Predmeti od kosti i roga

Dario Vujevi

Dosadanje analize i objave materijala s neolitikih nalazita na podruju Hrvatske u veini su sluajeva malo pozornosti posveivale kotanim artefaktima, navodei pritom samo najznaajnije primjerke ili isto statistike podatke. Vrlo je malo sustavno objavljenih nalaza, pa je samim time onemoguena detaljnija usporedba kotane industrije. Takvom stanju pridonosi i relativno malen broj sustavno istraenih nalazita, kao i malen broj pronaenih artefakata. Vie pozornosti posveeno je istoj temi u stranoj literaturi, gdje je detaljna obrada kotanih artefakata predstavlja dio svake monografije. Daljni problem je i neujednaena terminologija. Naime, svaki autor pokuao je materijalu pristupiti na svoj nain, odreujui pritom predmete prema raznim naelima. To dovodi do toga da su razliiti termini upotrebljavani za iste predmete, ali i da se razliitim grupama predmeta pripisuje ista funkcija. No cilj ovog rada nije u pokuaju uvoenja novog pristupa obradi materijala, niti u predlaganju nove tipologije. Cilj je prije svega prikazati rezultate obrade svih kotanih artefakata pronaenih na Crnom vrilu.1 Pritom su obraene tehnike kojima je kost obraivana, kao i mogue aktivnosti koje su se vrile pomou pojedinih grupa predmeta. Na temelju toga upotpunjava se slika o nainu ivota na Crnom vrilu, a predmeti postaju dostupni za daljnu usporedbu s buduim nalazitima. Za potrebu ovog rada predmeti su podijeljeni u dvije osnovne kategorije, prema materijalu koritenom za izradu: izraevine od kosti i izraevine od roga. Velika veina predmeta pripada kategorijama proizvoda i lomova, a vrlo mali dio se moe svrstati u otpad i pripravke.2 Iz tog razloga, za potrebe ovog rada nije koritena podjela prema pripadnosti stupnju unutar proizvodnog lanca, nego se klasifikacija vri prema funkcionalnoj termininologiji.

ovdje se izraz kotani koristi kao opi pojam, koji obuhvaa sve dijelove kostura (kost, rog, zub) Klasifikacija prema pripadnosti stupnju proizvodnog lanca, prema Mlakar 1999.; v. AMAtt, M., - MirACle, P. t., 2006., 402. i. KArAVAni - J. BAlen, 2003., 36. Postoje i izuzetci kao npr. bronanodobna gradina Monkodonja, gdje je kost oito bila popularan materijal za izradu predmeta; v. M. MlAKAr, 1998., 157 i d. ovdje je rije samo o nalazitima koja su objavljena u literaturi i s kojih je poznat broj kotanih predmeta. na lokalitetu Smili pronaeno je deset primjeraka, u Veloj spili dvadesetak. ova brojka odraava samo dovrene, ili veim dijelom dovrene primjerke orua, a treba uzeti u obzir i one primjerke koji su sluili samo za jednokratnu upotrebu, to ovu brojku poveava za nekoliko puta.

Predmeti od kosti
Obraena kost, po dosadanjim nalazima, pojavljuje se jo u srednjem paleolitiku.3 Tijekom prapovijesti njezino znaenje raste, pa se ona koristi za izradu sve vie vrsta predmeta. Niti pronalaskom i sve veim poznavanjem kovina kost ne gubi svoju vrijednost, iako se zbog svojstava kovine njezina uporaba u kasnijim razdobljima prapovijesti prebacuje samo na pojedine vrste, prije svega na izradu finijih predmeta.4 Intenzitet uporabe kosti kao materijala za izradu alata i ukrasnih predmeta na obalnom podruju Hrvatske najbolje odraavaju nalazi s Crnog vrila. Taj se lokalitet brojnou i kvalitetom obrade kotanog alata razlikuje od svih u literaturi poznatih nalazita starijeg neolitika u Dalmaciji.5 Dok s drugih nalazita impresso kulture u Dalmaciji potjee samo po nekoliko primjeraka kotanog alata,6 na Crnom ih je vrilu pronaeno 374.7 Uz to, osim brojnou, Crno se vrilo izdvaja i po kvaliteti izrade alata, ali i po pronalascima pojedinih primjeraka, koji do sada nisu pronaeni na podruju Dalmacije, barem ne iz ovog razdoblja.8 Uzimajui u obzir sve mogunosti kosti kao materijala za izradu predmeta, kao i injenicu da
Crno Vrilo 2

3 4

Usporediti ga moemo sa nalazitem Kargadur kod linjana, na kojem je takoer pronaen velik broj kotanih predmeta, ali rezultati analiza jo uvijek nisu objavljeni.

89

Sl. 1

Kostur ovce/koze sa dijelovima koji su se najee koristili za izradu alata Skeleton of a sheep/goat with parts usually used for the production of tools

je stoarstvo u ovom razdoblju bilo jedna od glavnih grana gospodarstva naselja, to je stanovnicima Crnog vrila pruilo obilje sirovine, postaje jasno zato je kotani alat bio zastupljen u svim vidovima ivota neolitikih ljudi.

Tehnologija obrade kosti

vre i izdrljivije od drva, kosti su bile vrlo pogodan materijal za izradu predmeta. Uz malo truda mogle su se oblikovati po elji, a lako se postizala i glatkoa povrine, to je bilo posebno vano za pojedine vrste predmeta (glaalice, ubadala...). Osim vrstoe kost posjeduje i elastinost, zbog ega je posebno pogodna za izradu tanjih predmeta. S druge strane, gotovo svaka kost ili kotani odbitak mogao se upotrijebiti za izradu alata, neki i bez mnogo obrade, jer im je sam oblik omoguavao razliite funkcije. Pa ipak, po nalazima s Crnog vrila vidimo da kosti nisu sluajno odabirane, nego su sline kosti gotovo uvijek odabirane za izradu odreene grupe predmeta. Duge cjevaste kosti, prije svega tibija i radijus (goljenica i palnica), vie su odgovarale za izradu masivnijih predmeta, kod kojih je najvanija bila vrstoa, dok su manje kosti, npr. ulna (lakatna kost), metakarpalne i metatarzalne kosti (kosti doruja i donoja) bile pogodne za manje predmete, prije svega za razne vrste ubadala.9 Naravno da kod pojedinih grupa postoje iznimke, ali one ine vrlo mali postotak. To pokazuje da su stanovnici Crnog vrila poznavali svojstva kostiju, i da su za izradu alata birali one ija su svojstva najbolje odgovarala funkciji odreene skupine alata (Sl. 1). Pregledom nalaza uoava se da su se za potrebe izrade alata koristile veinom kosti manjih domaih ivotinja, prije svega ovce i koze, dok su kosti krupne stoke, zeca, ali i drugih divljih ivotinja (prije svega jelena) upotrebljavane rjee. To je u skladu i s opom slikom faunistikih ostataka na nalazitu, u kojoj dominiraju kosti ovikaprida.10 Tehnologija obrade kosti ovisila je prije svega o funkciji alata. Najjednostavniji nain za dobivanje odreene vrste alata bilo je lomljenje veih kostiju (Sl. 2). Duge kosti lomljene su na dva dijela udarcem da bi se uklonila jedna ili obje epifize, ili su prepolovljene po duini. Time su dobivani manji dijelovi koji su rezanjem, struganjem i glaanjem oblikovani u eljeni predmet. Na pojedinim predmetima s Crnog vrila vidljivi su neravni rubovi nastali lomljenjem, prije svega na onim predmetima ija funkcija nije zahtijevala obradu itave povrine, nego samo radnoga kraja.
90
DArio VUJeVi

Sl. 2

Alat s Crnog vrila izraen lomljenjem i kasnije zailjen na vrhu tool from Crno vrilo made by breaking and subsequently sharpened at the tip

ovdje je prije svega rije o predmetima kojima je sauvan zglob ili neki drugi prepoznatljivi dio pomou kojeg se moe odrediti vrsta kosti. Detaljnu obradu ivotinjskih ostataka dao je S. rADoVi.

10

No nije se samo lomljenjem dobivala sirovina za obradu. tovie tehnika jednostavnog lomljenja primjenjivana je pri izradi malog broja predmeta. ak i predmeti s minimalnom obradom nisu nastali obinim lomljenjem, nego su raznim tehnikama pripremani kako bi to vie odgovarali zavrnom izgledu predmeta. Postupak izrade alata vjerojatno je olakavan natapanjem kosti, koja bi tako omekala da bi se nakon izrade glavnog dijela alata suenjem kosti opet vratila vrstina. Istraivanja su pokazala da se kost natopljena vodom 3 do 4 puta lake obrauje.11 Osnova za izradu artefakata dobijala se, osim lomljenjem, u najveem broju sluajeva rezanjem. Kako je cjevaste kosti ovikaprida tee lomiti nego kosti krupnijih ivotinja, morale su biti rezane, i to vjerojatno retuiranim kremenim sjeivom.12 Na dijelu orua s Crnog vrila vidljivi su urezi nastali obradom kosti upravo na taj nain (cutmarks). Vjerojatno su pri obradi koriteni i kremeni nazupci, iako u tom sluaju moemo govoriti o piljenju, a ne rezanju. Obje vrste kremenih orua nalazimo na Crnom vrilu u veem broju. Pokusi, pak, pokazuju da je tehnika lijebljenja najlaki nain da se prepolovi kost i dobije eljeni oblik ubadala.13 Ta tehnika podrazumijeva da se na kosti napravi dubok, uzduan lijeb trokutasta presjeka, nakon ega bi se dva dijela kosti lako odvojila, dok sredinji dio ostaje grubo dovreno orue (Sl. 4). Ti ljebovi morali su biti nainjeni otrim, jako zailjenim kremenim oruem. Radni kraj alata takoer je obraen razliitim tehnikama, ovisno o njegovoj namjeni. Dvostrano, koso rezanje karakteristino je za zailjeno orue, dok je jednostrano koso rezanje, stanjivanje i struganje primjenjivano kod predmeta koji imaju ravni radni kraj. Osim ovih, pri izradi kotanih predmeta primjenjuju se i manje agresivne tehnike obrade kosti. ak i pod manjim poveanjem jasno su vidljive uske brazde nastale pri obradi predmeta struganjem. Vrhovi probojaca, rubovi ila, ak i cijele povrine odreenih artefakata obraene su struganjem (Sl. 5). To se moda izvodilo kremenim strugaima, iako pokusi provedeni na drugim nalazitima pokazuju da je kremeno dubilo moda najbolji alat za tu vrstu obrade.14 Tragovi u vidu uzdunih brazdi najvidljiviji su na vrhovima artefakata namijenjenih probijanju, kojima je na taj nain vrh fino stanjivan i zaotren. Zavrno glaanje alata vrilo se pomou kamena. Koritene su razne vrste pjeenjaka jer on po strukturi najbolje odgovara vrsti rada. Glaanje se moglo i pojaati dodavanjem pepela u procesu trljenja po pjeenjaku.15 Na

Sl. 3

Urezi na artefaktu nastali obradom (cutmarks) incisions on an artifact, result of bone modification (cutmarks)

Sl. 4

Dvije primjene tehnike lijebljenja: na prvoj slici da se dobije osnova za ubadalo, a na drugoj da se prelomi kost two examples of application of grooving technique: first picture shows procedure for making a basis for a point, and the second one the procedure for breaking the bone

Crnom vrilu pronaeni su brojni primjerci kamenja te vrste, od kojih sedam pokazuju jasne tragove u vidu utora na onim dijelovima kamena na kojima se vrilo glaanje.16 Zanimljivo je da je velik broj primjeraka alata s Crnog vrila uglaan po cijeloj povrini, to pokazuje da se mnogo pozornosti posveivalo izradi i obradi. Perforacija je vidljiva samo na nekoliko primjeraka. Probijena je zailjenim oruem (najvjerojatnije kremenim svrdlom), krunim ili polukrunim pokretima s jedne ili obje strane alata. Najee se izvodila na zglobnom dijelu ili ispod njega, i vjerojatno se kroz nju vezivala uzica koja je sluila za
Crno Vrilo 2

11 12 13 14

A. BAKAloV, 1979., 12. iSti, 12. S. l. olSen, 2000., 156.

S. l. olSen, 2000., 157., e. ADAM - e. KotJABoPoUloU, 1997., 247. M. MlAKAr, 1998., 161. Utori su nastali prije svega glaanjem igala, ila i probojaca, dok je za ostale predmete koritena ravna strana kamena.

15 16

91

Sl. 5

Dio predmeta sa vidljivim tragovima struganja Part of the object with visible traces of scraping

Sl. 6

Kamen kakvim se vrilo zavrno glaanje Stone used for final polishing

vjeanje predmeta. Veina predmeta ne pokazuje finiju izradu, ali predmeti br. 108, 109 i 114 imaju fino izvedenu perforaciju sa obje strane, to odgovara i cjelokupnoj obradi predmeta (Sl. 7). Veina kotanih artefakata s Crnog vrila slomljena je na jednom ili vie mjesta. Pregledom materijala utvrene su dvije vrste lomova nastalih pod razliitim uvjetima. Velik broj slomljenih predmeta ima ravan, ist lom, kakav nastaje zbog dehidracije kosti, to bi znailo da se alat slomio nakon to je odbaen. Druga vrsta loma je onaj nastao dok je kost elastina, pa ostaju kose, nepravilne linije frakture. Takva vrsta loma moe nastati sluajno,17 ili tijekom uporabe. No alat se nije u svim sluajevima odbacivao nakon loma, jer pojedini primjerci pokazuju tragove uglaanosti loma, to znai da su se oni doraivali i ponovno koristili (kat. br. 75). Nekoliko sauvanih predmeta pokazuje tragove gorenja. Oni su mogli nastati sasvim sluajno, izlaganjem predmeta vatri nakon prestanka njegove upotrebe, ali mogue je da se kod nekih primjeraka radi i o namjernom i kontroliranom izgaranju. Naime, gorenjem se smanjuje koliina organskog materijala u kosti, ime se kost lake obrauje. Djelomino nagorjeli dio i dijelovi koji preostanu nakon obrade, postaju vri i neelastini. Ta tehnika rairena je i na drugim neolitikim nalazitima, tako da nije neobino da se koristi i na Crnom vrilu.18

Tipologija predmeta
Na Crnom vrilu pronaena su 374 primjerka alata, od ega je 286 (74%) fragmentirano i spada u kategoriju lomova. U suvremenoj literaturi artefakti se dijele na nekoliko naina, po funkciji, po obliku radne povrine ili po nainu obrade, a svaki od ovih kriterija ima svoje prednosti i nedostatke. Pri obradi ovih nalaza funkcionalni aspekt artefakata bio je u prvom planu, iako takav pristup donosi i odreene potekoe, jer je ponekad teko razlikovati dijelove kosti koji zbog svog oblika samo nalikuju na alat, od stvarnog alata. No pri

Sl. 7

Perforacija na pojedinim predmetima s Crnog vrila Perforations on certain objects from Crno vrilo

17

radi se o sluajnim padovima na vrh i raznom drugom oteivanju alata kada nije u funkciji. C. PerleS, 2001, 238-239.

18

92

DArio VUJeVi

obradi nalaza pokazalo se da je podjela po funkciji najpogodnija, pa su artefakti podijeljeni na taj nain. Vjerojatno je da su pojedini predmeti po potrebi mogli biti koriteni za vie namjena, ali su odreeni po primarnoj funkciji. Neolitikom ovjeku bilo je najvanije da dobije alat kojim e moi obavljati odreenu radnju. Kako se predmeti nisu izraivali serijski, po odreenoj shemi, nego je svaki pojedinac izraivao svoj alat, tako je i koritenje orua i tehnika za obradu kosti individualni odabir, naravno uz primjenu steenih znanja o svojstvima pojedinog orua. Zbog toga se pojedini primjerci alata unutar iste kategorije razlikuju. Osim toga mnogi su predmeti po potrebi mogli biti iskoriteni za obavljanje vie radnji, pa se ovakva tipologija ne treba uzimati prekruto. Sluei se podatcima dobivenim obradom, kotani alat pronaen na Crnom vrilu moemo podijeliti u nekoliko kategorija: ubadala (probojci, ila i neperforirane igle), glaalice, spatule, drke i udice. Osim alata postoje i druge kategorije nalaza, kao to su svirale i nakit.

1. Ubadala
Od 374 primjerka kotanog alata pronaenog na Crnom vrilu 296 artefakata pripada ubadalima. Rije je o predmetima iji je radni dio ogranien na otro zailjenu povrinu. No i kod predmeta ove grupe postoje razlike zbog kojih se nametnula potreba ue podjele na probojce, ila i neperforirane igle. Sve tri podgrupe imaju istu osnovnu funkciju - probijanje materijala. No meusobno se razlikuju po nainu obrade i vrsti materijala za koji su namijenjeni.

1.1. Probojci
Probojci se javljaju jo od paleolitika i uvijek su inili neizostavnu grupu alata. Kako je neobraena koa tvrd materijal, igle za ivanje vjerojatno bi se slomile prilikom rada, pa su probojci prije svega bili potrebni da bi se ona probila i time pripremala za ivanje. Dakle, probojci se poglavito koriste za rad na tvroj, neobraenoj koi, od koje se radio jedan dio odjee, a prije svega obua. Zbog rada s takvim materijalom njihova radna povrina (najee samo vrh) treba biti vrsta i masivnija od one na ilima ili iglama, dok drka probojca najee i nije obraena, nego ostaje to masivnija kako bi se s alatom lake radilo. Sveukupno je na Crnom vrilu pronaeno 55 primjeraka te vrste alata. Nalazi s Crnog vrila pokazuju da trebamo izdvojiti dvije podgrupe ovog alata. Prvu podgrupu ine probojci vrlo grube obrade. Najee su izraeni od dijelova lomljene cjevaste kosti ili pak koso prerezane kosti. Nakon lomljenja ili rezanja kost je grubo zailjena, a kod ove podgrupe probojaca glaanjem je zaobljavan i zaotravan samo vrh predmeta, dakle radna povrina, dok su ostali rubovi ostali neobraeni. Naime, samo se vrh aktivno i koristio, dok ostatak alata, koji je sluio kao drka, nije prolazio kroz kou, pa nije bilo potrebe da se dodatno obrauje. Do sada je na nalazitu pronaeno 46 primjeraka ove podgrupe. Drugu podgrupu ine probojci s masivnim, dobro obraenim korpusom. Izraeni su od dugih cjevastih kostiju (tibija, radijus, metakarpalne i metatarzalne kosti) kojima je koso odrezan i zailjen vrh, dok je drka samo uglaana. Svi rubovi, ukljuujui i one nastale od unutranjeg oblika kosti, fino su obraeni, a sve primjerke karakterizira visok stupanj glaanja. Veliina, obrada i oblik ove podgrupe probojaca pokazuje da su se osim za obradu koe, ti predmeti mogli koristiti i u druge svrhe - moda kao oruje.19
Crno Vrilo 2

Sl. 8

Dvije vrste lomova na artefaktima s Crnog vrila two kinds of breaks on artifacts from Crno vrilo

19

A. BenAC, 1971., 88.

93

Na Crnom vrilu pronaeno je devet primjeraka koji spadaju u ovu podgrupu. Od pet primjeraka sauvan je samo vrh, dok su etiri primjerka sauvana gotovo u cijelosti. Jedan od njih (kat. br. 14) ima zailjena oba kraja, pa su se i jedna i druga strana mogle koristiti za probijanje. Drugi je izraen od metatarzalne kosti (kat. br. 16), iji je distalni kraj koso odsjeen i zailjen, dok je na proksimalnom kraju ostavljen zglobni dio kao ojaanje, a i zbog lakeg dranja predmeta. Slina su izgleda i preostala dva predmeta.

1.2. ila
ila su grupa alata koja je zastupljena na gotovo svim nalazitima, i to uvijek u velikom postotku. Iznimka nije niti Crno vrilo, gdje upravo ila ine jednu od najbrojnijih kategorija kotanog alata. Sveukupno je pronaeno 107 primjeraka. ila su, kao i probojci, sluila za probijanje koe, tj. pripremanje za ivanje, no kao to je ve prethodno naglaeno razlikuju se od probojaca po stupnju obrade i po materijalu na kojem su upotrebljavani. Dok su probojci, u veini sluajeva, obraeni samo pri vrhu, a sluili su za probijanje tvrde koe, ila su najee bila obraena po cijeloj povrini, i sluila su za probijanje meke, obraene koe, prije svega koe koja se koristila za izradu odjee. Kao i probojci, najee su izraena od dijafiza cjevastih kostiju, koje su koso odrezane na pola ili na manje dijelove. Teko je govoriti o tonoj vrsti kostiju, jer kod veine ila nisu sauvani oni dijelovi po kojima bismo kost mogli identificirati. No, kod onih ila kod kojih je sauvan dio ili cijeli zglob, vidimo da su za njihovu izradu najvie koritene metatarzalne i metakarpalne kosti. Treba spomenuti i da se, osim rezanjem i piljenjem, dio ila izraivao i tehnikom lijebljenja, prije svega oni primjerci koji imaju polukruan, trapezoidan ili trokutast oblik i kod kojih nije bilo potrebe za ostavljanjem zgloba. Nakon izrade osnove zailjen je vrh, a na kraju bi se cijeli predmet uglaao pa veina ila ima polukruni ili elipsoidni presjek. Kod jednog dijela ila zapaa se obrada utora na proksimalnom dijelu, nastalog od unutranjeg oblika cjevaste kosti, koji je dodatno obraivan da bi se ilo lake uhvatilo pri upotrebi ime bi se olakala njegova primjena. Veliina cijelih primjeraka kree se od 3,5 do 17 cm. Primjerke ove vrste alata pronaene na Crnom vrilu moemo prema nainu obrade glave (epifize kosti) podijeliti na dvije grupe. Prvu grupu sainjavala bi ona ila kod kojih je epifiza ravno ili koso odrezana. Takva ila zastupljena su s 33 primjerka. Drugu grupu ine ila kod kojih je zglobni dio zadran zbog lakeg dranja. U ovoj grupi postoje stanovite razlike u izradi. Kod pojedinih ila kost je zajedno s epifizom prepolovljena, a zatim je radni kraj zailjen, dok je kod drugih zglobni dio odsjeen jo i s lateralnih strana, tako da su ostatci epifize sauvani samo s jedne ili dvije strane, a na jednom primjerku zglobni je dio u cijelosti sauvan. Na Crnom vrilu pronaen je 21 primjerak. Najbolji predstavnici ove varijante su predmeti br. 27 i 28. Ostala ila pronaena na Crnom vrilu fragmentirana su pa ne moemo govoriti o oblikovanju proksimalnog dijela. Vrlo male dimenzije pojedinih ila ukazuju da je rad s njima u takvom obliku morao biti otean, pa je mogue pretpostaviti da je jedan dio bio stavljan u drke. Potvrde za to imamo u nalazima s drugih neolitikih naselja, a i na Crnom vrilu pronaeno je 8 takvih drki.20
94
DArio VUJeVi

20

nije mogue sa sigurnou tvrditi da se u njih stavljalo ilo. naime, mogle su se u njih staviti i druge vrste kremenog i kotanog alata.

1.3. neperforirane igle

Kao trei u nizu alata koji su sluili za ubadanje, na Crnom vrilu pronaene su neperforirane igle. U osnovi igle su sline ilima, od kojih se razlikuju veim stupnjem obrade i uglaanosti, kao i nekim morfolokim odlikama. Nemaju ostavljen zglob ili proirenje na proksimalnom dijelu, to nam govori kako im je namjena da u cijelosti prolaze kroz materijal. Njihova upotreba povezuje se s izradom odjee od laganijih materijala. U neolitiku, naime odjea se nije izraivala samo od koe, nego i od drugih, laganijih materijala, pa su zbog toga igle postale neizostavnim dijelom uporabnog instrumentarija.21 Ono po emu je Crno vrilo iznimno vano, upravo su brojni nalazi igala. Naime, do sada je na nalazitima starijeg neolitika u Dalmaciji pronaeno i objavljeno svega nekoliko primjeraka te vrste. Jedna je od njih i igla za ivanje iz Smilia, koja je na proksimalnom kraju imala uzduni lijeb kojemu se krajevi postupno gube. Pri upotrebi takvih igala nit je stavljana u lijeb i tako je koritena za ivanje.22 Igle su pronaene i u Veloj spilji. Rije je o igli koja sa strana ima urezane vodoravne ljebove u koje se vezivala nit za ivanje. Openito je malo podataka o kotanom oruu u Dalmaciji, pa je mali broj takvih predmeta vjerojatno vie rezultat neistraenosti ovog podruja nego stvarnog pomanjkanja ove grupe predmeta. Na Crnom vrilu je do sada su pronaena 134 primjerka. Duina im varira od 5 do 9 cm. Primjerci pronaeni na Crnom vrilu spadaju u grupu neperforiranih igala. Niti jedna cjelovito sauvana igla ili proksimalni kraj igle ne pokazuje tragove perforacije ili izrade ureza na proksimalnom dijelu koji bi sluili za dranje niti pri ivanju. Pa ipak, uzimajui u obzir visok stupanj uglaanosti i nain obrade, sasvim je jasno da se ovdje radi o iglama. Njihovi tanki i otri vrhovi govore da su se ovi predmeti mogli koristiti samo pri radu s prethodno pripremanom koom,23 a vjerojatno i za ivanje nekih laganijih materijala. O kakvim je materijalima rije, ne moemo tono tvrditi jer nema direktnih dokaza, ali se vjerojatno radi o nekim vrstama tkanina (najvjerojatnije od niti biljnog porijekla). Veina je primjeraka slomljena, a tri primjerka pokazuju uglaanost loma, to nam govori da su ti primjerci upotrebljavani i nakon loma.24 Iako je veina igala slomljena, sama duina pojedinih primjeraka govori nam da se za izradu igala koristila dijafiza cjevastih kostiju, vjerojatno metakarpalnih i metatarzalnih, iz koje bi se uzdunim lijebljenjem i rezanjem dobivala tanka, trapezoidna osnova (na nekim primjercima vidljivi su i tragovi takvog postupka u vidu uzdunih ureza). Na pojedinim primjercima vidljivo je da se vrh dodatnim rezanjem zailjio na poligonalni oblik kako bi trebalo to manje glaanja i struganja za postizanje konanog izgleda igle. Nakon toga slijedilo je zavrno bruenje vrha i rubova pomou kamena. Time bi se najee dobivao polukruni presjek igle (rubovi su se uglaavali prema unutranjem dijelu kosti), ali pojedini primjerci imaju i kruni ili etvrtasti presjek s blago zaobljenim rubovima. Obrada proksimalnog kraja sastoji se ili u ravnom ili kosom rezanju vika kosti, ili u stanjivanju glave.

21

2. Glaalice
Na Crnom vrilu pronaena su 33 primjerka kotanog orua koji se mogu svrstati u kategoriju glaalica. Taj tip alata sluio je vjerojatno za glaanje keramike, a po nekim istraivaima i za ukraavanje posuda, iako na Crnom vrilu nije pronaen niti jedan komad keramike za koji bi se sa sigurnou moglo rei da je ukraen na taj nain. Na neolitikim nalazitima pronaene glaaCrno Vrilo 2

treba jo spomenuti da u neolitiku nisu sve igle upotrebljavane kao orue, nego postoje i ukrasne igle, koje su se nosile kao nakit, no za sada nemamo nikakvih nalaza koji bi potvrdili postojanje takvih ukrasnih predmeta na Crnom vrilu. . BAtoVi, 1966., 53. Mogle su se koristiti samo ako su rupe na koi prethodno probijene ilom ili probojcem, ili ako je koa prije ivanja omekana. Kat. br. 75.

22 23

24

95

lice obino su izraivane od kostiju rebara,25 koso zasjeenih dugih, cjevastih kostiju ili rogovlja. Na Crnom vrilu pronaena je samo jedna vrsta glaalice, ona izraena od prepolovljene ili pri vrhu koso zasjeene cjevaste kosti, kojoj su svi rubovi obraeni i prilagoeni namjeni alata. Distalni kraj alata najee je zaobljen i iri se prema vrhu. Kod nekih primjeraka dosta je irok i ima veliku povrinu, to je vjerojatno pridonosilo lakem glaanju keramike. Naravno da to ovisi i o obliku kosti od koje je glaalica izraena. Vidljivi unutranji rubovi cjevaste kosti takoer su obraeni i uglaani da to manje smetaju pri glaanju. Ovaj tip glaalice nalazimo u Hateljskoj peini26, Veloj spili27, Lisiiima28,Obrama I. (III. faza naselja)29, a este su i na neolitikim nalazitima irom Europe. Za izradu ove vrste glaalica upotrebljavale su se duge, cjevaste kosti ovikaprida, najee tibija, radijus i metapodijalne kosti. Samo je na sedam glaalica sauvan zglobni dio, kao nastavak drke. Glaalice kat. br. 84. i 85. u cijelosti su sauvane i zbog toga se mogu uzeti kao izvrsna ilustracija i tipian primjer ovog tipa artefakata. Predmet br. 84 izraen je od radijusa ovikaprida sa sauvanim zglobom na proksimalnom kraju kosti. Rezanje i struganje zapoeto je ve na 3 cm od zgloba, a zatim se alat postupno stanjivao prema vrhu, koji je na kraju dobio polukruni oblik. Uglaana je po cijeloj povrini. Slina je situacija i kod drugog predmeta, samo to je u ovom sluaju predmet izraen od tibije. Zadravanje epifize kao produetka kosti vjerojatno je bio sluaj i kod drugih glaalica, to mogu pokazati ostatci sauvanih proksimalnih krajeva alata, ali kako je veina ostalih primjeraka slomljena i sauvan je samo vrh, ne moemo o tome sa sigurnou govoriti. Ako usporedimo glaalice s Crnog vrila s primjercima sa drugih nalazita, vidjeti emo da postoji jedan osnovni oblik, proizaao iz oblika kostiju koje su se koristile u proizvodnji, pa je izgled glaalica ovog tipa gotovo identian na svim nalazitima. Sve glaalice ovog tipa karakterizira jaka uglaanost, to govori o njihovoj intenzivnoj upotrebi. Takoer veina pronaenih glaalica pokazuje finiju obradu, koja je iziskivala vremena, po emu se moe pretpostaviti da su bile namijenjene duoj upotrebi. Ova vrsta alata gotovo je ravnomjerno rasporeena po cijelom nalazitu i po svim dijelovima sloja, to ukazuje da su glaalice bili neizostavni dio pribora lonara kroz cijelo trajanje naselja.

3. Spatule
25

osim pojedinih fragmenata kostiju rebara, namjenu kojih ne moemo sa sigurnou utvrditi, na Crnom vrilu ne postoje glaalice napravljene od plosnate kosti. nedostatak te vrste kotanog alata moe se protumaiti time da kosti rebra nisu toliko pogodne za izradu ovoga kotanog alata kao to su to druge vrste kostiju. v. A. BenAC, 1973, 42. B. MAriJAnoVi, 2000., 72. D. rADi - B. eUK, 2005. A. BenAC, 1958. iSti, 1973., 42. isti, 1971., 90.

26 27 28 29 30 31

najljepe ukraene primjerke dala nam je starevaka grupa; v. M. GArAAnin, 1979., 123.

Spatule su kategorija nalaza koja se koristila za mijeanje hrane, a moda i za jelo. M Vasi tvrdi da su one sluile kao lopatice za mijeanje boje, iako se A. Benac s tim ne slae, jer analizom na njima nije utvrena boja.30 Na Crnom vrilu moemo iskljuiti tu mogunost (barem to se tie keramike) zbog potpuno razliitog naina izvoenja ukrasa. Oblik spatula u starijem neolitiku u veini je sluajeva vrlo jednostavan. Najee se sastoje od izduene drke i irega, neto udubljenijega gornjeg dijela, ali se moe naii i na bogato ukraene primjerke.31 Na Crnom vrilu pronaen je samo jedan fragmentirani primjerak spatule, i to u bloku B. Spatula djeluje vrlo jednostavno, duina joj je 13,8 cm a irina 2,5 cm pri irem dijelu. Izraena je od dijafize duge kosti krupnije ivotinje. Na predmetu je vidljiva konkavna obrada rubova na temelju koje je mogue pretpostaviti da se spatula suavala prema bazi. Iako su vrh i rubovi gornje polovice predmeta veinom slomljeni, na odreenim je dijelovima vidljiva
96
DArio VUJeVi

uglaanost, pa se moe zakljuiti da je to priblian oblik kakav je spatula imala, barem to se tie bonih strana. Povrina sauvanog dijela spatule u cijelosti je uglaana.

Sl. 9

4. Drke
Iako drke nisu orue samo po sebi, upotpunjavale su odreene kategorije alata, kremenog ili kotanog. Meu izraevinama od kosti s Crnog vrila postoji samo jedan predmet koji bi se sa sigurnou mogao uvrstiti u ovu kategoriju. Rije je o predmetu br. 101. Izraen je od sredinjeg dijela cjevaste kosti krupnije ivotinje. Od predmeta je sauvan samo dio jednog od krajeva. Na njemu vidimo da je kost bila koso rezana prema unutranjem dijelu kosti, tako da se vrh stanjuje. Vjerojatno se, sudei po izgledu vrha, za rezanje kosti koristila tehnika lijebljenja. Rupa od unutranjeg oblika cjevaste kosti takoer je obraivana i uglaana. Ona je sluila da se u nju usadi drugi tip alata, najvjerojatnije ilo ili probojac, iako se moglo staviti i kremeno orue, ime bi se olakavao rad s alatom. Povrina drke u cijelosti je uglaana. 1,5 cm od sauvanog kraja drke primjeuje se urez koji ide oko cijelog predmeta i koji moda predstavlja ukras drke.32 Na Crnom vrilu pronaeno je jo nekoliko primjeraka drki, ali one su opisane u poglavlju o predmetima izraenim od roga.

Rekonstrukcija spatule sa Crnog vrila usporedbom sa slinim predmetima sa drugih nalazita reconstruction of spatula from Crno vrilo, on the basis of comparison with similar artifacts from other sites

5. Udice
Na Crnom vrilu pronaen je samo jedan primjerak ribarskog alata. Rije je o kotanoj udici, koja je izraena okomitim cijepanjem dijafize vee kosti u tanju ploicu. S obzirom na veliinu udice, jasno je da se ona koristila za lov vee ribe. Na jednom dijelu igle primjeuje se udubljenje od unutranjosti cjevaste kosti. To nam govori da je debljina samog alata ujedno i debljina kosti od koje je izraen, pa iz toga moemo pretpostaviti da je udica izraena od tibjie ili radijusa ovikaprida. Nakon cijepanja, rezanjem, a moda i buenjem, unutranjeg dijela oblikovana je udica. Rubovi su stanjeni rezanjem prema unutra. Na kraju je cijeli artefakt zaobljen i uglaan. Glava je jednostavno obraena, kao kvadratno proirenje s tankim utorom za lake privrivanje niti. Vrh je slomljen pa se ne moe sa sigurnou odrediti je li udica imala zub, iako po vrhu koji se savija prema unutra, moemo pretpostaviti da nije bilo zuba, nego je udica bila samo otro zailjena. Na oba je kraja izgorena, to se moglo uiniti ve za proizvodnje alata kako bi se kost lake obradila, a preostali dio dodatno uvrstio, ili izgorenost moe potjecati od sluajnog kontakta s vatrom nakon to se predmet prestao upotrebljavati. Zanimljiv je i predmet br. 119. Rije je o dijelu cjevaste kosti koja na jednom od krajeva pokazuje tragove krunog rezanja. Vjerojatno je ovdje rije ili o pripremi kosti za izradu udice ili pak o dijelu kosti preostalom nakon same izrade udice. Slinu namjenu mogao bi imati i predmet br. 118. Na podruju Dalmacije do sada nisu pronaene udice iz vremena starijeg neolitika, iako su este u kasnijim razdobljima. Iz ovoga razdoblja sline se udice javljaju u okolnim podrujima.33 Uz udicu na Crnom je vrilu pronaeno i nekoliko ribljih kostiju, to daje vrijedne podatke o ekonomiji samog naselja.

32

Slini predmeti pronaeni su na nalazitu Kargadur kod linjana, a dio njih je D. Komo svrstao u poetne stupnjeve pripreme kosti za izradu udica (podatci poznati iz usmenog priopenja D. Kome). no zbog uglaanosti kako vanjskog, tako i unutranjeg dijela predmeta, smatram da je u sluaju nalaza s Crnog vrila ipak rije o drci. A. BAKAloV, 1979., 35.

33

Crno Vrilo 2

97

6. Svirale
U strunoj se literaturi dosta raspravljalo o funkciji ovakvih predmeta. Moe biti da je rije o predmetima koji su sluili za pritiskanje tanjih ila pri ubadanju u kou,34 a mogu imati i kultni karakter. No kako je, nakon nekoliko pokusa kod veine autora danas prihvaeno da je rije o sviralama ili zvidaljkama, tako emo ih i nazivati u ovom prilogu.35 Svirale su probuene ivotinjske falange, najee sa jednom rupom koja se nalazi uz proksimalni kraj na vanjskoj strani kosti. Stavljanjem kraja falange uz donju usnicu i puhajui iznad rupe mogue je proizvesti ton. Dubina i jaina tona ovise o veliini falange i dimenziji rupe.36 Ovakvi predmeti su poznati jo od srednjeg paleolitika, a za sada nisu pronaeni na ovom podruju nego samo na lokalitetima izvan granica Dalmacije. Na Crnom vrilu pronaena su tri primjerka iako se kod jednog od njih oko rupe primjeuju svijetli tragovi, to bi moglo ukazivati da je rupa nastala u novije vrijeme. Svi artefakti izraeni su od falangi jelena. Duine im se kreu od 5,5 do 7 cm. Ovdje treba izdvojiti predmet br. 105, jer je rupa na njemu probijena na lateralnoj strani kosti. Uz to sama rupa je malih dimenzija, a pokusi provedeni od Harrisona pokazuju da primjerci sa malim rupama proizvode slabaan zvuk i teko da su mogli sluiti kao svirale ili zvidaljke.37 Ovakvi predmeti su vjerojatno imali drugu namjenu, a nije iskljueno da je rije o stiliziranim antropomorfnim figurama. U istu kategoriju se moe uvrstiti i slian predmet izraen od male falange, takoer sa rupom uz distalni kraj, koji se zbog malih dimenzija ne moe uvrstiti u kategoriju svirala (kat. br. 103).

7. nakit
Od pronaenih nakitnih predmeta na Crnom vrilu etiri su primjerka izraena od kosti. U jednom sluaju rije je o donjem onjaku vuka/psa (Canis sp.). Jedina intervencija bila je bikonina perforacija na korijenu jednog primjerka, pa se taj primjerak vjerojatno nosio oko vrata. Na Crnom vrilu pronaen je jo jedan onjak vuka/psa, ali on ne pokazuje tragove obrade. Analogija za takve nakitne predmete ima po cijeloj Europi i nisu kronoloki odredivi. Moe se rei da su probueni zubi jo od doba paleolitika sastavni dio nakitnog repertoara. Sljedei predmet je kotana perla pronaena u C bloku. Rije je o dijelu dijafize cjevaste kosti, vjerojatno zeca, ravno zasjeene na oba kraja i uglaane po cijeloj povrini. Slinu namjenu mogla bi imati i kotana cjevica pronaena u blizini perle. I ona je uglaana po cijeloj povrini i na jednom je kraju ravno odrezana, ali kako je drugi kraj slomljen, ne moemo sa sigurnou tvrditi da je ovdje zaista rije o nakitnom predmetu. U bloku C pronaen je i fragment kotanog privjeska u obliku okrugle kotane ploice s perforacijom na sredini koja je vjerojatno sluila da se kroz nju provue uzica. Posljednji pronaeni predmet ove vrste nalaza je br. 108. Radi se o fragmentu kotane ploice, zaobljenom po rubovima i dobro uglaanom po cijeloj povrini. Pri jednom kraju ima krunu perforaciju buenu sa dvije strane. Iako nije sauvan donji dio, vjerojatno se ovdje radi o ukrasnom predmetu, no nije iskljuena niti mogunost da je predmet imao i uporabnu funkciju; moda je sluio kao glaalica ili iroka, plosnata igla za pletenje ribarskih mrea. Kotane ploice mogu se nai i na drugim neolitikim nalazitima, a jedna je pronaena i na Smiliu.38
98
DArio VUJeVi

34

rupa slui da bi se lake pridravalo i kontroliralo ilo, dakle ovaj bi predmet sluio kao neka vrsta drke. i. tUrK., 1997., 203-204., i. r. Morley, 2003., 57-62. i. r. Morley, 2003., 57-58. i. r. Morley, 2003., 62.

35

36 37 38

. Batovi isprva je smatrao da se tu radi iskljuivo o uporabnom, a ne nakitnom predmetu, dok ga kasnije opisuje i kao kombinaciju privjeska i glaalice. takoer nastanak takvih privjesaka sa uporabnom namjenom navodi kao novu pojavu i vezuje ju uz proizvodnju lonarstva, a moda i uz poetka stoarstva. v. . BAtoVi, 1966., 52; 1981., 8.

8. neodreeno
Na kraju treba spomenuti da se meu kotanim artefaktima s Crnog vrila nalazi i nekoliko predmeta koje nije mogue sa sigurnou svrstati u neku od kategorija jer im je namjenu teko odrediti, a moda bi mogli biti dijelovi alata. U ovu su kategoriju uvrteni i fragmenti predmeta, koji pokazuju tragove glaanja ili druge obrade, a koji su premali ili im nedostaju dijelovi po kojima bi im se odredila namjena. Kao prvu grupu ovdje treba izdvojiti najprije predmete na kojima se nalazi rupa. Na alost nedostaju nam distalni, radni krajevi ovih instrumenata, pa ove predmete ne moemo kategorizirati sa sigurnou. No, ako se posluimo usporedbom s drugim nalazitima, primijetit emo da su pojedini primjerci probojaca, ila i glaalica perforirani.39 Rupa koja se nalazi ispod zgloba obino se tumai kao rupa za vezivanje orua, a zglobovi na oruu ostavljani su kao dijelovi drke i kao oslonci. Samo je kod jednog primjerka rupa fino obraena. Rije je o zglobu radijusa ovikaprida na ijem je samom vrhu probijena rupa i to krunim buenjem s jedne strane, tako da rupa ne probija na suprotnu stranu zgloba, nego ide kroz njezin vrh (kat. br. 112). Treba obratiti pozornost na predmet br. 114, izraen od longitudinalno presjeene dijafize duge kosti krupnije ivotinje. Distalni, radni kraj alata slomljen je, dok je na proksimalnom kraju izbuena rupa.40 Iako ovaj predmet podsjea na neke vrste probojaca ili masivnih ila, postoji mogunost da bi u ovom sluaju mogla biti rije o igli za tkanje ili pletenje. Naime, osim koe u neolitiku su se koristili i drugi materijali za izradu odjee, a tkalo se na okomitom tkalakom stanu. Nalazi koji se veu uz takve tkalake stanove, poznati su nam jo od ranog neolitika na prostoru Europe, Afrike i Bliskog istoka.41 Utezi za tkalaki stan pronalaeni su i na podruju Hrvatske, na nalazitima starevake kulture. Na Crnom vrilu nije pronaena takva vrsta artefakata, ali oni nisu niti morali biti jasno oblikovani. U najranijem razdoblju kao uteg moglo je posluiti i obino kamenje. Zbog nedostatka distalnog, radnog dijela teko je govoriti o namjeni samog predmeta, ali zbog iznimno fino oblikovanog predmeta, i zbog izrazite uglaanosti cijele povrine, koja je vjerojatno posljedica este upotrebe predmeta, najvjerojatnije je rije o igli za pletenje ili tkanje. Slian primjer imamo sa nalazita De Bruin, gdje predmet ima jako uglaanu povrinu visokog sjaja, sa brojnim sitnim i plitkim brazdama, koje odgovaraju brazdama koje se pod poveanjem primjeuju na primjerku s Crnog vrila. Pokusi pokazuju da se primjerak iz De Bruina koristio za pletenje, tkanje ili za pletenje mrea.42 Kao drugu mogunost treba navesti sline predmete pronaene na nalazitu Sutz-Latrrigen-Hauptstation-innen. Predmeti su slinih dimenzija i sline obrade kao i primjerak s Crnog vrila, a radni kraj nije bio zailjen, nego ravno odjeen. Zbog toga nisu klasificirani kao igle nego se navodi da je rije o predmetima za retuiranje kremenog orua.43 Postoje jo nekoliko predmeta koji su izraeni od sline kosti i koji pokazuju sline osobine, ali oni su, na alost slomljeni pa nije mogue sa sigurnou tvrditi da pripadaju ovoj kategoriji alata.44 Neobian je predmet br. 117. Radi se o proksimalnom dijelu lopatine kosti s polukrunim utorom po sredini jednoga kraja. Sa svake strane tog utora nalaze se plitki urezi. Na temelju sauvanog dijela predmeta vrlo je teko odrediti njegovu namjenu. Na kraju bih spomenuo da meu ovim kategorijama nalaza postoje predmeti koji nisu napravljeni s namjerom da budu orua, nego su iskoriteni razni odbici, ili ak itave kosti, koji su svojim izgledom mogli posluiti da se u odreenom trenutku obavi odreena radnja. Rije je o alatu za jednokratnu
Crno Vrilo 2

39 40

obre, Vina, i dr.

rupa je izvedena buenjem s obje strane. C. PerleS, 2001., 249-250. A. VAn GiJn, 2007., 86-87.

41 42 43

A. M. ChoyKe - J. SChiBler, 2007., 54. od predmeta br. 113 sauvan je samo jedan kraj, s vidljivom udubinom, koja je moda poetak buenja rupe. Sam predmet fino je obraen, ali nema uporabnu uglaanost, pa je mogue da se slomio tijekom proizvodnje.

44

99

Probojci (Punches) ila (Awls) igle (needles) Glaalice (Polishers) Spatule (Spatulae) Drke (handles) Svirale (Flutes) Udica (Fishhook) nakit (Jewelry) neodreeno (Unknown)

Sl. 10

Zastupljenost pojedinih grupa predmeta izraenih od kosti Chart presentation of percentages of different groups of bone artifacts

upotrebu, a takve predmete nalazimo poglavito meu probojcima i ilima. No na Crnom su vrilu pronaene i mnoge metakarpalne i metatarzalne kosti s jako istroenom epifizom. Moemo pretpostaviti da su i one jednokratno upotrebljavane i to kao neka vrsta strugalica za ienje i pripremanje koe.

Predmeti od roga
Osim obine kosti, za izradu artefakata na Crnom vrilu upotrebljavalo se i rogovlje. Na istraenim povrinama pronaeno je 28 predmeta, bilo da je rije o prepoznatljivom oruu ili pak o fragmentima koji samo pokazuju tragove obrade, to je mali broj s obzirom na ukupno pronaene predmete. Tako mali postotak zastupljenosti roga uzrokovan je prije svega dostupnou materijala, tj. prevladavanjem stoarstva u odnosu na lov u ekonomiji naselja. Iako su stanovnici Crnog vrila vjerojatno lovili jelena, o emu nam svjedoe i osteoloki nalazi, on ipak nije bio standardni dio njihove prehrane. No, postoji i jednostavniji nain dobivanja jelenjeg rogovlja. Naime svake godine, nakon to rog dosegne svoju punu veliinu, dolazi do njegova suenja i otpadanja. Broj tako pronaenog rogovlja sigurno je bio dovoljan za potrebe stanovnika za ovim materijalom. Osim toga, i pregled nalaza od rogova s drugih nalazita pokazuje da se za izradu predmeta ee koriste otpali rogovi.45 Pretpostavka je da je ovo moda zbog toga to rog koji malo odstoji, postaje pogodniji za upotrebu.46 Osim jelenjeg roga na Crnom vrilu ne postoje predmeti izraeni od drugih vrsta rogovlja (ovikaprida, goveda...), iako se meu faunistikim ostatcima pronalaze razne vrste neobraenog rogovlja. Jelenji rog sastoji se od stabla s parocima koji se granaju. Za izradu orua nije se koristio cijeli rog nego samo dijelovi, prije svega paroci, za koje i nije bila potrebna velika obrada, jer su ve svojim oblikom bili pogodni za razliite vrste alata. Treba spomenuti i da je rog slobodan i ne treba ga oslobaati suvinog tkiva kao kosti. Rogovlje, pogotovo kada se prije obrade namoi, lake se obrauje od obine kosti. Osim toga, pokusi pokazuju da je rog otporniji i time manje podloan lomu pri udarcu od obine kosti, to je dodatan razlog da se rog koristi za izradu pojedinih vrsta alata.47 Pronaeni predmeti s Crnog vrila, izraeni od roga, mogu se svrstati u nekoliko grupa: dlijeta/strugai, drke i poljoprivredni alat, a postoji i nekoliko predmeta kojima nije mogue odrediti funkciju sa sigurnou. Pojedini od tih
100
DArio VUJeVi

45 46 47

A. BAKAloV, 1979., 10. isto, 10. S. l. olSen, 2000., 158.

predmeta moda i nisu imali nikakav uporabni karakter nego su jednostavno ostatci sirovine za izradu predmeta s vidljivim tragovima ljudskog djelovanja.

1. Drke
Na Crnom vrilu pronaeno je 6 drki izraenih od raznih vrsta roga. Kao to sam ve napomenuo, svrha im je bila da se u njih umetne druga vrsta alata (od kremena ili kosti) i da se time olaka rad. Od jelenjeg roga sigurno su izraene etiri drke. On je vrlo pogodan za ovu vrstu predmeta, jer se u sredini roga nalazi spuvasta tvar koju je lako odstraniti. Time bi se brzo dobila rupa za usaivanje predmeta. Drke su odrezane tehnikom lijebljenja, to se vidi po zakoenim rubovima. Osim toga, lijebljenje je i najlaki nain da se rog pravilno preree. Tri drke napravljene su od sredinjeg dijela, dok je kod jedne rije o vrhu paroka. Drke izraene od sredinjeg dijela vjerojatno su sluile da se u njih umetne alat s obje strane, ime bi se dobilo vienamjensko orue. Na jednoj od drki primjeuju se duboki lijeb i urez, koji idu oko cijele drke i dijele ju na tri segmenta sline veliine. (kat. br. 130). Mogue da je urez samo priprema za jo jedan lijeb, ali nije dovren. Ne treba iskljuiti niti mogunost da su ti urezi bili samo priprema za rezanje, tj. za izradu triju manjih prstenova od roga, ali sudei po rupama na kojima se vide tragovi usaivanjam vjerojatno je ovo konana veliina samog predmeta, pa bi ovdje zaista bila rije o ukrasima.48 Primjere za tako ukraene drke imamo u srednjem neolitiku u Obrama II, gdje je jedna drka ukraena dubokim urezima oko cijelog artefakta.49 Osim ovih drki, postoje i dvije za koje se sa sigurnou ne moe odrediti od koje su vrste roga izraene. Naime, predmeti su obraeni u tolikoj mjeri da je nemogue odrediti taksonomsku pripadnost.50 Za razliku od prethodno navedenih drki, u izradi ovih dvaju primjeraka vie je pozornosti posveeno njihovom oblikovanju. Obje su izraene od vrha roga koji je dodatno zailjen, pa moemo pretpostaviti i da su same drke sluile ili kao probojci ili kao alat za proirivanje rupa. Usadnik im je izraen kao naglo proirenje. U horizontalnom presjeku s je jedne strane ravan, dok je na ostalima zaobljen. Kod predmeta kat. br. 128 vide se, na unutranjoj strani usadnika, tragovi obrade krunim potezima, vjerojatno od kremenog noa kojim se vrilo zavrno stanjivanje unutranje stijenke drke. Od ostalih tragova obrade vide se dva ureza na bonim stranama usadnika, koja su vjerojatno ukras drke. Osim toga pri vrhu usadnika nalazi se i vrlo mala rupa, zbog koje je i kost napukla. Oko nje vidljivi su tragovi krunog djelovanja, no nemogue je rei kojom je vrstom alata to napravljeno. Takoer, teko je rei koja je namjena te rupe.

48

2. Dlijeta/strugai
Dlijeta/strugai51 su predmeti koji slue za rascjepljivanje i obradu mekih materijala, za struganje drveta i kosti pri njihovoj obradi ili pak za struganje ivotinjskih koa.52 Na Crnom vrilu su pronaena etiri primjerka i sva su izraeni od jelenjih paroaka koji su jedino obraeni pri vrhu, i to tako da su koso zaotreni s jedne (2 primjerka) ili s dvije strane (2 primjerka). Dva pronaena primjerka izgledaju kao da bi mogli posluiti za rascjepljivanje. Rije je o predmetima kat. br. 122 i 123. Na oba predmeta sauvan je samo vrh, ali i to je dovoljno da zakljuimo da su alati bila masivniji i da su mogli podnijeti udarce.
Crno Vrilo 2

osim toga ovako izraena drka dobro pristaje u aku i laka je za rad od manjih primjeraka. A. BenAC, 1971., 91. Prema S. radoviu najvjerojatnije je rije o jelenjim parocima ovakav naziv proizlazi zbog neujednaenosti u literaturi, gdje se za istu kategoriju nalaza navode drugaiji nazivi. Kako je prilikom obrade materijala glavna odrednica predmeta bila funkcionalnost, tako i sam naziv proizlazi iz ireg raspona koritenja ovih predmeta. . Batovi se pri tom poziva na sline predmete koje koriste eskimi za obradu ivotinjskih koa; v. . BAtoVi, 1966., 52.

49 50

51

52

101

Ostali primjerci uski su i zakrivljeni pa su mogli posluiti samo za finiju obradu i struganje. Na proksimalnom dijelu jedinog primjerka sauvanog u cijelosti (kat. br. 120) primjeuje se jaka istroenost, vjerojatno od udaranja po njemu, to moe biti pokazatelj uporabe ovih predmeta kao dlijeta za finiju obradu, ali to ne iskljuuje mogunost da se proksimalni kraj predmeta koristio u obradi kremenog orua. Vrh slinog dlijeta/strugaa pronaen je i na Smiliu, samo to je ono izraeno od kozjeg roga.53

3. Poljoprivredni alat
Do sada poznatih, materijalnih dokaza o postojanju i razvoju zemljoradnje u Dalmaciji, u vrijeme starijeg neolitika, nema u tom broju koji bi zadovoljio potrebe znanosti, premda je za to glavni razlog premala istraenost, a ne stvarni nedostatak nalaza. Zemljoradnja je potvrena postojanjem rvnjeva54, itaricama i usporedbom s nalazitima iz srednjeg neolitika. Vie nalaza vezanih za poljoprivredu poznato je s Crnog vrila, iako su pronaena samo dva kotana predmeta koji bi se mogli svrstati u kategoriju poljoprivrednog alata. No, postoje druge vrste nalaza i pokazatelja koji govore o znaenju zemljoradnje. Na nalazitu je pronaen vei broj rvnjeva koji su sluili za usitnjavanje itarica. Takoer, cijelo podruje oko Crnog vrila zapravo je obradivo zemljite, za koje moemo pretpostaviti da se koristilo i u neolitiku, to nam potvruju i ostatci itarica koji su pri istraivanju izdvojeni flotacijom.55 Dakle razlog tako malog broja ove vrste alata nije u zanemarivoj ulozi poljoprivrede. Prije svega treba uzeti u obzir da se poljoprivredni alat mogao izraivati od drveta pa je propao. Osim toga, od kostiju se mogao napraviti samo runi alat ili vrhovi veeg alata. Kako su ti predmeti sluili veinom za kopanje i bili su podloni lomljenju, mogue da su se slomljeni kotani dijelovi odbacivali na zemljitu koje se obraivalo, a ne u samom naselju. Oba predmeta pronaena na Crnom vrilu izraena su od jelenjeg roga. Prvi, kat. br. 133, dug je 14.2 cm, a sastavljen je od dva paroka, veeg, koji je mogao sluiti za poljodjelne poslove i manjeg koji je slomljen i koji je moda ostavljen kao prirodna drka za alat. Takoer treba napomenuti da predmet ima jako zatupljen vrh, to nam govori o njegovoj upotrebi. Alat nema rupu, pa se moe zakljuiti da se u njega nije usaivao drak, nego je upotrebljavan kao runo orue, za manje poljoprivredne poslove Drugi predmet (kat br. 121) je takoer izraen od vrha jelenjeg roga. Pri samom vrhu je zailjen sa donje strane, a cijeli je vrh uglaan od upotrebe. Na suprotnom kraju postoje naznake rupe, pa je predmet vjerojatno bio nasaen na drveni drak.

Sl. 11

Rekonstrukcija predmeta br. 121 usporedbom sa slinim predmetima56 reconstruction of artefact n. 121, on the basis of comparison with similar artifacts

4. neodreeno
53 54

. BAtoVi, 1966., 52.

iako . Batovi postavlja mogunost da su se oni koristili i u druge svrhe, kao to je usitnjavanje kamena pri izradi keramike, ili za usitnjavanje boje, usporeujui ih sa nalazima iz srednjeg neolita; v. . BAtoVi, 1966., 77. rezultate flotacije iznijela je u svom prilogu r. otAri. rekonstrukcija je preuzeta iz C. GAteS St-Pierre - r. B. WAlKer, 2007.

55

56

U ovu kategoriju uvrteni su oni predmeti na kojima su vidljivi tragovi obrade, ali kojima nije posve mogue sigurno utvrditi oblik i funkciju. Rije je o 16 predmeta od kojih su 12 razni dijelovi paroka kod kojih se vide tragovi obrade ili uporabe. Na predmetu br. 125 sauvan nam je samo proksimalni kraj, na kojemu su vidljivi tragovi rezanja. Ako ga usporedimo s cjelovitim primjercima, tada moemo pretpostaviti da je rije o fragmentu dlijeta/strugaa. Ostali primjerci masivni su komadi stabla jelenjeg roga. Jedan od njih (kat. br. 134) na oba je kraja odsjeen. Na jednom su kraju vidljiva mjesta gdje su rasli paroci. Osim to su skinuti paroci, taj kraj je i koso zasjeen
102
DArio VUJeVi

prema unutra s dvije strane, pa je moda to bio i radni kraj. Ako bismo traili analogije na drugim lokalitetima, tada vidimo da ovaj predmet podsjea na najjednostavnije vrste maljeva kakvi su pronaeni u Divostinu, Obrama II, itd.57 Predmet nema rupu za nasaivanje pa se vjerojatno vezivao za drak. U ostalim sluajevima rije je o fragmentima stabla roga na kojima su vidljivi tragovi obrade. Ti fragmenti nisu nuno sluili kao alat nego su moda ostatci sirovine za izradu predmeta, a vidljivi tragovi moda potjeu od rezanja pojedinih segmenata. Na kraju treba spomenuti jedan artefakt koji se moda jedini od svih predmeta izraenih od roga moe uvrstiti u kategoriju nakita. Rije je o vrhu paroka dobro uglaanom po cijeloj povrini i blago zaotrenom pri vrhu.58 Razlog zbog kojeg bi se ovaj predmet mogao uvrstiti u kategoriju nakita, moe se nai u obradi kraja nasuprot vrhu. Kraj je stanjen prema unutra i ima oblik polukrunog lijeba. Ovdje nije rije o standardnom lijebu koji ide u jednom komadu oko cijelog predmeta i slui da se predmet odree na tom mjestu, iako je on mogao posluiti kao podloga za stanjivanje. Stanjivanje se vrilo u vie poteza, i to vjerojatno pomou vrha kremenog noia. Zbog toga moemo pretpostaviti da nedostaje samo mali dio predmeta i da je polukruni lijeb zapravo sluio za vezivanje uzice na kojoj je predmet visio.
Sl. 12
Drka (handle) Dlijeto/struga (Chisel/ Scraper) Poljoprivredni alat (Farming tool) neodreeno (Unknown)

Zastupljenost pojedinih grupa predmeta izraenih od roga Chart presentation of percentages of different groups of antler artifact

Zakljuak
U ovom radu obraeni artefakti izraeni od kosti i roga, pronaeni na nalazitu Crno vrilo. Sveukupno su pronaena 402 primjerka, bilo da su sauvani u cijelosti, bilo da se radi o dijelovima slomljenog alata ili pak o nedovrenim primjercima.59 Na temelju pronaenih artefakata moe se rei da je kotani alat imao znaajnu ulogu u aktivnostima stanovnika Crnog vrila. Teko da je postojao segment ivota u kojem se nisu koristili predmeti izraeni od kosti ili od roga, a upotreba im je bila iroko primjenjena od poljoprivrednih, pa sve do kuanskih poslova. Mogao se taj alat izraivati i od drugaijih sirovina, ali su kost i rogovlje, sve do pojave kovina, zbog svojih svojstava i lakoe nabave bili idealan materijal za izradu odreenih vrsta predmeta. Osim to je kotana industrija na Crnom vrilu bila jako razvijena, treba napomenuti i da neki primjerci kakvoom svoje obrade nadilaze sve do sada poznate nalaze kotanog alata starijeg neolitika u Dalmaciji. Znaajna je takoer i raznolikost oblika alata, kao i pojava nekih neobinih primjeraka iju namjenu nije mogue uvijek odrediti. Statistiki gledano, od 402 pronaena primjerka alata, najvie pripada kategorijama ubadala (ak 74%), dok su ostale vrste alata manje zastupljene, to je logino jer su se ila i igle esto koristili, a zbog svoje krhkosti osjetljiviji su na oteenja nego ostali tipovi alata, pa postoji velika potreba za njihovom estom izradom.
Crno Vrilo 2

57

rije je o oruju nainjenom od dugog stabla roga kod kojega su skinuti paroci, tako da se predmet mogao koristiti kao batina; v. A. BAKAloV, 1979., 26. Vidi kat. br. 126. U broj pronaenih artefakata uvrteni su i oni od kosti, kao i artefakti izraeni od roga.

58 59

103

Kada se kotani nalazi s Crnog vrila usporede s istovrsnim nalazima na drugim nalazitima, uoava se da je veina predmeta identina i da je postojala standardizacija u izradi kotanog alata, uz vrlo male specifinosti u tipovima. Razlike u zastupljenosti pojedinih kategorija kotanih predmeta i nedostatak pojedinih tipova na odreenim nalazitima proizlaze iz vrste i razvijenosti gospodarstva pojedinih naselja i potreba njihovih stanovnika. Obrada nalaza s Crnog vrila ukazala je ne samo na vrste alata kojim su stanovnici naselja obavljali odreene poslove, nego i na stanje privrede. Mnogi su alati izraeni od kostiju domaih ivotinja, to je jedan od pokazatelja razvijenosti stoarstva. Osim toga pronalazak poljoprivrednog alata, uz nalaze rvnjeva i penice, govori o razvijenosti zemljoradnje. Upravo zbog toga bitno je promatrati izradu kotanog alata kao dio privrede naselja, a ne kao samostalnu pojavu. Na kraju bih samo ponovio ono to se protee kroz ovaj prilog. Kotani alat nije niti najbrojnija niti najznaajnija vrsta predmeta, ali ima vanu ulogu u ivotu svakog neolitikog naselja, pa tako i Crnog vrila, i stoga mu treba posvetiti jednaku pozornost, jer jedino na taj nain moemo dobiti stvarnu sliku ivota naselja.

Literatura
ADAM, e. - KotJABoPoUloU e. 1997 the organic artefacts from Klithi, Paleolithic settlement and quarternary landscapes in nortwest Greece, Vol. 1: excavation and intrasite analysis at Klithi, Cambridge, 1997., 245-259. AMAtt, M. - MirACle, P. t. 2006 Kotani artefakti iz Pupiine pei, u Miracle, P. t. - Forenbaher, S. eds, Pretpovijesni stoari sjeverne istre, Arheologija Pupiine pei, Vol. 1, Pula, 2006., 401-428. BABi, K. 2003 Anatomija i fiziologija domaih ivotinja, akovec, 2003. BAKAloV, A. 1979 Predmeti od kosti i roga u preneolitu i neolitu Srbije, Beograd, 1979. BAtoVi, . 1966 Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966. 1979 Jadranska zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja, 2, Sarajevo, 1979., 473-635. 1981 nakit u prapovijesti sjeverne Dalmacije, nakit na tlu sjeverne Dalmacije od prapovijesti do danas, Zadar, 1981., 7-31. BenAC, A. 1957 Crvena stijena, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i hercegovine, n.s. 12, Sarajevo, 1957., 19-50. 1957a Zelena peina, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i hercegovine, n.s. 12, Sarajevo, 1957., 61-92. 1958 neolitsko naselje u lisiiima kod konjica, Sarajevo, 1958. 1971 obre ii, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i hercegovine, n.s. 26, Sarajevo, 1971., 87-96. 1973 obre i - neolitsko naselje starevakoimpresso i kakanjske kulture na raskru, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i hercegovine, n.s. 27/28, Sarajevo, 1973., 42-44.

ChoyKe, A.M. - SChiBler, J. 2007 Prehistoric bone tools and the archaeozoological perspective: research in Central europe, u Gates St-Pierre, C. Walker, r. B. eds., Bones as tools: Current Methods and interpretiations in Worked Bone Studies, BAr i.s., 1622, oxford, 2007., 51-65. elSter, e. S. 2003 Bone tools and other artifacts, Prehistoric Sitagroi: excavations in northeast Greece, 1968-1970, Volume 2: Final report, los Angeles, 2003., 31-67. GArAAnin, M. 1979 Centralnobalkanska zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja, Sarajevo, 1979., 79-213. GAteS St-Pierre, C. - WAlKer, r. B. 2007 Bones as tools: Current Methods and interpretiations in Worked Bone Studies, BAr i.s., 1622, oxford, 2007. KArAVAni, i. - BAlen, J. 2003 osvit tehnologije, Zagreb, 2003. MAriJAnoVi, B. 1983 Prilog prouavanju ekonomike starijeg neolita hercegovine, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i hercegovine, n.s., 38, Sarajevo, 1983., 65-72.

104

DArio VUJeVi

2000 2001

Prilozi za prapovijest u zaleu jadranske obale, Zadar, 2000. Prilog daljnjem poznavanju starijeg neolitika u Dalmaciji, radovi, 39 (26), Zadar, 2001., 27-35.

2005

danjih istraivanja, izdanja hAD-a, 20, Zagreb, 2001., 75-118. Vela spila (vieslojno pretpovijesno nalazite; Vela luka - otok Korula), Vela luka, 2005.

MlAKAr, M. 1998 Kotani artefakti s bronanodobne gradine Monkodonja kod rovinja, Gradina Monkodonja, Pula, 1998., 157-189. Morley, i. r. 2003 the evolutionary origins and Archaeology of Music (PhD thesis), Cambridge, 2003. olSen S.l. 2000 the bone artifacts, Village on the euphrates, oxford, 2000., 154-163. PerleS, C. 2001 the early neolithic in Greece, Cambridge, 2001. rADi, D. - eUK, B. 2001 Vela pilja - preliminarni rezultati dosa-

SreJoVi, D. 1959 orue i oruje od kosti iz Vine, Starinar, 9/10, Beograd, 1959., 181-190. tUrK, i. 1997 Mousterian Bone Flute and other Finds from Divje Babe i Cave Site in Slovenia, ljubljana, 1997. VAn GiJn, A. 2007 the use of bone and antler tools: two examples from the late Mesolithic in Dutch costal zone, u Gates St-Pierre, C. Walker, r. B. eds., Bones as tools: Current Methods and interpretiations in Worked Bone Studies, BAr i.s., 1622, oxford, 2007., 81-92.

Crno vrilo - katalog predmeta izraenih od kosti ili roga

Kratice: Kat.br. - kataloki broj Du. - duina u cm ir. - irina u cm B/K/O.S. - blok / kvadrat / otkopni sloj Kat. br.: 1 Du.: 10,55 ir.: 1,20 B/K/O.S.: C/V/Zdravica Probojac napravljen od prepolovljene metapodijalne kosti. Dio epifize je ostavljen kao drka. Finija obrada primjeuje se samo na radnom kraju. Kat. br.: 2 Du.: 8,35 ir.: 1,20 B/K/O.S.: C/I/1 Probojac izraen od slomljene dijafize. Samo je vrh uglaan. Kat. br.: 3 Du.: 8,00 ir.: 1,00 B/K/O.S.: A/Ia/Zdravica Probojac izraen od fragmenta dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj je zailjen i jedini pokazuje tragove obrade, dok ostatak predmeta pokazuje samo laganu uglaanost koja proizlazi iz upotrebe. Kat. br.: 4 Du.: 7,90 ir.:0,90 B/K/O.S.: C/VII/Zdravica Probojac izraen od fragmenta dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj je koso zasjeen i obraen. Kat. br.: 5 Du.: 9,10 ir.:1,00 B/K/O.S.: A/IIa/2 Slino kao i kod prethodnog predmeta. Samo je distalni kraj obraen i pokazuje tragove upotrebe. Kat. br.: 6 Du.: 10,20 ir.:1,10 B/K/O.S.: A/IIIc/Zdravica Probojac od fragmenta cjevaste kosti. Vei dio alatke je obraen, zaobljen i uglaan od upotrebe. Kat. br.: 7 Du.: 7,00 ir.:1,30 Slino kao i kod prethodnog predmeta. B/K/O.S.: C/IX/1 105

Crno Vrilo 2

Kat. br.: 8 Du.: 10,40 ir.:2,70 B/K/O.S.: A/Ia/2 Probojac napravljen od prepolovljene i zailjene kosti. Na distalnom kraju primjeuju se tragovi upotrebe. Na proksimalnom dijelu vidljivi su ostaci epifize koja je posluila kao drka. Kat. br.: 9 Du.: 6,20 ir.:1,30 Probojac izraen od prepolovljene i zailjene kosti. B/K/O.S.: A/II/3

Kat. br.: 10 Du.: 6,60 ir.:1,30 B/K/O.S.: C/IV/1 Probojac izraen od fragmenta dijafize cjevaste kosti. Samo je vrh zailjen i obraen. Kat. br.: 11 Du.: 9,50 ir.:2,50 B/K/O.S.: B/II/2 Probojac izraen od ulne zailjene na distalnom dijelu. Kat. br.: 12 Du.: 6,00 ir.:1,00 B/K/O.S.: A/II/3 Probojac od fragmenta dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj je prvo zailjen, a nakon toga zaobljen glaanjem. Kat. br.: 13 Du.: 15,00 ir.:2,25 B/K/O.S.: A/IIIa/2 Masivni probojac izraen od radijusa ovce/koze. Epifiza je ostavljena da poslui kao drka, dok je radni kraj zailjen i uglaan. Kat. br.: 14 Du.: 14,50 ir.:1,40 B/K/O.S.: B/II/4 Probojac izraen od dijafize duge, cjevaste kosti. Uglaan je po cijeloj povrini. Na jednom kraju je slomljen, ali primjeuje se da je bio zailjen na oba kraja. Kat. br.: 15 Du.: 10,90 ir.:1,70 B/K/O.S.: A/IIIb/3 Probojac izraen od dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj je zailjen i fino uglaan. Sam vrh je slomljen. Kat. br.: 16 Du.: 10,80 ir.:2,20 B/K/O.S.: C/VI/3 Probojac izraen od metapodijalne kosti. Na proksimalnom kraju je ostavljena epifiza kao drka, dok je distalni kraj koso zasjeen, zailjen, te jako uglaan od upotrebe. Kat. br.: 17 Du.: 6,00 ir.:1,10 B/K/O.S.: B/II/4 Distalni kraj probojca izraenog od koso rezane i zailjene cjevaste kosti. Kat. br.: 18 Du.: 4,30 ir.:1,30 B/K/O.S.: A/III/5 Masivni probojac izraen od zailjene dijafize cjevaste kosti. Sauvan je samo radni kraj. Uglaan po cijeloj povrini. Kat. br.: 19 Du.: 6,40 ir.:1,30 B/K/O.S.: C/VIII/1 Probojac od cjevaste kosti. Nedostaje proksimalni kraj. Vrh je koso odrezan i zailjen. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 20 Du.: 5,00 ir.:0,65 B/K/O.S.: C/VI/1 ilo izraeno od longitudinalno rezane kosti. Distalni kraj je slomljen, dok je na proksimalnom dijelu sauvan dio epifize. Kat. br.: 21 Du.: 7,30 ir.:1,10 B/K/O.S.: A/IIIb/Zdravica ilo izraeno od prepolovljene i uglaane metapodijalne kosti. Proksimalni kraj ini prepolovljena epifiza koja je ostavljena kao drka. Kat. br.: 22 Du.: 5,40 ir.:1,00 B/K/O.S.: A/IIa/3 ilo izraeno od lateralne strane metapodijalne kosti. Na proksimalnom kraju sauvan je dio epifize. Kat. br.: 23 Du.: 8,20 ir.:0,60 B/K/O.S.: A/IIa/Zdravica ilo izraeno od longitudinalno rezane metapodijalne kosti. Ima trokutasti presjek. Na proksimalnom kraju sauvani su ostaci epifize koji je ravno zasjeena sa svih strana. Kat. br.: 24 Du.: 6,40 ir.:0,70 B/K/O.S.: C/VIII/2 ilo izraeno od napola presjeene metapodijalne kosti sa dijelom epifize koja je odsjeena s dorzalne i lateralnih strana kosti. 106
DArio VUJeVi

Kat. br.: 25 Du.: 9,05 ir.:1,15 B/K/O.S.: C/II/1 ilo izraeno od napola presjeene i zailjene metapodijalne kosti sa sauvanim dijelom epifizom. Uglaano je po cijeloj povrini. Kat. br.: 26 Du.: 5,80 ir.:0,95 B/K/O.S.: B/I/3 ilo izraeno od metapodijalne kosti. Kao drka ostavljen je dio epifize koja je odsjeena sa dorzalne i lateralnih strana. Kat. br.: 27 Du.: 7,20 ir.:0,60 B/K/O.S.: C/V/1 ilo izraeno od lateralne strane metapodijalne kosti. Na proksimalnom dijelu sauvan je dio epifize koja je izrezana sa obje strane, tako da je glava ila plosnata. Kat. br.: 28 Du.: 9,20 ir.:0,70 B/K/O.S.: A/I/4 ilo izraeno od lateralne strane metapodijalne kosti. Sauvan je dio epifize. Kat. br.: 29 Du.: 5,70 ir.:0,60 B/K/O.S.: C/VI/1 ilo izraeno od metapodijalne kosti. Tanki distalni kraj se proiruje u masivnu glavu. Sauvan je gornji dio epifize koja je ravno odsjeena sa svih strana. Kat. br.: 30 Du.: 6,90 ir.:0,60 B/K/O.S.: C/V/Zdravica ilo izraeno od longitudinalno rezane cjevaste kosti. Na proksimalnom dijelu vidljivi su ostaci epifize. Uglaano je po cijeloj povrini. Kat. br.: 31 Du.: 8,90 ir.:0,70 B/K/O.S.: C/IX/3 ilo izraeno od prepolovljene i zailjene dijafize cjevaste kosti. Proksimalni kraj ravno je zasjeen. Uglaano na veem dijelu povrine. Kat. br.: 32 Du.: 6,40 ir.:0,70 B/K/O.S.: B/II/3 ilo od longitudinalno rezane cjevaste kosti s konkavno zaobljenim rubovima. Ima polukruni presjek. Proksimalni dio ravno je odsjeen i na njemu je ostavljena blaga udubina za pridravanje predmeta. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 33 Du.: 6,80 ir.:0,80 B/K/O.S.: C/VI/Zdravica ilo napravljeno od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Uglaano je po cijeloj povrini. Proksimalni kraj je koso odrezan sa doraenim utorom za lake dranje. Kat. br.: 34 Du.: 8,20 ir.:0,90 B/K/O.S.: A/IIIb/1 ilo napravljeno od dijafize cjevaste kosti. Slomljeno pri samom vrhu. Uglaano je po cijeloj povrini. Proksimalni dio ravno je odrezan i na njemu doraen utor nastao od unutranjeg oblika kosti, za lake dranje. Sauvan je i mali dio epifize. Kat. br.: 35 Du.: 9,50 ir.:0,65 B/K/O.S.: C/VIII/3 ilo izraeno od dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj koso je zasjeen i otro zailjen. Kat. br.: 36 Du.: 11,30 ir.:0,70 B/K/O.S.: A/IV/5 ilo od longitudinalno rezane cjevaste kosti. Od sredinjeg dijela stanjuje se prema krajevima. Jedan kraj je slomljen, ali po tragovima obrade postoji mogunost da je ilo imalo radni vrh na oba kraja. Kat. br.: 37 Du.: 12,40 ir.:0,90 B/K/O.S.: C/IX/1 Masivno ilo izraeno od longitudinalno rezane dijafize duge kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima elipsoidni presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 38 Du.: 7,20 ir.:0,60 B/K/O.S.: A/Ia/Zdravica Dvostruko ilo od cjevaste kosti. Oba vrha su djelomino slomljena. Uglaano je po cijeloj povrini. Kat. br.: 39 Du.: 5,60 ir.:1,60 B/K/O.S.: C/VI/3 Distalni kraj ila izraenog od zailjene cjevaste kosti. Kat. br.: 40 Du.: 6,00 ir.:1,00 B/K/O.S.: B/III/2 Probojac nainjen od dijafize cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim rubovima i uglaCrno Vrilo 2

107

anim vrhom obraenim stanjivanjem. Na dorzalnoj strani predmeta primjeuju se urezi nastali pri obradi. Kat. br.: 41 Du.: 4,90 ir.:1,10 B/K/O.S.: C/IX/1 Probojac od zailjene cjevaste kosti, sa sauvanim dijelom epifize. Samo je radni kraj dodatno obraen. Kat. br.: 42 Du.: 4,00 ir.:1,10 B/K/O.S.: B/izb. Zemlja Distalni kraj masivnog ila. Uglaano je po cijeloj povrini. Kat. br.: 43 Du.: 17,10 ir.:1,20 B/K/O.S.: C/V/Zdravica ilo napravljeno od longitudinalno rezane cjevaste kosti. Uglaano po cijeloj povrini. Slomljeno je na prelasku prema distalnom kraju, ali su nam oba kraja sauvana. Proksimalni kraj je ravno zasjeen. Kat. br.: 44 Du.: 7,40 ir.:0,60 B/K/O.S.: A/IV/5 Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti s konkavno zaobljenim rubovima. Ima polukruni presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen, dok je distalni djelomino slomljen. Povrina je u cijelosti uglaana Kat. br.: 45 Du.: 6,40 ir.:0,40 B/K/O.S.: A/IIa/Zdravica Igla izraena od longitudinalno rezane kosti. Proksimalni kraj je slomljen. Ima polukruni presjek. Kat. br.: 46 Du.: 7,10 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IIa/Zdravica Igla izraena od longitudinalno rezane cjevaste kosti. Proksimalni dio igle je ravno zasjeen, a na njemu su vidljivi ostaci epifize. Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 47 Du.: 7,20 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/II/Zdravica Igla od fino uglaane cjevaste kosti. Proksimalni kraj je ravno zasjeen i na njemu je vidljiv utor od unutranjeg oblika kosti obraen za lake dranje alatke. Ima polukruni presjek. Kat. br.: 48 Du.: 6,50 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/VI/3 Igla od fino uglaane cjevaste kosti. Proksimalni kraj je ravno zasjeen sa vidljivim utorom od unutranjeg oblika kosti. Kat. br.: 49 Du.: 6,10 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/V/Zdravica Igla od fino uglaane kosti. Proksimalni kraj je slomljen. Ima ovalni presjek koji prema vrhu postaje esterostranian. Kat. br.: 50 Du.: 7,20 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IIa/Zdravica Igla od fino uglaanog dijela cjevaste kosti. Proksimalni kraj je ravno zasjeen. Ima ovalni presjek. Kat. br.: 51 Du.: 9,10 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IIIa/2 Igla izraena od fragmenta dijafize kosti, polukrunog presjeka. Proksimalni dio je prvo ravno odsjeen, pa stanjen sa ventralne strane. Kat. br.: 52 Du.: 7,30 ir.:0,40 B/K/O.S.: C/IX/3 Igla izraena od longitudinalno rezane cjevaste kosti polukrunog presjeka. Proksimalni kraj je slomljen. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 53 Du.: 6,50 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IIIc/3 Igla od uglaanog dijela dijafize cjevaste kosti. Proksimalni kraj je djelomino slomljen. Ima kruni presjek. Kat. br.: 54 Du.: 6,00 ir.:0,35 B/K/O.S.: A/IIIa/2 Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Ima polukruni presjek. Proksimalni kraj i dio distalnog su slomljeni. Kat. br.: 55 Du.: 5,45 ir.:0,45 B/K/O.S.: C/III/Zdravica Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Djelomino su joj slo108
DArio VUJeVi

mljeni i proksimalni i distalni krajevi. Na proksimalnom dijelu se vidi dio utora za prst. Ima polukruni presjek. Kat. br.: 56 Du.: 6,50 ir.:0,45 B/K/O.S.: C/VI/3 Igla od uglaane kosti. Ima trokutasti presjek. Proksimalni kraj je koso zasjeen. Kat. br.: 57 Du.: 7,20 ir.:0,45 B/K/O.S.: A/IV/5 Igla od longitudinalno rezane kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima polukruni presjek. Slomljena je na oba kraja. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 58 Du.: 4,30 ir.:0,50 Distalni kraj igle polukrunog presjeka. B/K/O.S.: C/VI/3

Kat. br.: 59 Du.: 4,80 ir.:0,45 B/K/O.S.: C/V/Zdravica Igla. Proksimalni kraj je slomljen. Ima ovalni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 60 Du.: 5,80 ir.:0,40 B/K/O.S.: A/IV/5 Igla od longitudinalno rezane kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima kruan presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen, pa zaobljen. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 61 Du.: 5,70 Igla od uglaane cjevaste kosti. ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IIIa/3

Kat. br.: 62 Du.: 6,00 ir.:0,40 B/K/O.S.: C/VIII/Zdravica Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize sa konkavno zaobljenim rubovima. Proksimalni kraj je slomljen. Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 63 Du.: 5,30 ir.:0,60 B/K/O.S.: B/III/2 Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim lateralnim stranama. Ima etvrtast presjek. Proksimalni kraj je slomljen. Povrina u cijelosti uglaana Kat. br.: 64 Du.: 5,20 ir.:0,40 B/K/O.S.: C/VI/1 Slino kao i kod predmeta prije, samo to ova igla ima polukruni presjek. Kat. br.: 65 Du.: 6,40 ir.:0,40 B/K/O.S.: A/IIIb/1 Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini. Proksimalni kraj je ravno odsjeen sa obraenim ovalnim utorom za lake pridravanje. Kat. br.: 66 Du.: 5,40 ir.:0,40 B/K/O.S.: C/IV/2 Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize sa konkavno zaobljenim rubovima. Proksimalni kraj je slomljen. Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 67 Du.: 5,80 ir.:0,40 B/K/O.S.: B/I/4 Igla od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 68 Du.: 6,80 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/V/1 Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima polukruan presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 69 Du.: 6,70 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/V/Zdravica Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Uglaana je po cijeloj povrini. Ima polukruni presjek. Proksimalni dio je ravno odrezan. Pri glavi je obraen utor od unutranjeg oblika. Kat. br.: 70 Du.: 5,90 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/VII/1 Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima etvrtasti presjek. Proksimalni kraj je slomljen. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 71 Du.: 5,40 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/VII/1 Igla od longitudinalno rezane kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima polukruCrno Vrilo 2

109

ni presjek. Proksimalni kraj je slomljen, kao i mali dio distalnog. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 72 Du.: 9,70 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IIIb/1 Igla longitudinalno rezane dijafize kosti sa blago konkavno zaobljenim rubovima. Uglaana je po cijeloj povrini. Ima etvrtast presjek. Proksimalni kraj je djelomino slomljen. Kat. br.: 73 Du.: 4,90 ir.:0,45 B/K/O.S.: A/IIa/1 Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize. Ima kruni presjek. Uglaana po cijeloj povrini. Preko veine tijela ide utor nastao od unutranjeg oblika cjevaste kosti. Kat. br.: 74 Du.: 6,50 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/I/1 Igla izraena od longitudinalno rezane kosti.. Uglaana po cijeloj povrini. Prema proksimalnom dijelu se suava, a sam kraj je ravno odrezan. Kat. br.: 75 Du.: 6,70 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/V/1 Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima plosnati presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen. Vrh je slomljen, ali njegova uglaanost ukazuje da je igla i nakon loma ponovno koritena. Povrina je u cijelosti uglaana Kat. br.: 76 Du.: 6,70 ir.:0,45 B/K/O.S.: A/II/2 Igla od longitudinalno rezane kosti sa blago konkavno zaobljenim rubovima. Ima etvrtasti presjek. Proksimalni kraj je koso odsjeen i stanjen. Mogue da je bila zailjena na oba kraja. Povrina je u cijelosti uglaana Kat. br.: 77 Du.: 8,70 ir.:0,40 B/K/O.S.: A/III/5 Igla od longitudinalno rezane dijafize. Na proksimalnom kraju je stanjena i zaobljena. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 78 Du.: 8,90 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/III/5 Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize sa konkavno obraenim rubovima. Proksimalni kraj je djelomino slomljen, ali su vidljivi ostaci udubine za lake pridravanje. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 79 Du.: 5,60 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IIIa/2 Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Uglaana po cijeloj povrini. Proksimalni kraj je slomljen. Ima elipsoidni presjek. Na ventralnoj strani su vidljivi urezi od obrade i upotrebe. Kat. br.: 80 Du.: 4,60 ir.:0,45 B/K/O.S.: A/IIIa/2 Distalni kraj igle od fino uglaane cjevaste kosti. Ima ovalni presjek. Kat. br.: 81 Du.: 4,30 ir.:0,35 B/K/O.S.: A/IIa/Zdravica Distalni kraj igle od fino uglaane kosti krunog presjeka. Kat. br.: 82 Du.: 4,10 ir.:0,30 B/K/O.S.: A/IIIc/1 Igla. Jako uglaana po cijeloj povrini. Ima polukruni presjek. Proksimalni kraj je slomljen. Kat. br.: 83 Du.: 5,20 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IV/5 Igla. Proksimalni kraj je slomljen. Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 84 Du.: 16,70 ir.:2,60 B/K/O.S.: B/III/2 Glaalica izraena od radijusa ovce. Uglaana po cijeloj povrini. Distalni kraj je koso odsjeen i zaobljen. Obraeni su i unutranji rubovi. Epifiza je ostavljena kao drka. Kat. br.: 85 Du.: 19,10 ir.:1,80 B/K/O.S.: A/IIIb/Zdravica Glaalica izraena od tibije. Distalni kraj je koso odrezan i obraen. Na proksimalnom dijelu je sauvana epifiza kao drka. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 86 Du.: 6,10 ir.:1,80 B/K/O.S.: A/IIIa/2 Distalni kraj glaalice izraene od koso rezanog radijusa ovce. Uglaana je po cijeloj povrini. 110
DArio VUJeVi

Kat. br.: 87 Du.: 16,70 ir.:1,80 B/K/O.S.: C/VI/2 Glaalica izraena od tibije. Distalni kraj je djelomino slomljen. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 88 Du.: 13,00 ir.:1,70 B/K/O.S.: A/IIa/Zdravica Slomljena glaalica izraena od metakarpalne kosti. Epifiza je ostavljena da poslui kao drka, dok je distalni kraj slomljen. Kat. br.: 89 Du.: 13,50 ir.:1,70 B/K/O.S.: A/Ia/3 Glaalica izraena od metakarpalne kosti. Na sauvanom dijelu distalnog kraja primjeuje se da je bio koso odrezan i da su obraeni unutranji rubovi. Na proksimalnom dijelu je sauvana epifiza kao drka. Kat. br.: 90 Du.: 11,30 ir.:1,50 B/K/O.S.: A/IIIb/2 Glaalica od dijafize cjevaste kosti. Obraen vrh i unutranji rubovi. Distalni kraj je okomito urezan do polovice kosti, nakon ega je ravno zasjeen. Proksimalni kraj je slomljen. Kat. br.: 91 Du.: 10,30 ir.:2,10 B/K/O.S.: C/I/1 Glaalica izraena od cjevaste kosti. Po obliku je vjerojatno rije o radijusu ili tibiji. Radni kraj je koso odsjeen i zaobljen, a obraeni su i unutranji rubovi. Proksimalni kraj je slomljen. Kat. br.: 92 Du.: 7,60 ir.:1,60 B/K/O.S.: C/VIII/1 Glaalica izraena od dijafize cjevaste kosti. Vrh je koso odsjeen i obraen, kao i unutranji rubovi. Proksimalni kraj je slomljen. Povrina je u cijelosti uglaana. Kat. br.: 93 Du.: 8,30 ir.:2,20 B/K/O.S.: B/II/3 Distalni kraj glaalice izraen od dijafize kosti. Sam vrh je zaobljen, a obraeni su i unutranji rubovi. Sauvani dio alata uglaan je po cijeloj povrini. Kat. br.: 94 Du.: 10,80 ir.:1,90 B/K/O.S.: C/IX/1 Distalni kraj glaalice izraene od cjevaste kosti. Obraen vrh i unutranji rubovi. Nedostaje drka. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 95 Du.: 8,90 ir.:1,50 B/K/O.S.: C/VII/1 Medijalni dio glaalice izraene od dijafize cjevaste kosti. Prema distalnom kraju kost je koso rezana. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 96 Du.: 7,40 ir.:1,75 B/K/O.S.: A/IIIa/2 Distalni kraj glaalice izraene od koso zasjeene dijafize cjevaste kosti. Vrh je zaobljen, a obraeni su i unutranji rubovi. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 97 Du.: 9,20 ir.:1,60 B/K/O.S.: C/VI/2 Distalni kraj glaalice izraene od koso zasjeene cjevaste kosti. Uglaana je po cijeloj povrini. Vrh je zaobljen. Kat. br.: 98 Du.: 7,70 ir.:1,60 B/K/O.S.: A/IV/5 Vrh glaalice izraena od koso zasjeene dijafize duge cjevaste kosti. Uglaana po cijeloj povrini. Distalni kraj je zaobljen, a obraeni su i unutranji rubovi. Kat. br.: 99 Du.: 6,10 ir.:2,10 B/K/O.S.: C/II/1 Distalni kraj glaalice izraene od koso zasjeene cjevaste kosti. Radni kraj je zaobljen. Kat. br.: 100 Du.: 13,80 ir.:2,50 B/K/O.S.: B/II/4 Spatula izraena od dijela dijafize kosti krupnije ivotinje. Sauvana je samo jedna lateralna strana sa zaobljenim rubom, dok su ostale strane slomljene. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 101 Du.: 6,00 ir.:2,80 B/K/O.S.: B/IV/3 Drka izraena od dijafize kosti krupnije ivotinje. Jedan kraj je slomljen. Drugi je obraen stanjivanjem. Na 1,5 cm od vrha ima urezanu liniju koja ide po cijelom opsegu.
Crno Vrilo 2

111

Kat. br.: 102 Du.: 3,40 ir.:0,40 B/K/O.S.: A/IIIc/Zdravica Udica od ovalno izrezane kosti. Vrh joj je djelomino slomljen i nagoren. Glava joj je malo izdvojena od tijela i na njoj se primjeuju urezi koji su sluili za dranje niti. Glava je takoer nagorena. Kat. br.: 103 Du.: 2,10 ir.:1,00 B/K/O.S.: B/III/4 Predmet izraen od male ivotinjske falange. Rupa je probijena uz distalni kraj, na vanjskoj strani kosti.. Kat. br.: 104 Du.: 5,60 ir.:3,30 B/K/O.S.: C/VI/1 Svirala izraena od falange obinog jelena. Na dijafizi, uz distalni kraj ima probijenu nepravilnu rupu. Oko rupe su vidljivi tragovi obrade. Kat. br.: 105 Du.: 7,20 ir.:2,70 B/K/O.S.: B/I/4 Falanga obinog jelena. Na lateralnoj strani, uz proksimalni kraj je probuena rupa. Kat. br.: 106 Du.: 1,50 ir.:0,80 B/K/O.S.: C/VI/2 Kotana perla izraena od segmenta dijafize kosti zeca. Krajevi su joj ravno odrezani i blago koso stanjeni prema unutra. Uglaana je po cijeloj povrini. Kat. br.: 107 Du.: 3,40 ir.:0,85 B/K/O.S.: C/VIII/1 Cjevica izraena od dijafize kosti zeca. Jedan kraj joj je ravno odrezan, dok je drugi slomljen. Kat. br.: 108 Du.: 5,60 ir.:1,80 B/K/O.S.: A/IIIa/1 Predmet napravljen od plosnate kosti (ili cjevaste kosti krupnije ivotinje). Sauvan samo zaobljeni vrh. Pri vrhu je perforiran krunim pokretima sa obje strane. Uglaan po cijeloj povrini. Bone strane su zaobljene. Kat. br.: 109 Du.: 5,20 ir.: 1,50 B/K/O.S.: C/VII/1 Onjak vuka/psa. Jedini trag obrade je perforacija na korijenu zuba. Kat. br.: 110 Du.: 2,65 ir.:1,75 B/K/O.S.: C/VI/2 Polovica kotane ploice krunog oblika. Na sredini je probuena rupa. Kat. br.: 111 Du.: 8,80 ir.:1,60 B/K/O.S.: C/III/Zdravica Distalni kraj metapodijalne kosti sa sauvanom epifizom. Na dijelu suprotno od epifize se primjeuje obrada stanjivanjem. Pri pri samoj epifizi se primjeuju ostaci perforacije sa obje strane kosti. Rupa nije fino obraena, a ispod nje su vidljivi urezi, vjerojatno nastali prilikom obrade. Kat. br.: 112 Du.: 3,80 ir.:2,40 B/K/O.S.: C/VII/1 Proksimalni kraj radijusa sa sauvanom epifizom. Na samo vrhu, po sredini epifize, probuena je rupa. Kat. br.: 113 Du.: 6,60 ir.:1,20 B/K/O.S.: A/Ia/Zdravica Fino obraen fragment duge kosti krupnije ivotinje. Predmet je uglaan po cijeloj povrini. Na sauvanom kraju vidljiva je udubina, moda nastala kao poetak buenja rupe. Kat. br.: 114 Du.: 11,60 ir.:1,35 B/K/O.S.: A/IIIa/3 Predmet nainjen od longitudinalno rezane dijafize krupnije ivotinje. Proksimalni kraj je malo proiren i ravno zasjeen i na njemu se nalazi rupa. Distalni kraj je slomljen. Jako je uglaan po cijeloj povrini. Ima ovalni presjek. Kat. br.: 115 Du.: 14,00 ir.:1,90 B/K/O.S.: A/IIIb/1 Visoko uglaan fragment longitudinalno odrezane dijafize cjevaste kosti krupnije ivotinje. Po cijelom predmetu vidljivi su urezi nastali prilikom obrade ili koritenja. Kat. br.: 116 Du.: 5,75 ir.:2,00 B/K/O.S.: C/II/1 Fragment zdjelice ovce. Na prednjoj strani ima tri rupe, od ega je jedna probijena do kraja i izlazi na stranjem dijelu kosti, dok su druge dvije napola probijene. Perforacija nije raena krunim pokretima nego udarcem, to se vidi iz ostataka kosti iz rupe koji su samo ugurani u kost. 112
DArio VUJeVi

Kat. br.: 117 Du.: 3,50 ir.:2,85 B/K/O.S.: A/IIIb/1 Dio lopatine kosti. Na gornjoj strani je izrezan ovalni utor. Uz njega se sa svake strane primjeuju vodoravni urezi. Kat. br.: 118 Du.: 4,50 ir.:2,10 B/K/O.S.: A/IIIb/1 Fragment kosti. Na jednom kraju izrezan je polukruni utor. Kat. br.: 119 Du.: 7,60 ir.:1,80 B/K/O.S.: B/I/3 Fragment dijafize cjevaste kosti. Sa jedne od lateralnih strana nalazi se izrezani ovalni utor. Ostale strane nisu obraene. Kat. br.: 120 Du.: 17,40 ir.: 2,10 B/K/O.S.: C/ VI/2 Dlijeto/struga izraeno od segmenta jelenjeg roga. Na proksimalnom kraju je ravno odrezan i pokazuje tragove troenja, dok je distalni kraj koso odrezan sa jedne strane i uglaan. Kat. br.: 121 Du.: 12,40 ir.: 2,40 B/K/O.S.: C/IX/3 Jelenji paroak. Proksimalni kraj je ravno odrezan, dok je distalni koso zasjeen sa jedne strane i uglaan. Na proksimalnom kraju se primjeuju tragovi rupe za nasaivanje alata. Kat. br.: 122 Du.: 9,30 ir.: 3,10 B/K/O.S.: A/Ia/1 Fragment jelenjeg paroka. Slomljen je na oba kraja. Na samom vrhu primjeuju se tragovi kosog rezanja sa jedne strane. Kat. br.: 123 Du.: 6,40 ir.: 2,00 B/K/O.S.: C/VI/3 Distalni kraj masivnog dlijeta/strugaa izraenog od jelenjeg roga. Pri vrhu je koso odrezan sa dvije strane, na kojima se primjeuje jaka uglaanost. Kat. br.: 124 Du.: 4,40 ir.: 1,30 B/K/O.S.: C/VIII/3 Vrh paroka. Uglaan. Primjeuje se jaka istroenost samog vrha. Kat. br.: 125 Du.: 4,70 ir.: 1,30 B/K/O.S.: B/II/3 Distalni kraj dlijeta/strugaa izraenog od jelenjeg paroka. Tragovi obrade primjeuju se samo na u kosom rezanju vrha, sa dvije suprotne strane. Kat. br.: 126 Du.: 4,24 ir.: 1,50 B/K/O.S.: B/III/4 Predmet izraen od vrha paroka. Dobro je uglaan po cijeloj povrini i blago zaotren pri samom vrhu. Nasuprotni kraj je stanjen u vie poteza prema unutra i ima oblik polukrunog lijeba. Kat. br.: 127 Du.: 7,80 ir.: 2,20 B/K/O.S.: A/I/4 Drka izraena od jelenjeg paroka. Uglaana je po cijeloj povrini. Osim probijene rupe za usaivanje, nema drugih intervencija. Kat. br.: 128 Du.: 8,10 ir.: 1,50 B/K/O.S.: B/IV/2 Drka izraena od vrha roga. Zbog toga to je predmet obraen u tolikoj mjeri da je gotovo potpuno izgubio svoje morfoloke karakteristike, teko je sa sigurnou odrediti vrstu. Sam vrh je dodatno zailjen. Usadnik je izraen kao naglo proirenje. U samom usadniku primjeuju se kruni tragovi nastali od buenja. Na njegovim lateralnim stranama se takoer primjeuju dva ureza, a sa dorzalne strane, pri samom kraju predmeta, je probuena mala rupa. Kat. br.: 129 Du.: 6,50 ir.: 1,40 B/K/O.S.: C/III/1 Drka izraena od vrha roga. Sam vrh je dodatno zailjen. Suprotno od vrha nalazi se usadnik izraen kao malo proirenje pri samom kraju predmeta. Kat. br.: 130 Du.: 6,40 ir.: 3,40 B/K/O.S.: C/VI/1 Drka izraena od jelenjeg roga. Ima udubine na oba kraja u koje se umetao alat. Ukraena je sa lijebom i urezom, koji idu oko cijele povrine i dijele drku na tri podjednaka segmenta. Kat. br.: 131 Du.: 4,00 ir.: 2,40 B/K/O.S.: A/III/5 Drka izraena od dijela jelenjeg paroka. Obraena stanjivanjem na jednom kraju. Drugi kraj nije sauvan.
Crno Vrilo 2

113

Kat. br.: 132 Du.: 3,60 ir.: 3,00 B/K/O.S.: C/V/1 Drka izraena od segmenta jelenjeg roga. Sauvana je samo jedna polovica. Ima rupe za nasaivanje sa obje strane. Kat. br.: 133 Du.: 14,20 ir.: 4,80 B/K/O.S.: A/IV/2 Paroak jelenjeg roga. Slomljen po sredini. Vrh je zatupljen i pokazuje jasne tragove troenja. Kat. br.: 134 Du.: 19,00 ir.: 8,65 B/K/O.S.: C/VIII/1 Segment stabla jelenjeg roga. Na veem dijelu je slomljen, ali na mjestima gdje su se nalazili paroci su jasno vidljivi tragovi njihovog rezanja. Jedan paroak je ravno i pravilno odrezan dok je drugi skinut nepravilnim stanjivanjem.

114

DArio VUJeVi

tABlA i

10

11

12 tABlA ii

18

17 19

15

16

13

14

Crno Vrilo 2

115

tABlA iii

20

21

22

23

24

25

26

27

28

30

32

33

29

31

34

35

36 37

38

39

40

41

42

43

116

DArio VUJeVi

tABlA iV

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64 tABlA V

65

66

67

68

69

70

71

72

73

74

75

76

77

78

79

80

81

82

83

Crno Vrilo 2

117

tABlA Vi

84 86 85

87

118

DArio VUJeVi

tABlA Vii

91 90 88 89 92

93 94 95 96 97 98 99

Crno Vrilo 2

119

tABlA Viii

103 102 101 104

106

110

107 109 100 108

105 tABlA iX

a 112

116 113

111

114 117 118

115

119

120

DArio VUJeVi

tABlA X

123 122

121

120

124

125

126

Crno Vrilo 2

121

tABlA Xi

tABlA Xii

129 127 128

132 131

130

134

133

122

DArio VUJeVi

Bone and antler artifacts

total number of 402 bone and antler artifacts were found on the neolithic site of Crno vrilo. it is obvious that the bones for tools were not selected randomly, but similar bones were regularly used for the production of a certain group of artifacts. long tubular bones (primarily tibia and radius) were suitable for manufacturing massive objects, whereas smaller bones (such as ulna, metacarpus, metatarsus) were used for producing smaller objects, mostly for different kinds of points. these facts show that inhabitants of Crno vrilo were familiar with the characteristics of the bone material and that they purposefully chose bones whose characteristics suited the function of a certain tool group. Bones of smaller domesticated animals were mostly used for manufacturing tools, primarily of ovicaprids, whereas bones of a deer, rabbit, some larger animals, and other wild animals were used rarely, which corresponds to the general picture of faunal remains on the site. techniques of bone modification are not different from those used on other neolithic sites, and they comprise breaking, which is the simplest way of producing a certain type of tool, cutting and grooving, which were used primarily for the production of points. Working edge can be modified with different techniques, depending on its purpose. two-sided, oblique cutting was used for pointed tools, whereas one-sided oblique cutting was applied for objects with a flat working edge. tips of the punches, awl edges, and sometimes even entire surfaces of certain artifacts were modified by scraping. Different kinds of sandstone were used for final polishing because of its suitable structure. Bone artifacts from Crno vrilo can be divided into several categories: points, polishers, spatulae, handles, fishhooks and chisels/scrapers. Besides tools there are also other categories of bone finds such as flutes and decorative objects. Points are the most numerous category of bone tools. Points refer to objects whose working surface is limited to a sharply pointed tip. there are some differences within this category which implied subdivision to: punches, awls and unperforated needles. Punches were primarily used on hard, raw hide, that served for making clothes, and especially for shoes. they are usually made of parts of broken tubular bone or obliquely cut bone, but there are also examples of massive, finely treated punches. the size and shape of this subgroup of punches show that they could be used, except for perforating hides, also for some other purposes - maybe even as weapons. Awls make one of the most numerous categories of bone tools (107 pieces). Just like punches, they are usually made of diaphysis of tubular bones (usually metacarpus and metatarsus), that were obliquely cut into two or into smaller parts and then sharpened. third type of tool used for piercing and perforating were unperforated needles. their use was probably in connection with production of clothes of lighter fabric (probably wool). Although most needles are broken, their length implies that diaphyses of metacarpal and metatarsal bones were used for their production. longitudinal grooving and cutting were used to achieve thin, trapezoid basis and afterwards the tip was additionaly modified into a polygonal form and polished. Modification of the proximal end of the tool comprised removing the excess bone material by cutting. Polishers are represented with 33 pieces. they were probably used for pottery polishing. they were manufactured from a bone that was broken in two or a bone that was obliquely cut in its upper part, usually bones of a sheep or goat (tibia, radius, metapodial bones). Distal end is rounded. one fragmented spatula was also found on this site. Concave modification of the edges shows that the tool was getting narrower towards the basis. 7 handles were also found, 6 of which were made of antler. two of these handles were made very meticulously, both consisting of the tip of an antler which was additionally sharpened. it is reasonable to suppose that these handles also served as punches or a tool used for widening holes. the shaft-holes of these handles are widened, and one of them is decorated by incision. there is only one example of a fishing tool - it is a fishhook made by breaking diaphysis of a sheep or goats tibia or radius. the hooks head is rectangularly formed and it has a notch for easier attachment of the thread. the tip of the hook is broken so it is impossible to determine whether it was barbed. Chisels/scrapers were used for splintering and working on softer materials, for scraping wood and bone or for scraping animal hides. 5 tools of this kind were found on Crno vrilo and they were all made of deers antlers with sharpened tips on one or two sides. As far as decorative objects are concerned, there are four such objects made of bone. one of these objects is a wolf/dogs (Canis sp.) fang with a perforation on the root, for pulling the thread. Another decorative object made of bone is a bead made of rabbits bone
Crno Vrilo 2

123

and a round perforated plate. there is also an interesting fragment of a bone plate, with rounded edges, polished surface, and a perforation on one end. Although it was only partially preserved, it is probable that this was also a decorative object, but there is also a possibility that it served as a polisher. it is worth mentioning that among bone artifacts from Crno vrilo there are some objects that cannot be classified into existing categories, because their purpose is difficult to determine, and they might be tool parts (e.g. artifact number 114). Distal, working edge of the tool is broken, and there is a perforation on its proximal part. this artifact resembles some kinds of punches and massive awls, but there is a possibility that this could be a weaving needle.

124

DArio VUJeVi