Mr Ahmed

PRILOG ISTORIJE LJUBUKOG l OKOLICE

U XV l XVI
Ljuhuki, kao grad sa prvi put se spominje 1444.
godine, kako je utV"rdila Desanka

Oilla opir-
nije ne govori ni o gradu ni o ta:ko da ne llnamo
niti posade u gradu. navodi da se
Ljuhuki prvi put spominje 1452. u pismu vojvode Vladislava Ko-
Dubrovniku,' Ljubuki je prvi put pao u vlast Osmanlija 1463.
godine i u njihovoj vlasti ostao kmtko vrijeme.' Kada je definitivno
pao pud tursku vlast, ne zna se posve ,sigurno. i
u radu Stari gradovi navode da je to bilo
1465. i 1466. godine, to je malo vjerovatno, jer u sumarnom po-
pisu bosanskog sandaka iz 1469. godine u kojem su bili popisani
i dijelovi Hercegovine koji su bili u vlaJSti Osmanlija Ljubuki
se ne navodi. Flrema tome, sigurno tad nije bio u vlasti Osmanlija.'
je d1'll!gi put u 'radu Kapetanije u Bosni i Hercego-
vini naveo kako je Ljubuki pao pod osmansku vlast 1471. godine
u vrijeme kad je pao i u osmanske I1llke.
5
Hazim
u svom Bosanskom paaluku nije dao datum pada Ljubukog
u osmanske ruke, nego je ostavio da se to desilo
1468. i 1477. godine i pretpostavio da je to bilo neto prije posljed-
nje navedene godine.' Mi danas, ne raspolaemo podatkom ,
1 Desanka Gradska naselja srednjovjekovne Bosanslw
drave, Veselin Maslea, Sarajevo, 1978, str. 115.
2 Hamdija Kapetanije u Bosni i Hercegovini.
drutvo NRBiH, Sarajevo, 19S4, str. 2S3-2S7.
3 Hazim Bosanski paaluk. Postanak i upravna podjela. Sa-
rajevo, 19S9, str. 39, 46, SS. i 160.
4
Hamdija - Hamdija Stari
gradovi, Nae starine II, Sarajevo, 19S4, str. 13-14.
s Harildija nav. dj., str. 253.
6
Hazim nav. dj., str. 160.
187
"
o definitivnom padu Ljubukog pod osmansku vlast. Ali s obzirom
na postojamje popisa samdaka koji je zavren 1477.
godine, pretpostavljamo da je tvrdnja orealna i
da je cimao pravo to je pad Ljubukog stavio u nave-
deno nrzdoblje.
7
Prema detaljnom popisu Hercegovine zavrenom
1477. godine upisana je Ljubuki sa posadom od 35
va odnosno 19 zasebnih timara. To je dosta brojna
posada i da je grad Ljubuki igrao ulogu u tom
periodu." U istom popisu spominje se i selo Ljubuki i u njemu
svega 7 to da je Lj<ubul<i bio mala naseobina.
Pa ipak, mi pretpostavljamo da je ta naseobina predstavljala pod-
grada Ljubukog. Porema tom popisu vidi se da se bila
formirati i nahija Ljubuki, jer pored sela Ljubukog, za koje se
kae da pripada Ljubukom, upisana su jo dva sela sa naznakom
da pripadaju Ljubukom. To su: selo Studenci i selo Prokat ili sl.
prihod Ljubukog tada je iznosio 1388 a ostvarivan je od
poljoprivrednih proizvoc:[a: penice, rai, zobi, ire -
vino), bostana, konica, poreza 'na svinje, sijena i gl-oba. S obzirom
na postojanje jake utvrde, pa i bi se da -se
na tom mjestu razvije gradsko u-rbano naselje. Naalost, Ljubuki
-se u tom pravcu veoma sporo razvijao tako da -do kraja XVI sto-
Ljubuki nije imao status kasabe, nego sela i varoi. Mi danas
ne znamo kada je Ljubuki postao kasaJba, ali pretposta'V-
ljamo da se to desilo do polovine XVII U ad:ministrati'V-
nom pogledu Ljubuki je pripadao kadilucima: ddnskom; imot-
skom, mostarskom i gabelskom, dok nije i sam postao <zaseban
kadiluk u prvlm decenijama XVIII
elimo da naglasimo da mi nismo posebno istraivali istoriju
Ljubukog i da ovaj rad nema cilj da da potpunu istoriju Ljubu-
kog. Zbog toga smo se da prikaemo Ljnbuki do kraja
XVI i to u smislu priloga za dalje istorije Lju-
bukog i njegove okoline i to na osnovu tzv. katastarskih popisa
Hercegovine koji su nam dostupni. Prema tome, ovaj rad pcred-
ugla'Vnom, za izoradu istorije Ljubukog i njegove
okoline.
smo naveli da je u prvom popisu Hercegmdne iz 1477.
godine nahija Ljubuki bila u formiranju i da su u njoj upisana
tri mnije navedena sela.
Naredni popis Hercegovine je vlaki popis i u njemu je upi-
sano vie naselja da pripadaju nahiji Ljubu.ki. to da se
ova nahija bila oformila i da je zahvatala dosta velik prostor.
10
7 O tome popis sandaka vilajeta Hercegovine,
BBA, OS, Orijentalni institut, defteri br. 94.
a Isto.
9 Hazim nav. dj., str. 194, 197. Vidjeti deftere za hercego
sandak u Orijentalnom institutu.
to Vlaki defter za Hercegovinu, BBA, N:<. 987, Orijentalni institut u
Sarajevu, defteri, br. 97, fol. 7-24.
188
Istina, u ovom popisu nema spomena selu Ljubuki, to je razum-
ljivo, jer je njegovo stanovnitvo. bilo ratarska. Taj popis
pokazuje da je okolina Ljubukog bila naseljena pTeteno Vlasima.
Nuno je navesti jo jednu a to je da je
zapadne Hercegovine upisivrun mostarskoj nahiji, pa
Je VJerojatno bilo i sela koja daJUas pripadaju Ljubuki upi-
sano u mo>Starskoj nahiji. Mi ta sela nismo istraivali. U navede-
SL l -- Stari grad u Ljubukom
nom vlakom defteru prvo je upisano selo Vitina i to u dva dijela.
Prvi pU!t upisano je 17 odraslih Vlaha, 10 oenjenih i 7 neoenjenih,
a dmgi put 12 oenjenih i 5 neoenjenih Vlaha, tako da je ukupno
u Vitini upisano 22 oenjena i 12 neoenjenih Vlaha. u
popisu se navodi i mezra Vitina, to da to selo nije billa'
potpuno naseljeno. Mezru su Vlasi, to da nije
bilo rataDSkog strunovnitva. Zatim je upisano selo Studenci sa
11 oenjenih i 7 neoenjenih Vlaha. Interesantno je da se ovo selo
da pripada Mostani. Ako uZJITlemo u obzir da su Studenci
u najranijem popisu Hercegovine upisani da pripadaju Ljubukom
i da je u njemu hHo ratarskog stanovnitva, moemo
da je u ovom selu bilo i ratarskog i vlakog stanovnitva, a mi
smo ga iskazaH selima Ljubukog, u vidu njegov
189
najraniji popis i dananju prip&dnost Ljubuki. U Studen-
cirila je upi1san jedan ml1in koji sc z.(J>Ve Herccgov mlin, za.tin1
liv&da Zgon koja se u kasnijim popisima navoditi kao mezra, i
mezra Kralovina? u blizini Studenaca. Oba ova lokaliteta su mi
dan&s nepozn&ta. Nije mi poznato ni to da li je u tradiciji
postojanja Hercegovog mUna. Zatim .slijede sela:
Selo za koje pisar kae da prip&da Vidje-
se kasnije ela se upisuje kao selo koje pripada Ljubu-
kom. U je bilo 5 oenjenih i 9 neoenjenih Vlaha.
Selo Zaostrog, sa 30 oenjenih i 20 neoenjenih Vlaha. Kako
se vidi dos<ta dobro n&seljeno.
Selo Crni Grm, koje pod ovakvim nazivom dan&s ne postoji,
ali postoji selo Crveni Grm i ja pretpostavljam da se radi o tom
selu. Kako je dolo do izmjene naziva ne znam. je da je
pisar loe napisao ili je vremenom promijenilo naziv. U njemu je
bilo 10 oenjenih i 5 neoenjenih Vlaha. Uz selo je upisano jezero
Bile vode. Nakon toga su upisane tri mezre: Zavala, Kopode? i :Si-
(ili Nijedna nije dan&s poznata i nijedna se nije
rijzvila u selo.
Zatim su popisana tri sela i to: Prst (nepoznato) sa 5 oenje-
nih i l neoenjenim Vlahom;
Selo Brehar (Brehal)? (nepo:mato), sa ll oenjenih i 4 neo-
enjena Vlaha. Postoji da se ovo kao Brela, ali
nisam siguran da se radi o tom lokali tetu.
Selo Hrasno sa dvije vlake batine i 3 neoenjena Vlaha (da-
n&s Hrasno u Capljina).
Selo Veljak (danas Veljaci u Ljubuki) sa 23 oenjena
i 28 neoenjenih Vlaha.
Selo (danas selo u Vrgo.rac) sa 4 oenjena i l
neoenjenim Vlahom.
Selo Zahod (nepoznato) sa 4 oenjena i 5 neoenjenih Vlaha.
se spominje selo Prokat (nepoznato) koje je ranije
bilo upisano da pripada Ljubukom.
U Sumarnom popisu sandaka iz 1519. godine,
koji je nepotpun, spominju se samo dva lokaliteta iz nahije Lju-
buki i to Studenci koji su bili podijeljeni u dva tima;ra i Vitaljina
kao mezra sa prihodom od 269 Studence su Vlasi
i davali desetinu.U
Prema jednom nedatiranom popisu Hercegovine koji je, naj-
vjerovatnije, nastao sedamdesetih godina XVI u Hmarima
posade Ljubuki, pored na;selja koja su izvan nahije Ljubuki, po-
pisa;n je broj naselja iz te nahije.
12
broj naselja
u Sumarpi popis Hercegovine, BBA, N2 76, Orijentalni institut; defteri
br. 95, fol. 122 i dalje.
12 Nedatirani sumarni popis Hercegovine, Tapu ve Kadastro, Ankara.
Orijentalni institut, defteri br. 137, fol. 85-96.
1'90
iz ove nahije je popisan u timarima posad_e Vrgorac.
o"IOdje izdvojiti samo ona naselja koJa su pnpadala nah!Jl
Ljubuki, bilo da su u timarima posada Ljubuki ili
Vrgorac. ,
Prvo je upisano jezero (nepoznato) sa 1000 pri-
hoda. Prema prihodu ovo jezero je bilo dosta veliko, mada ne
znamo od su formirani ovi pdhocli. je da nisu samo ili
nisu nikako od ribolova. Ustvari, nije nam jasan pojam jeze-
ra koje 'se u ovom materijalu spominje. se da se jezerom
naziva prostrana ravnica privedena kuLturi. Zatim slijedi popis
zemina (ziratnog zemljita) zvanog za koje se kae da _je
na jezeru sa 2SO prihoda. Ovoli-ki prinos svje-
da je to ziratno zemljite bilo prostrano. U posjedu Rade,
sina Juraja navodi se zemin Juraja sa prihodom od 200 i
mezra Dvorite, u posjedu navedenog Rade, sina Juraja
sa prihodom od 280 U nastavku je popisano nekoliko zemina
i to: zemin Mustafe, sina Alije u selu Glibar (nepoznato) koje pri-
pada Ljubukom sa 70 prihoda, zemin u posjedu Mu-
hamed-age i Ibrahima u Ljubuki sa prihodom od SO
dio mezre Sionka ili sl. (nepoznato) sa p1ihodom od 100 !dio
mezre (ili (nepoznato) u posjedu Hasana, sina Marka,
pripada Ljubukom sa prihodom od SO livada 4hmeda, Meh-
meda i AHje u sela Glibar sa pdh6dom od SO '
Potom je upcisano selo Ljubuki j dr. kako kae uae u sa-
mom popisu. Nije nam jasno ta i dr. ako nisu neki sitni
posjedi kao to su njive ili sl. sa prihodom od 1000 Selo
Ljubuki se ponoviti jo dva puta i to jednom kao selo sa pri-
hodom od 700 a drugi put kao varo sa prihodom od 1400
Prema tome, ukupan prihod -sela i varoi Ljubuki
3100 Iz ovoga zapisa jasno se vidi da je Ljubuki bio
u 'statusu varoi iako mu je zadrana i odrednica sela. Ali isto
1
tako se vidi da nije kasaba.
Zatinl je popisano selo Blatnica (danas u sa
prihodom od 1000 Slijedi jedno zapisano selo, selo
Dado (nepoznato) sa prihodom od 1SO Zatim je upisan
zemin Likan? (danas nepoznato) i to dio Ahmeda, Hasana
i Ishaka sa prihodom od 2SO
Ponovo slijedi upis sela Blatnica sa prihodom od 700
Zatim slijedi popis sela Studenci sa Studenci su
danas istoimeno selo u Ljubukom, a lokalitet je nepo-
znat. OvaJ lokalitet se tn puta ponavlja sa prihodom prvi put 1400
Prema tome, ukupan prihod sela Studenaca sa
iznosi 4220 Slijedi zemin Hi 1sL, nepo-
mato) sa prihodom od 782 Zatinl je upisan ribnja!k Kmetica
(nepoznato) sa prihodom od 200
MeZJra Ljubua (Lomina?) (nepoznato), sa prihodom od 400
Potom je upisan zemin Crno Jezero (nepoznato) i uma !J'vfa-
191
"
leeva sa prihodom od 40 Upisane SU i dvije njive sa priho-
dom od 4U i dva bezimena vinograda.
Zatim je upisan prelaz preko rijeke zvani
(nepozna;to) za koji je da pripada sa prihodom od
kopnene carine u i.znosu od 100
Selo za koje je da pripa;da sa
prihodom od 100
Zemin Marovina (nepoznato) u nahiji Ljubuki.
Zemin Bodun ili sl. pripada Ljubukom sa prihodom od 800
U ovaj popis uneseni su hajmani (oni koji nemaju stalnog
borav.ita, a porez isto kao Vlasi) Capljine sa prihodom od
250
Slijedi dio mezre Orahov Do u Rabitnom (nepoznato) sa pri-
hodom od 300 Isto tako upisani su mlinovi Sulejman-bega
kapetana sa selom pl jina ...
Ko je ovaj kapetan Sulejman-beg ne znam. Moda se radi o
kapetanu Gabele za kojega kae da je bio prvi
kapetan Gabele. Teko je vjerovati da je kapetan Ljubukog, jer
k;pHko se zna Ljubuki je postao kapetanija tek u XVIII
ako je kapetan Ga;bele, onda je gabelska kapetanija orga-
nizirana kao kapetanija mnogo prije nego to navodi
Po to se moglo desiti potkraj XVI (1591.
g." Kako je ovaj popis nastao najkasnije 1572. godine, a svakako
jest prije 1585. godine da je ovaj Sulejman"beg bio gabelski
kapetan mnogo prije navedene godine. MoMa je bio dugo na toj
dunosti pa ga na toj dunosti nalazi i do 1605.
godine. Prema tome, smatramo da je gabelska kapetanija osnovana
pr.ije 1572. godine i da je pnije te godine u njoj bio kapetan Su-
lejman-beg.
Za;tim je popisano selo Vitaljina koje pripada Ljubukom, a
koje su drali i Jusuf, sinovi di2ldara Ajdina.
Potom su upisane dvije mezre Borimilje (nepo!Znato) i Gra-
dina (danas zaselak u sa prihodom od 200
Mezra Osoja u sinoru sela Jasenica u
sa prihodom od 100 Zatim je upisan jedan ribnjak na .rijeci
Brezovnici i Vukovini sa prihodom od 400
Slijedi dio jezera Rastok sa prihodom od 300 Kao to
je ranije pojam jezera koji se u ovom popisu nije
ja;san, jer se ne navodi nomenklatu.-a prihoda. Da li su sluili kao
ribnjaci Hi su bila ziratna zemljita koja su se kao je-
zera, ne zna;m. Vjerovatnije je da je ziratno zemljite, kako je ranije

Zatim je popisano selo Motanica (nepoznato) u kojem su bili
hajmani sa prihodom od 100
Posjedi navedeni do sada biLi su u. timarima posadnika
ve Ljubuki, a u nastavku biti prikazani posjedi Ikoji tlu pripa-
dali ljubukoj nahiji, a u. timarima posadnika Vrgorac.
192
Selo Ljubua (nepoznruto) pripada LjU'bukom sa prihodom
od 3600 P:rihod pokazuje da je selo bilo dosta veliko ali je
danaJS nepoznato.
Selo Brestica (danas u u rb!i.zini Veljaka sa
prihodom od 300
Mezra ]stoimena selo) imala je dl'Ugi nru20iv Bur-
mak? i mezra Koda iii sl. (nepoznato) sa prihodom od 300
Selo Vrgorac Rastok, da pripadaju Ljubukom sa
prihodom od 600
Ponovo su upisani selo (nepoznato) sa prihodom od
339 i selo Studenci sa prihodom od 236
Slijede mezra Siva Poljana (nepoznato), Bilo polje poljana (ne-
poznat) i mezra koje uivaju stanovnici sela Doli (vj.
danrus Dole u Ljubuki), drugi naziv (ili
sa prihodom od 1400 Zatim ponovo selo Vrgora (vjerovatno
je u pitanju Vrgorac) i Rastok sa prihodom od 1400
Ponovo V.rgom i Rastok sa prihodom od 700
Mezra Visoka i ribnjak Okolovrgorca luka sa pxihodom od
600
Mezra Dusima (danas istoimena selo) :sa G. i D. Gorom (nepo-
znato) blizu sela Brehala (Brela ili sl.) sa prihodom od 800
Slijedi selo Zavrnica (Zavrnica) (nepoznato) sa prihodom od
160
U ovom defiteru .upisan je jo jedan prelaz preko rijeke zvani
(nepoznato) sa prihodom od 390
Selo Seljenje (ili Jeljenje) (nepoznato) u blizini Vrgorca, pri-
pada Ljubukom sa prihodom od 500
Ribnjak u selu V11go.ra ...
Dio sela Girenica ili sl. (nepoznato) sa dijelom jezera Rastok
i sa dijelom Preselice (nepoznato) :sa prihodom od 250
Upisane su zasebno dvije njive u blizini Veljaka i to Orahovina
i Vodima.
Selo Tihaljina (danas u Grude) i u njemu hajmani sa
prihodom od 326
Selo Rakun? ili s!. sa prihodom od 246
Me20ra Orlac (vjerovatno danas zaselak u Ljubuki).
Selo Brehal ili sl., pripadalo je Ljubukom :sa prihodom od
800
Mezra Zavrnica pripruda Ljubukom sa prihodom od 300
Selo Vitina i u njemu hajmani sa prihodom od 160
Mlinovi Sedrenik.
Zemin Crkvine u selu Mutnica (nepoznato), sa prihodom od
200
Zemin u selu Mutnica, sa pi1ihodom od 200
Zemin Zgon pripada Ljubukom sa prihodom od 255
Zemin Kali sa prihodom od 100 ..
Mlinovi Kaila Kukavica? u Veljaku sa prihodom od 120
Ponovo zemin Zgon sa prihodom od 250
ll -- 100 godina Muzeja na Hurncu
193
Zemin Mitanka sa p:rihodom od 350
Ponovo zemin Kali sa prihodom od 100
Selo V (nepoznato) sa prihodom od 240
Selo Papratnica (pored Vrgorca), sa prihodom od 300
Ovdje je upisan i prihod od u selu Vrhdol (nepozna-
to), pripada Ljubukom sa prihodom od 60
Upisano je i selo Hum/jani, al\i je za to selo da pri-
pada Imotskom, i
selo Ljubua (nepoznato) sa prihodom od SOO
Ovaj popis nastao je sigurno :sedamdesetih godina XVI sto-
o posljednji popis Hercegovine koji je pri-
a iz 1585. godine. Naime, vrlo je mala 1razl1ka ru
popisu naselja i d:rugih posjeda u ova dva popisa.
Prema posljednjem popasu Hercegovine iz 1585." godine u
nahiji Ljubuki bilo je 39 seoskih naselja zajedno sa va:roi Ljubu-
ki. Ovdje se Ljubuki nwziva selo i varo to zna(:i da nije bilo
kasaba. To da se nije dijelilo na mahale, nego je kao
popisano kao vam u kojoj je ivjelo zajedno muslimansko .i l<r-
stanovnitvo. Mada je u Kapetanijama naveo
da je u LjUibukom i prije ovoga popisa bila jedna da-
mija, u ovome popisu joj nema spomena niti njenim vakufima ako
ih je imala. Vjerovatno je bila u krugu jer da nije tako,
ona bi u predstavljala mahalu. stanovnitva ka
varoi Ljubuki 1585. godine pTeclstavljali su muslimani. Prihod
varoi je upisan kao i za sva ostala naselja, tj. po-
rezi stanovnika i natuTalne dabine. Da:kle, nije bilo povlatenog
stanovnitva, kao to je sa stanovnicima drugih kasaba. Pored
batina i uz samu varo je popisano i petnaestak
drugih posjeda, kojima i jedna crkva koja se zvala Sveti
Avgustin, ali je drao musliman Ahmed, sin Huseina i davao dese-
tinu. Ovakva zabiljeka nije sasvim jasna, pa se moe pretposta-
viti da crkva nije radila, pa je njene posjede kako je
musliman Ahmed, sin Huseina. Kod onih koji su upisani
bez posjeda kao oenjeni ili neoenjeni jasno se vidi da su pre1i
na i>Slam neto prije ovoga popisa, jer su gotovo kod svih navedena
im imena Vidi se da su samo trojica biM oenjeni.
Prihod Ljubukog je dosta velik i iznosio je 8400
Nije odvojeno popisavana varo od sela, to da je ipak
.ovo mjesto malo karakteristiku varo.i i prije ovoga popisa. U
Ljubukom je upisano 42 i neoenjenih muslimana
i 16 sa batinama Hi bez batina. Pored toga upisano je
16 raznih drugih posjeda od kojih se prihod odsjekom. To
su zemini. Zemin je zemljini posjed koji nema
kao to je sa batinom i
se zemini pojavljuju tamo gdje je bonitet zemlje dobar ili gdje
tJ popis Hercegovine iz 1585. godine. Tapu ve Kadastro
Ankara, 483 i 484 (7 ,8), fotokopije u ANBiH .
.194
sve obradivo zemljite nije bilo izdijeljeno u batine i Mi-
slimo da je takav i sa Ljubukim. Naime, poznato je da je
okoLina Ljubukog plodna pa nije oudo to se tu pojavljuju i ovi
posjedi.
To bi bili svi podaci o samom Ljubukom prema osman-
skim izvorima do kraja XVI Vjerovatno brzo poslije ovoga
popisa Ljubuki postaH kasaba. Naalost, mi ne znamo kada
se to desilo, jer nemamo izvora za to. Znamo to1iko da je u doba
krud je Evlija prolaZJio kroz nae kmjeve .bilo u statusu
kasabe, iako naalost nemamo njegova opisa. Prihod Ljubukog bio
je relativno velik, a se od i natura!.nih poreza, i to
isprenda i porez na kao porezi i naturalni od penice,
zobi, km p nika, prosa, mota (vina), poreza na vinograde,
deseti-na od meda, porez na sijeno, porez na bostan, porez na lan,
porez na desetine od poreza na mlinove, kopnena
carina i trna taksa, mukate (zakupi) raznih posjeda, globe svadba-
rina i porez na tapiju. To su redovni porezi koje su
ratari, izuzev carine i trnih taksa koje su se tamo gdje
su postojali trgovi ili prelazi ili drugi. Prema ovom popisu
mnoga sela oko Ljubukog su Vlasi i oni su tada
naturalne dabine, dok; poreze raje nisu
Spomen Vlaha u mnogim selima da je okolina Lju-
bukog bila naseljena preteno VIrusima, jer i ona sela gdje je
rataTsko stanovnitvo nisu u veJ.ikom broju naseljena. Zatim veliki
je broj pustih selita koja nisu postrula sela, nego su dh drali po-
jedinci. U ovom popisu upisana su naselja i drugi posjedi koje
prikazati:
Selo G libar (nepoznato). Ovo selo je deif.drati kao
Glinaz, pa bi se truda moglo pretpostavhtd da je dananje selo
Glinac u U sastavu ovog sela bilo je pet raznih
posjeda kojima i selo Dvorite. Svi posjedi su bili pod mu-
katom. Ukuprun prihod svih mukala iznosio je 1800 ak6i. Zato je
selo Dvorite popisano u ataru sela Glibar, ne znam? U seLu nije
prikazano ostalo stanovnitvo, jer ga nije ni bilo. U selu
Dvorite su upisruna tri sa prihodom od 250
Za jedoo zemin je da je dio jezera a sastojao
se iz nekih vinograda i zemalja. Za jedrun zemin je da Ise
zove Jezero i da je u posjedu posadnika Ljubuki.
Dva zemina su pripadala Juraju, .Braci i Martinu.
Zemin Likanj? sc sastojao'" iz vie dijelovi\, a draLi sa ga za,
Ostoja, Pavle i Radonja. Prihod je iznosio 2000
Selo u kojem je bilo upisano samo jedno doma-
hajmana. Prihod je iznosio 150 Zato nema drugog
stanovnitva ne znam. Selo se do danas u nazivu H ardo"
milje.
Pr-elaz Mi.ladi dernek dernek?), sa panjakom
poljana i njiva Berislava u posjedu Balije, -sina Huseina. Pd-
13*
195
hod je .iznosio 100 Bio je u timmcu Balije, sina Huseina, po-
sadti1ka Ljubuki.
Dernek sa prihodom od 100 od kopnene
carirne.
Selo Ljubua (nepo20nato) u timaru Rizvana posadtiika
Ljubuki. U selu je up,isana samo jedna batina koju je drao Musa
i Mus.tafa, sin Ahmeda i porez u iznosu od 100
Selo Studenci, za stanovnikeje da nakon to plate
po 100 filurije, uivaocu timara daju desetinu. Prema tome,
stanovnici ovog sela su prema ovom popisu bili u vlakom statusu.
U selu je upisano 8 batina i jedan zemin. Prihod od desetine izno
sio je 1900 Stanovnici su bili muslimani i ali za
batine u posjedu muslimana nije da su to ppet
da nisu biLi stalno nastanjeni. Selo je bilo u timaru po-sa>dnika
Ljubuki.
Selo Vrbovnik (moda (nepoznato). I u ovom selu
stanovnitvo je vlakog po-rijekla i statusa, jer je i za .njih
da, nakon to plate fil uriju po l OO uivaocu timara daju
desetinu. P:rihod od desetine iznosio je 2420 U popisu je za-
iskazan prihod sela Studenci i u iznosu od 4320
osim filurije.
Selo Kruevo u timaru Sulejmana, sina I1ijasa posa>dnika tvr
Ljubuki. Stanovnici sela su ratari, muslimani. Jedanaest od
nj-ih ispendu, odnnsno njihove batine nisu prevedene na
Priho-d sela iznosio je 765
Mezra Visoka sa ribnjakom Okolo Vrgorca Luka, sa prihodom
od 300
Mezra Dabrica i sa prihodom od 60
Mezra Dretelj sa prihodom od 140
Selo u kojem su upisane dvije vlake batine sa
prihodom od 163 Ovdje -se vidi da sve batine :nisu bile
jedtiako Naime, jedna batina 100 a druga
63 Da Li je to zavis.i!o o-d batine, ne 1znamo.
Slijedi popis jednog zemina dva vinograda i jedna njiva sa
prihodom od 313
Mezra Dusina koju su drali stanovnici koji su b.ili naselili
ovu mezru. Stanovnici su bi1i osim jednoga koji je bio
musliman. Prihod je iznosio 800
Mlinovi Ka Kukavica (ne znam da li se radi o dananjem lo-
kalitetu u Ljubuki). Tu su bHa tri mlina i jedna
stupa za valjanje sukna. Prihod je iznosio 120 je
da pripadaju selu Veljaku u timaru posadnika Vrgorac.
Selo Blatnica. da pripada Ljubukom. Za selo je
up1sano da je to od davnina srpska (rajirnska) zemlja, a da Vlasi
sada u1Jivaju to selo i daju desetinu timarniku. Prihod je iznosio
4450 Bilo je u timaru posadnika Ljubuki.
Mlinovi Sedrenik u selu Veljaku, sa prihodom od 150 u
timaru Ahmeda, sina Nesuha posadnika Ljubuki.
196
Jedan mlin i jedna stupa za v::vljanje sukna sa prihodom od
45
Mlinovi Veljak i Fragustin u timaru Ahmeda posaclnika tvr
Upisano je 20 mlinova i uz njih ll .. Od
mLinova 14 je radilo cijelu godinU- a est pola godine. P!rihod od
mlinova iznosio je 510 Mlinove su drali muslimani i
i vidi se da je hHo vie sudionika u posjedovanju mlinova, je!!" je
za nmoge " .. uiva ga taj i taj i ostali kampanjoni.
Sedam i jedan zemin. su pnipadali muslima-
nima. Jedan od njih bio je naseljen i to B<rraka koji
se nabzio u selu Kotez i koje je pripadalo Vrgorcu. Naseljenici su
o6ito bio!i Vlasi, jer im nisu navedeni pmezi kao kod
raje. Prihod sa iznosio je 1084
U nastaV'ku je pop1sano nekoliko 6ifluka i mezri. Za jedan
po imenu Gorica kae se da je nekog Mustafa-pae pokojnog,
Selo Vitaljina u blizini Ljubukog. Selo su drali Mehmed
haja i Jusuf, sinovi -dizdara Ajdina, a bi-lo je u timaru A!lije, 1sina
Ahmeda posadnika Ljubuki [ Hasana, s1na Ahmeda serbu-
ljuka Imotski. Prihod sela i2ll1osio je svega 300 Uz
ovo selo posebno je op1sana batina Radonje, sina Milovca, koju
je sada drao Hasan, sin Ishaka sa prihodom od 200 u timaru
Murata, sina Baje20ida posadnika Ljubuki.
Selo Hrastova Glavica? u bli20ini sela Ljubuki, sa prihodom
od 400 ak6i u timaru posadnika Imotski. U tom -selu nije
iskazano stanovnitvo niti je ko ga dri. Vjerovatno su
ga Vlasi.
Alije silahd<rra koji je sada bio u posjedu HaJSana i
Delala. Prihod je iznosio 175
Selo Brehal? u tTffiaru posadnika Imotski i Vrgorac.
U se1u je upisano 9 batina, a svaka batina je po 200
tako da je prihod iznosio 1800 Batine su bile u rukama mu-
slimana i MiJSlim da su bili Vlasi.
Selo Vrgora u Ljubukom (nepoznato ako se ne !radi o selu
i neoenjena. su ispendu i porez na benak i
Vrgorac u U selu su bila upisana 22 muslimanska
na mudered. Prihod od ispende, ra2ll1ih sitnih poreza, poreza
na srtnu stolm, globa, svadbarine i poreza na tapiju i1lnosio je 2400

Zatim su popisani zemini i mlinovi koje su drali muslimani
i ali je da ih dre stanovnici sela. Za neke od mh
mezri i zemine upisano je da pripadaju nahiji Duvno ili Blagaj.
Selo Studenci drugi, sa tri vlake batine i prihodom od 236

Selo (Vrbovnik) u timam posadnika Vrgo-
rac kao i prethodno selo Studenci. U ,su upisane 3 ba-
tine i globe i svadbarina. Prihod je iznosio 239 .
Selio (ili U njemu su upisane samo dvije
mezre sa pnihodom od po 400 Bile su u 1imarima posade
197
Vrgorac. U jednoj batini je navedeno da je drugi naziv
za Doli i da pripada Ljubukom (vjerovatno danas Dole u
Ljubuki. Naziv druge mezre je Radovina Kruka i drao je
Hasan, sin Mustafe i_ Jusuf, sin Ajdina sa ostalim kompanjonima
i to Hasan i drugi iz sela J asenJi/;a.
Selo Hrastova Gtavica (nepoznato) !i u njoj jedan zemin, jedan
prelaz p>reko rijeke i: jedna batina. Za sva tri posjeda prihod je
paualno i on je iznosio 700
Selo Rastok sa jednom batinom i dvije filurudijske
Mislim da su to bili Vlasi, jer je za svaki posjed posebno
prihod u iznosu od po 100
Jedan zemin i dio mezre Orahov Do. Prihod od zemina izno-
sio je SOO, a od dijela mezre 200
Selo Capljina, pripada Lj!Libukom. U je upisano S mli-
nova i p-rihod od 1SO i tri hajmana i prihodom
od 2SO Hajmani su
Selo (vj. Dole). U selu su upisana
hajmana koji -su po 120 ukupno 240
Selo Papratnica u timaru Mustafe posadnika V'rgo-
rac i u njemu dva haj mana koji su po l SO
ukupno 300
(skup) u selu Vrhdol (nepoznato) koje pripada Lju-
bukom i za koji je prihod od 60 kopnene carine.
Selo Vrgora (ponovo) koje pripada Ljubukom i u toimaru je
Mustafe, sina Mehmeda posadnika Vrgorac. U selu na
ovom mjestu je upisan samo ribnjak i to, dio Krneti{Je, dio Rasto ka
i dio Mitanice, sa prihodom od 2000
Njiva Orahovina u blizini sela Veljak sa prihodom od 78
Selo Radobara ili sl. koje pripada Ljubukom (nepoznato) u
'timaru Mustafe, sina Mehmeda posadnika Vrgorac. U selu
su upisane dvije vla&ke batine sa prihodom od 246 Taj pri-
hod je naknada za filuriju.
Selo Tihaljina koja pripada Ljubukom. U timaru je Musta-
fe, sina Mehmeda posadnika Vrgorac. I u ovom selu su
upisane dv!ije vlake batine sa p11ihodom od 326 to da
naknada za filuriju tu iznosi 163 Na nekim mjestima je manja
a na nekim naknada.
Selo Dusina dio je sela Rastok Jezero sa ribnjakom u blizini
sela Dusine, a drali su ga stanovnici sela. Prihod je iznosio 300
Nisu navedeni s.tanoV'nici.
Selo je dio sela Rastok Jezero sa ribnjakom u blirz:ini
spomenutog sela i dio sela Rastok Jezero. Pnihod je iznosio 3SO
ak i.
Selo Selce je dio jezera Rastok sa ribnjakom u posjedu sta-
novnika sela sa prihodom od 3SO
_ Selo To je mezra Ravnica, Zagornji Dolac i Plavlwva
njiva u blizini sela Rastdk u posjedu stanovnika sela. Prihod je
198
iznosio 400 Sva mrprijed navedena sela bHa su u timaru
Alije, sina Mehmeda, posadnika LjllJbuki.
Selo Zavrnica (Za'Vlrnica), pripada Ljubukom, timar Mehme-
da, posadn1ka Ljubuki. U selu je upisana jedna batrina i
jedan zemin. Obuje su drali muslimani i prihod od 120

Selo Motan1ca, u timaru Balije, sina Mehmeda, posadnika
Ljubuki. U selu je upisana samo jedna batina i prihod
od 100
Selo Glibar (ponovo) sa jednim hajmana i pri-
hodom od 100
Zemin sa vinogradom i jednom livadom u
posjedu sinova Mehmeda sina Sulejmana pripada
Ljubukom. Prihud je iznosio 162
Dio mezre Unovite (Hi sl.) u posjedu Juraja i
ostaJih kompanjona, u timaru Ahmed". pu,adnika Ljubuki.
Prihod je i2mosio 100 \i
Dio mezre (nepoznato) u posjedu
Hasana sina Marka, pripada Ljubukom, sa prihodom od 60
Timar Ahmeda, posadnika Ljubuki.
Jedna livada (bezimena) u timaru navedenog Ahmeda, a u
posjedu Ahmeda i Mehmeda, sinova Alije u blizini Glibara koje
pripa:da Ljubukom.
Selo Vitina (ponovo) sa jednim hajmana i pri-
hodom od 160 U timaru je Ahmeda, sina Nesuha, posadnika
Vrgorac.
Zemi.n Zgon u posjedu Baraka, sina Alije, Halila, sina Dede
i Mehmeda, sina Behrama. Prihod je izmosio 2000 i bio je u
timaru Huseina i Mustafe posadnika Vrgorac.
Zemin Blatanica u posjedu Mehmed-age i ostalih kompanjona .
sa prihodom od 350 U timaru je Memije, sina Huseina i Mu-
stafe, posadnika Vrgorac.
Zemin Kali, u posjedu Ilijasa, sina Hasana, sa pvihodom od
100 Bio je u timaru Huseina i Mustafe, posadnika
Vrgorac.
SeJo Papratnica, sa jednom vlakom batinom i pvihodom od
160 a u timaru Huseina posadnika Proloac.
Selo.Bojna? U ovom selu upisrun je dio mez:re Jezera Rastok
i vinogradi Jovana u blizini spomenutog sela. Prihod je iznosio
300 a bio je u timruru Huseina posadnika Pmloac.
Ribnjak na jezeru Rasto k sa prihodom od 100 a u Hmaru
Huseina posadactika Proloac.
Mezra Vinica (postoje Vinine u Ljubukom i ne
znam da li se radi o tom lokalitetu) u posjedu Ha:sana, sina Mumina
sa prihodom od 200 a u timaru Ahmeda, sina Hasana i SeHma,
sina. A1ije posa:dnika Vrgorac.
199
Mezra Zavrnica sa ispaom, u posjedu Hasana sina Mumina,
a u timaru Ahmeda sina Hasana posadnika Vrgorac, sa
prihodom od 300
Zemin koji se sastoji iz dijela mezre dijela
zemina Alije, sina Muslima i dijela batine Alije, sina Mehmeda koji
je sada u posjedu Mehmed-age sina Muslima, sa prihodom od 200
a u timaru Mahmuda, sina Mehmeda posadnika Vr-
gorac.
Zemin ivka u posjedu Mehmed-age sina Muslima u selu Vrgo-
rac, sa prihodom od 100 a u timaru Mahmuda, sina Mehmeda,
posadnika Vrgorac.
Zemin u blizin sela Vitina, u posjedu stanovnika
sela Vitine. Na ovom zeminu upisana su dva manja zemina i jedna
batina. Sa sva tri posjeda je filurija od po 100 a
bili :su u timaru Mahmuda sina Mehmeda, posadnika
Vrgorac.
Zemin Orahovina u timaru Mustafe posadnika Vrgo-
rac. Zemin je bio u blizini sela Bojna, a njegovi stanovnjcr iz
koje dre, uivaocu :Hmara daju desetinu od luka koji proizvode.
Prihod je iznosio 2000
Zemin koji se sastoji od dijela Rasto/ea, u timaru Alije, sina
Mustafe, posadnika Vrgorac. Prihod je iznosio 2000
Zemin Huseina sina Abdije koji ga je kupio od djece Ajdin-age.
U timaru je Mehmeda, sina Huseina posadnika Vrgorac, a
prihod je iznosio 100
Zemin I vaa u posjedu Alije, sina Mehmeda u blizini sela
Papratnica koja pripruda Vrgorcu. U timaru je Mehmeda, sina Sken-
dera posadnika Vrgorac.
Dio mezre Dabrica (Dabrica je dio i (vjero-
vatno Celjevo)" sa vinogradom i batama. Prihod je iznosio 200
akoi, bile su u timaru Mehmeda, sina Nesuha posadnika

Dabrica (ponovo) u timaru Mehmeda, sina Nesuha posadnika
sa prihodom od 150
Mezre Dabrica i (vjer. Celjevo) ponavljaju se sedam
puta zajedno, sa prihodom od 60 do 240 a u posjedu .raz.Ji-
osoba i u timarima timamika.
Mezra ponavlja se samostalno dva puta sa prihodom
od SO do 450 u timrurima posadnika P j.
Selo Surmanci, za koje je da je batina Juraja sina
i da je izvan deftera. Prihod je iznosio 150
Selo K/isina (Glisina, Celasina?). Drao ga je Alija, sin Per-
vane-hajman. Pripadao je Gabeli. Prihod je iznosio 100 Oba
navedena sela bila su u timadma posadnika
Cifluk koji je dio mezre i batina Junusa i dio Ilijasa,
a drao ga je Hasan, sin Mehmeda. Prihod je iznosio 150
Zemin .koji se sastojao od batine Pavla, sina Mihovila i dije-
lova Jovana i Radice, a drao ga je Ahmed-aga u selu Dretelj. P'l'i
200
'
...
hod je iznosio 230 a bio je u timaru Mehmeda, sina Ahmeda
posadnika Ljubuki.
Zemin ko:ji se sastojao iz batina Vukoja, J ovana, Milorada i
Nikole i zemina sa ispaom u selu Drao
ga je Ali-aga, sin Mustafa-age. Prihod je iznosio 500 i bio u
timmu Mehmeda, posadnika
Zemin Juraja, u ruci kneza Vukosava, sada u ruci Ahmedage
u selu Dretelj. Prihod je iznosio 60
Zemin Vukmira, sina Vukasa u selu Dretelj, pripada Blagaju,
u ruci Mehmeda, sina Hasana. Prihod je iznosio 150 a bio je
u timaru Junusa, sina Hasana, posadnika
Selo Cap/jina (ponovo). U selu je upisano jedna batina i dva
zemina. Dio batine bio je u ruci Nesuh-age i njegove Pri-
hod odsjekom 50 J edan zemin bio je u posjedu Sefera, sina
Durmia u selu Lipe koje pripada sa prihodom od 200
i u timaru Sefera, sina Durmia, posadnika Ljubuki.
Drugi zemin bio je u posjedu Mahmud-age i njegova brata Ibrahima
u selu Ljubuki sa prihodom od 50 a u timaru Mehmeda,
sina Mahmuda ekonoma Ljubul<i.
Zemin Marovine, dio Hasana sina Mustafe, vurum? dizdara
pripada Ljubukom, sa prihodom od 200 u timaru Hasana po-
sadi::dka Ljubuki.
Selo Ostro g. U selu su bila upisana dva haj mana,
a u timaru Hasan-kola posadnika Ljubuki. Prihod je izno-
sio 200
Dio sela Dretelj sa dijelom batine Crlwv Dol i dio batine u
selu (vjerovatno Sada u mei sina
Alije. Pr.ihodi odsjekom godinje 140
Ponovo je upisana Dabrica i zajedno sa ispaom Cer-
nica i vinogradima Rastale, u posjedu Skender-age. Prihod 200
i 100 od vinograda, ukupno 300 Upisano je 20 dunu-
ma vinograda.
Dio sela Dretelj (ponovo) koje je drao Mehmed, sin Junusa.
Prihod je iznosio 170 a bio je u timaru Ahmeda, posadnika

Jo je upisan (demiyet-skup) u blizini crkve Petrova
u selu Dusina i K1obuk sa prihodom od 200 u timaru Ahmeda,
sina Mehmeda posadnika Vrgorac.
201