PROJEKTIRANJE RASKRIJA U RAZINI

RASKRIJA
Raskrija su toke u cestovnoj mrei gdje se povezuju dvije ili vie cesta to za posljedicu ima spajanje, razdvajanje, preplitanje i krianje prometnih tokova. Naglaeni su problemi propusnosti i sigurnosti. U procesu planiranja koje prethodi projektiranju potrebno je utvrditi opravdanost primjene odreenog tipa raskrija. Osnovni kriteriji za izbor tipa raskrija: sigurnost zahtijevana propusna mo vanost cesta koje se spajaju ekonominost estetski izgled i uklapanje u okoli

Prometne radnje u raskrijima: Konfliktne toke na etverokrakom raskriju u razini:

Podjela raskrija u razini Prema nainu ureenja: - Nekanalizirana - Kanalizirana Prema broju trakova: - Trokraka (T i Y), - etverokraka i - Viekraka Prema mogunosti kretanja: - Potpuna - Nepotpuna Prema kutu krianja: - Pravokutna - Kosokutna Prema nainu oblikovanja: - Obina - Kruni tokovi

PROJEKTIRANJE RASKRIJA U RAZINI

Nesemaforizirana raskrija predstavljaju najuestaliji element cjelokupnog cestovnog sustava te njihovo funkcioniranje znaajno utjee na kvalitetu odvijanja prometa na vangradskom sustavu cestovne mree. Kada nesemaforizirano raskrije prestane funkcionirati na zadovoljavajui nain treba razmisliti o promjeni graevinsko-prometnog rjeenja raskrija, semaforizaciji ili izboru drugog tipa raskrija. Hrvatska norma HRN U.C4.050 Sadraj: 1. Razmak raskrija 2. Uvjeti lokacije 3. Preglednost raskrija 4. Karakteristini tipovi raskrija 5. Projektni i funkcionalni elementi

1. Razmak raskrija
Uestalo postavljanje raskrija smanjuje kvalitetu odvijanja prometnih tokova na glavnom pravcu kretanja. S druge strane, preveliki razmak dovodi do neravnomjernog optereenja cestovne mree. Preporueni razmak vangradskih raskrija definiran je grafikonom:

Minimalni razmak raskrija u gradskim podrujima:

v (km/h) udaljenost (m) 50 140 60 170 70 205 80 235 90 270 100 300

2. Uvjeti lokacije
Postupak projektiranja raskrija u razini poinje izborom lokacije pri emu moraju biti zadovoljeni slijedei uvjeti: U odnosu na horizontalni tok trase najpovoljnija mjesta za postavljanje raskrija su u pravcu ili u podruju toke infleksije S krivina postavljanje raskrija na nedovoljno preglednim odsjecima glavnog pravca kao to su horizontalne krivine radijusa R < 2Rmin nije dozvoljeno.

U odnosu na vertikalni tok trase najpovoljnije mjesto na glavnom pravcu za raskrije s obzirom na preglednost i uvjete koenja je u jednolikoj niveleti uzdunog nagiba igp<4% ili u tjemenu konkavne vertikalne krivine postavljanje raskrija na potezu vertikalne konveksne krivine radijusa Rv< 4Rvmin nije dozvoljeno.

Prilagoavanje uzdunog nagiba glavne ceste u zoni raskrija:

4% 4% 4%

Rv Rvmin

Poloaj prijeloma nivelete uvjetovan je zahtjevom da tangente vertikalnih krivina moraju zavriti na rubu ili izvan ruba osnovnog kolnika.

Prilagoavanje uzdunog nagiba sporednog pravca u zoni raskrija:

popreni nagib glavnog pravca je mjerodavan za utvrivanje uzdunog nagiba sporednog pravca u podruju raskrija ako se u podruju raskrija glavna cesta nalazi u krivini uzduni nagib sporednog pravca u podruju raskrija ne smije biti vei od 4%

1.5%

2.5 do 4%

Rv Rvmin

Voenje linije sporednog pravca u zoni raskrija Prikljuak sporedne ceste na glavnu nastoji se izvesti kao okomiti spoj radi bolje preglednosti, mogunosti postavljanja odgovarajuih radijusa skretanja i smanjenja konfliktne zone raskrija. Mogu se izvesti devijacije sporednog pravca na prilazu glavnoj cesti pri emu se korekcija osi izvodi s radijusom R>150m, a izuzetno je dozvoljeno koritenje radijusa R>50 m uz obavezno koritenje proirenja kolnika u krivini.

-Desno skretanje na glavnu cestu pa lijevo skretanje -Veliki kapacitet -Manje nesrea -Signalizacija potrebna samo za velika optereenja -Moe se koordinirati rad signala

-Lijevo skretanje na glavnu cestu pa desno skretanje -Mali kapacitet -Vie nesrea -Signalizacija potrebna samo za manja optereenja -Teko se koordinira rad signala

3. Preglednost raskrija Hrvatske norme

Zbog sigurnosti raskrija moraju imati osiguranu povrinsku preglednost koja je osloboena svih vizualnih zapreka. Najpovoljniji uvjeti za raskrija su niski nasipi, a ne bi se smjela postavljati u usjecima ili neposrednoj blizini mostova i tunela.

Za odreivanje granica zone preglednosti mjerodavna su dva naina regulacije prometa: raskrija sa znakom sporedne ceste raskrija kontrolirana stop znakom

- vozilo moe ui u raskrije bez zaustavljanja

Pg - potrebna duljina preglednosti na glavnom pravcu

- vozilo moe ui u raskrije bez zaustavljanja

S P
vs

Ps - potrebna duljina preglednosti na sporednom pravcu vg - projektna brzina na glavnom pravcu vs - projektna brzina na sporednom pravcu ts - vrijeme prolaska raskrijem sporednog volzila

Lv

Pg

GP

vg
Lk Ps

vg

vs t r vs2 Ps = + 3.6 254 ( fT

100

Pg > v g t s
vs t s = Ps + Lk + Lv
ts = Ps + Lk + Lv vs

PP
vs

Lv

vs2 vs t r + + Lk + Lv 2 g ft ts = vs

potrebna duljina preglednosti na glavnom pravcu

v g vs t r vs2 Pg > 3.6 + 254 ( f vs T

+ Lk + Lv i 100 )

Duljine preglednosti za vozila na sporednoj cesti za razliite brzine i za tr=1.5 sek, prikazane su u tablici:
30 0,354 22 40 0,314 37 50 0,280 56 60 0,246 83 70 0,218 118 80 0,196 162 90 0,170 225

vs (km/h) ft Ps (m)

Definiranjem duljina preglednosti na sporednom i glavnom pravcu odreena je povrinska preglednost (polje preglednosti) koju je potrebno osigurati za svako raskrije u razini.

- obvezno zaustavljanje vozila

Vozilo koje se kree glavnom cestom mora biti vidljivo na takvoj udaljenosti da vozilo sa sporedne ceste moe sigurno proi kroz raskrije bez ometanja toka na glavnom pravcu.

S P
vs

duljina prolaska raskrijem sporednog vozila: za jednoliko ubrzano kretanje:

Pg

GP

vg
Lk Lv

vg

PP
vs

ako vremenu prolaska raskrijem t0 dodamo vrijeme reakcije vozaa tr : potrebna duljina preglednosti na glavnom pravcu:

as = 1.5 m/sek2 (1.0 m/sek2 za TV) t r = 1.5 sekunda

Hrvatske norme daju preglednost samo za prolazak raskrijem, a uope ne razmatra sluaj desnih i lijevih skretanja

3. Preglednost raskrija
OPENITO O PREGLEDNOSTI Na svakom raskriju postoji mnogo potencijalno konfliktnih toaka, odnosno mogunosti za sudar vozila. Mogunosti za sudar mogu se smanjiti omoguavanjem potrebne preglednosti i prikladnom regulacijom prometa. Smanjenje vjerojatnosti sudara i uinkovitost raskrija ovisi o svakom pojedinom vozau ali i o izvedbi raskrija. Osiguranje zaustavnog puta na svim mjestima du ceste, ukljuujui pristup raskriju, je nuni, ali ne i dovoljan preduvjet za sigurno funkcioniranje raskrija. Zaustavna preglednost koju obvezno osigurati na svim dijelovima ceste osigurava vozilu koje se kree brzinom koja je ista ili manja od projektne brzine da se moe zaustaviti prije mjesta gdje se nalazi neka prepreka. Preglednost ovisi o visini oka vozaa iznad povrine kolnika, visini objekta iznad povrine kolnika te uvjetima na cesti. Na raskrijima je zbog kompleksnosti situacije i mnogih konfliktnih radnji, radi sigurnog odvijanja prometa, potrebno osigurati veu duljinu preglednosti od zaustavne. Voza koji prilazi raskriju bi trebao imati pregled cijelog raskrija bez ikakvih prepreka, ukljuujui i ureaje za regulaciju prometa, te dovoljnu preglednost da moe uoiti i izbjei mogue konflikte. Vozai na sporednoj cesti moraju imati preglednost glavne ceste tako da mogu odabrati trenutak kada e se ukljuiti u glavni tok.Potrebna preglednost je povezana s brzinom vozila i udaljenosti koju prijee vozilo tijekom vremena uoavanja, reakcije i koenja. Preglednost na raskrijima omoguava vozaima zaustavljenog vozila pregled raskrija kako bi mogli ui u raskrije. Ako je raspoloiva preglednost vozila koja ulaze u raskrije barem jednaka odgovarajuoj zaustavnoj udaljenosti na glavnoj cesti tada voza ima dovoljnu preglednost da predvidi i izbjegne sudar. Meutim, u mnogim sluajevima se vozilo na glavnoj cesti mora zaustaviti ili usporiti da bi moglo pratiti kretnje vozila na sporednoj cesti to nije poeljna situacija.

U svrhu ostvarenja bolje preglednosti u postupku projektiranja prikljuaka treba imati na umu slijedee: vozau koji vri skretanje ulijevo potrebno je vie vremena da pogleda u oba smjera i ustanovi uvjete za sigurno izvrenje manevra, nego vozau koji skree udesno i mora, u pravilu, pogledati u jednom smjeru. Vea duljina preglednosti potrebna je kod vietranih u odnosu na dvotrane prometnice Voza mora biti u mogunosti vidjeti vei dio vozila koje se pribliava kako bi mogao ustanoviti brzinu pribliavanja i udaljenost istog te na osnovu toga odabrati prikladnu vremensku prazninu u glavnom toku potrebnu za izvrenje skretanja ulijevo, udesno ili prijelaz preko ceste. Procjena trajanja vremenskih praznina izmeu prolazaka vozila u prometnom toku postaje tea poveanjem brzine. Starijim vozaima potreban je dulji vremenski razmak meu vozilima da bi izvrili manevar, u odnosu na mlae vozae. Kut skretanja poveava sloenost manevra, prijeenu udaljenost, kao i vremenski interval poteban za sigurno izvrenje istog. Vozaima nadolazeih vozila (koji prometuju na glavnoj cesti s prednou prolaska) takoer treba vrijeme percepcije i reakcije kako bi zakoili ili izvrili drugu radnju izbjegavanja vozila koje se ukljuilo u traku ili je presjeklo. Ovo vrijeme se poveava poveanjem broja i gustoe pristupnih cesta na glavnoj cesti.

PRETPOSTAVKE POTREBNE ZA ODREIVANJE DULJINE PREGLEDNOSTI RASKRIJA GLAVNE I SPOREDNE CESTE Manevar ukljuivanja u promet glavne ceste ukljuuje jednu od tri slijedee radnje: skretanje udesno na cestu skretanje ulijevo na cestu prijelaz preko ceste Potrebna preglednost ovisi o manevru koji se voza sprema izvriti, o nainu regulacije prometa, kao i o brzini prometa. Za razliite naine regulacije prometa (s obveznim zaustavljanjem ili bez zaustavljanja) mora se pretpostaviti lokacija vozila koji se nalazi na sporednoj cesti s namjerom ukljuenja u zonu raskrija. Svaka pojedina situacija mora se sagledati s aspekta ljudskog faktora (sposobnost uoavanja, reagiranja, ponaanje u prometu i sl.), geometrije ceste, geografskog poloaja...

MANEVAR

PUTNIKO VOZILO

KAMION

KAMION S PRIKOLICOM

skretanje ulijevo* skretanje udesno* Presijecanje * skretanje ulijevo s glavne ceste

7.5 6.5 6.5 5.5

9.5 8.5 8.5 6.5

11.5 10.5 10.5 7.5

TABLICA: Vremenske praznine (sec) za izvrenje pojedinih manevara ovisno o tipu vozila ( izvor: The Greenbook (A Policy on Geometric Design o/Highways and Streets),

PREGLEDNOST GLAVNOG SMJERA

S obzirom na navedene razlike u prihvaanju vremenskih praznina za razliite manevre skretanja i prometne uvjete opi postupak za izraun daljine preglednosti uzdu glavne ceste moe se opisati u slijedea 4 koraka: Korak 1: odreivanje vremena od percepcije do reakcije ovisno o manevru koji se treba izvriti te brzini i intenzitetu prometa (dulje vrijeme potrebno je za skretanje ulijevo/prelazak ceste (u odnosu na
vrijeme potrebno za skretanje udesno) dulje vrijeme potrebno je kod cesta velikog intenziteta prometa te velikih brzina vozila koja nailaze (u odnosu na ceste malog intenziteta i niskih brzina)

odreivanje potrebnog vremena koje e omoguiti vozilu da se ukljui u tok bez ometanja toka koji se tom cestom odvija. Obavezno uzeti u obzir tip vozila i duljinu prijeenog puta prilikom skretanja. Korak 3: odreivanje ukupne potrebne vremenske praznine kao zbroj : 1. vremena od percepcije do reakcije (korak 1) 2. vremena za izvrenje manevra (korak 2) Korak 4: izraunati duljinu preglednosti uzdu glavne ceste pomou izraza: DP = 0.278 * Vgl * tg gdje je: DP duljina preglednosti (m) Vgl projektna brzina glavne ceste (km/h) tg vremenski interval potreban vozilu koje se sa sporedne ceste ukljuuje u promet glavne ceste. (s)

Korak 2:

Raskrije s prvenstvom prolaza

vg(km/h) 50 60 70 80 90 100 110 Pg za vs=50 72 80 94 107 130 144 158 Pg vs=40 66 79 92 105 119 132 145 Pg za vs=30 64 77 90 103 115 128 141

Hrvatske norme za duljine preglednosti du sporednog smjera za razliite brzine i duljine preglednosti du glavnog smjera za brzine sporednog smjera od 30 do 50 km/h, za dvotrane ceste i mjerodavno osobno vozilo. Pretpostavljeno vrijeme reakcije prema HRN iznosi 1.5 sekundi.

Amerike smjernice za duljinu preglednosti du sporednog smjera te du glavnog smjera za sve manevre kretanja iz sporednog smjera

Duljine preglednosti na sporednom pravcu za manevar prelaska glavne ceste su podjednake u oba pravilnika do brzine sporednog smjera od 50km, a za vee brzine hrvatske norme daju veu duljinu. Prema hrvatskim normama duljine preglednosti na glavnom pravcu za manevar prelaska su znatno manje od amerikih smjernica. Npr. prema HRN za brzinu glavnog smjera od 70 km/h i sporednog smjera od 50km/h duljina preglednosti du glavnog smjera za manevar prelaska osobnog vozila iznosi 94 m, a u amerikim smjernicama iznosi 130m. Uzrok navedenom su razliite pretpostavke normi. Po hrvatskim normama se pretpostavlja da vozilo koje se sporednim privozom pribliava raskriju u namjeri da presjee glavni tok ne usporava ve cijelo vrijeme vozi projektnom brzinom. Amerike smjernice temeljene na provedenim istraivanjima pretpostavljaju da vozila na sporednom toku usporavaju na 60% projektne brzine i kada nema konfliktnih vozila u glavnom toku to produljava potrebno vrijeme sporednom vozilu za prelazak glavnog smjera, a samim tim i duljinu preglednosti na glavnom smjeru. Istovremeno sporednom vozilu je potrebna manja duljina zaustavnog puta pa samim tim i manja duljina trokuta preglednosti na sporednom pravcu. Jo drastinije razlike se pojavljuju u duljinama preglednosti u glavnom smjeru potrebnim za manevre skretanja lijevo i desno u glavni tok. Hrvatske norme uope ne predviaju ovaj sluaj. Po amerikim smjernicama bi npr. za brzinu glavnog smjera od 70km/h duljina preglednosti u glavnom smjeru iznosila 160m bez obzira na projektnu brzinu sporednog smjera, a po hrvatskim normama za brzinu glavnog smjera od 70 na sat i sporednog od 50km/h te mjerodavno osobno vozilo potrebno je osigurati duljinu preglednosti od 94m.

RASKRIJA S OBVEZNIM ZAUSTAVLJANJEM

Duljine preglednosti du glavnog pravca za prelazak i desno skretanje te za lijevo skretanje prema amerikim smjernicama dane su u slijedeoj tablici.

Prema hrvatskim normama vozilo koje se kree glavnom cestom mora biti vidljivo te na takvoj udaljenosti da vozilo na sporednom putu moe sigurno proi kroz raskrija bez ometanja toka na glavnom pravcu
vg (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 Pg (m) 51 68 85 102 119 136 153 170 187 204

Preporuene duljine preglednosti za lijevo skretanje s poveanim vrijednostima prihvaenih vremenskih praznina

4. Karakteristini tipovi raskrija

S obzirom na vanost cesta koje se kriaju i pripadajua prometna optereenja razlikuju se tri osnovna tipa raskrija u razini. TIP 1 predstavlja najjednostavniji oblik gdje je dovoljno osigurati preglednost i postaviti osnovnu prometnu signalizaciju. Ovaj tip se koristi kod spoja lokalnih cesta s malim prometnim optereenjem.

TIP 2 odgovara malom do srednjem prometnom optereenju kod kojih uee lijevih skretanja ne prelazi 10%. Ovaj tip se uobiajeno izvodi s kapljastim otokom za kanaliziranje prometnih tokova na sporednom pravcu.

TIP 3a predstavlja najsloeniji tip i primjenjuje se kod spoja vanijih cesta s velikim prometnim optereenjem. Kod ovog tipa obavezna je primjena dodatnih trakova za lijevo i desno skretanje na glavnom pravcu te fiziko kanaliziranje tokova na privozima sporednog pravca.

 TIP 3b je primjer kombiniranog vorita gdje se etverokrako krianje rjeava s dva trokraka raskrija.

5. Projektni i funkcionalni elementi

Prometni trakovi za kretanje pravo Dodatni trakovi za lijevo skretanje Dodatni trakovi za desno skretanje Razdjelni prometni otoci

Mogui naini voenja osnovnog kolnika prilikom dodavanja lijevog dodatnog traka a) U krivini b) Obostrano c) S jedne strane

Primjer voenja prolaznih i dodatnih trakova s jedne strane

5. Projektni i funkcionalni elementi

Prometni trakovi za kretanje pravo Jednake su irine kao i trakovi na ostalom dijelu ceste Dodatni trakovi za lijevo skretanje Preporuljivo ih je izvesti na gotovo svim raskrijima u razini, a obavezno ih je izvesti na semaforiziranim krianjima etverotranih cesta Dodatni trakovi za desno skretanje Razdjelni prometni otoci Ope napomene irina trakova za nova raskrija iznosi od 3 do 3.5 m. Kod dodavanja lijevog traka na postojee raskrije moe se dopustiti manja irina (2.75). Najmanja irina traka koji se nalazi izmeu izdignutih rubnjaka je 4.5m za brzine manje od 70km/h, a za vee brzine iznosi 5.5m

Trakovi za kretanje pravo

Trakovi za kretanje pravo jednake su irine kao i trakovi na ostalom dijelu ceste. Broj trakova za kretanje pravo na privozu raskrija mora biti jednak broju trakova za pravo na izvozu iz raskrija.

Trakovi za lijevo skretanje

Preporuljivo je izvesti trakove za lijeva skretanja na gotovo svim raskrijima u razini, a obavezno ih je izvesti na semaforiziranim krianjima etverotranih cesta. Trak za lijevo skretanje konstruira se od slijedeih dijelova: dio za akumuliranje vozila i pripremu za skretanje - La
(odreuje se na temelju 95% duljine kolone HCM u gradu obino20m, min. 10m za 2 vozila)

dio za smanjenje brzine Lv dio za promjenu traka - Lp

za v 70 km/h

Duljina Lz potrebna za izmicanje traka za kretanje pravo u glavnom smjeru (do dostizanja pune irine za v < 70 km/h traka za lijevo skretanje) iznosi najmanje

Lz = v p

t 3

Duljina Lz potrebna za izmicanje traka za kretanje pravo u glavnom smjeru (do dostizanja pune irine traka za lijevo skretanje) iznosi L = v t z p 3 kada se proirenje vri samo s jedne strane, a za obostrano proirenje iznosi:

2 Lz = v p t 3

vp projektna brzina t irina prometnog traka

U gradu Lz iznosi min. 20m

Duljine dijelova Lv i Lp dane su u priloenoj tablici . Na temelju podataka iz tablice mogu se odrediti minimalne duljine traka za lijevo skretanje. Pri tome zbroj duljina La i Lv ne smije biti manji od 30m.

Pri velikim prometnim optereenjima sa znatnim ueem teretnih vozila dio za pripremu vozila na skretanje poveava se na minimalno 40m.

 Konstrukcija traka za lijevo skretanje

20 .

o cs 3 5 s ete .7

15 .7
15 .2

37 .5
15 .2 45 .2
L z 35 . 7 35 .7

3 0

05 z .L

b
o cs s ete

Slika 11: Konstrukcija dodatnog traka za lijevo skretanje (za vp<70 i vp >70km/h)
L p L v L a

Kod konstrukcije traka za brzine vee od 70 km/h na mjestu proirenja ceste radi umetanja traka, kolnik se obiljeava poljem za usmjeravanje prometa od ijeg se trbuha nastavlja prvo isprekidana pa na kraju puna linija na dijelu za postrojavanje La. Pri razdvajanju suprotnih trakova na mjestu gdje polje za usmjeravanje prometa postie irinu od 2 m poinje dio za prestrojavanje Lp ija se duljina oita iz tablice 3. Od tog dijela je predvieno suenje polja za usmjeravanje prometa koje se izvodi na duljini od 30m. Suenje polja se izvodi u pravcu, a poetak i kraj suenja se zaobljuju radijusima u ovisnosti o brzini ( R1=80 R2=50m za brzinu v=50km/h). Za projektne brzine manje od 70km/h moe se izostaviti polje za usmjeravanje prometa, pri emu se vanjski dio traka za lijevo skretanje obiljeava punom linijom.

Trakovi za desno skretanje

Trakovi za desna skretanja na glavnoj cesti projektiraju se uvijek s vanjske strane prolaznih trakova. Posebne trakove za desna skretanja potrebno je predvidjeti u slijedeim sluajevima: 1. vp>100 km/h, poeljno za vp>70km/h 2. ako je raskrije semaforizirano i ima puno desnih skretaa 3. na raskrijima s 4 ili vie prometnih trakova 4. ako je desno skretanje oteano zbog velikog broja pjeaka Ukupna duljina traka za desna skretanja sastoji se od duljine potrebne za promjenu traka Lp i duljine za smanjenje brzine Lv. Za sluaj da se radi o semaforiziranom raskriju potrebno je predvidjeti potrebnu duljinu La za akumuliranje vozila, odnosno pripremu za skretanje. Duljina La ovisi o intenzitetu prometnih tokova vozila i pjeaka, (obino se dimenzionira na 95% duljinu kolone koja se rauna po metodologiji HCM). Za odreivanje duljine Lv i Lp koristi se ista tablica kao za lijeva skretanja.

Konstrukcija traka za desno skretanje

Raskrije s dodatnim trakovima za lijevo i desno skretanje u naelu se projektira tako da oba dodatna traka poinju u istoj stacionai.

Konstrukcija klinastog izvoza i trocentrine izlazne krivine za desno skretanje na raskriju tipa 3.

Slika: Elementi projektiranja desnog traka Graevinske dimenzije elemenata traka za desno skretanje mogu se izraunati iz slijedeih pretpostavki: Vozilo koje skree s glavnog toka pristupa izvozu prilagoenom brzinom V = 0,8 Vgp (brzina na glavnom kolniku). Vozilo prelazi na trak za usporenje u vremenu od 3 sekunde. To se obavlja na putu lc = tx V/3,6 tj. lc = 0,66 Vgp. Na dionici ld vozilo usporava od poetne brzine V=0,8 Vgp do brzine V (Vskretanja). Pod pretpostavkom da se usporenje obavlja konstantno (u = const) slijedi:

V ' 2 V '' 2 ld = 26u

Proizlazi da potrebna duina izvoza iznosi:
t * V ' V ' 2 V '' 2 Lizl = + 3,6 26u

Preporuljive vrijednosti usporenja u su u granicama od 1,2 do 1,5 m/sec2 to je lako ostvarljivo za sve tipove vozila.

Razdjelni prometni otoci

razdjelni otoci se predviaju za odjeljivanje prometnih tokova na raskrijima van naselja treba omoguiti prirodno ulijevanje lijevih prometnih tokova klinasti vrh se smie u odnosu na os SC, a kapljasti (deblji) zavretak treba odmaknuti od ruba glavnog pravca za min 2 m

manja kaplja za raskrije tip 2

velika kaplja za raskrije tip 3