 8. svibnja 1694. da su serdari, ka-
pelan i harambae doveli oko pet ljudi na koji
braniti ne samo Vrgorac i Zadvarje, nego se pokoravati vladi i
gdje ona zaeli. Stoga je petorici serdara odredio deset dukata
kapelanu prekomorskih vojnika .a dvadesetorici harambaa
12 lira i mjericu kruha. Isto su dobili i koji su godinu prije
prebjegli s narodom iz Brotnja. Narodne bile su,
serdar Jure iz Gornjeg Brotnja,
serdar Jure iz
serdar Jure iz
serdar Jakov iz Mostarskog blata
serdar Jure iz Brotnja,
kapelan Franjo
harambae,
iz Duje Abram . imun Josip
Mijo Ilija Mijo Grgur Krian Se-

iz Mostarskog blata, Ivan Ivan Stjepan Bron-
zar,
iz Brotnja, Ilija Ilija Stjepan
(Drmac), Ilija Vid igo, Jakov .Ivan Nikola Prolo-
Miho i Mijo
Od tih izbjeglica mnogi su stigli i u Cetinu, kao ljudi serdara
u Potravlje, harambae u Hrvace, harambae
u i oblinje preko Cetine a drugi prema Trilju, oko
u Grabu,Vedrinama, ali i na i Zelovo. pisci'") povezuju tu
seobu uz ivogoke fratre i osobito Franju iz Brotnja ili Tomu
iz Rasnog. providur Dolfin priznao je da su doveli oko 2000
ljudi u Potravlje, Zasiok, Dabar i Grab a dio je krenuo
!OI
prema Kotarima u U knjigama sinjske upe upisane su
iz okolice Mostara samo ove obitelji: Abrami na te Marko-
i kojih ima i u Turjacima. Iz su doli ljudi harambae
i smjestili se u Vedrinama i u Jabuci a s harambaom
u vjerojatno od Duvna.
SLIKA KRAJINE PRED SVRETAK RATA
Cetina je opisanim seobama popunjena i sinjski mjernik Petar Rossi
predao je Dolfinu katastarsku sliku Krajine:'")
GARDUN: banderija harambae ....................................... .
banderija harambase Jure . ........................... .
banderija harambase Arnauta .............. .
KOUTE: banderija harambae Nikole Odrljina. .................. .
ispod te banderije.. .. .. . .............. ..
TURJACI: banderija harambae Jure ..
BRNAZE: banderija harambae Jakova .. , .................. .
KULA u banderij! harambae Marka .. .
, ISPOD banderija serdara ....................... .
ISPOD banderija harambae Jerka i drugih ..
ISPOD -posebne investiture ................... ..
SASSO (ankoVa glavica i banderija Nikole anko i drugih ........... .
ISPOD NA SUHACU-CURLINIMA Dvije banderije i Milano-
Campi Quarte Tavolle
329:
413:
312:
857:
217:
1014:
. 361:
219:
221:
333:
293:
101:
2:
1:
3:
l:
l:
2:
3:
16
ll
170
188
36
124
158
60
992: s drugim investiturama .......... ; . . . . . . . . . . . . . . 112
GLA VICE: banderija harambase Nikole . .. . 112 852: 2:
PLANICA: banderija harambae s drugim investiturama. . 59 144: 3:
JASENSKO: banderija harambae Jerla s drugim investiturama. 94 525: l:

CITLUK: bandertja harambae Nikole anko i drugih posebno u Karakaici ..... .
banderija harambase Vida Dipala ................ .
ista banderija ............................. .
HRVACE: banderija harambae Grgura .
banderija harambae imuna i drugih
POTRA VUE: banderija serdara .. , , , , , , , , . , , ,
ZELOVO: banderija harambae Bartula i drugih ..................... .
MOST: banderija harambae i drugih . . ........... .
DICMO: banderija harambae Ilije . . . .............. .
ARANO: banderija 11ararribae Pavla ...
banderija harambae . . . . . . . . . . . . ............ .
banderija harambae Bartula . . . .................... .
S drUge strarie rijeke Cetine:
DABAR I . .. .. .. .. .. . .. ........... ..
banderija harambae .......................... .
. OBROVAC: handerija harambae anka... .. ....................... ..
OBROVAC I GALA: banderije harambae .. .
GALA: banderija ....
102
7159:
724:
402:
30:
1025:
302:
596:
320:
731:
1464:
910:
871:
348:
1639:
300:
215:
200:
387:
l:
3:
2:
2:
2:
3:
l:
l:
l:
2:
146
13
13
12
9
ll O
ZIVINIC, banderij a harambae Pavla . . . . . . . . . . .......... .
ZIVINIC l DIO POWA OTOKA banderija harambaiie
UDOVIC!C, Mate Klianin . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . .. .. ....... ..
51,
1'
4QQ,
145,
GRAB, RUDA, JABUKAIVEDRINE...... . ................ . 1041, 3,
VEDRINE, banderija Arnaut .. .. .. .. .. .............. .
VEDRINE, GOLA BRDA i RICK banderija i drugi .
STRMEN DOLAC, banderije Jure
120,
130,
255,
NOVA SELA l BIO RINE, banderije Mate Marcalli i drugih 720,
5604,
2'
110
LIV ADE IZMJERENE .. 3721,
9325, 2, liO
Od gore spomenutih harambaa teko je znati odakle bi bili Arnauti.
Oni se nalaze u Livanjskoj krajini kao pravoslavci ikavci a neki su doli iz
Kosora od Vrlike. su na starosjedioci."') Jednako, kao to
iznijeti, pravoslavac je bio harambaa ali njegove zemlje
most) nisu pripadale Sinjskoj krajini.
STANJE NAKON RATA
Mirom u Srijemskim Karlovcima, potpisanim 26. 1699, situa-
cija se u Cetinskoj krajini izmijenila. Prema osmom mirovnog ugovo-
ra Knin i Sinj ostale su, dodue, pod ali granica
je trebala ravnom linijom od jedne do druge Komisija za raz-
je raditi 6. lipnja. Upravo oko granice kod Vrli-
ke i Sinja dolo je do razmimoilaenja komisija kojima su bili na
Osman-aga i Giovanni Griinani.
Naime, ugovorom je bilo da koje su pripale
nima budu udaljene od granice sat hoda. Pitanje je zapelo jer se stranke ni-
su mogle sloiti da li oko gradova biti ravna ili polukruna
linija. Stoga je trebalo traiti posredovanje vlada tako da se rad oduljio. Po-
lukruna linija je ila oko Vrlike i Sinja ali je potkupljivanjem dobiveno
oko Potravnika (Potravlja).'") Od Sinja je granica ila ravnom lini-
jom prema Zadvatju tako da je vica Nutjak na Cetini postala vana za
obranu granice jer je pripala Osmanlijskoj Carevini. Stoga je se-
nat 6. i 10. 1701. da se Nu tj ak popravi i Moce-
niga je 18. lipnja 1701. odredio Pavla Caralipeo,koji je o svom troku drao
prekomorske pjeadije, da sa sinom kapetanom Jurom prihvati Nut-
jak ali pod zapovjednitvom Giovanni Michiellia te neka dobro pazi na
granicU.
126
)
Takva granica nije bila prihvatljiva stanovriitvu. primjer je
u Glavicama gdje je granica dijelila harambae Jakova
i Ivana kako je ucrtano u vie puta spomenutoj katastarskoj karti
Sinja. Zbog takva ishoda investitura danih novodolom narodu os-
tala su bezvrijedna i od 1699. nisu se ni izdavala ..
103
Prva investitura, dana nakon bila je episkcijm Strata-
nike NikodifilU i njegovim iz On je 10.
rujna 1699. dobio SO kanapa zemlje u na Zadra ili kod
Prispe,nedaleko.od na rijeci Krki, kod Kistanja ili Radina bu-
nara i Vlake .. Nikodim je molio Republiku da primi i Moceniga
je, prema dukali od 26. rujna senata, dao 12. listopada 1699. mo-
nasima staru crkvu sv. Ivana Krstitelja na breuljku blizu Bribi-
ra da je pokriju te zemlju da na njoj sagrade manastir i vrt a da od ita to
ga poanju dravi daju desetinu.'")
Tee je bilo stanovnicima Krajine. Svu sloenost pokazuje
spis Moceniga od S. studenoga 1699. Providur je priznao da mora paziti na
obranu granice, ali i na nedostatak zemalja u su obitelji
Tako je harambaama Pavlu s 19 obitelji i Nikoli
s deset obitelji ostalo samo sto kanapa. Stoga je Moceniga naredio da mjer-
nik Rossi oduzme od zemalja banderije Pavla so kanapa a Ni-
kola Caralipeo sam se odrekao 26 kanapa dok mu je vlast oduzela u Rado-
20 Time a i s drugim oduzimanjem stvoren je fond od 143
kanapa. Oduzete zemlje podijeljene su ljudima iz banderija
i tako da je dopalo po glavi samo jedan kanap. je ko-
liko su pojedini bogatiji posjedovali zemalja koje im nisu bile nune:
Col! o co: Antonio Cauagietti cam pi vin ti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Collo gov. Giorgio Marmanetti campi sedici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Fante co ll o Giovanni Falchini cam pi dodici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Conti fratelli Marchi e Girolama Cattonari con quattordici . . . . . . . . . . . 14
Detto Gierolamo Cauagnini campi dieci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Paolo Caralipeo campi vinti .................................. , . . . . . . . 20
Cambio campi dieci ....................... :. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Heredi de q. Francesco Bacheri campi vinti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Francesco Sesti muniziere di Sign cam pi quattordici . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Petach campi sette . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
143
Dioba zemalja privremeno oduzetih Caralipeu moe se
vidjeti na katastarskoj karti Sinja .. Ipak, dio plodnog tla u Rudui ostao
je a tek prikrajci su dani obitelji kapetanu
crkve, Na izvan Kule a
puta prema i s druge strane prema pazaru zbile su se
s vrtovima: Marijana M. Sti-
Franje Petra Odatle prema To-
zemlj.e Marchi-Cattonari su Nikola Martin
Midenjak, Marko are, Toma Franjo a i Martin i Ilija Tomae-
Ipak su posjedi ispod (Canagetti, Falchini) os-
tali nedirnutf. Od stranaca su bili samo Barezze i Menodi a od novog sta-
novnitva povrine su dobili (anko),
i Vrdoljak.
U to doba bilo je pokreta pojedinih grupa prema Cetini ali i natrag na
stara prebivalita.
Tako su, prema jednom zapisu u sinjskom samostanskom arhivu, na-
pisanom 15. svibnja 1708. a u prigodi nekog poara i podjele
104
("Nota della podilla per Christian! per incendio)"') koliko tko
dati u stoci ili itu, u ostali stanovnici koji su se prije tu naselili
a i kasnije ostali kao ili Buljan, a u Rudi i u Otoku. U Turja-
cima su uz stanovnitvo nadolo prije svretka rata upisani iz Otoka Fi-
lip (Pilip), Matea i Glada Norac. U selu je bila 51 I u Koutama, gdje
je bilo 39 u ll, u 25, u Gard un u 20, a u Barjaku 29
stanovali su ljudi koji su kasnije upisani u popisima.
Harambaa Mate iz Zagvozda morao je s 60 obitelji napustiti bo-
ravite gdje se bio smjestio jer je ponovno potpalo pod osmanlijsku vlast.
providur ga je 8. travnja 1701. smjestio na podario mu titulu
serdara uz od 6 dukata i postavio ga pod serdara
. Cetine Pavla Istog dana je napustio Zagvozd Mate s 16
osoba te je i njega smjestio na uz 30 lira I kapetan
Grgur je od 30 kanapa zemlje spao na samo deset."') Barii Soldi-
vojniku u kompaniji anko, stanovniku a koji je doao od Mosta-
ra dao je 26. rujna 1703. tri dana zemlje da bi mogao uzdravati svoju
obitelj."')
Zemlje u Maljkovu su spale od 350 kanapa na samih
40 - tuili su se Tadija Jure Budimir i Pavao u je
. obiteljima bilo 106 osoba. providur ih je mogao samo tjeiti.
Antun Canagetti dao je banderij! svojih zemalja u Malj-
kovu, livade i zemlje do Potravlja i granice da ih s Budimirom
i obrade a vode i bunari morali su biti
Grguru i Ivanu zemlje su potj)ale pod tursku
vlast. Moceniga im nije mogao mnogo te im je dao zemlje koje je
uivao Juko (8 kanapa).'") je Pavica udova
molila da joj se dodijeli neto zemlje. Kako je Petar posjedovao vie
zemalja od norme (dva kampa po glavi), providur je 4. stude-
nog 1705. odredio da joj se dade dva kampa oranica.'")
Veliki diO stanovnika Hrvaca i Glavica prelo je na i to u
je a pod vodstvom'svog harambae Grgura kako je upi-
sano u katastru iz godine 1709. To su bili: Vinko siromah, Ivan
Doljanin, Vukman, Bo-
njak,
Armanda, Ivan Klianin koji je stanovao
u Sinju, Buljac, Malo-
van, ali i Vrdoljak, te neki iz
Sinja kao i ljudi harambae Malea iz Niska-Brtanova. Oni su tu dobili ne-
to zemalja s kojima su one to su pale pod osmanlijsku
vlast u i polju. Dobili su minimum, tek toliko da se
prehrane.
je bilo i u Postinju, dijelu gdje je harambaa Buljan sklo-
nio svoje ljude a njima su se pridruili i drugi. Njihov popis bio je ovaj: Ma-
te pok. Ivana (7); Andrija pok. Ivana (6); Mate pok.
Franje (3); Vuko pok. Miloa (lO); Grgur Krianovic pok. Kriana
(5); Boo Vlasibare (4); Ilija pok. Ivana (6); Mijo pok.
Mate (6); Tadija pok. Mije; Mate Ivanov (5); Ilija pok. Ma-
te (12); Antun pok. Vida (9); Toma pok. Lovre (ll); Stjepan
pok. Andrije (l); Krian pok. Ivana; imun Marko
pok. Pavla; Mate Nikola Svibahjo (?); Ivan
Abram Nikola Jure Mate Domazet; Vid Doma-
105
zet; Nikola Domazet; Ivan Dela; Bartul Jure Antun
Abram Mijo Marko Luka Domazet; Ante Bulj;
Cvitan Nikola Pro Stjepan Jakov Jakov
Ivan Ivan Mate Ivan Bi-
la Mate Mate imun Antun
Dujam Mate Martin Stojan
Grgur koji se povratio u Bosnu. Iz tog popisa se vidi da je Buljan
okupio oko sebe svoje ljude ali i iz Zelova i iz drugih strana. Mnogi
su se od njih kasnije vratiliprema Sinju, Zetovu i drugdje. Jedna-
ko su i druge banderije, kao serdara Pavla i harambae Bartula Je-
u o kojima ne piemo, okupile oko sebe ljude iz raznih
krajeva da bi se tako do boljih vremena preivjelo. To su bili

i drugi. Stoga slika banderija
iz godine 1709. ne daje pravu sliku tako da je ne moemo ni dati
u potpunosti. Tek novim ratom mnogi od tih krenut dalje a mnogi se
vratiti prema Sinju.
Neto stanovnitva se vratilo u Osmanlijsko Carstvo, kao Nikola
i Ivan Kekez, zatim iz Zelova Grgur i Luka Antonio
Canaggetti je popisivao naputene zemlje na u Vrlici, Maovicama
i i dijelio ih onima koji su ostali. Za Sinjsku krajinu nije ta-
kav popis a vjerojatno nije ni bilo previe bjeanja jer su se, kao to smo iz-
nijeli, sklonili prema Zagori.
Tim migracijama izmijenila se slika stanovnitva Krajine kroz borbu
za ivotnu egzistenciju. uvid prua prvi katastarski popis (1709)
a koji je izvrio mjernik Cosmo Faventini.'") Te ivotne borbe te i posljednji
popis promotri\ prema dostupnim spisima, po pojedinim selima.
Pregled sela
Opisani migracijski pokreti nisu stvorili potpuno stalno stanovnitvo
sela Krajine, dosta oslabljene zbog neprirodne granice k0ja ju je podijelila.
Valovi migracija izazivali su starije stanovnitvo i mnogi su odlazili dalje
prema Zagori a nakon rata, kao to smo iznijeli, neki su se vratili u Osman-
lijsko Carstvo. Sve se to odvijalo u borbe za nedovoljno prostrane pro-
store, korisne jedino da se iz tame po koji podatak o pojedinim
obiteljima. Ipak, borba za egzistenciju osnovni je zakon pojedinca i skupi-
ne ljudi. Te borbe iznijeti po selima i to prema spisima providura, po-
dacima iz matica i katastarskom popisu kad su neka sela dobila
sliku, a iznijet i borbe u selima koja su nakon rata ponovno
pripala Osmanlijama.
BISKO
Selo Bisko nalazi se ispod Mosora na krajnjoj granici sinjskog distrik-
ta prema Poljicima. Prema brdu Mosoru nalaze se sela Kotlenice i Donji
Dolac a prema zapadu Dicmo ili bolje ogranak, danas selo i upa, Ercegov-
106
ci a prema Sinjskom polju i Gardun.
U tom zabitnom kraju od davnine je ivjelo pleme Ono se spo-
minje i u Poljicima, u Donjem Docu i Dubravi."") Vjerojatno u vrijeme os-
manlijske vlasti jedan ogranak dobio je nadimak Akrap i naselio se u Bis-
ku u vremenu o kojem-piemo, pod vodstvom harambae Marka
Akrapa pok. Petra.* Pleme bilo je u Bisku veoma brojno tako da
su godine 1725. predstavljali stanovnitva s raznim nadimcima: Po-
harambaa Marko


Akrapi kasnije, kao to iznijeti, posegnuti u nedostat-
ku zemalja za povrinama preko Cetine i nastaniti se na Tijarici a neki su
prispjeli i u Livanjsku krajinu.
Neto prije nego to im je providur potvrdio 10. travnja 1690.
zemlje, stigli su u Liski, ogranak Biska, Ivan i Stjepan iz
Poljica (Donji Dolac).'") Ivan pok. Jakova upisan je u banderij i Akrap godi-
ne i709, dok je Stjepan umro i ostavio sina Juru. On je s Dujmom
i Matom preao priko Cetine u kuratiji fra Pavla Grabovca", kako je upi-
sano u vie puta spomenutom izvjetaju iz godine 1725. U Bisku se spomi-
nje i Luka pok. Marka. Luka je godine 1709. pripadao banderiji
iz Dicma (Kruvar-Ercegovci). On je s Matom dobio ne-
i brdovite zemlje u Zagori i to u Pribudama, Crivcu i Vrbi jer su
im obitelji bile brojne (35 a posjedi mali.'") Don Luka
i njegova Pavao, Ivan i Toma iz Biska posjedovali su
zemlje u (Prugovo) koje im je potvrdio Mocenigo kao obiteljsku
batinu.'"') Oni su iz Donjeg Doca gdje se godine 1699. don Luka bo-
rio. su ostala na Bisku ali Pavao pok. Dominika nastanio se u Poljici-
ma, kako pie u popisu iz godine 1709. Zbog njihove odsutnosti u
za njihovim zemljama je posegao Vrleta iz Klisa, ali mu je providur zabra-
nio. nisu posjedovali dovoljno zemalja na Bisku i stoga su dobili 40
kanapa ume na blizu kod uz Crvenu
lokvu i u Marko iz Poljica smetao im je uivanje tih po-
sjeda te ga je Ivan u ime rodbine tuio sinjskom provi-
duru i je bio prisiljen da se toga okani.'") Taj za kojim su
i drugi posizali, Ivan je podijelio s Andrijom koji se tamo vie ne
spominje.'") Naprotiv, neki od nastanili su se u brdovitom kraju Di-
nare. I sami su u Bisku eljeli uzeti dva i po kampa u Ponorima
a koja su sedam godina Nikola i Jakov iz Poljica (Donji
Dolac) to im je Mocenigo zabranio.'") se kasnije nalazio u popisu
banderije Biska. Iz Donjeg Doca Marko je est kanapa zem-
lje i to u Malom i Velikom Rocu koji jest i uzora i iz ledine izvadia."') Iz
istog sela mogli bi biti i Jakov i
Selo je uglavnom dobilo svoju fizionomiju nakon rata. Neki su se, kao
i nastanili preko Cetine a neki otili u Poljica. Glavna pleme-
na su bila i U banderiji harambae Marka
Akrapa pok.. Petra nalazile su se godine 1709. ove obitelji (u zagradama
broj
* Kad je trogirski biskup Cupilli u ime splitskog nadbiskupa vizitirao godine
1704. Bisko, upitao je upnika don Franu je li stanovnitvo novo, a on je od-
govorio da je tu (Nadbiskupski arhiv Split, s. 55 fol. 26').
107
Harambaa Marko Akrap pok. Petra (12); don Franjo Ro-
pok. Mate (l);'") Antun pok. Mate (8); Ivan pok. Ivana (2);
Boo pok. Ilije (8), sad Ivan (1709); Tadija pok.
Marka (ll); Mijo pok. Ilije (12); Ivan pok. Marka (10); Luka
pok. Marka (7); Jure pok. Stjepana (8); Antun pok. Do-
minika (7); Stjepan pok. Jakova (6); Ivan pok. Martina (12); Ja-
. kov pok. Andrije (l); Mate pok. Mije (5); Marko pok.
Mije (4); Ivan pok. Petra (3); Ivan pok. Mate (2); Vid Ki-
pok. Vida (4); Pavao Ercegovac pok. Petra (4); Nikola
pok. Mate (5); Petar pok. Mije (6); Mate Petrov (8); Mijo Bu-
lat( pok. Stjepana (6); Nikola pok. Vida (4); imun pok.
Mije (4); Mate Su te pok. Mije (2); Vid pok. Mije (lO); Jakov
pok. Vida (9); Toma pok. Mate (5); Luka
pok. Ivana (4); Mijo pok. Teodora (4); Jure pok. Ilije (!O);
Antun pok. Andrije (1); Martin pok. Jure (7); Ivan
pok. Jakova (7); Petar pok. Jakova (3); Cvito pok. Jure (5);
Toma pok. Grgura (4); Grgur pok. Jure (2); Ivan pok.
Ante (4); Pavao pok. Mate (4); Toma pok .. Pavla (7); Grgur Su-
pok. Vida (6); Pavao pok. Dominika (2); Jure Vrdoljak pok. Luke
(4); Jakov pok. Mate (6); Mate pok. Martina (12); Petar
pok. Martina (5); Ilija Jurin (18); Marko pok. Petra (9).
DICMO
Selo Dicmo ire okrueno niskim brdima
kojih se prostire Dicmansko polje. U vremenu o. kojem piemo kraj od Bis-
ka do na zapadu Radinje, pa i Koprvno, bilo je jedno selo i jedna upa
- Dicmo s rastrganim skupinama (komiluka) uz obradive povrine
kao Suci, Kraj, Osoje, Prisoje, Kruvar i Ercegovci. Selo se dijelilo
na dvije banderije: u Kruvaru i Ercegovcima te u Dic-
mu koje je Mojanku, Polje, Koprvno i Radinje.
- Sklipiriu.iuiroda iz Duvna doveo je Pavao On se s
i Budimirima spustio u Cetinu. Kao i njegovi suplemenici otiao je iz
svojih sa svim te se ne spominju u popisu iz godine 17 43.
Za svoju obitelj dobio je zemlje i u dalekom Maljkovu ali je glava obitelji os-
tao Pavao. Njegov brat imun, prema podatku iz katastra godine 1709. vra-
tio se u Osmanlijsko Carstvo, dok je Pavlova obitelj brojila 45
Dio sela, juno od Kruvara, zove se Ercegovci to bi da je
stano_vnitvo iz Hercegovine. Ipak, prema prezimenima ne bi se moglo to
potpuno dokazati. Dodue, u Blatnici (Brotnjo) upisane su Boji-
sa samo tri osobe i (danas ih nema u Ercegovcima) u Ogra-
geniku (Brotnjo) i to tri s dvije osobe.'") je dodue bilo u Rami
gdje su doseljenici, a postoje i u Poljicima odakle su vjerojatnije doli u Er-
cegovce:""l U Mostarskom blatu spominju se Golemi i
a u Brotnju i i oni su se mogli iz Hercegovine na-
seliti u taj kraj.
S druge strane tadanjeg Dicma bila je banderija harambae Ilije Ma-
pok. Boe. je bilo na Zelovu - ali i u udaljenom se-
lu Podhumci Prema tradiciji oni su iz Hercegovine iako se u po-
108
pisu iz godine 1743. ne spominju, a to da su se svi iselili.
Godine 1693. (19. srpnja) providur je potvrdio udovici Mandaleni
Podrug 25 kanapa zemlje u mjestu Stabbio (tor) ili Burenica u
predjelu Dicma jer je uzdravala devet osoba. se spominju
godine 1743. u selu Mrkodolu, upe Duvno, odakle su vjerojatno doli."')
Oni su pripadali banderij! a odrali su se sve do danas i to u Pri-
soju, Moj anici i u Kraju. U matici krtenih koja je pripadala frat-
ru Lovri upniku Dicma godine 1703. i 1704, Dujo i Mate Podrugo-
bili su iz Koprvna. Prema Mariju neki su se od njih kasnije
preselili u Grboreze (Livno).'")
Marka Sunac iz Dicma 4. studenog 1693. dobila su potvrdu na
poodavno zemlje. U obiteljima su imali 30 osoba. Zemlje su
se sastojale od dvije ograde i to jedne u Koritu a druge u Dubokom Docu,
usve 70 kanapa."') Sunac, koji se vie ne spominje u spisima, je bio
starosjedilac. Filip vojnik u kompaniji Geliseo, posjedovao je u Dic-
mu i osam kanapa zemlje. Za njegova odsustva uivao ih je i
vao Mate ali mu ih je odlukom providura godine 1698.
vratio.
152
) Obojica se vie ne spominju u Dicmu.
U ispod Zelenog bunara, dobio je 26. listopada 1697. Petar
dvadeset kanapa zemlje. Petar je prema popisu iz godine 1709. imao
brata Juru s deset a on sam petoro i obojica su pripadala banderiji
su Hercegovci iz Brotnja jer je godine 1743. upisan
u selu Lovre
Petar je godine 1697. dobio 25 kanapa zemlje da ih podijeli
svom narodu kojeg je doveo. U providurskim ispravama javlja se Ivan Ba-
tarelo kao morlaco. Njegov sin Nikola pripadao je banderi-
ji s tri u obitelji a jednako s tri i Mate Batarelo. Petar Batarelo
upisan je godine 1743. u selu upa Duvno.'"')
imun ura (danas uro) iz Dicma, starosjedilac, sudjelovao
je u ratu kao vojnik i dobio neto zemalja u Kruvaru. Filip i Andrija
iz banderije osporavala su mu pravo na vlasnitvo,
ali hn je godine 1698; Mocenigo to zabranio.'") Te su zemlje bile u Prisoju
gdje se i danas nalaze njihove
imun, Mate, Grgur i Toma iz upe nastanili su se sa
svojim obiteljima (17 osoba) i zemlje u Kruvaru blizu Brajkovi-
koji su iz (Brotnjo), (danas i Ko-
Mocenigo im je 8. listopada 1698. ispravom potvrdio hnanja."'l
Godine 1709. zapisano je u katastarskoj knjizi da se Toma vra-
tio u Osmanlijsko Carstvo a od upisani su Mate i imun,
upa koje je pleme i danas u Kruvaru, kao i
Krian jednako iz banderije iz Ercegovaca, oko go-
dine 1695. preuzeo je osam kanapa zemlje na mjestu Arseno blizu
Zalibegove i 2. srpnja 1698. to mu je potvrdio Mocenigo.'"') Arseno-Erxano
uslikano je na karti sinjskog godine 1685. zapadno od sela
a na Kruvara. U blizini nastanio se jo za providura A.
Molina imun i S. Capello je 12. kolovoza 1697. zabranio drugima da
mu smeta."') Marija udova Varenina i njen sin Ljudevit dobili su 5. kolovo-
za 1698. zemlje (25 kanapa) u Dicmu.'")
U spomenutoj matici upisano je 45 krtene djece s roditelji-
ma i kumovima u godini 1703. a 33 do 6. prosinca 1704. Popis Die-
109
mo, Kruvar i Koprvno. Iako je vremenski razmak od dvije godine malen,
ipak je u njima upisanp dosta obitelji koji su kasnije (1709) uli u katastar-
ski popis, to u njemu takva prezimena potcrtati. postoje
i prezimena kojih kasnije nema, kao: (?),
Ciganin,
Koceljikin, Buzdrak, Pavlino-
Brakus, Kalda. Iz
Koprvna se spominju:
.. Sigurno su ti
u potrazi za boljim zemljama krenuli dalje ili se vratili u stari kraj.
Ipak, prema tom popisu moe se da su sela tog bi-
la formirana oko godine 1700. a kasnije su nadoli oni koji su zbog ne-
povoljnih granica kretali dalje a neki se smjestili i uz Dicmansko polje.
U Kruvaru koje se u popisu zove Arano, u banderiji Pavla Bilandi-
pok. imuna, koji je imao 39 osoba u svojoj obitelji bile su obite-
lji (u zagradi broj imun pok. Stojana (9); Mate
Batarelo pok. Ivana (3); Pavao Batarelo pok. Stjepana (5), Nikola Batarelo
pok. Ivana (7), harambaa Grgur Buljan pok. (29), koji se pojavio
u okolici kao to iznijeti, a tu se sklonio nakon rata a dijelom
na Zelovu; Simun pok. Jure (6), Ilija pok. Jure (9); Stjepan
Mazar pok. Jure (7), Luka pok. Franje (7), Luka pok. Mate
(7); Stjepan Matin (9), Lovre pok. Jure (5), Grgur
pok, Perice (7), Stjepan pok. Ivana (2); KRiAN
pok. Mije (3); Boe pok. Ilije (2); Jure pok. Grgura (5);
Nikola Jurin (7); Antun pok. Mate (5), Cvitan pok. Stjepana
(7), Ivan pok. Jure (3), Grgur pok. Vida (11), Petar pok.
Vujice (8), Marko pok. Stjepana (8), Stjepan pok. Franje
(2), Ivan pok. Nikole (7), Mijo pok. Vinka (4), Jure pok. i-
muna (7), Mate pok. Grgura (7); Andrija pok. Pavla (6);
Tadija pok. Jakova (10); Vid pok. Stjepana (6); Petar
pok. Vida (6), Mate pok. Tadije (19), Ivan pok. Vicka (5); (?)
pok. Jure (12), Bartul Stjepana (ll), Martin pok. Ivana
(9), Mate pok. Antuna (prekrieno); Toma pok. Franje
(prekrieno); Bla pok. Nikole (9); Ivan pok. Andrije
(9), danas u B isku Ivan pok. Ilije ( 4); Ilija Gla
pok. Mate (5); Pavao pok. Vida (5); Jure pok. Ivana (8);
Mate pok. Marka (5); imun pok. imuna (7); Jure
pok. Marka (6); Stjepan pok. Jure (2); Stjepan Jurin (4);
Nikola pok. Grgura (3); Mijo pok. Mate (13); Luka
pok. Martina (2); Jure pok. Pavla (6); Tadija pok. Pavla (9); Luka
pok. Ivana (9); Toma pok. Ilije (10); Mate
pok. Pavla (lO); imun upa pok. Pavla (10); Grgur
Vukin (8); Bartul pok. Ivana, Dominik pok. Tadije (6); Mijo
pok. l'v!ate (5), Antun Dominikov (4), imun Matin (5),
Jure pok. Tome (7), Mijo pok. Vinka (4).
Iz tog sela vratili su se u Osmanlijsku Carevinu: Antun Petar
Toma imun Franjo pok. imuna harambae.
moe se pretpostaviti da su ponajprije stigli oni koji su potcrtani, nai-
me, koji su upisani u matici a kasnije su - vjerojatno.veliki dio
110
iz Hercegovine -nadoli u taj kraj. prezimena ostala je
do danas.
Banderija harambae Ilije pok. Boe, koji je imao devet
nova u obitelji, je mnogo prostor, i Moljanku, Polje,
Koprvno i Radinje.
U banderij i su bile ove obitelji, Mijo pok. Vuke (12); Marko
pok. Mate (2); Ivan pok. Pavla (4); imun pok. Pavla
(4); Marijan pok. Martina (8); Rade pok. Mate (4); Vid
pok. Petra (ll); Ivan pok. Vuke (4); Nikola
pok. Grgura (lo), Mijo Miroslava (10); Franjo pok.
Vida (5); Mijo Marijanov (3); Krian pok. Stjepana (l); Mate
pok. Ivana; Luka pok. Pavla (4); Stjepan pok.
Pavla (ll); Ilija pok. Vuice; Jure pok. Mate (lO); Mate
pok. Gapara (2); Jakov pok. Grgura (2); Boo pok. Jeroni-
ma (lO); Jakov pok. Nikole (8); Mijo pok. Jure (19); Nikola
pok. Vulete (5); Nikola pok. Marka (5); Andrija pok.
Grgura (3); Grgur Ivanov (5); Mate pok. Mije (3); Petar
pok. Mate (5); Vid pok. Lovre (4); Petar pok. imuna (5); Vinko
Lapozan pok. Vida (3); Ilija pok. Marijana (7); Vuleta
pok. Vida (6); Ivan pok. Mije (6); imun pok. Ivana (3); To-
ma pok. Tome (2); Petar pok. Pavla (5); Boo pok.
Dominika (Dujma?) (13); Ivan pok. Luke (13); Martin
pok. Jakova, Ilija pok. Jure (5); Mijo pok. Tome
(5); Grgur pok. Ivana (9); Ivan pok. Bernarda (4); Petar
Petrov (5); Ivan pok. Mije (3), Rade Vulin (9) pravosla-
vac; Dmitar pok. Vuke, pravoslavac (4); Marko pok. Ra-
c;le (13) pravoslavac; Ilija pok. Mate (20); Vuica pok. Ilije (5),
Grgur pok. Jure (2); Andrija pok. Mije (ll), Ilija
pok. Gabrijela (4), Bartul pok. Marka (6); Ivan Sto pok. Grgura
(13); Ilija pok. Vida (17); Pavao pok. Nikole (6); Jakov Ajdu-
pok. Andrije (10); Mate pok. Jeronima (12); Franjo
pok. Petra (14); ivan pok. Pavla (4); Mate pok. Vida (ll);
Boe pok. Boe (6); Stjepan pok. Jakova (3); Dujo Podru-
pok. Jakova (5); Jure pok. Ivana (4); Marko pok. Vuke
(6); Ivan pok. Vuka (3); Jure pok. Boe (2); Ivan Blae-
Bandon (danas Bando!) pok. Tome (13); Martin Matin (12);
Boo pok. Mije (ll); Nikola pok. Ivana (8); Franjo
pok. Pake (5); Martin Ivanov (8); imun Z Markov (3); Mar-
ko Strizirep Stjepanov (6); Ivan pok. Andrije; Grgur pok. Vu-
le (3); Pavao pok. Grgura (17); Ivan Matin (14); Petar Rup-
pok. Smo ljana (ll); Ilija Grgurov (lO); Jakov pok. Pavla (2);
Dujo pok. Mate (13); Ilija pok. imuna (6), Ivan pok.
Abrama (4); Jure Jakovljev (2); Jure pok. Nikole (lO); Pavao
pok. Vida (2); Franjo pok. Mitra (5); Grgur Kokan
(4); Grgur pok. Pavla (8); Vid pok. Vida (1); Josip
pok. Jakova (6); Stjepan pok. Ivana (7); Vid pok. Stje-
pana (l); Luka pok. Pavla (5); Toma pok. Ivana (4); Jure Kla-
(3); Ilija pok. imuna (6); Nikola (l); Boe pok. Grgu-
ra (2); Boo pok. Vida (3).
U popisu je upisano kako je Josip preao u Osmanlijsko Car-
stvo.
l ll
Selo Prugovo - obradili smo posebno"") i ne bismo se ov-
dje na njih posebno osvrtali.

Selo nalazi se od gdje je u srednjem vijeku staja-
la kula koja je branila ulaz u prodolinu Butinu a spominje se kao Zelovo
Sutinsko u turskim defterima XVI. Oko brda Visovac i Radinje
prostire se neto polja s dosta hladnih izvor voda i bogatom umom.
Godine 1691 (29. srpnja) javlja se u tom kraju harambaa Pavao
Teko je utvrditi odakle je stigao. Postoje u Livanjskoj krajini, u Podhumu
koji su se kao starenici zvali Panda. se smjestio sa svojim ljudi-
ma u predjele Brtanova, Sutine On je obnovio kulu Mus-
tafe u Brtanovu i oko nje su se smjestili neki i njegovi ljudi.
Sam Pavao se nastanio u Sutini. Zemalja nije dobio mnogo, tek 40 kanapa.
Osim toga, velika mu je bila to je Brtanovo pripadalo trogir-
skom a i Sutina sinjskom. Stoga su nastajale nesug-
lasice:161)
i Toma pokuali su godine 1697. preuzeti zemlje haramba-
e Vukadina pravoslavca u ili bolje Sutini, ali nisu us-
pjeli."') Jednako se tuio na da i da dovodi
stoku na njegove zemlje u Pristinici u polju a i Miro da mu
smeta na njegovim trima kampima na Brigu. Borba za zemlje bila
je, obostrana jer je i Vukadin smetao pravoslavcu alfiru
i njegovu Stevanu koji su se nastanili ispod Visovca, kao
i Tomi Luki i Jovanu Sve te obitelji koje se spominju
ostale su uglavnom na tada zauzetim do danas.
Harambaa Jeronim iz Drenice (Rakitno) preao je gra-
nicu s 40 obitelji i dobio 6. lipnja 1695. od !S lira s mjericom
bikota .. On se smjestio na ispod prema
njima je bio Nikola kojemu je smetao Franjo Bilua, pa je Moce-
nigo zapovjedio harambai da to je bilo godine
1743. u Rakitnu a jednako i dananjih stanovnika
-Sutine.'") je sigurno krenuo dalje jer se godine 1709. ne spomi-
nje.
i dio bio je pod upravom serdara Mate pok. Jure.
se u popisu spominju samo u dalekom selu
u upi Kreevo, i to Grgur sa sedam ali bez i Nikola sa sedam
i samo jednim su u meteu iz Kreeva
krenuli prema Dalmaciji. U oni su postali serdari i godine 1709.
upravljali su obiteljima koje su uglavnom se i danas (pocrtane):
serdar Mate pok. Jure (5); Jure Zuban pok. Mije (7); Grgur
pok. Petra (3); Antun Andrije (5), Ilija pok. Marka (6);
Mate pok. Andrije (5); Ivan Vrdoljak pok. Petra (5); Petar Katu-
pok. Mije (l); Stjepan V idov (5); Pavao pok. Mate (3};
Marko pok. Petra (5); Vid pok. Nikole (7); Mate pok.
Blaa (5); imun pok. Pavla (6); Ivan pok.
Pavla (4); Jure pok. Ivana (5); Jure pok. Mate (8) kojih
112
ima u Rujani-Livno; Ivan pok. Marka (4); Mate pok.
Marka (3); Grgur pok. Franje (3); Dujam
pok. Mije (4); Petar Vida, (4); Pavao
Petar pok. Andrije (3); Antun (6); Ivan pok. Grgura
(6); ud, Ivana (1); Marko pok. Stjepana (7),
Banderija u nije bila formirana nego je banderi-
ja Petra Vinkova iz Brtanova sela Prugova,
Obitelj u Dugobabama i iz sedam obitelji
i po jednu i
ZELOVO
lako je Zelovo smjeteno u brdovitom kraju, uz june padine Svilaje,
ipak su se odvijale borbe oko sitnih oranica opkoljenim ogradama
i nisu, se, imali previe uvida u dijeljenju zemalja
na tim daleko od puteva prostorima te su ih davali onima koji su ih trailL
Stoga je dolazilo do nesporazuma a i posjedovne nesigurnosti, Cinjenica
da su stanovnici tih brdovitih zaselaka pripadali skupa sa ha-
rambai Postinja pokazuje kako je boravak u tom kraju bio dosta neorga-
niziran.
Tako su stanovnici Prugova i dobiti dovoljno
zemlje u svojim selima, posjedovali zemlje u i u Zelovu: Pru-
govljani 288 kanapa a stanovnici 149 kanapa, Neki su od njih,
kao Bazina (Bezina) ili i nastanili su se u tim krajevima,
Oko godine 1692, harambaa Bartul nastanio se
u (Donji s ostalim obiteljima i to od potoka ili kule muslima-
na na istoku do crkve "di Sminsca" na zapadu, s juga je bilo Po-
meteno brdo a na sjeveru brdo Jeleno, S njime su doli: Marko Vid
Martin Sedlar, Luka Vid Ivan Kate Cenis-
koca, Grgur Grgur Ivan imun Vid Je-
Mate Juria Luka Mijo Grgur Kali-
Martin Nikola Kuduz, Luka Petar Luka
Ilija Petar Jure Bla, Jure Pere, Cvitko Toma i-
Ana Ceniskoca!") Oni su u ostali na tom dijelu
(potcrtani) i nalaze se u popisu banderije godine 1709,
Neki od njih preli su u brdovito Zelovo,
Harambai Bartulu Vidu Marku Vidu J elani-
i Grguru odobreno je na Zelovu 16, listopada 1693, sto ka-
napa zemlje a koja je pod osmanlijskom pripadala Grguru i Stjepa-
nu Ivanu i Grguru
Pavao novi stanovnik Zelova s 20 osoba u obitelji do-
bio je godine 1697, kanapa prema Pliivici, kod Vranine glavi-
ce,"') U neprestanim traenjima za zemljom Zelovljanima su smetali Mate
Ilija Stjepan i Jerko to im je 10, rujna
1697, Moceniga strogo zabranio,"') Istog dana providur je dozvolio An-
tunu Krianu i Pavlu da 30 kanapa to je
pripadalo i oni su bili iz Zagore (Vrba)
i Moceniga im je 10, rujna 1697, zabranio uz prijetnju od 200 dukata da pre-
uzmu tu zemlju, To nije koristilo i stoga je 25, svibnja 169R Moceniga po-
113
novno intervenirao i zabranio da se i bilo kome iz trogirskog
daju zemlje u sinjskom distriktu. Time je potvrdio nepovredivost
imanja na Ze lovu ali i u i Sutini harambae Vida Dipala."')
Na Zelovu su se nastanili Antun i Krian te
zemlje to su ih napustili i harambaa iz Po-
travlja oduzeo im je zemlje u Rozanve (?) kod crkve sv. Mate do Tri jame,
i vrt (oko 23 kanapa) a jednako i Abram iz Potravlja pet ka-
napa oranice s i vrtom. Mocenigo je naredio godine 1698. da im se
to vrati."') i Krian su se nastanili u Postinju i bili u banderij i ha-
rambae Grgura Buljana a neki su ostali u Zelovu.
Stanovnik Konjskog Ilija Rakovica dobio je na Zelovu 25 kanapa ora-
nica.'") Stojan je godine 1697. dobio uz posjed na Prugovu
i osam kanapa u Zelovu, u Bilopolju uz put (?). Istog dana
providur je Stevan u i njegovoj odobrio 26 kana pa na raz-
nim mjestima m)
Harambaa imun je oko godine 1693. dobio 40 kanapa zemlje
i kulus bunarom a 3. lipnja 169.8. Mocenigo mu je te posjede potvrdio."')
U popisu banderije i dijela Zelova (1709) pod vodstvom harambae
Grgura Buljana, koji je kasnije prispio u te krajeve, bio je imun pok.
Marka s 28 svoje obitelji. Jo oko godine 1690: na Zelovu su mirno
uivali posjede od oko 50 kanapa te
i spomenuti Njihove sitne posjede su smetati harambaa
Vid iz Sutine i drugi te je Capello 24. srpnja 1697. strogo to
zabranio uz prijetnju kazne od 200 dukata za Neretve.'") Jed-
nako su mnogi ometali posjede Ilije kao Antun Krian
Pavao Toma i imun to im je zabranjeno. Pa-
vao stanovnik Zelova, dobio je 15. travnja 1697. zemlje (40 kanapa)
koje su bile T. Prema usporedbi popisa matice (1743) Delai su do-
li iz Livna, Domazeti iz Mostarskog blata, iz Duvna, iz Bos- .
ne, iz Brotnja, iz Mostara, iz Hercegovine.
Stanovnici dijela Zelova i pripadali su nakon rata banderiji
Grgura Buljana pok. V nastanjenog u gdje je dobio oko 27 ka-
napa zemlje. Stanovnitvo obaju sela dijelom je stiglo iz Hercegovine kao
iz Mostarskog blata (i iz Brotnja), i iz Mostara
Panda (Karapanda). Godine 1707. (17. studenog) dano je Grguru i Luki Ba-
po ll kanapa zemlje onih koji su se vratili u Osmanlijsko Carstvo.'")
Godine 1709. u tim selima bile su ove obitelji:
Abram pok. Petra (5); Mijo pok. Nikole (ll);
Mate pok. Boe (13); Jure pok. Stjepana (12); Nikola
pok. Ivana (B); Ivan pok. Stjepana (5); Stjepan pok.
Jure (4); Ivan pok. Vida (2); Mate pok. Grgura (8); Jakov Kud-
pok. Andrije (4); Martin pok. Vida (lO); Ivan pok. Marka
(9); Luka Domazet pok. Marka (ll); Marko pok. Ivana (7); Grgur Ba-
pok. Ivana (9); Jakov pok. Grgura (5); Ivan pok.
Grgura (7); Antun pok. Marka (7); Cvitko Domazet pok. Marka
(6);
ZELOVO: Mate Domazet (4): imun pok. Marka (28); Nikola
pok. Mate (7); Ivan Dela pok. Grgura (ll); Stjepan Dela pok. Grgura
(16); Abram pok. Pavla (4); Vid Domazet pok. Grgura (16); Nikola
Domazet pok. Marka (5); Ivan pok. Grgura (7); Nikola (?)
114
pok. Ilije (3); Antun pok. Stjepana (10); Ivan pok. Stjepana
(6); Krian pok. Ivana (10); Stjepan pok. Ilije (3); Petar Glavur-
pok. Marka (7).
U selu Zelovu i danas su ista prezimena kao u tom popisu
(potcrtana), nedostaje U njemu nema dananjih pravoslavnih obi-
telji (Beara, i karo) iako smo spominjali i Ko-
kani pripadaju Zelovu stoga su bili u popisu Manje su
prisutna dananja prezimena sela samo i Doma-
zet.
u Ze lovu je vie ljudi posjedovalo zemlje a koji su stanovali
drugdje. Prema gornjem popisu ti su bili: Antun koji se vratio
u Osmanlijsku Carevinu, Bartul nastanjen u Hrvacama, Abram
u Potravlju, Antun u (danas ima na Zelovu Saidi-
Kata Dujo koji se vratio u Bosnu, nasljednici Antu-
na Menoni i Antuna Macukata iz Sinja, Luka i Lovre iz Po-
travlja, Marija ud. Mate Mate Mate Pelteh i Mijo Dami-
Martin Petar Alfir Karapanda, imun Kalja iz Po-
travlja, Toma iz Zagore (Prugova), Vid Ivan
Ivan koji je posjedovao zemlje u Dicmu i Maljkovu, Ivan
vratio se u Osmanlijsko Carstvo. Jo je bilo zemalja na
dravnoj dispoziciji.
POTRAVLJE
Ispod srednjovjekovne kule Travnik prostiru se povrine u laganom
padu prema Cetini i uz padine Svilaje. Uz poljica nastanjivale su. se skupi-
ne ljudi da bi iskoritavali plodnije tlo, panjake za stoku a drvo iz Svilaje
za ogrjev.
Kroz Potravlje su prolazile mnoge obitelji, privremeno se zaustavlja-
le i kretale dalje. je oko godine 1697. taj kraj naseljen l.Jglavnom
Hercegovcima.
providur Moceniga 24. listopada 1697. dao je serdaru Antunu
harambai Antunu i imunu potvrdu da
su doveli sto obitelji s 500 osoba koje su uglavnom ostale u tom selu. Oni su
dobili zemlje od Crnaca (Crno vrilo - rijeke Cetine do
i do Zelova. Kako je to bilo malo, dane su im zemlje u Dabru do Tudorove
drage."")
se ne spominje u popisu matica iz godine 1743. jer je izbje-
gao s cijelim svojim rodom, ali su upisana druga prezimena iz njegove
banderije: u Brotnju (kasnije Primorac,
u upi Mostar
u Mostarskom blatu Domazet, a u Rakitnu Be-
(koji su izumrli), iz Mostara Pripuz i
Jo godine 1697, kao to smo napisali, je oduzeo Anti Kra-
i Krianu iz Zelova zemlje od crkve sv. Matije i Abramu Kne-
(s 40 osoba u obitelji) pet kanapa i koju je sagradio, ali mu je
Moceniga naredio da sve povrati. Josip je s 30 oso-
ba u obitelji 80 kanapa zemlje u Potravlju, u mjestu Rubelj i Mo-
ceniga mu ih je godine 1697. odobrio. Od istoka su bili posjedi obitelji
115
a sa zapada sa sjevera rijeka Cetina a s juga planina Svilaja."') Mate
i Martin pripadali su godine 1705. banderiji sa 17 oso-
ba u svojim obiteljima. Danas se zovu
Nakon te seobe stanovnitvo se uglavnom ustalilo. Popis je izvren
godine 1705. uz serdara Antuna dok su (19. lipnja) mjerni-
ku kazivali podatke starci Antun Antun i Marko
U Potravlju su bile ove obitelji (potcrtani koji su i danas): serdar Antun Pro-
(23); Filip (16); Grgur (7); Josip (13); Jakov
Bubalo (6); Janko (8); Mate (B); Grgur Kunac (9); Marko Ga-
(7); Martin (15); Ivan (6); Krian Hrga (ll)) Ilija Glavur-
di (12); Jakov (9); Nikola (10): Vid (6); Jakov
(3); Marko Buovac (2); Grgur (7); Ivan (B); imun Petko-
(2); Karlo (7); Mate (23); Mate (5);
(5); Lovre (9); Mate Kunac (!O); Martin (12); Nikola
(8); Mate (12); Mijo Damjanov-Domnjak (15); Simun Kalja (8); An-
tun (8); Abram Petar Dujam Primorac (5); Ivan
(7); Mijo (7); Ilija (5); Krite (14); Mijo Ogrib (10);
Grgur Mate Peltek (8); Stjepan Beuk (3); Luka (ll); Ju-
raj (4); Martin Vole (7); Cvitko (1).
MAIJKOVO
lako su se tri obitelji Budimir i nastanile jo od
godine 1689.-90. na cijelom Maljkova, ipak su i tu nastajale pre-
pirke oko posjeda. Naime, selo je plodna polja uz Cetinu, sitne
kao i umu na Svilaji tako da je bilo bogatijim u tom kraju.
Tadija odvojio se od svojih u Brnazama i preao u Maljko-
vo. On je s Jurom Budimirom iz Livna i Pavlom nastanjenim
u Dicmo (Kruvaru), ali iz Duvna, dobio 3. prosinca 1691. stopedeset kana-
pa zemlje i to od Potravlja do mosta i od Cetine do vrha Svilaje da
bi tu privukli i druge izbjeglice, to oni nisu jer su i (lanas oni jedini
ostali u Malj kovu."') Vjerojatno nisu se oni sami zbog manjka ze-
malja u Brnazama i Kruvaru, na odlazak u tako daleki kraj, nego su ih
dravne vlasti stavile na granicu Krajine kao sigurne za nju ljude. Tadija je
tu nastanio svog brata imuna, Ivana a Budimir Matu. Oni su
nastojali sve to zadrati za sebe, to su u i uspjeli.
Tako, kad je u Maljkovo stigao godine 1687. Mate i dobio osam
kanapa zemlje sjeverno od Budimitovih (sa zapada Gradina a sa sje-
vera Mate ubrzo je otiao dalje. Isto i Franjo Arbana-
sov s Ivanom htio je oduzeti neke zemlje i u Maljkovu, ali im
je Moceniga godine 1897. strogo zabranio."') Oni su tu bili samo privreme-
ni stanovnici. kao i Vid i jer su dobili samo dva
kampa zemlje a vie, zapravo, slobodnog prostora nije ni bilo. Ipak, u spisu
se od njih trai da moraju sarampol za obranu sela."')
U Maljkovu se nije nitko zadravao te je godine 1705. u katastru samo
ubiljeen imun s 15 osoba u obitelji, Ivan s 31 i Mate s 14 osoba.
116
DABAR -
Stanovnici Maljkova, spomenuti harambae, posegli su i za zemlja-
ma u Dabru i Rastoku to im je 28. listopada 1697. Moceniga potvrdio."')
tu se htio smjestiti i harambaa Grgur Buljan. Bulj ani su doli iz
Duvanjske krajine. U sinjskoj matici 17. prosinca 1703. kao kuma upisana je
Paula Buljan iz Duvna. Godine 1743. upisana je samo jedna obitelj Buljan
u i to Marka s ali samo osoba, dok ih godi-
ne 1768. nema."') Buljan je 5. studenoga 1697. molioMoceniga da mu dade
u Dabru i zemlje na granici jer su se njegove obitelji tu naselila. Pro-
vidur je odredio da prihvati i nezauzete zemlje od Dabra do
gore, od Dubrave do Rumina i to u dva dijela: jedan u selu
a drugi u Buljan nije smio smetati posjede ljudi harambae Cvit-
jer su, kao to smo iznijeli, (Malovan) dobili u
prostore prema Hrvacama a ni zemlje Budimira i iz
Maljkova u Dabru i Rastoku. Osim tih, harambaa Josip s trinaest
obitelji trebao je isto dobiti zemalja. Buljan je morao za obranu naroda,
podignuti sarampol<< i organizirati na granici strae.
193
)
razdioba granica posjeda izvrena je godine 1698. U Splitu
su 27. lipnja kod providura Moceniga bili harambaa Grgur Buljan i ser-
dar Ante s jedne, a harambaa Grgur Boe
Pavao i Jure Budimir s druge. Oni su se nagoditi. Pod
i Budimirom, koji su imali 18 obitelji, ostale su zemlje od
posjeda pravoslavca iznad mosta, do Potravlja i sve
do vrha Svilaje kuda je granica ila ravnom linijom. Od granice Potravlja
bile su zemlje harambae i njegovih obitelji do granica Hrvaca
a zatim harambae Od tih zemalja dijelit Bulja-
nove ljude Tudorova draga. Livade su bile Buljan nije dobio
mnogo zemalja s ove strane rijeke Cetine i stoga je traio da se nastani
u Kasnije, nakon godine 1699. Buljan je krenuo iz tih krajeva u Po-
. stinje gdje je vrio slubu serdara. Neki su od njegova roda ostali
u sve do danas."')
Iz (upa Livno) godine 1698. stigao je harambaa Boo Raji-
On se ne spominje godine 1743. u Kako njegovi ljudi nisu
mogli dobiti dva kampa po glavi, Moceniga je odredio da preuzmu zemlje
preko Cetine i to nasuprot Potravlja i Maljkova u to im je pravi-
dur javio a svjedok je bio don Ivan Iste godine, ll. kolo-
voza, sklopljen je ugovor Antuna i Kriana s ha-
rambaom imunom i Abramom Hercegovcima,
da kroz dva mjeseca s narodom u banderij u ako im dade
25 kanapa zemlje i Abramovu kao i pet drugih kanapa zemlje. Taj je
ugovor l. listopada potvrdio sam Moceniga.'") a i
otili su prema M
U je godine 1697. dobio 15 kanapa Jakov a zemlje su
pripadale njegovu stricu koji je tu bio vjerojatno od starine. Jednako je i i-
mun bio starenik u i pod Gradinom kao i u Vrdovu u mjestu
odobreno mu je 3. prosinca 1697. uivanje 24 kanapa zemlje.'")
Na zemlje u Dabru je i harambaa pravosla-
vac, nastanjen u ali su one odlukom providura ostale
ma.'") je elio zauzeti zemlje harambaa pravoslav-
117
ea, i to 50 kanapa u Kreevu, ali mu je providur strogo zabranio. Tako je
nastanjen oko mosta, svoje posjede, dobivene in-
vestiturom 22.listopada 1698. a granice su biJe, prema sjeveru ju-
goistoku Dabar, jugu Maljkovo a zapadu
Nakon rata ta su sela pripala Osmanlijskom Carstvu.
OBROVAC
Selo prostire se od rijeke Cetine i to od njezinih pri-
toka Rumina na zapadu do Kosinca na jugoistoku, od rijeke Cetine do
vrhova planine Prologa (Dinare), Ono se smjestilo pri strani, ispod kamene
grede koja podrava krevitu visoravan, 100 m od razine rijeke Cetine (oko
301 do 440 m nadmorske visine) gdje su doci sa zaselcima kao Do-
lac. Iznad su panjaci na planini do granice prema Bosni, sa stanovima
i stajama.
O nasel jivanju tog novim stanovnitvom nema mnogo vijes-
ti, tim vie to je nakon godine 1699. pripao Osmanlijskom Carstvu.
U je u Karsanima Ivan uivao posjede. Nje-
mu je Ivan smetao, mu je s Ivicom i Nikolom
ubio kravu i tele. Moceniga im je godine 1699. naredio da mu
nadoknade tetu.'") _
U Obrovcu i osim starosjedilaca kao uglavnom
su nadolazili stanovnici iz" Hrvaca i Jasenskog. Stanovnitvo sela se us-
taliti nakon godine 1720.
HRVACE
smo iznijeli glavne nosioce migracije novog stanovnitva u Hrva-
cama tako da se taj plodni kraj
naselio dosta rano.
Obitelj iz posjedovala je neto imanja - dva kampa
- u Hrvacama. Grgur Doljanin joj je htio to oduzeti. udovica Mi-
je poginulog u vojsci tuila se providuru tim vie to je
kao muslimanska ropkinja morala skupiti otkup. Stoga je 23. listopada
1697. Moceniga zabranio dirati te zemlje."') su, i dalje ostali na

U Hrvace su neto kasnije od ostalih stigli Vinko, Pavao i Fra-
njo i nastanili se ispod gdje su i danas. Godine 1697.
dobili su male zidine i deset kana pa zemlje iznad puta, PJ;ema Pliivici."')
Teko je znati odakle su ti stigli, ali ih treJJa razlikovati od
koji su se smjestili ispod sinjske Prema sinJskim maticama
Filip Dugi iz Sinja doao je iz Duvna. U upi Duvno a selu Stipani-
upisani su godine 1743. Stjepan i to sa 16 ali sa samo 4 osobe
i Ivan s dvije i dvije osobe.'") To bi da su se u od-
selili. Tek u borbama ispod Sinja (1715) oni se isticati a i akumulira-
ti zemljini fond tako da su postali zemljoposjednici u Krajini pa
i susjedi jer su dobili imanje Mievicu iako s njima" nisu
118
bili rodbinski povezani."') iz Hrvaca mogli su iz Mostarskog
- blata gdje se u selu spominje godine 1743. Mijo s pet
i samo dvije Osobe ali i iz Brotnja.
195
)
Ako bismo kao mjerilo uzeli prezimena u Hrvacama s obite-
ljima u Hercegovini prema popisu iz godine 1743., ove bi obitelji mogle biti
iz Hercegovine, (Brotnjo i
blato, Biograci, Bonjak (Grabova draga-Mostarsko blato),
(Donji Gradac - Mostar), (Bilo polje - Mostar, Zrnac-Mostarsko
blato), (Mostarsko blato), (Donji Gradac - Mostar). Iz
Livanjske krajine mogli su uz biti iz Poljica Pletikosi-
Ban( Pezelj
Godine 1709. stanovnici Hrvaca pripadali su banderiji harambae
Grgura (19), Petar pok. Tome (15): Marko pok. Jure
(22): Luka pok. Vida: Toma pok. Jure (6): Jure Vrdoljak
pok. Andrije (13): Marijan Buljac pok. Petra (ll); Nikola pok. Ni-
kole (9): Mijo pok. Grgura (8): Antun Dugorep pok. Nikole (9): Vid
(8): Vinko pok. Vida; Ivan pok. Jure (17): Luka
pok. imuna (ll): Lovre pok. Lovre (6), Petar
Petar pok. Marka (14): Pavao pok. Abrama (4): Pe-
tar Varijak pok. Jakova; Ivan Vida (14): Toma pok. Ju-
re (13); Ivan Brakus pok. Vida (13); Ivan pok. Stjepana (8); Ivan Keke-
pok. Pavla: Jure (10): Toma pok. Jure, Ilija Ba-
pok. Ivana (12), Pavao pok. Tome (7): Jelena udova
Grgur Kuprianin pok. Filipa; Marijan pok. Grgura (6): Petar Rado-
pok. Ivana (10): Bartul Doljanin pok. Filipa (9): Bla
pok. Marka (5): Luka pok. Ivana (21): Martin
Marka (10): Petar Ivana, Marko Bonjak pok.
Nikole (7), pok. Drage (9): Mijo Bonjak pok. Ivana (6): Boo Ba-
Filip pok. Nikole (ll): Toma i Luka Ivan KUsano-
Stjepan Mate pok. Andrije; Filip pok. Lovre iz
Biska: Franjo koji je preao na Zelovo; Petar Mate Klia-
nin: Nikola pok. Mate; Mitar pok. Mate (6): Petar
pok. Grgura (4): Stipan (5), Zuzinica; Boe pok.
Nikole (lO): Toma pok. Vida (20): Grgur pok. Marka
(8); Petar pok. Luke; Grgur pok. Vida (?), Ivan
vratio se u Osmanlijsko Carstvo; Marko Petar pok. An-
drije; Andrija (ll): Marko
Prema tom popisu dananjih stanovnika (potcrtani) iz
tog vremena a neki su kasnije dobili nadimke od kojih su nastala prezi-
mena.
OTOKa
Zajedno promotriti sela Otok i Gatu-Gljev kao i Rudu jer se ona
nisu jo bila potpuno formirala. U naem promatranju ostat takva jer su
nakon rata (1699) ponovno pripala Osmanlijskom Carstvu. Taj kraj bio je
tada jedna upa s crkvom u Gali na Krenici.(Svi sveti). Kako su ta sela osta-
la nenaseljena nakon Sinja; osim gdje su se zadrale
stare obitelji, mnogi su se pribjezinaseljavali uz polje ili na padinama Di-
ll9
nare. Zbog toga su i nastajale borbe oko imanja te tako, zapravo, i doznaje-
mo za imena kako pridolica tak.o i starih stanovnika.
U Gali i Otoku smjestili su se ili su dobivali posjede harambae koje
su se nastanile prvotno blie Sinju. Tako je u Gali dobio imanja harambaa
Jakov pa je Pavao morao osigurati njemu i njegovu
narodu Jednako je u Gali dobio zemalja harambaa Pavao Bog-
dan iz Od novog stanovnitva bio je najugledniji harambaa Pa-
vao On je, posjedovao zemlje i u Turjacima i sa
zemljama u Sinju te zidinu u Krenici s 30 kanapa oranica. Prema
predaji dva brata iznenadila su iz Sinja gospodara kule, musli-
mana, i dobila njegove posjede su imala nadimke Trapo i Litre). Tu
predaju nismo mogli potvrditi u spisima.'")
U Gatu su dola i od providura dobila 12 kanapa zemlje
u Toprka docu, nedovoljno za obitelj od 14 osoba. Dosta kasnije posjed im
je smetati Pavao tako da je Mocenigo 26. listopada 1697.
zabranio takvo uznemil:ivanje.'") Kod potoka Kosinca Jelena udova Luke
njena Margareta i sin Marko pokojnoga Andrije dobila je godi-
ne 1697. oko 15 kanapa zemlje s malom U ban-
deriju u Gali prispjeli su Stjepan Kata i Nikola
ne znamo odakle jer se neki spominje jedino u Bosni. Providur im
je dao po dva kampa zemlje to je godine 1697. Mocenigo potvrdio."')
U Otok je oko godine 1690. stigao harambaa Matija On je
27. svibnja 1693. dobio kampa zemlje u Gradini, vie zemalja u Jelaski
i kod Otoka na Cetini. Njegovi su ljudi te zemlje usprkos uzne-
mirivanjima koje je ll. rujna 1698. Mocenigo strogo zabranio. Ipak, Ivan
Nikola Ivan Filip Norac, Martin i Ni-
kola Maturina, uglavnom starosjedioci, su im smetati. Capello im je
to zabranio spisom od ll. rujna 1694."') Jure s harambaom Gra-
terminacijom od 27. svibnja 1693. dobio je 30 kanapa u Otoku uz
desetine komori. Kako je nastupao s mo-
gao je i on biti Hercegovac. Taj dobiveni posjed uznemirivali su Nikola
Juria spomenuti Ivan i Jure (?),
su im oduzeli dio zemlje na to je providur 27. oujka 1697. otro
reagirao."') Isti harambaa sa svojom obitelji ponovno se tuio ali skupa
s Filipom Norcom i Ivanom;' Jakovom da im mnogi sme-
taju, osobito harambaa Pavao Jure i Vid are Mili-
Isti je bio i s Jurom On je 27. svibnja 1693.
dobio zemlje u Otoku koje su mu oduzeli Ivan i Jakov Jureta
i Mate je 23. svibnja iste godine dobio novi stanovnik
Otoka Mate 40 kanapa jer je imaobrojnu obitelj, ali su mu kasnije
smetali Ivan i Filip Norac s Martinom Vukelji-
to im je zabranjeno."') je bilo godine 1743. u Livanjskoj
krajini ali i u Hercegovini, pa je teko odrediti odakle su ti stigli. pro-
diranje na pusti kraj Gale i Otoka bio je velik. Iz Livna je doao Nikola Mi-
s deset obitelji te mu je u Ovrlji dano 30 kanapa zemlje i ujedno
harambai da mu nitko ne smeta. se ina-
ne spominju godine 1743. u livanjskoj upi nego na Posuju.'")
su tada doli iz Livanjske krajine (Prisoje i Grabovica) kao
i u Grabovici). Ge!ini i Ivan mu Ivanice dobili su
sedam kanapa zemlje a iznad njih na granici pedeset kanapa zemlje Rade
Pavao Tandar, Mate i Gale (14. travnja
120
1697).'") Oni bi mogli biti iz Duvna gdje se spominju
a i dok se nalazio u Poljicima. Jednako je Jure
dobio i vrt u Otoku, ali mu je smetati Vid vjerojatno iz
Sinja. Moceniga mu je to zabranio tim vie to je Vid posjedovao i vrt
na drugom mjestu. Pavao je elio oduzeti zemlje Pavlu ulj ko-
ji je prodirao od Trilja, ali mu je godine 1698. Moceniga zabranio.'")
Mate i Ivan bili su stanovnici Sinja. Oni su dobili na uivanje 18
kanapa oranica na dva mjesta u polju dok su ispod sinjske
ve osam kanapa. To im je Moceniga 28. listopada 1699. po-
tvrdio.'") U Otoku je Jure dobio godine 1697. osam kanapa ora-
nice a blizu Otoka u isto vrijeme Jure Palada deset kanapa. U Otoku se
godine 1697. spominju Jure i Boo
banderije Dominika dobila je potvrdu
26.listopada 1697. za zemlje jer je ostala sama s djece."") Martinovi-
ima jako mnogo u Bosni ali i u Brotnju i Rami. Osmanlijski poda-
nik Ivan s obitelji od deset osoba, osim zemalja to ih je
kao spahijski kmet, dobio je jo i druge tako da je godine 1697. skupio oko
25 kanapa zemlje. Istog dana odobreno je Nikoli koji je u obitelji
imao deset osoba, 30 kanapa zemlje u Ovrulji uz Gradinu a Stjepanu
s 12 osoba jednako 30 kanapa kod Gradine. Istog dana Miji i Nikoli Jurae-
iz Mostarskog blata, dana su kampa zem-
lje i to dva u Ovrulji a dva u Gradini.'") Na granici, u brdu iznad Hana
u Bukom blatu i u Koritima, providur Moceniga odobrio je godine
1697. brojnim obiteljima Mije Tome Bubala, Vida ivalja, Stojana
i Nikole prostrane predjele od Mukrinjina vrila na sjeveru, Troga-
mile na istoku, Urinove kamenice na zapadu i Hana te dva mlina na poto-
ku Brij evac."') Granice tog prostora teko je odrediti jer su se upisa-
ni lokaliteti izgubili. Novistanovnik Josip s deset osoba u obitelji
nastanio se iznad ume Jelaice i dobio 20 kanapa ispod ume u Strani uz
imanje Martina i Nikole U Ovrulji, uz brdo kod
vode Ovrlja i ruevine Kurbin Jabuka, Krajine glavice, Begove vode i Ov-
rije drage, koja postoji, dobio je 3. prosinca 1697. zemlje (40 kanapa) Franjo
Marija Sesti.'") Od je preuzeo 15 kanapa Ilija u Otoku
i Moceniga mu je 16. travnja 1698. to potvrdio.'") U dao je
providur 28. prosinca 1698. novim stanovnicima, vjerojatno Hercegovcima
Luki Tomi i Ivanu 30 kanapa zemlje kod Ja-
godnjaka te kod Vuran-kuka prema Kamenici a s juga je bilo brdp Libni-
ca.2ls)
Dolaenje novog stanovnitva i dijeljenje zemalja u Otoku i GaJi nije
bilo po volji starijim stanovnicima koji su ih odavnine Stoga su
svoje tube iznijeli 28.listopada 1699. providuru a predvodi-
li su ih harambaa Petar Gr i Nikola Nove stanovnike
branio je harambaa Pavao Providur je, vidjevi
nacrte i izvjetaje, odredio da mirno ive sobom i da jedni drugima
ne smetaju.'") Drugo im nije ni mogao svjetovati a niti to odrediti jer je rat
bio zavrio a za nesigurnost linije sigurno je znao. Stoga i nije ni-
ta 1;1ogao nego mir i slogu.
U ogranku Otoka, smjestio se harambaa Josip i ser-
dar Mate s Klianima s kojima se nagodio godine 1697. (26.listopa-
da). je da smetati zemljama koje su im od 400 kanapa
dane a iznosile su 140 kanapa.
217
)
121
Nakon mira Otok i okolica pripao je Osmanlijskom Carstvu. Stoga su
neki, kao Norac i u Turiake, utekli drugdje. Svu zamrenost kre-
tanja stanovnitva pokazuje vie puta spomenuta biljeka popisa iz samos-
tanskog arhiva (1708). U njoj (Nota della podilla di Christiani per incen-
dio) je da ovi daju doprinos: Jureta Ilija
Tadija Grabovac, Pavao Antun Ilija Iva Nuk,
Manda Jure Martin Vukelja, Stipan Matija Gradin-
Mate Sinobad, imun Grgo imun Mate Do-
U selu Rudi upisani su: Grgur Gapar, Nikola Pavao
Crljen, Ivan Cvitko Putnik, Petar Marko Ivan
Petar Boe Dujam Stojan
OKO TRILJA
Dolazak i Hercegovaca na oko .dananjeg Trilja
stvarao je dosta neprilika jer su obje strane na smjetaj. Vlasti,
su starim domovima tu smjestiti Herce-
govee koji su izgubili svoja stara boravita.
Tako su se harambaa i iz Bosne nastanili
oko Mocenigo je 30. studenog 1697. naredio
i da im ne smetaju uivanje posjeda."') Ispod zaustavili
su se Jure i Ivan jednako vjerojatno iz Bosne, koji su godine
1700. vodili parnicu s Marijanom i Mijom iz Ugljana zbog
triju goveda to se nije moglo dokazati."') Jednako je Nikola iz
Rakitna od Delfina 22.lipnja 1692. dobio oranicu u Vedrinama i stoga se tu-
io da mu oduzimaju zemlje tako da su mu ostala samo dva kam-
pa iako je imao 16 osoba u obitelji. Mocenigo im je 26. travnja 1698. naredio
da mu vrate 30 kanapa zemlje.'") Oko Golog brda u nastanio
se Mijo s 16 osoba i dano mu je 40 kanapa zemlje s ili
kulom.
221
)
Mocenigo je u listopadu 1697. odredio da i prebjezi iz Rakit-
na zemlje na granici. kapetan Mate je javio ka-
ko je Nikola godine 1698. skupio sve ito s oranica to su ih drugi
posijali i odnio u svoju Mocenigoje naredio Nikoli da ljudima vrati
ito.'") su dobili zemlje i na Gardunu pa je Mocenigo naredio Zu-
da im u tome ne smeta. bio je Boo On je
oko godine 1694. doveo 20 osoba u Vedrine te mu je godine 1697. (26. rujna)
40 kanapa zemlje to su pripadale Juri Poljica."')
Jure i Mijo dobili su zemlje ispod u Vedrinama.
tu se godine 1696. nastanio Jure Vukas( vjerojatno i on iz
Rakitna, s 20 osoba u mjestu uz posjede On je sme-
tati i uivanje dobivenih zemalja i providur mu je
to zabranio (1699). Jednako je isti Jure smetao Mati i Podbi-
su smetali samom te se i on tuio providuru."') Is-
te godine (1697) providur S. Capello zabranio je Jakovu i Petru
Peze a i drugim da uznemiruju Juru novog pod-
anika i neka ga puste da u miru dva kampa zemlje u Vedrinama
gdje je sagradio a imade 18 u obitelji. Svi su ti sporovi
122
nastajali jer su dozvolili da se u tom uglu sinjske krajine nagomi-
laju mnoge nove obitelji jer nije dolazilo do sporova samo s
nego i Hercegovaca i iako je dolo do nagodbe 26. listo-
pada 1697. Naime, harambaa vjerojatno iz Srednjih (Ra-
kitno) sloio se s Antunom da mjernik odredi granice tako da
obraduju 80 kanapa u Jabuci, dvije zemlje po 60 kanapa i to jednu
ispod brda a drugu prema Rudi a pet kanapa ispod pripalo
je


Harambaa Jure kojeg smo spominjali kad smo pisali
o Otoku, i njegove obitelji stigle su u iz Duvna, jo godi-
ne 1692. On je tada dobio zemlje preko rijeke Cetine u kod Mu-
i Nikola Ilija
i Boo oduzeli su mu dosta zemalja i lugova, to je Capello
25. oujka 1697. strogo zabranio."') U tom pokretu naroda Jovan Sa-
s Gaza, dobio je zidine na Gardunu iznad rijeke Cetine, dvi-
je milje od mosta i tri kampa do Ilije kao 25 kanapa na
Zelovu.
226
)
Ispod doli su godine 1698, vjerojatno iz Rakitna: Mi-
jo Vid Toma Luka Antun Boo An-
drija Nikola Mijo Mate i Ivan
i i danas stanuju u Oni su molili vlast da se tu na-
stane. Mocenigo je naredio zapovjedniku da ih opskrbi hranom
i da im dade samo po kanap zemlje za vrt kako bi se nekako prehranili.
Ujedno je naredio da im ne smetaju nego da skupa ive u mi-
ru.229)
obitelji proirile su se u Dobranju i Tijarici gdje su pri-
je njih posjedovali imanja i Dicmanjci. Kako, naime, nije bilo dosta
zemlje u Bisku a ni na Dicmu, harambaa Petar ali
i Luka Rozga, Vid Mate i Ivan s oko 30 obitelji i 400 oso-
ba, koje su stigle u podlonitvo Republike, dobile su od Moceni-
ga godine 1696. preko Cetine Dobrinje uz Tavernicu, Maljaku dragu i Vu-
vanje kuk (?). Jednako u je Petar zahvatio 27
kanapa zemlje.'") Stoga su se Hercegovci tuili providuru (28. listopada
1698). Iako su tuenici pokazali investiture dobivene 28: listopada 1697. i ia-
ko je na providurovu sudu u Splitu 20. svibnja 1699. priznato da imaju pra-
vo, ipak je naglaeno da se Hercegovcima mora osigurati ivotni mini-
mum. Stoga su im ostavljene zemlje, a je harambaa Akrap morao
platiti 12 lira za trokove parnice.'") Cijela, zapravo, stvar nije bila vana
jer je taj kraj pripao Osmanlijama.
I u je jednako dolo do sukoba Jure
Pavla i Petra s Matom
Andrijom Grgurom don Tadijom i Stjepa-
nom Braj zbog 30 kanapa u u Strmendocu i Glavau.
providur je odredio da te zemlje uivaju i njegovi lju-
di.'") U se spominju Grgur Garce (Krce) i Jure Mate
iz dobio je 28. svibnja 1698. mjesto za mlin na jednom potoku
koji je teko ubicirati (Giaduchio?).'")
Ispod pak nastanili su se Antun Luka i Ivan Ba-
te im je Mocenigo godine 1697. odobrio zidinu i 30 kanapa
zemlje u Aptovcu. Tu je 27. kolovoza 1697. dobio neto posjeda Andrija

123
Sukoba zbog zemalja bilo je i na Ugljanima, osobito na granici prema
Novim selima. Tako je 6. rujna 1697. Capella zabranio Ivanu iz
Biska da smeta Andriji i drugim pridolicama koji su se smjestili
blizu Herljana a bili su iz Plazibata pod Kapetan
morao je paziti da se nemiri ne produlje.'") Boo Radman posjedovao je na
Ugljanima batinu. Marko Jure Ivan Voloder,
Ivan i Grgur htjeli su mu je oduzeti, to im je godine
1698. zabranjeno. Teko je odrediti odakle je ta skupina stigla, sigumo dije-
lom iz Bosne a dijelom iz Hercegovine. Oni su se nastanili u Ugljanima."')
su se Jure i Mijo od starine na Ugljanima, tuili (1698) da
im Grgur iz Poljica smeta mimo uivanje posjeda to su ga cijelog
rata branili od neprijatelja."") Dosta posjede preko Cetine do-
bio je Marko godine 1697. i to 30 kanapa u Mocionci (?)koju je
vao, 10 kanapa koja je bila Antuna i deset u a koju je
drao Cvitko te kampa ispod Nikoli i Ivanu Pavi-
iz Ugljana Moceniga je 29. studenog 1697. odobrio 16 kanapa zemlje i to
zapadno od Jednako je providur 26. svibnja 1698.
potvrdio zemlje (50 kanapa) Pavlu pok. Lovre i Pavlu Landeku
pok. Mije u Ugljanima to su ih i pod osmanlijskom
Mate posjedovao je zemlje u Rasela kod kule Nutjak uz
Matu Marka i Plazibata te tri kampa ispod
a uz i Mije to mu je l. lipnja 1698. Moceniga
odobrio.'") Moceniga je godine 1697. odobrio Duji i Petru
s osam u obitelji te Miji Ercegu sa sedam iz Novih sela
i Ugljana 30 kanapa zemlje da ih Guvernadur Jure Polji-
dobio je 15 kanapa zemlje ispod i jo 15 u Tijarici pod izvo-
rom Kamenica to je on i Moceniga mu je l. prosinca 1697. odob-
rio.
242
)
U Biorinama godine 1697. Luka s dobio je 20 kanapa uz
posjede Mate i kod Glavice.'") Na granici sinjskog
u i Novim selima dani su veliki kompleksi zemalja jo
godine 1693. od 300 kanapa harambai Mati i Petru
a Ivan ura, koji je bio musliman te se pokrstio, dobio je u Bi arinama 40 ka-
napa to je Moceniga 12. travnja 1696. potvrdio.'")
Nakon godine 1699. neki Hercegovci, iz povukli su
se s harambaom i na stranu i smjestili u mjestu .
nima kod Trilja. Pod vodstvom harambae Petra pok. Stjepana (15
osoba) ivjele su ove obitelji, Grgur pok. Mije (8), Ivan
pok. Franje (5), Stjepan pok. Ivana (4), Grgur pok. Ivana
(14), Ilija pok. Marka (4), Mijo pok. Andrije (10), Andrija Bo-
pok. Mate (2), Mate pok. Vida (5), Mate pok. imuna
(15), Petar pok. Mije (6), Marko pok. Petra (5), Izak
pok. Mije (5), Ivan pok. Mije (5), Mate pok. Petra (3), Ivan
pok. Ivana (4), Jure pok. Mije (14), Marko pok. Grgura (3),
Jure pok. Ivana (6), Ilija pok. Franje (2), Nikola
pok. Ilije (5), Marko (prekrieno), Mate pok. Jure (7), Ivan
pok. Marka (4), Grgur pok. Ivana (:3), Martin
pok. Mate (5), Ana ,pok. Petra (2), Grgur pok. Stjepana
(10).'"
124
GARDUN-
Selo Gardun smjestilo se na uzvisini iznad Trilja i rijeke Cetine gdje
se u vrijeme Rimljana nalazilo naselje Tilurij.
U taj kraj naselili su se veoma rano, jo godine 1687., U jed-
noj biljeci iz godine 1824. don Mije kurata koja se u arhi-
vu sinjskog samostana zapisani su prispjeli u Garduna tim vie je
vrijedna jer se nije katastarski popis tog sela i stoga ga u potpu-
nosti donosimo:
Na 1687
naseli se Gard un iz sela Sriane deset a drugo deset iz Donje-
ga Doca:
l. pri d vojvoda Mate ulj svoim bratom Ivanom,
2. knez Ivan svoim bratom,
3. Gosn. don Frane svoim bratom,
4. gosn. don Tadija svoim bratom,
5. Nikola Mikas svoim sinovcim,
6. Grgur svoim sinovim,
7. Ivan svoim sinovim,
8. Pava svoim sinovim,
9. Marko Rogulj svoim sinovi i sinovci,
10. Cvitko ovi kad se mir po ratu na
Tursku, na svoju starinu u Rudu zato on bie vla(h) (vjerojatno pravosla-
van, op.p.)
l. Prid vojvoda Stipan svoim sinovcim i bratom go.
don Jakovom,
2. knez Marko svoim sinovim,
3. Petar Pezelj svoim bratom,
4. Grgur svoim bratom i Tadijom,
5. Miovija svoim bratom,
6. Jura svoim bratom,
7. Anton svoim sinovi
8. Jura svoim bratom
9. knez Nikola i Martin
.10. Ivan pridivkom Novak - ovi je bija ... tada pokar-
stija na 1693. na 15. Guna (lipnja). ,
Prema kratkom ispisu don Jure upnika Donjeg Doca na
Gardunu je godine 1690. Grgo dobio zemlje uz svoje prezimenjaka
Miju, Matu i alfira Prema popisu sela iz godine 1725. neka su
prezimena nestala ali su se .nova pojavila kao koji se u popisu
iz godine 1743. spominju u Rami (selo ali i u Skoplju (selo Crnice).'")
Na zapadu Garduna nalazi se selo ispod Ti"aponika i Orlovca
na visoravni iznad Kouta. Uz staro stanovnitvo nadolo je novo pod vod-
stvom harambae Jure koji se nakon zaustavljanja u Ca-
poricama prebacio u Pri kraju rata stanovnitvo je podijeljeno
u dvije banderije: Jure i harambae Arnauta s relativno dosta ze-
malja (oko 725 kanapa).
smo spomenuli, su doli iz Duvna jer se spomi-
nju u Vinici (2 obitelji) i u Podgaju (l obitelj) u maticama iz godine 1743. ali
Ih ima i u Skoplju u selu Bistrici (l obitelj). Obitelj upisana je jednako
125
u Duvnu, u selu (l obitelj), dok su i iz Biska i Poljica.
Palavestra misli da su koji su upisani u doli iz Rakitna.'"l
Oni su boravili oko Trilja. Neki su krenuli prema Tijarici i odatle u Livan-
jsku krajinu a drugi u i su vjerojatno iz Hercegovi-
ne. Njihovo pojavljivanje moe se staviti oko godine 1697. kad se Cvitko
koji se ne spominje godine 1709, tuio providuru da im sme-
taju Jure i Mijo se sa svojim ljudima ustalio
u njima su ivjeli starosjedioci kao a posjede su imali
i neki stanovnici Biska. i vjerojatno su iz Po-
ljica.
Slika godine 1709. bila je ova, harambaa Jure pok.
Vida (4), Ilija pok. Ilije, (5), Mijo pok. Nikole (15), An-
tun pok. Nikole (10), Filip pok. Grgura (10), Ivan Malee-
pok. Petra (6), Petar Zu pok. Marka (2), Ivan pok. Luke (8),
Krian pok. Grgura (ll), Petar pok. Ilije {4), Ilija pok.
Vida (12), Grgur pok. Ivana (8), Mate Borovac pok. Jure {3), Stje-
pan pok. Marka {16), Martin pok. Jure_(6), Janko pok.
Tadije (7), Antun Ilijin {9), Mate pok. Simuna (6), Grgur Culi-
?) pok. Vuke {5), Franjo pok. Pavla {7), Marko
pok. Ivana (5), Ivan pok. Stjepana {5), Pavao pok. Nikole
(20), Mijo pok. Ivana (5), Ivan pok. Jure {9), imun Strizirep pok.
Stjepana (5), Jure pok. Bartula (5), Mandalena udova Petra (8),
Josip pok. Luke (8), Grgur pok. Nikole (10); )lija. pok.
Mije (9), Mijo pok. Petra i Mate pok. Mije koji su imali
zemlje i u Zagori (prvi 2, drugi 4), Ivan pok. imuna (4), Mate
pok. imuna {3), Martin pok. Petra (12), Franjo pok.
Mije {5), Mijo pok. imuna (13), Gapar pok. Luke (5).
KOUTE - TURJACI
Uz Sinjsko polje, od dananjeg Trilja prema Sinju (Brnazama), prosti-
ru se dva sela Koute i Turjaci, ratrkana u brojnim komilucima.
smo spomenuli da je u Koutama s harambaom
ostalo neto naroda kao i seobama harambae i Ko-
liko je od tog naroda ostalo o Koutama teko je utvrditi jer nema drugih
podataka a niti je katastarski popis iz godine 1709.
O prvim doseljenicima sela Turjaka smo pisali i Do-
Iz jednog spora Mije i Vida doznajemo za
ta dva stanovnika Turjaka. Naime, kad je Mijin brat Ivan umro, nasta-
njen tu oko godine 1697, htio je oduzeti te zemlje koje je Jer-
kan Posredovao je sinjski providur Antun Marija Semitecolo
i odredio da zemlja koja s posjedom Kruevice i Vlastelica ostane
jer je tu sagradio Zemlja od kampa uz posjed Konti-
trebala je pripasti Vidu, ostalo Miji.'") U isto vrijeme je Mijo do-
bio 15 kanapa zemlje od kojih je polovica bila blizu
i Vlastelica a s druge strane bile su zemlje Mano le i Od tih bi
mogao biti iz Duvna dok se Vlastelica, i nisu stalno nasta-
nili u Turjacima. Isto tako ni Dominik Manzan koji je dobio 25 kanapa u-
me do zemalja


126
Prema naem miljenju obitelji Budimira,
Ka-
su dole s iz Duvanjske. krajine.
Kasnije su stizale obitelji iz Hercegovine, kao Marko-

a iz Poljica Nakon rata, smo spomenuli,
Norci su iz Otoka privremeno ivjeli s Turjacima.
Godine 1709. u banderiji harambae Jure (7) nalazile su se
ove obitelji (potcrtane dananje): Mate pok. Gapara,
(18), Ivan pok. Mije (20), Petar pok. Jure (10), Mijo
pok. Nikole (24), Nikola Stjepana (5), Mijo (2), Pe-
tar pok. Marka (14), Nikola Da iz Solina (-), Nikola Kne-
pok. Luke (5), Luka pok. Petra (3), Ivan pok. Ilije (3),
Jure (5), Grgur pok. Mije (ll), Stojan i pok. Mije (18),
Stjepan pok. Jure (7), Luka pok. Mate (5), Mate Mile-
pok. Ivana (5), Perina udovica (5), Jure (8), Luka
pok. Pavla (14), Ilija Budimir pok. Jerka (9), Toma Bubalo
(9), Nikola pok. Ivana (8), Jure Budimir pok. Tome (25), Mijo Budimir Iva-
nov (6), Vid Budimir (8), Mijo Kuka pok. Boe (12),
Ivan pok. Stojana (ll), Ivan pok. Mate (6), Mijo pok.
Nikole (2), Ivan Variaz pok. Mate (9), Grgur (17), Mijo arac pok.
Martina (5), Luka arac pok. Mate (8), Vinko Budimir pok. Je'ronima (12),
Stoica udova Grgea (3), Vid (8), Mijo pok. Dragaeva
(4), Jeronim Budimir pok. Mije (9), Mijo (7), Ilija pok. Nikole
(8), Pavao (7), Toma pok. Ivana (5), Nikola pok. Mi-
je (ll), Andrija pok. Luke (12), Paula i-
ma (l), Vinko (3), Filip pok. imuna (12), Ilija
pok. Pavla (13), Petar pok. Nikole (8), Toma pok.
Vinka (7), Jure pok. Mitra, Devanja (7), Ivan Mate (7),
Jure pok. Mije (8), Lukrecija Costa Maslo brkova (5), Petar Marko-
pok. Ivana (6), Matija pok. Mije (5), Mate pok. Marti-
na (ll), Filip pok. Martina (7), Mate sinjske
(5), Ivan (3), Grgur Nikola (9).
SELA U BLIZINI SINJA
GLAVICE
Jedno od sela u blizini Sinja su Glavice. Ono se prostire od
Podvaroa do Planice kod.Hana, brda do polja. je
zaselke: Glavice, Smradovo i Planicu. Stanovnitvo se naseljavalo
po breuljcima, zelenim i plodnim oko pomalo ali plodnog
Smradova i uz polje.
Glavna u Glavicama bila je harambae Jakova o
mu smo pisali. Iz jedne osude doznaje se da su njegovoj banderiji pri-
padali Marko Ivan Franjo Ivan
Oni su, naime, zapalili Antoniju Canagietti pet kola sijena. providur
127
je 2. rujna 1697. naredio da moraju nadoknaditi nanesenu tetu.'") smo
utvrdili da su iz Livna (selo Mia) a jednako i prema
sinjskim upnim maticama, iako se u popisu iz godine 1743. ne spominju.
Luka imao je godine 1709. jedanaest a Ivan est. Posjedi su
bili minimalni, te su zemlje, kao su mo-
doljaci iz Hercegovine gdje ih ima u Brotnju (selo Blatnica), a i

Jedna od brojnih obitelji bila je ona Oni su stigli iz Livna i ne
spominju se godine 1743. jer su se vjerojatno svi preselili. Njima je Meceni-
go 24. listopada 1697. potvrdio 15 kanapa zemlje koje su i je-
dan kanap ispod u Sinju."')
Kako zemlje u Glavicama nije bilo dovoljno, harambaa Nikola Jad-
i Jakov s 30 u obitelji dobili su godine 1697. ume
u Gljevu, na Prologu i to od Korita do potoka Kosinca iznad zemalja ha-
rambae Kad su im Sinjani Petar i Ivan htjeli to
oduzeti, Mocenigo im je zabranio jer, je istakao, ne moe dozvoliti
da se sirotinji oduzimlje toliko nuna zemlja.'"") je sa Sinjanin om
Jakovom a obojica su bili zasluni za Republiku i prolijevali
za nju svoju krv, dobio godine 1697. preko rijeke Cetine kod Vrine glavice
(grma) u Gali 15 kanapa zemlje. Jakov je u borbi i poginuo, to je po-
tvrdio harambaa Jakov Dio dobivenih zemalja pripao je nje-
govu sinu i udovici Tomici.'") Obitelj se nije jer od zemalja preko
Cetine nije mnogo dobivala, a nakon rata i same bile su podi-
jeljene, kao to smo iznijeli, dvije drave jer su se nalazile na
samoj granici.
U Glavicama je obrtnik Mate iz Livna dobio 15 kanapa zem-
lje kod Blata i Kad mu je smetao Luka providur mu je
31. oujka 1697. strogo zabranio. Dujo je posjedovao u Glavicama
50 kanapa oranica."') _
Godine 1697. u spisima se pojavljuju Lucija udova Mate
i njen Grgur, Jure Stjepan i Ivanica
udova Grgura i njeni sinovi. Njima je posjed od 30 kanapa u Gla-
vicama 24. listopada 1697.'") su vjerojatno bili starosjedioci jer
se u sinjskim maticama zapisuju kako su iz Cetine, dok su iz
Duvna. Luciji je providur Moceniga 26. listopada iste godine potvrdio
jo 50 kanapa zemlje jednako u Glavicama uz oranice Milana
Pavla i Nikole
Petar Rubelj pok. Jure stigao je iz Livna. Godine 1743. nema spomena
tog prezimena u Livanjskoj krajini ali je njihov dolazak iz Livna upisan
u sinjskim maticama. On je 22. prosinca 1693. dobio 20 kanapa oranica
u Smradovu da se tu nastani i da zemlju.'") Rubelj se vie ne po-
javljuje pod Sinjem to da je obitelj krenula dalje. Ana, udovica Petra
nekako od godine 1690. je sa sinovima Jurom i Ma-
tom 25 kanapa zemlje u Glavicama a u Jasenskom 13 i to blizu mosta na
Cetini (na Hanu). To joj je potvrdio 7. listopada 1697. Mocenigo.'") Jure je
pripadao godine 1709. banderiji i imao troje Dujo
je naknadno (1698) dobio jo 15 kanapa zemlje kod posje-
da i pet kod Hrste i a koje su pripadale netom preminulom Jako-
vu koji mu je bio duan 80 dukata u srebru.'"') Jo od osvojenja
Sinja Andrija Morlaco je u Glavicama blizu polja de-
128
vet kanapa zemlje. On je stanovao u Sinju i godine 1697. taj posjed
mu je odobrio Mocenigo.'"l
Na Planici su Ante i Petar Benzon dobili kulu. Oni su bili za
sinovi zaslunog guvernera i stoga im je 10. kolovoza 1697. Moce:
nigo dao dvadeset kanapa zemlje prema mostu na Hanu i de-
set u Planici s kulom a deset u Glavicama. kulu je elio dobiti fra
Pavao za svoju ali mu je godine 1698. providur to
omeo.'") Na Planici su se smjestili vjerojatno iz Brotnja iako ih je bi-
lo i u Rami.
Obitelji harambae Pavla smjestile su se u
ma.'") Ni oni nisu dobili mnogo zemalja i stoga su posegli za zemljama
preko Cetine jo za Dolfina skupa s harambaom Jurom iz
Duvna. Kako su u banderiji imali 49 obitelji s 322 osobe, dobili su u Ovrlji
i (Otok) 400 kanapa to je, zapravo, bilo nedovoljno, ta niti kanap
i po po glavi. U Mocenigovoj potvrdi bile su granice posjeda ove: s istoka
Krenica, s juga serdar sa zapada sa sjevera grobovi i bunar
Batjen. Osim toga dobili su 8 kanapa na Kosincu te 120 kanapa s kulom
u Obrovcu, od Kosinca do mosta (Han) i od rijeke Cetine do
i anka, nedaleko od ceste prema Livnu. Kad su im Nikola Elek i Jovan
iz Otoka smetati Capello im je 19. srpnja 1697.
zabranio.'") su posj<;>dovali jo imanja preko Cetine. Mijo Bog-
je sagradio u i to, se u ispravi, uz opasnost
ivota i obradio ispod nje deset kanapa zemlje. Jednako je ispod brda
u Strmendocu tri kanpa zemlje, u iznad Jagodnika est
a ispod Ribnice u Parzanui deset, kod doca (Ovrulja) deset i jo
na jednom mjestu u Strmendocu 16 kanapa zemlje. Sve mu je to godine
1698. potvrdio Mocenigo.'") Kako se u ispravi spominje lokalitet
dolac, bi da su koji i danas tu stanuju, starenici iako ih
dosta ima u Livanjskoj krajini. Pavao je investiturom od 21.
srpnja 1697. dobio zemlje s mlinicama na Kosincu i to mu je htio oduzeti
harambaa Jakov ali je godine 1699. Mocenigo to zabranio.'"")
Prema tome je veoma vjeto akumulirao zemljini fond to je
ubrzo, nakon rata, u izgubio.
U je Mocenigo potvrdio godine 1697. zemlje (10 kanapa) ko-
je su Marinu i Ivanu Jednako je Mijo
19. 1699. dobio zidine i 25 kanapa zemljEl nedaleko Karaj-
ka, Jure i Marijana su, doli iz
Duvna vjerojatno s Oni su se smjestili ispod i naRa-
Od njih su kasnije nastale brojne obitelji:
u i Karaj-
ko, uz Karajkovu !oku, je
Romac velika obitelj u Glavicama, spominje se godine
1743. samo u dalekoj Sutjesci. banderije i
uglavnom su iz Livanjske krajine, osim spomenutih:

- a iz Duvna bi bili: Veselica, kojih je bilo
i u Livnu.
Nakon rata (1699), smo iznijeli,.granica je prepolovila Glavice to
se sigurno loe odrazilo na stanovnitvo. Ipak, ivot je tekao dalje i stanov-
nitvo je bilo u dvije banderije: i
129
One su izgledale ovako'
Banderija harambae Jakova (23); Ivan (14),
Jure (10), Jakov Ivanov (8), Grgur pok. Franje (4), Stjepan
(7), Mate (4), Jure (3), Ivan (4), Luka
(3), Ivan (4), Druzijana (2), Ivan (16), Joko (2),
Luka (15), Petar (8), Petar (15), Ivan (2),
Mijo (6), Ivan (3), Luka Ivan (6), Mijo
(3), Ilija Modre (9), Ivan (8), Mijo (6), Luka (6), Andrija
(4), Anastazija (2), Ivan (4), Franjo (2),
Jakov (8), imun Polj (2), Grgur (3), Bernard
(5), Ivan (8), Jure (4), Vinko (7), Antun
(6), Mate (4), Marko (2).
Banderija Pavla (19} Ivan (8), Vid (9),
Stjepan (8), Vid (5), Stanoje Arnaut (4), Petar Mi-
Ivan pok. Andrije (3), Mate (8), Franjo
Jakov Teija (3), Vidosava Arnaut (2), Martin Midenjak (6), Marko
(4), Grgur (7), Luka (4), Mate (3), Ivan
(-),nasljednici pok. Andrije (3), Ana ud. Petra (4),
Cvita ud. Grgura (2).
KARAKA ICA
Sjeverno od i Slanih stina do Hrvaca, od Gaja do rijeke
Cetine nalazi se Karakaica koja je dobila ime po potoku Karakaici. Ona
bi se mogla podijeliti na dva dijela, Jasensko (od do Cetine)
i Karakaicu. Na sjeveroistoku je a na zapadu
Oko godine 1693. (29. listopada) sredio je harambaa Mate
svoje posjede. On je dobio na Jasenskom 80 kana pa tla
i to od Bukve i od puta od Hrvaca prema Sinju do vode Ljubue i Cetine
prema Obrovcu, od istoka do brda i zemalja Delimparha i a uz Ce-
tinu pet kanapa u Strugarevoj Planici uz cestu to ide prema Sinju a koju
su Jednako su dobili u Potravlju 20 kanapa
zemlje u abanovini."'l su bili starosjedioci Cetine. Don Ivan je
s posjedovao i druge zemlje, kao u Otoku, na Ruminu,
Malinu i u Karsane (Obrovac). Njima su smetali novi pridolice i to obitelji
Jure Mije Mukakrije i to je Capella strogo zabranio."')
Kad je oko godine 1699. umro Mate Ivana Maslea, vjerojatno stare-
nik, i njegovo imanje preuzeo Marko Maslea, ustali su Jakov
don Ivan i harambaa Nikola ar da te zemlje podijele
sobom, ali im je providur to zabranio i naredio sinjskoj kancela-
riji da sredi.'") Ivan iz Karakaice, posijao je na se-
dam kanapa oranica i Moceniga je naredio harambai anku da ga pusti
na miru."') Na je Moceniga godine 1697. potvrdio obitelji Ivana Ma-
iz Sinja, koji je imao deset osoba u obitelji, ali i na Nebesima i Pa-
vijaku, usve 25 kanapa zemlje.'")
U Karakaici su se naselile vjerojatno i neke obitelji iz Hercegovine,
kao Abram, i drugi.
Stanovnici tih sela, o kojima nema mnogo vijesti, su ban-
derijama anko i ali u njima su bili i obitelji iz sinjske varoi
kao i Podvaroa. One su bile,
130
Banderija Mate anko (18), Mate Spanja (5), Nikola (6), Mate
Draga (7), Andrija Draga (4), Petar (6), Toma (9), Ivan Ru-
nje (6), Mijo Vrdoljak (8), Petar (5), Ivan (15), Mijo (10),
Grgur (4), Grgur Misura (6), Mijo Tendera (14), Mijo (26), Jo-
sip (8), Andrija (6), Ilija (7), Luka (3), Mijo Cvrlje
(3), Petar (13), Mandalena (3), Nikola (-), Mate
(2), Nikola (-),Ivan Kegelovac (3), Marko Ju-
re (4), Ivan (5), Ivan (-),Petar fratri.
Banderija Pavla (20), Pavao (5), imun
(7), Mijo Komar (12), Mate Komar (13), Jure Palada (3), Jure (3), Ja-
kov (8), Jerko (6), Jure (6), Pavao
(4), Mijo (6), Pavao (5), Marko (5), Ivan (5), Vi-
dosava (6), Dominik (4), Ivan (6), Ivan (ll), Niko-
la Kegelj (8), Nikola Kara]k6 (8), Mate pok. Ivana (6), Mate Labro-
pok. Vida (6), Marko (6), Mate (-), Mijo
(3), Ivan (3), Luka (6), Nikola
(2), Klara udova (2), Stjepan pok. Mije (2), Mate
(2), Bartul (-),Mate (-),Josip
(-), Grgur (-), Pavao Bazo (-), Jure (-).
LU
U glavna obitelj bila je harambae koja se smjestila
u samom selu i u Sutini. smo iznijeli kako su oni u nedostatku zemalja
posizali prema Zelovu i Ogorju.
Godine 1697. (26. listopada) Martin dobio je 20 kanapa zem-
lje."') On se vie ne spominje u tom kraju a i teko je utvrditi je li ta investi-
tura ostvarena, mislimo da nije. Filip je 15 kanapa
zemlje u brdu Zelova to je pripadalo a koje mu je odobrio Moce-
nigo. U oznaci granica spominju se posjedi s jedne strane a s druge
s i selo Hrvace."') Jakov je jednako obra-
deset kanapa zemlje na Zelovuuz koju je tu imao i to muje jed-
nako potvrdio 28. listopada 1697. isti providur."') Pravoslavac Mijo Borko-
je 17. lipnja 1697. dobio 45 kanapa zemlje u Uz njega su
bile pravoslavne obitelji Sladoje i
Katastarski popis iz godine 1709. iz tog sela nije tako da se
ne moe rekonstruirati tko se nalazio u banderiji
BRNAZE -
Nakon prvih investitura glavnim obiteljima i Budimira
nema drugih spomena iz tog
Jedino smo pronali da je dosta kasno u godine 1695, Ante
je obitelj imala 18 osoba, dobio 28 kanapa zemlje, to inu je 5.
oujka 1697. potvrdio Mocenigo."') Time se on, nastanjen u Glavicama, pro-
irio i na
Brnaze su bile podijeljene u dvije banderije, serdara Tadije
i harambae Jakova One su skupljale ove obitelji'
131
Banderija Tadije Mate (7), Ivan pok.
Ilije (l), Krian Trboglav (3), Mate (10), Grgur (16), i-
mun (9), Grgur (17), Antun (5), Nikola (4), i-
mun (3), Ivan pok. Mitra (17), Ivan (lO), Ivan Maraso-
(2), Ivan Budimir (21), Lovre (-),Martin (5), Petar Mas-
(1), Ivan Polj (7), Ivan pok. Luke (4), Jure (6), Mate
(3), Jeronim (5), Nikola (9), Ivan
(5), Petar (5), udova (4), Augustin Papu-
(5), Mijo (1), Ivan (15), Stjepan (4), Mate
(-), Marko Orbana (2), Ilija ( -).
Banderija Jakova (16), Ilija (9), Andrija
(5), Ivan (9), Martin (7), Mijo (5), Ilija
(6), Marko (2), Mijo (16), Stjepan Franjo Luka-
(4), Luka (9), Paula (3), Martin (7), Jure
(10), Mijo (B)! Petar (7), Ilija Topa - 4), Jure (3),
Jakov (5), Pavao (6), Mijo (ll), Luka (9),
Franjo (4), Nikola (10), Jakov (6), Stjepan Stoj (7),
Luka (5), imun (7), Grgur Mazar (4), Vid (13), Vinko
(8), Petar Rimac are (8), Mijo Loze (3), Mijo
(-),Mijo (5), Franjo imun (6), Ivan
Dijak (2), Mate (-), Nikola (-), Grgur (5), Nikola
(-), Katarina Slikarua (2).

Iz iznesenog materijala mogli bismo da zavretka migracija
nije bilo. Ljudi, tjerani porivom traenja boljih uvjeta ivota, pokrenuli su
se prema moru, prema nepoznatom i zaustavljali se uz plodne doline,
okovane sivim kamenom, se za goli ivot. To se nastavilo i nakon
godine 1709. za to treba novih istraivanja a ona biti jednako zamaglje-
na koje je u Dalmaciji bilo i previe.
U toj promjeni stanovnitva Sinjska krajina osrednje se naselila ljudi-
. ma iz Bosne, Poljica i Hercegovine. Nastojali smo pokazati kalj:o je taj pro-
ces bio veoma zapleten, zamren i kako su se pokreti isprepletali tako da.
se upravo stoga stvorio zdrav i patnji i muci,
ivotnoj borbi. Stanovnitvo je uglavnom bilo tek tu i tamo
s manjim komilucima pravoslavnih, mnogo prisutnijih sjeverno od
Sinjske krajine, od prema Vrlici. Slika Krajine po selima bila je go-
dine 1709. ova,
BISKO, banderija Marka Akrapa
DICMO, banderija Pavla Kruvar
banderija Ilije . . .
banderija serdara Mate
,PRUGOVO,
......... .
132
310 osoba
496
683
130
159
87
ZELOVO:

POTRA VLJE: banderij a Antuna
MALJKOVO: ......... .
HRVACE:. banderija Grgura
banderija Petra
banderija Jure
TURJACI: banderija Jure
GLA VICE: banderij a Jakova
banderija Pavla
BRNAZE: banderija Tadije
banderij a Jakova
SINJ: banderij a Mate anka
banderij a Pavla .
usve:
131
"
143
423
"
60
418
171
"
291
"
533
"
263
"
106
"
206
"
256
216
189
5271
u male prostore, podijeljeni u banderije, ljudi su prieljkivali
novi, pobjedonosni rat. On je bio poeljniji koliko je uvjerenje da se
u njemu pobijediti i zauzeti nove zemlje, polja i prekocetinske prostore.
U tom uvjerenju koje se ostvarilo kasnije za vrijeme tzv. sinjskog rata (1715)
stvorio se viteki duh Sinjske krajine.