You are on page 1of 49

ZAKON O NASLJEIVANJU

(Sl.list SRBiH br.7/80-267, 15/80-711).

DIO PRVI
NASLJEDNO PRAVO

I - OPTE ODREDBE
Ostvarivanje nasljednog prava
lan 1.
Nasljedno pravo u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini ostvaruje se po odredbama ovog zakona.

Predmet nasljedjivanja
lan 2.
Nasljeivivati se mogu stvari i prava koja pripadaju pojedincima.

Nasljedjivanje nepokretne imovine


lan 3.
Nasljedjivanjem se ne moe prei zakonom odredjena veliina nepokretne imovine koju pojedinci mogu imati u svojini.

Ravnopravnost u nasljedjivanju
lan 4.
Gradjani, su pod istim uslovima ravnopravni u nasljedjivanju.

Nasljedjivanje vanbranih srodnika i srodnika iz potpunog usvojenja


lan 5.
Vanbrano srodstvo izjednauje se u pogledu nasljedjivanja sa branim, a srodstvo potpunog usvojenja sa sredstvom po krvi. U sluaju potpunog usvojenja prestaju medjusobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka s a njegovim srodnicima po krvi.

Osnovi pozivanja na nasljedje


lan 6.
Naslijediti se moe na osnovu zakona i na osnovu testamenta.

Raspolaganje testamentom
lan 7.
Zavjetalac moe testamentom raspolagati svojom imovinom na nain i u granicama koji su odredjeni u zakonu.

Zaostavtina bez nasljednika


lan 8.
Zaostavtina bez nasljednika postaje drutvena svojina.

II - NASLJEDJIVANJE NA OSNOVU ZAKONA


ZAKONSKI NASLJEDNICI

NASLJEDNI REDOVI
Krug zakonskih nasljednika
lan 9.
Ako o vim zakonom nije drukije odredjeno na osnovu zakona umrlog nasljedjuju: svi njegovi potomci, njegov brani drug, njegovi roditelji, njegova braa i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i babe i njihova djec a. Lica iz prethodnog stava nasljedjuju po nasljednim redovima. Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog reda. a) Prvi nasljedni red

Potomci i brani drug umrlog


lan 10.
Zaostavtinu umrlog nasljedjuju prije svih njegova djeca i njegov brani drug. Nasljednici prvog nasljednog reda nasljedjuju na jednake dijelove.

Pravo predstavljanja

lan 11.
Dio zaostavtine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadivjelo ostavioca nas ljedjuju njegova djeca, unuad ostavioeva, na jednake dijelove, a ako je neko od unuadi umrlo prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio iv u trenutku smrti ostavioeve nasljedjuju njegova djeca, praunuad ostavioeva, na jednake dijelove, i ta ko redom sve dok ima potomak ostavioevih. b) Drugi nasljedni red

Brani drug i roditelji umrloga


lan 12.
Zaostavtinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljedjuje njegov brani drug i njegovi roditelji. Roditelji umrlog nasljedjuju jednu polovinu zaostavtine na jednake dijelove, a drugu polovinu zaostavtine nasljedjuje brani drug umrlog. Ako i za umrlog nije ostao brani drug, roditelji umrlog nasljedjuju cijelu zaostavtinu na jednake dijelove.

Braa i sestre umrloga i njihovi potomci


lan 13.
Ako je jedan roditelj ostavioev umro prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljedjuju njegova djeca (braa i sestre ostavioevi), njegova unuad i praunuad i njegovi dalji potomci, po pr avilima koja vae za sluaj kad umrlog nasljedjuju njegova djeca i ostali potomci. Ako su oba roditelja ostavioeva umrla prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi svakome od njih pripao da je nadivio ostavioca nasljedjuju njihovi potomci, prema odredbama prethodnog stava. U svim sluajevima ostavioeva braa i sestre samo po ocu nasljedjuju na jednake dijelove majin dio, a rodjena braa i sestre nasljedjuju na jednake dijelove sa braom i sestrama po ocu, oev dio, a sa braom i sestrama po majci, majin dio.

Nasljedjivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva


lan 14.
Ako je jedan roditelj ostavioev umro prije ostavioca a nije ostavio nijednog potomka, dio zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljedjuje drugi roditelja, a ako je i ovaj umro prije ostavioca, njegovi potomci nasljedjuju ono to bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama prethodnog lana.

Nasljedjivanje oba roditelja koja su umrla bez potomstva


lan 15.
Ako su oba roditelja ostavioeva umrla prije ostavioca a nisu ostavili nijednog potomka, cijelu zaostavtinu nasljedjuje nadivjeli brani drug ostavioev. c) Trei nasljedni red

Djedovi i babe umrloga

lan 16.
Zaostavtinu umrloga koji nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni branog druga nasljedjuju njegovi djedovi i babe. Jednu polovinu zaostavtine nasljedjuju djed i baba sa oeve strane, a drugu polovinu djed i baba sa majine strane.

Prava djeda i babe iste loze


lan 17.
Djed i baba iste loze nasljedjuju na jednake dijelove. Ako je neki od predaka jedne loze iz prethodnog stava umro prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljedjuju njegova djeca, po pravilima koja vae za sluaj kad umrlog nasljedjuju njegova djeca. U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i babe jedne loze i njihove djece vae pra vila po kojima nasljedjuju roditelji ostavioevi i njihova djeca.

Nasljedjivanje djeda i babe jedne loz e koji su umrli bez djece


lan 18.
Ako su djed i baba jedne loze umrli prije ostavioca a nisu ostavili ni jedno dijete, dio zaostavtine koji bi im pripao da su nadivjeli ostavioca nasljedjuju djed i baba druge loze i njihova djeca, kako je odredjeno u prethodnom lanu.

2. POSEBNE ODREDBE ZA NEKE NASLJEDNIKE


a) Nepotpuno usvojenje
lan 19.
Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju prema usvojiocu ista nasljedna prava kao i usvojieva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju ta prava nisu ograniena ili sasvim iskljuena. U sluajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci nasljedjuju usvojioca kao njegova djeca, usvojilac nasljedjuje usvojenika i njegove potomke. Usvojilac ima na zaostavtinu us vojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovarajui predak usvojenika prema svojim potomcima. Usvojenik i njegovi potomci ne nasljedjuju usvojieve srodnike, njegovog branog druga, ni druge njegove usvojenike. Srodnici usvojioca i njegov brani drug kod nepotpunog usvojenja ne nasljedjuju usvojenika ni njegove srodnike. Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljedjivanja izmedju usvojenika i njegovih srodnika.

lan 20.
Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi pootomci ne mogu naslijediti usvojioca ako je usvojilac bio podnio zahtjev za raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev bio osnovan.

B) DJECA
Poveanje nasljednoga dijela djece

lan 21.
Kada su djeca koja nemaju nunih sredstava za ivot pozvana na nasljedje sa branim drugom ostavioevim, sud moe na njihov zahtjev odluiti da naslijedje i jedan dio ovog dijela zaostavtine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi brani drug. Sud moe odluiti da djeca naslijed e cijelu zaostavtinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djeca zapala u oskudicu. Ako neko od djece nema nunih sredstava za i vot moe zahtijevati poveanje svoga dijela kako prema branom drugu tako i prema ostaloj djeci ostavioevoj. Pri odluivanju u sluajevima iz prethodnih stavova sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i sposobnosti za privredjivanje svakog djeteta i branog druga, trajanje brane zajednice, kao i vrijednost zaostavtine.

C) GUBITAK PRAVA NA NASLJEDJIVANJE BRANOG DRUGA


Kad brani drug nema pravo na nasljedje
lan 22.
Pravo nasljedjivanja na osnovu zakona izmedju branih drugova prestaje razvodom braka ili ponitenjem braka. Brani drug nema pravo na nasljedje: (1) ako je ostavilac bio podnio tubu za ra zvod braka, a poslije smrti ostavioeve se utvdi da je tuba bila osnovana, (2) ako njegov brak sa ostaviocem bude oglaen za nepostojei, ili bude poniten, poslije smrti ostavioeve, iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani drug znao u vrijeme zakljuenja braka, (3) ako je njegova zajednica ivota sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviocem.

Poveanje nasljednog dijela branog druga


lan 23.
Kad je brani drug koji nema nunih sredstava za ivot pozvan na nasljedje sa nasljednicima prvog ili drugog nasljednog reda sud moe, na zahtjev branog druga, odluiti, da brani drug naslijedi i jedan dio onog dijela zaostavtine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici, a moe odluiti i da brani drug naslijedi cijelu zaostavtinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom,brani drug zapao u oskudicu. Pri odluivanju u sluaju iz prethodnog stava sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i sposobnosti, za privredjivanje branog druga, trajanje brane zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za privredjivanje i vrijednost zaostavtine.

D) RODITELJI
Poveanje nasljednog dijela roditelja
lan 24.
Kad su roditelji koji nemaju nunih sredstava za i vot po zvani na nasljedje sa branim drugom ostavioevim, sud moe na njihov zahtjev, odluiti da nasljedje i jedan od onog dijela zaostavtine koji bi po zakonu tr ebalo da naslijedi brani drug. Sud moe odluiti da roditelji naslijede cijelu zaostavtinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu.

Ako je i zmedju roditelja ostavioevih zajednica ivota trajno preostala, a samo jedan roditelj nema sredstva nunih za i vot, onaj roditelj moe zahtijevati poveanje nasljednog dijela kako prema branom drugu tako i prema drugom roditelju ostavioevom. Ako je jedan roditelj ostavioev umro prije ostavioca, nadivjeli roditelj koji nema nunih sredstava za i vot moe zahtijevati poveanje svog nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostavioevog roditelja. Pri odluivanju u sluajevima iz prethodnih stavova sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i sposobnosti za privredjivanje roditelja, imovinske prilike branog druga odnosno nasljednika umrlog roditelja i njegovu sposobnost za privredjivanje i vrijednost zaostavtine.

e) Nasljedjivanje autorskih imovinskih prava


lan 25.
Autorsko imovinska prava umrlog nasljedjuju njegova djeca, njegov brani drug i njegovi roditelji.

lan 26.
Lica iz prethodnog lana nasljedjuju po nasljednim redovima. Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljea lica daljeg nasljednog re da.

lan 27.
Ukoliko nema nasljednika iz lana 35. ovog zakona, autorski imovinska prava postaju drutvena svojina.

B. NUNI NASLJEDNICI
1. Nuni nasljednici i nuni i raspoloivi dio zaostavtine Nuni nasljednici
lan 28.
Nuni nasljednici su: djeca umrlog, njegovi usvojenici lan 20.) i njegov brani drug. Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici i njihovi potomci lan 19. stav 1.), njegovi roditelji i njegova braa i sestre su nuni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot. Lica navedena u ovom lanu su nuni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljedjivanja pozvana na nasljedje.

Nuni i raspoloivi dio


lan 29.
Nuni nasljednici imaju pravo na dio zaostavtine koji ostavilac ne moe raspolagati i koji se naziva nuni dio. Nuni dio nasljednika iz lana 28. stav 1. i znosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih nasljednika jednu treinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljedjivanja. Ostatkom zaostavtine moe zavjetalac raspolagati po svojoj volji i taj dio zaostavtine naziva se raspoloivi dio.

Pravo na nuni dio je nasljedno pravo

lan 30.
Nunom nasljedniku pripada odredjeni dio svake stvari i prava koji sainjavaju zaostavtinu, ali ostavilac moe odrediti da nuni nasljednik primi svoj dio i u odredjenim stvarima, pravima ili u novcu.

2. IZRAUNAVANJE NUNOG I RASPOLOIVOG DIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA TESTAMENTOM I VRAANJE POKLONA


a) Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela Utvrdjivanje vrijednosti zaostavtine
lan 31.
Vrijednost zaostavtine na osnovu koje se izraunava nuni dio utvrdjuje se na sljedei nain: - prvo se propisuje i procijenjuju sva dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti, raunajui tu i sve ono ime je raspolagao testamentom, kao i sva njegova potraivanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraivanja koja su oigledno nenaplativa; - od utvrdjene vrijednosti dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti odbijaju se trokovi sahrane ostavioca, iznos trokova popisa i procjene zaostavtine i iznos dugova ostavioca; - dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavilac uinio ma na koji nain nekom zakons kom nasljedniku, pa i poklona uinjenih nasljednicima koji se odriu nasljea, kao i onih poklona za koje je ostavilac naredio da se ne uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i poklona za koje je ostavilac u posljednjoj godini svog i vota uinio drugim licima koja nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobiajenih poklona. Pri utvrdjivanju vrijednosti zaostavtine ne uzima se u obzir vrijednost poklona uinjenih drutveno -politikoj zajednici, organizaciji udruenog rada ili drugoj samoupravnoj organizaciji, drutveno-politikoj organizaciji ili udruenju gradjana, ni poklona uinjenih za postizanje optekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona ne raunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Poklon i odredjivanje njegove vrijednosti


lan 32.
Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od prava, oprotaj duga ono to je ostavilac za vrijeme svog i vota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili proirenja domainstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade.

lan 33.
Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavioeve, a prema njenom stanju u vrijeme kada je poklon uinjen. Poklon u vidu osiguranja

lan 34.
Kad se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca kao vrijednost poklona uzee se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir premija vei od osigurane sume, ka o vrijednost poklona uzee se iznos osigurane sume.

B) IMOVINA KOJA SE IZDVAJA IZ ZAOSTAVTINE


Izdavanje u korist potomka koji su privredjivali sa ostaviocem
lan 35.
Potomci i usvojenici (lan 19. stav 1) ostavioevi koji su ivjeli u zajednici sa ostaviocem i svojim radom, zaradom ili mu na drugi nain pomogli u privredjivanju, imaju pravo zahtijevati da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine. Tako izd vojeni dio ne spada u zaostavtinu i ne uzima se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Izdvajanje predmeta domainstva


lan 36.
Nadivjelom branom drugu i potomcima ostavioevim koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstu pripadaju predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo, namjetaj, posteljina i slino, ali ne i ako su ovi predmeti znatnije vrijednosti. Tako izd vojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunavaju nasljedniku njegov nasljedni dio. c) Smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklona zbog povreda nunog dijela Povreda nunog dijela. Pokloni i raspolaganja testamentom uinjeni u korist nunih nasljednika

lan 37.
Kad je povrijedjen nuni dio, raspolaganja testamentom e se smanjiti a pokloni e se vratiti ukoliko je potrebno da bi namirio nuni dio. Nuni dio je povrijedjen kada ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i poklonom premae raspoloivi dio. Pri utvrdjivanju ukupne vrijednosti testamentalnih raspolaganja i poklona uzimaju se u raun i oni pokloni i raspolaganja testamentom za koja je ostavilac naredio da se ne uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio. Od poklona i testamentalnih raspolaganja koja se uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u raun pri utvrdjivanju ukupne vrijednosti testamentalnih raspolaganja i poklona samo onoliko za koliko oni premauju njegov nuni dio.

Red smanjenja i vraanja


lan 38.
Kad je povrijedjen nuni dio prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, pa ukoliko nuni dio time ne bi bio namiren, vraaju se pokloni.

Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom i privilegovani legat


lan 39.
Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim, i bez obzira da li se nalaze u jednom ili vie testamenata, ako iz testamenta ne proizilazi neto drugo.

Ako je za vjetalac ostavio vie legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj e se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostie da se namiri nuni dio.

Srazmjerno smanjenje legata naloenih testamentalno nasljedniku ili legataru


lan 40.
Testamentalni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nuni dio, moe traiti srazmjerno smanjenje legata koje treba da isplati, ako iz testamenta ne proizilazi to drugo. Isto vai i za legatara kome je za vjetalac naloio da iz svog legata neto isplati.

Red vraanja poklona


lan 41.
Vraanje poklona vri se poev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto redu kojima su pokloni uinjeni. Pokloni uinjeni istovremeno vraaju se srazmjerno.

Poloaj poklonoprimca koji vraa poklon


lan 42.
U pogledu poklonjene stvari koju je duan da vrati poklonoprimac se smatra kao savjesni dualac do dana kada je saznao za zahtjev za vraanje poklona.

Ko moe traiti smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklona


lan 43.
Smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklona kojim je povrijedjen nuni dio mogu traiti samo nuni nasljednici.

Zastarjelost prava na traenje smanjenja testamentalnog raspolaganja i vraanje poklona


lan 44.
Smanjenje raspolaganja testamentom moe se traiti u roku od tri godine od proglaenja testamenta, a vraanje poklona u roku od tri godine od smrti ostavioeve odnosno od dana kada je rjeenje o njegovom proglaenju za umrlog, odnosno rjeenje kojim se utvrdjuje njegova smrt postalo pravosnano.

3. ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA IZ NASLJEDJA I LIENJE NUNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA


a) Iskljuenje nunih nasljednika

Osnovi iskljuenja
lan 46.
Zavjetalac koji eli da iskljui nasljednika mora to izraziti u testamentu na nesumnjiv nain, a korisno je da navede i osnov za iskljuenje, Osnov za iskljuenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta. U sluaju spora o osnovanosti iskljuenja dunosti dokazivanja da je iskljuenje osnovno lei na onome ko se na iskljuenje poziva.

Posljedice iskljuenja
lan 47.
Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u obimu u kome je iskljuen, a pravo ostalih lica koja mogu naslijedit i ostavioca odredjuju se kao da je iskljueni umro prije ostavioca.

b) Lienje nunog dijela u korist potomaka


lan 48.
Ako je potomak koji je imao pravo na nuni dio prezaduen ili je rasipnik zavjetalac ga moe liiti u cjelini ili djelimino njegovog nunog dijela u korist njegovih maloljetnih ili punoljetnih potomaka koji su nesposobni za privredjivanje. Ovo lienje ostaje punovano samo ako u trenutku otvaranja nasljedja lieni ima maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za privredjivanje.

C. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI DIO


Uraunavanje poklona zakonskom nasljedniku
lan 49.
Svakom zakonskom nasljedniku uraunava se u nasljedni dio sve to je na ma koji nain dobio na poklon od ostavioca. Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene stvari sve do smrti ostavioeve ne uraunavaju se. Poklon se ne uraunava ako je ostavilac izjavio u vrijeme poklona ili kasnije, ili u testamentu, da se poklon nee uraunati u nasljedni dio, ili se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila volja ostavioeva. Pri tome ostaju u vanosti odredbe o nunom djelu.

Uraunavanje legata zakonskim nasljednicima


lan 50.
Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta proizlazi da je za vjetalac htio da nasljednik dobije legat pored svoga dijela.

Uraunavanje poklona u legat


lan 51.
Uraunavanje poklona i legata vri se na taj nain to ostali nasljednici dobivaju iz zao stavtine odgovarajuu vrijednost, nasljednik kome se vri uraunavanje poklona i legata nije duan da im vrati neto od onoga to je dobio. U sluaju iz prethodnog stava ostaju u vanosti odredbe o nunom dijelu.

Pravo nasljednika kome se poklon ili legat ne uraunava


lan 52.
Kad prema volji ostavievoj poklon ili legat ne treba da se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadra va poklon odnosno legat i uestvuje se ostalim nasljednicima u diobi zaostavtine kao d a poklona odnosno legata nije ni bilo. Kad ima nunih nasljednika, a prema volji ostavioevoj poklon ili legat ne treba da se urauna nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik e moi da zadri poklon odnosno legat u granicama raspoloivog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao nasljedja


lan 53.
Nasljednik koji se odrekao nasljedja zadra va poklon u granicama raspoloivog dijela. On ima pravo da zahtijeva ispunjenje legata samo u granicama raspoloivog dijela.

Pravo vraanja poklona


lan 54.
Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati zaostavtini. U tom sluaju nee mu se njena vrijednost uraunati u nasljedni dio, a u pogledu trokova koje je uinio za stvar i u pogledu oteenja koja je pretpjela, sma trae se za savjesnog draoca, ukoliko se ne dokae njegova nesavjesnost.

Odredjivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju


lan 55.
Pri uraunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavioeve, a prema njenom stanju u vrijeme poklona.

Poklon u vidu osiguranja


lan 56.
Kad se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzee se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir premija vei od osigurane sume kao vrijednost poklona uzee se iznos osigurane sume.

Trokovi izdravanja nasljednika


lan 57.
Ono to je potroeno na izdra vanje nasljednika i na njegovo obavezno kolovanje nee se uraunati u njegov nasljedni dio. Da li e se izdaci koje ostavilac uinio za dalje kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio u kojoj mjeri, odluie sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednos t zaostavtine i trokova kolovanja i osposobljavanja za samostalan ivot ostalih nasljednika.

Uobiajeni manji pokloni


lan 58.
Uobiajeni manji pokloni ne uraunavaju se u nasljedni dio.

lan 59.
Pokloni uinjeni licu umjesto koga nasljednik dolazi na nasljee usljed smrti tog lica ili usljed njegovog odricanja od nasljedja, uraunavaju se i u nasljedni dio. Pokloni uinjeni licu umjesto koga nasljednik dolazi na nasljedje zbog nedostojnosti tog lica, ili zbog njegovog iskljuenje iz nasljedja ili zbog lienja nunog dijela, ne uraunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.

Uraunavanje nasljednikovog duga ostaviocu


lan 60.
Nasljedniku se uraunava u njegov dio ono to je dugovao ostaviocu.

Zahtjev za uraunavanje
lan 61.
Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju pokloni i legati, mogu podnositi samo njegovi sanasljednici.

III - NASLJEDJIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA


A. USLOVI ZA PUNOVANOST TESTAMENTA Sposobnost za sainjavanje testamenta
lan 62.
Testament moe sainiti svako lice sposobno za rasudjivanje koje je navrilo 16 godina ivota.

Testament je nitav ako u vrijeme njegovog sainjavanja zavjetalac nije imao 16 godina ivota ili ako nije bio sposoban za rasudjivanje. Gubitak sposobnosti za rasudjivanje koji bi nastupio poto je testament sainjen ne utie na njegovu punovanost.

Nitavnost testamenta
lan 63.
Nitav je testament ako je zavjetalac bio nesposoban za rasudjivanje, nije imao 16 godina, bio natjeran prijetnjom, ili prinudom da ga saini ili se odluio da ga saini usljed toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi. Prijetnja, prinuda ili prevara povlai nitavnost testamenta i kad potie od treeg lica. Raspolaganja testamentom su nitavna i kad postoji zabluda o injenicama koje su pobudile zavjetioca da uini ta raspolaganja. Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, usljed prevare, ili u zabludi, nitave su samo te odredbe.

lan 64.
Ponitenje testamenta iz razloga utvrdjenih odredbama prethodnog lana moe traiti samo lice koje ima pravni interes, i to u roku od jedne godine od kada je doznalo za postojanje uzorka nitavnosti, a najdalje za deset godin a od proglaenja testamenta. Ponitenje testamenta prema nesavjesnom licu moe se traiti za 20 godina od proglaenja testamenta.

Forma testamenta kao uslov za njegovu punovanost


lan 65.
Punovaan je onaj testamet koji je sainjen u obliku utvrdjenom u zakonu i pod uslovima predvidjenom u zakonu.

B. OBLICI TESTAMENTA
Svojeruni testament
lan 66.
Testament je punovaan ako ga je za vjetalac napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Za punovanost svojerunog testam enta nije nuno da je u njemu naznaen datum kada je sainjen, ali je korisno da datum bude naznaen.

Pismeni testament pred svjedocima


lan 67.
Zavjetalac koji zna da ita i pie moe sainiti testament na taj nain to e ispravu koju mu je neko drugi sastavio svojeruno potpisati u prisustvu d va svjedoka, izjavljujui pred njima da je to njegov testament.

Sudski testament

lan 68.
Testament moe zavjetaocu sainiti po njegovom kazivanju sudije nadlenog suda koji e pretho dno utvrditi identitet za vjetaoca. Poto zavjetalac ovakav testament proita i potpie, sudija e potvrditi na samom testamentu da ga je za vjetalac u njegovom prisustvu proitao i potpisao.

Sudski testament ako zavjetalac nije u stanju da ga proita


lan 69.
U sluaju da zavjetalac nije u stanju da proita testament koji mu je sainio sudija, ovaj e ga proitati zavjetaocu u prisustvu dva svjedoka. Zavjetalac e zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti na njega o tisak prsta poto izjavi da je to njegov testament. Svjedoci e se potpisati na testamentu. Sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvrene.

Predavanje testamenta sudu


lan 70.
Zavjetalac moe svojeruni testament, pismeni testament pred svjedocima i sudski testament predati na uvanje nadlenom sudu u otvorenom ili zatvorenom omotu, o emu e sud sastaviti zapisnik, testament staviti u zaseban omot, koji e zapeatiti i uvati u sudu.

Sainjavanje pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta


lan 71.
Pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta svjedoci mogu biti punoljetna lica koja nisu liena poslovne sposobnosti i koja znaju itati i pisati a kod sudskog testamen ta i koja razumiju jezik na kome je testament sainjen. Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti testamenta sainiti po kazivanjui zavjetaoca u svojstvu sudije: potomci zavjetaoca, njegovi us vojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojioci, njegovi srodnici u porodinoj liniji do etvrtog stepena zakljueno, brani drugovi svih ovih lica i brani drug zavjetaoca.

Raspolaganje u korist sudije, svjedoka i njihovih bliih srodnika


lan 72.
Nitave su odredbe testamenta kojim se ostavlja neto sudiji koji je testament sainio, svjedocima pri njegovom sainjavanju, kao i precima, potomcima, brai i sestrama i branim drugovima ovih lica.

Testament sainjen pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom u inostranstvu


lan 73.

Testament moe sainiti dravljaninu Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine u inostranstvu, po odredbama koje va e za sainjavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diploma tski predstavnik Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije koji vri konzularne poslove.

Testament sainjen na jugoslovenskom brodu


lan 74.
Na jugoslovenskom brodu testament moe sainiti zapovjednik broda, po odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta. Testament koji je sainjen na brodu prestaje da vai po isteku 30 dana nakon povratka zavjetaoca u Socijalistiku Federativnu Republiku Jugoslaviju.

Testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili rata


lan 75.
Za vrijeme mobilizacije ili rata moe, po odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta, sainiti testament licu na vojnoj dunosti komandir ete ili drugi koji starjeina njegovog ili vieg ranga, ili koje drugo lice u prisustvu kojeg od ovih starjeina, kao i svaki starjeina odvojenog odreda. Ovako sainjen testament prestaje vaiti po isteku 60 dana po zavrteku rata, a ako je zavjetalac ranije ili kasnije demobilisan po isteku 30 dana od demobilisanja.

Usmeni testament
lan 76.
Zavjetalac moe izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako usljed izuzetnih prilika nije u mogunosti da saini pismeni testament. Usmeni testament prestaje da vai po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je sainjen.

Svjedoci pri sainjavanju usmenog testamenta


lan 77.
Pri sainjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo lica koja mogu biti svjedoci pri sainjavanju sudskog testamenta ali ne moraju znati itati i pisati.

Dunost svjedoka usmenog testamenta


lan 78.
Svjedoci pred kojima je zavjetalac usmeno izjavio svoju posljednju volju duni su da bez odlaganja stave napismeno izjavu za vjetaoca i da je to prije predaju sudu, ili da je usmeno ponove pred sudom iznos ei i kad, gdje i u kojim prilikama je zavjetalac izjavio svoju posljednju volju. Izvrenje ove dunosti nije uslov za punovanost usmenog testamenta.

Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bliih srodnika

lan 79.
Nitave su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja neto svjedocima pri njegovom sainjavanju, njihovim branim drugovima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva zakljueno i branim drugovima svih ovih lica.

Ponitenje testamenta zbog nedostatka oblika


lan 80.
Ponitenje testamenta zbog nedostatka oblika moe traiti poslije otvaranja nasljedja samo lice koje ima pravni interes i to u roku od jedne godine od kada je saznalo za testament, a najdalje za deset godina od proglaenja testamenta. Rok od jedne godine ne moe poeti da tee prije proglaenja testamenta.

Dokazivanje unitenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog testamenta


lan 81.
Testament uniten sluajem ili radnjom nekog drugog lica, izgubljen, sakriven ili zaturen, poslije smrti zavjetaoca ili prije njegove smrti ali bez njegovog znanja, proizvee dejstva punovanog testamenta ako zainteresovano lice dokae da je testament postojao, da je uniten, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sainjen u obliku propisanom u zakonu i ako dokae sadrinu onog dijela testamenta na koji se poziva.

C. SADRINA TESTAMENTA
Odredjivanje nasljednika
lan 82.
Zavjetalac moe testamentom odrediti jednog ili vie nasljednika. Nasljednik na osnovu testamenta je lice koje je zavjetalac odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine odredjen prema cijeloj imovini. Nasljednikom e se smatrati i lice kome su testam entom ostavljeni jedna ili vie odredjenih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja za vjetaa bila da mu to lice bude nasljednik.

Supstitucije
lan 83.
Zavjetalac moe odrediti testamentom lice kome e pripasti nasljedstvo ako odredjeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne nasljedja, ili bude nedostojan da naslijedi. Odredbe prethodnog stava vae i za legate. Zavjetalac ne moe odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru.

Ostavljanje legata

lan 84.
Zavjetalac moe testamentom ostaviti jedan ili vie legata.

Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadubine


lan 85.
Zavjetalac moe testamentom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio zaostavtine ili cijela zaostavtina upotrebi za postizanje neke dozvoljene svrhe. Ako je za vjetalac naredio osnivanje zadubine i odredio sredstva za postizanje njenog cilja zadubina nastaje kad se dobije odobrenje nadlenog dravnog organa.

Tereti i uslovi
lan 86.
Zavjetalac moe opteretiti nekom dunou lice kome ostavlja neku korist iz zaostavtine. Zavjetalac moe u pojedinim odredbama testamenta postaviti uslove ili rokove. Nemogui, nedozvoljeni i nemoralni uslovi i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi ili protivrjeni , smatraju se kao da ne postoje.

Odredjenost nasljednika i drugih korisnika


lan 87.
Nasljednici, legatari i druga lica kojima su testamentom ostavljene neke koristi, dovoljno su odredjeni ako testament sadri podatke na osnovu kojih se moe utvrditi ko su oni.

Tumaenje testamenta
lan 88.
Odredbe testamenta tumae se prema pravoj namjeri zavjetaoca. U sluaju sumnje odredbe testamenta imaju se tumaiti tako da se primjeni ono to je povoljnije za zakonskog nasljednika ili za lice kome je testamentom naloena neka obaveza.

D. LEGATI
Sadrina legata
lan 89.
Zavjetalac moe ostaviti testamentom jednu ili vie odredjenih stvari ili neko pravo odredjenom licu, ili naloiti nasljedniku ili kome drugom licu kome neto ostavlja, da iz onoga to je ostavljeno da neku stvar odredjenom licu, ili da mu isplati sumu novaca, ili da ga oslobodi nekog duga, ili da ga izdra va ili uopte da u njegovu korist neto uini ili da se uzdri od neega ili da neto trpi.

Takvim za vjetanjem se po pravilu, ne postavlja nasljednik. Takvo za vjetenje naziva se legatom, a lice kome je legatom neto namijenjeno naziva se legatar.

Obaveza izvrenja legata


lan 90.
Na osnovu izvrenja testamenta legatar ima pravo traiti i zvrenje legata od lica kome je testamentom naloeno da legat izvri. Ako je i zvrenje legata naloeno nekolicini lica, svako lice odgovara srazmjrno dijelu zaostavtine koji dobija, osim ako se iz testamenta moe zakljuiti da je zavjetalac htio da ova lica za izvrenje legata odgovaraju na drugi nain. Ako je za vjetalac propustio odrediti ko je duan da izvri legat, obaveza izvrenja vai na svim zakonskim i testamentalnim nasljednicima, srazmjerno njihovim nasljednikim dijelovima.

Isplata povjerilaca prije legata


lan 91.
Povjerioci zavjetaevi imaju pravo da se naplate prije legatara.

Smanjenje legata i tereta


lan 92.
Nasljednik nije duan da izvri u cjelini legate ija vrijednost premauje vrijednost onog dijel a nasljedjene imovine kojim je zavjetalac mogao slobodno raspolagati. Isto va i za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje treba da izvri premauje vrijednost njegovog legata. U tim sluajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako zavjetalac nije drugaije odredio.

Pravo legata kad dunik legata ne naslijedi


lan 93.
Legatar ima pravo da trai izvrenje legata i kad je lice koje je po testamentu bilo duno da izvri legat umrlo prije za vjetaoca, ili se odreklo nasljedja, ili je nedostojno da naslijedi.

Predstavnik prava legatara


lan 94.
Va enje legata prestaje ako legatar umre prije zavjetaoca, ili se odrekne legata, ili je nedostojan. U sluajevima iz prethodnog stava predmet legata lan 89.) ostaju licu koje je bilo duno da ga izvri ako iz samog testamenta ne proizilazi kakva druga namjera zavjetaoeva.

lan 95.
Va enje legata prestaje i kad je zavjetalac otudjio ili potroio predmet legata ili je taj predmet inae prestao da post oji za i vota zavjetaoeva, ili je sluajno propao poslije njegove smrti.

Odgovornost legatara za dugove zavjetaoca


lan 96.
Legatar ne odgovara za dugove za vjetaoca. Izuzetno, za vjetalac moe narediti da legatar odgovara za sve ili poj edine njegove dugove, ili dio duga, ali samo u granicama vrijednosti legata.

Legat ostavlja povjeriocu


lan 97.
Kad je zavjetalac ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima pravo da pored izvrenja legata trai i izvrenje svoje trabine, ako iz testamenta ne proizlazi da je namjera zavjetaoeva bila drukija.

Zastarijevanje prava na izvrenje legata


lan 98.
Pravo na izvrenje legata zastarjeva za godinu dana od dana kad je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlaen da trai i zvrenje legata.

E. IZVRIOCI TESTAMENTA
Odredjivanje izvrioca testamenta
lan 99.
Zavjetalac moe testamentom odrediti jedno ili vie lica za izvrioca testamenta. Izvrilac testamenta moe biti svako poslovno sposobno lice. Lice odredjeno za izvrioca testamenta ne mora se primiti te dunosti.

Dunosti izvrioca testamenta


lan 100.
Ako za vjetalac nije to drugo htio, dunost je izvrioca testamenta naroito: da se stara o uvanju zaostavtine, da njome upravlja, da se stara o isplati dugova i legata, i uopte da se stara da testament bude izvren onako kako je za vjetalac htio. Ako ima vie izvrilaca testamenta oni vre zajedno povjerene im dunosti, osim ako je zavjetalac drukije odredio.

Polaganje rauna i nagrada izvriocu


lan 101.

Izvrilac testamenta duan je poloiti sudu raun o svom radu. On ima pravo na naknadu trokova i na nagradu za svoj trud koja e mu se isplatiti na teret raspoloivog dijela zaostavtine, a prema odluci suda.

Opozivanje izvrioca testamenta


lan 102.
Sud moe po prijedlogu ili slubenoj dunosti, opozvati i zvrioca testamenta, ako njegov rad nije u skladu sa voljom za vjetaoca ili sa zakonom.

F. OPOZIVANJE TESTAMENTA
Izriito opozivanje testamenta
lan 103.
Zavjetalac moe uvijek opozvati testament u cjelini ili djelimino izjavom datom u bilo kom obliku u kome se po zakonu moe sainiti testament. Zavjetalac moe opozvati pismeni testament i unitenjem pismena.

Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta


lan 104.
Ako se kasnijim testamentom izriito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta. Ako je za vjetalac unitio kasniji testament raniji testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokae da za vjetilac to nije htio.

Raspolaganje zavjetanom stvari


lan l05.
Svako kasnije raspolaganje zavjetioca odredjenom stvari koju je bio nekome zavjetao ima za posljedicu opozi vanja za vjetanja te stvari.

IV - NASLJEDNO - PRAVNI UGOVORI


A. UGOVOR O NASLJEDJIVANJU I O BUDUEM NASLJEDSTVU ILI LEGATU Nitavnost ugovora o nasljedjivanju, buduem nasljedstvu ili legatu
lan 106.

Nitav je ugovor kojim neko os tavlja svoju zaostavtinu ili njen dio svome saugovarau ili treem licu.

lan 107.
Nitav je ugovor kojim neko otudjuje nasljedstvo kome se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu treeg lica koje je jo u i votu. Nitav je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovara nada iz nasljedstva koje jo nije otvoreno.

Nitavnost ugovora o sadrini testamenta


lan 108.
Nitav je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament, ili da je ne unese, da opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.

A. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA


Uslovi za punovanost ustupanja i raspodjele imovine za ivot
lan 109.
Predak moe pravnim poslom medju ivima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svoj potomcima.

lan 110.
Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba prethodnog lana punovani su samo ako su se s tim saglasili sva djeca i drugi potomci ustupioevi koji e po zakonu biti pozvani da naslijede njegovu zaostavtinu. Sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine koji ovjerava sudija mora biti sastavljen u pismenom obliku. Prilikom ovjere sudija e proitati sporazum i upozoriti ugovarae na posljedice sporazuma. Potomak koji nije dao saglasnost moe je dati naknadno, u istom obliku. Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovani ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavioca a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljedja, ili je iskljuen iz nasljedja, ili je nedostojan.

Predmet ustupanja i raspodjele imovine


lan 111.
Ustupanjem i raspodjelom moe biti obuhvaena samo sadanja imovina ustupioeva, cjelokupna ili samo jedan njen dio. Nitava je odredba kojom bi bilo predvidjeno kako e se raspodjeliti imovina koja se bude zatekla u zaostavtini ustupioevoj.

Ustupanje imovine ne ulazi u zaostavtinu


lan 112.

Kad predak koji je za ivot izvrio ustupanje i raspodjelu svoje imovine umre, njegovu zaostavtinu sainjavae s amo ona njegova imovina koja nije obuhvaena ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao.

Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon


lan 113.
Ako se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od nasljednika, dijelovi imovin e koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima e se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima uinjenim nasljednicima. Na isti nain postupie se i ako se ustupiocu poslije ustupanja i raspodjele izvrenih sporazumom sa svim nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio proglaen za umrlog.

Zadravanje prava prilikom ustupanja i raspodjele


lan 114.
Prilikom ustupanja i raspodjele ustupalac moe za sebe ili za svog branog druga, ili ka o za koje drugo lice zadrati pravo plodouivanja na svim ustupljenim tvarima, ili na nekim od njih, ili ugovoriti doivotnu rentu u naturi ili novcu, ili doivotno izdra vanje ili kakvu drugu naknadu. Ako su plodouivanja ili doivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog branog druga zajedno, u sluaju smrti jednog od njih, plodouivanje ili renta pripada u cjelini preivjelom branom drugu do njegove smrti, ako nije to drugo ugovoreno, ili ako drukije ne proizilazi iz okolnosti sluaja.

Prava ustupioevog branog druga


lan 115.
Ustupilac moe ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog branog druga uz njegov pristanak. Ako brani drug ne bude obuhvaen ustupanjem i raspodjelom, njegovo pravo na nuni dio ostaje neokrnjeno. U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punovane, samo se prilikom utvrdjivanja vrijednost zaostavtine radi odredjivanja nunog dijela preivjelog branog druga dijeli ostavioeve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao poklon.

Dugovi ustupioevi pobijanje ustupanja


lan 116.
Potomci izmedju kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije to drugo odredjeno prilikom ustupanja i raspodjele. Povjerioci ustupioevi mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uslovima predvidjenim za pobijanje raspolaganja bez naknade.

Obaveze jemstva
lan 117.
Obaveza jemstva koja poslije diobe nastaje sa nasljednika nastaje izmedju potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koje im je izvrio njihov predak.

Opozivanje
lan 118.
Ustupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomoak vrati ono to je primio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu neblagodarnost prema njemu. Isto pravo ima ustupilac ako potomak ne daje njemu ili kome drugome izdra vanje odredjeno poslom ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati dugove ustupioeve ija mu je isplata naloena istim poslom. U drugim sluajevima neizvrenja tereta odredjenim poslom ustupanja i raspodjele sud e, vodei rauna o vanosti tereta za ustupioca i o ostalim okolnostima sluaja, odluiti da li ustupalac ima pravo da zahtijeva vraanje date imovine, ili samo pravo da trai prinudno vrenje tereta.

Prava potomka poslije opozivanja


lan 119.
Potomak koji je morao da vrati ustupiocu ono to je primio prilikom ustupanja ili raspodjele moi e da zahtijeva svoj nuni dio poslije smrti ustupioca, ako nije iskljuen iz nasljedja, niti je nedostojan da naslijedi ustupioca, niti se odrekao nasljedja. Pri izraunavanju njegovog nunog dijela dijelovi imovine koje je stavilac za i vota ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima smatrae se kao poklon.

C. UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU


Uslovi za punovanost ugovora o doivotnom izdravanju
lan 120.
Ugovor kojim se jedan ugovara obavezuje da izdra va doi votno drugog ugovaraa, ili neko tree lice, a u kome drugi ugovara izavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njen dio u nasljedje nije ugovor o nasljedjivanju. To je ugovor o otudjivanju uz naknadu cijele ili dijela imovine koja pripada primaocu izdravanja u vrijeme zakljuenja ugovora, ija je predaja davaocu izdravanja odloena do smrti primaoca izdravanja (ugovor o doivotnom izdra vanju). Ugovor o doivotnom izdra vanju mora biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od sudije. Prilikom ovjere sudija e proitati ugovor i upozoriti ugovarae na posljedice ugovora. Kao ugovori o doivotnom izdra vanju smatraju se i ugovori kojim je uz obeanje nasljedstva poslije smrti ugovorena zajednica ivota ili zajednica imanja, ili obaveza jednog ugovaraa da e uvati, paziti drugog obradjivati njegovo imanje i poslije smrti ga sahraniti ili uiniti neto drugo u istom cilju. Ovaj ugovor mogu medjusobno zakljuiti lica koja su po zakonu obavezna da se medjusobno izdra vaju.

Upis prava davaoca izdravanja


lan 121.
Davalac izdra vanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi.

Odgovornost davaocu izdravanja za dugove primaoca izdravanja

lan 122.
Davalac izdra vanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdravanja za njegove dugove, ali se moe ugovoriti da e odredjenim povjeriocima odgovarati za njegove postojee dugove.

Raskid ugovora o doivotnom izdravanju


lan 123.
Ugovorene strane mogu sporazumo raskinuti ugovor o doivotnom izdra vanju i poto je poelo njegovo izvrenje. Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovarai ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete, da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe traiti od suda raskid ugovora. Svaka strana moe traiti raskid ugovora ako druga strana ne izvrava svoje obaveze. U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pra vo da od druge strane trai naknadu koja joj pripada po optim pravilima imovinskog prava.

Uticaj promijenjenih prilika


lan 124.
Ako su se poslije zakljuenja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno oteano, sud e na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova ure diti ili ih raskinuti, vodei rauna o svim okolnostima. Sud moe pravo primaoca izdra vanja prenijeti u doivotnu novanu rentu, ako to odgovara i jednoj i drugoj strani.

Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju


lan 125.
U sluaju smrti davaoca izdra vanja njegove obaveze prelaze na njegovog branog druga i njegove potomke koji su pozvani na sljedee, ako na to pristanu. Ako oni ne pristanu na produenje ugovora o doivotnom izdravanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo da trae naknadu za ranije dato izdravanje. Ako brani drug i potomci izdravaoca nisu u stanju da preuzmu ugovorne obaveze, imaju pravo da trae naknadu od primaoca izdra vanja. Sud e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajui pri tome u obzir imovinske p rilike primaoca izdravanja i lica koja su bila ovlaena na produenje ugovora o doivotnom izdravanju.

V - PRELAZAK ZAOSTAVTINE NA NASLJEDNIKE


A. OTVARANJE NASLJEDJA Smrt i proglaenje lica za umrlo
lan 126.
Smru lica otvara se njegovo nasljedje. Isto dejstvo ima i proglaenje lica za umrlo.

Otvaranje nasljedja lica proglaenog za umrlog i poetak toka rokova

lan 127.
Kao dan otvaranja nasljedja lica koje je proglaeno za umrlo smatra se dan kad je rjeenje o proglaenju tog lica za umrlo postalo pravosnano, ako u samom rjeenju nije kao dan smrti odredjen neki drugi dan. Rokovi koji po ovom zakonu poinju tei od dana otvaranja nasljedja, poinju da teku u sluaju proglaenja lica za umrlo tek od dana kad je rjeenje o tome postalo pravosnano.

Nedostojnost za nasljedjivanje
lan 129.
Nedostojan je da naslijedi, kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta, kao i da dobije ma ta na osnovu testamenta: (1) ko je s umiljajem liio ili pokuao da lii ivot ostavioca, (2) ako je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom naveo ostavioca da saini ili opozove testament ili neku odredbu testamenta, ili ga je sprijeio da to uini, (3) ko je unitio ili sakrio testament ostavioev u nam jeri da sprijei ostvarenje posljednje volje ostavioeve, kao i onaj ko je falsifikovao testament ostavioev, (4) ko se tee ogrijeio o obavezu i zdravanja prema ostaviocu prema kome je imao zakonsku obavezu izdra vanja, kao i onaj ko nije htio ukazati ostaviocu nunu pomo. (5) gradjanin koji je pobjegao iz zemlje da bi izbjegao osudu za tee kri vino djelo, ili izbjegao vojnu obavezu ili vrio neprijateljsku djelatnost protiv Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije pa se do smrti ostavioca ne vrati u zemlju.

lan 130.
Nedostojnost ne smeta potomcima, nedostojnog, i oni nasljedjuju kao da je on umro prije ostavioca. Nedostojnost prestaje oprotajem ostavioca. Oprotaj se ne moe dati ako je nedostojni nasljednik pobjegao iz zemlje da bi izbjegao osudu za te e krivino djelo, ili izbjegao vojnu obavezu ili je vrio neprijateljsku djelatnost protiv Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, pa se do smrti ostavioca ne vrati u zemlju. Postojanje nedostojnosti sud utvrdjuje po slubenoj dunosti ostim u sluaju iz take 4. prethodnog lana.

Postupak za zaostavtinu kad su nasljednici nepoznati


lan 131.
Ako nije poznato da li ima nasljednika sud e oglasom pozvati lica koja polau pravo na nasljedje da se prijave sudu. Ako se po proteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi ni jedan nasljednik, zaostavtina se predaje nadlenoj skuptini optine, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u roku od deset godina od predaje zaostavtine ne liava prava da mu se preda zaostavtina ili dio koji mu pripada.

Staralac zaostavtine
lan 132.
Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, kao i u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e postaviti privremenog staraoca zaostavtine koji je ovlaten da u ime nasljednika podnosi tubu, naplauje potraivanja i isplauje dugove i uopte da zastupa nasljednike. O postavljanju privremenog staraoca sud e obavijestiti organ starateljstva koji moe postaviti drugog staraoca.

B. STICANJE ZAOSTAVTINE I ODRICANJE OD NASLJEDJA


Prelazak zaostavtine na nasljednike
lan 133.
Zaostavtina umrlog lica prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti.

Odricanje od nasljedja
lan 134.
Nasljednik se moe odrei od nasljedja izjavom kod suda do svretka rasprave zaostavtine, kojom se dioba zabranjuje ili ograniava. Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao od nasljedja ako nije izrino izjavio da se odrie samo u svoje ime. Nasljednik koji se odrekao od nasljedja samo u svoje ime, smatra se kao da nikad nije bio nasljednik. Ako se odreknu od nasljedja svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavioca pripadaju najbliem nasljednom redu, na nasljedje se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednog reda.

lan 135.
Ako je nasljednik umro prije svretka rasprave zaostavtine, a nije se odrekao od nasljedja, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike.

Nemogunost odricanja od nasljedja


lan 136.
Ne moe se odrei od nasljedja nasljednik koji je raspolagao cijelom, ili jednim dijelom zaostavtine. Mjere koje jedan nasljednik preduzme samo radi ouvanja zaostavtine, kao i mjere tekue uprave, ne liavaju ga prava da se odrekne nasljedja.

Sadrina izjave o odricanju od nasljedja


lan 137.
Odricanje od nasljedja ne moe biti djelimino ni pod uslovima. Odricanje u korist odredjenog nasljednika ne smatra se kao odricanje od nasljedja. Ovakvo odricanje se smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela.

Odricanje od nasljedja koje nije otvoreno


lan 138.
Odricanje od nasljedja koje nije otvoreno nema nikakvog pravnog dejstva. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, potomak koji moe samostalno raspolagati svojim pravima moe se sporazumom s pretkom odrei od nasljedja koji bi mu pripalo poslije smrti pretka. Za punovanost ovog sporazuma potrebno je da bude sastavljen u pismenom obliku i koji je ovjerio sudija.

Prilikom ovjere sudija e proitati sporazum i upozoriti pretka i potomka na posljedice sporazuma. Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao, ako sporazumom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije to drugo odredjeno.

Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju nasljedstva i njezin ponitaj


lan l39.
Izja va o odricanju od nasljedja ili o primanju nasljedja, ne moe se opozvati. Ako se po davanju izjave o odricanju od nasljedja pronadje imovina za koju se u vrijeme davanja izjave nije znalo da pripada zaostavtini, nasljednik koji je dao takvu izjavu moe u roku koji mu sud odredi moe traiti da mu se prizna pravo nasljedstva na dio koji mu po zakonu pripada na novopronadjenu imovinu. Nasljednik moe traiti ponitenje izjave iz stava 1. o vog lana ako je ona izazvana prinudom il i prijetnjom, ili je data usljed prevare ili u zabludi.

Prirataj
lan 140.
Dio testamentalnog nasljednika koji se odrekao nasljedja pripada ostavioevim zakonskim nasljednicima, ako iz samog testamenta ne proizilazi druga namjera zavjetaoeva.

lan 141.
Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao nasljedja samo u svoje ime nasljedjuje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavioca.

Zastarjelost prava na zahtjev za predaju zaostavtine


lan 142.
Pravo nasljednika na zahtjev za predaju zaostavtine zastarjeva prema savjesnom draocu za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za draoca stvari zaostavtine, a najdalje za deset godina raunajui za zakonskog nasljednika od smrti ostavioeve, a za testamentalnog nasljednika od proglaenja testamenta. Prema nesavjesnom draocu ovo pravo zastarjeva za d vadeset godina.

C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVIOEVE


Obim odgovornosti nasljednika
lan 143.
Nasljednik odgovora za dugove ostavioeve do visine vrijednosti nasljedjene imovine. Nasljednik koji se odrekao nasljedja ne odgovara za dugove ostavioeve. Kad ima vie nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioeve i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira da li je izvrena dioba nasljedstva. Medju nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako testamentom nije drukije odredjeno.

Odvajanje zaostavtine
lan 144.
Povjerioci ostavioevi mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranje nasljedja da se zaostavtina odvoji od imovine nasljednika. U tom sluaju nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima zaostavtine niti se njegovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate povjerioci koji su traili odvajanje. Povjerioci ostavioevi koji su traili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava zaostavtine. Odvojenoj zaostavtini sud moe postaviti staraoca.

D. DIOBA NASLJEDSTVA
Pravo na diobu
lan 145.
Diobu nasljedstva moe zahtijevati svaki nasljednik. Pravo na diobu nasljedstva ne moe zastarjeti. Nitav je ugovor kojim se nasljednik odrie prava da trai diobu kao i odredba u testamentu kojom se dioba zabranjuje ili ograniava.

Nasljednika zajednica
lan 146
Dio diobe nasljednici upravljaju i raspolau nasljedstvom zajedniki. Ako nema izvrioca testamenta a nasljednici se ne sloe o upravljanju nasljedstvom, sud e na zahtjev jednog od njih, postaviti upravitelja koji e u njihovo ime upravljati nasljedstvom, ili odrediti svkom nasljedniku dio nasljedstva kojim e on upravljati. Za upravitelja sud moe postaviti i nekog od nasljednika. Upravitelj moe odobrenjem suda raspolagati stvarima iz zaostavtine ako je za to o vlaten testamentom ili ako je to potrebno radi isplate trokova ili otklanjanju tete na nasljedstvo.

Pravo nasljednog dijela prije diobe


lan 147.
Nasljednik moe prije diobe ili prije pravosnanosti rjeenja o nasljedjivanju prenijeti svoj nasljedni dio potpuno ili djelimino, samo na sunasljednike. Ugovor o prenosu nasljednog dijela mora biti sudski ovjeren. Ugovor nasljednika sa licem koje nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika samo da po izvrnoj diobi preda svoj dio saugovarau odnosno po pravosnanosti rjeenja o nasljedjivanju prenese svoj dio na sugovaraa.

Pravo nasljednika koji je ivio ili privredjivao u zajednici sa ostaviocem


lan 148.

Na zahtjev nasljednika koji je ivio ili privredjivao u zajednici sa ostaviocem, sud moe, kad to iziskuju opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari pokretne ili nepokretne ili grupe stvari, koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Za tako odredjeni iznos ostali nasljednici imaju da isplate zakonsku zalogu na dijelovima zaostavtine dodijeljenim nasljedniku koji je duan da im izvri isplatu. Ako isplata ne bude izvrena u roku, ostali nas ljednici imaju pravo da trae naplatu svog potraivanja ili predaju stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.

Dioba predmeta domainstva


lan 149.
Predmet domainstva koji slue za zadovoljenje svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio sa ostaviocem u istom domainstvu, a koji nije njegov potomak ni njegov brani drug, ostavie se na njegov zahtje v tom nasljedniku a njihova vrijednost e se uraunati u dio tog nasljednika. Ukoliko vrijednost predmeta premauje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kome su ti predmeti ostavljeni isplatie ovu razliku nasljednicima u novcu.

Obaveza zatite medju nasljednicima poslije diobe


lan 150.
Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neko tree lice, pozivajui se na neko pravo zasnovano prije diobe oduzeto stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio, ili inae smanjilo njegovo pravo. Oni jame isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka. Nasljednici jame da potraivanje ostavioca stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da e se moi naplatiti od dunika do iznosa koji mu je ostavljen u dio. Obave za jemstva za postojanje i naplativost potraivanja traje tri godine po zavrenoj diobi, a za potrai vanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do dospjelosti obaveze. U svim sluajevima jemstva po odredbama prethodnih stavova svaki nasljednik jemi i duguje naknadu srazmjerno svom nasljednom dijelu.

DIO DRUGI - POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA


I - POSTUPAK ZA RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE

A. OPTE ODREDBE
Predmet postupka za raspravljanje zaostavtine
lan 151.
U postupku za raspravljanje zaostavtine sud utvdjuje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu, i koja prava iz zaostavtine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima.

Primjena pravila parninog postupka

lan 152.
U postupku za raspravljanje zaostavtine primjenjuju se pravila parninog postupka, ukoliko ovim zakonom nije drukije odredjeno.

Pokretanje postupka
lan 153.
Postupak se pokree po slubenoj dunosti im sud sazna da je neko lice umrlo ili da je proglaeno umrlim.

Dunost suda da to prije utvrdi prava stranaka


lan 154.
U toku cijelog postupka sud pazi da prava stranaka budu to prije utvrdjena i obezbijedjena. Sud e uzeti u ocjenu sve predloge zainteresovanih lica koji su podneseni pismeno ili usmeno.

Dunost suda u pogledu lica koja ne mogu da se staraju o svojim poslovima


lan 155.
Sud je duan naroito da vodi rauna o tome da svoja prava ostvare lica koja usljed maloljetnosti, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna da se staraju o svojim poslovima.

Osnov za donoenje odluka


lan 156.
Sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupnog raspravljanja uzimajui u obzir kako dokaze koje su stranke podnijele tako i dokaze koje je sud pribavio. Odluka se moe zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudijom koji odluku donosi.

Nadlenost i sastav suda


lan 157.
Za raspravljanje zaostavtine nadlean je optinski sud. Sve odluke u toku postupka donosi sudija pojedinac.

Preduzimanje radnje u postupku


lan 158.
Izvodjenje dokaza i uzimanje izjave o odricanju od nasljedja vri sudija sa zapisniarom. Ostale izjave i prijedloge stranaka mogu uzimati na zapisnik i drugi ovlaeni radnici u sudu.

Zapisnik i biljeke
lan 159.
O radnjama izvrenim u postupku sastavlja se zapisnik. O manje vanim izjavama stranaka i obavjetenjima koje sud prikuplja moe se, umjesto zapisnika, sainiti samo biljeka u spisu. Zapisnik potpisuju stranke ako su prisustvovale radnji u postupku, sudija i zapisniar odnosno drugi ovlaeni radnik koji je sastavio zapisnik. Biljeku u spisu potpisuje njen sastavlja.

Oblik odluka
lan 160.
Odluke o postupku donose se u obliku rjeenja. Rjeenja protiv kojih je dozvoljena posebna alba i rjeenja drugostepenog suda moraju biti obrazloena.

alba protiv rjeenja


lan 161.
Protiv rjeenja optinskog suda dozvoljena je alba, ukoliko ovim zakonom nije drukije odredjeno. alba se izavljuje u roku od petnaest dana od dana kada je rjeenje aliocu dostavljeno. alba zadrava i zvrenj e rjeenja, ako sud drukije ne odlui. Sud e odruiti da alba ne zadra va izvrenje rjeenja, naroito u sluaju ako su rjeenjem utvrdjene mjere za obezbjedjenje zaostavtine, a postoji opasnost da se usljed odlaganja izvrenje ovih mjera osujeti. alba se podnosi optinskom sudu ije rjeenje se pobija.

Sadraj albe
lan 162.
U albi treba naznaiti rjeenje koje se pobija i sud koji je rjeenje donio. Dovoljno je da alilac ukae u albi u kom pogledu je nezadovoljan rjeenjem. U albi se mogu iznositi novi dokazi i nove injenice bez obaveze da alilac obrazloi zbog ega ih nije iznosio u prvostepenom postupku.

Postupak po albi pred optinskim sudom


lan 163.
Kad optinski sud primi albu, ispitae da li je alba doputena i da li je izjavljena od ovlaenog lica. Ako optinski sud utvrdi da alba nije doputena ili da nije izjavljena od ovlaenog lica, rjeenjem e odbaciti albu. Ako optinski sud utvdi da je alba doputena, moe povodom albe novim rjeenjem ranije rjeenje preinaiti ili ga staviti van snage, ako se time ne vrijedjaju prava drugih lica zasnovana na tom rjeenju. Protiv rjeenja iz prethodnog stava strake mogu izaviti albu. Ako optinski sud ne postupi u smislu odredaba st. 2. i 3. o vog lana dostavie albu zajedno sa spisom nadlenom okrunom sudu bez obzira da li je alba blagovremena.

Postupak po albi pred okrunim sudom


lan 164.
Okruni sud rjeava, po pravilu, samo o albi koja je blagovremeno izjavljena, ali moe u zeti u obzir i albu neblagovremeno izjavljenu ako se time ne vrijedjaju prava drugih lica koja se zasnivaju na rjeenju.

Nedoputenost revizije
lan 165.
Protiv rjeenja okrunog suda ne moe se izjaviti revizija.

Trokovi postupka
lan 166.
Svaka stranka snosi trokove koje je imala tokom ili povodom postupka. Ako je bilo zajednikih trokova, sud e odrediti u kojoje razmjeri stranke snositi te trokove. Po predlogu jedne stranke sud moe odluiti da druga stranka naknadi trokove koje joj je prouzrokovola oigledno nesvjesnim postupanjem.

Svojstvo stranke
lan 167.
Strankom u smislu ovog zakona smatraju se nasljednici i legatari, kao i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavtine.

B. NADLENOST
Nadlenost za raspravljanje zaostavtine
lan 168.
Za raspravljanje zaostavtine lica koja je u asu smrti imalo prebivalite u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini, a koje je jugoslovenski dravljanin, u pogledu nepokretne imovine koja se nalazi u Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i u pogledu njegove pokretne imovine bez obzira gdje se nalazi, iskljuivo je nadlean sud u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini. Ako se nepokretna imovina lica iz prethodnog s tava nalazi u inostranstu sud u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercenogvini bie nadlean samo ako po zakonima drave u kojoj se nalazi imovina nije nadlean inostrani organ.

Mjesna nadlenost

lan 169.
Za raspravljanje zaostavtine mjesno je nadlean optinski sud na ijem je podruju ostavilac imao u vrijeme smrti prebivalita, a ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalite, nadlean je optinski sud na ijem podruju je ostavilac imao boravite (u daljem tekstu: ostavinski sud), ukoliko saveznim zakonom ili medjunarodnim ugovorom nije drukije odredjeno. Ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalite ni boravite u Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji nadlean je ostavinski sud u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini na ijem podruju se nalazi sva ili pretean dio njegove zaostavtine. Privremene mjere za obezbjedjenje zaostavtine moe narediti optinski sud na ijem podruju je ostavilac umro kao i optinski sud na ijem podruju se nalazi zaostavtina.

Dunosti suda da pazi na svoju nadlenost


lan 170.
U toku cijelog postupka sud je duan da pazi na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. Stranke ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadlenost suda.

C. PRETHODNE RADNJE
Dunosti matiara
lan 171.
Matiar koji je izvrio upis smrti umrlog u matinu knjigu umrlih, duan je da u roku od 30 dana dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu za umrlog. Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica sa kojim je umrli ivio kao i od drugih lica koja mogu pruiti podatke koji se u smrtovnicu unose. Ako matiar nije u mogunosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavie smrtovnicu samo sa onim podacima sa kojim raspolae (u daljem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodei razloge zbog kojih nije mogao da sastavi potpunu smrtovnicu, i ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti ostavinskom sudu za pronalaenje nasljednika i imovine umrlog. Ako je lice umrlog van podruja optine u kojoj je imalo prebivalite ili boravite, matiar e dostaviti ostavinskom sudu izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolae a koja mogu posluiti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije ostavio bilo kakve imovine.

Sastavljanje smrtovnice od strane suda


lan 172.
Ako je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod i z matine knige umrlih sud e sam prema okolnostima upotpuniti odnoso sastaviti smrtovnicu ili e sastavl janje smrtovnice povjeriti matiaru kloji moe da sastavi smrtovnicu. Sud moe, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i van sluajeva iz prethodnog stava ako je izvodom iz matine knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt nekog lica ili njegovo proglaenje umrlim.

Sadrina smrtovnice
lan 173.

U smrtovnicu se unose ovi podaci: 1. ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum rodjenja i dravljanstvo, a za umrla enska lica i njihovo djevojako prezime, 2. dan, mjesec i godina, mjesto i po mogunosti as smrti. 3. prebivalite odnosno boravite koje je umrli imao, 4. ime i prezime, datum rodjenja, zanimanje, prebivalite odnosno boravite branog druga umrlog i brae, vanbrane i usvojene djece, 5. ime i prezime, datum rodjenja i prebivalite odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljedje na osnovu zakona, kao i lica koja su pozvana na nasljedje na osnovu testamenta, 6. priblina vrijednost nepokretne imovine i pos ebno priblinu vrijednost pokretne imovine umrlog. U smrtovnici, po mogunosti, treba navesti jo i: mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostvario, da li ima imovine za ije dranje, uvanje, ili prijavljivanje postoji posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, drgocjenosti,tednih knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o odoivotnom izdra vanjau ili sporazum o ustupanju i raspdjeli imovine za i vot i gdje se oni naleze, a ako je umrli sainio usmeni testament, onda jo ime i prezime, zanimanje i boravite svjedoka pod kojima je usmeni testament sainje. U smrtovnici e se posebno naznaiti da li se oekuje rodjenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili brani drug imaju staraoca. Ako je prije ostavioca umro njegov brani drug ili koje njegovo dijete, ili koje drugo lice koje bi moglo biti pozvano na nasljedje, u smrtovnici e se naznaiti datum i mjesto njihove smrti.

Popis i procjena imovine


lan 174.
Popis i procjena imovine umrlog vri se po odluci ostavinskog suda kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravite, kad su nasljednici lica koja usljed maloljetstva, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna nikako ili nisu sposobna potpuno da se sama staraju o svojim poslovima, kad zaostavtina treba da se preda drutveno politikoj zajednici, organizaciji udruenog rada ili drugoj samoupravnoj organizaciji ili zajednici ili drugoj organizaciji kao i u drugim opravdanim sluajevima. Sud e narediti da se izvri popis i procjena i u sluaju kad to zahtijevaju nasljednici legatari ili povjerioci umrlog. Popis i procjena imovine izvrie se i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to trai jeda n od nasljednika ili legatara.

Sadraj popisa imovine


lan 175.
Popis imovine e obuhvatiti cjelokupnu imovinu nepokretnu i pokretnu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti. Popis e obuhvatiti i imovinu koja je pripadala umrlom, a koja se nalazi kod drugog lica, sa naznaenjim kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju je drao umrli, a za koju se tvrdi da nije njegova svojima. U popisu imovine zabiljeie se potraivanja i dugovi umrlog, a posebno i neplaeni porez.

Nain popisivanja imovine


lan 176.
Pokretne stvari popisuju se po vrsti, roda, broju, mjeri i teini ili pojedinano. Nepokretnosti popisuju se pojedinano sa naznaenjem mjesta gdje se nalaze, vrsta i opis objekta, kulture zemljita, i zemljinoknjinih podataka ako su poznati.

Procjena popisne imovine

lan 178.
Prilikom vrenja popisa imovine istovremeno e se naznaiti vrijednost pojedinih pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u zaostavtinu.

Organ za popis i procjenu imovine


lan 178.
Popis i procjenu imovine vri nadleni optinski organ uprave. Popis i procjenu imovine moe vriti i radnik suda koga sudija odredi. Popis i procjena imovine vre se u prisustvu dva punoljetna gradjanina, a kad je to potrebno i uz sudjelovanje vjetaka. Popis i procjeni imovine moe prisustvovati svako zainteresovano lice.

Dostavljanje popisa i procjene imovine sudu


lan 179.
Nadleni optinski organ uprave koji je izvrio popis i procjenu imovine, dostavie podatke o izvrenom popisu i procjeni ostavinskom sudu.

Postupanje sa predmetima za koje postoje posebni propisi


lan 180.
Kad se u zaostavtini pronadju predmeti za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, sa njima e se poslije izvrenog popisa postupati po tim propisima.

Privremene mjere za obezbjedjenje zaostavtine


lan 181.
Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravlja imovinom (zaostavtinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako se nasljednici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalau naroitu opreznost, nadleni optinski organ uprave predae u hitnim sluajevima imovinu ili njen dio na uvanje pouzdanom licu, i o tome e odmah obavijestiti sud na ijem se podruju ta imovina nalazi, koji moe ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti. Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocijenost, tedne knjiice i druge vane isprave treba u takvom sluaju predati na uvanje sudu na ijem podruju se imovina nalazi. Ovaj sud e obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za obezbjedjenje zaostavtine.

Postavljanje privremenog staraoca zaostavtine


lan 182.
Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremenog staraoca zaostavtine, postavljenje e izvriti ostavinski sud. Prije postavljanja privremenog staraoca sud e, po mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu linosti staraoca od lica koja su pozvana na nasljedje.

II - SASTAVLJANJE SUDSKOG TESTAMENTA, UVANJE I OPOZIVANJE TESTAMENTA


Nadlenost
lan 183.
Za sastavljanje sudskog testamenta, uvanje testamenta u sudu i za opozivanje testamenta pred sudom nadlean je svaki optinski sud. Poslove oko sastavljanja, uzimanja na uvanje i opozivanje testamenta vri sudija poj edinac.

Sastavljanje sudskog testamenta


lan 184.
Kad se testament sastavlja u sudu po pokazivanju zavjetaoca, sudija e prethodno utvrditi identitet za vjetaoca. Sudija e zatim sasluati kazivanje zavjetaoca koje e vjerno zabiljeiti u zapisnik, po mogunosti rjeima samog za vjetaoca, pazei pri tom da volja za vjetaoca bude jasno izraena. U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od uticaja na punovanost testamenta. Kad je to potrebno, sudija e za vjetaocu objasniti propise koji ograniavaju zavjetaoca u raspolaganju testamenta. Poto zavjetalac sam proita zapisnik ili mu sudija proita, ako ne zna da ita, i za vjetalac izjavi da je njegova posljednja volja u svemu vjerno zabiljeena, sudija e sve to potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom. Ako za vjetalac i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavie na zapisnik svoj rukoznak.

Utvrdjivanje identiteta zavjetaoca i svjedoka


lan 185.
Ako sudija ne poznaje zavjetaoca lino i po imenu, identitet za vjetaoca se utvrdjuje linom kartom i izjavom jednog punoljetnog svjedoka. Ako za vjetalac nema linu kartu a ni sudija ga lino i po imenu ne poznaje, dovoljno je da njegov identitet posvjedoe dva punoljetna svjedoka. Identitet svjedoka testamenta i svjedoka identiteta zavjetaoca, ako ih sudija lino ne poznaje, utvrdie se linom kartom. U zapisniku e se navesti nain nakoji je utvrdjen identitet za vjetaoca i svjedoka identiteta odnosno svjedoka testamenta.

Testament sastavljen od vie listova


lan 186.
Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vie listova, svi listovi e se proiti jamstvenikom i oba kraja jemstvenika zapeatiti sudskim peatom. Svaki list za vjetalac e posebno potpisati odnosno na njemu staviti svoj rukoznak. Na kraju zapisnika naznaie se od koliko se listova sastoji testament.

uvanje sudskog testamenta i predaja zavjetaocu

lan 187.
Testament sastavljen u sudu zavjetalac moe ostaviti na uvanje sudu, a moe zahtijevati da mu se preda. Ako za vjetalac ostavi sudski testament na uvanje sudu, sudija e narediti da se testament stavi u poseban omot i zapeati, a za vjetaocu e se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament sastavljen i ostavljen su du na uvanje. Testament se u sudu uva odvojeno od ostalih spisa. Kad za vjetalac trai da mu se preda sudski testament, sudija e mu predati zapisnik o stavljanju tog testamenta u posebnom zapisniku koji potpisuje zavjetalac, utvrdie se da je testament sastavljen u sudu i predat za vjetaocu.

Sastavljanje testamenta zavjetaocu koji ne zna slubeni jezik ili je nijem


lan 188.
Ako za vjetalac ne zna slubeni jezik, pozvae se zakleti tuma i jo dva svjedoka koji uz slubeni jezik znaju i jezik i pismo zavjetaoca, pa e se testament pred njima napisati onako kako ga tuma prevede na slubeni jezik. Ako je za vjetalac nijem, pozvae se zakleti tuma i dva svjedoka koji se sa zavjetaocem mogu sporazumjeti. Zapisnik o sastavljanju tes tamenta u sluajevima iz prethodnih stavova potpisuju i tuma i svjedoci.

Povjerenje testamenta sudu


lan 189.
Kad se preda na uvanje testament koji nije sastavljen u sudu, za vjetalac ga predaje lino sudiji, otvorenog ili u zatvorenom omotu. O predaji testamenta, sastavie se zapisnik u kome se mora navesti kako je utvrdjen identitet za vjetaoca. Otvoreni testament stavie se u poseban omot i zapoatiti a zavjetaocu e se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament povjeren na uvanje sudu. Ako je na uvanje predat otvoren testament sudija e zavjetaoca upozoriti na nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovaan.

Vraanje testamenta zavjetaocu


lan 190.
Testament koji se nalazi na uvanju kod suda vratie s e zavjetaocu na njegov zahtjev. Testament e se vratiti i za vjetaoevom punomoeniku koji ima ovjereno punomoje za taj posao. O vraanju testamenta sastavie se zapisnik u kome e se navesti nain na koji je utvrdjen identitet lica kome se vraa testament. Ako se testament vraa punomoeniku, punomoje e se priloiti zapisniku i zadrati u sudu.

uvanje isprava o usmenom testamentu


lan 191.
Ako su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadri volju za vjetaoca, sud e prijem ovakvog pismena zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot i zapeatiti. Sud e postupiti po odredbi prethodnog stava i kad svjedoci usmenog testamenta dodju u sud da usmeno ponove izjavu za vjetaoca.

Prilikom uzimanja izjava svjedoka sud e nastojati da utvrdi izjavu volje zavjetaoca, a pored toga ispitae i okolnosti od kojih zavisi punovanost usmenog testamenta. Isprave o usmenom testamentu uvae se u sudu odvojeno od ostalih spisa.

Opozivanje testamenta pred sudom


lan 192.
Zavjetalac moe pred sudom opozvati svoj testament. Na opozivanje testamenta pred sudom shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakona koje vae za sastavljanje sudskog testamenta. Kad za vjetalac opozove testament oprozivanje e se zabiljeiti n a testamentu koji se uva u sudu. Sastavljanje i opozivanje testamenta van sudske zgrade

lan 193.
U sluaju potrebe sud e sastaviti testament i primiti izjavu o opozivanju testamenta i van sudske zgrade.

Obavjetavanje suda zavjetaoevog prebivalita


lan 194.
Ako je testament sastavljen u sudu na ijem podruju zavjetalac nema prebivalita, ili ako je testament tom sudu predat na uvanje, ili ako je testament pred tim sudom opozvan taj sud je duan da o tome odmah izvjesti sud na ijem podruju zavjetalac ima prebivalite.

II - POSTUPAK SA TESTAMENTOM
Predaja testamenta sudu
lan 195.
Testament koji je umrli ostavio dostavie se u sudu zajedno sa smrtovnicom. Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerie da li je umrli ostavio testament, odnosno da li postoji isprava ili dokazi o usmenom testamentu.

Proglaenje testamenta
lan 196.
Kad sud utvrdi da je lice koje je ostavilo testament umrlo ili da je proglaeno umrlim otvorie njegov testament bez povrede peata, proitae ga i o tome sastaviti zapisnik. Ovako e se postupiti bez obzira da li je testament po zakonu punovaan i da li ima vie testamenata. Otvaranje i itanje testamenta izvrioe se u prisustvu dva punoljetna gradjanina koji mogu b iti i lica koja su pozvana na nasljedje. Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga zainteresovana lica i traiti prepis testamenta. Optinski sud kod koga se testament nadje ili kome bude podnesen, otvorie i proitati tes tament iako je za raspravljanje zaostavtine nadlean drugi optinski sud ili inostrani organ.

Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta


lan 197.
Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da sadri: 1. koliko je testamenata nadjeno, koji datum nose i gdje su nadjeni, 2. ko je testamente predao sudu ili sastavljau smrtovnice, 3. da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je peatom bio zapeaen, 4. koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta . Ako je prilikom otvaranja testamenta primjeeno da je peat povrijedjen ili da je u testamentu neto brisano, precrtano ili ispravljano ili ako se to drugo sumnjivo nadje mora se i to u zapisniku navesti. Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar i svjedoci. Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju sa naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronadjenih testamenata.

Proglaenje usmenog testamenta


lan 198.
Ako je umrli sainio usmeni testament, i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojeruno potpisali, sud e sadrinu ove isprave proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta.. Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmeni testament izjavljen sasluae se ponaosob o sadrini testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovanost, pa e zapisnik o sasluanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta. Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmenog tes tamenta sasluaju pod zakletvom ili ako sud nadje da je takvo sasluanje potrebno, odredie roite za sasluanje ovih svjedoka na koje e prozvati predlagaa, a ostala zainteresovana lica samo ako se time ne bi odugovlaio postupak.

Proglaenje nestalog ili unitenog testamenta


lan 199.
Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od ostavioeve volje, a medju zainteresovanim licima nema spora o ranijem postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nainu nestanka i li unitenja, kao ni o sadrini testamenta, ostavinski sud e o tome sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim predlozima izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vae za proglaavanje pismenog testamenta. Ako bi zaostavtina, kad ne bi bilo testamenta, postala drutvena svojina, sporazum zainteresovanih lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku, i sadrini vai samo uz saglasnost nadlenog organa. Ako medju zainteresovanim licima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, sporazum iz prethodnih stavova vai samo uz saglasnost organa starateljstva.

Dostavljanje i uvanje isprava o proglaenju testamenta


lan 200.
Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili zapisnikom o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, dostavie se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadrae njihov prepis. Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadrini nestalog ili unitenog pismenog testamenta, uvae se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis priloie se spisima.

IV - MEDJUNARODNI TESTAMENT
Punovanost medjunarodnog testamenta
lan 201.
Medjunarodni testament (u daljem tekstu: testament) je punovaan u pogledu oblika, bez obzira na mjesto gdje je napravljen, gdje se nalaze dobra, dravljanstvo, prebivalite ili boravite zavjetaoca, ako je napravljen u obliku testamenta, saglasno odredbama lana 202. do 205. ovog zakona. Nitavnost testamenta iz prethodnog stava ne utie na njegovu eventualnu punovanost u pogledu oblika kao testamenta druge vrste.

lan 202.
Ovaj zakon ne primjenjuje se na oblike testamentalnih odredaba koje su u istom pismenu sainila dva ili vie lica.

Oblik testamenta
lan 203.
Testament mora biti napravljen u pismenom obliku. Zavjetalac ne mora svojeruno napisati testament. Testament moe biti napisan na bilo kom jeziku, rukom ili na neki drugi nain.

lan 204.
U prisustvu dva svjedoka i lica ovlaenog za testament, zavjetalac izjavljuje da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadrinom. Zavjetalac nije duan da sa sadrinom testamenta upozna svjedoka niti ovlaeno lice.

Potpis na testamentu
lan 205.
U prisustvu svjedoka i ovlaenog lica, za vjetalac potpisuje testament ili, ako ga je prethodno potpisao, priznaje i potvrdjuje potpis za s voj. Ako za vjetalac nije u stanju da se potpie, saoptie razlog ovlaenom licu koje e to zabiljeiti na testamentu. Osim toga, zakon prema kojem odredjeno lice, moe ovlastiti zavjetaoca da zatrai da ga drugo lice, u njegovo ime, potpie na testamentu. Svjedoci i ovlaeno lice u prisustvu za vjetaoca, stavljaju istovremeno svoje potpise na testament.

lan 206.
Potpisi se moraju staviti na kraju testamenta. Ako se testament sastoji od vie listova, svaki list mora da potpie zavjetala c ili ako on nije u stanju da potpie, drugo lice u njegovo ime, ili, ako ga nema, ovlaeno lice. Svaki list mora biti obiljeen brojem.

Datum testamenta

lan 207.
Datum testamenta je datum pod kojim ga je potpisalo ovlaeno lice. Ovaj datum mora biti sastavljen na kraju testamenta od strane ovlaenog lica.

Izjava o uvanju testamenta


lan 208.
Ako ne postoji obavezan propis o uvanju testamenta, ovlaeno lice, upitae zavjetaoca da li eli da da izjavu u pogledu uvanja testamenta. U tom sluaju, i na izriit zahtjev za vjetaoca, mjesto gdje on ima namjeru da uva testament zabiljeie se u potvrdi predvidjenoj u lanu 209. ovog zakona.

Potvrda testamenta
lan 209.
Ovlaeno lice priloie testamentu potvrdu u skladu sa odredbama lana 210. ovog zakona kojim se utvrdjuje da su potovane obaveze propisane ovim zakonom.

lan 210.
Potvrda koju izdaje ovlaeno lice sastavlja se u sljedeem obliku:

lan 211.
Ovlaeno lice uva jedan primjerak potvrde, a drugi predaje zavjetaocu.

lan 212.
Osim ako se protivno ne dokae, potvrda ovlaenog lica uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovanosti pismena kao testamenta u smislu ovog zakona.

lan 213.
Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utie na formalnu punovanost testamenta napravljenog u skladu sa ovim zakonom.

Opozivanje testamenta
lan 214.
Testament podlijee redovnim propisima o opozivanju testamenta.

Stavljanje i uvanje testamenta


lan 215.

Ovlaeno lice za sastavljanje testamenta, u smislu ovog zakona, je sudija optinskog suda, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije koji vri konzularne poslove i zapovjednik broda. Zavjetalac moe testament ostaviti na uvanje kod optinskog suda. U tom sluaju sudija e narediti da se testament stavi u poseban omot i zapeati.

Svjedoci i tumai testamenta


lan 216.
Pri sainjavanju testamenta svjedoci mogu biti punoljetna lica koja nisu liena poslovne sposobnosti i koja razumiju jezik na kome je zavjetalac izjavio da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadrinom. Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju testamenta: potomci zavjetaoca, njegovi usvojenici i nj ihovi potomci, njegovi preci i usvojioci, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drugovi svih ovih lica i brani drug zavjetaoca. Odredbe prethodnih stavova shodno se primjenjuju i na tumae.

Tumaenje odredaba testamenta


lan 217.
U ve zi sa tumaenjem i primjenom odredaba ovog zakona, vodie se rauna o njegovom medjunarodnom obiljeju i o potrebi njegovog jednoobraznmog tumaenja.

V - POSTUPAK OSTAVINSKOG SUDA PO PRIJEMU SMRTOVNICE


Ispitivanje nadlenosti
lan 218.
Po prijemu smrtovnice sud e ispitati da li je nadlean za raspravljanje za zaostavtine, pa ako ustanovi da nije nadlean dostavie spise predmeta nadlenom sudu. Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavtine inostrani organ, rjeenjem e se proglasiti nenadlenim.

Mjere ostavinskog suda za obezbjedjenje zaostavtine


lan 219.
Mjere za obezbjedjenje zaostavtine moe narediti ostavinski sud u toku cijelog postupka za raspravljanje zaostavtine.

Pozivanje izvrioca testamenta


lan 220.
Ako je ostavilac postavio izvrioca testamenta, sud e to izvriocu testamenta saoptiti i pozvati ga da u odredjenom roku izjavi da li se prima te dunosti.

Postavljanje staraoca nerodjenom djetetu


lan 221.
Ako se oekuje rodjenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljedje, ostavinski sud e o tome obavijestiti organ starateljstva. Ako organ starateljstva drukije ne odredi, o pravima jo nerodjenog djeteta starae se jedan od njegovih roditelj a.

Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine
lan 222.
Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu ili je ostavio samo pokretnu imovinu, a nijedno od lica pozvanih na nasljedje ne trai da se sprovede rasprava, ostavinski sud e rjeenjem odluiti da se ne raspravlja zaostavina. Kad sud odlui da se ne raspravlja zaostavtina, obavijestie o tome organ starateljstva ako medju nasljednicima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje. Ako je sud odluio da se ne raspravlja zaostavtina iz prethodnog stava, lica pozvana na nasljedje mogu ostvariti prava koja im pripadaju kao nasljednicima.

Odvajanje zaostavtine od imovine nasljednika


lan 223.
Kad se po zakonu moe traiti od vajanje zaostavtine od imovine nasljednika, sud e na prijedlog ovlaenih lica narediti to odvajanje, primjenjujui pri tom shodno odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za obezbjedjenje zaostavtine.

VI - RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE
Poziv na roite
lan 224.
Za raspravljanje zaostavtine sud e odrediti roite. U pozivu na roite sud e zainteresovana lica obavijestiti o pokretanju postupka i o postojanju testamenta, ako postoji, i pozvati da odmah dostave sudu pismeni testament odnosno ispravu o usmenom testamentu ako se kod njih nalazi, ili da naznae svjedoke usmenog testamenta. Sud e u pozivu upozoriti zainteresovana lica da mogu do zavretka postupka dati sudu izjavu da li se primaju nasljedja ili se nasljedja odriu, a ako na roite ne dodju ili ne daju izjavu, da e sud o njihovom pravu odluiti prema podacima kojima raspolae. O pokretanju postupka za raspravljanje zaostavtine, ako je umrli ostavio testament, sud e obavijestiti i na roite pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati pravo na nasljedje. Ako je umrli postavio izvrioca testamenta, sud e i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

Pozivanje oglasom

lan 225.
Ako se ne zna da li ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau pravo na nasljedje da se prijave sudu u roku od godinu dana od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom listu SRBiH". Oglas e se pribiti i na oglasnu tablu suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain. Po odredbama potrebnih stavova sud e postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga to je boravie nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomonika, ili zbog toga to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvrtiti lan 84. stav 2. ta. 4 i 5. Zakona o parninom postupku). Po isteku roka iz stava 1. o vog lana sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave postavljenog staraoca i podataka kojima sud raspolae.

Raspravljanje na roitu
lan 226.
U postupku za raspravljanje zaostavtine sud e raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavtinu, naroito o pravu na nasljedje, o veliini nasljednog dijela i o pravu na legat. O pravima iz prethodnog stava sud, po pravilu, odluuje nakon to od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave. O pravima lica koja nisu dola na roite, a uredno su pozvana, sud e raspraviti prema podacima sa kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donoenja rjeenja. Prilikom raspravljanja zaostavtine zainteresovana lica mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica, i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima daje prilika da se izjasne o izvajvama drugih zainteresovanih lica. Ako sud posumnja da je lice koje po zakonu polae pravo na nasljedje jedini i najblii srodnik umrlog, moe sasluatii lica za koja smatra da bi mogla imati jednako ili jae pravo na naslijedje, a moe ta lica pozvati i oglasom po odredbama prethodnog lana.

Izjava o primanju nasljedja i o odricanju od nasljedja


lan 227.
Ako se nasljednik primio nasljedja ili se odrekao nasljedja, izjavu o tom mora potpisati nasljednik ili njegov zastupnik. Potpis na izjavi o primanju nas ljedja ili o odricanju od nasljedja koja je podnesena sudu, kao i potpis na punomoi moraju biti ovjereni. U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima odnosno odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nuni dio. Izjavu o odricanju od nasljedja nasljednik moe dati pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim optinskim sudom Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedja, sud e nasljednika upozoriti da se moe odrei nasljedja samo u svoje ime, ili ime svojh potomaka.

Prigovor na popis ili procjenu


lan 228.
Ako stranke prigovore popisu ili procjeni imovine, sud moe, ako to smatra za potrebno, narediti da radnik suda ponovo izvri popis ili procjenu. Ako popis imovine nije izvren, sud moe na osnovu podataka zainteresovanih lica sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavtinu.

Upuivanje na parnicu zbog spora o injenicama

lan 229.
Sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da povedu parnicu pred sudom i postupak pred organom uprave ako su medju strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. Sud e postupiti u smislu prethodnog stava naroito ako su sporne: 1. injenice od kojih zavisi pravo na nasljedje, a naroito punovanost ili sadrina i odnos nasljednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu nasljedjuje, 2. injenice od kojih zavisi osnovnost zahjtjeva nadivjelog branog druga i potomaka ostavioevih, koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstu da im se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva koji slue za zadovoljenje svakodnivnih potreba, 3. injenice od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, a naroito uraunavanje u nasljedni dio, 4. injenice od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih nasl jednika ili osnovanost razloga za nedostojnost, 5. injenice o tome da li se neko lice odreklo nasljedja. Ako ne postoji spor o injenicama iz prethodnog stava, ve se stranke spore o primjeni prava ostavinski sud raspravie pravna pitanja u postupku za raspravljanje zaostavtine.

Upuivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o drugom pravu na zaostavtinu
lan 230.
Ako medju stankama postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavine, sud e takodje, uputiti stranke d a povedu parnicu ili postupak pred organom uprave ali nee prekidati raspravljanje zaostavtine.

Upuivanje na parnicu zbog spora o primjeni prava ili o injenicama


lan 231.
Ako se nasljednici spore bilo o injenicama bilo o primjeni prava, sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti sranke da provedu parnicu pred sudom ili postupak pred organom uprave o ovim sluajevima: 1. ako izmedju nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu, 2. ako izmedju nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika ostavioca koji su sa njim ivjeli u zajednici da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine.

Upuivanje na parnicu i trajanje prekida postupka


lan 232.
Sud e uputiti na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred organom uprave onu stranku ije pravo smatra manje vjerovatnim. Ako sud prekine postupak, odredie rok u kome treba pokrenuti parnicu pred sudom, odnosn o postupak pred organom uprave. Ako stranka u odredjenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajae dok parnica pred sudom odnosno postupak pred organom uprave ne bude pravosnano za vren. Ako stranka u odredjenom roku ne postupi po rjeenju suda, nastavie se raspravljanje zaostavtine, i ako stranka do za vretka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenula parnicu pred sudom odnosno postupak pred organom uprave dovrie se raspravljanje zaostavtine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upuena na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred organom uprave. Kad je ostavinski sud raspravio zaostavtinu o prethodnom stavu, kao i kad je raspravio zaostavtinu, a trebalo je da stranke uputi na parnicu, pravosnanost odluke ostavinskog suda ne spreava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica.

VII - RJEENJE O NASLJEDJIVANJU I LEGATU


Sadrina rjeenja o nasljedjivanju
lan 233.
Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na nasljedje ovlastie ta lica za nasljedni ke rjeenjem o nasljedjivanju. Rjeenje o nasljedjivanju treba da sadri: 1. ime i prezim umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum rodjenja i dravljanstvo umrlog, a za umrla udata enska lica i njihovo djevojako prezime, 2. oznaenje nepokretnosti sa podacima iz zemljinih knjiga, kao i oznaenje pokretnih stvari sa pozivom na popis, 3. ime i prezime, zanimanje i prebivalite nasljednika, odnosno nasljednika prema ostaviocu, da li nasljedjuje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, ako ima vie nasljednika i dio u kome uestvuju u nasljedju. 4. da li je i ukoliko pravo nasljednika odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjavanja uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odn osno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov ili je ogranieno pravo produivanja i u iju korist. 5. ime i prezime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat, ploduivanje, ili koje drugo pravo iz zaostavtine sa tanim naznaenjem toga prava. 6. odredbe o poljoprivrednom zemljitu koje prelazi propisani maksimum pojedinog nasljednika odnosno legatara. Ako u postupak za raspravljanje zaostavtine svi nasljednici i sporazumno predloe diobou i nain diobe, sud e ovaj sporazum unijeti u rjeenjke o nasljedjivanju.

Dostavljanje rjeenja o nasljedjivanju


lan 234.
Rjeenje o nasljedjivanju dostavie se svim nasljednicima i legatarima, kao i licima koja su u toku postupka istakla zahtjev za nasljedje. Pravosnano rjeenje o nasljedjivanju dostavie se skuptini optine.

Upisi u zemljinoj knjizi i prodaja pokretnih stvari


lan 235.
Kad budu podneseni dokazi o izvrenju i obezbjedjenju obaveza koje su nasljedniku naloene testamentom u korist lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima ili za postizanje neke optekorisne svrhe, sud e narediti da se u zemljinu knjigu izvre potrebni upisi, kao i da se ovlaenim licima predaju pokretne stvari koje se nalaze na uvanju kod suda.

Mjere obezbjedjenja kad je pravo nasljednika ili legatara usvojeno


lan 236.
Kad je pravo nasljednika ili legatara odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog jo neispunjenog uslova ili je zavisno od ras kidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, sud e po predlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjedjenje odnosnog dijela zaostavtine po odredbama koje vae za i zvrni postupak, ukoliko testamentom nije to d rugo odredjeno.

Posebno rjeenje o legatu

lan 237.
Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o nasljedju, na zahtjev legatara, donijeti posebno rjeenje o legataru. U tom sluaju shodno e se primjenjivati odre dbe o dostavljanju pravosnanog rjeenja o nasljedjivanju skuptini optine o upisima u zemljinoj knjizi o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda.

Rjeenje o pravosnanosti rjeenja o nasljedjivanju legatu


lan 239.
Pravosnano rjeenje o nasljedjivanju ili legatu vezuje stranke koje su uestvovale u postupku raspravljanja zaostavtine, ukoliko im nije poznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.

VIII - NASLJEDNOPRAVNI ZAHTJEVI POSLIJE PRAVOSNANOSTI RJEENJA O NASLJEDJIVANJU


Naknadno pronadjena imovina
lan 240.
Ako se po pravosnanosti rjeenja o nasljedjivanju pronadje imovina za koju se u vrijeme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu, ve e o vu imovinu novim rjeenjem raspodijeliti na osnovu ranijeg donesenog rjeenja o nasljedjivanju. Ako ranije nije raspravljana zaostavtina, sud e raspraviti zaostavtinu samo ako se pronadjena imovina sastoji iz nepokretnosti. Ako se pronadjena imovina sastoji iz pokretne imovine, sud e raspraviti zaostavtinu samo na zahtjev zainteresovanih lica. Prije raspravljanja naknadno pronadjene imovine, sud e pozvati nasljednike koji su se orekli nasljedja da se u odredjenom roku izjasne da li ostaju kod odricanja ili trae da im se prizna pravo na nasljedje na naknadno pronadjenoj imovini. Rjeenje kojim je raspodjeljena naknadno pronadjena imovina, sud e dostaviti i nasljednicima koji su se odrekli nasljedja.

Naknadno pronadjeni testament


lan 241.
Ako se po pravosnanosti rjeenja o nasljedjivanju pronadje testament, sud e ga proglastiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadrati njegov prepis. Ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e obavijestit zainteresovana lica o proglaenju testamenta i uopozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvarizti u parnici.

Novi nasljednik
lan 242.
Ako po pravosnanosti rjeenja o nasljedjivanju neko lice koje nije uestovalo u postupku za raspravljanje zaostavtine polae pravo na zaostavtinu kao nasljednik, ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e tako lice uputiti da moe svoje pravo ostvariti u parnici.

Ostvarivanje nasljedja i legata u parnici kad postoje uslovi za ponavljanje postupka


lan 243.
Kad je raspravljanje zaostavtine zavreno pravosnanim rjeenjem o nasljedjivanju ili rjeenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se ponoviti postupak za raspravljanje zaostavtine ve stranke svoja prava mogu ostvariti u parnici.

IX - POSTUPAK KAD JE ZA RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE NADLEAN INOSTRANI ORGAN


Mjera za zatitu domaih nasljednika, legatara i povjerilaca
lan 244.
Kad je za raspravljanje zaos tavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem je podruju ostavilac umro izdae po prijemu smrtovnice, oglas kojim e pozvati sva lica u zemlji koja imaju zahtjeve prema zaostavtini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od trideset dana ni dui od est mjeseci koji tee od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom listu SRBiH", prijave svoje zahtjeve, jer e se u protivnom sluaju pokretna imovina iz zaostavtine predati nadlenom organu strane drave ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine. Oglas e se, pored objavljivanja u "Slubenom listu SEBiH", pribiti na oglasnu tablu suda i obaviti po potrebi i na drugi pogodan nain. Jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzul arnom predstavniku odnosne strane drave u naj zemlji. Nee se izdati oglas ako vrijednost zaostavtine bez odbitka dugova ne prelazi iznos od 10.000 dinara. Ako se ne izda oglas zaostavtina se ne smije predati prije nego to proteknu tri mjeseca od dana smrti stranog dravljanina.

Zadravanje zaostavtine
lan 245.
Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud e zadrati zaostavtinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrie tog zahtjeva sve dok organ strane drave ne donese pravosnanu odluku o tom zahtjevu. Sud e u pogledu prijavljenog zahtjeva izvriti ovu odluku iz zadrane zaostavtine ili iz njenog dijela, a ostatak e predati organu strane drave. Ako koji povjerilac prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati zaostavtinu ili njen dio koji je potreban za pokrie tog potraivanja sve dok to potraivanje ne bude podmireno ili obezbijedjeno.

Postupak pri prelazu nadlenosti sa inostranog organa na domai sud


lan 246.
Ako je za raspravljanje zaostavtine stranog dravljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadlean inostrani organ, sud e ako svi nasljednici koji se nalaze u zemlji predloe da raspravu sprovede domai sud, pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od est mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor

nadlenosti suda u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini, jer e inae raspravljanje zaostavtine sprovesti domai sud. Poznati nasljednici kojima se ne zna boravite pozvae se oglasom. Oglas e se pribiti na oglasnu tablu suda i objaviti u "Slubenom listu SRBiH", a po potrebi i na drugi pogodan nain, a jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji. Ako nijedan od nasljednika i legatara iz inostranstva nije istakao prigovor nadlenosti domaeg suda, ovaj sud e po proteku odredjenog roka raspraviti zaostavtinu.