You are on page 1of 122

PLANINARSKI SAVEZ BOSNE I HERCEGOVINE

TRANSVERZALNI VODI PO PLANINAMA BOSNE I HERCEGOVINE

S ARAJEVO 1975.

SADRAJ UVOD - PRAVILA TRANSVERZALE PREPORUKA UREDNIKA ISTONA BOSNA SJEVEROISTONA BOSNA CENTRALNA BOSNA HERCEGOVINA ZAPADNA BOSNA SARAJEVSKA TRANSVERZALA BJELANIKA TRANSVERZALA TRANSVERZALA IGMANSKI MARS" TRANSVERZALA SUTJESKA" PLANINARSKI PUT BITOVNJA-POGORELICA-VRANICA " TUZLANSKA TRANSVERZALA KOZARAKA TRANSVERZALA HERCEGOVAKA TRANSVERZALA OSTALE TRANSVERZALE U JUGOSLAVIJI MLADIMA - PLANINARSKI PUT OS LOBODJENJA PO PLANINAMA JUGOSLAVIJE" ADRESAR REGIONALNIH SAVJETA I PLANINARSKIH DRUTAVA ADRESE STANICA GSS-a 1 4 9 14 18 38 51 61 65 70 74 79 83 87 90 95 107 112 113 117

UVOD Ideja o uspostavljanju Republike transverzale stara je vie od deset godina. Naime, neposredno nakon uspostavljanja prvih planinarskih transverzala u SR Bosni i Hercegovini: Bjelanike i Sarajevske, istaknut je prijedlog da postoje svi uslovi da se uspostavi jedinstvena Republika transverzala. Medjutim, na realizaciju ove ideje ekalo se dugo, iz slijedeih razloga. Uspostaviti Republiku transverzalu na principu na kojem su uspostavljene, recimo, Bjelanika ili Sarajevska, gdje su pojedine planine povezane markiranim putem, kojeg se svaki obilaznik mora pridravati, bilo bi veoma teko s obzirom na veliko podruje koje bi transverzala obuhvatila. Mora se takodje uzeti u obzir da je planinarstvo u pojedinim krajevima Bosne i Hercegovine slabo razvijeno, da nema planinarskih drutava, pa prema tome ni planinarskih objekata, ni staza. Tako se pitanje uspostavljanja Republike transverzale odgadjalo. Godine 1968. to pitanje postaje ponovo aktuelno, a poetkom 1969. godine dolazi do osnivanja Komisije za transverzale i markacije pri Planinarskom savezu Bosne i Hercegovine. Odmah po osnivanju pomenute komisije napravljen je plan kontrolnih taaka, koji je upuen svim planinarskim drutvima u Bosni i Herce-godini kako bi se ispitalo miljenje o uspostavljanju transverzale. Naime, po o-vom planu za Republiku transverzalu je predloen niz planinarskih i turistikih taaka koje bi bile potpuno samostalne. Izbor pravca i redoslijed obilaska preputen je slobodnoj volji obilaznika. Svaka KT nosi odredjeni broj bodova, zavisno o udaljenosti i teini pristupa, potrebi popularisanja pojedinih predjela itd. Tako obilaznici nisu obavezni da se kreu po nekoj odredjenoj stazi, nego sami biraju prilazne puteve sakupljajui bodove. Preko jednog vikenda obilaznik odlazi na Prenj, drugi put na Treskavicu, trei put posjeuje neku turistiku taku itd. Cilj da planinari i ostali ljubitelji prirode to bolje upoznaju ljepote nae zemlje je postignut, a da nije povrijedjena ni sloboda kretanja. Odziv planinarskih drutava na ovakav prijedlog za uspostavljanje transverzale bio je potpun. Stizale su brojne primjedbe, predlagane su nove KT, to je Komisija za transverzale, svakako, imala u vidu. Osim toga, planinarska drutva su se obavezala na obnavljanje postojeih i markiranje novih puteva, kao i njihovo odravanje. Od posebne vanosti je to bilo za planine Zapadne Bosne. PD ,,K!ekovaa" iz Prijedora preuzima obavezu markiranja Grmea, Klekovae, atora i Dinare. PD "Pljeivica" iz Bihaa preuzima obavezu markiranja Pljeivice i Osjeenice. PD Energoinvest" iz Sarajeva, Vitoroga i Cincara, a PD Famos" iz Hrasnice obavezalo se na markiranje Vrana, LjubuSe i Radue. Radniko omladinsko planinarsko drutvo Igman" iz Sarajeva preuzima obavezu markiranja Crvu ja. PD Prenj" radi na obnavljanju markacija na Prenju, vrsnici, Veleu, a prvi put isto drutvo markira i abulju. I ostala drutva rade na obnovi markacija, pa se slobodno moe rei da je uspostavljanje ove transverzale djelo

svih planinarskih drutava u Bosni i Hercegovini. Osim toga planinarska drutva alju opise puteva do kontrolnih taaka. Za nekoliko opisa autori su naznaeni: Ekrem Gaci, Junuz Karadi, Petar Simoneti, Velimir Novakovi, Ibro Mehie-vi, Aleksandar Obradovi, Paa Grbo, Muhamed Hadiabdi, Edo Pavlovi, Ma-to ori, Mehmed Salki, Josip rempf, Enver Meanovi, Miroslav Milievi i Jure apina, dok su ostali opisi stigli u ime drutva. Na kontrolnim takama Pljeivica, Vele i Vlai (TV releji) postoje peati, jer fotografisanje nije dozvoljeno, ali bi ipak obilaznici umjesto njih trebalo da odaberu druge KT, a posebno se to odnosi na KT Stolice na Majevi-ci, gdje pristup u posljednje vrijeme nije dozvoljen. Kontrolne take su u vodiu opisane istim redom kao i u dnevniku transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine". Pravila transverzale data su u cjelini. Obilaznik e plaati svaku znaku po 30 dinara, izuzev Poasne znake sa zlatnim vijencem, koja e se uz diplomu dodjeljivati besplatno. Transverzala Po planinama Bosne i Hercegovine" putena je u obilazak na Kozari prilikom otvaranja XI sleta planinara Jugoslavije, odranog od 26 - 29.7.1972. godine. Dnevnik transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine" moe se dobiti u Planinarskom savezu Bosne i Hercegovine, 71000 Sarajevo, Sitne Milutinovia 10/1 i u svim planinarskim drutvima Bosne i Hercegovine. S obzirom da su svi planinarski objekti u BiH KT transverzale Po planinama BiH", obilazniku moe dobro posluiti Vodi po kuama i domovima Bosne i Hercegovine autora efke Hadialia, a moe se nabaviti u PS BiH. S obzirom da u vodiu nisu date skice prilaznih puteva, na kraju opisa kod svake KT naznaena je sekcija - specijalna karta Geografskog instituta JNA razmjere 1:100.000.Za sve transverzale Bosne i Hercegovine potrebno je oko 25 sekcija pomenute razmjere. Planinari se esto koriste i sekcijama razmjere 1: 50.000. Ove karte ne sadre nita vie detalja, jedino su vee razmjere i itkije od onih koje su naznaene u vodiu, a umjesto jedne sekcije razmjere 1:100.000, treba nositi etiri razmjere 1:50.000. Pomenute karte se mogu nabaviti preko planinarskih drutava kod Geografskog instituta JNA u Beogradu. Dat je i kratak opis ostalih transverzala u Bosni i Hercegovini, pa planinari mogu usporedo sa transverzalom Po planinama Bosne i Hercegovine" obilaziti druge lokalne transverzale. Za sve ove transverzale postoje dnevnici uz koje se dobije uputstvo za obilazak i skica puta. Na kraju je dat kratak opis ostalih transverzala u Jugoslaviji. Za transverzale Slovenije najpogodnije je da planinari nabave sve dnevnike, posebno ako ranije nisu bili u toj Republici. Naime, na podruju SR Slovenije ukrtava se 15 planinarskih transverzala sa mnogo zajednikih taaka. Sve transverzale imaju posebne peate koji se priznaju samo u toj transverzali. Slian je sluaj i u SR Hrvatskoj. Ukoliko je obilazak ranije obiao neku od transverzala one se ne priznaju u republikoj Po planinama SR Hrvatske".

Kod transverzala Srbije nema dodirnih KT, dok se kontrolne take kod transverzala a BiH priznaju za republiku transverzalu Po planinama Bosne i Hercegovine", bez obzira kada je obilaznik te transverzale obiao. Prema svemu iznesenom, ovaj vodi je informativnog karaktera i cilj mu je da planinare bar donekle upozna koje su transverzale uspostavljene u Bosni i Hercegovini i ostalim socijalistikim republikama. Komisija za transverzale i markacije PS BiH Komisija za propagandu PS BiH

RIJE AUTORA U uvodu je reeno kako je nastajala republika planinarska transverzala Po planinama Bosne i Hercegovine". Preostalo je da se zahvalim lanovima Komisije za transverzale i markacije PS BiH koji su mnogo pomogli da se tampa ova skromna publikacija. U toku uspostavljanja republike planinarske transverzale ,JPo planinama Bosne i Hercegovine" trebalo je obii sve predloene kontrolne take, odabrati najbolji put i obaviti niz drugih poslova isto praktine naravi. Taj dio posla o-bavio sam sa svojim planinarskim prijateljem Zvonkom Skokoviem, a ije su osim toga, i brojne primjedbe ule u vodi. Veliku pomo pruio mi je tadanji predsjednik PS BiH efko Hadiali. Sav posao oko tampanja dnevnika uglavnom je njegovo djelo, dok su u vodiu koriteni njegovi opisi za planine Vran, Ljubuu i Raduu (takodje i markiranje pomenutih planina) kao i jednog dijela turistikih kontrolnih taaka, te izradi daljinara kod lokalnih transverzala. Koriten je takodje i vodi transverzale Sutjeska" autora Erefa Korjenia, a odnosi se na planine Magli i Zelengoru sa bliom okolinom. Tadanji sekretar PS BiH Franjo Zrinui izradio je prvi prijedlog za sistem bodovanja kontrolnih taaka, koji je kasnije prihvaen od svih planinarskih drutava Bosne i Hercegovine. Takodje se zahvaljujem svim onim prijateljima i znancima, planinarima i drugima koji su svojim savjetima, primjedbama i prijedlozima pomogli da dodje do izdavanja ovog vodia. Takodje izraavam svoju zahvalnost onim mnogobrojnim planinarima, od kojih mnogi vie nisu medju ivima, koji su na indirektan nain doprinijeli da se uspostavi transverzala po planinama Bosne i Hercegovine, jer su u prije mnogo godina zapoeli sa pionirskim radom otkrivanja ljepota planina nae ue domovine Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, ijim stazama se kree i ova transverzala.

Mehmed Sehi

PRAVILA TRANSVERZALE PO PLANINAMA BOSNE I HERCEGOVINE" lan 1. Planinarsku transverzalu Po planinama Bosne i Hercegovine" uspostavio je Planinarski savez Bosne i Hercegovine. Uspostavljanje transverzale ima za cilj da se planinarima i drugim ljubiteljima prirode uine to pristupanijim planine i planinske ljepote, turistika mjesta, objekti i znamenitosti, mjesta znaajna iz narodne revolucije, prirodne ljepote i kulturnoistorijske tekovine naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine. lan 2. Danom usvajanja ovih pravila Transverzala ima 130 kontrolnih taa-ka (KT) sa ukupno 470 bodova. Svaki novoizgradjeni planinarski objekat (dom, kua i sklonite) automatski postaje KT transverzale. Iznos bodova za svaku novu KT iz prethodnog stava odredie Komisija za transverzale Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine. lan 3. Za obilazak Transverzale uspostavljaju se tri stepena znake, i to: bronzana, srebrna i zlatna. Za osvajanje bronzane znake potrebno je sakupiti 100 bodova, s tim to je obavezno obii jednu KT, ija vrijednost iznosi 10 bodova. Za osvajanje srebrne znake potrebno je, pored uslova za bronzanu znaku, sakupiti jo 100 bodova, s tim to je obavezno obii jo dvije KT, ija vrijednost iznosi po 10 bodova i najvii vrh Bosne I Hercegovine - Magll (2386 m). Za osvajanje zlatne znake potrebno je, pored usiova za srebrnu znaku; sakupiti jo 100 bodova, s tim to je obavezno obii jo est KT, ija vrijednost iznosi po 10 bodova. lan 4. Obiiaznicima koji pored uslova za zlatnu znaku sakupe jo 100 bodova Planinarski savez Bosne i Hercegovine dodijelie svoje najvee priznanje - Poasnu znaku sa zlatnim vijencem, koja se, inae, dodjeljuje samo lanovima i organizacijama za izuzetne zasluge u razvoju planinarstva.

lan 5. Vrijeme obilaska transverzale nije ogranieno. lan 6. Obilazak KT dokazuje se peatom planinarskog objekta ili fotografijom, na kojoj se mora jasno vidjeti obilaznik i predio KT. Fotografija je uzeta kao dokaz obilaznika zbog toga to na odredjenom broju KT nema peata, niti ih je mogue obezbijediti, kao i zbog elje da se obilaznici podstaknu na bavljenje foto-amaterstvom. Priznae se samo one fotografije na kojima se jasno vidi obilaznik u prednjem planu, a u pozadini, po mogunosti, cijeli objekat, i to sa one strane gdje je glavni ulaz. Ako je fotografija s planinskog vrha, na njoj se mora vidjeti onaj detalj koji oznaava vrh (stup, trigonometrijska taka, ili oznaka nadmorske visine, odnosno naziv vrha). Tekst koji je tampan malim slovima ispod naziva KT u dokumentaciji obilaznika u isto vrijeme je i opis ta se mora vidjeti na fotografiji. lan 7. Obilaznicima koji su prije ili poslije uspostavljanja transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine" obili neku postojeu transverzalu (Bjela-niku, Sarajevsku, Igmanskog mara, Bitovnja - Pogorelica - Vrania, Kozarsku, Tuzlansku i Sutjeka) ili novoformiranu koju verifikuje Planinarski savez Bosne i Hercegovine priznaju se one KT koje su istovremeno i KT transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine". Kao dokaz obilaska pomenutih transverzala sluie ovjeren dnevnik o izdavanju znake od strane organizatora te transverzale. lan 8, Dnevnik transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine" moe se dobiti u svim planinarskim drutvima BiH i Planinarskom savoiu Bosne i Hercegovine. Da bi dobio odgovarajuu znaku transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine", obilaznik alje Planinarskom savezu dnevnik Transverzale, a ako svoj obilazak neke KT dokazuje na osnovu lana 7. Pravilnika, onda mora poslati i dnevnik odgovarajue transverzale. Nakon prijema dokaza Planinarski savez Bosne i Hercegovine e svim obilaznicima vratiti dokumentaciju i uruiti odgovarajuu znaku.

lan 9. Popis KT objavljen u dnevniku transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine" je sastavni dio ovih pravila. lan 10. Obilaznici obilaze Transverzalu na svoju odgovornost. Planinarski savez Bosne i Hercegovine preporuuje da se KT obilaze grupno i da se KT iznad 1500 m n/v ne obilaze zimi. lan 11. Jedna kontrolna taka moe se bodovati samo jedanput. lan 12. Ova pravila usvojena su na sjednici Predsjednitva Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine, odranoj 29. maja 1972. godine.

Planinarski savez Bosne i Hercegovine

PREPORUKA UREDNIKA

Stvaranje transverzale kroz planine Bosne i Hercegovine iziskivalo je mnogo truda, te je stoga to bio i prilino dugotrajan proces. Razne korisne primjedbe i prijedlozi od strane mnogih saradnika bile su i uzrokom da se stalno mijenjao broj kontrolnih taaka posebno to se tie lokacija i karakteristika (vrhovi, kue, muzeji, prirodne ljepote i sl.). To je bio i osnovni uzrok da redni brojevi kontrolnih taaka u dnevniku transverzale vie regiona nemaju logi -an slijed. Radi toga je i u ovom vodiu zadran isti redosljed kao i u transverzalnom dnevniku, jer u suprotnom bi moglo doi do zabune. U cilju da obilaznici transverzale to racionalnije iskoriste vrijeme kada se odiue da obidju kontrolne take pojedinih regiona, u nastavku e biti dat priblino najoptimalniji plan kretanja sa osnovnim ciljem da obilaznik, npr. za vrijeme jednog vikenda ili viednevnog kretanja obidje to vie kontrolnih taaka. To znai da se to manje mora vraati ili da mu se eventualno ne dogodi da je na jednom uem regionu izostavio kontrolnu taku koja se moda nalazila na generalnom pravcu kretanja. Radi lakeg snalaenja u slijedeem opisu primijenjen je princip: Imena mjesta i geografskih pojmova bie pisana normalno sa poetnim velikim slovom, geografsko ime mjesta ili podruja, gdje se nalazi kontrolna taka bie cijelo pisano velikim slovima. Sam naziv kontrolne take velikim slovima podvuen. U zagradi se nalazi broj KT,

xxx ISTONA BOSNA.

Sarajevo-Trnovo-selo Jaii ispred Kalinovika - MILJEVINA - PJE SANE PIRAMIDE (KT-3). Eventualno prije odlaska sa Miljevinu od Jaia -selo Jelaca umskom cestom - Badanj vrelo - pjeice Jablan vrelo - LELIJA (KT-4). Od Miljevine - FOA - MUZEJ U FOI (KT-l) - PL.KUA ZABRAN (KT-2) - TJENTITE - SPOMENIK (KT-9) - umskom cestom DRAGO SEDLO PRAUMA PERUICA (KT-5) - umskom cestom Mrkalj klade - HA -DIA RAVAN PL. KUA SAVA KOVAEVI .(KT-6) - nazad do Mrkalj klada - Stubice - MAGLO: (KT-7) - nazad istim putem Tjentite - emerno -umskom cestom BORILOVAC BORILOVAKO JEZERO. (KT-11)

TIRINSKO JEZERO (KT-12) i nazad prema elji. Uz vlastiti automobil i vie vremena Tjentite - Gorade - VIEGRAD MOST NA DRINII (KT-10) - Rogatica - EPA - MOST NA EPI (KT-8). Obilazak cijele regije mogu je i obratno, tj. Sarajevo - Rogatica - EPA MOST NA EPI (KT-8) VIEGRAD - MOST NA DRINI (KT-10) - Gorade - Foa - sve dalje kao opisano kod povratka -FOA - PJEANE PIRAMIDE (KT-3) - MILJEVINA - Jelaca dalje kao opisano za LELIJU (KT-4) SJEVEROISTONA BOSNA S obzirom da se u ovaj region moe doi sa vise strana postoji i vie varijanti racionalnog obilaska. Za planinare koji polaze iz pravca Sarajeva preporuuje se: Sarajevo - Kladanj - Stupari - seio Olovci - zaseok Prosjek JAVORJE (KT-13) - povratak do Stupara - Tuzla - Lukavac - SVATOVAC (KT-14) - Lukavac - TUZLA MUZEJ ISTONE BOSNE (KT-19) - Lunjak - Sokovac - PLANINARSKA KUA NA VRELU (KT-17) - PL. KUA NA KRALJICI(KT-16) -Doboj PL. KUA NA PRESLICI (KT131) planirati prema prilici. Preostale dvije KT pojedinano ili zajedno. Tuzla - Priboj - STOLICA (KT-15) Priboj - Zvornik - Milii - Srebrenica - umski put LOVAKA KUA BIJELE VODE (KT-18). Napomena: Iako sarajevski planinari do KT-20 KUA NA BIJAMBARAMA mogu doi na jednodnevni izlet isti obilazak se moe planirati prilikom polaska na obilazak sjeveroistone Bosne. tj. Sarajevo - Niii - Krivajevii PL KUA BIJAMBARE (KT-20) i nastavak kao gore opisano. CENTRALNA- JOSNA S obzirom da Sarajevo predstavlja polaznu toku za obilazak mnogih KT prvo treba u samom gradu obii kontrolne take KP-55, 56, 57, 58, 59, 60 i sa malo truda i KT KOZIJA UPRIJA (KT-61). Dalje u nastavku e biti date preporuke po pojedinim uim planinskim regionima i to: 1) KT-20, 21 i 22 kao to je opisano 2) Za KT na Bjelanici i Igmanu: Sarajevo - Pazari - AVNICI (KT-23) PODGRADINA (KT-24) - STANARI (KT-25) - SITNIK (KT-26) - HRANISAVA (KT -27) - KRVAVAC (KT-28) - OBSERVATORIJA (KT-29) - mogue dalje Lukavac -

abii - Tuila - Mandino Vrelo - Veliko jezero VRH DAMIJA (KT-71). po. godno je sa Bjelanice nastaviti sa obilaskom KT na Igmanu. JAVORNJK (KT-37) VELIKO POLJE (KT-36) - MALO POLJE| (KT-38) HRASNIKI STAN (KT-35) VRELO BOSNE (KT62). Obilazak KT na Igmanu mogue je i u obratnom pravcu. Sve KT obii sa kolima u to ukljuiti i Opservatoriju. Sve u jednom danu. Za drugi dan ostaje Bjelanica. 3) Sarajevo - TREBEVI - iarom PL DQM VASO MISKIN CRNI (KT-67) PL. DOM ELINA (KT-66) mogue dalje pjeice na JAHORINU PL. DOM PARTIZAN (KT-39) GORNJA STANICA USPINJAE STARE (KT-40) Bistrica - RAVNA PLANINA - PI. KUA J. DJONLI. (KT-51) PL. KUA TEKSTILAC (KT-52). 4) KT-41 kao opisano. 5) KT-53 i 54 kao opisano. 6) Sarajevo - Crepoljsko - BUKOVIK PL. DOM BUKOVIK (KT-32) - PL. DOM SKAKAVAC (KT-63) mogue je povezati i PL. DOMA NA OZRENU (KT-47). Ili cijelu ovu dionicu u obratnom smjeru. 7) Sarajevo - atii - KRALJEVA SUTJESKA - SAMOSTAN (KT-42) PL. DOM BOBOVAC (KT-43) - STARI GRAD BOBOVAC (KT-33) - PERUN PL. DOM J AVORJE (KT-49). Obilazak ovih KT mogue je i u obratnom smjeru. U tu grupu spada i BUDOELJ PL. DOM BUDOELJ (KT-30). 8) Sarajevo - Trnovo - selo Turovi - TRESKAVICA PL. KUA SUSTAVAC (KT-68) - KOZJA LUKA PL. DOM JOSIP SJGMUND (KT-69) VRH TRESKAVICE. (KT-70). 9) Sarajevo - VISOKO PL. KUA ZBILJE (KT-72) - Kiseljak - FOJNICA - SAMOSTAN U FOJNICI (KT-34) - umskim putem do lovake kue u Jezernici - PROKOKO JEZERO - PLANINARSKI DOM (KT-76) - VRH NADKRSTAC (KT-77). U ovu regiju treba planirati i obilazak Most Prije Fojnice umskom cestom Bakovii - Gojevice - Dusina - POGORELICA PL. DOM (KT50) - VRH SMILJEVA KOSA (KT-78).

10) Iz bilo kog pravca do Viteza - ZABRDJE PL. DOM KRUICA (KT-44) - Novi Travnik selo RANKOVII - CARSKI HRAST (KT-46) Travnik - STARIGRAD (KT-65) - Turbe - Paklarevo - VLAI PL. DOM GALICA (KT-73) PL. DOM DEVEANI (KT-74) - VRH PALJENIK (KT-75) 11) Kontrolne take u regiji Zenice kao to je opisano (KT-45), KT-64), (KT-48). 12) Bugojno PL. DOM DUBOKA (KT-31), moe se planirati za obilazak KT u Zapadnoj Bosni ili sa KT-105 RADUA. i HERCEGOVINA 1) Sarajevo - Trnovo - Kalinovik Uloga - Nevesinje - Mostar. 2) Konjic - BORAKO JEZERO (KT-97) VODOPAD ITICA (KT98). 3) Obilazak KT na Prenju kao to je opisano KT-99 - 104. 4) JABLANICA - MOST IV NEPRIJATELJSKE OFANZIVE (KT-88) - dalje prema Doljanima - PLASA - CREPULJA (KT-84) PL. KUA-VILINAC (KT-85) - DIVA GRABOVICA - LOVAKA KUA TISAMA (KT-86). Prilaz ovoj regiji moe se obaviti i ovako: Jablanica - Doljani - RisOvac - BLIDINJE JEZERO (KT-87) - VELIKI VRAN (KT-109). Sa Sovikih vrata do KT-84 i 85. 5) MOSTAR obii (KT-91-94). Iz Mostara - ABULJA umskim putem VRH VELIKA VLAJNA (KT-80) - selo Poljice VELE - VRH TELEA LASTVA (KT-108). Mostar - VRELO BUNE (KT-95) - Blagaj - STARI GRAD (KT-96) -POlTELJ .(KT-81) - MOGORJELO. (KT-82) - cestom prema Ljubukom - VODO-PAD KRAVICE (KT-90) nazad za apljinu - prema Stocu - RADIMLJE (KT-I06) - STOLAC HELENISTIKA GRADINA (KT-I07) nazad za apljinu - HUTOVO BLATO (KT-83). KT-89 kao to je opisano, teko se uklapa u iri plan. KT-105 kao opisano, takodje se teko uklapa u iri plan. Ulog - CRVANJ - VRH ZIMOMOR

(KT-79). Teko je ovu KT ukomponovati u obilazak drugih KT jedino dalje od

ZAPADNA BOSNA KT-111 i 112 kao to je opisano. Moemo planirati i KT na Kozari. Banja Luka - PRIJEDOR.MUZEJ (KT-128) - Kozarac - KOZARA Pl. KOTLOVAA (KT-123) SPOMENIK.NA MRAKOVICI (KT-124). JAJCE MUZEJ AVNOJ-A (KT-119) VODOPAD PLIVE (KT-120) PL. KUA USINA. (KT-121) - MRKONJI GRAD MUZEJ ZAVNOBIHA (KT-125) - Mlinite - umska cesta - Okretaljka VRH VITOROG (KT-130) - selo Pribelja - GLAMOKO POLJE - SPOMENIK (KT-117) - selo Gornje Peulje - ATOR - ATORSKO JEZERO (KT-129) - povratak u selo Peunje - selo Kazanci -DINARA VRH TROGLAV (KT-115) nazad za Livno - Kablii - putem za Cincar umu CINCAR VRH (KT-114). Ako se ide automobilom Mrkonji grad - B. Petrovac - selo Otrelj -umskim putem KLEKOVAA MALA (KT-122) - Povratak istim putem - DRVAR - TITOVA PEINA (KT-116) - Bos. Petrovac - Kopljuh-selo Solomuni GRME CRNI VRH (KT-118) - nazad istim putem B.Petrovac - selo Koluni - VRH VELIKA OSJEENICA (KT-126) - BIHA MUZEJ POUNJA (KT-113) - selo Zavalje - PLJEIVICA - TV RELEJ VRH (KT-127).

Razumljivo je da e neki obilaznici pojedinih regija, gdje se nalazi vie KT dolaziti i iz drugih pravaca nego je to dato u iznesenom prijedlogu plana kretanja, ali e ipak isti moi posluiti za racionalno planiranje, jer su KT regionalno koncentrirane. Sa eljom za to uspjeniji obilazak Transverzale po planinama BiH

GLAVNI I TEHNIKI UREDNIK Drago Boja

9 ISTONA KT 1 KT 2 BOSNA

Muzej u Foi, 440 m - 2 boda Planinarska kua Zabrana", 620 m - 2 boda

Prva kontrolna taka transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine" je zaviajni muzej u Foi, gradiu koji lei na uu ehotine u Drinu. Spominje se od 1459. godine, a iz NOR-a poznat je, iz medju ostalog, po tome to su ovdje doneseni Foanski propisi" 1942. godine, a iste godine u Foi je zavren legendarni Igmanski mar proletera. Da bi ovjerili dnevnik, treba posjetiti muzej koji se nalazi u centru grada, u zgradi nekadanjeg hotela i sjedita Vrhovnog taba. Pored muzeja, preporuljivo je posjetiti poznatu Alada damiju, izgradjenu 1550. godine, ija je unutranjost oslikana brojnim arabeskama, Sahat kulu (1760.g), te spomen -bolnicu Igmanaca. U Foi treba posjetiti i planinarsku kuu Zabrana". Prilaz kui je od gradske pijace, a zatim pored damije i posljednjih kua do raskrsnice puteva, gdje treba skrenuti nekoliko metara udesno, a zatim, uspinjui se stazom kroz umu, za manje od pola sata dolazi se do planinarske kue. Pod u-pravom je PO Zelengora" iz Foe, a otvara se po potrebi. Sekcija, Sarajevo. KT 3 Pjeane piramide, 909 m (Foa - Miljevina) - 2 boda

Na zadnjem dijelu trase Igmanske transverzale koja vodi cestom od Miljevine do Foe u lokalitetu Pirni do nalaze se nedaleko od ceste sa lijeve strane pjeane piramide. Nastale su na dva ovea brda djelovanjem prirodnih uticaja snijega, kie i sunca. Piramide imaju crveno-smedju boju, a po svojim iljcima i raznim drugim oblicima podsjeaju na alpske vrhunce u minijaturi. Piramide su od Foe udaljene oko 9 kilometara. Sekcija, Sarajevo.

KT - 4

Lelija, 2.032 m - 10 bodova

Za ljubitelje planinarstva na Leliji je najzanimljiviji njen vrh, sa koga se pruaju izvanredni vidici na okolne planine. Za planinare koji polaze iz Sarajeva najpodesnije je da se preve-

10 zu do Jaia, poznatog sela sa pilanom 1,5 km prije Kalinovika, a zatim cestom koja vodi u Miljevinu i Fou doi do raskra. Odvajamo se desno prema selu Jelacu. Ukoliko polazimo iz Kalinovika, poi emo cestom koja vodi prema Sarajevu, pa na kilometar i po treba skrenuti udesno pored vojnog objekta, te starim putem doi do sela Jelaca (ovaj put je markiran). Od sela Jelaca produa-vamo cestom do Badanj-vrela. Od Badanj-vrela, tj. oko 2 sata pjeaenja (vrelo nije pored same ceste nego desno u umi) treba se odvojiti udesno, te se penjati do Jablan-vrela, gdje se nalazi naputena lovaka kua. Odavde idemo juno, te nakon kojih 15 min. hoda kroz kamenjar krenuti malo ulijevo i zaobilazei vrh Lelije doi do Javorak-vrela, a zatim prema vrhu. Od Badanj-vrela moemo takodjer produiti cestom do Konjskih voda (dobra cesta za sva vozila), a zatim se odvojiti preko livade desno i doi do velike staje. Staza nas dalje dobrim dijelom vodi kroz umu, a zatim, polagano se uspinjui, dolazimo pod vrh Lelije i dalje prema vrhu. Leliji se moe prii i od lovake kue na Borilovakom jezeru (vidi opis KT 11) preko Elez-bare, Krivog dola uz Urdenske stijene. Mogu je prilaz i od tirinskog jezera. Ovi prilazi trae neto vie snalaenja i to uglavnom po karti, a preporuuju se kada se uspon na Leliju kombinira sa obilascima drugih vrhova na Zelengori. Od Kalinovika do vrha Lelije potrebno je oko 5-6 sati hoda. Sekcija, Gacko. KT - 5 Prauma Peruica, 858 m (Magli) - 2 boda

U krilu planinskih vrleti Maglica, Volujaka i Zelengore nalazi se jedna od posljednjih prauma Evrope, kojoj se posveuje posebna panja. Tiinu praume remeti jedino vodopad Peruice, visok 60 m, koji se slijeva niz kamenje uz zaglunu buku. U njoj ive medvjedi, divokoze, srne, kune, divlje make i svinje, razne vrste ptica, orlovi, tetrijebi i dr. Kroz Peruicu vodi i transverzala Sutjeska", a markirana staza, tj. ulaz u praumu vodi odmah iza lovake kue na Orago-sedlu, gdje se uz cestu nalazi grob Nurije Pozderca, potpredsjednika AVIMOJ-a, koji je podlegao ranama zadobijenim u Petoj neprijateljskoj ofanzivi. Najpodesniji pristup Drago -sedlu je od Tjentita cestom ili markiranom stazom transverzale Sutjeska" koja krati cestu. Od Tjentita do Drago-sedla potrebno je oko 2 i po sata hoda, a zatim jo oko pola sata do KT u Peruici (KT transverzale Sutjeska"). Obi laznicima se preporuuje da se stotinjak metara prije dolaska na Drago-sedlo odvoje od ceste (ukoliko smo doli iz pravca Tjentita) i nemarkiranom stazom (2-3 min. hoda) upute do mjesta Vidikovac, ogradjenog metalnom ogradom o-dakle se vidi itav praumski rezervat sa vodopadom. Sekcija, Gacko.

11

KT - 6

Planinarska kua Sava Kovaevi" na Hadia ravni, 1520 m (Magli) - 3 boda

Hadia ravan je lijep, pitom ovei proplanak sa dosta katuna. Sa breuljka na kome je izgradjena planinarska kua Sava Kovaevi" 1520rn lijepo se vidi kojih 5-6 km zrane linije udaljeni masiv Maglica i njegova okolina. Od Tjentita preko Drago sedla i Mrkalj-Klada vodi cesta do Hadia ravni, pa je mogu prilaz vozilom. Mala planinarska kua nalazi se uz samu cestu. Otvara se prema potrebi, ali se klju moe dobiti kod seljaka, stotinjak metara prije planinarske kue, s lijeve strane ceste. Pod upravom je PD Magli" iz Gorada. Pjeice se udaljenost od Tjentita do Hadia ravni moe prei za oko 5 sati hoda (vidi opis KT-5). Zanimljivost ovog kraja je da ke godine u rano proljee prekrivaju snijeg tako ouvaju preko ljeta. Hadia ravan je Gacko. nema izvorske vode, pa stoari sva granjem ili ga "smjetaju u jame i ishodite za vrh Maglica. Sekcija,

KT - 7

Magli, 2.386 m - 20 bodova

Magli je najvia bosansko-hercegovaka planina sa vrhom visokim 2.386 m. Najpodesnije ishodite za vrh Maglica je planinarska kua na Hadia ravni (vidi prethodni opis KT-6), odakle markirana staza sa ceste vodi u pravcu Stubica. Na zaravni Stubica nalazi se nekoliko katuna. Do ovih katuna moe se doi i iz Mratinja, malog naselja na teritoriji SR Crne Gore, udaljenog od Foe 38 km (autobuska veza). Povie Mratinja na njegovoj sjevernoj strani probijen je put koji vodi u umu dinovskih borova pod Stubicama. Tim putem idemo kojih 6-7 km, a zatim se odvojimo udesno i za daljnjih pola sata smo na Policama. Tu se nalaze dva katuna, a vie njih izvor hladne vode. Ovdje se moramo snabdjeti vodom jer u nastavku puta do Careva dola nema vode. Od Polica put nas uzbrdo vodi serpentinama do zaravni Stubica - oko 3 i po sata hoda od Mratinja. Ovo je trasa transverzale Sutjeska" koja sa Stubica vodi na Hadia ravan, pa se obilazak Maglica moe kombinovati zajedno sa obilaskom pomenute transverzale. Od Stubica poinje uspon prema vrhu Maglica. Markacija nas najprije vodi kroz klekovinu, a zatim se, usponom kroz Vjeveriin prodor, izlazi na zaravan koja vodi prema Carevom dolu, gdje se nalazi izvor, u blizini markiranog puta. Do Careva dola idemo stalno u pravcu juga zaobilazei istoni masiv Maglica da bismo mu prili sa njegove june strane, odakle je pristup najlaki. Od Careva dola polako se uspinjemo travnatim terenom do vrha 2388

12

(Crnogorski vrh Maglica). Od ovog vrha ima jo kojih 30 - 40 min hoda, preko sedla do najveeg vrha Bosne i Hercegovine Maglia, 2.386 m, odakle se pruaju nezaboravni vidici svuda unaokolo. Vrh Maglica je obavezna KT za srebrnu i zlatnu znaku transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine", a donosi obi lazniku 20 bodova. Od Stubica do vrha Maglia potrebno je 3 - 4 sata boda. Sekcija, Gacko.

KT - 8

Most na epi, 525 m (Rogatica) - 5 bodova

Most na epi predstavlja lijep primjer srednjovjekovne arhitekture, zadubina Jusuf pae, porijeklom iz epe, a isti je slikovito opisao u istoimenoj noveli Ivo Andri, na prvi knjievni nobelovac. Do epe postoji iz Sarajeva redovna autobuska veza. Mogu je prilaz i od eljeznike stanice Mesii -Rogatica, te od Viegrada. Od Viegrada je mogu prilaz i vodenim putem za svega tridesetak minuta bodiem Lotika" a saobraa u sezoni kada se skupi dovoljan broj putnika. Sekcija, Viegrad.

KT - 9

Spomenik palim borcima na Tjentitu, 475 m - 3 boda

Tjentite je uoljiva i dosta prostrana dolina u srednjem toku rijeke Sutjeske, poprite najteih bitki u Petoj neprijateljskoj ofanzivi. U spomen tih slavnih dana na Tjentitu je podignut impozantan spomenik krvave epopeje na Sutjesci, Omladinski centar i hotel. U informativnom centru nalazi se veliki reljef sa podacima o bici na Sutjesci. Planinari, u elji da trajno sauvaju uspomenu na krvavu i pre -sudnu bitku na Sutjesci kao vjeiti izvor revolucionarnih nadahnua mladih generacija, uspostavili su transverzalu Sutjeska" (vidi opis Velika i Mala transverzala Sutjeska"). Od 1 - 4. jula svake godine na Tjentitu se odrava auto-moto relly Sutjeska". U drugoj polovini augusta svake godine. Susret mladih stvaralaca Mladost Sutjeske". Kulturna manifestacija uz uee mladih pjesnika i e-sejista, recitatora, likovnih umjetnika, muziara. Na Tjentite je mogue doi lokalnim autobusima iz Foe, odnosno linijama koje preko Foe vode za Dubrovnik i obratno. Sekcija, Gacko.

KT - 10

Most na Drini, 287 m (Viegrad) - 2 boda Viegradski most, poznat kao Na Drini uprija", zadubina je

13

Mehmed pae Sokolovia, a sagradio ga je poznati turski neimar Sinan. Most je dugaak 180 metara, a sastoji se od 11 kamenih lukova koji povezuju obale Drine. Godine 1896. izdrao je poplavu kada je vodostaj Drine preao 1,5 m iznad visine mosta. Sekcija, Viegrad.

KT - 11 KT - 12

Lovaka kua - Borilovako jezero, 1.500 m (Zelengora) - 5 bodova tirinsko jezero, 1.677 m (Zelengora) - 5 bodova

Borilovac na Zelengori predstavlja prilino pitom lokalitet, znaajan kao raskrsnica puteva sa sjevera prema jugu i zapada prema istoku. Borilovcu se moe prii sa raznih strana, a markirani putevi vode od Tjentita i Kalinovika, dok se cestom do same lovake kue moe prii od emernog (odvojak sa ceste Foa - Dubrovnik, oko 20 km). Iznad samog jezera izgradjena je lovaka kua, u kojoj se moe prenoiti. Ukoliko je zatvorena, klju se nalazi kod lovouvara koji stanuje u kasarni - bivoj andarmerijskoj stanici, desetak minuta od lovake kue. Ukoliko do pomenute lovake kue idemo sa Tjentita, idemo trasom transverzale Sutjeska" (vidi opis transverzala Sutjeska", etapa: Tjentite-Milinklade-Hravka i Hravka-Luke kolibe-Ljubin grobBorilovako jezero). Borilovakom jezeru se moe prii i od Kalinovika za oko 6 sati hoda. Polazimo cestom iz Kalinovika u pravcu Sarajeva, kod sela Jaia skreemo prema selu Jelacu, a zatim prilino dobrom cestom do Konjskih voda, oko 3 sata hoda, odakle nastavlja loiji umski put gotovo do same lovake kue, daljnja 3 sata hoda. Od lovake kue na Borilovakom jezeru moemo obaviti obilazak tirinskog jezera, 1 i po sat hoda, a takodje i vrh Lelije za 3-4 sata hoda, to ovisi o tome koji smo pravac izabrali. Razumljivo da za ove ture treba neto vie snalaenja. Sekcija, Gacko.

14

SJEVEROISTONA BOSNA

KT - 13

Vrh Javora, 1,209 m i Konju h) - 5 bodova

Najpodesnije ishodite za vrh Javorja je od Stupara (autobuska stanica izmedju Kladnja i ivinica). U Stuparima ima prodavnica i dvije gostione. Tu se odvajamo od glavnog puta, a zatim kod mostia skreemo lijevo uz kanjon Zatoe prema selu Olovci. Nakon kojih 15 20 minuta hoda dolazimo do raskrsnice puteva. Skreemo desno polako se uspinjui jo kojih 25 minuta do proirenja seoskog puta, gdje ugledamo i prve kue Gornjih Olovaca, u stvari zaseoka sela Zvanog Prosjek. Odavde se uspinjemo jo oko sat hoda i izlazimo na omanju livadu. Tu moramo paziti na markaciju jer put do vrha Javorje vodi uskim grebenom jo kojih 15 minuta hoda. Sa vrha se prua divan pogled svuda unaokolo, a posebno na kanjon Zatoe. Odmah sa druge strane vrha nalazi se malo sklonite uvara ogromnih uma Konjuha - u stvari osmatranica za sluaj poara. Od Stupara do vrha Javorje potrebno je oko 3 sata hoda. Mogu je prilaz i od Kladnja preko Plahovia i Tuholja (selo sa osnovnom kolom i prodavnicom). Od Kladnja do vrha Javor je potrebno je oko 4 sata hoda. Od Javorja se moe nastaviti markiranim putem do vrha Konjuha i preko vrha Zelenboja u Banovie, za oko 12 sati hoda. Od Javorja do vrha Konjuha potrebno js oko 5 sati hoda. Ispod vrha Konjuha sa druge strane oko 20 minuta hoda nalazi se malo sklonite Husinski rudar". Stalno je otvoreno i tu se moe prenoiti, dodue na leaju od dasaka, pa je vrea za pavanje neophodna. Odavde do Zelenboja ima oko 5 sati i zatim oko 2 sata do Banovia, pa iosuinim autobusom za Tuzlu, odakle u pravcu Sarajeva ima desetak veza dnevno. Ovo je trasa Tuzlanske transverzale, a pomenuta tri vrha na Konjuhu donose nam 85 bodova od moguih 150 koliko je potrebno za znaku Tuzlanske transverzale. Sekcija, Kladanj.

KT - 14

Planinarska kua ,,Svatovac", 416 m (Lukavac) - 3 boda

U neposrednoj blizini Lukavca nalazi se izletite Svatovac, utonuto u gusto borovu umu. Svatovac je na visini od 400 m i sa njega se pruaju prekrasni vidici na okolna planine i dolinu Spree sa vjetakim jezerom. Najpodesniji pristup do planinarske kue Svatovac" je od Lukavca - oko 3 sata hoda. Skoro do same kue vodi iz Lukavca asfaltna cesta duine oko

15

15 km. Pod upravom je PD Svatovac" iz Lukavca, a otvara se po potrebi. Za sat hoda moemo stii do Vijenca, 615 m - KT Tuzlanske transverzale. Sekcija, Kladanj.

KT - 15

Vrh Stolice, 915 m (Majevica) - 5 bodova

Pored vrhova Busije (847), Medjednik (843), Greda (771) i V. Njiva (760) na Majevici, a koji su kontrolne take Tuzlanske transverzale, i najvei vrh ove planine Stolice (915) takodje je KT Tuzlanske, a i transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine". Markaciju do ovog vrha izvelo je PD Svatovac" iz Lukavca. Markiranje je izvreno od sela Priboj na Majevici do Vrha Stolice. Do Priboja se moe doi autobusima redovne linije Tuzla - Zvornik i Tuzla -Bijeljina. Od sela Priboj markacija dobrim dijelom vodi uz potok Janju, pored koga je izgradjen novi automobilski put Tuzla - Bijeljina. Kod mjesta Muzelje Orlovine markacija se odvaja od novog puta i vodi preko kose Debela Lipa do vrha Stolice. Sam vrh je poumljen, a svuda unaokolo je gusta bukova uma. Novi put prelazi preko kote Banjbrdo, odakle se odvaja cesta do samog vrha, oko 4 km. Na koti Stolice nalazi se relej SUP-a sa stalnim uvarom. Dokaz obilaska je peat. Na prenoite se ne moe raunati, a kako se vidi iz opisa, nema ni potrebe jer se ovaj izlet moe obaviti u toku jednog dana. Posebno je pristupaan motorizovanim planinarima. Kod Tuzlanske transverzale ovaj vrh donosi 20 bodova. Medjutim, u posljednje vrijeme na raskrsnici prema releju postavljen je znak zabrane za vozila, a i peat je povuen pa je najbolje ispustiti ovu KT dok se to pitanje ne rijei. Sekcija, Bijeljina.

KT - 16 KT - 17

Planinarska kua na Kraljici, 884 m (Ozren-tuzlanski) - 2 boda Planinarska kua Vrela" 312 m (Ozren - tuzlanski) - 2 boda

Najpodesnije ishodite za planinarsku kuu na Kraljici na Ozrenu je elj. stanica Luanjak (pruga Doboj - Tuzla), udaljena od Doboja 26, a od Tuzle 34 km. Odmah po izlasku iz voza obilaznik e uoiti planinarsku mar-kaciju koja dalje vodi kroz Bos.Petrovo Selo. To je ovee selo, koje ima potu, zdravstvenu stanicu, stanicu milicije, a takodje i nekoliko trgovakih i ugostiteljskih radnji. Markirani put vodi uglavnom cestom uz rjeicu Jadrinu u duini od 5 km do odmaralita pod Ozrenom. Otprilike na polovini puta ko-

16

ji vodi cestom nalazi se rudnik azbesta, a neto dalje cesta zavija preko mosta lijevo do pomenutog odmaralita, a desno se odvaja krak umske ceste koja zaobilaznim putem vodi do potanskog releja i do same kue na Kraljevici. U blizini odmaralita je poznati manastir, kao i vrelo Kaludjerica, ija je esma isgradjena 1847. godine. U neposrednoj blizini je i rudniko odmaralite. Pomenuta dva odmaralita su stalno otvorena, a cijene su umjerene. Neto povie manastira odvaja se markirana staza koja stalno vodi kroz umu do UKT potanskog objekta. Stotinjak metara zapadno od releja je i planinarska kua na Kraljici. Otvara se preko subote i nedjelje i po potrebi, pa je najava neophodna u PD Konjuh" u Tuzli. Planinari koji se nisu najavili u drutvu, mogu prenoiti u jednom od pomenutih odmaralita, a zatim posjetiti planinarsku kuu do koje od odmaralita treba oko 2 i po sata hoda. Povratak je mogu i drugim smjerom, tj. da posjetimo planinarsku kua na Vrelima. Naziv Vrela potie od sedam izvora jedan do drugog. Kua je izgradjena 1965. godine, a pod upravom je PD Potar" iz Tuzle. U povratku sa Kraljice (15-20 min) odvaja se put lijevo, koji se u prvom dijelu sputa (pripaziti na markaciju kod prvih kua), a u drugom dijelu neznatno uspinje do kue na Vrelima. Ovaj put se moe prei za oko 4 sata hoda. Otvara se preko subote i nedjelje. Spust je putem pored ciglane na elj.stanicu Sokovac, sat hoda. Ko eli da posjeti samo ovu kuu, najzgodnije je od elj. stanice Sokovac, a zatim cestom skoro do same kue - oko sat hoda. Obije ove kue su i kontrolne take Tuzlanske transverzale, kao i manastir pod Ozrenom Sve tri KT u Tuzlanskoj transverzali donose 45 bodo-va. Sekcija, Derventa.

KT - 18

Lovaka kua Bijele vode (Ljutica-Suica), 1.243 m - 5 bodova

Do Srebrenice postoji redovna autobuska linija iz Sarajeva preko HanPijeska i Vlasenice ili preko Kladnja i Vlasenice. Iz Srebrenice vodi umska cesta oko 20 km, odakle se pjeice moe do lovake kua stii za manje od sat hoda. inae se pjeice od Srebrenice do lovake kue moe stii na oko 4-5 sati hoda. Lovaka kua je stalno otvorena. Dokaz obilaska je peat ili fotografija pred kuom. Planinari koji ele mogu posjetiti vrh Ljutica (KT Tuzlanske transverzale), odakle se prua divan pogled na kanjon Drina. Ukoliko obilazimo Tuzlansku transverzalu uporedo, moemo iz Han-Pijeska poi prema vrhu Igrinik i dalje prema Ljutici i lovakoj kui (vidi opis Tuzlanska transverzale). Sekcija, Zvornik.

KT - 19

Muzej Istone Bosne, 232 m (Tuzla) - 1 bod

Tuzla je privredni i kulturni centar sjeveroistine Bosne, a prvi put se spominje u istoriji u X vijeku u sklopu stare upe soli. Ime je dobila od turske rijei tuz - sol. Kroz istoriju Tuzla je poprite vanih dogadjaja, a u novijoj isto riji poznat je trajk rudara 1920. godine. Poslije oslobodjenja, izmedju ostalih institucija, u Tuzli je formiran pomenuti muzej, koji je KT transverzale. Sekcije, Tuzla.

CENTRALNA BOSNA

KT - 20

Planinarska kua Bijambare, 950 m - 2 boda

Najpodesniji prilaz kui je od asfaltne ceste Sarajevo - Tuzla, odakle se ispred sela Krivajevia u zaseoku Janjii, 4 km od Niia, odvaja umski put ulijevo koji vodi do planinarske kue Bijambare, 950 m nadmorske visine. Pod upravom je PD Zvijezda" iz Ilijaa. Od odvojka sa asfaltne ceste ima oko 2 km umskim putem do kue. Stalno je otvorena, a neposredno iza kue nalazi se Bijambarska peina, koja je kao prirodna rijetkost pod zatitom drave. Peina je duga oko 420 m, a ima etiri dvorane. U okolini se nalaze jo tri peine, a ume i panjaci ine ovaj kraj pogodnim za rekreaciju. Sekcija, Kladanj.

KT - 21

Planinarski dom na Lopati, 1.274 m (Bitovnja) - 2 boda

Najpodesnije ishodite za planinarski dom na Lopati je Kreevo, dokle iz Sarajeva preko Kiseljaka postoji stalna autobuska veza. Od Kreeva ispod samostana i pored groblja vodi cesta do sela Vranci, a dalje markirana staza produava do planinarskog doma na Lopati, do kojeg se moe stii za oko 2 i po sata hoda. Dom je stalno otvoren, ima veliku kuhinju sa prostranom trpezarijom, a pogodan je i za koritenje godinjeg odmora. Pod upravom je PD Bitovnja" iz Kreeva. Domu se moe prii i od planinarske kue na Po-goreiici za oko 5-6 sati hoda, trasom planinarskog puta Bitovnja - Pogorelica - Vrania". Automobilom se do planinarskog doma na Lopati moe prii iz dva pravca: od Kreeva (18 km) ili Tarina (20 km) preko Blinja. Automobilom je mogu prilaz i od raskra. Alaupovka (neto prije Fojnice), a zatim preko Bakovia, Gojevice i Deevica do doma. Sekcija, Konjic.

KT - 22

Lisin, 1.744 m - 5 bodova

Ako bacimo pogled na geografsku kartu na prostor izmedju Tarina i Bradine, te Fojnice i Gornjeg Vakufa, opaziemo niz planina od kojih su najpoznatije Bitovnja, Pogorelica, Zec i Vrania. Medjutim, iznad Bradine,

19

kojih 4-5 km. zrane linije izdvaja se vrh Lisin, kao da nije sastavni dio planine Bitovnje. Zahvaljujui njegovoj centralnoj poziciji tzmedju najpoznatijih bosanskohercegovakih planina, sa Lisina se prua izvanredan vidik na Trebevi, Treskavicu, Bjelanicu, Visoicu, Prenj, vrsnicu, Vranicu, Zec itd. Za planinare koji ele da posjete Lisin preko subote i nedjelje najpogodnije je da podju iz Kreeva do planinarskog doma na Lopati (vidi opis KT-21). Od doma put vodi preko livade trasa transverzale Bitovnja Pogorelica - Vranica"), a zatim novoizgradjenim umskim putem gdje treba pripaziti na markacije prema lovakoj kui na Trepcu. U blizini lovake kue nalazi se jako vrelo. Od doma na Lopati do Trebca ima pola sata hoda. Markacije nas dalje vode prema Prelovu, gdje na nekoliko mjesta naizlazimo na ostatke starog karavanskog puta, koji je ove krajeve povezivao sa Hercegovinom. Od planinarskog doma na Lopati, izuzev uspona preko Prelova, put vodi gotovo po ravnoj stazi kroz bukovu umu do pod samu Viestiku. Od Trebca do Viestike potrebno je oko dva sata hoda. Koji minut prije izlaska na travnati teren odvaja se markacija transverzale Bitovnja - Pogorelica - Vranica udesno i vodi dalje preko Bitovnje na Pogorelicu. Na put nastavlja dalje irokom stazom prema avnjama, gdje su nekada bile seoske kolibe, a prije drugog svjetskog rata i planinarska kua. U ovom predjelu ima dva izvora, jedan na samoj stazi, a drugi u jaruzi podno bive planinarske kue. Sa avnja put ponovo vodi kroz umu i za oko pola sata dolazimo do omanje livade gdje markacija naglo skree lijevo prema Bradini. Vrh Lisina nam je na dohvat ruke. Tu naputamo markirani put prema Bradini, ponovo izlazimo na jednu veu livadu, odakle se moramo uspeti kojih 30 min rubom ume ispod Malog Lisina na vrh Velikog Lisina. Silazak je istim putem do livade, a zatim nastavljamo markiranom stazom, polagano se sputajui da bismo na izlasku iz ume doli do jedne seoske kue odakle nas put vodi kroz rasadnik do bogumilskih steaka. Ispod bogumilskih steaka nalazi se makadamska cesta koja veze Repovce sa Bradinom. Sa vrha Lisina do Bradine treba oko 2 sata hoda. Planinari koji ele da posjete ovaj vrh u jednom danu najpodesnije je da podju od Bradine, odakle se sa ceste u blizini eljeznike stanice odvaja markirani put prema avnjama i dalje prema Lopati u obrnutom pravcu. Ovaj put je naporniji jer treba odjednom savladati veu visinsku razliku. Kada dodjemo do omanje livade, idemo ve opisanim putem. Vozilom se moe stii do Repovca, odnosno pod Lisin, a zatim za sat - sat i po uspona do vrha. Mogu je prilaz i od planinarske kue na Pogorelici za oko 5 sati hoda. Sekcija, Konjic.

20

BJEL A N I C A KT23 KT24 KT25 KT26 KT28 Planinarski dom na avnicima,940 m 1 bod Planinarska kua Podgradina, 1.350 m 1 bod Planinarski dom na Stanarima 1.585 m 2 boda Planinarska kua na Sitniku, 1.735 m 2 boda Vrh Krvavac, 2.062 m - 4 boda

KT 27 Planinarska kua na Hranisavi, 1.965 m - 3 boda KT29 Meteoroloka opservatorija, 2.067 m - 10 bodova

Najpodesnije ishodite za Bjelanicu je Pazari (pruga Sarajevo Ploe). Na putu za pomenute kontrolne take treba da prvo posjetimo planinarski dom na avnicima, koji je, svakako, najpogodnija odskona taka za obilazak ostalih KT. Dom na avnicima je stalno otvoren, djelimino je i opskrbljen, ima elektrino osvjetljenje, tekuu vodu itd. Od Pazaria do doma na avnicima moemo stii za neto vie od jednog sata hoda. Put dalje vodi prema planinarskoj kui Podgradina, slijedea KT. Radi boljeg pregleda put do ove kue podijeliemo u tri etape, otprilike po pola sata. U prvoj etapi stalno se od avnika uspinjemo do raskrsnice putova. Tu skreemo ulijevo prema planinarskoj kui Podgradina. U drugoj polusatnoj etapi opet se stalno uspinjemo, ali u serpentinama preko Hobera dok ne dodjemo do klupe gdje planinari obino naprave kratak predah. Trea etapa ovog puta vodi uglavnom po ravnoj stazi. Otprilike na pola puta ove tree etape odvaja se put udesno koji vodi direktno na Hranisavu, dok mi produujemo prema Podgradini. Ova kua otvara se preko subote i nedjelje. Sada nastavljamo prema Stanarima (slijedea KT) nepun sat hoda, gdje se nalazi veliki planinarski dom, koji se takodje otvara preko subote i nedjelje. U ljetnoj sezoni dom je esto otvoren, jer planinari koriste godinji, odmor, dok u zimskoj sezoni, za vrijeme ferija, dom koriste djaci, jer se u dolini Stanara nalaze najljepi smuarski tereni na Bjelanici, gdje je mogue kasno proljetno smuanje. Planinarski dom na Stanarima je raskrsnica svih moguih puteva na planini Bjelanici. Najpogodnije je da sada KT Hranisavu i Krvavac obidjemo zajedno. Od Stanara markirani put vodi do planinarske kue Zdravko ovi" (1 i po sat hoda) na Hranisavi koja se otvara po potrebi. Dalje je najpogodnije da podjemo trasom Bjelanike transverzale.

21 pratei markacije sa oznakom TB (od kue se odvaja i Sarajevska transverzala i vodi u Mehinu Luku, a takodje i put prema avnicima, na to moramo obratiti panju). Nastavljamo, dakle, trasom Bjelanike transverzale do ljetnih stoarskih katuna na Kronjama, 1 sat hoda. Opet moramo paziti na raskrsnicu puteva i za daljnja dva sata hoda dolazimo na drugi po visini vrh Bjelanice -Krvavac, 2.062 m. Na Bjelanici ispod vrha Krvavca na ian polju svake godine 27. jula, odrava se veliki narodni teferi na kojima se moe vidjeti originalna narodna nonja uz razna narodna natjecanja. Vraamo se istim putem do raskrsnice puteva u Kronjama, a zatim u planinarski dom na Stanarima. Od ovog doma moemo u drugoj turi posjetiti planinarski dom na Sitniku i vrh Bjelanice, tj. Meteoroloki opservatorij. Produavamo markiranim putem prema planinarskoj kui na Sitniku, koja se otvara po potrebi, oko sat hoda, a zatim nastavljamo zimskom markacijom ili trasom Bjelanike transverzale preko vrha Vlahinja i, za daljnja 3 sata hoda dolazimo na najvei vrh Bjelanice, gdje se pored Meteoroloke opservatorije nalazi i zgrada RTV Sarajevo. Ogromna antena slui nam kao orijentacija na naem putu. Planinari u zgradi Meteoroloke opservatorije imaju sobu sa 10 kreveta. Povratak je mogu istim putem ili preko Igmana, naime, preko Velikog polja u Hrasnicu ili na Vrelo Bosne. Sa Ilide i Hadia vodi preko Velikog polja cesta do vrha Bjelanice. Vidi opis KT 35, 36, 37 i 38. Sve pomenute kue na Bjelanici su pod upravom PD Bjelanica" iz Sarajeva, Sekcija, Konjic.

KT -30

Planinarski dom na Budoelju, 1.173 m - 2 boda

Najpodesniji prilaz planinarskom domu na Budoeiju je elj.stani-ca Stavnja, na pruzi Podlugovi - Vare. Sa elj. stanice spustimo se na cestu i idemo desetak minuta u pravcu Podlugova do velikog elj.mosta. Ovdje se markirana staza uspinje u serpentinama prema stijenama zvanim Kula" - oko 25 min hoda. Tu prestaju serptentine, a staza nas dalje vodi jednim dijelom uz potok do sela Budoelj, i dalje do samog doma. Stalno je otvoren, a djelimi-no je i opskrbljen, dok se u selu mogu nabaviti mlijeni proizvodi. Pod upravom je PD Sudoelj" iz Breze. Drugi prilaz domu je od elj. stanica Dabravina, takodje na pruzi Podlugovi - Vare. Sa elj. stanice spustimo se na cestu i idemo desetak minuta u pravcu Podlugova do ua potoka Zalja u Stavnju. Tu prelazimo most i kojih 15-20 min idemo kolskim putem, u poetku naseljen kraj, a zatim se staza koja poinje sa lijeve strane potoka uspinje u serpentinama i spaja sa markiranim putem koji dolazi iz pravca Stavnje u selu Budoelj u blizini doma. Ovaj put je neto dui, oko 2 sata hoda i slabije je

22 markiran. Planinari koji ele da upoznaju oba prilazna puta, mogu kombinovati odlazak od elj.stanice Stavnja sa povratkom na elj. stanicu Dabravina. Desetak minuta od elj. stanice Dabravina uzvodno uz Stavnju preko mosta nalazi se malo uredjeno vrelo kiseljak. Sekcija, Zenica.

KT - 31

Planinarski dom u Dubokoj, 675 m (Bugojno) - 2 boda

Bugojno sa nadmorskom visinom od 560 m vana je saobraajna raskrsnica na gornjem toku rijeke Vrbasa, preko koje vode putevi iz doline Save prema Neretvi i najkrai put iz centralne Bosne do Jadrana. Po poloaju Bugojno je skoro podjednako udaljeno od centara Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Split. Izmedju planine Kalina i Rudine nalazi se prirodno izletite Vrue vode, a sa june strane umom bogata Koprivnica i predio Duboka, u kojem je 1962. godine izgradjen istoimeni planinarski dom. Pod upravom je PD Koprivnica" Bggojna. Dom se nalazi juno od Bugojna i do njega vodi cesta sa blagim usponom, jer se dom nalazi na visini od 675 m. Mogu je pristup svim vozilima. Dom je udaljen od Bugojna 13 km. Vrlo interesantan izlet od doma je posjeta Kukavikog jezera. Sekcija, Travnik.

KT - 32

Planinarski dom na Bukoviku, 1.459 m - 2 boda

Iz Sarajeva do planinarskog doma na Bukoviku vode 3 markirana puta. Direktna markacija vodi od velikog parka u samom gradu, zatim preko Bjelava, Hrastova, Grdonja, sela Bare, vrela avljak, drijela i sela Donji Moioci. Slijedei ovu markaciju, do doma se moe stii za oko 3 sata hoda. Do planinarskog doma na Bukoviku mosmo prii i od Crepoljskog, poznatog izletita Sarajlija. Na ovom putu slijedimo markaciju Vratnik, Vasin Han, pa i dalje cestom sa Faletie, gdje treba skrenuti lijevo kod vojnog objekta i dalje pored sela Biosko do doma Ferijalnog saveza i neto dalje do lovake kue. Dovde je mogu prilaz i cestom. Ukoliko idemo pjeice do Crepeijskog, moemo stii za oko 3 sata hoda. Od Crepoljskog treba malo pripaziti na markaciju na onom dijelu koji vodi preko livada. Od Crepoljskog do Bukovika potrebno je oko sat hoda. Trea markasija poinje i ide dobrim dijelom puta kosim se ide za planinarski dom na Skakavcu - vidi opis KT - 63. Domovi na Crepoljskom stalno su otvoreni, dok se dom na Bukoviku otvara preko subote i nedjelje i po potrebi, jar se koristi i za godi-

23

nje odmore. Pod upravom je PD Bukovik" iz Sarajeva. Sekcija, Sarajevo. KT

(33)

Stari grad Bobovac, 1001 m - 4 boda

Najpodesnije ishodite za stari grad Bobovac je Kraljeva Sutjeska, odakle smo za desetak minuta u planinarskom domu Bobovac. Od planinarskog doma put vodi uz potok do ruevina starog grada Bobovca. Mjestimino se put uz potok jako suava. Stari grad Bobovac smjestio se na nepristupanoj kosi na sastavu potoka Bukovice i Miokovice. Ostaci starog grada donedavno su se te ko raspoznavali. Danas Bobovac izgleda sasvim drugaije. Vrijedna ruka konzervatora omoguila je da se ovaj grad sauva za pokoljenja. Od Kraljeve Sutjeske do Bobovca ima neto vie od 2 sata hoda. Drugi prilaz Bobovcu je od planinarskog doma Javorje" na Perunu (vidi opis KT-49). Od doma na Perunu uz neto penjanja, a mnogo vie sputanja, kroz romantine klance, markacija nas vodi od starog grada Bobovca - 2 sata hoda. Najbolje je kombinovati obilazak Starog grada Bobovca tako da obidjemo Kraljevu Sutjesku (vidi opis KT - 42), plan. dom Bobovac (KT-43) Stari grad Bobovac, zatim planinarski dom Javorje" na Perunu sa spustom u Vare. Razumljivo da je ovu turu mogue obaviti i u obrnutom pravcu. Sekcija, Zenica.

KT - 34

Samostan u Fojnici, 620 m - 1 bod

Do Fojnice postoji redovna autobuska linija iz Sarajeva. U fojnikom samostanu uvaju se mnogobrojni dokumenti iz nae rane prolosti koji imaju veliki znaaj za iru istoriju Bosne i Hercegovine. Tu se moemo upoznati i sa razvojem kujundijske radinosti, koja je nekada bila veoma razvijena u Travniku i Fojnici. Sekcija, Konjic.

24

IGMAN KT - 35 36 KT - 37 KT - 38 Planinarska kua na Hrasnikom stanu, 1.315 m - 2 boda KT Veliko polje, 1.214 m - 2 boda Planinarska kua na Javomiku, 1.330 m - 2 boda Planinarska kua na Malom polju, 1.162 m - 2 boda

Uobiajeno ishodite za planinarsku kuu na Hrasnikom stanu, KT 35 je Hrasnica, do koje postoji redovna autobuska linija od Ilide. (Sarajevo - Ilida tramvajska linija br.3). Za oko 2 sata stalnog uspona iz Hrasnice uz riu-vododerinu dolazimo do planinarske kue na Hrasnikom stanu, koja je pod upravom PD Bjelanica". Otvara se preko subote i nedjelje i po potrebi. Oko sat laganog hoda dijeli nas do Velikog polja, slijedea KT. Na Velikom polju nalaze se zgrade Fakultetskog oglednog dobra Igman". U neposrednoj blizini nalazi se mjesto zvano ,,Mrazite, gdje su zabiljeene najnie temperature u naoj zemlji. Svake godine na Velikom polju 26. i 27. januara odrava se tradicionalno takmienje u daljinskom tranju (20 km) i dravno prvenstvo u biatlonu. Takodje se istog datuma u znak sjeanja na Igmanski mar Prve proleterske udarne brigade, organizuje masovni mar planinara, izvidjaa, teritorijalne odbrane i dr. na relaciji Plandite-V.Polje-Hrasniki stan-Hrasnica. Svake pete godine taj mar organizuje se na cijeloj relaciji sve do Foe. Do Velikog polja postoji i casta pa je razumljivo da je najlake doi vozilom. Prva mogunost je da se odvojimo od asfaltne ceste Ilida - Hrasnica, a druga iz Hadia. Do Velikog polja moe se stii i sa Vrela Bosne markiranim putem za 4 sata hoda. Put nas vodi uz riu - vododerinu prema Brezovai (umska kua) i dalje do Malog polja, gdje se lijevo od ceste nalazi planinarska kuica (KT-38) koja je pod upravom PD Prijatelj prirode" iz Sarajeva, a otvara se po potrebi. Vrelo Bosne - kua Malo polje oko 3 sata hoda. Za naredni sat hoda od Malog polja smo na Velikom polju, odakle cesta produava preko Babinog i Stinjeg dola izravno na vrh Bjelanice, tj. do Meteoroloke opservatorija i igrade RTV Sarajevo. Od livada na Velikom polju odvaja se markirana staza kojom se

25 za sat hoda moe stii do planinarske kue na Javorniku (KT 37). Otvara se po potrebi, a pod upravom je PD Bjelanica" iz Sarajeva. Najbolje je kombinovati obilazak ovih KT sa obilaskom Bjelanice (vidi KT 23 - 29). Sekcija, Konjic.

KT - 39 KT - 40

Planinarski dom Partizan", 1.660 m (Jahorina) - 2 boda Gornja stanica uspinjae, 1.865 m (Jahorina) - 2 boda

Planinarskom domu Partizan" na Jahorini moe se prii iz vie pravaca. Najjednostavniji pristup je vozilom jer do samog doma postoji cesta iz Sarajeva preko Trebevia i Pala. Iz Sarajeva postoji i redovna autobuska veza do hotela Jahorina", odakle smo za nekoliko minuta u domu. Mogu je pristup da se iz Sarajeva prevezemo do Pala uskotranom *prugom,a zatim auto -mobilskim putem do doma, oko 4 sata hoda. Pod upravom je PD Jahorina" iz Sarajeva. Ukoliko obilazak ove KT kobinujemo sa obilaskom Sarajevske transverzale, tada je mogu pristup od planinarskih kua na Ravnoj planini, za oko 2 i po sata hoda. Planinarski dom Partizan" je stalno otvoren i opskrbIjen, pa se kuhinja ne moe koristiti za pripremanje hrane. Od doma moemo za manje od sat hoda stii do gornje stanice uspinjae namijenjene smuarima (ljeti uspinjaa ne radi) jer je Jahorina poznati smuarski centar. Sekcija, Sarajevo.

KT - 41

Vrh Kleka, 1.744 m - 5 bodova

Markirani put za vrh Kleka poinje od elj.stanice Podgrab na uskotranoj pruzi Sarajevo - Viegrad. Sa elj. stanice spustimo se na cestu i ukoliko smo poli iz Sarajeva vraamo se 5-6 min, a zatim se odvajamo cestom lijevo za Prau do raskrsnice puteva - oko pola sata hoda. Dolazimo do raskra umskih puteva i tu treba potraiti markaciju koja nas vodi grebenom Pastorka. Dolazimo do skupine steaka za oko sat hoda, Nastavljamo dalje stazom. Povremeno nam se ukae masiv Jahorine i vrh Kleka. Na kraju izlazimo iz uma na oveu livadu pod samim vrhom Kieka. Od skupine steaka dovde ima oko 1 i po sat hoda. Tu nas markacija upozorava da moramo napustiti stazu, prei preko ograde i doi do samog ruba ume. Sada kreemo lijevo preko padine Kleka da bismo mu prili sa njegove istone strane, odakle je pristup najlaki. Neto prije vrha uma prestaje izlazimo na travnat i kamenit teren. Od livade do vrha oko 1 i po sat

26 hoda. Uspon na vrh Kleka moemo obaviti u jednom danu za oko 5 sati hoda. Povratak je neto krai. Sekcija, Sarajevo.

KT - 42 KT - 43

Samostan, 501 m (Kraljeva Sutjeska) - 1bod Planinarski dom Bobovac, 876 m - 1 bod

(Najpodesniji pristup Kraljevoj Sutjesci je od elj. stanice atii na pruzi Sarajevo - Zenica, odakle se autom za oko pola sata vonje stie do varoice u kojoj se nekada prosipao sav sjaj srednjovjekovnog dvorskog ivota. U Kraljevoj Sutjesci posebnu panju obilaznika privlai poznata stara Dusperova kua, kao i samostan koji se nalazi na periferiji Kraljeve Sutjeske, na putu za planinarski dom Bobovac. Nedaleko od samostana, dalje u produetku cestom, a sa njene desne strane na omanjem uzvienju izgradjen je planinarski dom Bobovac, najpodesnije ishodite za stari grad Bobovac (vidi opis KT-33). Pod upravom je PD Bobovac" iz Kaknja. Mogu je pristup vozilom. Sekcija, Zenica.

KT - 44

Planinarski dom Jovica Kosanovi" na Zabrdju, 1030 m (Kruica) - 2 boda

Jugozapadno od Viteza, kojih 6 km zrane linije, izdie se kota 1.030 m, zvana Zabrdje - Poljana. To je ovea livada na kojoj je izgradjen planinarski dom sa lijepom pogledom prema sjeveru, a naroito na masiv planine Vlai. Markacija poinje od hotela u Vitezu, postepeno vodi usponom, a u drugom dijelu puta kroz umovite predjele. Do doma se moe stii za oko 2 i po sata hoda. Drugi prilaz domu je od sela Kruica, do kojeg postoji automobilski put. Put se odvaja ulijevo neto prije hotela u Vitezu, a ukoliko dolazimo iz Travnika, udesno iza Viteza- Od sela Kruica vodi loija umska cesta do pod samu kotu 1.030 m, ali sa june strane. Sa ceste poinje markacija koja nas za manje od sat hoda dovede do planinarskog doma. Dom je otvoren preko cijele godine, a djelimino je i opskrbljen. Pod upravom je PD Jovica Kosanovi" iz Viteza. Sekcija, Travnik.

27 KT - 45 Planinarski dom na Liscu, 1.012 m - 3 boda

Najpodesniji prilaz ovom domu je od elj. stanice Jelina, na pruzi Zenica- Doboj. Sa elj.stanice nastavljamo cestom kojih desetak minuta nizvodno niz Bosnu, tj. u pravcu Vranduka. Kod velike zidane barake predjemo prugu i dalje markiranom stazom do doma. Prvi dio puta polako se uspinjemo kojih 40-50 min dok ne do-djemo do male zaravni, tj. do posljednjeg vrela - desno od staze. Ovdje e svakom obilazniku odmor i okrepa dobro doi, pred prilino velik uspon u ser -pentinama, sve do planinarskog doma. Ovaj dio puta moemo prei za naredni sat hoda. Na kraju serpentina prolazimo pored seljake kue (domain vodi brigu o domu), odakle smo za 4-5 min u domu. Dom je izgradjen na oveoj prostranoj livadi, a otvoren je preko cijele godine i djelimino opskrbljen. Pod upravom je PD Tajan" iz Zenice, Sekcija, Zenica.

KT - 46 :

Carski hrast u selu Rankovii kod Novog Travnika, 435 m 2 boda

U selu Rankovii, kod Novog Travnika, nalazi se Carski hrast", koji je ujedno i najstarije stablo u naoj Republici, Starost mu se rauna na preko 1000 godina. Ovaj gigant medju drveem dosezao je nekada u visinu preko 20 metara sa veoma razgranatom i bogatom kronjom. Ali, vrijeme je uinilo svoje. Djelovanjem vjetra, snijega, na alost i ljudske ruke, danas je od etiri glavne grane ostala jedna sa neto prostranih ogranaka. Uprkos tome, on i danas ivi, lista i daje dosta velike plodove. Na glavnom deblu nalazi se velika upljina u koju moe stati 60 ljudi. Danas se ovom hrastu poklanja posebna panja, pa su izvreni i konzervatorski radovi, kako bi se vijek ovog giganta produio. Do sela Rankovii, koje se nalazi lijevo od glavne ceste, koja vodi za Novi Travnik, moe se doi automobilom, a sat im za 5 minuta do Carskog hrasta. Sekcija, Travnik.

KT - 47

Planinarski dom na Ozrenu kod Sarajeva, 1.310 m - 2 boda

Uobiajeni prilaz ovom domu je iz Srednjeg, sa kojim postoji iz Sarajeva redovna autobuska veza. Iz Srednjeg polazi i Sarajevska transverzala, ija se prva kontrolna taka nalazi u domu na Ozrenu. Put vodi ispod podvonjaka do rasaoka i, oko 14 km. Ovim putem, kojim se moe doi i automobilom, nekada je pro-

28 lazila uskotrana pruga. Na uzviici na iu od puta se odvaja stari naputeni put, koji vodi do planinarskog doma na Ozrenu, oko 2 km. Na mjestu odvajanja postavljen je putokaz. Dom na Ozrenu se otvara prema potrebi, ali se klju nalazi kod Stevana Rajia, seoska kua u blizini doma, gdje se nalazi i paat Sarajevske transverzale, koji nam moe posluiti kao dokaz obilaska ove KT. Pod upravom je PD Ozren" iz Sarajeva. Od Srednjeg do planinarskog doma na Ozrenu moe se stii za oko 3 sata hoda. Povratak moemo planirati i tako da podjemo dalje trasom Sarajevske transverzale i da usput obidjemo i planinarski dom na Bukoviku, za oko 3 sata hoda. Vidi opis prilaznih puteva za Bukovik i Skakavac (KT 32 i 63). Sekcija, Sarajevo.

KT - 48

Planinarska kua Pepelari, 700 m - 2 boda

Najpodesnije ishodite za planinarsku kuu Pepelari je elj.stanica Begov Han (pruga Zenica-Doboj). Sa elj. stanice Begov Han podjemo kojih desetak minuta u pravcu Doboja, a zatim umskom cestom koja vodi uz Pepelarsku rijeku do sela Pepelari i dalje do same kue. Pred samim selom naputamo cestu i markiranom stazom kroz selo dolazimo do kue. Otvara se po potrebi, a klju se moe dobiti u selu. Pod upravom je PD Tvrtkovac" iz Zenice. Od elj.stanice Begov Han do same kue ima oko 12 km ili oko 3 sata hoda. Ukoliko idemo vozilom, prelazimo preko mosta u Nemili, jer u Begovom Hanu preko Bosne postoji samo iani most. Mogu je prilaz i od doma na Smetovima (vidi opis KT-64), a zatim preko Kraljevine vodi preko livada, a zatim umovitim predjelima. Od doma na Smetu do kue Pepelari potrebno je oko 6 sati hoda. Staza je markirana. Sekcija, Zenica.

KT -49

Planinarski dom Javorje", 1.427 m (Perun) - 2 boda

Najpodesnije ishodite za planinarski dom Javorje" na Perunu je Vare. Dom je udaljen od elj. stanice Vare oko 5 km, koji se mogu prei za 1 i po sat hoda. Otvoren je preko cijele godine. Dom je pod upravom PD Perun", ije je sjedite u Vareu. Vrlo lijep izlet je odlazak do Starog grada Bobovca za oko 2 sata hoda, a u nastavku puta do planinarskog doma Bobovac sa spustom u Kraljevu Sutjesku (Vidi opis KT 33, 42, 43). Sekcija, Zenica.

29 KT - 50 Planinarska kua na Pogorelici, 1.222 m - 2 boda

Do planinarske kue na Pogorelici moe se stii vozilom. Neto prije Fojnice, sa kojom postoji redovna autobuska veza iz Sarajeva preko Kiseljaka, odvaja se cesta (16 km) koja preko Bakovia, Gojevice i Dusine vodi do planinarske kue na Pogorelici. Iz Fojnice do Dusine postoji autobuska veza dva puta dnevno, 13 km. Pjeice se ova udaljenost od raskra do kue moe prei za oko 4 sata hoda. Kua se otvara po potrebi, a pod upravom je PD ,,Pogorelica" iz Kiseljaka. Druge mogunosti noenja su jedino kod obana u oblinjim kolibama. Odmah ispod kue nalazi se odlian izvor hladne vode. Do ove kue mogu je pristup i od planinarskog doma na Lopati, i to trasom transverzale Bitovnja-Pogorelica-Vrania" (vidi opis KT-21) za oko 5-6 sati hoda, a ta kod ja i od planinarske kue na Vranii, isto trasom po-menute transverzale (vidi opis KT-76) za oko 5-6 sati hoda. Sekcija, Konjic.

KT - 51 KT - 52

Planinarska kua -J.Djonli", 1.371 m (Ravna planina) - 1 bod Planinarska kua PD Tekstilac", 1.312 m (Ravna planina) 1 bod

Ravna planina je ogranak Jahorine sa kojom je povezana blagim i poumljenim padinama u pravcu sjevera. Ona je prilino uravnjen plato, gdje se smjenjuju umarci sa manjim i veim livadama. U centralnom masivu nalazi se Saraevo polje, gdje je izgradjena planinarska kua Jusuf Djonli" pod upravom Radniko-omladinskog planinarskog drutva Igman", ije se prostorije nalaze u starom dijelu Sarajeva na Vratniku. Dom je stalno otvoren, a djelimino i opskrbljen, dok se voda nalazi u neposrednoj blizini kue. Uobiajeni pristup kui je od elj.stanice Koran (pruga SarajevoViegrad) za oko 2 i po sata hoda. Prilaz je mogu i od elj. stanice Stamboli (slijedea stanica poslije Korana) za oko 3 sata hoda, trasom Sarajevske transverzale, koja sa Ravne planine vodi dalje na Jahorinu. Mogu je prilaz i od Bistrice (autobuska veza Sarajevo - Jahorina) umskim putem do u samu blizinu planinarskih domova. Pomenuta cesta dolazi blizu planinarskih objekata na Saraevom polju, a odvojak je lijevo sa glavne ceste. Svi pomenuti putevi su markirani i vode uglavnom kroz umu. U neposrednoj blizini planinarske kue J.Djonli" nalazi se i planinarska kua PK Tekstilac", takodje kontrolna taka. Pod upravom je PD

Tekstilac" iz Sarajeva. Sekcija, Sarajevo.

KT - 53 KT - 54

Planinarski dom S.Vajner-ia", 1.250 m (Romanija) - 2 boda Novakova peina, 1.523 m (Romanija) - 3 boda

Uobiajeni prilaz domu na Romaniji je elj. stanica Koran (uskotrana pruga Sarajevo - Viegrad) odakle poinje markacija koja dalje vodi pored pilane IP Jahorina" i izlazi na automobilski put kojim se ide oko 4 km. Sa ceste se markacija odvaja ulijevo kod Obodjaevog hana i vodi seoskim putem do pred selo Kaludjeri i dalje preko livada i kroz umu do groblja. Put dalje vodi do jakog vrela zvanog Careve vode, odakle se do doma moe stii za oko pola sata. Ukupno od elj. stanice Koran do doma ima oko 3 sata hoda. Ovom domu moemo prii i od Sumbulovca, dokle iz Sarajeva postoji redovna autobuska linija Sarajevo - Sokolac. U Sumbulovcu u kafani Dare Mali nalazi se peat Sarajevske transverzale, a put kojim emo poi je, u stvari, trasa pomenute transverzale. Od kafane Dare Mali 2-3 min idemo cestom u pravcu Mokrog, a zatim markacija skree udesno preko livada laganim usponom sve do ulaska u umu, kod posljednje seoske kue, odakle uglavnom idemo po ravnoj stazi. Na kraju se ova staza spaja sa neto irom stazom, koja od doma vodi prema Novakovoj peini (KT). Ukoliko se odvojimo lijevo uzbrdo, za 10-15 minuta smo u Novakovoj peini. Put do Novakove peine djelimino je osiguran sajlama, a uspon se moe obaviti ljeti, u ranu jesen i kasno proljee, kada nema snijega i leda. Ukoliko se od pomenute staze odvojimo desno, za desetak minuta smo u planinarskom domu Slavia Vajner ia". Dom se otvara subotom i nedjeljom i po potrebi. Pod upravom je PD eljezniar" iz Sarajeva. Slijedei markaciju od Sumbulovca, do doma moemo stii za oko 2 sata hoda. Od doma do Novakove peine potrebno je 20-25 min hoda. Ovom domu moemo prii i od elj. stanice Stamboli (uskotrana pruga Sarajevo - Viegrad) za oko 3 sata hoda. Markacija vodi po Podviteza i Viteza, a zatim sa laganim usponom do doma. Ovo je trasa Sarajevske transverzale u obrnutom smjeru. Domu se moe prii i od Crvenih stijena, tj. od planinarske kue PD Prijatelj prirode" za oko 3 sata hoda. Ova kua zvanino jo nije otvorena. Ranije je to bio bife, a izgradnjom nove asfaltne ceste Sarajevo - Sokolac, zgradu su preuzeli planinari. Ukoliko elimo kolima doi do same kue.

31

moramo se poslije Mokrog odvojiti od glavne ceste desno i poi starom cestom koja se uspinje serpentinama, ili se sa Ravne Romanije vratiti takodje starom cestom do kue. Markacija polazi od same kue na Crvenim stijenama, pa preko Kraulj polja. Dobre vode, Hotikog polja i Novakovog vrela do doma. Ovo je jedan od najljepih pristupa do doma S.Vajner ia" na Romaniji, a staza vodi kroz umu i pitome proplanke, gotovo po ravnom, da bi se od Hotinog polja spustila prema Novakovom vrelu i dalje do doma. Sekcija, Sarajevo.

Sarajevo, 512 m

KT - 55 KT - 56 KT - 57 KT - 58 KT - 59 KT - 60

Zemaljski muzej - 1 bod Muzej narodne revolucije - 1 bod Muzej Mlade Bosne - 1 bod Muzej Jevreja - 1 bod Muzej grada Sarajeva - 1 bod Svrzina kua - 1 bod

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i u njemu, pored velikog broja znamenitosti veoma je teko rei ta obilaznik treba da vidi. Prilikom izrade projekta transverzale odlueno je da to budu muzeji. Zemaljski muzej je osnovan 1888. godine. Posjeduje niz zbirki, smjetenih u etiri paviljona. Muzej narodne revolucije osnovan je 1945. godine i raspolae brojnim dokumentima, zbirkom oruja, tehnikom opremom iz IMOB-a, zbirkom slika, crtea i skulptura, djela partizana, slikara i vajara. Muzej Mlade Bosne otvoren je 1953. godine. Muzej Jevreja otvoren je 1966. godine. Muzej grada Sarajeva osnovan je 1949. godine sa zadatkom da skuplja, prouava i izlae predmete vane za istoriju grada od najstarijih vremena do danas. Najbolji reprezentant muslimaske gradske kue u Sarajevu je Svrzina kua. Za sve muzeje dokaz obilaska je ulaznica ili fotografija pred mu-

zejem. Sekcija, Sarajevo.

KT - 61

Kozija uprija kod Sarajeva, 540 m - 1 bod

Oko 4 - 5 km istono od Sarajeva na cesti koja vodi prema Romaniji nalazi se Kozija uprija. Ovaj kameni most, koji je sagradjen u 16. vijeku, nazvan je tim imenom kako je narod zvao usko brvno koje je sluilo kozama za prolaz. Most je izgradjen na starom karavanskom putu koji je iz Sarajeva vodio za Carigrad. Veoma impresivan kameni luk povezuje obale Miljacke. teta je da se ne nalazi u gradu jer bi se divno uklopio u ostale gradjevine orijentalne arhitekture. Sekcija, Sarajevo.

KT - 62

Vrelo Bosne, 498 m (Ilida) - 1 bod

Vrelo Bosne je poznato izletite Sarajlija. Do Ilide, koja je poznata jo iz rimskog doba, saobraa iz Sarajeva tramvaj - linija 3, a zatim oko 3 km asfaltnom cestom - alejom do Vrela Bosne. Svake godine, polovinom jula na Ilidi se odrava Festifal jugoslovenske pjesme". Sekcija, Konjic.

KT - 63

Planinarski dom na Skakavcu, 1.136 m - 2 boda

Do planinarskog doma na Skakavcu moe se prii sa vie strana. Uobiajeni prilaz iz Sarajeva je do bolnice Jezero (redovna autobuska veza), i dalje cestom Jagomir - selo Radava - selo Nahorevo, do kojeg vodi automobilski put. Od Nahoreva put se i dalje postepeno uspinje irokom stazom sve do ispod Uevice, gdje je raskrsnica puteva. Ukoliko nastavimo kretanje u istom pravcu, za oko sat hoda doi emo desno, ispod Uevice i dalje preko Sedam vrela, doi emo do planinarskog doma na Bukoviku (vidi opis KT - 32). Ukoliko smo se uputili prema Skakavcu, moramo samo paziti da od pomenutog raskra podjemo srednjom stazom, gdje je oznaka markacije. Kojih 5 minuta hoda od doma markacija nas vodi do Vidikovca na vodopad Skakavac i dalje, sputajui se strmo, staza vodi do pod sam vodopad Skakavac, visok 98 m. Od doma se za pola sata moe doi do planinarskog doma na Bukoviku, pa je najbolje kombinovati obilazak ove dvije KT zajedno. Od bolnice Jezero do planinarskog doma na Skakavcu moe se stii za

33

oko 4 sata hoda. Otvara se preko subote i nedjelje. Pod upravom je PD Planinar" iz Vogoe. Sekcija, Sarajevo.

KT - 64

Planinarski dom na Smetovima kod Zenice, 940 m - 2 boda

Najpodesniji prilaz planinarskom domu na Smetovima je Zenica. Dom je udaljen od Zenice oko 2 sata hoda. Put poinje od elj. stanice, pa pored bolnice i groblja u naselju Crkvice, gradskog vodovoda i uz greben prouava kroz Novo selo. Du puta predjeli su obrasli niskom listopadnom umom sa lijepim pogledom na grad i eljezaru Zenica. Stalno je otvoren, a do doma postoji asfaltna cesta. Pod upravom je PD eljezara" iz Zenice, Sekcija, Zenica.

KT - 65

Stari grad, 560 m (Travnik) - 2 boda

Travnik stari vezirski grad poznat je i uvan po mnogim istorijskim dogadjajima iz minulih vremena. Ovaj grad pod planinom Vlai bio je dugo vremena sjedite turskih vezira. Po svojoj arhitekturi, brojnim minaretima i drugim starim gradjevinama mnogo podsjea na stari dio Sarajeva. Tu je i poznata arena damija, zatim jak izvor poznat pod imenom Plava voda, odakle nas staza vodi do Starog grada. Travnik je rodno mjesto naeg knjievnika - nobelovca Ive Andria, koga je opisao u romanu Travnika hronika". U Travniku i na Vlaiu,svake godine u drugoj polovini augusta, odrava se Auto relly Selo veselo", tradicionalna sportska i kulturno-zabavna priredba. Sekcija, Travnik.

KT - 66 KT - 67

Planinarski dom na elini, 1.269 m (Trebevi) - 1 bod Planinarski dom Vaso Miskin-Crni", 1.560 m (Trobevi) - 2 boda

Do planinarskog doma na elini moe se doi asfaltnim putem koji iz Sarajeva vodi prema Jahorini. Dom se nalazi u neposrednoj blizini puta. Stalno je otvoren i opskrbljen, a pod upravom je PD Igman" iz Sarajeva. Moemo se koristiti i uspinjaom do Vidikovca, zatim cestom do doma, oko 1 i po sat hoda. Ukoliko elimo da posjetimo planinarski dom Vaso Miskin-Crni" pod vrhom Trabevia, najpogodnije je da se prevezemo uspinjaom do Vidikov-

34 ca, a zatim kraticom koja je markirana spustimo na Ravne i dalje markiranom stazom do doma PTT-a na Dobrim, vodama. Do ovog doma postoji i cesta koja se na Ravnama odvaja od automobilskog puta Sarajevo - Jahorina. Od doma na Dobrim vodama do doma Vaso Miskin-Crni" pod vrhom Trebevia vode dvije staze. Jedna vodi serpentinama sa veim usponom, ali je kraa, dok druga staza ima lagani uspon. Do ovog doma moe se stii od uspinjae za oko 2 sata hoda. Ako se odluimo da iz Sarajeva podjemo pjeice, poi emo od Principovog mosta, preko irokae na Ravne, ili od Vijenice uz rezervoare, takodje na Ravne i dalje ve opisanim putem. Planinarski dom Vaso Miskin-Crni" otvara se preko subote i nedjelje i djelimino je opskrbljen. Pod upravom je PD eljezniar" iz Sarajeva. Od doma smo za desetak minuta na vrhu Trebevia, odakle se prua izvanredan pogled na okolne planine. Obilaznici Sarajevske transverzale mogu da sagledaju cijeli njen put poev od Ozrsna, Bukovika, Crepoljskog, Romanije, Ravne planine, Jahorine, Treskavice i Bjelanice. Sekcija, Sarajevo.

KT 68 KT - 69 KT - 70

Treskavica Planinarska kua na Sustavcu, 1.018 m - 2 boda Planinarski dom Josip Sigmund", 1.510 m (Kozija Luka)3 boda Vrh Paklije, 2.088 m (Djokin toranj) - 10 bodova

Uobiajeno ishodite za pomenute KT je Trnovo udaljeno od Sarajeva 36 km (autobuska veza svakog dana). Iz Trnova idemo jo oko 1 km glavnom cestom, a zatim se kod pilane odvajamo umskom cestom prema selu Turovi i dalje do planinarske kue Sustavac, dokle se moe doi i vozilom (KT). Ukoliko idemo pjeice iz Trnova, do kue ima oko 2 sata hoda, a otvara se po potrebi. Za neto vie od jednog sata dolazimo markiranom stasom od kue na Sustavcu do planinarskog doma Josip Sigmund" na Kozijoj Luci, koji je stalno otvoren, a djelimino je i opskrbljen. Pod upravom je kao i kua Sustavac, PD Treskavica" iz Sarajeva. Planinarski dom Josip Sigmund" je uobiajeno ishodite za vrh Treskavice, Paklije, 2.088 m. Ovaj vrh se po isgradjenom sklonitu zove i Djokin toranj. Markirana staza vodi preko iana do Velikog jezera. Pred Velikim jezerom markacija se razdvaja. Lijevo pored nekoliko borova, iznad Platnog jezera, dolazi se na lovaku stazu, koja izbija na Konjske vode, a odatle sjeverno od Bijelog jezera penje se do Uljivih vrela. U nastavku puta

35 markacija nas vodi uz sipar do vrha. Druga markacija polazi od istog mjesta, pa ide junom stranom Velikog jezera, te pored Ljeljena izbija sjeverno od Uijivih vrela, a zatim na sami hrbat prema zapadu , koji se naziva Hercegovaka vrata. Odavde markacija se sputa i vodi kroz kamenjar, a zatim ponovo usponom do vrha. Prva varijanta je kraa, ali napornija, treba neto vie od dva sata od doma Josip Sigmund", dok je druga staza laka ali dua, oko 3 sata hoda. Na vrhu je izgradjeno sklonite, slino onome na Triglavu. Izvanredan vidik na sve okolne planine. Sekcija, Sarajevo

KT - 71

Vrh Damija, 1.974 m na Visoici - 10 bodova

Ukoliko ovu kontrolnu taku ne obilazimo po trasi Bjelanike transverzale, naime, ukoliko elimo da je obidjemo samostalno, najpogodnije je da podjemo iz Hrasnice ili sa Vrela Bosne, pa preko Velikog polja. Babina dola, Stinjeg dola i zabjelanikih sela na Visoicu. Vidi opis KT 35, 36, 37, 38 i 62 u kojima je opisan prilaz do Velikog polja. Sa Velikog polja idemo cestom do Babina dola, gdje se nalazi umarska kua - oko sat hoda. Cesta produava na Stinji do i dalje do vrha Bjelanice, gdje se nalazi Meteoroloka opservatorija i zgrada RTV Sarajevo. Put od Babina dola prema vrhu je lo i dostupan samo terenskim vozilima. Od Babina dola moemo poi i kraticom do Stinjeg dola, oko sat hoda. Planinarima koji sada ele da obidju KT Meteoroloka opservatorija preostalo je neto vie od sat hoda, i to stalnog uspona zimskom markacijom koja krati cestu. Sa sedla na Stinjem dolu odvaja se cesta koju su napravili seljaci i vodi u selo Lukavac do kojeg stiemo nepun sat hoda. Susreemo se sa prvim zabjelanikim selima - kue sa veoma otrim uglom krovova. Od sela Lukavca put nas vodi po ravnijem terenu preko livada do sela abii i dalje prema selima Donja i Gornja Tuila. Ovaj dio puta od Lukavca do Gornjih Tuila moe se prei za oko 3 sata hoda. U blizini sela abii nailazimo na prvu skupinu bogumilskih steaka, dok se povie sela na naem putu nalazi mala visoravan zvana Slatina, gdje se obino 25. maja iskupi narod iz itave okoline. Na ovim teferiima posebno je zanimljiva narodna nonja, kao i starinska kolanja, tzv.gluhe ili nijeme igre bez pratnje instrumenata, gdje se ritam postie zveckanjem dukata na djevojakoj nonji. U Tuilima emo svakako noiti, a slijedeeg dana nastaviemo prema Visoici. Nastavljamo dalje markiranim putem ispod vrha Puzim 1.744 m koji, iako pripada planini Visoici, stoji nekako po strani glavnog masiva. Pored Puzima dolazimo do Mandina vrela, odakle se put polako penje do velike skupine steaka. Put dalje vodi prema Velikom jezeru, koje je, u stvari, velika lokva. Tu opet nailazimo na skupinu bogumilskih steaka. Markacija nas dalje vodi po razbacanom kamenju na vrh Visoice (Damija 1.974 m). Pogled sa Damije je

36

nezaboravan. Kao na dlanu vidimo cijeli put koji smo preli, sa TV relejom na vrhu Bjelanice. Pred nama su Treskavica, Vele, Prenj, vrsnica, Zelengora i cijeli masiv Bjelanice. Od Tuila do vrha potrebno je oko 4 sata hoda. Planinari koji vole da kombinuju razne ture mogu nastaviti obilazak Bjelanike transverzale i spustiti se u kanjon Rakitnice za 4-5 sati hoda. Kod Turisovog vrela odvaja se put za Borako jezero, a u povratku kod vrha Puzim markirani put prema Treskavici. Brojne su mogunosti raznih tura, to je dostupno snalaljivijim planinarima. Sekcija, Konjic.

KT - 72

Planinarska kua Zbilje", 420 m (Visoko) - 2 boda

Najpodesnije ishodite za planinarsku kuu "Zbilje" je Visoko, odakle idemo cestom u pravcu Kiseljaka (Visoko - Kiseljak 13 km). Cijeli put vodi cestom uz Fojniku rijeku do mosta koji treba prei, a zatim stazom uz rijeku stiemo do kue. Iz Visokog do kue moe se doi za manje od sat laganog hoda. Kua je stalno otvorena, a pod upravom je PO Visoica" iz Visokog. Sekcija, Konjic.

Vlai KT - 73 KT - 74 KT - 75 Planinarski dom na Galici, 1.450 m - 2 boda Planinarski dom na Deveanima, 1.763 m - 3 boda Vrh Paljenik - TV relej 1.943 m - 4 boda

(Najpodesnije ishodite za pomenute KT je Travnik, naime sa odvojka ceste Travnik - Turbe kod Marjanovia kua. Put nastavlja do sela Paklarevo, dokle postoji cesta. Od sela Paklarevo poinje jai uspon koji zmijoliko krivuda do Paklarskih stijena. Skoro na kraju serpentina ja raskrsnica putova. Lijevi put vodi do planinarskog doma na Galici, koji je u izgradnji i za sada se ne moe raunati na prenoite. Desni odvojak vodi do planinarske kue Jusuf Peenkovi" na Deveanima. Stalno je otvorena, a pod uspravom je PD Vlai" iz Travnika. Od ceste do planinarske kue na Deveanima ima oko 4 sata hoda, dok je put do planinarskog doma na Galici neto krai. Do ovih domova moe se doi i vozilom jer postoji cesta koja od Deveana produava do zgrade RTV Sarajevo, do TV releja. Pjeice od do-

37 ma na Deveanima do reieja ima oko sat hoda. Od doma na Deveanima mogui su brojni izleti po Vlaiu, do doma na antiu i do doma na Babinoj ravni itd. Najljepi ukras Vlaia su brojna stada ovaca i prostrani panjaci. Sekcija, Travnik.

Vranica KT -76 KT - 77 Planinarska kua na Prokokom jezeru, 1.636 m Vrh Nadkrstac, 2.112 m - 6 bodova 4 boda

Najpodesniji pristup do planinarske kue na Prokokom jezeru na Vranici je Fojnica, do koja postoji asfaltni put, a povezana je autobuskim linijama sa Sarajevom, Visokim i Zenicom. Iz Fojnice oko 12 km vodi makadamski put do lovake kue Jezerce, dokle je mogu prevoz. Od lovake kue nastavlja markirana staza do planinarske kue na Prokokom jezeru, koja je u Sjetnim mjesecima otvorena. Pod upravom je PD Vranica" iz Fojnice. Prokoko jezero je na visini od 1.636 m nad morem gleerskog je porjekla, a veliina 250 x 350 m. Ljeti je u jezeru mogue i kupanje. Do najvieg vrha Vranice Nadkrstac, 2.112 m moemo od doma na Prokokom jezeru stii za oko 2 sata hoda. Polazimo markiranom stazom koja vodi prema vrhu Loike i kada ugledamo prevoj Sarajevska vrata izmedju Loike i glavnog grebena Vranice, treba napustiti stazu prema Loiki i poi prema navedenom prevoju sedlu. Dolaskom na sedlo preli smo otprilike pola puta. Staza dalje nastavlja grebenom Krstaca prema Nadkrstacu probijajui se mjestimino kroz klekovinu. Sekcija, Konjic i Prozor.

KT - 78

Vrh Smiljeva kosa, 1.872 m (Zec) - 6 bodova

Najpodesnije ishodite za ovaj vrh je planinarska kua na Pogorelici (vidi opis KT 50). Markirana staza vodi uglavnom kroz umu, a jednim dijelom, pred uspon na vrh, preko livada. Od planinarske kue na Pogorelici do vrha se mora stii za oko 3 sata hoda. Najpodesnije je planirati obilazak ovog vrha sa obilaskom transverzale Bitovnja - Pogorelica - Vranica". Sekcija, Konjic i Prozor.

38

HERCEGOVINA

KT - 79

Vrh Zimomor, 1.921 m (Crvanj) - 10 bodova

Najpodesnije ishodite na Zimomor je Ulog, 778 m, sa kojim postoji redovna autobuska veza iz Sarajeva preko Trnova i Kalinovika, kao i Mostara preko Nevesinja i Kifinog sela. Markirana staza poinje od Ulokog jezera, 1.042 m. Od Uloga do jezera izgradjena je umska cesta u duini od 9 km, kojom se moe doi i vozilom. Na treem koiometru od Uloga odvaja se cesta na lijevu stranu prema Nevesinju, dok desni krak vodi do sela Jezero. Markirani put poinje sa ceste iznad Jezera od samog ruba ulaska u umu i vodi do kraja umske ceste (oko 1 i po km). Markacija odatle skree usponom kroz umu sve do stoarskih katuna u Kutloviima. Kutlovii su smjeteni na samom izlasku iz ume. Tu se nalazi desetak koliba u koje se ljeti dosele stoari iz niih predjela Hercegovine i zadre se od juna do augusta. Od koliba se vidi i vrh Zimomor. Preko kamenjara i livada nastavlja markacija do Lokava, 1.542 m i dalje do pod sam vrh Zimomor, odakle poinje jai uspori uz vododerinu do kote 1.601 m i dalje do vrha. Od Kutlovia do vrha potrebno je neto vie od dva sata hoda. itav kraj od Ulokog jezera do Zimomora je bezvodan. atrnje u Kutloviima su esto bez vode, pa moramo voditi rauna da se ne uputimo bez vode. Izvor vode nalazi se ispod ceste izmedju sela Jezero i ruba ume, odakle poinje markirani put. Sekcija Nevesinje.

KT - 80

Vrh Velika Vlajna, 1.730 m (abulja) - 10 bodova

Najpodesniji pristup vrhu je od elj.stanice Drenica Stara na pruzi Sarajevo - Ploe. Na pomenutoj stanici stoje samo lokalni vozovi Konjic -Mostar i obratno. Sa elj.stanice spustimo se pored velikog mosta u mjestance Dunica, a zatim preko starog mosta predjemo Drenicu, odakle nas markirani put vodi serpentinama u selo Vrdi, oko 1 i po sat hoda. Markirani put ide uglavnom uz cestu koja iz Drenice vodi u selo Vrdi. Pored velike atrnje i kola put skree desno i stalno vodi loijim putem (gotovo u cijeloj duini ogradjen kamenom ogradom) do ljetnih katuna - oko 2 sata hoda. Dolazimo uskoro do jedinog izvora koji se nalazi povie katuna. To je odlian izvor hladne vode (esma), dok viak vode odlazi u veliku ogradjenu atrnju za napajanje stoke. Od izvora put nas vodi u borovu umu. Zaobilazimo kotu 1.679 m (Mdved) prolazei kroz Krkovaki klanac i dolazimo do posljednjih katuna - oko dva sata hoda. Od katuna markacija vodi po mnotvu razbacanog kamenja, dok

39

pri samom kraju vodi uskim grebenom sa divnim pogledom na kanjon Drenice. Neto prije uspona na sam vrh markacija nas upozori da u povratku moemo promijeniti smjer i spustiti se markiranim putem u Bogodol i dalje u Mostar. Ovaj vrh e biti u KT Hercegovake transverzale koja je u pripremi, a kutija sa peatom je ve postavljena. Na abulji nema planinarskih objekata. Jedina mogunost noenja su katuni. Treba se snabdjeti i vodom jer, pored pomenutog izvora, teko je nai vodu. Ne preporuuje se odlazak u julu i augustu zbog velikih vruina. Do sela Vrdi moe se prii i od elj.stanice Drenica Nova, gdje stoje putniki vozovi, ali u tom sluaju moramo se vraati prugom prema Drenici Staroj prolazei kroz krai tunel, a zatim stazom koja iza ulaznog signala vodi u selo Vrdi. To je put koji se ranije koristio i nije markiran. Od Drenice Nove postoji jo jedna staza na koju emo naii ukoliko podjemo prugom kojih 150 m u pravcu Mostara. Ova druga staza izlazi suvie nisko u selu Vrdi, ima dosta raskrsnica pa je tea za snalaenje. Razumljivo da je najbolje drati se markiranog puta. Sekcija, Mostar.

KT - 81

Poitelj kraj apljine, 40 m - 1 bod

etiri km sjeveroistono od apljine uz asfaltni put koji vodi prema Mostaru, na krenjakom uzvienju nalazi se naselje Poitelj. Prvi put se spominje 1444. godina, a 1471. pada u ruke Turaka. Od druge polovine 16. vijeka intenzivnije se izgradjuje. Sauvan je znatan broj vrijednih arhitektonskih spomenika: Ibrahim-paina damija, tvrdjava, sahat kula, medresa, hamam, kua Gavrankapetanovia i dr. U Poitelju se nalazi slikarska kolonija. Svake godine poetkom juna odrava se Trenjeva nedjelja", sa kulturno-zabavnim programom. Sekci ja, Mostar

KT - 82

Mogorjelo kraj apljine, 8 m - 1 bod

Nedaleko od apljine, oko pola sata hoda (mogu je pristup i vozilom) nalazi se Mogorjelo, spomenik rimske kulture. Ruevine rimske vile na Mogorjelu ubrajaju se medju najznamenitije spomenike kasnoantike arhitekture u Jugoslaviji. Objekat je otkopan izmedju 1899. i 1903. godine. Ako paljivije posmatramo ovu gradjevinu, bez tekoa emo zapaziti da je ona po svom stilu i rasporedu zdanja vrle slina Dioklecijanovoj palati u Splitu, ali mnogo ma-

40

nja i jednostavnije uredjena od ove. Nema sumnje da je ova gradjevina predstavljala glavni objekat na prostranom dravnom (carskom) imanju. Na alost, nikakvih pisanih podataka o Mogorjelu nema, tako da se ne sna ni njegovo staro ime. Sama rije je moda romanskog projekla, a treba da znai poumljeni breuljak. Sekcija, Mostar.

KT - 83

Hutovo Blato kraj apljine, 3 m - 1 bod

Nekoliko kilometara od apljine nalazi se Hutovo Blato, veoma znaajan objekat zatite prirode. Prua se s lijeve strane rijeke Neretve. Glavni vodotok Blata je rijeka Krupa, koja protie kroz Blato i utie u Neretvu kod Draeva. Hutovo Blato je bogato vodenim biljem. U zimsko doba ono je obitavalite ptica selica, koje se na svom putu tu zadravaju. Bogato je takodje ribom (aran i jegulja). Najpodesniji prilaz Hutovom Blatu je od asfaltnog puta Mostar Metkovi. Odvojak sporedne ceste za Hutovo Blato je kod sela Klepci u blizini apljine - (Klepci - Hutovo Blato oko 4 km). Mogu je prilaz do samog Lovnog gazdinstva Hutovo Blato". Bolje reeno, to je mali hotel sa 18 leaja u dvokrevetnim sobama, smjeten u umi. Lovci uivaju popust, a u sezoni lova stranci su esti gosti. Sekcija, Mostar.

41 vrsnica

KT - 84 KT - 85 KT - 86

Plasa - Crepulja, 1.577 m - 4 boda Planinarska kua V.Vilinac", 1.921 m - 8 bodova Diva Grabovica - gornja lovaka kua, 1.359 m - 2 boda

Najpodesnije je da pomenute KT na vrsnici obidjemo preko subote i nedjelje, tako da planiramo odlazak do planinarske kue na vrsnici preko Plase sa povratkom preko Dive Grabovice. Najpogodnije ishodite za Plasu je Jablanica. Put vodi jednim dijelom cestom u pravcu Doljana, oko 2 km, a zatim skree lijevo (pazi na odvojak) i nastavlja markiranom stazom u serpentinama pored cisterne koja se nalazi na, otprilike, pola puta do Plae i lokve Crepulja. Ovaj put vodi stalno kroz umu do kote 1.302 m. Sa pomenute kote markacija nas vodi u pravcu zapada do lokve Crepulja (KT). Od jezera put vodi jugozapadno, oko 1 km do ispred kote 1.721 m i produava zapadno preko Otrovae i Trinaa, 1.865 i 2.045 m. Odavde se put sputa do raskra prema Divi Grabovici, gdje su u blizini poznata Hajduka vrata, meta planinara koji se bave fotografijom. Od raskra put se i dalje lagano sputa u pravcu zapada, a zatim nastavlja jugozapadno i prolazi sjeverno od kota 1.863 m. Markantna piramida na sedlu najbolji, nam je orijentir, jer smo izlaskom na sedlo za oko 5 minuta u planinarskoj kui Vilinac na vrsnici. Kua se otvara po potrebi, a klju se nalazi u planinarskom drutvu Vilinac" u Jablanici. Planinarima se preporuuje da posjete vrh Veliki Vilinac iznad kue. Za uloeni trud bie nagradjeni prekrasnim vidicima na itav masiv planine wrsnice, a takodje i ostalih planina. Slijedeeg dana vraamo se istim putem do Hajdukih vrata, odakle poinje sputanje serpentinama prema Divi Grabovici. Sa serpentina duboko dolje vidi se gornja lovaka kua do koje se, kod posljednje serpentine odvaja desno nemarkirana staza (5 min hoda). Vraamo se ponovo do mjesta gdje smo se odvojili prema kui i nastavljamo dalje markiranom stazom prema donjoj lovakoj kui, koja, na alost, polako propada mada se nalazi na idealnoj lokaciji. Na kraju naeg puta smo kod starog kamenog mosta. Tu izlazimo na staru naputenu uskotranu prugu. Preostaje nam da se jo nizvodno niz

Neretvu spustimo do elj.stanice Diva Grabovica. Put od Jablanice preko Plase do planinarske kue Vilinac moe se prei za oko 8 sati hoda, a povratak od planinarske kue preko Dive Grabovice za oko 6 sati hoda. Razumljivo da se ova tura moe prei i u obrnutom pravcu. Diva Grabovica - planinarska kua Vilinac - Plasa - Jablanica. Planinarskoj kui Vilinac moemo prii od Jablanice, ako produimo cestom do sela Doljana, pa preko Sovikih vrata do Risovca i dalje do Vitlenice dokle je izgradjena umska cesta u duini od oko 40 km. Odavde se za oko 3 sata moe stii do doma, ali u tom sluaju isputamo KT Plasa (lokva Crepulja). Sekcija, Prozor.

KT - 87

Blidinje jezero, 1.312 m - 4 boda

Izmedju vrsnice i Vrana, pri samom kraju Dugog polja smjestilo se Blidinje jezero. Dugo je 1.500, a iroko 800 m, dok mu je dubina neznatna. Najpodesniji pristup jezeru je Jablanica, a zatim cestom do Sovikih vrata, dokle se moemo prevesti i kamionima. Od Sovikih vrata vodi markirani put za Vran pa moemo ove dvije KT zajedno obii (vidi KT-109). Od Sovikih vrata idemo kroz Dugo polje, gdje je takodje mogu prevoz do Blidinjeg jezera. Medjutim, KT je nekropola steaka, koja sa nalazi u Risovakom polju u blizini Zmijske gromile. Do Blidinjeg jezera postoji umska cesta koja dolazi i iz Duvna, oko 27 km. Sekcija, Prozor.

KT - 88

Most IV neprijateljske ofanzive, 200 m (Jablanica) - 2 boda

Nedaleko Sportskog centra i benzinske pumpe u Jablanici na Neretvi, nalazi se srueni most poznat iz IV neprijateljske ofanzive koji nam donosi dva boda. Obilazak ovog mosta moemo usput obaviti sa obilaskom ostalih kontrolnih taaka u Hercegovini. Sekcija, Prozor.

KT - 89

Vrh Ljubua, 1.797 m - 10 bodova

Sa zapada je okruena Duvanjskim poljem, na sjeverozapadu je Ravno, dok se na sjeveroistoku naslanja na Proslapsku planinu. Ma jugoistoku dopire do polja Trebievo. U centralnom dijelu planine nalazi se vrh Ljubue 1.605 i 1.676 m. (*intervencija u knjizi vrh Ljubua 1.797m, dok se sjeverno i juno od glavnog vrha nalaze dvije male Ljubue 1.605 m i 1.676 m).

Ljubui moemo prii sa jugoistoka od naselja Trebievo. Sa sjevera sa ceste Prozor-Duvno, sa sjeverozapada je mogu prilaz od Ravna i sa zapada od Duvna. Sjevernim rubom planine vodi cesta Prozor-Duvno, a ispod Prolapske planine izvire rijeka Rama - sada veliki dio kotline Ramsko jezero. Nema ni vode ni planinarskog objekta. Zbog svojih karakteristinih vrtaa, teka je za snalaenje u loim uvjetima. Markirana staza poinje od polja i naselja Trebievo, dokle vodi umska cesta, Jablanica - Doljani - Sovika vrata - Trebievo. Pomenuta markacija dolazi u polje Trebievo sa vrha Vrana, ali kombinacija da poveemo obilazak ovih dviju planina prilino je teka, jer sa Vrana markacija se sputa stazom koja u cijeloj svojoj duini vodi kroz klekovinu, a u jednom dijelu je i nema, jer markacija nije izvedena u cilju traenja pogodnije staze. Od Trebieva markacija vodi na sjeverozapad do Jelovog Gvozda i dalje prema vrelu Kapavica, pa u pravcu Piteta, odakle skree na sjever penjui se izmedju Male Ljubue, 1.676 m i Crnog vrha, 1.686 m. Sa vrha je lijep pogled preko polja Trebievo na masiv Vrana, a u drugom pravcu na cijeli masiv planine Radue. S obzirom da vrh nema piramide na velikom kamenu, u blizini vrha u pravcu Radue naznaena je visina vrha. Od Trebieva do vrha potrebno je oko 5 sati hoda. Motorizovani planinari mogu se koristiti i drugim prilaznim putem koji nije markiran. Staza prema vrhu Ljubue odvaja se u blizini Klapavice, neto prije kote 1.225 m na cesti Prozor - Duvno. Ukoliko smo poli iz Prozora, odvajamo se kod pomenute kote ulijevo. Staza je teko vidljiva, a poinje u niskoj umi i polako se uspinje prema Daniku, 1.514 m koji nam ostaje sa lijeve strane. Staza nas dalje vodi preko livada prema ulin Dolcu, gdje se nalazi nekoliko katuna. Odavde nema nekog odredjenog puta prema vrhu. Cijelo podruje do samog vrha je travnato, sa bezbroj malih vrtaa, to je inae karakteristika Ljubue. S obzirom da nam je vrh stalno pred oima, jedinu tekou priinjava nam da izaberemo pogodan put obilazei vrtae. Od ceste do ulin Dolca ima oko 3 sata hoda i jo oko 2 i po sata do vrha. Razumljivo da ovaj put moemo koristiti i u povratku ako smo doli iz pravca Trebieva, ali za ovakve kombinacije potrebna je i sekcija Pro-zor 1:100.000. Poto je Ljubua daleko od naselja, uspon na vrh Ljubue moe se obaviti samo kada je vrijeme lijepo. Na noenja moemo raunati samo u katunima. Vodom se takooje moramo snabdjeti. Vrhu Ljubue moe se prii i od Duvna i naselja Zvirnjaa. Sekcija, Prozor.

44

KT - 90

Vodopad Kravice kod Ljubukog, 35 m - 2 boda

Petnaestak kilometara od apljine u pravcu Ljubukog nalazi se vodopad Kravica, koji po svojoj vanrednoj ljepoti, slikovitosti i znaaju, spada medju najznaajnije vodopade u republici. Rijeka Trebiat koja stvara Kravicu nosi etiri imena: Vrijika, Tihaljina. Mladi i Trebiat. Vrijika izvire u vrhu Imotskog polja i tee do Drinovaca u Hercegovini. U dnu Drinovakog polja ona ponire i ponovo izvire u Pe -Mlinima, gdje dobija ime Tihaljina. Kao Tihaljina tee do Klubuka. Od ovog mjesta rijeka dobija ime Mladi i tee kroz Klobuk, Beljace, Grabovik do Kutca, gdje se u Mladi ulijeva Vrijetica. Od tog mjesta rijeka dobiva ime Trebiat i tee do Neretve u koju se ulijeva. Du itavog Trebiata nalaze se mlinice i naprave za natapanje okolnih polja na kojima se uzgaja razno povre. Pored naunog, vodopad Kravice ima i veliki turistiki znaaj. Do samog vodopada moe se prii automobilom, asfaltnom cestom od apljine prema Ljubukom. Otprilike na desetom kilometru odvaja se ulijevo sporedni put, oko 4 km do vodopada Kravice. Sekcija, Mostar.

Mostar KT 91 KT - 92 KT 93 KT 94 Muzej NOB-a, 73 m - 1 bod Radna soba Alekse antia, 78m - 1bod Stari most na Neretvi, 70m -1 bod Partizanskogroblje, 80 m - 1bod

Mostar je glavni grad Hercegovina. Prvi put se spominje 1452. godine kao naselje na Neretvi. Prilikom izrade projekta transverzale, bilo je veoma teko rei, ta obilaznik treba da vidi u Mostaru s obzirom na veliki broj znamenitosti, pa je odlueno da to bude Muzej NOB-a, zatim radna soba Aiekse antia (1868 1924), popularnog pjesnika novije poezije. Stari most na Neretvi znaajan je kulturno-istorijski spomenik, a podignut je 1566. godine za vrijeme vlade sultana Sulejmana Velianstvenog. Gradio ga je neki Hajrudin, vjerovatno uenik uvenog turskog arhitekte Sinana.

Partizansko groblje je jedan od najljepih spomenika ove vrste u naoj zemlji. Tu svaki kamen ima svoje simbolino znaenje. Sekcija, Mostar.

KT - 95

Vrelo Bune kod Mostara, 64 m - 1 bod

Petnaestak kilometara od Mostara nalazi se Vrelo Bune. Izvire ispod same litice kao krako vrelo poznato zbog svoje ljepote, pa je omiljeno izletite Mostaraca. Odvojak sa asfaltnog puta je na jedanaestom km od Mostara u pravcu Metkovia. Odavde do naselja Blagaj vodi takodje asfaltni put do samog vrela. Na vrelu je poznata tekija podignuta u 17. vijeku - sada kafana. Tu su stari mlinovi. Sekcija, Nevesinje.

KT - 96

Stari grad Blagaj kod Mostara, 317m - 2 boda

U podruju Velea na strmoj i teko pristupanoj litici ispod koje izvire Buna lei Blagajski grad (Stjepan grad). Najpodesniji pristup ruevinama Stjepan-grada je od sela Blagaj (vidi opis KT - 95), odakle nas markacija u poetku vodi loijom cestom, a zatim serpentinama do ruevina samog grada. Ne preporuuje se odvajanje od markiranog puta, iako na prvi pogled izgleda da je mogu pristup sa svake strane. Od sela Blagaj potrebno je skoro sat hoda. Sekcija, Nevesinje.

KT - 97 KT - 98

Borako jezero, 402 m - 2 boda Vodopad itice kod Borakog jezera, 360 m - 3 boda

Do Borakog jezera vodi cesta iz Konjica, oko 20 kilometara. U ljetnoj sezoni postoji direktna autobuska veza Konjic - Borako jezero. Lei na visini od 402 m. Najvea dubina mu je 17 m, a veliina 0,26 km2. U jezero utie Boraki potok, a istie itica, koja utie u Neretvu. Razvijen je ribolov i turizam. Najpodesniji pristup vodopadu itice je od Borakog jezera, za oko sat laganog hoda. Idemo stazom koja vodi niz potok iticu i dolazimo to njenog ua, gdje se potok rui niz kamenu liticu u Neretvu. Tu je i iani most koji povezuje obale Neretve. Na ovom pod-

46

ruju kanjon Neretve js interesantan i lijep, a oko pola sata nizvodno je i ue Rakitnice u Neretvu, gdje su ribari esti gosti. Sekcija, Konjic.

Prenj KT - 99 KT - 100 KT - 101 KT - 102 KT - 103 KT - 104 Planinarska kua Jezerce", 1.850 m - 3 boda Vrh Zelena glava, 2.123 m - 10 bodova PlaninarskakuaBijele vode, 1.450 m- 3 boda PlaninarskakuaRujite", 1.050 m - 2 boda PlaninarskakuaLjubina", 1.001 m -2 boda Barni do - spomenik poginulim planinarima, 1.870 m - 8 bodova

Najpodesniji prilaz planinarskoj kui Jezerce na Prenju je Konjic. Iz Konjica podjemo cestom koja vodi za Borako jezero (oko sat hoda) do raskra koje se odvaja za sela Donja i Gornja Bijela. To je sporedni put koji se odvaja udesno od glavnog puta. Tu poinje i markacija, koja vodi cestom jo kojih 7 km do ispod Skoka (kota 1.463 m). Odavde markirana staza produava serpentinama i sijee padine Tvrde i Zupca, da bi nakon nekoliko teih prolaza - vododerina, zimi i u proljee opasnih lavinskih podruja, izala do ispod kote 1.693 m, gdje skree u pravcu zapada - pored pastirskih katuna do same kue. Ovaj put preporuuje se samo ljeti. Od Konjica do kue potrebno je oko 6 sati hoda. Pod upravom je PD Prenj" iz Mostara. Rijetko je koji planinar doao u planinarsku kuu Jezerce na Prenju, a da se nije popeo i na najvii vrh Prenja, Zelena glava, 2.123 m. Uspon na ovaj vrh ne predstavlja neku naroitu tekou, a to je najvanije, blizu je planinarske kue. Markacija poinje od kue Jezerce i vodi sjevernom padinom kote 1.873 m na sedlo sa kojeg se prua divan pogled, zapadno na Oti i Zelenu glavu i jugozapadno na masiv Vjetrenih brda. U nastavku puta markacija vodi ka sjevernim padinama Otia gdje se sastaje sa markacijorn koja dolazi iz pravca sjevera. Zatim istonom padinom

47

Otia sijee greben i produava na sedlo izmedju Otia i Zelene glave, gdje se markacija razdvaja - sjeverno za Oti, juno za Zelenu glavu. Drugi prilazni put vodi od kue Jezerce dijelom markiranog puta za Lupoglav, izmedju kota 1.843 i 1.820 m i odmah se odvaja u pravcu juga, gdje se sastaje sa ve opisanim putem na sjevernoj padini Otia. A evo i drugo prilaznog puta za planinarsku kuu Jezerce na Prenju, do kojeg vodi automobilski put iz pravca Bijelo polje (Mostar), oko 4 sata hoda pjeice. Od planinarskog doma Rujite" staza nas vodi umovitim predjelom uz uspon gotovo do same planinarske kue Bijele vode, koja se otvara prema potrebi. Dom Rujite" i kua Bijele vode su pod upravom PD "Prenj" iz Mostara. Od ove kue markacija nas vodi prodoljem Bijele vode prema Prijevorcu izmedju kota 1.850 i 1.685 m blago se sputajui u Dolove, ravno preko kote 1.413 m, odakle se postepeno penje zapadno od kote 1.693 m do same planinarske kue Jezerce. Ovaj dio puta od kue Bijele vode do kue. Jezerce moe se prei za neto vie od dva sata hoda, a dio puta od Rujita (kua na Rujitu je stalno otvorena) do kue Bijele vode za oko 2 sata hoda. Do planinarske kue Jezerce moe se prii i dolinom Borake Drage. Iz Konjica idemo cestom za Borako jezero, do sela Borci, odakle se odvaja umski kamionski put za Boraku Dragu. Od Konjica do vrha Borake Drage, dokle je zasada put izgradjen, ima 27 km, a zatim preko Crnog polja u pravcu Dolova do kote 1.413 m, a u nastavku puta ve opisanim putem. S kraja ceste oko 2 sata hoda do kue Jezerce. Planinarska kua na Jezercu otvara se prema potrebi. Posljednje 3-4 godine u ljetnim mjesecima bila je stalno otvorena. Ipak, treba se informisati u PD Prenj" u Mostaru i PD Boranica" u Konjicu. Najbolje je povezati obilazak ovih kua bilo da podjemo iz Konjica ili Mostara. Najpodesniji prilaz planinarskoj kui Ljubina" na Prenju je Konjic. Markacija poinje odmah iza Doma kulture, ulazi u umu i vodi postepenim usponom. Kua je izgradjena na livadici sa lijepim pogledom na Konjic, a otvara se prema potrebi. Pod upravom je PD Boranica" iz Konjica. Do kue se iz Konjica moe stii za manje od dva sata hoda. Do KT-104 (Barni do) najpodesniji pristup je od potoka Bijela, odnosno od kamenog mosta na Rakitnoj okuci (magistralni put Sarajevo - Mostar), udaljen od Drenice oko 8 km u pravcu Mostara. Drenica je ujedno i najblia elj.stanica ukoliko idemo vozom. Od potoka Bijela markirani put vodi u pravcu Grabovia, odakle produava preko Bukovog brda i kote 1.100 m, izlazi na Luine - pastirska naseobina, koju mjetani nazivaju Barni do, gdje se nalazi grobnica dvojice alpinista: Ilije Dilbera i Milorada Stepanovia koji su nastradali od lavina 34.februara 1970. godine, prilikom prvog zimskog uspona na Lupoglav (2.102 m). S njima je nastradao i Zijo Jajatovi ije je tijelo sahranjeno u Sarajevu. Do Barnog dola potrebno je oko 6 sati hoda. Barnom dolu se moe prii i od planinarske kue Jezerce markiranom stazom koja vodi

za Lupogiav za oko 6 sati hoda. Zbog velike udaljenosti od kue Jezerce preporuuje se obilazak u manjim grupama, i to u periodu kada je vrijeme stabilno, kada se ne oekuju nagle vremenske promjene po kojima je Prenj na loem glasu. Sekcija, Konji, Prozor i Nevesinje.

KT - 105

Vrh Idovac. 1.956 m (Radua) - 10 bodova

Radua se na zapadu naslanja na Vukovsko polje. Na sjeverozapadu dopire do izvora Dubokog potoka naslanjajui se na krtu planinu. Na istoku see do visoravni Draevo ispod koje prolazi cesta Prozor Gornji Vakuf, a na jugu njene gole padine rue se do sela Zahum, Rumboci i Jaklii. Junim padinama prolazi i cesta Prozor - Duvno duine oko 50 km. Najvei vrh je Idovac, 1.956 m. Kojih stotinjak metara ispod vrha Idovca u pravcu sjeveroistoka smjestilo se malo jezero dugako stotinjak, a iroko oko 70 m. Ljeti je dubina neznatna, dok za vrijeme topljenja snijega dolazi do osjetnog podizanja nivoa vode. Radui se moe prii sa raznih strana: sa istoka od Makljena 1.123 m, dokle se serpentinama uspinje cesta od Prozora prema Gornjem Vakufu (24 km). Sa zapada je mogu prilaz od Duvna, dok je najkrai prilaz od sela Zahum na jugu. Selo Zahum sa zaseocima ima kojih stotinjak kua. Gotovo pored svake kue obavezno se nalazi atrnja, jer na cijelom podruju juno od vrha Radue nema izvorske vode. Ukoliko idemo iz pravca Duvna, najpogodnije je da se sa ceste odvojimo neto nie kote 1.225 m (Klapavica), a zatim stazom do sela Zahum. Ukoliko dolazimo iz pravca Prozora, moemo se odvojiti prema Zahumu od sela Rumboci ili sa ceste kod gore pomenute kote. Naputajui selo Zahum, u poetnom dijelu staza vodi po kamenjaru, a zatim po travnatom terenu. Jednim dijelom u blizini vrha staza vodi kroz umu da bismo u posljednjem dijelu opet izali na travnat teren. Pod samim vrhom moramo napustiti pomenutu stazu koja produava do malog jezera smjetenog stotinjak metara ispod vrha u pravcu sjeveroistoka. Na vrhu je betonska piramida, a s obzirom da se nalazi u centru bosansko-hercegovakih planina, pogled sa Radue je izvanredan. Od sela Zahum, do vrha potrebno je oko 3 sata hoda, a od odvojaka sa ceste do sela Zahum oko sat hoda. Sekcija, Prozor.

49 KT - 106 Radimlja - nekropola, 75 m (Stolac) - 1 bod

Pored asfaltnog puta Domanovii - Stolac, neto prije Stoca. desno od puta nalazi se jedna od najznaajnijih srednjevjekovnih nekropola steaka. Gotovo polovina steaka, raznolikih po obliku, ukraena je klesanim ornamentalnim motivima, odnosno figuralnim prikazima (muke figure, likovi ivotinja, scene borbe i dr.) Svake godine poetkom septembra u Radimlji kod Stoca odrava se ..Slovo Gorina", tradicionalna knjievna manifestacija. Sekcija. Nevesinje.

KT - 107

Helenistika gradina kod Stoca, 292 m (Oanii) - 3 boda

Sjeverozapadno od Stoca iznad sela Oanii na isturenom krakom platou, koji se uzdie iznad korita potoka Radimlje nalaze se ostaci jednog starog davno naputenog grada. Ogromni zidovi, dijelovi nekad snanog utvrdjenja, gradjenog od blokova kamena tesanika. bez upotrebe maltera impresioniraju svakog posjetioca koji se ovdje popne. Gradina u Oaniima poznata je naunoj javnosti od 1892. godine. Najpodesniji pristup gradini je od Stoca, cestom do sela Oanii (oko sat hoda). Mogu je pristup terenskim vozilima. Od sela Oanii nastavljamo stazom do samih ruevina starog grada - jo oko pola sata. Mogu je pristup i od nekropole steaka Radimlja kod Stoca (vidi prethodni opis). Ako od pomenute nekropole bacimo pogled preko ceste prema sjeveru, opaziemo ruevine starog grada. Put u poetku vodi isuenim koritom Radimlje 4-5 min, a zatim stazom do sela Oanii i dalje do grdine, oko sat hoda. Ovaj put je neto krai ali s veim usponom. Sekcija. Nevesinje.

KT - 108

Televizijski relej na Veleu, 1.897 m - 6 bodova

Sjeverno od automobilskog puta Mostar - Nevesinje prostire se Vele planina. Njegov greben poinje istono od Mostara sa vrhom Krsovac (1.457 m), da bi se nastavio preko Brasine (1.897 m), Telee Lastve (1.905 m), te nizom vrhova do blizu 1.900 m dolazi do najveeg vrha Velea, Botin (1,969), koji se nalazi u centralnom masivu planine. Greben se zavrava vrhom Veliki Vele (1.754 m), ije se padine zavravaju u Nevesinjskom polju. Juno od pomenutog grebena nalaze se nii predjeli zvani Podveleje sa brojnim selima. Najpodesniji pristup releju je iz Mostara, cestom do Poljica, gdje se nalazi nekoliko kua - ljetni stanovi. Od Mostara do Poljica ima oko 15 km.

50

Od Poljica poinje zimska markacija (drveni stubovi) kojom se koristi tehniko osoblje prilikom smjene deurstva. Od Poljica do releja vodi loija cesta oko 10 km, dok markacija presijeca brojne zavoje ove ceste. Pjeice se ova udaljenost od Poljica do releja moe prei za sat i po do 2 sata hoda. Drugi prilaz do Poljica je odvojak sa ceste Mostar - Nevesinje oko 15 km i dalje do Poljica jo oko 15 km. Dokaz obilaska je peat. Sekcija, Nevesinje.

KT - 109

Veliki Vran 2.074 m (Vran) - 10 bodova

Smjestio se izmedju vrsnice i Ljubuse. Na jugoistoku njegove padine dopiru do Dugog polja, a na sjeverozapadu do polja Trebievo. Juno od vrha Velikog Vrana nalazi se poznato Blidinje jezero. Sjeverno od V.Vrana je ikovo 1.909 m, zapadno je elinka 1.843 m, dok se juno prema Blidinjem jezeru uzdie Mali Vran 2.017 m. Sjeverozapadne padine Vrana, koje se rue prema polju Trebievo, zavravaju rubom ume koja se protee po njegovoj cijeloj duini. Od vrha Velikog Vrana postoji do polja Trebievo markacija koja produava na vrh Ljubue, ali taj dio puta veoma je teak, jer se staza probija kroz klekovinu, a na jednom dijelu markacije nema. Najpristupaniji prilaz Vranu je iz Jablanice, a zatim cestom uz dolinu rijeke Doljanke. do Doljana i dalje do Sovikih vrata. Ovaj dio puta moe se prei i vozilom. Sa Sovikih vrata markacijom stie se na Zmijsku Gomilu, a odavde put se penje na zapad do Velikog Vrana, oko 5 sati hoda. Povratak treba planirati istim putem Prije polaska na vrh treba se snabdjeti i vodom jer uz put vode nema. Sekcija, Prozor.

KT - 110

Peina Vjetrenica u Zavali kod Trebinja. 246 m - 5 bodova

Peina Vjetrenica u Zavali kod Trebinja spada u najvee i najinteresantnije peine u Bosni i Hercegovini. Njena nauna vrijednost je od veoma velike vanosti, te su u njoj boravili mnogi nauni radnici, vrei razna bioloka, geografska, hidrografska i speleoloka istraivanja. Peina Vjetrenica pored naunog ima i veliki turistiki znaaj, te naroito u posljednje vrijeme privlai veliki broj domaih i stranih turista. Duga je oko 20 km, od kojih je 10 km istraeno, a 1.600 m je i osvijetljeno. Smjetaj i prehrana su omogueni u motelu Vjetrenica, koji se nalazi odmah iznad same elj.stanice Zavala. 5 min hoda. Takodje, ulaz u peinu je na 5 min hoda od elj.stanice Zavala.

Peina je otvorena od 1.aprila do 15.oktobra, a njeno razgledanje je omogueno 5 puta dnevno. Blizu motela nalazi se u peinu uzidan srednjevjekovni manastir i crkva Vavedenja s podzemnim ulazom i vrlo vrijednim freskama iz 1619. godine. Sekcija, Dubrovnik.

ZAPADNA BOSNA KT - 111 KT - 112 ehitluci - spomenik. 372 m - 2 boda Planinarski dom ibovi. 367 m - 2 boda

Banja Luka je privredni i kulturni centar Bosanske Krajine, a po postanku spada u red starijih naselja u naoj zemlji. U neposrednoj blizini Banja Luke postoje dvije kontrolne take: Spomenik na ehitlucima, do kojeg se moe doi cestom za oko sat hoda. Druga KT je planinarski dom ibovi, koji se odlukuje sa vremenom arhitekturom. Dom se nalazi u predjelu mlade hrastove ume sa veoma lijepim . pogledom na Gornji eher i okolna brda. Stalno je otvoren, a do doma se moe stii za oko sat hoda - oko 5 km. Pod upravom je PD Kozara" iz Banja Luke Sa puta Banja Luka Jajce odvaja se put koji vodi blizu doma, na oko pola sata hoda. U Striiima kod Banja Luke svake godine, koncem avgusta, odrava se Koiev zbor", tradicionalna priredba sa kulturno-zabavnim programom. Smotra izvornog folklora. Borba bikova. Sekcija, Banja Luka

KT - 113

Muzej Pounja, 231 m (Biha) - 1 bod

Biha je jedno od najveih mjesta Bosanske Krajine, a lei s obje strane Une. U gradu i okolici ima mnogo ilirskih, rimskih i srednjevjekovnih istorijskih spomenika. Prvi put se spominje 1260. godine. Pod turskom vlau (1592 - 1878) grad je sjedite Sandaka Na-

52

kon austrougarske okupacije 1878. godine doivljava sudbinu ostale Bosne. U Bihau je 27.11.1942. godine odrano istorijsko Prvo zasjedanje AVNOJ-a, a 1952. godine otvoren je Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a, otkrivene su spomen ploe na zgradama u kojima se 1942. godine nalazio CK KPJ, V NOV, i POJ i dr. Poznata je tradicionalna medjunarodna Unska regata koncem jula i poetkom avgusta. Sekcija. Biha.

KT - 114

Cincar, 2.006 m - 10 bodova

ishodita za vrh Cincara su Glamo i Livno. Ukoliko podjemo iz Glamoa, idemo automobilskim putem prema Livnu do mjesta Kablii i skreemo lijevo pored groblja gdje naizlazimo na prvu markaciju. Treba se drati glavnog puta i od njega se ne treba odvajati. Na pomenutom putu pod samim vrhom Cincara nalaze se radnike barake i tu treba skrenuli desno, jo koja 3 km cestom do dola zvanog Ravnine. Od Kablia do ovog dola ima oko 17 km. Pjeaka staza poinje iz uvale samog dola. Polako se uspinjeino kroz umu oko 30 min hoda. Staza je prilino vidljiva i iroka, a ispresijecana je puteljcima. Izlaskom iz ume na istinu, usponom kroz visoku travu, dolazi se do prevoja za oko 50 min hoda. Tu skreemo udesno i nastavljamo golom kosom do samog vrha. Od prevoja do vrha ima oko 40 min hoda. Ukoliko dolazimo iz pravca Livna, idemo automobilskom cestom do Kablia oko 6 km i dalje ve opisanim putem. Pomenuti markirani put dostupan je uglavnom motorizovanim planinarima, jer dobrim dijelom vodi cestom. Na Cincar se moemo uspeti i direktno iz Livna od sela Zastinje ili da podjemo cestom u pravcu Glamoa pa da se odvojimo desno kroz selo Suhaa. Ovaj put e nas izvesti na glavnu umsku cestu, koja polazi iz Kablia. Dolazimo na prostranu visoravan, gdje cesta dobrim dijelom vodi u potpuno pravoj liniji - jedini kontrast na velikoj zelenoj povrini. Na kraju se cesta serpentinama uspinje, dolazimo do pojasa ume i vidljive staze koja vodi desno u umu. Tom stazom idemo kojih desetak minuta i izlazimo na travnat teren, naime, na poetni greben samog Cincara. U poetku se penjemo. S lijeve strane ostaje rub ume koji e nas pratiti gotovo do samog vrha. Na vrhu je betonska piramida. Odlazak i povratak mogu se sa izvjesnim naporom obaviti u toku jednog dana, jer na prenoite ne moemo raunati. Planinarskih objekata nema, niti sklonita. Rijetki su takodje i izvori, pa se vodom moramo obavezno snabdjeti u polasku. Ovaj drugi put nije markiran. Sekcija, Livno

53

KT - 115

Vrh Troglav na Dinari, 1.913 m - 10 bodova

Obilazak Troglava najbolje je planirati sa obilaskom atorskog jezera (vidi opis KT - 129). Nakon povratka sa atorskog jezera u selo Gornje Peulje, nastavljamo autobusom do sela Kazanci (put Bos.Grahovo - Livno), gdje je autobuska stanica. Od Kazanaca nastavljamo do sela Sajkovii, oko pola sata hoda. Kod prve kue pomenutog sela s desne strane naii emo na inarkaciju koja vodi kroz batu pomenute kue do izvora pitke vode. To je, u stvari, peina na ijem se kraju nalazi izvor. Za ulazak u peinu potrebna je baterija. Troglav je potpuno bezvodan pa se moramo snabdjeti vodom. Vraamo se na markirani put koji vodi lijevo uz kamenjar, a kasnije ulazi u. umu. Nakon blizu sat hoda dolazimo do radnikih baraka gdje ima i prodavnica. Put dalje vodi stalno kroz umu - dolazimo do raskrsnice puteva, odakle obavezno treba skrenuti lijevo, jer je markacija izvedena tim putem. Desni put je markiran samo do izlaska iz ume, odakle se pri lijepom vremenu vidi masiv Troglava. Ovaj put je daleko tei i trai poznavanje alpinizma. Sjea ume je ovdje u punom jeku,pa se esto moramo probijati preko ostataka sruenih stabala. 1 kada konano izadjemo iz ume. ugleaemo masiv Troglava u svoj njegovoj veliini. Od sela Sajkovii do izlaska iz ume ima oko 2 i po sata hoda. Markacija nas sada vodi golim terenima - kamenjarom. Polako se uspinjemo da bismo izali na glavni greben. Polazimo preko prvog i drugo vrha i, konano, dolazimo do betonskog stuba koji oznaava vrh Troglava. Ovaj dio puta od izlaska iz ume do vrha moe se prei za neto vie od sat hoda. Divan pogled prua se na Peruko jezero prema jugu, a s druge strane na Livanjsko polje. Tek sada kada se nalazimo na vrhu Troglava, moemo osjetiti svu veliinu ovog ogromnog masiva koji nam se iz Kazanaca ini prilino lagan, posebno to se tie pristupa. Vode na ovom putu nema, izuzev pomenutog izvora i u nastavku puta kod radnikih baraka. Sklonita nema. Sekcija, Split.

KT - 116

Titova peina u Drvaru, 570 m - 4 boda

Nedaleko od centra Drvara - ni pola sata hoda - nalazi se Titova peina poznata po desantu na Drvar 25. maja 1944. godine. U lijepo uredjenom muzeju 25.maj" moemo se upoznati sa svim dogadjajima vezanim za desant. Povie muzeja ispred same peine nalazi se baraka u kojoj se za vrijeme desanta nalazio drug Tito. Sekcija, Drvar.

54

KT - 117

Glamoko polje - mjesto pogibije Ive Lole Ribara - 935 m - 2 boda

etiri kilometra od Glamoa, prema Jajcu, tano na raskrsnici puta za selo Pribelja, gdje. je autobuska stanica, nalazi se spomenik Ive Lole Ribara. Od sela Pribelja mogu je odlazak na Vitorog (vidi opis KT - 130). Sekcija, Jajce.

KT

118

Crni vrh, 1.604 m (Grme) - 6 bodova

Najpodesnije ishodite za Grme je Prijedor, odakle se prevozimo uskotranom eljeznicom do elj. stanice Grme. Od pomenute stanice ide se markiranim putem za Mijaicu - oko 1 sat hoda. Markirana staza vodi dalje na Crni vrh, 1.604 m, do kojeg se moe stii za oko 2 i po sata hoda. Na Mijaici. koja je prije rata bila poznati rekreacioni centar, ima dom (hotel), gdje se moe prenoiti i dobiti hrana. Do Crnog vrha je mogu prilaz i iz Bosanskog Petrovca, odakle se prevozimo do Kapljuha, 9 km. Od Kapljuha do sela Solomuni idemo preko prostranih livada i izlazimo na kolski put koji produava do sela Stupari i dalje do posljednjih kua sela Banjci, smjetenih na samom rubu ume. Iznad tih kua prolazi cesta, odakle se odvaja staza prema vrhu, oko 2 i po sata hoda. Staza za sada nije markirana. Sekcija, Prijedor.

KT - 119 KT - 120 KT - 121

Muzej AVNOJ-a. 379 m (Jajce) - 2 boda Vodopad Plive. 360 m (Jajce) - 1 bod Planinarska kua usina" kod Jajca, 485 - 2 boda

Jajce je gradi na uu Plive u Vrbas. Obiluje brojnim kulturnoistorijskim spomenicima iz starog i srednjeg vijeka. Podruje Jajca bilo je naseljeno ve u predistorijsko i rimsko doba. U 14. vijeku dri ga feud. obitelj Hrvatinia, iji je lan Hrvoje Vuki tu bio podigao utvrdjen grad izmedju god. 1391. i 1404. Polovinom 15. vijeka Jajce je prijestonica bos. kraljevstva. Turci su ga zauzeli 1528. godine i otad dijeli sudbinu ostale Bosne. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u toku NOR, u Jajcu je 29. i 30.11.1943. godine odrano

55 istorijsko Drugo zasjedanje AVNOJ-a. Kontrolna taka je i vodopad Plive. Obje ove KT su u centru grada, dok je najpogodniji prilaz planinarskoj kui usina" od Plivskog jezera, udaljenog nekoliko km od Jajca asfaltnom cestom. Od jezera stie se za manje od sat laganog hoda do planinarske kue usina, koja se otvara preko subote i nedjelje. Pod upravom je PD usina" iz Jajca. Markirana staza poinje od vodenica izmedju Velikog i Malog Plivskog jezera. U junu se u Jajcu odrava tradicionalna poredba Pozorine igre". Nastup svih pozorinih profesionalnih ansambala Bosne i Hercegovine. Na Plivskom jezerima 27.jula svake godine se odrava Medjunarodno motonautiko takmienje. Sekcija, Jajce.

KT - 122

Vrh Male Kelkovae, 1.761 m - 10 bodova

Najpodesniji prilaz Klekovai je od elj.stanice Potoci (pruga Srnetica Mlinite). Odvojak do pomenute stanice je elj. stanica Srnetica. Voz iz Srnetice do Potoka ne ide svaki dan, ali saobraaju teretni vozovi. Od Srnetice do Potoka postoji i cesta oko 12 km. U Potocima ima vie ugostiteljskih objekata, gdje se moe dobiti tirana i prenoite. Od Potoka idemo cestom u pravcu Drvara, oko 7 km sat i po hoda. U dva navrata dolazimo do raskrsnice puteva. Mi idemo uvijek lijevo, na to nas upozorava i markacija. U posljednjem cijelu cesta se sputa i stotinjak metara prije velike okuke ili oznake suprotne table za Potoke (7 km) odvaja se staza desno i vodi kroz umu do Male Klekovae. Do tog mjesta moe se doi i iz suprotnog pravca, tj. automobilom, umskom cestom koja se kod Otrelja odvaja od asfaltne ceste Bosanski Petrovac - Drvar. Nakon oko 2 i po sata hoda izlazimo na oveu livadu i raskrsnicu puteva - desno Mala Klekovaa, lijevo Velika Klekovaa. Markacija je izvedena do Male Klekovae, do koje nam treba jo 20 - 30 min hoda. Pri samom vrhu moramo malo pripaziti, jer, kada je vrijeme kiovito, kamenje je klisko. Na vrhu je drvena piramida, pored koje se treba fotografisati. Za povratak bolje sii irokom ijebinom koja polazi gotovo sa samog vrha te koso kroz umu do ranije opisane livade na markirani put. Isti pravac moe se koristiti i za uspon. Ko eli, moe posjetiti i vrh Velike Klekovace, ali put od oznake za Veliku Klekovau nije markiran. Kada se odvojimo lijevo od livade, moramo stalno ii uz rub ume ispod grebena sve do izlaska na travnat teren - oko sat hoda i dalje jo oko pola sata hoda. Na vrhu je betonski stup. Sam vrh nije naroito interesantan kao vrh Male Klekovae, ali je zato pristup do vrha veoma lijep. ini nam se kao da smo na Velebitu u njegovom najljepem dijelu. Sekcija, Drvar.

56

KT - 123

Planinarska kua Kotlovaa", 660 m (Kozara) - 2 boda

KT - 124

Spomenik na Mrakovici, 806 m (Kozara) - 4 boda

Najpodesnije ishodite za pomenute kontrolne take je Prijedor. U ljetnoj sezoni postoji direktna autobuska veza Prijedor - Mrakovica, 24 km. U vrijeme kada nije sezona, postoji stalna autobuska veza Prijedor - Kozarac, 12 km. Od Kozarca do Mrakovice ima cesta 12 km. Tim putem idemo i za planinarsku kuu u Kotlovai, a zatim se na etvrtom kilometru odvajamo sa ceste Kozarac - Mrakovica ulijevo i produavamo sporednim putem do kue, 1 i po sat hoda od Kozarca. Pod upravom je PD Klekovaa iz Prijedora. Pomenuti dom je i prva KT Kozarake transverzale. Trasa ove transverzale vodi od kue u Kotlovai na Mrakovicu, pa se moemo koristiti ovim markiranim putem. Od Kozarca do Mrakovice moe se stii za 3 sata hoda. Mrakovica je popularno izletite Prijedorana, a tu je izgradjeno i nekoliko objekata turistikog karaktera - svi objekti su otvoreni, snabdjeveni, a mogue je i noenje. Dana, 10.9.1972. godine otkriven je i spomenik palim borcima ovog kraja na Mrakovici - KT transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine". U julu svake godine na Mrakovici se odrava Knjievni susret na ,,Kozari". Planinari mogu usput obii i Kozaraku transverzalu, kojom rukovodi PD Klekovaa" u Prijedoru. Transverzala ima 6 KT 1. 2. 3. 4. 5. 6. Dom u Kotlovai, Mrakovica, Lisina, Podgraci, Vitlovska, Kozaraki kamen.

Transverzala je krunog oblika, a moe se obii za 3 dana hoda. Sekcija, Banja Luka i Pakrac.

KT -125

Muzej ZAVNOBIH-a - 591 m (Mrkonji Grad) - 3 boda

Mrkonji Grad je gradi oko 25 km sjeverozapadno od Jajca, a lei na raskru puteva za Jajce, Banjaluku, Glamo i Klju.

57

Dananjem Mrkonji Gradu postavio je temelje, potkraj 16. vijeka kizlaraga H.Mustafa, izgradivi damiju, mekteb, karavan saraj, vodovod i druge javne objekte. Naselje je prozvano Novo Jajce, poslije Varcar Vakuf. Naziv Mrkonji Grad nosi od 1924. godine. Tu je 26/27.11.1943. godine odrano prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a, na kojem su poloeni temelji narodne vlasti u BiH. Tri kilometra od Mrkonji Grada na putu AVNOJ-a nalazi se jezero Balkana, jedno od najljepih izletita na ovom podruju, pogodno za ljetni i zimski turizam. Sekcija, Jajce.

KT - 126

Vrh Velika Osjeenica, 1.796 m - 10 bodova

Oko 6 km zrane linije zapadno od sela Koluni nalazi se vrh Osjeenica, 1.796 m. Pomenuto selo udaljeno je od Bos.Petrovca oko 5 km, a postoji redovna autobuska veza. Od Kolunia se nastavlja cestom neto preko pola sata hoda (cesta nije markirana), a zatim nas markacija, koja se nalazi na vidljivoj stazi, upozorava da treba skrenuti sa ceste lijevo. Tu negdje sa ceste ugledamo sam vrh Osjeenice. Staza kojom smo se odvojili vodi stalno kroz umu i za oko 3 sata hoda dolazimo do livadice gdje zavrava umski put (cesta) to vodi iz Drvara. Ponovo preko vrhova jela ugledamo vrh Osjeenice. Produavamo dalje umskim putem 2-3 min, zatim skreemo desno na stazu koja neko vrijeme vodi uporedo sa cestom, a onda se od nje lagano uspinje, da bi u posljednjem dijelu vodila serpentinama sve do izlaska iz ume - oko sat hoda. Izlazimo na istinu, na travnat teren. Preostaje nam jo oko po la sata hoda markiranom stazom do vrha. Taj dio puta vodi kroz klekovinu. Na vrhu je betonska piramida. Uz put nema vode, pa je potrebno snabdjeti se u Kohiniu. Na Osjeenici nema planinarskih objekata. Uspon do vrha moe se obaviti iz Kolunia za 4-5 sati hoda. Sekcija, Prijedor i Biha.

KT - 127

Pljeivica - TV relej, 1.649 m - 10 bodova

Najpodesnije ishodite za pomenuti relej je selo Zavalje, udaljeno od Bihaa 7 km. Na ovoj cesti postoji redovan i lokalni saobraaj. Markirani put poinje iz Zavalja, desno od esme. Od Zavalja do vrha ima oko 6 sati laganog hoda. Pomenutim putem ide se nekoliko minuta, a zatim produava desnom stazom i ubrzo se prelazi preko ceste i nastavlja dalje preko goleti i panjaka. Nakon toga staza vodi kroz nisku umu i stie se do Ivanove poljane, gdje se nalazi izvor hladne vode, Milinovo vrelo. Od ovog vrela staza vodi

58

lijevo ispod Gizdina vrha, 788 m i presijeca cestu, te nastavlja starim kolskim putem prema Paljevini, a zatim skree lijevo, da bi se za nekoliko minuta spojila sa umskom cestom koja vodi desno, a onda opet desno stazom (mali preac) i opet nastavlja cestom, te nakon kraeg vremena skree udesno do umskog radilita na Dakulinki. Ovdje se moe i prenoiti za sluaj potrebe, dobiti voda itd. Sa Dakt lirike markacija vodi cestom oko pola sata, a nakon toga skree lijevo i vodi uz dosta velik uspon sve do Gole Pljeivice. Nekoliko minuta pred TV relejom izlazi se na cestu i tada treba obavezno skrenuti lijevo. Dokaz obilaska je peat releja. Noenje u releju nije mogue. Iz Za valja moramo krenuti rano da bismo odlazak i povratak obavili u toku jednog dana ili da u povratku zanoimo u radnikim barakama na Dakulinki. Sekcija, Biha i Gospi.

KT - 128

Muzej Kozare u Prijedoru, 135 m - 1 bod

Prijedor se nalazi u sredinjem dijelu Bosanske Krajine. Za vrijeme rata u Njegovoj okolini vodjene su estoke bitke, a u neposrednoj blizini odigrala se uvena kozaraka epopeja Prijedor je najpodesnije ishodite za Kozaru. Sekcija, Prijedor.

KT - 129

atorsko jezero, 1.488 m - 10 bodova

Sjeverozapadno od Glamoa izdie se gromadna ator-planina sa najviim vrhom 1.872 m. Prema sjeveru i sjeverozapadu pada planina strmim stijenama i krevitim uvalama i stvara ovdje dvije, uskim grebenom, razdvojene kotline. U jednoj od kotlina smjestilo se poznato atorsko jezero na visini od 1.488 m. Dugo je 300, iroko 120, a duboko 5 m. Oko jezera ima dosta vrela od kojih je najpoznatije Bulino vrelo, ija hladna voda - legenda kae -slijepima vraa svjetlost dana. Za razliku od ostalih planinarskih jezera, atorsko jezero je ljeti veoma toplo, pa je mogue kupanje. Prava je teta da na ovoj planini nema planinarskog objekta. Najpodesnije ishodite za atorsko jezero je selo Gornje Peulje na cesti Bos.Grahovo - Livno. Autobuska stanica je upravo kod bifea. Tu emo odmah uoiti planinarsku markaciju koja nas nekoliko minuta vodi u pravcu Livna, a zatim skree lijevo prolazei kroz selo -kratei put. Ukoliko produimo cestom, oko 5 km, doi emo do radnikih baraka gdje se moe prenoiti. Od baraka moemo opet izai na markaciju, ako produimo cestom oko pola sata hoda. Markirani put dalje vodi kroz umu kratei cestu. Izlazimo ponovo pa cestu kojom neko vrijeme idemo, a zatim se odvajamo desno vidljivom stazom koja vodi do atorskog jezera. Od sela Gornje Peuije do atorskog je-

zera ima oko 3 sata hoda. U nastavku ture zgodno je planirati obilazak Dinare (Troglav), vidi opis KT - 115. Sekcija, Drvar.

KT - 130 Vitorog, 1.907 m - 10 bodova Ishodite za Vitorog je Mrkonji Grad, odakle se nastavlja automobilskim putem prema Glamou. Na izlasku iz Mrkonji Grada prema Kljuu nalazi se jezero sa hotelom Balkana", gdje se moe prenoiti. U nastavku puta vano je za sve one koji putuju svojim kolima prema Vitorogu da nabave gorivo u Mrkonji Gradu, jer u nastavku puta nema nijedne benzinske stanice. Na sedmom kilometru od Mrkonji Grada prema Kljuu kod Rogoja put se odvaja ulijevo prema Mlinitu, a zatim vodi kroz naselja Mraaj, trbina, Carevac, Protii, Berii i Bjelovina. Od Rogoja do Bjelovine ima 26 km. Bjelovina je raskrsnica. Desni put vodi prema Mlinitu, a lijevi prema Vitorogu. Ovaj sporedni put vodi do pod samu planinu Vitorog, u dobrom je stanju, a zavrava se na mjestu zvanom Okretalja". Tu je tovarite balvana. Od Bjelovine do raskrsnice ima oko 47 km, a od raskrsnice do Okretaljke" oko 7. Od Okretalje" nekoliko pjeakih staza vodi prema vrhu. Markirane su dvije staze, koje se nakon pola sata spajaju. Lijeva staza je kraa i ljepa. Od Okretaljke do vrha lijevom stazom potrebno je oko 2 sata hoda, a desnom oko 2 i po sata. Od Okretaljke" idemo oko 30 min djeliinino kroz umu, a zatim staza nastavlja istinom. Uspon je prilino blag, a puteljak je vidljiv i dobro markiran po kamenju. Jednim dijelom puta su velike kamene ploe koje se kasnije gube, a put nastavlja kroz visoku travu sve do vrha. Vodom se moramo snabdjeti u radnikim barakama na koje emo naii prije dolaska na ,,Okretaljku". Za planinare koji nisu motorizovani najpodesnije je da uspon na Vitorog obave od sela Pribelja sa kojim postoji autobuska veza iz Glamoa. Od sela gotovo do sedla izmedju Malog i Velikog Vitoroga vodi seoski put, odakle uz jai uspon dolazimo do vrha za oko 3 sata hoda od sela Pribelja. Put nije markiran, a vodi uglavnom po travnatom terenu. Sekcija, Jajce.

60

KT - 131

Planinarski dom na Preslici, 341 m - 3 boda Napomena:

U pravilima transverzale Po planinama Bosne i Hercegovine" predvidjeno je da svaki novoizgradjeni planinarski dom, kua i sklonite automatski postaje KT transverzale. Tako je nakon uspostavljanja transverzale otvoren dom na Preslici, koji obilazniku donosi 3 boda. U maloj hrastovoj umi Preslice na obroncima planine Ozren kod Doboja smjeten je dom PD Lulijana Radoji" Doboj. Zgrada u kojoj se nalazi trpezarija i kuhinja je zidana, a spavaonice su smjetene u etiri adaptirana eljeznika vagona sa ukupno 18 kreveta. Vagoni su postavljeni na betonske temelje, kreveti dobro opremljeni posteljinom, a posjeduju i pei na vrsto gorivo. Trpezarija moe da primi do 50 posjetilaca, a na seijama je mogue i noenje tako da dom raspolae sa ukupno 28 leaja. Kuhinja raspolae sa posudjem za oko 60 osoba, elektrinim i poretom na vrsto gorivo. Voda se privremeno obezbjedjuje sa izvora udaljenog desetak minuta. Najpogodniji prilaz domu je od elj.stanice Doboj, markiranim putem za 2 i po sata hoda (na polovini puta vjetako jezero pogodno za kupanje). Tereni oko doma u zimskom periodu pogodni su za skijanje i sankanje. U blizini je rezervat srna i divljih svinja. Lov je dozvoljen sa posebnim odobrenjem. U ljetnom periodu ima dosta umskih jagoda i kupina, a posebno gljiva (mlijenica, varganj i rujnica). Od doma su mogui izleti markiranim putem do pilje Megara 4 sata, u produetku selo Brezici 1 i po sat, a zatim u nastavku markiranog puta za 1 sat do pl.kue na Kraljici, 884 m. Vidi opis KT-16 i 17.

SARAJEVSKA TRANSVERZALA

SARAJEVSKA TRANSVERZALA

Sarajevska planinarska transverzala putena je u obilazak septembra 1958, godine. Osniva ove transverzale - Sreski planinarski savez Sarajevo - imao je za cilj da planinare upozna sa najznaajnijim i najinteresantnijim planinama oko Sarajeva. Transverzala obuhvata slijedee planine: Ozren, Bukovik, Crepoljsko, Romaniju, Ravnu planinu, Jahorinu, Treskavicu, Hojtu, Bjelanicu i Trebevi. Transverzala je markirana u jednom smjeru od Srednjeg do Pazaria uobiajenom markacijom, pored koje se nalaze i slova S T, naroito na raskrsnicama puteva. Moe se obii za 6-7 dana hoda. Kontrolne take: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ozren - pl. dom Bukovik - pl. kua Sumbulovac kafana Romanija - pl. dom Stamboli - ljeilite Saraevo polje - pl. kua Jahorina - Dom Partizan" 7a. Selo Zabojska Trnovo - kafana 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Treskavica - pl. dom Treskavica - Ogorjeli kuk Bjelanica - Opservatorij Bjelanica - pl. dom Stanari Bjelanica - pl. kua Hranisava Mehina luka - lovaka kua Bjelanica - pl. dom avnici Sarajevo - Zemaljski muzej Trebevi - pl. dom Vaso Miskin Crni"

8.

Polazna taka transverzale je naselje Srednje - na putu prema Tuzli, odakle transverzalni put vodi cestom, izgradjenoj po trasi bive umske pruge do pod sam dom na Ozrenu. Od Srednjeg do doma moe se stii za oko 3 sata hoda. Dom se otvara preko subote i nedjelje, ali se klju nalazi kod Stevana Rajia u blizini doma. Tu je i KT - 1. Put dalje vodi prema umarskoj kui, koja se nalazi na sedlu izmedju Bukovika i Crepoljskog. 2 i po sata hoda. Od pomenute kue moramo se za pola sata hoda vratiti do planinarske kue na Bukoviku, gdje se nalazi peat. Ponovo se vraamo do umarske kue, odakle se za pola sata stie na Crepoljsko, gdje se nalazi dom Ferijalnog saveza. U neposrednoj blizini je i lovaki dom, djelimino opskrbljen, a mogue je i noenje. Sa Crepoljskog nas put dalje vodi do Sumbulovca, gdje se u kafani Dare Mali nalazi KT - 3 sata hoda od Crepoljskog. Transverzala dalje nastavlja prema planinarskom domu Slavia Vajner - ia", koji se nalazi na Romaniji. Otvara se subotom i nedjeljom, a pod upravom je PD eljezniar" iz Sarajeva. Od Sumbuilovca do pomenutog doma potrebno je oko 2 sata hoda. Od doma na Romaniji staza ide do elj. stanice Stamboli - oko 3 sata hoda. U neposrednoj blizini se nalazi klimatsko ljeilite, u kojem je i KT. Markirani put nas dalje vodi do Ravne planine, gdje su na Saraevom polju

63 izgradjena dva planinarska objekta, kua pl.drutva Igman" i dom pl.drutva Tekstilac", oko 3 sata hoda. Do slijedee KT, koja se nalazi u domu Partizan' na Jahorini, potrebno je oko 2 i po sata hoda. Na Jahorini je izgradjeno i vie turistikih objekata u kojima je mogue noenje. Jahorina je, inae, poznati smuarski centar. Staza nas dalje vodi preko sela Zabojska i Delija u Trnovo, gdje se u kafani kod Murge" nalazi kontrolni peat. U selu Zabojska takodje se nalazi kontrolna taka 7 a. U Trnovu se moe snabdjeti hranom za naredni dio puta. Od Jahorine do Trnova se moe stii za 4-5 sati hoda. Iz Trnova transverzala vodi preko sela Turovi na Treskavicu, do planinarskog doma Josip Sigmund", koji je stamo otvoren i opskrbljen. U ovom domu planinari obino konae jer ih slijedei dan oekuje. naporna tura. Naime, od planinarskog doma na Tres-kavici do Meteoroloke opservatorije potrebno je 7-9 sati hoda grebenom Hojte. Izmedju ove dvije KT nalazi se na Ogorjelom kuku KT - 9 a. U Opservatoriji na vrhu Bjelanice planinari imaju sobu sa 10 kreveta, gdje je moguemnoenje. Ogromna TV antena koja se nalazi na vrhu Bjelanice slui planinarima kao odlina orijentacija na prilazima ovoj planini. Sa vrha Bjelanice transverzala vodi prema planinarskim domovima Sitnik i Stanari, 2-3 sata hoda. Planinarski dom na Stanarima otvara se preko subote i nedjelje, a Sitnik po potrebi. Sa Stanara staza vodi do planinarske kue Zdravko ovi" na Hranisavi, sat i po hoda. Kua se otvara po potrebi. Sa Hranisave put vodi prema Opanaku, odakle se strmo sputamo do lovake kue u Mehinoj luci - oko 3 sata hoda. Od lovake kue do planinarskog doma na avnicima preostalo je jo oko 3 sata hoda. Dom na avnicima je stalno otvoren, a djelimino je i opskrbljen. Od avnika do Pazaria, gdje transverzala zavrava, potrebno je sat hoda. Preostala je jo jedna kontrolna taka, koja se nalazi na vrhu Trebevia u domu Vaso Mikin Crni". Do Vidikovca moemo se koristiti uspinjaom, a zatim 2 i po sata do doma. KT - 15 je Zemaljski muzej u Sarajevu. Nakon ukidanja Sreskog planinarskog saveza brigu o Sarajevskoj transverzali preuzeo je Gradski planinarski savez, 71000 Sarajevo, Sime Milutinovia 10/1, gdje se moe poruiti dnevnik.

64

Daljinar Srednje - KT-1 3 h KT-1 - KT-2 3 KT-2 - KT-3 4 KT-3 - KT4 2 KT-4 - KT-5 3 KT-5 - KT-6 3 KT-6 - KT-7 2.30 KT-7 - KT-7a 2.30 KT-7a - KT-8 2.30 *koristei se uspinjaom 3 h KT-8 KT-9 KT-9a KT-10 KT-11 KT-12 KT-13 KT-14 KT-15 KT-9 KT-9a KT-10 KT-11 KT-12 KT-13 KT-14 Pazari KT-16 3 h 3 6 3 1.30 3 3 1 5*

Zajednike kontrolne take sa transverzalom Po planinama BiH" su: Pl. dom na Ozrenu, kua na Bukoviku, pl.dom Slavia Vajner ia" na Romaniji, pl. kua ,,J.Djonli" i pl. dom PD Tekstilac" na Ravnoj planini, pl. dom Partizan na Jahorini, pl. kua na Sustavcu i dom J.Sigmund" na Treskavici, zatim Meteoroloka opservatorija, dom Stanari, kua Hranisava,dom na avnicima i pl.dom na Vrhu Trebevia. Kontrolne take na planini Bjelanici, koje su istovremeno KT Sarajevske i Bjelanike transverzale, priznaju se jednom u jednoj od dvije transverzale, ukoliko je obilaznik obiao obje transverzale.

BJELANICKA TRANSVERZALA

66

BJELANIKA TRANSVERZALA

ivot i rad planinarskog drutva Bjelanica u prvim godinama poslije rata odvijao se uglavnom na planini Bjelanici, gdje je izgradjeno nekoliko planinarskih objekata. Juno od Bjelanice prostire se planina Visoica. Kanjon rjeice Rakitnice otro dijeli ove dvije planine, pa su posjete Visoici bile veoma rijetke. Jedna grupa planinara pomenutog drutva dugo se bavila milju kako podruje planine Visoice i rjeice Rakitnice uiniti pristupanim irem krugu planinara. Snaan podstrek njihovim nastojanjima dala je ekspedicija koju je u julu 1956. godine Omladinska redakcija Radio-Sarajeva organizovala s ciljem ispitivanja kanjona rjeice Rakitnice. Nametnulo se kao neophodno uspostavljanje markiranog puta transverzale koji bi omoguio planinarima da u veem broju posjeuju kanjon Rakitnice i Visoicu i tako se upoznaju sa surovim i nedirnutim ljepotama tih krajeva. Ideja je ostvarena u augustu 1958. godine, kada je putena u obilazak transverzala PD Bjelanica" - prva transverzala u Bosni i Hercegovini. Za njen obilazak potrebno je 6-7 dana hoda. Obilazak transverzale u kraem roku veoma je naporan, jer treba esto i naglo savladjivati velike visinske razlike. Transverzala je markirana uobiajenom markacijom, pored koje se nalaze slova T B, naroito na raskrsnicama puteva. S obzirom na teinu terena, svi oni koji ele da obidju treba da imaju izvjesno planinarsko iskustvo koje bi im posluilo onda kada napuste relativno sigurno tlo Bjelanice. Transverzala ima 17 kontrolnih taaka, a najlake je prohodna u periodu juni -oktobar. Kontrolne take: 1. avnici - pl.dom 2. Djevojake stijene 3. Hranisava - pl.kua 4. Krvavac 5. Umoljani 6. Gornji Lukomir 7. Kaia Luka 8. Damija 9. Puzim 10. Lukovac 11. Opservatorij 12. Vlahinja 13. Sitnik - pl.kua 14. Stanari - pl.dom 15. Javornik - pl.kua 16. Veliko polje 17. Vrelo Bosne

Polazna taka transverzale su avnici, planinarski dom 940 m nadmorske visine, udaljen od elj. stanice Pazari (pruga Sarajevo - Ploe) sat hoda. Od doma na avnicima (KT - 1) transverzalni put vodi uz padine Hranisave prema Kozjai, odakle se odvajaju dva puta. Desni (varijanta A) vodi prema Djevojakim stijenama, KT - 2, a lijevi (varijanta B) direktno do planinarske kue Zdravko ovi" na Hranisa-vi, KT - 3. Obje varijante su oznaene na stablima.

67 Put uz Djevojake stijene djelimino je osiguran sajlama. Peat nije obavezan. Ova dionica traje 4-5 sati hoda, a visinska razlika je oko 1000 m. Ukoliko smo poli direktno na Hranisavu (varijanta B) treba nam oko 3 sata hoda. Planinarska kua Zdravko ovi" na Hranisavi, otvara se prema potrebi, a nadmorska visina je 1.965 m. Planinarski put dalje silazi do ljetnih stoarskih koliba u Kronjama, 1 sat hoda, a zatim vodi na drugi po visini vrh Bjelanice - Krvavac, 2.062 m - KT - 4, do kojeg se odvajamo sa glavne trase i ponovo vraamo 2 sata hoda - ukupno od kue Zdravko ovi" do vrha oko 3 sata hoda. Sa Krvavca put dalje vodi preko Dugog polja do najveeg zabjelanikog sela Umoljani, KT - 5. Ovaj dio puta moe se prei za oko 2 i po do 3 sata hoda. Slijedea kontrolna taka je u selu Gornji Lukomir, koje se nalazi na desnom rubu strmog kanjona rjeice Rakitnice. Od Umoljana do G.Lukomira ima oko 2 sata hoda. Iz G.Lukomira put vodi strmim i kamenitim padinama planine Lovnice u selo uhovie, 1 sat hoda. Ovaj dio puta zimi je veoma opasan zbog estih lavina. Transverzalni put dalje vodi u selo Blaca, 1 sat hoda, odakle silazi strmim konjskim putem u kanjon Rakitnice, 2 sata hoda. Tu u kanjonu Rakitnice u kui njegovog jedinog stanovnika Cvjetka Kuljanina planinari obino konae, jer ih slijedei dan oekuje teka tura. Planinarima se prua mogunost, ukoliko to ele, da podrobnije razgledaju kanjon Rakitnice, Od Cvjetka se mogu napraviti jednodnevni izleti do neprolazne klisure Dehenem" ili uzvodno do teko prolazne klisure prema Prisjenku Rakitnica je bogata ribom, jer su ribari u ovom dijelu Rakitnice rijetki gosti. Od kue Cvjetka Kuljanina put vodi uz strme padine kamiona, kroz gustu mjeovitu umu na Ivicu. Ranije je put vodio sa Ivice u stoarsko naselje olakovia Dolovi, dok sada vodi direktno na najvii vrh Visoice -Damija, 1.974 m, KT - 8. Kod Cvjetka se moramo snabdjeti vodom jer je ovaj kraj bezvodan. Jedini izvor je Turisova voda pred sam uspon na Damiju. Ovaj dio puta je veoma naporan jer visinska razlika iznosi oko 1500 m. Zato treba poi rano ujutro da bismo zavrili cijelu etapu do sela Gornja Tuila. Od Cvjetka Kuljanina do vrha Damija ima oko 5-6 sati hoda. Pogled sa vrha je nezaboravan. Kao na dlanu vidimo cijeli put koji smo proli. Pred nama su: Treskavica, Vele, Prenj, vrsnica i cijeli masiv Bjelanice sa TV relejom i njegovim tornjem. Sa Damije se silazi po mnotvu razbacanog kamenja na zelenu visoravan Velikog jezera, gdje se nalaze bogumilske nekropole. Na daljem putu prema Puzimu, karakteristian vrh okomitih stijena,, naii emo opet na skupinu steaka. Kad prolazimo ovaj dio puta, namee nam se pitanje, zar je mogue da je a ovom zabaenom kraju i danas dalekom od svake civilizacije bilo nekada tako ivo? Markirani put vodi dalje ispod vrha Puzim, rubom ume do velikog kamena, gdje je sakriven peat, KT - 9. Transverzalni put nas dalje vodi u sela Gornja i Donja Tuila. U jednom od ova dva sela svakako emo prenoiti. Od vrha Damija do Tuila ima oko 4 sata hoda. Planinari koji ele ovaj dio puta prei u dvije etape mogu prenoiti u olakovia Dolovima. Od

68

Tuila put vodi prema selu abii i dalje prema selu Lukavcu, gdje se u kui Muje Holjana, nekadanjeg kurira Meteoroloke opservatorije, nalazi KT - 10. Ovu udaljenost moemo savladati za oko 3 sata hoda. Od sela Lukavca do Opservatorije na vrhu Bjelanice, 2.067 m, moe se stii za oko 2 i po sata hoda - stalnog uspona. U zgradi Meteoroloke opservatorije KT - 11 postoji posebna soba za planinare sa 10 kreveta. U neposrednoj blizini je i zgrada RTV Sarajevo sa velikim tornjem. Od Opsevatorije markacija vodi grebenom Bjelanice do treeg po visini vrha Bjelanice, Vlahinja 2.067 m - KT - 12, sat hoda. Od planinarske kue Sitnik 1.735 m, KT - 13 moe se stii za neto vie od sat hoda. U blizini kue je izvor, a otvara se subotom i nedjeljom. Od Sitnika do planinarskog doma na Stanarima stie se za nepun sat laganog hoda, KT - 14. Dom se otvara preko subote i nedjelje, a djelimino je i opskrbljen. U dolini Mrtvanjskih Stanara nalaze se najljepi smuarski tereni, gdje je moguno kasno proljetno smuanje. Sa Stanara put vodi prema Karamustafinim airima, gdje se odvajaju dva puta. Lijevi vodi prema planinarskoj kui Javornik 1.336 m, KT - 15. Kua se otvara po potrebi, a u neposrednoj blizini je izvor. Za sat hoda moemo kroz gustu umu stii do Velikog polja, KT - 16 Tu se nalaze zgrade umskog industrijskog preduzea i Jahorina". Na Velikom polju je i mjesto zvano Mrazite", gdje su zabiljeene najnie temperature u naoj zemlji. Preostalo je da se jo spustimo do Vrela Bosne, KT - 17. Ukoliko podjemo transverzalnim putem, kreemo prema planinarskoj kui na Hrasnikom stanu, sat hoda, koja se otvara preko subote i nedjelje. Sa Velikog polja moemo krenuti i cestom prema Malom polju i dalje ka Brezovai, pa niz riu - vododerinu do Vrela Bosne, poznatog i omiljenog izletita Sarajlija.

69

Da1jinar Pazari KT - 1 ............ KT - 2 ............ KT - 3 ............. KT - 4 ............. KT . 5 ............. KT - 6 ............. KT - 7 ............. KT - 8 ............. 1h KT - 9 ............... 4h KT - 10 .............. 1h KT - 11 ............. 3h KT - 12 .............. 3h KT - 13 .............. 2h KT - 14 .............. 4h KT - 15 .............. 6h KT - 16............... KT - 17 ............ 3h 3h 4h 2.30 h 1h 1h 1h 3h 1h

Poeljno je da svaki planinar ponese specijalne geografske karte sekcije Konjic 2 i 4 razmjere 1:50.000. U dnevnik koji se moe poruiti kod Planinarskog drutva Bjelanica" 71000 Sarajevo, JNA 77 unose se potrebni peati ili fotografije, a poeljno je da se unesu i lina zapaanja i sugestije. Bjelanika transverzala, iako kratka, spada u red najljepih transverzalnih puteva. Zato njena znaka predstavlja posebno vrijedan trofej i priznanje planinaru za trud i napor koji je uloio da bi je osvojio. Zajednike kontrolne take sa transverzalom Po planinama Bosne i Hercegovine su: Planinarski dom na avnicima, planinarska kua na Hranisavi, vrh Krvavac, vrh Damija na Visoici, Opservatorij na vrhu Bjelanice, planinarska kua Sitnik, planinarski dom na Stanarima, planinarska kua na Javorniku, Veliko polje, planinarska kua na Hrasnikom stanu i Vrelo Bosne. U blizini transverzalnog puta je i kua Podgradina.

TRANSVERZALA IGMANSKI MAR

71

Transverzala Igmanski mar"

Legendarni Jgmanski mar" I proleterske brigade u istoriji nae narodnooslobodilake borbe upisan je zlatnim slovima kao djelo najvelianstvenije manifestacije, izdrljivosti i odanosti boraca proletera. U elji da se ouva trajna uspomena na ovaj podvig, i da se oda duna poast i zahvalnost poginulim i preivjelim borcima - uesnicima ovog mara, u ast proslave 25-godinjice ,Igmanskog mara, Sreski planinarski savez Sarajevo uspostavio je planinarsku transverzalu koja nosi naziv Igmanski mar". Moe: se obii za 4-5 dana pjeaenja, a ima 15 kontrolnih taaka: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Vukinjaa - Visojevica Grabljive njive Joanica Osijek Brezovaa Veliko polje Arbii Grab Trnovo Dobro polje Varo Kratine Miljevina Skravnik Foa

Objekti gdje se nalaze kutije oznaeni su bijelom limenom tablom, na kojoj je ucrtana petokraka sa markacijom, sa oznakom IM" i ,,KT". Radi lakeg snalaenja, pored uobiajene markacjje, nalazi se i oznaka IM", naroito na raskrsnicama puteva. Trasa je markirana u jednom pravcu od Visojevice do Foe. Ukoliko na obilazak transverzale podjemo iz Sarajeva, moemo se prevesti autobusom do Srednjeg (linija Sarajevo - Tuzla). Put poinje ispod vijadukta, a zatim nas, markacija vodi cestom uz rjeicu Rau i dalje do planinarskog doma na Ozrenu - polazna KT Sarajevske transverzale. Od doma na Ozrenu staza ide pored Raia kue i ulazi u umu, a zatim nastavlja u pravcu sela Vukinjaa (KT). Od KT-1 uspinjemo se na kotu Jela" 1.371 m, gdje se na samom vrhu nalazi spomenik Mustati ovadiji i njegovim drugovima. Od spomenika staza ide u pravcu juga kroz umu do sela Stubline. Na ovom dijelu lijevo od naeg puta pruaju se vidici na Vodopad Skakavac, visine 98 m, te na planinarske domove na Skakavcu i Bu-

72

koviku. Put nas dalje vodi prema Grabljivim njivama i dalje u naselje Joanica. Produavamo prema selu Osijek, a zatim izazimo na glavnu cestu Sarajevo - Mostar. S lijeve strane pored ceste nalazi se izvor pitke vode. Tu poinje uspon prema Igmanu, do umarske kue na Brezovai. Markacija nas dalje vodi prema Malom polju, gdje se lijevo od ceste na breuljku nalazi pl.kua drutva Prijatelj prirode" iz Sarajeva. U nastavku puta dolazimo do Velikog polja, gdje se nalaze zgrade umskog industrijskog preduzea Jahorina". Od Velikog polja nastavljamo cestom, a zatim skreemo lijevo prema Crkavici, gdje je na velikom naponskom stubu naznaen smjer puta prema selu Arbii. Od tog sela idemo prekrasnom dolinom pored rjeice Presjenica, a zatim izlazimo na cestu Sarajevo - Trnovo, kojom idemo u pravcu Trnova oko 4 km, gdje se kod elektrinih stubova staza odvaja lijevo prema selu Grab. Nastavljamo put starim kaldrmisanim putem u pravcu sela Ilovice. Na prolazu kroz selo nailazimo na vrelo hladne vode. Nakon prolaska kroz selo silazi se niz livadu, prelazi mali potok i doiazi do rijeke eljeznice, odakle staza vodi uzvodno do drvenog mosta gdje se ulijeva Crna rijeka u eljeznicu. Nakon prelaska mosta markacija nas vodi u Trnovo, odakle put vodi prema Rogoju, gdje se nalazi spomenik komandantu Kalinovakog odreda Obrenu Andriu i njegovim drugovima. Od spomenika neko vrijeme ide se cestom do oveeg zavoja i tu se skree s ceste desno u umu. Ponovo izlazimo na cestu i dolazimo do Dobrog polja. Odavde se ide iza gostionice Toplice" livadom i uskim seoskim putem u pravcu prevoja Glavaa, odakle se put sputa u selo Varo, gdje se u kafani nalazi KT. Iz sela Varo staza ide pored starog pravoslavnog groblja, a onda blagim usponom - stranom kote iljak", 1.089 m. Ovim putem dolazimo u selo Previ, pa blagim sputanjem do potoka, a zatim malim usponom do sela Osija. Pred samim selom na breuljku nalazi se divna nekropola steaka. U nastavku puta dolazimo u selo Droinje, prelazimo potok i sputamo se u selo Kratine. Iz Kratka, lagano se sputajui, stiemo u selo Visokovii. Od tog sela staza stalno ide pored potoka Rijeka do ulaska u kanjon. Nakon izlaska iz kanjona na visoravan pruaju se vidici na Miljevinu. Sputamo se umom, zatim preko livada dolazimo u selo Prosine. Tu prelazimo most, pa irokim novim putem pored kua i starog groblja dolazimo na cestu i dalje u Miljevinu. Iz Miljevine izlazimo na glavnu cestu, kojom vodi markacija sve do Foe. Idui cestom, moramo obratiti panju na pojedine kratice. Na ovom dijelu puta kod sela Daniia pruaju se divni pogledi na pjeane piramide. U zgradi doma zdravlja u Foi je i posljednja kontrolna taka. U Foi su nakon napornog mara lijeeni ranjenici i premrzli borci I proleterske brigade.

73

Daljinar Srednje Ozren KT-1 KT-2 KT-3 KT-4 KT-5 KT-6 - dom na Ozrenu - KT-1 - KT-2 - KT-3 - KT4 - KT-5 - KT-6 - KT-7 3h 1h 4h 1.30h 3h 4h 2.30h 3h KT-7 - KT-8 KT-8 - KT-9 KT-9 - KT-10 KT-10- KT-11 KT-11- KT-12 KT-12- KT-13 KT-13- KT-14 KT-14- KT-15 3h 3h 4h 2h 3h 3h 2h 2h

Brigu o transverzali vodi Gradski planinarski savez, 71000 Sarajevo, Sime Mihitinovia 10/1. Uz dnevnik se dobije i detaljno uputstvo za obilazak transverzale. Zajednike kontrolne take sa transverzalom Po planinama BiH" su: Dom na Ozrenu, KT i Sarajevska transverzala, kua na Malom polju, Veliko polje na Igmanu i pjeane piramide, koje se nalaze u blizini ceste izmedju Miljevine i Foe. Dolaskom u Fou moemo takodje posjetiti i dvije KT republike transverzale - muzej i planinarsku kuu "Zabrana", pola sata laganog noda od Foe.

TRANSVERZALA SUTJESKA

75

Transverzala Sutjeska"

Na XI sletu planinara Jugoslavije na Kozari (26 - 29.7.72.) putena je u obilazak i transverzala Sutjeska", ija je trasa markirana 1968. godine. Putene su u obilazak Velika i Mala transverzala Sutjeska". Velika transverzala "Sutjeska" ima 10 kontrolnih taaka, a moemo je podijeliti u nekoliko etapa: Kontrolne take transverzale su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Mratinje - ugostiteljski objekat Magii" Police - katuni Hadia ravan - planinarska kua Sava Kovaevi" Peruica - prelaz preko potoka Suha - Partizanski most Tjentite - Omladinski centar Sutjeska" Hravka - most na rijeci Hravka Luke kolibe - katuni Borilovako jezero - lovaka kua Zelengora" Kalinovik - Stanica milicije Mratinje - Hadia ravan Transverzala poinje iz Mratinja, naselja na teritoriji SR Crne Gore, koje je od Nikia udaljeno 80 km, a od Foe 38 km. Sa oba grada Mratinje je povezano automobilskom cestom i redovnom autobuskom vezom. U poetnom dijelu transverzala vodi umskim putem kojih 6-7 km, a zatim blagim usponom do Polica, malog proplanka oivienog umom. Tu su i dva katuna, a vie njih izvor hladne vode. Markacija nas dalje vodi serpentinama na zaravan Stubica ispod Maglica, odakle produava do planinarske kue Sava Kovaevi" na Hadia ravni. U ovoj etapi KT su: Mratinje, Police, i pl. kua na Hadia ravni, a moe se prei za oko 5 sati hoda. Hadia ravan - Peruica - Suha Od kue na Hadia ravni transverzala vodi u poetku cestom u pravcu vrha Maglia, a zatim na oznaenom mjestu skree desno u umu do Suhe gore, gdje ponovo izlazi na cestu i skree lijevo sputajui se do Mrkalj Klada. Od katuna na Mrkalj Kladama naputamo cestu i dalje nastavljamo markiranom stazom niz umu, pa kod Drago-sedla ponovo izbijamo na cestu. Na Drago-sedlu, s lijeve strane puta uz sam rub praume Peruica, nalaze se

76

grob Nurije Pozderca, lovaka kua i izvor vode. Tu se ulazi u Peruicu, odmah iza lovake kue. Posjetiocima se ne preporuuje da se u prolazu kroz Peruicu odvajaju od markirane staze. Kada se uspnemo do Prijevora, naputamo Peruicu i sputamo se serpentinama prema Suhoj, u kojoj je nekoliko kua. Tu izlazimo na asfaltnu cestu Foa - Dubrovnik. Kontrolne take u ovoj etapi su: Peruica i Suha, a moe se prei za oko 6 sati hoda. Suha - Tjentite U ovoj etapi transverzala vodi asfaltnim putem slijedei tok hune i bistre Sutjeske. Za njen obilazak potrebno je oko sat i po hoda. Kontrolna taka je na Tjentitu. Tjentite - Milinklade - Hravka U spomen i slavu bitke na Sutjesci, na Tjentitu je izgradjen lijep i komforan hotel, a nekoliko stotina metara nizvodno Omladinski centar sa nekoliko paviljona. Tu obilaznici mogu da nabave sve to im je potrebno za nastavak puta. Od spomenika na Tjentitu transverzala nastavlja usponom kroz umu do mjesta na kome je poginuo narodni heroj Sava Kovaevi, a zatim slijedi pravac Milinklade, Hravka, gdje se nalazi privremena radnika nastamba sa prodavnicom. Ova etapa se moe prei za oko 3 sata hoda, a KT je Hravka. Hravka - Luke kolibe - Ljubin grob - Borilovako jezero Sa samog mosta, preko koga se prelazi potok Hravka, poinje jak uspon u dugim serpentinama kroz umu i traje skoro do Lukih koliba na Trebovi planini, odakle transverzala vodi prema Ljubin-grobu. Pola sata od Lukih koliba je raskrsnica puteva, gdje treba skrenuti neto udesno neutrtom stazom i doi do puteijka koji dolazi iz pravca Vrbnikih koliba. Sa tog mjesta vidi se Ljubin grob. To je iroka kamena pravougaona ploa, ispod koje po predanju poiva mlada nevjesta Ljuba, koja je ko zna kada u sukobu dviju svatovskih grupa izgubila ivot. Nekoliko stotina metara su odavde ostaci kamene zgrade. Tu je nova raskrsnica puteva. Transverzala nastavlja u pravcu zapada uz dosta visok uspon izmedju Grlovae i Kozje strane. Pod vrhom Orlovae prestaje uspon. Do lovake kue na Borilovakom jezeru transverzala se stalno sputa krivudavom stazom zelenogorskog kamenjara. Od Hravke do lovake kue na Borilovakom jezeru potrebno je oko 7 sati hoda. KT su Luke kolibe i lovaka kua na Borilovakom jezeru.

Borilovako jezero - Kalinovik Od Borilovakog jezera transverzala vodi u poetku tronim kolskim putem do Konjskih voda i dalje uglavnom do sela Jelaca, gdje se odvajamo lijevo i starom cestom sputamo u Kalinovik, koji je sjedite optine. Nalazi se na putu Sarajevo - Nevesinje - Mostar. Udaljen je od Sarajeva 66 km. KT je u stanici milicije. Ova etapa se moe prei za oko 6 sati hoda. Daljinar KT-1 KT-2 KT-3 KT4 KT-5

KT-2 KT-3 KT4 KT-5 KT-6

3 2 3 3 1.30

h h h h h

KT-6 KT-7 KT-8KT-9 -

KT-7 KT-8 KT-9 KT10

3h 3h 5h 6h

Zajednike kontrolne take sa transverzalom Po planinama BiH" su: planinarska kua na Hadia ravni, prauma Peruica, Tjentite - spomenik, lovaka kua Zelengora" na Borilovakom jezeru. Sa Stubica markirana staza vodi do vrha Maglia - obavezna KT za srebrnu i zlatnu znaku transverzale Po planinama BiH". U blizini lovake kue na Borilovakom jezeru je tirinsko jezero, a mogue je planirati i obilazak Lelije. Prilikom polaska na transverzalu Sutjeska" u Foi je muzej i planinarska kua Zabrana".

Mala transverzala Sutjeska" U elji da se djeca, omladina, manje iskusni planinari i ostali ljubitelji prirode upoznaju bar donekle sa najznaajnijim mjestima iz Pete neprijateljske ofanzive i prirodnim ljepotama ovog kraja, Planinarski savez Bosne i Hercegovine uspostavio je Mahi transverzalu Sutjeska" sa 6 kontrolnih taaka. Tjentite (KT-1) je malo naselje, sredite ireg podruja Sutjeske. Kroz Tjentite protie rijeka Sutjeska, a ishodite je za sve KT Male transverzale Sutjeska". Mjesto pogibije Save Kovaevia (KT-2) Od kosturnice na Tjentitu markirana staza vodi usponom kroz u-

78 mu do mjesta na kome je junakom smru poginuo legendarni komandant Ttee divizije Sava Kovaevi. Od kosturnice do ovog mjesta treba oko 45 min hoda. Milinklade (KT-3) su umovit predio, kota 1.001 m. Od mjesta pogibije Save Kovaevia markirana staza vodi kroz nekadanje selo Krekovi, koje su neprijatelji potpuno spalili, do kote Milinklade, gdje su postavljene klupe za odmor. U ovom rejonu 9. juna 1943. godine ranjen je drug Tito paretom avionske bombe. Od mjesta pogibije Save Kovaevia do Milinklada potrebno je oko pola sata hoda. Drago - sedlo (KT-4) je prijevoj izmedju doline Sutjeske i Vueva ispod visokih litica Snjenice, na samom rubu praume Peruice . Od Tjentita do Drago-sedla moe se markiranom stazom koja krati cestu stii za oko 3 sata hoda. Na Drago-sedlu je grob Nurije Pozderca, potpredsjednika AVNOJ-a, koji je tu izdahnuo od posljedica ranjavanja u toku Pete neprijateljske ofanzive. Pored groba je lovaka kua i izvor vode. Peruica (KT-5) je jedinstvena prauma u Evropi i pod zatitom je drave. Kroz Peruicu su u toku bitke prole mnoge nae jedinice. Pjeaka staza poinje iza lovake kue, a KT je u potoku pola sata od Drago-sedla. Partizanski most (KT-6) nalazi se oko 1 km uzvodno od Suhe, a od Tjentita asfaltnom cestom potrebno je do mosta oko sat i po hoda. Za obje transverzale Sutjeska" uspostavljeni su posebni vodii, koji su ujedno i dnevnici transverzala. Mogu se dobiti u Planinarskom savezu Bosne i Hercegovine, 71000 Sarajevo, Sime Milutinovia 10/I. Vodi Velike transverzale Sutjeska" kota 20 dinara,, a Male transverzale Sutjeska" 10 dinara. U ove cijene uraunate su i znake koje obilaznik dobija po obilasku transverzale. Obilaznik Velike transverzale Sutjeska" automatski stie i znaku Male transverzale Sutjeska" ali mora uzeti i njen vodi. Daljinar KT-1 KT-2 KT-2 KT-3 45min 30min KT-1 KT-1 KT-4 1.30 h KT-4 KT5 3h 0,30h

KT-6

PLANINARSKI PUT

BITOVNJA- POGORELICA-VRANICA

80

Planinarski put Bitovnja - Pogorelica - Vranica Sreski planinarski savez Sarajevo, u saradnji sa planinarskim drutvima Bitovnja" iz Kreeva, Pogorelica iz Kiseljaka i Vranica" iz Fojnice, uspostavio je transverzalu pod nazivom Planinarski put Bitovnja-Pogorelica-Vranica". Moe se obii za 3 dana pjeaenja, a ima 9 kontrolnih taaka. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Kreevo - prostorije PD Bitovnja" Planinarski dom na Lopati Trebac - lovaka kua estika, 1.660 m Planinarska kua na Pogorelici Derneite Planinarska kua na Prokokom jezeru - Vranica Fojnica Kiseljak

Do Kreeva, odakle transverzala poinje, moe se doi iz Kiseljaka, koji se nalazi na cesti Sarajevo - Travnik - Zenica, a ima direktnu vezi sa Sarajevom, Kreevo ima istorijsku i kulturnu tradiciju. Zbog svog rudnog i mineralnog bogatstva bilo je poznato jo i Rimljanima, koji su u njegovoj okolici iskoritavati bakar, ivu i zlato, i u srednjem vijeku nastavljeno je sa iskopavanjem rudnog blaga od strane naseljenih Sasa, a ta se je tradicija odrala sve do danas. ig prve KT nalazi se u drutvenim prostorijama PD ,.Bitovnja" u Kreevu, odakle transverzala dalje vodi kolskim putem pored groblja do sela Vranci. Markacija nas dalje vodi kroz jarugu do planinarskog doma na Lopati, gdje se nalazi druga KT 2 i po sata hoda. Nastavljamo markiranim putem do vrela na Trepcu. Tu naputamo put, a zatim lijevo preko livade dolazimo do lovake kue lovakog drutva Tetrijeb" iz Kreeva, KT - 3 - pola sata hoda. Od lovake kue moramo se ponovo vratiti na put koji smo ostavili na vrelu i njime nastavljamo kroz bukovu umu. Na ovom dijelu puta, a posebno prilikom uspona preko Prelova nailazimo na ostatke starog karavanskog puta, koji je ove krajeve povezivao sa Hercegovinom. Za oko 2 sata hoda od Trepca dolazimo na padine gole Bitovnje. Koji minut prije izlaska na travnat teren odvaja se markacija udesno, gdje se ispod puta u umi nalazi kontrolna taka estika, 1.660 m; KT-4. Transverzalni put dalje vodi travnatim grebenom prema vrhu Bitovnje ador, 1.700 m, odakle se na sve strane pruaju prekrasni vidici, posebno

ns Bjelanicu, Prenj i vrsnicu. Sa adora put se postepeno sputa kroz bukovu umu prema Bukovoj ravni, a zatim vodi preko Trkulja, Piskovice, Ljeskovika i Batita na Panjake Pogorelice, gdje se nalazi planinarska kua - KT - 5 -oko 4 sata hoda od estike. Nie kue nalazi se jako vrelo. Otvara se prema potrebi. Sa Pogorelice put nastavlja prema Derneitu KT-6. Od planinarske kue do ovog mjesta potrebno je oko 2 i po sata hoda. Sa Derneita - prostrana visoravan sa lijepim pogledom na okolne planine, transverzala vodi u pravcu Luke pa ispod vrhova tita, Tikve, a preko Derala i Vrata stie u centralni masiv Vranice. Cijelim ovim putem pruaju se nezaboravni vidici na okolne planine, a posebno na niz visokih vrhova Vranice. Na Prokokom jezeru, gleerskog porijekla, vel. 250 x 350 m - biseru planine Vranice, izgradjena je planinarska kua koja je u ljetnim mjesecima stalno otvorena. Tu je i KT-7. Od Derneita do planinarske Kue potrebno je oko 4 i po sata hoda. Od planinarske kue prema Fojnici moemo se spustiti do kole niz potok Jezernicu, koji istie iz Prokokog jezera, 3-4 sata hoda. Staza koja vodi niz potok Jezernicu pogodna je ljeti za vrijeme velikih ega. Otprilike na pola puta nalazi se manja lovaka kua Jezerce, dokle je nedavno izgradjena cesta, pa je mogu pristup i vozilom. I kada smo se sputiii do kole, preostalo je do Fojnice jo 6 km putem koji se pjeice moe prei za sat i po hoda. Fojnica je jedno od najrazvijenijih naselja ovog kraja. U fojnikom samostanu uvaju se mnogobrojni dokumenti iz nae rane prolosti koji imaju veliki znaaj za iru istoriju Bosne i Hercegovine. Do Fojnice postoji redovna autobuska veza iz Sarajeva preko Kiseljaka. Peat KT-8 nalazi se u Turistikom birou u Fojnici. Od Fojnice do Kiseljaka vodi cesta duine 21 km. Takodje u Kiseljaku u Turistikom birou nalazi se kontrolni peat, KT-9, ali nije obavezan za transverzalu. Kiseljak je od davnina poznato izletite Sarajlija, a posebno je poznat po mineralnoj vodi - Sarajevski kiseljak.

82

Daljinar KT-1 KT-2 KT-3 KT4 KT-5 KT-6 KT-7 KT-8 KT-2 KT3 KT4 KT-5 KT-6 KT-7 KT-8 KT-9 2.30 h 0.30 h 2 h 4 h 2.30 h 4.30 h 3.30 h cestom 21 km

Dnevnik transverzale se moe poruiti kod PD Bitovnja u Kreevu. Zajednike kontrolne take sa transverzalom .,Po planinama BiH su: Pl.dom na Lopati, u blizini transverzalnog puta je vrh Lisin, kua na Pogorelici, u neposrednoj blizini transverzalnog puta je vrh Smiljeva kosa, kua na Prokokom jezeru, odakle se moe popeti na vrh Nadkrstac 2.112 m, i samostan u Fojnici.

TUZLANSKA TRANSVERZALA

84

Tuzlanska planinarska transverzala Tuzlanska planinarska transverzala obuhvata veliko podruje sjeveroistone Bosne, izmedju rijeka Bosne, Krivaje, Drine i Save. Tu su uglavnom planinski masivi Ozrena, Konjuha, Majevice i Javora. Transverzala ima 30 kontrolnih taaka, a svaka donosi odredjeni broj bodova, zavisno od udaljenosti, teine pristupa, potrebe popularisanja pojedinih predjela, prirodnih rijetkosti itd. Ukupan zbir kontrolnih taaka iznosi 580 bodova. Obilaznik koji sakupi najmanje 150 bodova dobiva znaku Tuzlanske planinarske transverzale. Obilazak transverzale vremenski nije ogranien, a svakom obilazniku preputeno je na volju koje e kontrolne take odabrati. Za dokaz predjenog puta slui dnevnik to se moe poruiti kod Planinarskog drutva Konjuh" iz Tuzle, u koji obilaznik udara peat KT (gdje postoje), lijepi fotografije ili detaljno opisuje predjeni put. Kontrolne take transverzale: KT-1 KT-2 KT-3 KT-4 KT-5 KT-6 KT-7 KT-S KT-9 KT-10 KT-11 KT-12 KT-13 KT-14 KT-15 KT-16 KT-17 KT-18 KT-19 KT-20 KT-21 KT-22 KT-23 KT-24 KT-25 Kua na Kraljici (Ozren) Manastir (Ozren) Kua Vrela (Ozren) Ostravica (Ozren) Preslica (Ozren) Panjik (Ozren) Vijenac Zelenboj (Konjuh) Vrh Konjuha Javorje (Konjuh) Zmajevac Lovnica Selo Mihailovii Osmaci Stolice (Majevica) Busija Vukosavci Jablanica (Majevica) Medjednik Greda (Majevica) Velika Njiva (Majevica) Srebrenik Bukva (Sokol) Zeiji Vrat Bijela Stijena 884 m 295 m 370 in 917 m 341 m 371 m 615 rn 1.060 m 1.328 m 1.209 m 1.017 m 400 m 680 m 305 m 915 m 847 m 380 m 469 ni 843 m 771 m 760 m 460 m 505 m 1.275 m 1.190 m 25 bodova 10 10 25 15 10 5 25 40 20 20 5 20 5 20 20 10 10 20 20 10 10 15 30 15

85

KT-26 KT-27 KT-28 KT-29 KT-30

Sokolina Pjenovac Strug Igrinik Ljutica (Suica)

1.314 1.090 1.348 1.518 1.243

m m m m m

35 20 35 40 35

bodova

Transverzala je putena u obilazak krajem 1971. godine. Uz dnevnik se dobije i detaljna skica transverzalnog puta. Zajednike kontrolne take sa transverzalom Po planinama BiH" su: kua na Kraljici, kua Vrela, vrh Javorje na Konjuhu, vrh Stolice na Majevici i lovaka kua Bijele vode (Ljutica - Suica). Pristupni putevi za zajednike kontrolne take opisani su u transverzali ,,Po planinama BiH". Za kontrolne take na Ozrenu najpodesniji pristup je od eljeznike stanice Luanjak i Sokovac (vidi opis KT-16 i KT-J7). Za vrh Stolice vidi opis KT-15. Za kontrolne take na Konjuhu moe posluiti opis KT-13, Javorje, odakle se moe nastaviti prema vrhu Konjuha i dalje na Zeienboj sa spustom u Banovie. Za KT Suica (Ljutica) vidi opis KT-18. Ukoliko transverzalu obilazimo povezujui kontrolne take evo da-ljinara koji se nalazi u skici Tuzlanske transverzale: Luanjak KT-2 Sokovac KT-3 KT-3 KT-4 S S.Polje KT-5 KT-1 KT-6 KT-7 KT-7 Banovii KT-8 Termoelekt. Makovac KT-9 KT-9 KT-9 KT-10 KT-10 Rasti KT-2 KT-1 KT-3 KT-4 KT-1 KT-1 KT-5 KT-4 KT-6 KT-7 Svatovac Banovii KT-8 KT-9 Makovac KT-9 KT-10 M.voda Kladanj Stupari Rasti KT-11 1.30 h 2 1 2.30 3 2.30 1.30 5 2 6 1 3 3 5 2 4 5 4 7 3 3.30 3.30 KT-15 Priboj KT-16 KT-16 Povrnice KT-17 Lopare KT-18 KT-19 KT-20 KT-21 KT-21 KT-22 KT-22 KT-23 KT-9 KT-24 Karaula KT-25 KT-26 Tia KT-26 Priboj Vukosavci KT-17 Povrnice KT-19 Lopare KT-18 KT-19 KT-20 KT-21 Bokanj KT-22 Srebrenik KT-23 Graanica KT-24 Karaula KT-25 KT-26 Tia KT-12 KT-27 2 h 1.30 3.30 2 3 1 2 2.30 2 2 1.30 6 1.30 3.30 1.30 8 4 1.30 3 1.30 3 3

KT-27 H.Pijesak KT-28

- Han Pijesak - KT-28 - KT-29

3h 4h 6h

KT 19 KT-30 0.30 h

- KT-30 7h - lovaki dom Bijele vode

KOZARAKA TRANSVERZALA

88

Kozaraka transverzala

Planinarsko drutvo Klekovaa" iz Prijedora uspostavilo je petu transverzalu u Bosni i Hercegovini, koja obuhvata predjele planine Kozare. Transverzala je krunog oblika, duine oko 90 km, a moe se obii za 3 dana hoda. Ima 6 kontrolnih ta caka. 1. 2. 3. Dom u Kotlovai Mrakovica Lisina 4. Podgraci - umarska kua 5. Vitlovska - spomenik 6. Kozaraki kamen

Transverzala poinje iz Kozarca, naselja koje je od Prijedora udaljeno 12 km, a povezano s njim stalnom lokalnom autobuskom vezom. Od Kozarca postoji takodjer cesta do Mrakovice, duine 12 km. a u ljetnoj sezoni i autobuska veza direktno iz Prijedora. Mogunosti noenja su u planinarskoj kui Kotlovaa (KT-1) do koje se odvajamo lijevo od ceste Kozarac - Mrakovica, ili na Mrakovici, gdje je izgradjeno nekoliko objekata turistikog znaaja. Planinarska kua Kotlovaa otvara se preko subote i nedjelje i po potrebi. Od ove kue put nas vodi kanjonom potoka, zatim skreemo desno usponom i izlazimo na malu zaravan, pored seoskih kua, a onda se preko ceste penjemo na Mrakovicu. U cilju zatite brojnih spomenika nastalih u vrijeme istorijskih borbi na planini i njenih prirodnih ljepota, godine 1967. centralni dio Kozare na povrini od 3.375 ha proglaen je nacionalnim parkom. U centru nacionalnog parka na Mrakovici izdie se monumentalna skulptura - spomenik revoluciji, rad akademskog slikara Duana Damonje. Sa Mrakovice do Lisine, najvieg vrha Kozare, 978 m, markacija vodi blago zatalasanim proplancima i kroz umu da bi se usponom preko grebena dolo do kontrolne take koja se nalazi u TV releju. Mogunost noenja u TV releju ne postoji. Sa Lisine se put strmo, sputa na cestu, gdje se markacija odvaja lijevo, zatim vodi do raskra, a onda ponovo lijevo do umarske kue u kojoj se nalazi KT. Blizu kue je i spomenik palim skojevakama. U umarskoj kui se moe i prenoiti. Odatle put nas vodi stalno kroz umu penjui se i sputajui da bi izaao na propalanak zvani Paini Konaci, gdje je 1942. godine bio veliki zbjeg naroda Kozare. Put nas dalje vodi do jednog raskra, odakle se moramo odvojiti da bismo doli do spomenika u Vitlovskoj (KT). Tu je bila smjetena bolnica koju su branili partizani i tu se desila jedna od najveih tragedija naroda Kozare.

Od spomenika se moramo ponovo vratiti do raskra, a zatim se strmo sputamo do potoka, ponovo uspinjemo i nastavljamo markacijom prema Kozarakom kamenu. Neto nie, ispod vrha Kozarakog kamena, nalazi se seoska kua i tu je posljednja kontrolna taka ove transverzale. Ovdje se moemo spustiti direktno u Kozarac ili se vratiti u planinarsku kuu Kotkma, ukoliko je otvorena.

Daljinar Kozarac KT-1 KT-2 KT-3 KT-4 KT-5 KT-6 KT-6 - KT-1 - KT-2 - KT-3 - KT-4 - KT-5 - KT4 - KT - Kotlovaa - Kozarac 2h 1h 4h 3h 5h 4h 1h 2h

Transverzala je pod upravom Planinarskog drutva Klekovaa" iz Prijedora, gdje se moe poruiti dnevnik. Zajednike kontrolne take sa transverzalom Po planinama BIH su: Planinarska kua Kotlovaa" i Mrakovica.

91

Hercegovaka planinarska transverzala

Radi upoznavanja prirodnih ljepota hercegovakih planina Planinarsko drutvo ,,Prenj" iz Mostara u zajednici sa ostalim planinarskim drutvima sa podruja Hercegovine privodi kraju poslove oko uspostavljanja planinarske transverzale koja e prolaziti kroz najljepe predjele Velea, Prenja, vrsnice i abulje. Transverzala e povezati etiri najljepe hercegovake planine, koje su oko grada Mostara formirale prekrasan planinski vijenac. Hercegovaka planinarska transverzala prolazi kroz prostrane zelene planinske panjake, guste bukove i etinarske ume, povezuje Borako i Blidinje jezero, penje se na mnogobrojne vrletne grebene i vrhove preko 2000'm sa kojih se pruaju prekrasni vidici. Transverzala je podijeljena u tri etape: *

1. Mostar - Brasina - Rujite - Bijele vode - Borako jezero. Ovaj dio puta dijeli se u tri dionice, a moe se prei za 3 dana hoda. 2. Borako jezero - Boranica - Jezerce - Zelena glava Lupoglav Diva Grabovica. I ova etapa dijeli se u tri dionice, a moe se obii za tri dana hoda. 3. Diva Grabovica - Vilinac Blidinje jezero - Velika Vlajna - Mostar. Ova etapa dijeli se u etiri dionice, a moe se obii za 4 dana hoda. Hercegovaka planinarska transverzala moe se obii za 10 dana pjeaenja, pa je prema tome. moemo podijeliti u 10 dionica. I. dionica - 6 sati hoda Od Mostara se penjemo uz padine Velea tipinim hercegovakim kamenjarom do Velikog kuka, odakle se prua izvanredan pogled na Mostar. Put dalje vodi kroz selo Dobri. U nastavku puta prema Brasini nalazi se ploa planinarki Veri ipek, koja je poginula 25.10.1969. godine. Od Poljica do Brasine put nas vodi zimskom markacijom. Do Brasine (kota 1.897 m, gdje je izgradjen TV relej), moe se doi cestom iz Mostara, a takodje i sa odvojka ceste Mostar - Nevesinje.

92

II dionica - 6 sati hoda Od Brasine nastavljamo kroz klekovinu, grebenom, sa kojeg se pruaju prostrani vidici. Prolazimo kroz bukovu i etinarsku umu. Od Velikog i Malog Plona do Orlinke prostiru se izvanredni pejsai. Od Orlinke prema Rujitu su Karabegove kolibe kod kojih postoji atrnja. Penjui se kroz bukovu umu izlazimo na vrh na kom se nalazi Hercegovo vrelo - izvor hladne pitke vode, a zatim preko Golih glavica stiemo na Rujite, gdje se nalazi planinarski dom, stalno otvoren. III dionica - 5-6 sati hoda Sa Rujita put nas vodi kroz Vilin klanac do planinarske kue Bijele vode, 1.450 m, oko 2 sata hoda. Markacija nas dalje vodi na Prijevorac, i dalje do lovake kue na Crnom polju, a zatim se kroz Boraku Dragu sputamo do Borakog jezera. Borako jezero je poznato izletite i do njega vodi cesta iz Konjica, 21 km. U ljetnoj sezoni postoji direktna autobuska veza Konjic-Borako jezero. IV dionica - 10 sati hoda Od Borakog jezera transverzala vodi preko Boranice, djelimino poumljene, te proplancima i livadama. Na ovom putu Zubac je najinteresantnije uzvisenje. Nastavljamo prema Osobcu, odakle se prua divan pogled na Crno polje, Konjiku Bijelu, Borako jezero, Bjelanicu, Vele itd. S Osobca dolazimo do Zupevog vrela u Vlasnom dolu. Tu se nalaze naputeni katuni. Lijevi put vodi za Bijele vode, a desno, transverzala za planinarsku kuu Jezerce" 1.650 m na Prenju. Uobiajeni prilaz ovoj kui je iz Konjica, za oko 5-6 sati hoda. V dionica - 8-9 sati hoda Od kue Jezerce" moramo se popeti na najvii vrh Prenja, Zelena glava, 2.123 m, a zatim nas transverzala vodi u pravcu Crnoglava i dalje prema vrhu Lupoglav, jednom od najmarkantnijih i najudaljenijih vrhova od kue Jezerce". Sa vrha Lupoglava, 2.102 m pruaju se nezaboravni vidici. Sa vrha se sputamo na Luine, gdje se nalaze katuni pastira stoara iz Ravni, a zapadno ostaje uvala Barni do. Tu su sahranjena dva poginula planinara: Ilija Diber i Mlorad Stepanovi koji su nastradali od lavina 14.2.1970.godine, prilikom prvog zimskog uspona na Lupoglav. S njima je nastradao i Zijo Jajafovi ije je tijelo sahranjeno u Sarajevu.

93

VI dionica - 6-7 sati hoda Markacija nas dalje vodi na Veliki Prenj. Put prolazi preko krake goleti uz ambise. Kod katuna na Glogovu gdje nas put dalje vodi nalazi se vrtaa ispunjena vodom. Iz lovake kolibe Glogovo", lijep je pogled na bliu okolinu. Transverzala dalje vodi do elj.stanice Gornja Grabovica, pa ispod vijadukta lovakoj kui Diva Grabovica. VII dionica - 6-7 sati hoda Put nas dalje vodi do lovake kue Tisovica, a zatim serpentinama, uz Strmenicu, te pored Hajdukih vrata (velika uplja stijena), meta planinara koji se bave fotografijom Put se dalje lagano sputa u pravcu zapada, a zatim nastavlja jugozapadno i prolazi sjeverno od kote 1.863 m. Markantna piramida na sedlu najbolji nam je orijentir, jer smo izlaskom na sedlo za koji minut u planinarskoj kui Vilinac, 1.921 m. VIII dionica - 4-5 sati hoda Od planinarske kue Vilinac put vodi izravno na Blidinje jezero. U ranijoj varijanti bio je predvidjen i najvei vrh vrsnice, Plono, 2.228 m, ali se iz objektivnih razloga od toga moralo odustati. Na ovom dijelu puta uivamo u prekrasnim pogledima na Vran i abulju. Ova dionica zavrava na Barzanjama, gdje se nalaze kolibe porodica Karai, Naletini i Ljubi. IX dionica - 6 sati hoda Od Barzanja transverzala vodi grebenom ispod Ravnih poljana i kote Spasova kuka, 1.489 m prema abulji. Preko Oljara idemo panjacima rijetko poumljenim do katuna u Dolovima pod Vanjaom. X dionica - 6-7 sati hoda Od Dolova pod Vanjaom transverzala vodi na vrh abulje, Velika Vlasulja 1.780 m, posjednja kontrolna taka na naem putu. Preostalo je da se spustimo u Bogodol, odakle ima cestom 21 km do Mostara ili da markiranom stazom podjemo u selo Vrdi, odakle takodje vodi cesta do Drenice Stare.

94

Kontrolne take 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Prostorije PD Prenj" u Mostaru, 99 m Brasina - TV relej, 1.897 m Orlinka, 1.765 m Planinarski dom na Rujitu, 1.050 ni Planinarska kua Bijele vode, 1.450 m Borako jezero, 402 m Boranica, 1.887 m Osobac, 1.026 m Planinarska kua na Jezercu, 1.650 m Zelena glava, 2.123 m Lupoglav, 2.102 m Veliki Prenj, 1.916 m Planinarska kua na Vilincu, 1.921 m ( V.Vilinac, 2.116 m) Velika Vlajna, 1.780 m

Pored pomenutih kontrolnih taaka gdje e se nalaziti peati, predvidjeno je i nekoliko medjutaaka, koje e se dokazivati iskljuivo fotografijom: 1 a) Spomenik planinarki Veri ipek 2 a) Prijevorac 5 a) Lovaka kua Crno polje 12 a) Glogovo - lovaka kua 12 b) Grabovica - lijeb 12 c) Lovaka kua Tise 13 a) Barzanja (Blidinje jezero) 13 b) Rosne poljane Hercegovaka planinarska transverzala spada u red teih transverzala u Bosni i Hercegovini. Obilazak trase je naporan i zahtijeva od uesnika zdrav organizam i dobru kondiciju, a posebno i snalaenje u visokim planinama. Zato njena znaka predstavlja veliko priznanje obilaznlku za trud i napor koji je uloio da bi istu osvojio. Transverzala je u zavrnoj fazi, a kako se oekuje bie putena u obilazak 1975. godine. Sve eventualne promjene bie sadrane u dnevniku transverzale, pa je ovaj opis (uzet iz knjige Planine Prenj i vrsnica sa Borakim jezerom" autora Dr Ljube J.Mihia) samo informativnog karaktera. Transverzala je na sekcijama: Mostar, Nevesinje, Konjic, Prozor, razmjere 1:100.000. Zajednike kontrolne take sa transverzalom Po planinama Bosne i Hercegovine" sa; Brasina (TV reiej), pl.dom na Rujitu, pi.kua Bijele vode, Borako jezero, pl. kua na Jezercu, Zelena glava, Barni do, Diva Grabovica (gornja lovaka kua), pl.kua na Vilincu, Blidinje jezero i vrh Velika Vlajna. Pored pomenutih u samom Mostaru su 4 KT transverzale Po planinama BH" to je naznaeno u opisu ove transverzale.

OSTALE TRANSVERZALE U

JUGOSLAVIJI

96

TRANSVERZALE U SLOVENIJI

1. Slovenska planinska transverzala br. 1 U Sloveniji je dosad puteno u obilazak 15 planinarskih transverzala. Prvo je uspostavljena Slovenska planinska transverzala br. 1. (Maribor-Koper) Cijeli put iznosi 230 sati pjeaenja, a moe se prei za mjesec dana ukoliko prelazimo po 8 sati dnevno. Za ovu transverzalu izdato je preko 1.000 znaaka, a iz tampe je izalo i tree izdanje vodia Po slovenskih gorah u kome se nalazi i opis KT dopune Slovenske transverzale br. 1. Transverzalom rukovodi Planinarski savez Slovenije, Ljubljana, Dvorakova 9 2. Dopuna Slovenske planinske transverzale br. 1 Sredinom 196. godine dolo je do proirenja Slovenske planinske transverzale br. 1. Trasa je ostala ista, ali je uvedena dopuna u kontrolnim takama, s tim to treba obii 17 obaveznih KT, a date su i 44 KT po izbora. Od njih treba izabrati 20, od ega 10 KT treba da budu vrhovi iznad 1.000 m. Za dopunu se izdaje posebna znaka, ali je uslov i obilazak transverzale br. 1. Moe se obii za oko 25 dana, ovisno o tome koje se KT odaberu po izboru. Transverzalom takodje rukovodi Planinarski savez Slovenije, Ljubljana, Dvorakova 9. 3. Zasavska planinska pol Godine 1958. dolo je do uspostavljanja transverzale Zasavska planinska pot. Zasav|e nazivamo u Sloveniji podruje od Ljubljane do granice Hrvatske. Na ovom podruju djeluje nekoliko planinarskih drutava, pa ovom transverzalom i rukovodi Koordinacioni odbor zasavskih planinarskih drutava, Zagorje ob Savi. Ova transverzala ima 14 KT, a moe se obii za 6-7 dana

97

4. Gorenjska partizanska pot Godine 1964. PD Kranj" pustilo je u obilazak transverzalu Gorenjska partizanska pot duine preko 500 km. Ova transverzala ima veliki broj KT istovjetnih sa Slovenskom transverzalom br. 1 pa ih je mogue uporedo obilaziti. Ima 48 kontrolnih taaka, a moe se obii za oko 15 dana hoda. Transverzalom rukovodi PD Kranj" u Kranju. 5. Ljubljanska mladinska krona pot Godine 1965. uspostavljena je Ljubljanska mladinska krona pot. Inicijator i realizator ove transverzale je omladinski odsjek PD Ljubljana-matica", a namjenjena je prvenstveno omladini. Duga je oko 150 km, a moe se obii za 6-7 dana hoda. Ima 20 KT u krugu oko Ljubljane. Transverzalom rukovodi PD Ljubljana-matica" Ljubljana, Mikloieva cesta 17. 6. Trdinova pot Planinsko i turistiko drutvo iz Novog Mesta uspostavili su 1967. godine transverzalu pod nazivom Trdinova pot". Prolazi najljepim predjelima Dolenjske Krajine, a jednim dijelom vodi i karlovakom transverzalom. Ima 12 KT, a moe se obii za 5-6 dana hoda. Transverzalom rukovodi PD Novo Mesto" ili Turistiki savez u Novom Mestu. 7. Koroka planinska mladinska transverzala Godine 1968. putena je u obilazak Koroka planinska mladinska transverzala. Put polazi od Ribnice na Pohorju, a zatim od Ribnike kue do sklonita Grohat vodi skoro uporedo sa Slovenskom transverzalom br.l, gdje se razilaze. Transverzala br. 1 vodi na Kamnike Alpe, a Koroka produava na Peu i zavrava u Ravne na Korokem. Ima 21 KT, a moe se obii za 5-6 dana hoda. Dnevnik se moe naruiti kod PD ,,Ravne", Ravne na Korokem.

98

8. tajersko-zagorska krona pot Godine 1968. putena je u obilazak i tajersko-zagorska krona pot. Kao to i sam naziv koe, transverzala vodi po romantinim predjelima tajerske i Hrvatskog zagorja. To je ustvari mala bratska transverzala koja se moe obii za 5-6 dana hoda. Ima 12 KT, a dnevnik se moe naruiti kod PD Rogaka Slatina", Rogaka Slatina. 9. Pot ez Kozjak Proslavljajui 50 godina rada PD Maribor-matica" pustilo je u obilazak transverzalu Pot ez Kozjak (Maribor-Dravograd) 25. maja 1969. godine. Kozjak je gorje koje se protee sjeverno od Drave izmedju Maribora i Dravograda. Transverzala ima 15 KT, a moe se obii za 4-5 dana hoda. Za njen obilazak potrebna je i pogranina dozvola. Transverzalom rukovodi PD Maribor-matica" Maribor, ulica Vita Krajgera br.2 gdje se moe naruiti dnevnik i mali vodi po transverzali. 10. Transverzala kurirjev in vezistov NOV Slovenije Otvorenje transverzale kurirjev in vezistov NOV Slovenije bilo je 13. juna 1969. godine. Transverzala se moe obii za oko 25 dana hoda, a duga je oko 7S0 km. Polazi od Ganana u Pomurju do Slavnika. Ima 88 kontrolnih taaka, a podijeljena je na 4 dijela. Pioniri i omladina do 18 godina starosti dobijaju za svaki dio po jednu znaku, a kad zavre cijelu transverzalu dobijaju i znaku koja se izdaje i ostalim planinarima starijim od 18 godina. Dnevnik i vodi moe se naruiti kod PD ,,PTT" Ljubljana, Cigaletova 15. Ova transverzala ima veliki broj zajednikih taaka sa Slovenskom transverzalom br.1 i ostalim transverzalama Slovenije. 11. Pomurska pot Planinarsko drutvo Murska Sobota" uspostavilo je transverzalu pod nazivom Pomurska pot. Transverzala je krunog oblika oko Murske Sobote, a moe se obii za 6-7 dana hoda. Ima 32 kontrolne take. Pod upravom je PD Murska Sobota", Miirska Sobota,

99

12. Savinjska krona pot Planinarsko drutvo Zabukovica" pustilo je u obilazak 1972. godine transverzalu pod nazivom Savinjska krona pot. Transverzala ima 26 kontrolnih taaka, a moe se obii za 6-8 dana hoda (50 sati). Dnevnik i mali vodi moe se naruiti kod PD Zabukovica" pota Grize. 13. Loka planinska pot Godine 1973. PD kofja Loka" pustilo je u obilazak transverzalu Loka planinska pot". Transverzala obilazi predjele oko kofje Loke, a ima prilian broj KT sa transverzalom Gorenjska partizanska pot. Transverzala se moe obii za oko 8 dana pjeaenja, a ima 32 kontrolne take. Transverzalom rukovodi PD koija Loka" gdje se moe naruiti dnevnik uz koji se dobije i mali vodi sa opisom puta.

14. Badjurova krona pot Godine 1974. PD Litija" uspostavilo je transverzalu Badjurova kona pot. Transverzala obilazi predjele Zasavlja u krugu oko litije. Jednim dijelom vodi uporedo sa transverzalom Zasavska planinska pot. Ima 18 kontrolnih taaka, a moe se obii za 3-4 dana hoda. Dnevnik i vodi mogu se naruiti kod PD Litija", Litija. 15. Pot prijateljstva Na kraju da pomenemo jo transverzalu pod nazivom Pot prijateljstva koju su uspostavili: Planinarski savez Slovenije, Club Alpino Italiano i sterreichscher Alpenverein. Transverzala ima 30 KT a to su iskljuivo vrhovi, 10 u Sloveniji, 10 u Italiji i 10 u Austriji. Osam vrhova transverzale Pot prijateljstva" istovremeno su i KT Slovenske transverzale br. 1 pa ih planinari mogu uporedo obilaziti. Peati se razlikuju, tj. uvedeni su posebni peati za transverzalu Pot prijateljstva, dok su u Austriji i Italiji uobiajeni peati vrhova. Vrhovi u Sloveniji: Grintavec 2558 m, Ojstrica 2349 m, Stori 2134 n>, Jalovec 2643 m, Bavki Grintavec 2344m, Prisojnik 2547 m, krlatica 2738 m, Triglav 2863 m, Krn 2245 m, Ratitovec 1666 m.

Vrhovi u Austriji: Spitzegel 2118 m, Reisskofei 2371 m, Hochstadl 2680 m, Petzeck 3283 m Grossglockner 3797 m, Sonnblick 3106 m, Sauleck 3085 m, Hafner 3076 m, Konigstuhl 2331 m, Klomnock 2326 m. Vrhovi u Italiji: Jof di Miezegnot 2087 m, Jof di Montasio 2753 m, Jof Fu-art 2666 m, Monte Canin 2587 m, Creta Grauzaria 2066 m, Monte Cavallo 2239 m, Monte Zermula 2145 m, Creta Forata 2463 m, Monte Peralba 2693 m, Monte Coglians 2780 m. Planinari se mogu opredjeliti za obilazak po 5 ili 10 vrhova u svakoj zemlji. Postoje naime, dvije znake za po 5 i 10 vrhova. Planinari koji obidju svih 30 vrhova dobivaju i posebnu diplomu. Dnevnik ove transverzale moe se naruiti kod Planinarskog saveza Slovenije, 61001 Ljubljana, Dvorakova 9.

16. aleka planinska pot Krajem 1974. godine PD Velenje" pustilo je u obilazak transverzalu pod nazivom aleka planinska pot". Ovaj planinarski put poinje i zavrava u Velenju, ima 21 kontrolnu taku, a moe se obii za oko 30 sati hoda. Transverzalom rukovodi Planinarsko drutvo Velenje", Velenje.

105

TRANSVERZALE U SRBIJI

1. Frukogorska transverzala Vojvodina je iskljuivo ravniarski kraj. Ali, zahvaljujui Frukoj gori planinarstvo je tu dobro razvijeno. Najvei vrh Fruke gore je Crveni ot (539 m) po kome nosi naziv i planinarsko drutvo u Petrovaradinu. Ovo drutvo je planinarskom transverzalom povezalo najinteresantnije predjele Frake gore, pa je tako putena u obilazak 1956. godine prva transverzala u Srbiji. Ima 14 KT. Planinarski savez Vojvodine preuzeo je 1964. godine daljnju brigu oko odravanja transverzalnog puta, i neto izmijenio trasu. Sada ima 24 KT, a moe se obii za 4 dana hoda. Izmjenjen je dnevnik, a takodje i znaka. Transverzalom rukovodi Planinarsko-smuarski savez Vojvodine, Novi Sad, Masarikova 1.

2. Ustanika transverzala Godine, 1958. dolazi do osnivanja Ustanike transverzale koja prelazi preko umadijskih, valjevskih i podrinjskih planina. Poinje od Avale, a zavrava u Loznici. Duga je oko 400 km, a za njen obilazak potrebno je 12 -15 dana hoda. Ima 44 kontrolne take koje se nalaze u planinarskim domovima i kod domaina po selima. Transverzala je pod upravom Planinarskog saveza Srbije, Beograd, Dobrinjska 11.

3. Prokletijska transverzala Godine 1959. putena je u obilazak Prokletijska transverzala koja se moe obii za 10 dana. To je svakako najljepa transverzala Srbije, al je vrlo slabo propagirana. Do danas nije uspostavljena ni znaka ove transverzale, pa je i to uzrok da se planinari radije odluuju za obilazak drugih transverzala. Ima 24 KT. Transverzalom rukovodi PD Djerovica", Pe, Lole Ribara 2. Kod Istog naslova moe se naruiti i karta Prokletija tampana a 8 boja, razmjere 1:75.000

4. Homoljska transverzala Na terenu Homoljskih planina i Beljanice s poetkom u Kuevu i sa zavretkom u agubici, u duini oko 120 km, Planinarsko-smuarsko drutvo Vukan" iz Poarevca markiralo je 1961. godine planinarski put pod nazivom Homoljska transverzala. Trasa transverzale vodi piitevima i stazama kojima je prolazio partizanski odred Veljko Dugoevi. Moe sa obii u 4 dnevne etape, a ima 14 KT. Transverzalom rukovodi Planinarsko-smuarsko drutvo Vukan", Poaievac, gdje se moe naruiti-dnevnik uz koji se dobije opirna uputa za obflazak. 5. Planinarski put na Tari Planinarsko drutvo Slavlja" iz Beograda uspostavio je 1964. godine Kruni planinarski put na Tari koji se moe obii za oko 18 sati pjeaenja. Poinje i zavrava kod planinarske kue na Kaludjerskim barama (1.055 ni). Znaka za ovu transverzalu me postoji, ali se poslije obilaska dodjeljuje diploma vel. 13x18 cm. Ima 7 kontrolnih toaka. Planinarskim putem rukovodi Planinarsko-smuarsko drutvo Slavija", Beograd, Zmaja od Noaja 9/IV. 6. Kukavika transverzala S ciljem upoznavanja planine Kukavice, PSD Lukavica" otvorilo je 9. maja 1975. godine Malo i Veliku Kukaviku transverzalu. Staza prolazi najljepi predjelima Kukavice sa vie obiljeja iz NOB-a, kao i kroz Skobalji grad. Velika transverzala se moe obii za dva dana hoda - noenje u planinarskom domu Preko voda" 1.270 m stalno otvoren, dok je Mala transverzala predvidjena sa jednodnevni obilazak. Nakon obilaska dobija se prigodna diploma. Transverzala je pod upravom PSD Kukavica" dom Partizana, 16.000 Leskovac. 7. Kosovska transverzala Dana, 25.maja 1975. putena je u obilazak dugo pripremana Kosovska transverzala" koja obuhvata najvie vrlhove Prokletija, ar planine i Kopaonika na podruju Kosova. Medjutim, dnevnici i znaka jo nisu izradjeni. Organizator Pokrajinski pl. savez Kosova elio je da iskoristi dolazak velikog broja planinara na ovogodinji Pohod mladosti, pa je tom prilikom sveano otvorena i transverzala. Svim uesnicima pohoda bie priznati vrhovi koje su tom prilikom osvojili. 8. Transverzala Boko Buha" (Srbija-Crna Gora-podruje San daka) Trasa transverzale Boko Buha duga je oko 150 km. Ima 18 kontrolnih taaka. Poinje u Prijepolju na teritoriji Srbije, a zavrava u abljaku ispod Durmitora, na teritoriji Crne Gore, Transverzalu je osnovao Savez organizacija za fiziku kulturu - planinarska drutva Pljevlja i Prijepolje u zajednici sa savezom omladine tih krajeva 1969.god. Dnevnik se moe dobiti kod SOFK-e Pijevlja,Trg 13. jula.

107

MLADIMA Ako upoznamo udi planine, ako se trudimo da svakog dana otkrijemo novu tajnu prirode, ako savladamo tehniku penjanja, ako znamo odabrati pravu opremu, stalno odravamo svoju kondiciju, znamo ocijeniti kada se treba povui - onda je planinarstvo uivanje i sigurno jedna od najljepih i najsvrsishodnijih ljudskih sportskorekreativnih aktivnosti. Ako pak ne posjedujemo te osobine, onda je planinarstvo muenje.

Drage mlade planinarske i planinari! Zar ima ita ljepe nego svoje slobodno vrijeme provoditi u prirodi. Kretati se prekrasnim cvjetnim planinskim panjacima, ili uivati u sjeni stoljetnih stabala hodajui po beskrajnim umskim stazama. Kakva je tek dra i neizmjerno zadovoljstvo kada slavimo pobjedu nad osvojenim planinskim vrhuncem, ili kada snagom svojih miica, vjetinom i znanjem savladjujemo strme litice. A sigurno da i najvjetijem pje.isii.ku nedostaju rijei da opie duboke doivljaje kada osvajamo planinu zimi, kad svojim smukama brazdamo nepregledna snijena planinska prostranstva. Planinarstvo predstavlja stalnu, teku beskompromisnu ali potenu borbu ovjeka sa prirodom, borbu u kojoj ovjek potvrjuje sebe i svoje snage postajui svog protivnika. Meutim, treba voditi rauna o tome da upravo tada, kada nam priroda prua najvie ari, u njoj se kriju i vee opasnosti. Da, priroda nam moe pruiti mnogo zadovoljstava. Planina nas moe nagraditi, ali i kazniti za drskost. Stoga je potrebno da upoznamo opasnosti u planini i nauimo se od njih i sauvati. Priroda je veliki uitelj, a mi njeni vjeni uenici. Zato, da bi na odlazak u planinu bio to ljepi, da bismo se uvijek zadovoljni vratili svojim kuama, treba potovati odredjena pravila ponaanja u planini. Moramo nauiti da ne inimo greke koje mogu imati neeljene posljedice. Stoga nastojte zapamtiti preporuke koje su date u nastavku. Obilazei kontrolne take planinarske transverzale po planinama BiH moete doi u priliku u kojoj e vam ova uputstva pomoi. U tim uputstvima saeto je znanje mnogih planinara. Oni su to znanje sticali vlastitim iskustvom. Medju njima se svakako istiu lanovi Gorske siube spaavanja koji su spremni u svako doba dana i noi, bez obzira na vrijeme, priskoiti u pomo nevoljniku u planini.

Ono to je potrebno znati i uiniti prije nego podje na planinu - Budi lan planinarske organizacije, na taj nain e mnogo nauiti. - im ti se ukae prilika, ukljui se u planinarski teaj, teaj itanja karata i dr. - I na krae izlete nastoj da ide sa iskusnijim od sebe. Ve tada poni uiti. - Potrebno je da pravovremeno nabavi osnovnu linu opremu, vjetrovku, hlae, dokoljenice, demper, cipele, vunenu kapu, rukavice, bateriju, naprtnjau, kabanicu, uturu za vodu itd. A cepin, dereze i ue su korisna nadopuna,, - Proitaj to vie planinarske literature, vodie, prirunike i sl. - Prije nego poje na namjeravanu turu ili izlet, proitaj posljednji meteoroloki izvjetaj (ili ga sluaj preko radija ili TV). Ako nastupa loe vrijeme, odus-tani od namjeravanog teeg izleta. Nevrijeme je najei uzrok nesree. Dobro je uza se imati tranzistor. - Ukoliko nema kondicije, ne poduzimaj due ture i izlete. - Dok se stekne vee iskustvo, uvijek se dri oznaenih planinarskih puteva i staza, Nastoj da to bolje naui sluiti se kartom i busolom. - Prije polaska na ture i izlet, posebno u kraj koji ti nije dobro poznat, potrebno je da sazna to vie podataka: raspitivanjem kod iskusnijih, i kod poznavalaca tog terena, eventualno itanjem postojeih opisa i si. - Svakako se pretplati na planinarsko glasilo, jer e itajui mnogo nauiti (Nae planine", Planinski vestnik" i dr.). ta treba znati i kako se treba ponaati kad se nalazimo na planini - Kada kree u veoj ili manjoj grupi, vodi rauna da tempo hodanja bude ujednaen i podeen prema najslabijem u grupi. Ne odmaraj se esto. Nikad ne polazi brzo ve prvo lagane, a kasnije moe neto ubrzati. - Izbjegavaj kretanje nou i po magli. Ako ve mora onda uz dobru svjetiljku, opremljen kartom i busolom. - Dobrom odjeom zatiti se od vjetra, a za to koristi i oblik terena. Jak vjetar pri niskim temperaturama, veoma brzo odnosi tjelesnu toplotu. Umoran i netreniran organizam podlijee podhlaivanju, glavnom uzroku, smrzavanja. - Zimi, poslije velikih snijenih padavina (debljina snijega iznad 30 em) ne treba se kretati po terenima gdje postoji opasnost od snijenih lavina (na nagibima veim od 20 steperii) prva 24 sata. - Za vrijeme kretanja kroz planinu ne vii i ne bui. To nije kulturno, a moe biti i opasno. Pored tog moe ti se pruiti prilika da, zahvaljujui svom ti hom kretanju vidi mnogu umsku ivotinju. - Uspone a planini zapoinji rano ujutro, a za vrijeme podnevne ege planiraj odmor u hladu. - Ako si u magli, nou ili nekoj drugoj prilici, izgubio oznaeni planinarski put,

109

ne podlijei panici ve se obavezno vrati nazad i potrai izgubljenu planinarsku oznaku. Izgubljenu stazu trai uvijek sistematski odravajui stalno kontakt sa lanovima grupe. Ne dozvoli individualne akcije. - Ako si zalutao i mora proboraviti no vani, svakako odmah pristupi izradi sklonita ili kako to planinari kau bivaka". Zapamti! Osnovni princip je da se zatiti od spoljne temperature. Samo od sklanjanja u zavjetrinu nema mnogo koristi. Ako je zima, napravi kuicu od snijega - iglu" ili rupu u snijegu. Ako je snijeg prhak nabijaj ga rukama i nogama. Moe se dobro posluiti poklopcem od provijant-doze. Ako si dobro sagradio svoj bivak i zatvorio sve otvore (osim otvora za ventilaciju) ve samo svojom tjelesnom temperaturom podii e unutarnju temperaturu iznad nule. Uz primjenu samo jedne gorue svijee rezultat e biti daleko bolji. Za ljeto vae ista pravila. Za izgradnju bivaka upotrijebi kamen, grane, atorsko krilo, vjetrovke, busene trave i dr. Kad zavri bivak, presvui se u suho donje rublje. Zapamti i to! Svoj bivak ne izgradjuj na livadama u udolinama (inverzija hladnog zraka), rubu ume (radi groma), grebenima. - Ne loi vatru u umi i ne pravi lomae. Ako je ipak neophodno, onda napravi propisno ognjite. Poslije naputanja logora dobro i savjesno ugasi i najmanji ostatak vatre. - Ne trgaj planinsko cvijee, ono je ukras prirode. Bezobzirnim branjem nestale su mnoge vrste planinskog cvijea. Poslije odmora ili dueg zadravanja na jednom mjestu, ne bacaj otpatke svugdje okolo. Sakupi sve ostatke jela i ambalae i skloni ih u jamu, grm i si. Nastoj da na bilo kakav nain uestvuje u zatiti ovjekove okoline. - U susretu sa mjetanima - planinskim stanovnicima, budi utiv i prijazan. Budi drueljubiv, a za pruene usluge odui se prikladnim darom. - Kreui se planinskim stazama uklanjaj napadalo kamenje, grane i sl. Popravljaj putokaze i markacije. - Kada odje u planinarski objekat, potuj kuni red. Svaki domain kue ili deurni bie ti zahvalan ako mu pomogne. Planinarske kue i sklonita prije naputanja oisti, operi sudje, pripremi sitna drva za potpalu. Viak hrane (konzervirane) ostavi buduim posjetiocima. - Kad god odlazi iz planinarskog objekta, obavezno se upii u knjigu posjetitelja i tano naznai pravac i cilj svog kretanja. - Ne pij vodu sumnjive kvalitete. U tom sluaju prije upotrebe prokuhati. Na cisternama u krakim predjelima budi tedljiv (sa vodom). Ne prolijeva vodu i ne zahtijevaj vodu za umiranje. - Potuj zatitni reim u nacionalnim parkovima. - uvaj se od sunca. Sunanje za vrijeme tura je tetno jer izaziva tromost i umor.

110 - Glavu, zatiljak i oi treba zatititi od sunca. - Nosi uza se uvijek malu planinarsku apoteku. - Ako se tvom drugu ili nekom dragom u grupi desi neugoda ili nesrea, nastoj mu, ako je to mogue, odmah pratiti prvu pomo i organkovati transport, do prvog objekta ili u dolina. Ako ti nije mogue organizovsti transport, poslije pruene prve pomoi smjesti unesreenog to udobnije i zatiti od nevremena. Poalji najmanje dvojicu po pomo. Uvijek treba napisati u Izvjetaj o nesrei: ime i prezime unesreenog, godine starosti, pol, opis povrede, taan opis mjes ta nesree, adresu stanovanja unesreenog i kop treba obavijestiti, i koliki broj spasilaca je potreban. Na kraje potpis tko je predao izvjetaj o nesrei. - Ako si sam sa svojim drugom, nastoj mu pruiti prm pomo i dobro ga smje stiti i zatititi. Tada pristupi dozivanju za pomo. Nemoj vikati ili davati bilo kakve signale bez odredjenog reda,. Slui se medjunarodnim znacima- za pomo u planini. Po mogunosti treba ih davati ujnim i vidnim signalima. Pitaljkom, zvonom, sirenom, zvidukom i vikanjem, svjetiljkom, bakljom, ogledalom, fenje rom, maramom, vjetrovkom, kapom, alom i sl. Signale kombinujemo. Daj se ovako: Znak davati 6 puta u jednoj minuti. Poslije minute pauze ponoviti po zive. To e uporno ponavljati dok ne dobije odziv. Po pravilu odziv treba da bude tri puta u jednoj minuti. Kada se tako uspostavi kontakt, naizmjenino se to ponavlja dok se ne uspostavi neposredan kontakt izmedju unesreenog i onog koji je uo poziv za pomo (spasavalaca ili dragih) kad se moe sporazumjeti govorom. Ukoliko nema sat, razmak izmedju davanja signala moe odrediti brojanjem i to 21, 22, 23, itd. gdje svaki izgovoreni broj odgovara priblino jednoj sekundi. Zapamti! Po pravilu, nikad ne smije napustiti svog povrijejenog druga. Ako ipak nema drugog' izlaza, zatiti ga do maksimuma, na raun svoje line opreme, ostavi mu vei dio hrane i podji po pomo. Usput, stalno - svakih 10 - 15 minuta, alji pozive za pomo. Ako je to bespue, u nunim razmacima ostavljaj znakove po kojima e lake nai ranije dobro oznaeno mjesto gdje se nalazi tvoj povrijedjeni drug.

Nevrijeme je najei uzrok nesrea i neprijatelj planinara. Zato vodi rauna o oluji i gromovima. Ne krei se u grupi. Neka se pupa razmakne, izbjegavaj vr-hove i grebene. Male i plitke peine i udubljeiija u stijeni slaba su zatita, ak obratno. Izbjegavaj usamljena stabla i nemoj ostati na rubu ume, ve se skloni dublje u umu pod nia stabla u to guoj regiji. Izbjegavaj i proplanke. Nisu dobra ni plitka udubljenja na ravnom tlu. Nemoj lei na zemlju. Ne treba od sebe bacati metalne predmete, niti cepin. Potrebno je samo skinuti cepin sa naprtnjae da iljak ne stri iznad gkve. Najbolje je unuti sastavljenih nogu i pognuti glavu. Poknj se najlonskom folijom ili jo boljom specijalnom zatitom tzv. astrofolijom (metalizirana plastina folija vel. 170x140) i saekati da nevrijeme prodje. Kad kia pada izbjegavaj strma toila, kretanje ispodstijena ili u ljebovima. Pri jakom vjetru sklanjaj se sa izloenih mjesta.

111

- Pri jakoj snijenoj meavi zatititi usta maramom ili alom radi normalnog disanja. - Svoju planinarsku legitimaciju nosi uvijek sa sobom sa markicom za dotinu godinu. - Dobro je da vodi svoj lini planinarski dnevnik. To moe da bude korisna dokumentacija od koje e imati koristi i drugi. - Izvjetavaj matino drutvo o svojim pohodima, novim usponima, i stazama. NA KRAJU TI JO JEDNOM SAVJETUJEM: POSMATRAJ 1 UI IZ PRIRODE, JER JE VLASTITO ISKUSTVO NAJBOLJE. TO VIE NAUI O PRIRODI, O PLANINI I NJENIM UDIMA, NAI E U NJOJ VIZE VESELJA. OVIH NEKOLIKO UPUTA NEKA TI BUDU PUTOKAZ O EMU TREBA NAJVIE VODITI RAUNA KAD SE PRIPREMA DA KRENE U PLANINU I KAD SE BUDE KRETAO PO PLANINI. NEKA TVOJI NAPORI BUDU KRUNISANI ZADOVOLJSTVOM 1 RADOU KAKO BI SE UVIJEK ZADOVOLJAN VRATIO SVOME DOMU.

Drago Bozja, INSTRUKTOR GORSKE SLUBE SPAAVANJA PSJ

ISPRAVKE Uz fotografije na naslovnoj strani treba da stoji: Vrh Maglia - Strana 4 - Strana 8 red 7 treba da stoji umjesto akor: emerno Kao kontrolne take trebale su biti podruene: KLEKOVAA MALA, TITOVA PEINA, VRH VELIKA OSJEENICA, MUZEJ POUNJA KT 17 red 23 treba da stoji: Obje... KT 22 red 18 treba da treba da stoji: avnjama KT 38 red 21 stoji: umarska kua KT 46 uz naslov tana nadmorska visina je 495 m KT 48 red 10 od zagrade KT 64 treba da stoji: a zatim preko Kraljevine i Vranie do kue Pepelari. Put do Kraljevine vodi preko livada ... drugi pasus treba da glasi: Ukoliko nastavimo kretanje u istom pravcu, za oko sat hoda doi emo do planinarskog doma na Skakavcu. Ukoliko od pomenute raskrsnice krenemo udesno, ispod Uevice... treba da stoji: Velikog polja

- Strana 16 - Strana 19 - Strana 24 - Strana 27 - Strana 28

- Strana 32

KT 63

Strana 35 Strana 42

KT 71 red 5

KT 89 zadnji red treba da glasi: U centralnom dijelu planine nalazi se vrh Ljubua 1797 m, dok se sjeverno i juno od glavnog vrha nalaze dvije Male Ljubuse 1605 i 1676 m. KT 90 red 6 treba da stoji: Drinavakog polja treba da stoji: dijelu treba da stoji: Lukijana Radoji" KT 122 red 8 KT 131 red 6

- Strana 44 - Strana 55 - Strana 60 - Strana 69

Kod daljinara Bjelanike transverzale treba navedena vremena hoda podrazumijevati da oznaavaju vrijeme hoda od prethodne iCT do slijedee KT Kod daljinara Tuzlanske transverzaletreba baciti izostavljene dio nice: KT 11 - KT12 2,30 h KT 12 - KT 13 1,30 h KT 13 - KT 14 3,30 h KT 14 - Memii 0,30 h Memii- KT 15 6,30 h KT 15 - KT 16 4,00 h

- Strana 85

- Strana 110

red 7

umjesto rijei izvjetaj treba da stoji obavijest" uz navedeno u redu 8 i 9 treba jo dodati: taan datum i sat kada se dogodila nesrea, da li Je lan PD i kop, da li i koliko osoba je bilo jega kada se dogodila nesrea, eventualno ime od koga je primljena posredno obavijest o nesrei.

-Molimo vas da uvaite ove ispravke, a takodje da budete tolerantni ocjeni tehnikih, korekturnih i jezikih greaka koje nisu mogle biti ispravljene radi primjenjene tehnike tiska. Nedostatak novanih sredstava, porast cijena grafikih usluga i materijala, te kratko vrijeme koje nam je stajalo na raspolaganju bili su glavni uzrok da i pored naeg nastojanja, nismo postigli eljeni kvalitet Vodia.

REDAKCIONI ODBOR