www j k-sveti-nikola.

hr

Jedrilidarski klub "Sv. Nikola"

Dom tehni6ke kulture, Aleja M. Liubeka b.b. - SnC Jarun {OOOOZagreb - telefon: O1/ 38 32 834

REPETITORIJ ZA POLAZNIKE TEGAJA KANDIDATA ZA ISPIT''VODTTELJA BRODICE''

Voditelj brodice kategorije"A" ili kategorije"B"

PODSJETNIK U PLOVIDBI
( za internuuporabu)

ZagrebroZujak 2OO5.

Nije dopuiteno reproducirati ( kopirati ) cjelirut kao ni pojedine dijelove repetitorija bezpismenog odobrenja autora.

Uvod Dobro do5li u nautidarsku "obitelj" ljubitelja mora i plovidbe! Ova je skripta pisana u namjeri da pomogne kandidatima u pripremama za ispite "Vodit'elja brodica" kategorije A i B. Ima tu i po koji redak viSejer ie to dobro doci i kao podsjetnik u plovidbi. No, op5irno i detaljno sva je ta materija regulirana Pravilnikom o izbjegavanju sudara - Narodne Novine br.8l/1994. i Pravilnikom o brodicama i jahtama - N.N. br.2712005.i br.181/04 - 2006. Bilo bi dobro nabaviti te pravilnike kako biste bili upu6eni u sve situacije od nabave ili izgradnjeplovila, obavezeupisa u odevidnik (registracija) i sve ostalo u svezi s brodicom- jahtom i plovidbom. Molimo svakog "novog" nautidara, da plovidbu ne shvati previ5e olako. Na moru nikada dosta opreza. Mora se ne treba plaSiti ali ga treba po5tivati. Zato 6e podetnik wlo mudro postupiti ako barem nekoliko svojih prvih nautidarskih dana u plovidbi provede s nekim iskusnim. Brzo se udi i stjedu ona najpotrebnija iskustva. Vrlo je valno od samog podetka strogo po5tivati sve propise, steci naviku da se uvijek interesirate kakve se meteoroloSke wemenske prilike prognozom odekuju i ne isplovljavati iz sigurne luke ili uvale ako prognoza nije dobra i snoiljiva. Naravno, da ne6ete isplovljavati s neisprarmombrodicom. Po5tivati 6ete svu na5upomorsku tradiciju, poglavito pruZiti pomo6 svakome tko bi se u plovidbi na5aou bilo kakvoj nevolji. SretnoVam na ispitu- i na moru ! Autor: Edo Rebec Ovdje su Vam ispitna pitanja. Kandidat 6e na ispitu odgovoriti na po tri pitanja iz svakog predmeta ( ima 5 predmeta) a moZdajo5 i na koje potpitanje - pride.. ' Prosram ispita za Voditelie brodica katesoriie B ( ispitnapitanja - zapisnikispita ) I POMORSKA PLOVIDBA l. Poznavanje pomorskih karatai planova 2. Radna pomorbkoj karti 2.1.Kurs, azimut pramdani i kut 2.3.Udaljenost 2.4.Koordinate 3. Osnove terestidke navigacije 3.I . Odredivanjeucrtavanje i todkebroda 4. Prirudnici navigaciju peljari,Popissvjetala drugi ) ( za i 5. Kompas 6. Upotreba pomagala brodici elektronskih na 6.1.Radar 6.2.Dubinomjeri 6.3.Brzinomjeri 7. Plovniputovii balisala,IALA sustav II MOTORISTIKA I ZASTITNE MJERE l. Podjela porivnihuredaja mehanidkih 2. Osnowi pojmovio radu-pripreme pogon,upuiivanjei za zaustavljanje 3. Nadiniupuiivanja, podmazivanjahladenja i motora 4. Kontrolarada,instrumenti kontrolu za 5. Dijagnosticiranje kvarovai njihovootklanjanje gorivo, krcanjegoriva-predostroZnost 6. Akumulatori, 7. Brodske instalacije polara 8. Sredstva gaSenje za 9. MjerepredostroZnosti izlijevanjaulja u more 10.Nadinprikupljanja otpadnih vodai ku6nogotpada

trI POMORSTVO, PROPISI I METEOROLOGIJA l. Propisi o plovidbi i redu u lukama 1.1. Pravilnik o brodicama i jahtama 1.2. Isprave brodice, upis i brisanje u odevidnik, pregledi 1.3. Osposobljenost posade 1.4. NadleZnostiludkih kapetanija- brodica, posada 1.5. Kategorije plovidbe 2. Vrste i tipovi brodica i jahti 2.1. Elementi konstrukcije i obiljeZja razlllitlh tipova brodica 2.2. Opremabrodice 3. Stabilnostbrodice 4. Konopi, sidra i uzlovi 5. Meteorologija 5. l. MeteoroloSki elementi 5.2. Vjetrovi, morske struje i valovi 5.3. Plima i oseka 5.4. Izvje5ia i upozorenja IV MANEVRIRANJE BRODICOM, SIGURNOST PLOVIDBE I PRUZANJE PRVE POMOCI l. Pravila o izbjegavaqju sudara 2. Svjetla- dnevni i zvudni signali 3. Manewiranje brodicom: Plovidba, pristajanje, sidrenje i vezivanje u svim wemenskim uvjetima 4. Suradnjasa sluZbom zatraganje i spa5avanje (MRCC) u sludaju opasnostii onedi5ienja mora 5. Signali opasnosti 6. PreZivljavanjena moru 7. Upotreba sredstavaza spa5avanje 8. PruZanjeprve pomoii V POMORSKA RADIOTELEF'ONSKA SLUZBA l. Isprave brodske radijske telefonskepostaje 2. Dijelovi radijske telefonske postaje 3. Opii posfupak za uspostavljanjeveze 4. Identifikacija i pozivni znak 5. Signal zapogibelj, poziv i poruka pogibelji 6. Signali i poruke o hitnosti i signali i poruke o sigurnosti 7.Red prvenstva u radio promehr 8. Uporaba medunarodnetablice za sricanje slova i brojeva 9. Rukovanje raddio telefonskom postajom i provjera radijske postaje prije puitanja u rad 10. Osnormanadela "Svjetskog pomorskog sustavaza pogibelj i sigurnost" - GMDSS sustava Prosram isnita za Voditelie brodica kateeoriie A ( ispitna pitanja - zapisnik ispita ) OSNOVE PLOVIDBE l. Pomorske karte 2.eitanj e pomorskih karti 3. Odredivanje kursa 4. Odredivanje udaljenosti 5. Pravila izbjegavaryasudarana moru 6. Praktidanprikaz s modelima 7. Svjetla na brodovima 8. Dnermi znakovi 9. Zvutrn signali 10. Signali opasnosti I l. Konopi i uzlovi 12. Meteorologija 13. Vietrovi na Jadranu.

A sada, idemo nekakvim na5im redom. Zapodetak, svladat 6emo: OSNOVE BRODOGRADNJE iovjek je najprije zaplovio na zaja5enoj Zivotinjskoj mje5ini. Onda je gradio splavi od trstike i pru6a, pa onda splavi od drvenih trupaca povezanih biljnim vlaknima, koZom ili nekakvim konopima. Dosjetio se zatim izdupsti korito od debljeg drvenog trupca ..... i najzadje do5aoi do toga, da na neku osnovu - okosnicu polaLe oplatu trupa plovila. Oplatu od kore drve6a ili Zivotinrjskih koLa a onda i drvenih dasaka, takozvanih dtrtica.l u Dalmaciji su to madiri I . I da skratimo. Plovila se danas grade i od metala, armiranog betona, gume i sintetidnih materijala koje nazivamo joS i plastikom. Nazivi i opisi izrade plovila, bazirari su jo5 i danasna <drvenoj>brodogradnji * pa 6emo i mi od te osnove.Na donjem crteZu pratit 6emo nazive pojedinih dijelova plovila. Nadin obladenja okosnice duZicama. a)Dodirna grada. b)Preklopna grada, c)Dijagonalna grada. l-kobilica, 2rebra, 3-duZice ili platice, 4-klupnjak, 5-klupa, 6-razma ili valnica, 7-raSlja,izba,palac,8-boko5titnica, 9-platno izmedu duLica, 10-podniceili pajoli, ll-podupirad za noge pri veslanju. Materijal za gradu /ovu drvenu-naravno/ rabi se : Za kobilicu, statve i rebra, twdo drvo. U nas hrastovina i desmina.Za podvodne duZice takoder. A za nadvode dobra je i boravina pa dak i smrekovina. Za palubu je najbolje egzotidno drvo zvano tikovina. U tom je drvu njegovo prirodno tikovo ulje koje ga Stiti od loSeg utjecaja vode i sundevih zraka.Ta se za5tita s wemenom potro5i pa valja drvo ponovo premazivati tim uljem. Red je da se upozramo s tipovima plovila, jer i takva pitanja budu na ispitu. Osnovni tip je trupac ili ladva. Ima rarmo dno a desto i bokove. Presjek /rcbro/ mu je u obliku slova <<U>>, prama gore vi5e ili manje ra5irenog. Samograditelji u selima Dalmacije, gradili su ih sami jo5 do nedarmoi nazivali su ih batanama. Na rijekama moZemo sresti ne5to slidno a naziva se iiklja, trup ili 6un. Brodica oblikovana tako da se trup suZava na pramcu a skoro isto tako i na krmi, nazivamo: GUC. To su naSestaregaete,leuti pa i bracere. Ako krma zawiava plo5no-ravno lodrezana krma/ sa <<zrcalom>>onda se taj tip plovila naziva PASARA. je na slici 1 u lijevom stupcu. Vidimo

Sl.1 -Glavni dijelovi drvene brodice/ ovdje tipa <<pasare>>./ l-kobilica, 2-zaititna letva, 3 i 4 - Pramdana statva i protustatva,S- krmena statva s okovima za kormilo. 6-rebro, 7-letva klupnjaka, 8-razma, 9-vijenac protustatvei statve, l0-klupa, 1l-krmeni svod korita, 12platica,ll-oplata, 14-krmeno zrcalo, 15-Zuljnica ili bokoStitnica Brodograditelj najprije postavlja kobilicu. Ona ie biti postavljena okomito na dnu korita a donjim dijelom bit 6e u moru i osiguravati odrZavanjestabilnog pravca kretanja u plovidbi. Na nju se s jedne strane postavlja pramiana statva a s druge strane krmena statva. Izmedu njih po cijeloj duZini kobilice graditelj postavlja rebra. To sve skupa naziva se okosnicom broda ili brodice. Na tu okosnicu /kostur/, polaZe se obloga duZice( platice, madiri ). To obladenje okosnice drvenim duZicama moZe se obavljati na tri osnovna nadina. <Daskado daske>> naziva se dodirnom gradom. Slaganje dufica kao da su crijepovi, naziva se preklopnom ili klinker gradnjom. Tre6a mogu6nost je dijagonalna prada.

sl.2

Sl. 3 -Guc Ako pak budu dva trupa spojenapoprednim gredama, to je onda dvotrupac ili katamaran. Graditelji su oti5li i dalje, pa su napravili i trimaran. Taj ima tri trupa. Od toga je obidno srednji ve6i a ostala dva su manja - kao nekakvi plovci dodani po bokovima. To su Sirokaplovila. Zato 't marinama za njlh pladaju 50o%uvedane cijene. Sirina im daje iztzetnu stabilnost nagiba u ptoUAUi jedrenjem. A brzi su jer su sami trupovi relativno uski. Sve su to do ovdje, deplasmanska plovila, 5to zna6i da im je znatan dio korita u plovidbi - uronjen. Takva plovila mogu za pogon koristiti i jedra pa zato imaju ispod korita u more uronjenu kobilicu ili peraju koja ne dopu5ta preveliki bodni otklon kada vjetar, valovi ili struje dolaze po boku. Plovilo koje je gradeno sa Sirokim i relativno rarmim dnom a za kojega je predvitlen i snaZniji pogonski motor i nema nikakvu kobilicu ili peraju izvan dna korita, dobio je naziv gliser. On je zahvaljuju6i snaZnom motoru /s mnogo <<konja>i brz- on glisira. No, kada je skromnijih dimenzija,osjetno Zivahnije skaku6epo povrSini valovitog mora i protresa bubrege i ostale iznutrice svoga kapetana, str.2

posadei gostiju u plovidbi. A kave tek valove stvara t?Vsuzdriat6u se od psovki!/ Pogledajmo sadajoS i kavi su presjeci,odnosnokakvi su oblici rebaratrupa deplasmanskih brodica.

,M .'M'N &
Sl. 7 - Dijelovi na razmi za upor vesla. I - palac, 2Vjendi6 od konopa lStrop1,3-Ra3lja, 4-skalamar/drvena ra5lja/, 5-ra51jak, 6-izba i njen poklopac je Klasi6no kormilo objeSeno na klinu i samici na zrcalu krme a kormilari se rudom. MoZe i kormilarskim kolom / rotom / uz pomod prijenosa lancima ili delikdela. Ovjesno ili slobodnovise6e kormilo je na osovini koja izlazi iz krrnenog dijela korita brodice.

plovila Sl 4 - Presjeci lrebra/deplasmanskih 1- koljenastoili Sarpi rebro sa 4 plohe. Ako ima vi5e ploha- ondaje to vi5estruki Sarpi.2- Oblo ili okruglo rebro. 3- Dvotrupac ili katamaran.4- Trotrupac ili trimaran. Ostajenamjo5 pogledati kako se odreduju dimenzije brodice.

H
\ rrV/
11./

sl . 5
Sve Stoje iznadranne /ruba palube/ naziva se nadgrade. Toje ograda,kabina,jarbol i snast.Ako brodica na pramcu ima nekakvo koplje /Spirun/ ili ukras u obliku skulpturesireneili sl. I zvir /, to ne ulazi u dimenziju duZine.Mjeri se samokorito a Sirinana naj3irem mjestu. Ako Zelimo ploviti i negdje doploviti, brodica mora imati nekakavpogon. Prvi je << Lganceili palentu a moLei na je puru. To je veslanje.NajdeSde to na moru < na pari6e> - Sto6e redi s dva vesla. Zavesljaji moraju biti dugi i ujednadeni. Ukoliko bi u kretanju naprijed, zaveslali jednom rukom jade - brodica ie skrenuti pramcem suprotno.Koliko 6ete zaveslajau minuti primijeniti odredit 6eteprama svojoj kondiciji i udaljenosti koju namjeravate odveslati.Zato procijenite dobro, e da nebi biloprerano<gecrkt>!

,VV

B- Ovjesno kormilo 1-glava,2-struk,3-1ist, 4-okovi, 4a-klin samac,4bsamlca, 5-peta, 6-jaram zarvdo, T-rudo ili argola, 8-rupa za sigurnosni konop da kormilo ne ispadneu more. Ploviti moZemoi pogonskom snagom vjetra u jedrima. Na ovim ispitima nije naglasakna jedrenju, jedrilicama i jedrenjacima - osim u propisima davanju im prednosti u izbjegavanju sudara i nema inazito jedilidarskih pitanja, pa nedemoo tome na tanane.Ostavit 6emo to zated,aj jedrenja. Ali zato ima pitanja o trecoj mogu6nosti pogona brodice - a to je motorima. Razlikujemo nekoliko nadina motornog pogona. Pogonom s brodskim vijkom i to s ugradenim motorom ili vanbrodskim ( obje5enimna krrni ili po boku ). Zatim, takozvani propulzivni pogon turbinom koja usisavaa onda pod mlazom izbacuje vodu i tako gura plovilo. (vodeni skuteri ). Imamo i plovila koja se kre6u potiskom zradneelise, koju naravno okrede jastuku. Tu nekakav motor. Inajzad pogon na <<zradnom Ako se vesla s dva vesla po vesladu( a isto je bilo i s pakzrad,na turbina tladimlaz zraka ispod korita plovila i jednim veslom kod <galijota>> na razmi brodice bit 6e ), ono lebdi na tom stladenomzraku. To je takozvani neka opremapomodu koje 6e veslo postati poluga i owerkraft - nit je zrakoplov a nije ni zapravovodoplov. je olakiati veslanje.Najde56e to palac ili klin ili pak Medutim, sluZbenose ubraja u plovilo i u plovidbi mora okretnara5lja.Gondolijeri u Veneciji veslaju jednim po5tivati plovidbene propise. dugadkimveslompo krmi. Migaju s njim kao riba repom. Dakle, bez obzira koji pogonski sistem imamo na na5oj brodici, moramo imati mogudnostdenog upravljanja smjerom i kursom kretanja.Na klasidnim plovilima za to sluZi ve6 prije opisanokormilo. Kako ono djeluje?

sl. 8 A -Kormilo na zrcalu krme.

\r'

Sl. 6-VESLO l-drZak, 2-struk, 3-oblogaza vilicuSkerm,4-list ili lopatica,S-okov str.3

KORMILARENJE Uronjeni list kormila mora biti odgovarajudepow5ine. Kada zakrenemokormilo (list kormila) na lijevu ili desnu

II

stranu, strujanje vode ispod trupa brodice nailazi na otpor na tom listu. Voda dakle pritiS6ena list koji je / kao Sto znamo / smjeSten na krmi ili krmenom dijelu trupa i gura ga u stranu. S njim u stranu gura i krmu. Trup se dakle zakre6e s pravca kretanja. Praktidno na pr. - kada krma skredeu lijevo - pramac ide u desno. Sto.le brzina brodiceve6a,toje strujanjevodejade i vedije pritisakna kormilo pa ono i <<bolje sluSu. Zato kada vozimo sporo ili u podetku kretanja, kormilo je tromo i brodica nevoljko skreie. Isto nam se dogada ako plovimo niz struju ili valove. Moramo biti brZi od struje i valova, da bi nas kormilo <sluSalo>>. Poseban problem s kormilarenjem je kada se ( vadimo >> neke zagu5enei iz prenakrcaneludice ili marine. Osobito ako nismo vodili racuna o zanosu krme svoje brodice, koji nastaje djelovanjem okretanja brodskog vijka, pa smo se vezali na <<krivomr> mjestu ili krivo s krmom ili pramcem na obalu. U voZnji << nazad >, kormilo je i inade tromije. Pa ako nam se jo5 i krrna zanala u neZeljenom smjeru, evo nam brljavljenja i sramote petljanja izlaska iz luke.U - lijevokretni vijak zana5alcrnu u desno, voZnji <<nazad>> desnokretni u lijevo. Inade, kormilo je najudinkovitije kadaje list zakrenut za 38" od simetrale brodice. ViSe od toga - samo vi5e kodi brzinu ali ne zalr'releni5ta bolje. Jedrilice imaju kormila malo dublje uronjenih listova jer je takvo kormilo efektnije a sa svojom pove6anom powiinom pomaZespredavanjubodnog odskliza brodice. Provjerite na svojoj brodici kako vas kormilo <slu5u i kako stoji stvar sa zanosom krme u voZnji naprijed i nazadpa si to <ruzmite znanje i rarmanje>! na Sada, kada znamo kako kormilo djeluje i kako zapravobrodica < skre6e > na pravcu plovidbe - prilika je zaupozorenjekako postupiti ako nam netko u voinji iz brodice padneu more. Ako je na pr. nesretnjakovidpao s desnog boka - hitro 6emo kormilo okrenuti < na skretanje u desno >> U tom sludaju krma 6e se odmaknuti u lijevo ! i brodski vijak ne6e zahvatiti i ozlijediti < padavidara< u moru. Svemu ovome dodajmo na5em znanju o kormilar6nju jo5 i to, da 6emo ploviti protiv valova <<u ( koso>> treso ) pod kutom od 30" do 60". Nikako okomito ( 90") na valove pa da nam se pramac zabadai lupa po valovima pa onda propinje a krma < pije more <. Bolje je sti6i nekamo malo kasnije i duljim putom ( bordiZanjemletanjem-cik*cak ) s vi5e-manje blagim ljuljanjem brodice nego li patiti se lupom i zabadanjemu valove. Posebno je opasna plovidba okomito na valove, za glisere. Val i jo5 udar vjetra na uzdignuti pramac, moZe lak5i gliser izvrnuti na krmu. Inaie, brodica najbolje plovi ako se ne propinle. Zato treba dobro postaviti vanbrodski motor - da krma ne tone previ5eali ni da se pramac ne zabada.
I

Sidra se ubrajaju u obveznu opremu. Ima mnogo tipova sidara.Tovam je kao i s automobilima: - Moj je najbolji ! Ipak, najvi5e pristalica ima <Danforth < sidro Sirokih lopata koje ukopane u mulj ili pijesk dobro i pouzdano drZe. Neki twde, da Danforth od 5 kg. drZi kao neko drugo od 15 kg. !?! Bilo koje sidro, ako je zapelo za << grotu ( drZi dobro - nekada i predobro, tako da ga ne moZemo izvaditi. Sigurno je jedno: Sidro mora svojom teZinom odgovarati velidini brodice. NesluZbenaformula je - kilogram sidra + l|yo po duZnom metru plovila. To wijedi za one do 7 m. Za dtil1a,dodaje se jo5 najmanje 30o/oteLine, zavisno o istisnini korita.

4 5 Sl. 10 SIDRA. 1- Sklopivakotva,2-Madak sidro, 3-CQR ili pluZno sidro, 4-Danforth sidro, 5- Admiralitetno ili admiralsko sidro. Na crteZu se vide i nazivi pojedinih djelova sidra. Inade danas, < admiralsko > Sminkerima sluZi snmo za pokazivanje! Ovdje treba spomenuti jo5 jedno preporudljivo sidro. To je < zavladno ili zatezno sidro < koje se rabi u nemiloj situaciji, kad ostanemobez pogona brodice. Vjetar i valovi u tom slu6aju postave brodicu bodno na v1'etar valove. Ne samo Stonas tada neugodno i bodno ljulja, nego nas i valovi mogu zalijevati i puniti nam ko\pit morem. A onda joS, ubrzano nas nosi moZda na neki greben ili pli6ak. Pod takvim uvjetima, nije ugodno popravljati na pr. kvar na motoru. Zato mudar nautidar ima pripremljeno zavlaino sidro. To je vodeni < padobran <. To je platno razapetoizmedu dva metalna koluta, ve6eg i manjeg. Kada se to sidro ubaci u more s pramca, ono zavladi pramac u struju. Brodica se dakle postavlja pramcemu vjetar i usporavakretanje niz valove pa se onda moZe smirenije otklanjati kvar na motoru.

ll
ll

l \ sl. 9

Propinpse
- Pode5avanje nagiba noge vanbrodskog Sl. 11 - Zavlaino sidro

motora.

str. 4

Ako su oni metalni koluti zavladnog sidra neito teZi, naprava 6e previ5e zaranjati prama dnu. To se sprjedava plovkom vezanom na cca 2 m. konopa na vedem kolutu. I znateSto ? Ne trebalo vam to sve skupa- bilo kada !! Idemo se mi dogovoriti kako 6emo sidriti? To 6emo sigumo raditi desto. Ako bismo sidro na dnu drZali odmah ispod brodice - ono bi se vadilo, otkopavalo iz po dna i < Stambiljalo<< dnu a brodica bi Setalakako bi je vjetar i valovi nosili ili bi udarala o obalu. Sidro 6e se to bolje ukopavati i << driati <, Sto je dalje od brodice potopljeno. Usvojena je zato jedna formula koja kaZe: Sidrenjak ( sidreni konop ) mora biti najmanje ietiri puta duZi nego Stoje dubina mora na kojoj se sidri. Pa ako je more duboko 2 m. - sidro ie biti na sidrenjaku dugadkom najmanje 8 m i onda sidro ne moZe biti preblizu ispod brodice i ne6e se izdizati okomito iz dna ve6 6e se povladenjempo dnu, ukopavati. MoZemo do sidra staviti komad lanca, 3 do 4 m. To se naziva predlancem.

struka sidra. Zatim 6emo zavoziti opet u suprotnom smjeru prija5njeg sidrenja i tako izvudi sidro ispod grote. Postoji i konstrukcija sidra sa dvostrukim strukom ( dvije Sipke od pete do u5ice ) i u njihovu razmaku klizi ve6i Skopac (garnbet) i tako dovodi kraj sidrenjaka do dna struka i onda nam nije potreban onaj kolad. Ima samo jedan mali problemdi6 s takvim sidrom. Treba ga wlo paLljivo, polako spuitati na dno kako se nebi onaj Skopac bez potrebe postavio na dno struka i sidro se nebi moglo

A B C Sl. 14 A- Vatlenje sidra uz pomo6 <<kolado>, A-sidrenjaksamood konopa,B-sidrenjak Sl. 12 Sidrenje. B- Orepina s plovkom, C- Sidro je zapelo zakabel predlancem, Uteg na sidrenjaku.(an$cu) s CPredlanac se nede proglodati ako prelazi preko neke o5tre stijene - konopu bi se to moglo dogoditi. Zatim, taj (,e predlanac svojom teZinom polegnuti po dnu i za toliko povu6i barkicu od obale. Kada docle val i ponese brodicu prama obali - val najprije mora podi6i predlanac sa dna. Za to vijeme val prode i teLina lanca povuie brodicu opet dalje od obale. JoS bolje to obavlja uteg (zvan <andel>)obje3enna sidreni konop i spu3tenodmah s krme prama dnu. U ovom sludaju imamo jo5 jednu pogodnost. Nitko nam ne moZe zapeli brodskim vijkom za nai sidrenjakpo krmi. Ako se privezujemo na obalu na pr. pramcem, uz pomo6 sidra po krmi na mjestu gdje je morska struja ( kurent ) ili su valovi i vjetar - bacit 6emo sidro malo u susret struji, vjetru i valovima. Kada smo oborili sidro na morsko dno, trzajima 6emo potezat sidrenjak i tako dobro ukopati sidro. Nakon toga 6emo podesiti nategnutost sidrenjaka tako, da nam brodica pristojno stoji a ne nekako na koso i Slampavo.Ako bi sidro bilo ravno po krmi, struja i vjetar bi brodicu zanosio bodnoi ona bi moglaudSrqtiu susjedno plovilo na vezu. ukopati. Na velika i te5ka sidra stavlja se orepina, poseban konop pridvr56en za srce na dnu struka a na povr5ini je bova ili plovak koji svima daje na znanje da je tu sidro i za koju orepinu 6e se to sidro izvladiti ako zapnefla dnu. Kada se sidri na pr. u nekoj uvali gdje ve6 ima usidrenih brodica, treba procijeniti kamo 6e nas vjetar okrenuti i ponijeti i svakako da ne bacimo sidro tako, da 6e nam na5 sidrenjak prolaziti ukriZano preko nekog tudeg. Za sludaj da vjetar okrene smjer puhanja,mi 6emo takoder to predvidjeti, da i tada budemo dovoljno daleko od ostalih usidrenih i da ne dode do <bliskih susreta>> brodica. Sidro ne6emoutapati tamo gdje nam to znakom na pomorskoj karti ili postavljenoj oznaci - nrje dopuSteno. U to spada i oznaka podmorskih kabela i cijevi na pomorskoj karti. Tu moZemo pokuSati sidriti samo u krajnoj nuZdi ako nam prijeti havarija u nekom newemenu. Pa ako nam je sidro zapelo na pr. za kabel, poku5at 6emo ga osloboditi uz pomo6 drugog sidra i to sve njeZno, da ne o5tetimo kabel. Ako nam to nebi uspjelo, obavijestit 6emo najbliZu Ispostavu ludke kapetanije i oni 6e nam besplatnoizvaditi sidro. Naravno, d:;'='p.9ry;1 ako je to nekakvo malo sidro, manje wijednosti - ta se Vjetar akcija ne isplati. Ako smo pak tu sidrili bez velike +-potrebe - vic 6e nas ko5tati debele globe. JoS samo napomena: Sidreni konop nebi smio biti taqji od desetke /@10 mm./ Za teLe i ve6e brodice naravno, deblji. Ne samo zbog dwsto6e nego i da ne <<reLe < ruke. Ve6e sl. 13 Sidro na dnu moZese podvu6i pod neku stijenu i kada ga brodice su zbog teZegsidra i cijelog sidrenjakaod lanca, Zelimo podidi - ne ide. U tom sludaju zavozildemo u opremljene vitlom kojim se sidro diZe s dna. Karike toga suprotnom smjeruno Stonam je bio sidrenjak pri sidrenju sidrenjaka su od pocindanog delika ili lnoxa promjera i tako poku5ati irvuti sidro. Ako nismo uspjeli, po najmanje 6 mm. Evo, uz ova sidrenja, podeli smo pomalo sidrenjaku 6emo spustiti, na posebnom konopu jedan i s privezivanjem plovila uz obalu. Ako pristajemo pramcem ili krmom, treba na obalu vezati s dva privezna metalni obrud ( kolad ) itrzanjem ga namjestiti na dno konopa-u<<V<<. str.5

sidrenjaka r.?! Za vezivanje rabit 6emo one mornarske uzlove koji su za pojedinu swhu najpovoljniji. Zaito uop6e ti obvezni mornarski :uzlovl? Zato jer oni ne6e popustiti-proklizati i moZe ih se lako ibrzo odvezati. Za ispit uvjeZbajteuzlove slijede6ih nazivai svrha. I -OSMICA. VeZe se na kraju konopa da se ovaj ne <<razlista> da konop ne protrdi neZeljenokroz koloturu. ili 2 -MUSKI. Njime 6emo spojiti dva konopa iste debljine. 3 -ZASTA\rNI. Za spalanjedvaju konopa razliditih debljina. 4 -VRZNI. VeZe se na predku / bokobrani na ogradu / ili se natide na bitvu. 5 -PASNJAK. Stavlja se na obalnu bitvu za pivez. 6 -PLUTACNI. VeZe se na prsten plutade ili za nesto slidno predvideno zapivez na pristanu ili u marini. 7 - SIDRBNI. VeZe se na prsten struka sidra ili na Sl. 15 Privez < spring < ili detverovez. Skopacsidrenogpredlanca. _ U Velebitskom kanalu gdje na pr. bura dere s obale na 8 -STIPNI. Najde56ese rabi zavezivar$epripona tende pudinu - brodica vezana springom, ljepo se ljuljuika na ogradu. / Nije u ispitnom programr.r/ izmedu ta detiri konopa. Pa ako jedan i pukne, ostala su 9 i 9a -UKRIZANI VOJ. VeZe se na dvostruku bitw ili tri a ostalaje tu i brodica. ietverovezom moZemo nazvati na kljunu podizadajedra.A{tje u ispitnom programu/

Privezom samo jednim konopom, brodica moZe viSe Setati lijevo i desno. Osim toga, dva su dva! Ako se veZemo uz neki pristan bodno i to jo5 pri jadem vjetru koji pu5e od pristana na more, duZni smo se vezati ietverovezom ili springom. Iz pramca veZemo jedan konop lcimu I na obalnu bitvu prama naprijed a jedan konop prama nazad.Isto tako s krmenog dijela - jednu cimu prama naprijed i jednu prama nazad.

Sl. 16 JoSjedannadindetveroyeza Razglabamo tu o sidrenju, privezivanju s konopima i cimama....pa bi bilo dobro spomeuti neito o konopima i momarskim uzlovima ! Prije kojeg desetlje6a, rabili su se konopi napravljeni uglarmom od prirodnih biljnih vlakana. Manila, sisal, kokos, konoplja - usukani i pouZeni u strukove. Imali su manu da uprjaju vlagu i vodu pa su bubrili, rastezali se, su5enjemstezali i ne dali se odvezivati. Mokri bi se i zamrzavali. Bakterije su ih Lderale pa su i trulili Danas se sluZimo gotovo iskljudivo sintetidnim konopima. Prvo ne piju vodu. Drugo, ve6a im je prekidna mo6 po mm. promjera. Treba samo paziti da su napravljeni s dJV> za5titom kako ih nebi oslabile ultra violetne sundeve zrake. Kada kupujemo konope za svoju brodicu, izabrat 6emo one pletene <Atlas>>sistemom. To su konopi u kojima se sredinasastoji od mnogo tankih vlakana /fa5io/ opletenih izvanaunakrsnim opletom. Ne smiju biti twdi, jer bi bilo oteZanovezivanje a uzlovi bi mogli proklizavati. Konop ne smije biti plivaju6i. Osobito ne kao sidrenjak. Plivaju6i konop predstavlja opasnostjer ga nediji brodski vijak moZe pokupiti i namotati na svoju osovinu i ako sredomne bude neki ve6i belaj - bit 6e wa5kog posla, ronjenja i rezanja dvrsto namotanogkonopa oko osovine. Konope 6emo na brodici drZati uredno sloZenebilo na palubi, bilo obje5ene na neku kljunu ili pak u nekom prostoru ili posudi tako, da se lako koriste ili vade bez zaplitar4ai mr5enja. Nedemo se valjda sramotiti na pr. bacanjemsidra i s njim u gnnove zapletenogi zamr5enog

I jo5 namatanje konopakojega6emonegdje objesiti..

31.17-Mornarski uzlovi i namatanjekonopa Kada se plovilo veLe na pluta6u za dulje wijeme, onda treba :uzaopodvezati tankim konopom. Isto wijedi za sidreni \zao - jer sidro ne6emo svaki dan odvezivati i opet privezivati na sidrenjak. str.6

Kada konop stavljamopreko neke predke ili ga objesimo kroz neki prsten,to se naziva poluvojem. Ako jedan puta omotamo predku, onda je to voj. Dva puta je dvostruki voj. Tako su na onoj bitvi na sl. 17. ukriZani vojevi a poslijednji je izokrenut i taj se naziva oglavnim vojem. Pasnjak ili painjak je obvezan u privezu na bitvu na obali. On omogu6avada se na istu bitvu veZe vi5e cima nekoliko brodica a da se pri odlasku, tude cime a prama tome i druge brodice - ne odvezuju. Na kraju ovog odjeljka jo5 samonapomena:Po konopima se prepoznaju i neke osobnostinautidara.Razbacani i zamr5eni konopi na brodici, nepotrebni vi5kovi tzlova piveza na obali rastegnutiunaokolopa se po njima gazi- to tako ostavlja samobrljivac! Ne6emo isploviti ako je wemenska prognoza jako lo5a. Zato moramo malo posegnuti u meteorolo5ka znanja. Sve informacije u meteorologiji baziraju se na stranamasvijeta iz kojih se kre6u mase toplog ili hladnog zraka koji pak sadrZe vi5e ili manje vlaZnosti i imaju ve6i ili manji atmosferskitlak. Svoju majdicu zemaljsku kuglu ljudi su podijelili na detiri osnovne ili kardinalne strane svijeta. To su sjever,istok, jug i zapad.Oznadujemoih N, E, S i W. Izmedu njih su interkardinalne strane svijeta: Sjevero-istok, jugo-istok, jugo-zapad i sjevero-zapad. NE, SE, SW i NW. Cijeli krug horizonta od sjeverapreko istoka, juga, zapadapa opet do sjevera, podijeljen je na 360'. To nazivamo ruZom kompasa. Kada gledamo unaokolo svijet - kao da stojimo u sredi5turuZe kompasa i kuda god upu6ujemo u daljinu svoj pogled, gledamo pod nekim kutom - jednim od onih 360'.

s
SL. 18 - Ruie kompasa Sad je na redu podrobniji opis kompasa i njegova djelovanja.Onoliko podrobno, koliko se to traZi na ispitu. KOMPAS Namagnetizirana kompasnaigla postavljenaje na fini iglidasti leiaj koji pruZa minimalan otpor njenom okretanju. S njom zajedno /u brodskom kompasu/ okre6e se i ruZa kompasana kojoj su oznadeni stupnjevi. Sve je smje5teno u jednom ku6i5tu-kotli6u u kojem je i nesmrzavaju6a tekudina koja omogu6ava odredenu inertnost kompasne igle i s njom ruZe kako ona nebi poskakivalai odvi5e drhturila te onemogulavala precizno oditavanje stupnjeva. Sve je pak obje5eno na takozvani kardanski zglob koji omogu6ava da se cijeli kompas ne naginje zajedno s brodicom, ve6 ostaje u vodorarmom poloZaju u kojem je kompasna igla nesmetano aktivna. Kako to radi? Na zemljinim polovima su i magnetski polovi koji magnetskom privladno5du djeluju na kompasnu iglu, da se sa svojom stranom oznadenom nulom postavlja uvijek u pravcu sjevera. (Slike kompasa na stranama 20. i 37. ) str.7

Ona zapravo ostaje uvijek u tom poloZaju a ku6i5te na kojoj je oznaka lcrtica/ simetrale broda, okre6e se s brodom pa onda na ruZi oditavamo stupnjeve na tom mjestu gdje je ta crtica. Dakle, kompas se na brod ili brodicu mora postaviti s tom crticom todno paralelno sa simetralom plovila ako Zelimo oditavati vrijednost kursa kretanja broda. Sad, ima tu i jedna kvaka. Magnetni pol nije todno na onom mjestu gdje je geografski pol. Oni se ne poklapaju. Magnetski pol je malo po strani. Nekad vi5e a nekad manje, jer on se seli. Pa je ove godine recimo, desno-na istoku od geografskog pola a za tn godine suprotno. Oti5ao ja na lijevu zapadnu stranu. To se u pomorstvu naziva varijacijom. Naziv je odgovarajuii jer wijednosti variraju s udaljenostima od pola a i zbog dodatnih utjecaja magnetskih polja u zemljinoj kori na pojedinim lokacijama. Na pomorskim kartama ucrtane su kompasne ruZe na kojima je oznadena varijacija u pojedinim akvatorijima s naznakom tendencije godi5njeg rasta ili opadanja vrijednosti te varijacije. Ukratko: Kompas je u stvari vjediti laZljivac - Sto se tide pokazivanja pravog geografskog pola. Gori je i od politidara koji ponekad ipak kaZu i neku istinu. Kompas zatim jo5 laLe i zbog utjecaja Leljeza kao i elektromagnetskih polja na brodu. To se pak naziva devijacijom. Svemu tome pomorac zna lijeka - zna do(,i do pravih podataka, uz pomo6 formula za izralunavanje kursa pravog ili pak kursa kompasa. No, o tome 6emo podrobnije u odjeljku navigacije i rada na pomorskoj karti. Spomenimo ovdje samo joS i to, da se na brodici osim fiksno postavljenog kompasa sluZimo i rudnim kompasom kojim odredujemoazimute. Azimut je kut pod kojim vidimo neki orijentir na horizontu a onda uz pomo6 dva ili vi5e azimuta prenesenih na pomorsku kartu, moZemo odrediti poziciju brodice. Taj rudni kompas ima sistem ni5ana i mu5ice kao na nekoj pu5ci. Preko njih nani5animo orijentir i istowemeno oditavamo stupnjeve na ruLi kompasa. Eto, sada kada smo na distom sa stranama svijeta, moZemo progovoriti o wemenskim prilikama. METEOROLOGIJA Spomenuli smo ve6 prije, da wemenske prilike i neprilike ovise o kretanju zraEnlh masa - globalno svijetom a lokalno na nekom uZem podrudju. Globalno to su ciklone/depresije/ i anticiklone. One zahvadaju ve6a podrudja - cijele kontinente ili podrudja oceana i onada putuju. Premje5taju se. Pogledajmo na crteLl kako se u njima kre6ezrak i koji su u njima atmosferskipritisci. Na crteZu, strelicama je oznaden smjer kretanja zraka. Smjer je kruZno zakrenut zbog utjecaja vrtnje zemljine kugle. U cikloni vjetar pu5e kruZno u lijevo od oboda ciklone prema njenom srediStuiuzdiLe se is sredi5tau vis u atmosferu/na crteLu AiCl. To je vlaZan zrak i kada se uzdigne u hladnije slojeve vlaga se pretvara u oblake i to one te5ke, sive i tmurne. Dakle, ciklona donosi obladno i ki5no vrijeme. Ovisno o smjeru iz kojega dolazi ima i naziv. Na na5em Jadranu to obidno bude s <juZinom>juZnim vjetrovima. U sredi5tu ciklone je najmanji atm. pritisak zraka - oko 980 hPa. /hektopaskalal a na

vanjskim rubovima do 1000 hPa. Vidi pritisaka na erteLu.

I I

gradijente

VJETROVI

NA JADRANU

^i \3,'i

,v
Sl. 19 l-Ciklona 2- Anticiklona Anticiklona donosi suho i sundanowijeme. Zrak se kre6e kruZno u desno od sredi5taprama obodu i silazi iz visina prama zemlji-moru lB i Dl. U sredi5tu anticikloneje najve6i atm. pritisak - obidno 1020 hPa a prama obodu se snizuje do 1000 hPa. Nema oblaka ili ih ima malo i svjetle su boje. Upoznajmo i naudimo prepoznavatisamo neke wste oblaka. Podijeljeni su ina6e u 10 rodova,26 vrsta i 31 podvrstu - no, to je ve( za <Sijerkovi6ei Picekice>.Mi 6emo se koncentrirati na one koji predskazuju loSe vrijeme ili nadolazak nevera i one koji 6e nasrazveseliti najavom poboljSanjawemena.

Vjetar nastaje zbog razlika u atmosferskom pritisku zraka na ve6im ili manjim podrudjima. Razlike u pritiscima pak nastaju tako 5to se topli zrak Siri i time smanjuje pritisak a hladni zgu56uje i pritisak biva vedi. Ovi pritisci u slobodnom prostoru nastoje se izjednaditi. Zrak iz podrudja ve6eg pritiska utrdava u podrudje manjeg pritiska. Sto su razllke u pritiscima ve6e to su utrdavanja silovitija - to je vjetar jadi. Vjetrovi imaju svoja imena a i nazive po smjeru odakle u osnovnom smjeru dolaze ili pu5u. Ako vjetar na svom osnowtom smjeru naide na neku prepreku, visoki otok na pr. - lak5e mu je zaobili otok lijevo ili desno nego ga preskoditi. Dakle, vjetar je tu skrenuo iz svog osnourog pravca koji je bio recimo sa sjevera a sadapu5e sa sjevero-istoka.Na priloZenoj ruZi vjetrova, strelicama su oznadeni generalni smjerovi pojedinih vjetrova naSega dijela Jadrana.

lo

--4n @6666666.4/#)
'tsosltrArus{ca) *ffiffi.,*

-ffir-ffiffi
ALIOSTRATUS {fu}

JUGO.OSTRO

S1.21 - Ruia vjetrova na5egadijeta Jadrana Podet iemo s opisom vjetra koji nam dolazi ravno sa sjevera. Uz naziv vjetra bit 6e u zagradi dodana i stranasvijeta izkojeg osnovnog smjera puie. TRAMONTANA (N)

;u'&4#ffiffi
;TRAnrS (3t'

-,,rlt* ---:la*r"-, - * rt= o*co# Sl. 20 -Oblaci. Nazivi i visine na kojima se pojavljujg. Visoki Ci /cirus/ oblaci izrad 6000m, sastojese od ledenih kristala i predznak su pogor5anja wemena. Smjer njihova gibanaja odgovara smjeru dolazele ciklonedepresije. Cclcirokumulus/ oblaci nazivaju se jo5 jer i <ovdice>> su svjetli, dupavi i manji odvojeni u grupi. Svaki onaj <manji> ponaosob dosta brzo rirjenja izgled jer ih strujanje zraka rasteZeili skuplja. To pak najavljuje jadanjevjetrau niZim slojevima.Cs oblaci ljeti daju slabu ki5u ili zimi snijeg. Dakle, i ti su vjesnici pogordanja vremena. Ac nisu oborinski oblaci ali najavljuju pojadanje vjetra. Niski oblaci plove nebom ispod 2000m. Ns je zbijen, taman a slidan i Sc koji je taman, gust i valovit a oba ne daju oborine ve6 samo sumorno nebo i smanjuju vidljivost jer zaklanjaju sunce i no6u zvljezde. Cu oblaci su bijeli, duperasti,nalikuju grumenima sirova pamuka. Lijeno se premje5taju ili lebde nad kopnom ili otocima- znak su lijepog-dobrog wemena. Cb/kumulonimbus/ nizak. taman-skoro crn u obliku nekakve kule, gljive ili nakormja, pri vrhu <rascvijetaru> donosi jak pljusak s grmljavinom, nekada i tudom. Pojavljuje se ljeti na zapadnomhorizontu i ako mu je smjer kretanja prama nama - evo nam oluje ili neverei to ubrzo. **-l-

Dakle, puie sa sjevera pa ga nazivaju jo5 i tramuntana i sjevernjak. To je prohladan i suh vjetar Ima neke ublaZene karakteristike bure jer se javlja na udare lrefulel. Prati ga vedro vrijeme i visok atmsf. tlak. Nije dugovjedan. Obidno puSesamojedan dan. Dalje od obale pu5e jade i stvara razvrlene valove. ie56i je na ju2rom Jadranu. U uvalama otvorenim na sjever zna napraviti rusvaja.Nema posebnih ztakova nadolaskatoga vjetra. BURA (NE) To je iznenadan, suh,hladan vjetar koji pu5e s izrazito jakim udarima / refulima L Zna puhati brzinama i preko 200 km./sat. Onda je to orkanska bura. Iz unutra5njosti hladnog kopna, hladan zrak prelije se preko planinskih usjeka i srudi prama moru. Dolazi naglo ba5 zbog tog prelijevanja i pu5e odmah punom snagom. Zato je bura najde56e najjada na samompodetku. Razlikujemo anticiklonalnu ( vedru ) buru i drog.t neugodniju, ciklonalnu ( mradnu, Skuru ) buru. Ona prva unokovana je anticiklonamaiznad srednjeEurope, Atlantika ili str. 8

Sibira. Njen smjer je zato ne5to sjeverniji dok je Ciklonalne viSe istodnije. Anticiklonalna bura je suh vjetar s izrazitim udarima. Stvara nepravilne kratke i strme valove dije whove-krijeste raspr5ujeu pjenu i zrak zasi6uje vodenim kapljicama. To je <<vodena pra5ina>. KaZu: -Bura pra5i ! To predstavlja posebnu opasnost za plivade i vesladeu niskim plovilima ( kajak, sandolina, gumenjak) jer po jakoj buri je vodenim kapljicama zasidensloj zraka visok i do pola metra i u njemu se ne moZe disati. Valovi bliZe obali dosiZu visinu do 1m a dalje na pudini i do 2,5 m. Bura sve vi5e slabi udaljavaju6i se od na5e obale. Osim one vodene <<praiine>>, vidljivost je dobra. Zimibtrapu5e de3ie i traje 3 do 7 dana. Ljeti koji puta svega dva dana. Bura je najjada oko 10 sati te izmedu 18 i 22 sata. Oslabi na od prilike svega sat wemena oko podneva i oko pono6i i to je wijeme ako Zelimo negdje pobje6i na bolje od bure za5ti6enomjesto. 7-na zapuhati i lokalna bura nakon ki5e u unutra5njostikontinenta koja je tamo rashladila zrakta nfe izaztrana anticiklonom ili ciklonom i nije dugotrajna. JoSkoja rijed o ciklonalnoj buri koja nastaje kretanjem ciklone na nai Jadran iz Genovskog zaljeva IIi sjeverne Afrike. To je relativno topli ali i vlaian nak pa jezato to <<trula> bura i s njom bude i kiSe.Njeni refuli su blaZi. Evo jo5 i podrudja gdje je bura najsnaZnija i najopakija: Tr56anski zaljev, Limski kanal, Rijedki zaljev, Velebitski kanal * osobito kod Senja i Karlobaga, Sibenskopodrudje, Split, Solin, uvala Vrulje ( Makarsko primorje ), u5ie Neretve i Zuljanski zaljev na Pelje5cu. Znaci koji najavljuju buru su oblaci koji kuljaju iznad whova planina ( osobito Velebita i Biokova ) u obliku < kapa ( ili ( kruna <<. Kada se te kape podinju rasplinjati u pravcu mora - bura je krenula. To je zbog naglog nadolaskai odmah <tutaforca>> puhanja te onih refula, za plovidbu najopoasniji vjetar na na5emJadranu. Ali zato on rasdi36avakiSna i trula wemena. Donosi lijepo wijeme ( do prvog pogor5anja ! ) i kaZu da je zdrav. Kronidni bolesnici imaju manje pote5ko6aa ostali ljudi su ZivahnijijraspoloZeniji i manje zlodesti. BURrN (NE) Sunce 6e kopno, osobito ono kr5no-kamenito, prije zagijati nego more. Isto tako kopno 6e se no6u brZe rashladiti. Tako no6u ( ne5to prije pono6i ) nastanu ve6 takve temperaturnerazlike kopno-more, da zrak lagano krene s kopna na more. To nazivamo burinom. Nakon vedernje ljetne bonace, burin ugodno rashladuje i dini spavanjeugodnijim - i ne samo spavanje ! Pred jutro, tlakovi su se izjednadili i nastupa ljetna jutarnja bonaca koja 6e potrajati sva do pojave maestrala- sve po lijepom wemenu. LEVANT ( E )

JUGO-STROKO - OSTRO(SE i S) Jugo - Siroko (SE) je topao i vlaian vjetar ujednadenebrzine koji se ranrlja postepeno. Prvi dan je relativno slab, drugi dan jada, tre6i dan ve6 dobro <walju.... Puie od Otranta uzdtrt Jadranai ima slobodan prostor sa svojim stalnim ujednadenim strujanjem pa stvara dugadkei na Jadranunajvi5e valove. Jadepu5e na juZnom Jadranu . Ako mu je smjer vi5e iz S, onda se naziva jugo - o5tro. Cesto bude wlo jako pa i olujno. I tu razlikujemo ciklonalno ili tarn:rojugo s karakteristidnim gustim, niskim i olovno sivim oblacima koji daju vi5ednevne ki5e uz grmljavinu. Anticiklonalno jugo vedrije, suho jugo ili palac puie uz malu naoblaku i slabiju ki5u pa dak i uz vedrinu ali s toplim i sparnim vremenom. Dogodi se da slaba ki5a bude prljava-blatna, zaprljana sitnim desticama pijeska iz afridke pustinje. Najve6i valovi juga - i do 5 m. su vani na otvorenom moru tamo od prije Dubrovnika pa sve do Tr36anskog zalleva. Predznaci nadolaska juga su mutan i maglovit obzor s oblacima na SE i S, koji putuJu nebom prama NW. JoS prije nadolaska vjetra plime su veie jer jugo natiskuje more prama sjevernom Jadranu. Zbog velike vlage u zraku, vrlo su jake i rose.Tlak je sniZenna ispod 1000 hPa. A najznakovitiji su slijede6i znaci; U susret nadolaze6emjugu, punice su opake i Eangnzave iznad uobidajene normale. Konobari vas dodekuju krvnidkim osmjehom. Direktori marina manijakalno posrdu gatovima s neskrivenom namjerom da ogule nautidare do koZe- odmah ili najkasnijemalo poslije....i svi generalno postaju razdrailjivi, svadljivi i boleZljivi. Spasje jedino u tome da jugo podne skretati na W ili NW smjer ili drugom stranom - ali do bure koja 6e nas osloboditi te gnjilobe. LEBrC - GARBTN (SW) Sada s ovim vjetrom ulazimo u podrudje nevera oluja i vihora. Lebi6, garbin, lebi6ada i garbinada su olujni-orkanski vjetrovi brzine i do 12 Bf. ( 68 6v.) s oborinama i snaZnimvalovima destoukriZanim, posebno neugodnim za plovidbu i sa smanjenom vidljivo56u.. Sreiom, rijedko se pojavljuje - osobito ljeti. Predznakje ekstremno visoka plima, niska pruga magle na jugozapadnomdijelu horizonta uznaglipad tlaka ztaka. PULENAT (W) Nazivaju ga joS - polenat i zapadnjak. Spada u isti vic kao i lebi6. Dolazi iznenada, hladan je, jak i opasan vjetar jer podiZe takoder velike ukriZane valove. Ima ne5to i dobro u njemu. Rijedi je u toplo godi5nje doba, donosi obilnu ali kratkotrajnu ki5u i de56epu5e uz talijansku obalu.

NEVERA (SW-NW) Nevere i neverini su lokalne pojave newemena. Levantje istodni oblik bure - istodnjak. PuSekratkotrajno Javljaju se deiie u ljetnim mjesecima. ObiljeZje im je (obidno I dan) i jednoliko s umjerenom jadinom. (do 7 nagli pad temperature, tlaka i nalet silovitog vjetra s Bf. do 30 dv.). To je <<prijelazni vjetar kada jugo prelazi pljuskom kiSe a ponekad i grada., uz sijevanje i << u buru ili bura na jugo - Stoje rijede. Zimi puie slidan grmljavinu. Protutnje u wemenu od pola sata do najvi5e takozvani ( gregolevante > iz smjera ENE. Svojstvenje sat i pol trajanja i ne zahva6aju ve6e podrudje. Lokalne sjevernomJadranu. Talijani ganazivalu << kvarnero >>. su. Zbog iznenadnogdolaska i velike str. 9

siline, od podetka spadaju u opasne_pojave na moru Osobito za manje plovne objekte. Pa i naziv im je takav. Zato 6emo uvijek baciti malo pogled prama zapadnom horizontu i nebu, provjeriti da li se tamo moZda zalarnnio obzor, pojavio se tamni niski oblak u obliku gljive ili nakovnja ( kumulonimbus) uz najprije samo vidljivo sijevanje a onda i dujno sijevanje i grmljavinu. JoSprije toga, ako je ljeti u popodnevnim satima prestao puhati redovan maestral pa se pojavi kratkotrajan povjetarac iz suprotnog smjera ( iz SE) pa onda nastane totalna bezvjetrina,neka zloguka ti5ina, osjedamoneku nelagodu u zraku - na zapadu moZemo ve6 vidjeti gore opisano. Nevera 6e ubrzo. YeLiIe dodatno brodicu na vezu. Provjerite sidro. Ako ima mjesta, pustite se na dulji sidrenjak jer onda sidro bolje drZi. Skinite tendu i pospremitesve iz palube 5to bi vam mogao vjetar oteti i svakako skinite Se5iri spremite ga u kabinu ! Nevera ubrzo prolazi i iza nje obidno grane sunce - kao da ni5ta nije ni bilo. Ako se opet ponovi vjetri6 iz smjera SE - to 6e biti repetenevere.Da, i jo5 ne5to. Ako ste vezani u uvali otvorenoj na neveru a pogotovo ako su jo5 oko vas nekakvi pseudo nautidari koji su Slampavovezani ili usidreni (talijanci na pr.!), - radrje isplovite tih pola sata- sat. Plovit 6ete<< koso na valove >> s pramcemu pola vjetra i sigurnije neoite6eni vi i va5a brodica,preZivjeti neveru. PIJAVICA Kada smo ve6 pri vremenskim neprilikama, obradit 6emo joi jednu pojavu. To je pojava koju nazivaju: <<pijavica, tromba ili surlada >. Rijed je o minijaturirom tornadu koji se dodu5e rijetko a1i ipak pojavljuje na naSemJadranu i to najradije ljeti. Ljeti je naime za njega izrazito povoljna situacija. Manje podrudje osobito niskog tlaka uzrokuje vrtlog zraka. Po obodu vrtloga, zrak struji orkanskom brzinom i usisava sve Sto moLe i nosi u visine. Tu 6e va5 5e5ir biti u jo5 ve6oj opasnosti - jer vrtlog pijavice na pr. na kopnu usisavapoljopriwedne alate, stolce i stolove, pa i malo teZe stvari kao Sto su <Sparheti> pa ih premjeita ili ruzbacaje unaokolo. Cupa stabla,ku6e ostaju bez krovova a na mont pokupit 6e s va5e brodice sve Sto nije dobro zavezano ne5to6e i potrgati. a Pijavica se vidi na obzoru kao koso uspravna tamnatrubica i kre6e se. Ako ne ide ni u lijevo ni u desno i sveje veca- ide ravno na vas. Ako imate brzu brodicu, nastojat 6ete se ukloniti iz njenog puta. Ako pak to ne moZete,onda je najbolje Sto ve6om brzinom udi u njeno sredi5te.Tamo je naime potpuna bonaca. Ako pijavica nije <d<repala> ste u njenom srediStu- deka vas jo5 dok jedanprolaz kroz Wlog. Pijavice nisu velikog promjera i obidno putuju svega nekoliko milja pa nestaju.No, nama za razbijanje eventualne monotonije - one jako vole ljeto!

MAESTRAL

(NtV)

Konadno smo do5li do najdraZeg nam vjetra. Drag nautidarima kao i svekolikim turistima i doma6em pudanstvu jer to je vjetar izrazito lijepog wemena koji osvjeZava.Bez njegaje omara i kada po lijepom wemenu izostane, znak je skorog pogor5anja wemenskih prilika. Maestral se pojavljuje kada sunce zagrije zrak nad morem pa hladniji zrak iz smjera NW - od Dolomita i dijela Alpi, podne strujati na Jadran. Zatim sunce zagrije priobalje, osobito kameni kri i tu se zrak razlijedi pa maestral zapuSe prama kopnu. Zato ga zovu jo5 i smorac a i danik. Dakle, za zagnjavanje treba od ranog jutra prote6i koji sat. Maestral zato zapu5egore sjevernije oko l0 sati a na srednjem Jadranu bliZe podnevu. Kako se sunce sve viSe priklanj a zapadu tako maestral sve vi5e skrede ka obali. Ide za suncem. PuSe i rashladuje te ljudima i Zivinama ugoduje skoro sve do sumraka. Nakon lo5ijih wemenskih prilika, kada se vjetrovi izrnjenjuju i <vrte>)unaokolo sve dok bura ne rasdisti situaciju, prvi dan pojave maestrala moZe biti i malo jadi. To onda nazivamo Mae5tralunom. Taj se pojavljuje opet najsnaZnije tamo, gdje ima nesmetanog prostora da se razma5e.To su kanali u njegovu smjeru. Osobito mu odgovaraHvarski kanal. Jest da takav podiZe dosta valova ali wijeme je lijepo i vedro. Za sigurnu plovidbu, potrebno je voditi raduna o wemenskim prilikama. Zato treba sluiati wemenske prognoze. Za nautiilare valjana je ona koju objavljuje Pomorski meteorolo5ki centar Split, kao izvjeile za pomorce, bilo preko radio postaja Hrvatskog radija i televizije, bilo preko pomorskih obalnih radio postaja ili pak izvje56a izloLenau Ludkim kapetanijama,marinama, hotelima i kampovima. To su prognoze za taj dan i za daljnjih 12 sati s posebnimupozorenjima.Te su prognoze ipak nekako <globalne>>sjeverni Jadran,srednji i juhri a izmedu mogu biti jo5 neke lokalne posebnosti.Zato dobar nautidar nastoji i sam iskustvom postati dobar prognostidar.Dobro je uditi od doma6ih ljudi s mora. Od iskusnih starijih ribara, od < garbunjera < koji vade pijesak s morskog dna i voze ga u do samog ruba korita nakrcanim trabakulima - a taj ne ide po pijesak po lo5em moru i vremenu. Doma6i se koriste i nekim opaianjima koja meteoorolo5ko-sinoptidka znanost ne prakticira. Na primjer: Na Kornatima sam naudio od domadih predvidjeti da 6e idu6i dan zapuhati bura. Tamo se ne mogu vidjeti kape oblaka iznad Velebita ili Biokova, ali se moZe vidjeti, da se ovce koje su pasle zajedno s kozama, odvajaju i odlaze na onu stranu otoka prama obali. Koze pak idu s druge strane.Ovce 6e biti na udaru hladnoj buri i to njima u njihovoj vuni pa5e. Koze sa svojim rijedkim dlakama V,rzna, Zele na buri zebsti i ne idu u zaklon od hladnog vjetra. Pametne fivine. Pametnijeod ljudi ! Ostajenam jo5 usvojiti neka aanja o predvi<lanju nadolaska pogor5anja ili poljep5anja wemena. Osim pogleda na barometar, higrometar, termometar - pogledom na oblake, boju obzora, smjer vjetra i ostalog - moZemo u grubo predvidjeti kakvo de wijeme biti nadolazedeg dana. str. 10

Predznaci nastavka lijepog vremena

PRINCIP RADA CNTVNNOTAKTNOG

MOTORA

Vedrina i redovan maestral koji okrede za Suncem uz Na crteZima su brojevima oznadeni nazivi dijelova poneki kratkotrajni Ci oblak koji miruje ili se lagano motora: 1- Stublina ili cilindar, 2- Klip u stublini, pomide. Nepomidni Cu oblaci o5trih obrisa i ovdice na 3-Koljenasta osovina (radilica) u ku6i5tu (karteru), svijetlo plavom nebu. - Kada Sunce za vedra danazalazi 4- Usisni ventil, 5- Ispu5ni ventil, 6- Sapnica(diza) lli bez mutno6e i poprimi blagu grimiznu boju. Lijepo el. svie6icakod <benzinca>. 6e se nastaviti ako Mjesec pri svom zalazubude wijeme crvenkast.Lrjepo wijeme predskazujui niske oseke. Kada klip ide od gornje mrtve todke prama dolje, u stublini se povedava Predznaci pogorianja wemena prostor i nastaje podtlak. Usisni ventil na usisnoj grani je otvoren ( ispu5ni Pojava Ci oblaka na zapadnomdijelu vedrog neba koji se ventil je zatvoren) i nak - kod Diessel je iz WSW ili SW gibaju ubrzano u smjeru vjetra a to motora disti zrak ulazi u stublinu iznad bit 6e ki5e. Ako se Ci oblaci pojave u osvit dana i jo5 se klipa. Benzinac usisava smjesu naka i gomilaju na zapadnomobzoru i guie sun6evu svijetlost, goriva. Usisavanje traje sve do donje wijeme se kvari. Kada visoki oblaci dolaze s juga ili mrtve todke klipa. To je I takt jugoistoka - siguranjugo. Raskidani oblaci koji jurcaju USISAVANJB. nebom, najavljuju pojadanje vjetra i na tlu - odnosno,pri razini mora. Ako bura ved pri vedrini skrene na smjer s istoka a osobito daljnjim skretanjem s jugoistoka Usisni ventil se za II takt wijeme 6e se opet pokvariti. KiSe 6e biti ako je suncepri zalvara i kada klip krene prama gore, zalant blijedo ( blijedo Zuto ). Isto tako ako bude vijenac zrak u cilindru, kod <Diessela> ili oko Suncaili Mjeseca. Inazitije crvenilo neba najavljuje smjesa kod <<benzinca>,nema kuda. ki5u a pojava duge govori da tamo ve6 ima kapljica vode Klip tladi taj ztak ili smjesu sve do svoje u zraku. Jake rose naveder i visoke plime - ide jugo s gonue mrtve todke. Mrtvim todkama se ki5om ili rjeile bez nje. nazivajt oni trenutci kada se klip zaustavlja zbog promjene smjera Predznaci pobolj5anja Yremena kretanja gore ili dolje. To je II takt: TLACENJE ili KOMPRESIJA Razdvajanje oblaka i pojava krpica vedrog neba na zapadnom obzoru. Predve6ernje rumenilo u luku obzora Tladenjem zrak se ugrijao. U od juga, zapada sjeverozapada i najavljuje bolje wijeme. novim Diessl motorima to zagrijavanje je i do 750" C. I kada pumpa visokog Kada se oblaci u zavjetrini brda diZu i rasplinjuju - tamo kiSa jenjava. Kada se pri naobladenom nebu nakon pritiska (bosch pumpa) preko sapnice 6 zalaza sunca pojavi crvenilo - sutra 6e biti bolje. KiSa u5trca u maglicu raspr5eno gorivo obidno pada pri oslabljenom vjetru a ako vjetar pojada (naftu), ono se u vru6ini od 750' C ki5a 6e prestati.-To nararmo ne wijedi pri olujama i zapali i podne izgarati. Izgaranjem neverama. plinova nastaje njihovo silovito Sirenje i to je ' potisak klipa na dolje. Taj III takt v BRODSKI MOTORI Je SIRENJE _ RADNI TAKT. Kod <<benzinca> smije do6i ne Na ve6e brodice ugradujemo motor unutar trupa a na do samozapaljenjasmjesegoriva i naka manje vje5amo na krmi ili na boku vanbrodski motor. ve6 samo elektridnom iskrom iz Osnormapodjela motora s unutarnjim izgaranjem je u svje6ice.No, doSli smo do poslijednjeg dvije grupe. A) Diessel motori koji rade izgararyem IV takta. Tu se otvara ispu5ni ventil i plinskog ulja, kojega jo5 nazivamo <dizelsko gorivo> ili izgorjeli plinovi budu kretanjem klipa jo5 kra6e <mafto>.B) Benzinski ili Otto motori tro5e prama gore, istjerani iz stubline. To je benzin.I jedni i drugi dijele se dalje prama principu rada daKleTV taKt * ISPUHAVAITIJE. na detverotektne na dvotaktne motore. Prije opisa toga i principa rada,upoznajmo se s glarmim dijelovima motora Treba zapamtiti da dizel motori u prvom s unutarnjim izgaranjem. Imamo nepokretne i pokretne taktu usisavaju samo zrak a benzinci dijelove. Ku6i3te(karter), blok sa stublinama (cilindrima) smjesugoriva i zraka koja se stvara u i glava motora su nepokretni dijelovi. Glavni pokretni rasplinjadu usisnoj grani motora. U cilindar diessel na ora. dijelovi su klip sa klipnjadom koja povezuje klip s motora gorivo ubacuje preko sapnice pumpa visokog koljenastomosovinom (radilicom), radilica, zupdanici i pritiska i ono se samo zapali u vnr6em zraku. U remeniceprijenosavrtnje, reduktor broja okretaja, kopda, benzinaca gorivo pali iskra svje6ice. Rasplinjad na uljna i vodenapumpa, podizadi ventila i ventili , strujni benzincuje uredaj gdje struja usisavanogzraka iz sapnice agregati elektro-pokretad. u takozvanoj venturijevoj cijevi, <vadil> benzin i raspr5ujega u sitne kapi (maglicu) i tako nastaje smjesa str. 1l

goriva i zraka. Zahladan motor, malo bogatija gorivom (dok) a zaugrqan motor u omjeru 1: 15 u korist zraka. PODMAZIVANJE MOTORA

Sve 5to se u nekakvom leZaju vrti ili na motoru pomide, mora biti besprijekorno podmazivano. U detverotaltnim motorima je mazivo - motorno ulje smje5tenou ku6i5tu motora (karteru) i odonuda ga zupdastauljna pumpa pod pritiskom kroz uljne kanale Salje na mjesta gdje 6e ono obaviti podmazivanje. U brodskih motora dno ku6iSta mora biti u obliku slidnom slovu <<V>> zato, jer 6e tako tu uvijek biti ulja kada se brodica nagne - a tu je naravno dolje u dnu smje5tena i uljna pumpa. U detvrtastom karteru,pri nagibu brodice ulje bi bilo u jednom 6o5ku-na jednoj strani i uljna pumpa nebi imalo Sto usisavati. Motorno ulje se preko filtera, u kojemu ostaju destice gareLi ili ostruganog metala, wada u karter. Da je potreban pritisak cirkulacije u redu, kontrolira instrument koji nam pokazuje pritisak i javlja nam svjetlosno (crveno) ili zvudno ako neSto nije u redu. Motor s manjkavim podmazivanjem, brzo 6e se pokvariti i stati. Rabit 6emo motorno ulje viskoziteta i ostalih karakteristikakoje nam preporuduje proizvodad motora. Redovno 6emo kontrolirati nivo ulja u karteru i mijenjati ga kada ono odradi svoje sate rada. Veliki motori ugradeni na prekoocenske brodove u pravilu su dvotaktni diesseli i imaju takve a i dodatne nadine podmazivanja, Stoiemo ovdje izostaviti, jer to znanje nije neophodnoza voditelje brodica i momare-motoriste. Manji dvotaktni motori, kavi su uobidajeni za manje brodice, u pravilu su benzinci. A u njima je PRINCIP RADA DVOTAKTNOG MOTORA podmazivanjerije5eno tako, Sto se mazivo ulje stavlja u gorivo. To je posebnomotorno ulje za dvotaktne motore i stada se u gorivo u onom postotku kojega je propisao proizvodadmotora. Pa 6e za stari engleski Siagule to biti l0o/o,za starije Tomose 4%o nove 2%o za Jamahuna pr. a a samo l7o dvotaktnog ulja u benzinu. To se naziva -6 mjeiavin6m. Motor je tako konstruiran da 6e mazivo u --5 kapljicamado6i na sva potrebna mjesta. Neito 6e tog ulja izgorjeti a ne5to 6e pobje6i u ispuh. Ti su motoi zato malo prljaviji-masni i zaga<luju more. Uporaba dvotaktnih motora zato n4e dopu5tena na mnogim jezeima Europe a poglavito onima iz kojih se crpi pitka voda. U nasje to na pr. jezero Vrana na o. Cresu.Do6i 6e S1.23 - Dvotaltni motor-nazivi dijelova motora: vrijeme kada 6e ekolo5ka svijest uznapredovati, pa se 1-stublinaili cilindar, 2-Glava motora, 3-Klip, ne6esmjeti tako zagadivatini more! 4-Radilica s utegom i klipnjadom. 5-Usisni kanal, 6- Ispuini kanal, 7- Medukanal, 8-Ku6i5te s usisanim IILADENJB MOTORA zrakom u <Diesselu ili mje5avinomu <benzinca>, 9-Predtladenj usisanog,10-Kuii5te-karter, e Izgaranjem goriva motor se zagijava. Ako se on nebi 1l-Uteg koljenaste osovine, 12<<predtlab> zraka ili primjereno hladio, nastala bi o5te6enja.Primjenjuju se mje5avineprelazimedukanalomu stublinu iznad klipa. dvije vrste hlatlenja motora. Hladenje vodom (morem) i hlatlenjezrakom. Vodom hlatleni motori imaju dvostruke Dvotaktni motor nema ventile. Umjesto njih su stjenkena stublini i na glavi motora koje tvore protodne na stijenci stubline rupe koje klip svojim prolazom, kanale u kojim cirkulira more (voda) i oduzima i odvodi svojim tijelom zatvara ili otvara. Rupe su zawseci motoru suvi5nu toplinu. Razlikujemo dva sistema usisnog kanala, ispu5nog kanala i medukanala. U radu hla<lenja vodom. Otvoreni sistem je kada vodena pumpa dvotaktnog motora u radu - u taktovima, sudjeluje i crpi more na re5etki (kingstonu) ispod trupa brodice i ku6i5te motora, Stonije bio sludaj kod detverotaktnih.Tu voda protrdava onim kanulimu dvostrukih stijenki i opet imamo dvotaktne <diessele> koji usisavaju disti zrak odlazi opetu more. U novije wijeme ta se rashladnavoda str. 12

ispu5takroz ispu5ni sistem gdje ona hladi ispu5necijevi, pa mogu biti i gumene a usput i priguSuje buku ispukrih plinova-eksplozija izgaranja u motoru. Taj sistem ima nekih nedostataka.Usisavanjem na pr. prljavog mora, usisava se u motor i ta prljav5tina a moZda i neke ve6e destice koje 6e zadepljivat protodne kanale. Tu su i minerali i sol koja se taloZi i polako sve vi5e zadepljuje kanale. Zato je bolji takozvani zatvoreni sistem. Jedna te ista voda cirkulira motorom u jednom zatvorenom krugu. Ako smo u motor ulili destiliranu vodu, onda nema minerala i soli a jo5 manje prljav5tina. Zatim, mogu se dodati antikorozivna i sredstva protiv zamrzavanja. Takav sistem ima posebanhladnjak - izmjenjivad topline u kojem se ta cirkuliraju6a rashladnateku6ina rashlailuje vanjskom morskom vodom. Vodom hlacleni motori rade uglavnom do zagryavanja 80o - 90oC. Zrakom hlatleni motori imaju rebrastopove6anepovrsine cilindara i glave motora a nekada i kartera (gdje je motorno ulje koje takoder treba hladiti) gdje s tom rebrastom povedanom powiinom struja zraka uspje5nije preuzima i odnosi toplinu. Zaugraderi motor u korito motora, u tom sludaju valja osigurati dotok uvijek svjeZegzraka tjeranog nekim ventilatorom, dakle prisilno a topli nak Ce negdje po krmi izlaziti u atmosferu. Takvi motori rade na temperaturama i do 130" C. Za kontrolu ispravnog hla<lenjamoramo u svim sistemima imati instrument te svjetlosne i zvudne alanne u sludaju pregrijavar{a motora. Rije5ili smo podmazivanje i hlatlenje a nismo jo5 proudili princip rada dvotaktnog motora. Sad demo mi to!

i <<benzince>> usisavaju smjesu zraka i goriva koja je i koji mje5avina jer je u gorivo dodano i mazivo. Idemo sada pokrenuti Hip i pratiti Sto se doga<lanajprije ispod klipa u ku6i5tu a onda i inad klipa u cilindru - na kraju sve to istowemeno. Kada klip krene odozdo prama gore i svojim tijelom je prekrio izlaz medukanala gore u cilindru, u ku6i5tu se pove6avaprostor i nastajepodtlak. Kroz oslobodeniotvor usisnog kanala zrakili mje5avina ( znate ve6, Diessel- zrak a benzinac- mjeSavina)navali nakulazit u ku6i5te,jer tamo vani je ve6i pritisak zraka. Zrak(ili mjeiavina ) je dakle sadatu u ku6i5tu.Kada klip na powatku trene odozgo i pozatvara i medukanal i usisni kanal - podet 6e tladiti'zrak usisan u ku6i5te. jer Nazovimo to ipak <<predtladenjem>> kasnije (,e taj zrak doZivjeti pravo konadno tladenje gore u cilindru - izrlaid hJipa.Za sadatu u ku6i5tu, klip 6e taj zrak ili mjeSavinu predtladiti do trenutka otvaranja medukanala tamo u cilindru, kada 6e to podeti strujiti i premjeitati se gore u cilindar-iznad Hipa. Nekako istowemeno klip je otvorio ve6 i ispu5ni kanal. Da nebi onaj tamo dolazeti iz medukanala zrak-mje5avina pobjegao preko puta na ispuh van, metlukanal je zakoien i usmjeren prama gore a na klipu je joS jedno ispupdenje (kwga-nos) koji usmjerava taj svjeZi zrak-mje5avinu prama gore i sprijedava prerani izlazak ovog <fri5kog> u ispuh. Usput takvim usmjerenim strujanjem ovo <friSko>>tjera iz predhodnogtakta izgorjele ispu5neplinove ispred sebe van u ispuh. Klip je u mecluwemenu dosegao donju mrtvu todku i podeo se vradati gore. Dolje u karteru zapoiel ie usisavanjea istowemeno gore u cilindru klip 6e podeti tladiti ono <fri5ko> - stladiti 6e to do kraja i nakon zapaljenjanastupit 6e izgaranjei Sirenje ato znadi i potiskivanje klipa. Za Io vrijeme u karteru 6e biti predtladenje. Taktovi se dakle dogadaju istowemeno ispod klipa u karteru i iznad klipa u cilindru. Svaki puta kada klip ide pramadolje je radni takt. Svaki drugi takt je radni i zato se tonaziva dvotaktnim motorom. Ponovimo joS jednom Sto wijedi za dvotaktne i detverotaktnemotore. U <<diessela> cilindar u5trcano u gorivo zapalit 6e se zbog u njemu tladenjem zagijanog zraka a kod <benzinca>> smjesu goriva, zraka zapallti 6e iskra elektridne wje6ice. To nam pak sada govori, da za <<benzince> trebamo imati izvor elektridne struje! IZVORI ELEKTRIdNE ENERGIJE

Ako imamo uredaj koji se sastoji od nekog stalnog magneta itznjega namotaj (kalem)izolacione Zice i ako se jedno od toga pokreie ili vrti jedno uz drugo - u namotaju 6e se pojaviti elektridna struja. To je magnetni izvor elektridnestruje. Kada s onim konopom na malim vanbrodskim motorima povudemo, zavrtili smo magnet i dobili struju zaprve iskre na svje6ici motora. Kada motor radi, vrti i taj magnet i tako sam sebi stvara potrebnu struju. Kada mu provodnik te struje spojimo na (masu), (gumb za ga3enjemotora) nema vi5e iskre i tako motor zaustavljamo. Drugi izvor el. struje je baterijski. To je na brodici akumulator.Ima ih vi5e wsta. Srebrni.delidni. str. 13

olovni i sadanajnoviji gdje je umjesto spomenutih metala neki sintetidki materijal. To je za sadajo5 tehnidka tajna <<Nase>>. <metalni> napravljeni su tako, da su metalne Oni plode uronjene u elektrolit. Elektrolit moZe biti kiselog ili luZnatog karaktera. Kiselina ili luZina. Najde56e su u uporabi olovni akumulatori. On se sastoji od 6elija s elektrolitom od destiliranom vodom razrijedene sumporne kiseline u koji elektrolit su uronjene olorme plode razdvojene plodama izolacionih mreZica. Svaka 6elija moZe akumulirati - spremiti i kasnije davati istosmjernu struju napetosti od 2 Volta. Serijskim spajanjem 6 6elija dobivamo napetost od 12V za koju struju su predvideni svi elektridni uredaji na motoru i drugi na brodici. Na ve6im jahtama i brodovima koristi se i napetost od 24V. Na modernim akumulatorima je naznaka <6ez odriavanju. To zrradi, da vi5e ne moramo svako malo zavirivati u 6elije - nije li nam ishlapila voda pa su plode pri whu na suhom. Elektrolit mora biti barem centimetar povi5e ploda. Ako je potrebno, nadolijeva se destilirana voda. Ostaje nam, Sto se odrZavanjatide, paziti da spojevi budu u dobrom kontaktu i disti. Tako kleme treba namastiti vazelinom da ne korodiraju i postanu slabo ili nikako provodljive za struju. Treba pratiti na instrumentu da se akumulator uredno puni za wijeme rada motora i paziti da se akumulator ne potro5i ispod dopu5tenoga to je ne vi5e od l0%. Praktidno, ako napon padne ispod 10,5V, plode 6e se podeti deformirati i dodi 6e na njima do kratkog spoja a onda se moZemo s takvim akumulatorom dirljivo oprostiti i nabaviti novi. Novi <<Nasa>> akumulatori umjesto teku6e kiseline imaju Zelatinu. Manji su u dimenzijama a uz isti kapacitet. MoZemo ih bezbroj puta isprazniti do samenule napetosti - ni5ta im ne6e biti, a zato i ko5taju ! U nabavi akumulatora rukovodit 6emo se potrebnim kapacitetom predvidenim za na3 motor i druge potro5ade struje Kapacitet je inaLen Amper-satima. Potro5nja se pak mjeri Amperima. Pri nadopunjavanju akumulatora strujom iz javne mreZe uz pomo6 punjada, vodit 6emo takoder raduna o amperaZi punjenja e da nam nebi akumulator < zakipio ) s prevelikom amperaZom. Punjenje akumulatora podesit 6emo snagom od 10% njegovog nazivnog kapaciteta.Ako je akm. kapaciteta od 55 Ah, punit 6emo ga s 5,5 odnosno 5 Ah. Op6enito, bolje i zdravlje je za akumulator puniti ga s manjom snagom a duljim vremenom. Da li je akumulator pun, poluprazan ili dak prazan,moZemo ustanoviti mjerenjem bomemetrom kojim se mjeri gustoda elektrolita. Naime, pun akumulator ima od 26 pa sve do 32 Bomea. Kada se akumulator djelomidno ispraznio, sumpor iz kiseline ( u olovnom akm.) se djelomidno nataloZio na plode olova i elektrolit je rijedi - vodenastiji. Nadopunom struje, sumpor se wada u elektrolit i on je gu56i. Gusto6a ispod 22 Bomea, akm. je poluprazan - treba ga nadopuniti. Ispod 15 Bm. a derali smo ga da jo5 radi, 6elije su se podele deformirati - akumulator 6e se vi5e te5ko oporaviti. Zreo je za odpad. EKOLOGIJA MORA

Hrvatska je potpisnica medunarodneMarpol konvencije koja se odnosi natkzv. zatvorenamora.Tu spadauz

ostale i Sredozemnomore te nravno i nai Jadrankoji je jo5 zatvoreniji . Rijed je o oduvanju disto6ei za5titi flore i faune tih mora. Konvencija taksativno navodi sve pojedinosti nadina oduvanja i sprjedavanja zagadenla mora i priobalja. Mi 6emo ovdje to saZeti u nekoliko zaistavainih redaka. U more se s brodice ( a niti s obale ) ne smije bacati ni5ta Sto bi moglo Skoditi morskim organizmima i Sto more ne moLe razgradit| Tu se ubrajaju sve kemikalije (osim za sada neideZnih deterdenata u vodama kanalizacija - ali i tome 6e se naknadno poku5ati do6i na h.saj Zatim na tom popisu su svakako svi naftni ) derivati. Slijedi nerazgradiva <<plastiku. To su one vre6ice,plastidneboce, da5e....koje neodgovorni ljudi bacaju preko ograde brodica, trajekata, turistidkih brodova, u more i dine veliko zlo na morskom dnu. Tu gdje su polegle te we6ice i sav taj plastidni otpad, nema biljdice, Skoljkice, puLila pa onda ni ribice - ni5ta Livog. Sve je mrtvo i pusto - mjesedeva pow5inalAko imate ( ovako privatno ) kakve agresivne porive, izLivite ih u takvim prilikama. Kad vidite << zagadivada < bilo koje gore opisanewste - djelujte o5tro udinkovito! Primjetili ste, da u ovoj skripti ne idu teme redoslijedomna podetku navedenih ispitnih pitanja. Kao da se tu malo preskadeili su moLda pitanja poredanane ba5 logidkim redom. Ovdje je meilu motore ubadena i ekologija jer u more izbad,enanafta i motorna ulja iz brodica naZalost, wlo su desti sludajevi pona5anja neodgovornihi primitivnih nautidara. Kada smo ve6 kod <<nafte>>spomenut 6emo ovdje i ne5to iz propisa o krcanje goriva. . KRCANJE GORIVA

prije <<prognanih> odgumut 6e vas od pumpe a vi 6ete prije paljenja ugradenog benzinskog motora, ukljuditi ventilator za isisavanje benzinskih para iz motornog prostora pa tek nakon toga ukljuditi elektropokretad motora. Ako jo5 niste ugradili takav izsisavaju6i ventilator, onda barem otvorite poklopac motora pri njegovom paljenju. - Kad ve6 u skripti preskademo- evo jo5 jednog preskoka jer ide uz gorivo kao i uz pitanje <stabilnostbrodice>. STABILNOST BRODICE - KRCANJE TERETA Rezervoari za goivo moraju imati pregrade spojene manjim otvorima za prelljevanje goriva iz pregrade u pregradu.Toje zato, da se pri naglijem nagibu brodice ne premjesti sve gorivo odjednom na jednu stranu rezervoarai tako ugrozi stabilnost brodice. To wijedi i za ostale rezervoare ve6e zapremnine bilo kakvih teku6ina. A Sto se stabilnosti tide, zapovjednik je odgovoran za osmiSljen raspored tereta ( i ljudi ) na brodici tako, da ona ne <visil>na bok ili da krma ne tone previ5e a pramac se izdlLe ili pak odviSe uranja-zabada se (pije more). Ako ima na brodici vi5e gostiju-putnika, zapovjedniku je duZnost, da ih na wijeme upozori ( na primjer, pri prolazu uz nudistidku plaZu) da ne odu svi odjednom na jednu stranu brodice ! Na brodici 6e biti ukrcano samo toliko ljudi ili toliko tereta, koliko je to dopu5tenonavodom u Dozvoli za plovidbu brodice. Teret treba po mogu6nosti smjestiti Sto niZe u koritu brodice i osigurati ga da se ne pomide pri nagibanju a narodito pri posrtanju na valovima. Bolju stabilnost plovila moZe se osigurati ve6 pri gradnji ako se ugradi odgovaraju6i balast u kobilicu ili pri dnu korita. POZAR Pojava poLara na brodici moZe nam priskrbiti Zestoku zabavu t Zato 6emo poduzeti preventi'mo sve Sto moZemo, da do poZara ne dode. Ne6emo ostavljati nikakve masne krpe ( od brisanja motora ) u blizini nedegjade ugrijanog ili goredeg. Uz ispu5ne cijevi motora, uz gorionik kuhala, plinsku svjetiljku preblizu ispod tende, i sl. Zalvarat 6emo redowo i neizostarmo uvijek nakon prestanka rada motora dovod goriva. Isto tako i plinsku bocu kuhala nakon svakog kuhanja obroka ili samo kuhanja kave. Ako nam je u plovidbenoj dozvoli u dlanku obvezne opreme naznadeni protupoZarni aparat, onda ga svakako moramo imati. Imat 6emo ga negdje lako dohvatljivog - pri ruci. To su aparati punjeni pjenom, prahom, plinovima CO2 ili halonom. Njih moramo redormo <aZuriratil> kako bi bili pouzdani ako ih ustrebamo. Ne treba smetnuti s uma da je gorenje kemijsko spajanje s kisikom. Ako dakle sprijedimo dotok kisika iz zraka do materije koja bi htjela gorjeti - nema poLara. To 6e uraditi, sprijediti dolazakzraka,ona pjena, prah ili plin iz str.14

Na Jadranu ima sve viSe postaja za tar*anje brodica gorivom. One su smje5teneuvijek na pristane za5tiiene od vjetra i valova - u nekakvom kutu <mirnjaku. Ako bi se tu prolilo ne5to u more, te5ko se to samo od sebe sanira-odisti. Propis kaZeslij ede6e: 1.) Zapovlednik brodice je duZan 50 m. prije pristana <<benzinske pumpe) ugasiti motor i do pristana doploviti bez rada motora. To je prva preventiva protiv poLan. Za wljeme tankanja goriva, na brodici smije biti samo zapovjednik brodice a svi ostali moraju se iskrcati. To je druga preventiva - da nebi netko zapalio cigaretu ! Nararmo, na brodskom plinskom > Sparhetu>> za to wijeme se ne smije nista kuhati. Uga5ene 6e biti sve plinske svjetiljke. Naravno, nedemo svijetliti niti sa upaljenom svijedom. Nadalje, zapovjednik mora znati koliko mu goriva stane u rezervoari samo toliko 6e IraLiti da mu se utodi. Ako se Sto prelije - globu plad,a zapovjednik brodice a ne djelatnik (INE). Nakon zaw5enog tankanja i ukrcanja

aparataa to 6e uraditi i voda. Voda u namodenoj nekoj plahti, pokrivadu kojega 6emo prebaciti preko zapaljenog. Voda je i more oko na5e brodice i ima je dosta ! PRIPREMA MOTORA ZA POGON, UPUETVANJE, ZAUSTAWJANJE, OTKLANJANJE KVAROVA

Benzinski motori nemaju nikakvo predgrijavanj e naka i goriva. Stariji motori imaju rudicu takozvanog <<doko> za gorivom bogatiju smjesu pri paljenju hladnog motora koji dok moramo kasnije, kada se motor donekle ugrije, skinuti U novih je to sve autamatski. Sve drugo vrijedi i zabenzince. Kada smo zavriili plovidbu, pristali i vezali se, dobro bi bilo za motor da jo5 malo radi bez opteredenjai da se sada isto tako cijeli sto jednolidnije bar malo rashladi. U marini 6e to vrijeme rada motora (ma vezu)) biti skradeno jer 6e vas oni okolo najbliZi pomalo knmidki gledati jer 6e im smrditi vaSmotor. Na kraju 6ete uredno pozatvaratr sve ventile, iskljuditi el. kontakt i posvetiti se nekom drugom uZitku. Ako pak Zelite jeftinije pro6i u Zivotu - Sto se tide paprenih cijena vezovau marinama, koristit 6etemanju brodicu koju 6ete spremati doma negdje u <forcimeru>>, gataLi,na tavanu u i rabit 6ete : VANBRODSKI MOTOR Naziv govori, da taj motor nije ugratlen u trup brodice. On je objeSenna zrcalo krrne ili na boku, izvan trupa. Ti su motori do nedavno bili uglavnom dvotaktni benzinci. Sve viSe proizvodadi nude detverotaktne, ekolo5ki prihvatljivije motore. YaLno je pravilno postaviti nagib noge vanbrodskog motora na brodici. (Vidi sl. 9). Ovi motori snage ve6e od 3KW, imaju ve6 i zasebne rezervoare goriva. Nemojmo zaboraviti otvoriti ventildi6 zraka na rezervoaru, prije paljenja motora jer inade nam gorivo ne6e stizati do rasplinjada. Kada doplovljavamo na pli6ak, podignut 6emo tu nogu da nam ne zapne po dnu. U tom sludaju, treba prije pristajanje potro5iti gorivo iz londi6a rasplinjada, zatvoiti ili skinuti dotok goriva prije ga5enja motora, jer ie se inade gorivo iz punog londi6a preliti u usisni kanal i onda 6e pri ponovnom poku5aju paljenja motora on biti <<presisaru> i nece htjeti upaliti. Neki motori imaju tu manu ako i ne podiZemo nogu, pa se i kod njih primjenjuje ova dosjetka a koja nije navedena u tvornidkim uputama kori5tenja motora. Usput, presisan motor - ili moraSmalo dulje pridekati da se vi5ak goriva iz cilindra nekako ispari ili vadi svjecicu i ispuSi motor. Pri tom, na motorima s elektronikom a ne s platinama za iskru, mora kabel svje6ice biti spojen na masu - inade ode elektronika. Vanbrodski benzinci su osjetljivi na zapljuskivanje valova jer to im moLe smoditi kabel svje6ice i onda struja odlazi u masu i nema iskre. Ako se to dogodi, nema druge nego suhom krpom sve izbrisati i jo5 poprskati VD-om i preporuditi se fortuni. Ako nakon toga motor i dalje ne6e pa nece - nije kriv samo mokri kabel. Idi redom: Iskra, wjecica, gorivo... i ako joi nece a ti dalje ne zna5 - podni stopirati ! - Ako vanbrodski motor skidamo s brodice, ne6emo ga odmah polegnuti vodora'yno. Treba pridekati da se sva voda iz ispu5nog sistema iscijedi , jer bi inade ona mogla u6i preko

S1.24Naiini ugradnje motora Ugratleni motori: Najbolje je, da u brodicu ugra<lenimotor ima svoj zasebni prostor koji 6e toplinski i zrrudnobiti izoliran. U Ugradnja tom prostoru ne6emo drZati ni5ta drugo. Nikakve kantice motomog ulja, alate i slidno Sto bi se moglo skotrljati do nekog pokretnog dijela motora i tamo zasmetati ili se samo nasloniti na ne5to <pretoplo> . Cak niti akumulator ne smije biti u tom prostoru,jer bi mu tu bilo prevru|e. Za pokretanje motora obavit 6emo najprije neke provjere i pripreme. Provjerit 6emo, imamo li goriva i da ono negdje ne prokapavaili curi. Otvorit 6emo dovod goriva. Otvorit 6emo i ventil dovoda vode ako ima otvoreni sistem hladenja motora vodom. Nakon toga moZemo pristupiti pokretanjumotora. Za modeme diesselekoji se pokrecu elektrop.okretadem, imamo u cilindere ugradene elektridnegnjade (glikerce) koji 6e prije samog paljenja motora, malo stemperirati zrak i prve kolidine goriva u stublini kako bi lakie motor proradio. Ugradenje i zvudni signal koji nam javlja kada je to zagryavanje dostatno. Nakon toga rudicu gasa pomaknut iemo na poloLaj za paljenje motora i ukljudenjem elektropokretada- motor 6e proraditi a mi 6emo u taj das otpustiti kontakt elektropokretada.Ako motor nije od prve upalio, radnju iemo ponoviti ( tako piSe u uputstvu za motore!). Ukljudivat 6emo elektropokretad u ne predugim pokuiajima, da nam on ne pregori. Kada motor upali, pustit 6emo ga da nekoliko minuta radi pod malim gasom, malim brojem okretaja i bez opteredenja kako bismo mu dali priliku da se cijeli Stojednolidnije zagrije. Za to wijeme provjerit 6emo da li rashladna voda cirkulira. MoZe se dogoditi da je ulaz vode tamo na kingstonu nedim zadepljen.Na otvor je sjela Skoljka ili je nai5la ona proHeta najlonska we6ica u moru i nalijepila se na kingston. Ako 6emo ubrzo i zaploviti - u podetku 6emo voziti pod manjim gasom opet radi jednolidnog zagnjavanjacijelog motora jer j eto za njega zdravo. str. 15

sludajno otvorenog usisnog kanala u cilindar. To narawo wijedi samo za dvotaktne motore. Kada motor spremamo na dulje wijeme - uporabit 6emo ga tek slijedeceg ljeta na godi5njem odmoru, onda ga moramo konzervirati. Najprije 6emo ga izvrtifi u slatkoj vodi da isperemo morsku sol iz njega. Onda 6emo sve dobro podmazati vazelinom a u cilindar 6emo ( na otvor svje6icebenzinca) uliti malo motomog ulja. Tako 6emo ga spremiti. Dobro bi bilo powemeno malo pokrenuti klip da se ono ulje u cilindru uvijek ponouro malo razrrnle. Ostaje jo5 nekoliko naputaka op6enito o mogu6nostima popravka motora na moru. Manje komplicirane kvarove mciramo znati sami otkloniti. Ako motor stane,najprije 6emo pogledati instrumente Sto oni kaZu. Pregrijano? Nema podmazivanja? Nema struje? Ako nam oni ni5ta ne kazuju ( sve je kao u redu ) onda idemo istraZiti: Ima li goriva i ako ga ima, dotide li ? PotraZit6emo zadepljenje.Kod benzinacaprovjerit 6emo ima li iskre, da nije svjedica crkla ? Nema iskre - moLda je negdje elektridni vod u lo5em spoju ili prekinut. Zbog ovakvih <sitnih> kvarova nebi trebali zvati u pomo6. Uputite se malo u praksu popravljanja kvarova a na brodici 6emo imati obveznu opremu u kojoj je i alat a i odretleni rezenmi dijelovi za popravke. Diessel motori ne6eraditi ukoliko imje u dovod goriva u5ao zrak. A on 6e u6i ako negdje popusti koja brtva spojeva cijevi dovoda goriva. Popravak je u slijedecem: Redom od Bosch pumpe na svim spojevima cijevi istjerivat 6emo zrak rudnim pumpanjem ili vrtnjom motora dok ne procuri nafta <<bez balondi6a zraka>>. Svaki 6emo spoj potom dobro zategnuti.Tako 6emo popraviti i onaj spoj kojije popustioi gdjeje u5aozrak u sistem. Kako se to radi. neka vam to prvi puta pokaZe <majstor od zanata> a vi 6ete se toga prihvatiti kada vam nema druge i ako ste upamtili kako se to radi. Provjera spojeva mogu6a je pri radu motbra tako, da spoju pribliZimo papirii a on mora ostati suh. Ako je ostao navlaZen finom maglicom nafte koja 5i5ti iz tog spoja - na3li smo kvar. Powemeno 6emo na motoru provjeravati zategnutost klinastih remena na remenicama. Ne smiju biti pretegnuti a bogme ni prelabavi pa da proklizavaju. Na pritisak va5eg prsta u isprobavanju zategnutosti - remen 6e se ugibati najvi5e do jednog centimetra.I to neka vam pokaZemajstor - ako ste vi na pr. ekonomist i nemateblage veze s mehanikom! Prije (dok smo svi bili siroma5ni !?!) sve smo si morali sami raditi i popravljati, pa smo to morali i nauditi. Sada je lako. I u Dalmaciji ve6 ima majstora za sveto, a rade uglarmom na svoj <mediteranski> nadin. Prvi dan dotle vidjeti o demu se radi. Drugi dan ve6 donesealat. Tredi dan podne raditi - sve raskopa. Onda ga dva dana nema ni blizu- U slijede6a dva dana, popravit 6e kvar ako nije bio jako kompliciran i onda vam ispostavi radun za cijelu radnu sedmicu - a radia je ka crv, 6a rnje? Zato naudite popravljati sami ako je ikako mogu6e. Ovdje 6emo spomenuti jo5 i najosnovnije o odrZavanjubrodice. Ako je volimo, Zeljet 6emo da ona bude i lrjepa - i svakako da Sto dulje traje. Zato cemoje redovno Stititi za5titnim premazima. Osobito drvene

dijelove. Sunce i voda nezdravo djeluju na drvo. Ono 6e posiviti, raspucati se pa i istrunuti ako ga ne za5titimo. Danas ima zaista veliki izbor kvalitetnih boja i lakova i za dwo i za metal i za plastiku. Podvodni dio premazat 6emo i redovno obnavljati zaititu antivegetativnom bojom koja 6e Stititi korito od hvatanja morskih organizama. U moru se javljaju takozvane galvanske struje. One premje5taju destice metala iz jednoga na drugi. Pa vam na primjer brodski vijak bude sve tanji i manji, pa dak i rupidast a osovina sve deblja. To se sprjedava postavljanjem protektora - anode iz legure cinka i Zive koja 6e se <troiiti> a ne va5 propeler. Brodovi metalne oplate imaju vi5e takvih proteltora po uronjenom dnu korita. Dogacfase da na osovini beztoga protellora, krajnja matica koja osiguravabrodski vijak na osovini, bude pojedena i popusti i propeler ispadne negdje u plovidbi - ode propela <fondo>! Zato morarno negdje zablljeLiti karalteristiku svoga propelera da zrramo nabaviti ba5 takav kakav nam odgovara. Brodski |zmlerj vijak naime mora odgovarati i brodskog vijka snazi motora, broju okretaja na osovini, velidini i obliku korita brodice. Prama tome 6e biti odredenpromjer, powiina lopatica i korak propelera. Korak je put kojega vijak napravi u jednom okretaju. Teretne brodice ( Siroke, zdepaste ) imaju propelere ve6eg promjera a manjeg koraka i vrte se manjim brojem okretaja. Guraju dobro ali sporo. Ovime smo apsolvirali uglavnom sve 5to bi se moglo pojaviti kao pitanje na ispitu - iz ove grupe pitanja. ( U praksi 6e se pojaviti puno vi5e toga!) Ostala su nam u III grupi pitanja pod red. br. 6. i 7. <<sudar, nasukanje,prodor mora, poZar,pad osobe u more....>>Kao je poLar i pad u more isto !? Ja da 6u radije usred ljeta pasti u more nego da mi se brodica zapali ! Idemo od ovog posljednjeg. PAD OSOBE U MORE, PRODOR MORA U BRODICU, NASUKAVANJE, SUDAR. Ako je netko na pr. s desnog boka brodics pao u more, kormilo treba hitro okrenuti u <<desno>> tako, da se krma odmakne u lijevo kako nebi brodski vijak zahvatio onoga u moru. Pad se dogada obidno kada je vlaina i skliska galuba, posrtanje brodice na valovima, lo5e wijeme. Covjek je pao u more i tamo manje ili vi5e uspje5nopliva - moramo se vratiti r izvu6i ga iz mora. Da nam se nebi dogodilo da u onom okretanju brodice i vradanju pogrijeiimo pa da dovjeka traZimo na krivom mjestu zaduLit 6emo nekoga na brodu ( ako nismo sami ) da uporno ( kaZe se: (metremice>) gleda u <padavidara>. Ne6emo mu brodicom prilaziti iz smjera vjetra, valova i struje pa da ga brod no5en vjetrom udari, ved 6emo pri6i iz zavjetine tako, da njega vjetar i struja dopreme do brodice. Idemo odmah na drugi primjer mogu6ih nezgoda.Nema nautidara

str. 16

koji plovi a da nekad, negdje nije malo kresnuo o plitko pa onda nadleZne sluZbe organiziraju spa5avanje. tom U morsko dno, neku groticu, kamen. Ako je ostala samo pogledu su brodice u lo5ijem poloZaju. Dobije li manja ogrebotina - to 6e se ve6 popraviti i <<zalizati>>. ako brodica relativno ve6u rupu na trupu, wijeme potonu6a 6e Ali smo kresnuli tamo o neki usamljeni greben koji se skriva biti vrlo kratko. Ali zalo 6e je nasukanu, dva - tri kr5na ispod same povr5ine mora a okolo je sve duboko i taj ribara s kode i njenim snaZnimmotorom u das odsukati. I nam je <<bliski susreb> ostavio napuklinu ili rupu na trupu da ne zaboravimo spomenuti da za spas od nasukanja brodice kroz koju nam se more ukrcava u brodicu brZe no moZe uspje5no posluZiti i obidna daklja. S njenim Sto ga pumpama i <hamperimo> moZemo izbaciti - stvar odizanjem i odguravanjem od grote, nekada to uspijeva. postaje neugodna. Za takav nemio sludaj, <<doban>A daklja ( mezzomariner- pola mornara) dobro 6e nam nautidar je takoder pripreman. Negdje na brodici ima do6i u sijaset drugih prilika. Ona na duljoj motki, malo je pripremljen komad platna, stari ve6i plastidni stolnjak ili nespretnija za rukovanje ali zato se njome moZemo iz slidno, s na krajevima-6o5kovimaprivezanim konopima. daljega <dodekatb>, privu6i ili ne5to izvaditi iz mora ako Taj 6emo komad platna ( tu moraju biti dvije osobe ) nije preduboko, jer uvijek ne5to padne u more ! S povu6i s dva konopa po lijevom i s dva konopa po kratkom 6emo biti spretniji i moZda hitro dohvatiti ne5to desnomboku, s vanjske strane trupa do mjesta o5te6enja 5to jo5 nije potonulo. Zato 6emo imati obje, smje5tenena ljuske - do napukline. Pritisak ulazele vode priljubit 6e brodici tamo, gdje 6emo ih najde56ezatrebatii gdje 6emo platno na oStecenjei tako smanjiti kolidinu utoka. Ako ih lako i brzo dohvatiti. nam more i unatod tome vi5e prodire no Sto ga uspijevamo izbaclti - to znadi da tonemo. I sada 6e nam dobro doci ako smo slijedili naputak ( koji 6emo prouditi 4' u odjeljku <oavigaciju) gdje se preporuda planiranje Sl. 26 daklja I- drvena motka -drika, 2- okov plovidbe na pomorskoj karti, pra6enje i provjeravanje Okovi iaklje su raznih oblika - s jednom kukom, dvije, s pozicije i Spekuliranje zlu ne zatrehalo, ako ve6 moramo kuglicom nu vrhu ili pak oYtrim Siljkom. potonuti - bolje potonuti na pli6e ravno pje5danodno joS Svako malo spominjemo ne5to od opreme po mogu6nosti nekoj za5ti6enojuvali nego tamo negdje brodice. Na ispitu vas mogu zatraLiti da nabrojite u na velikoj dubini s jakim strujama i jo5 kamenito. I onda- obveznu opremu brodice koja je propisanaPravilnikom o ......5ekaj,pumpaj i Zuri na takvo mjesto. brodicama. Zato 6emo ovdje to prenijeti iz tog pravilnika MoZe nam se dogoditi da kresnemo neku grotu i a posluZit 6e i kod opremanja brodice - da se ne3to ne ostanemona njoj zaja5eni. Nasukali smo se. Brodica zaborai. obidno s prednjim krajem ostane nasukana.Bez panike, zapovjednik 6e organizirati odsukavanje nakon Sto je OBVEZNA OPREMA BRODICE pregledomustanovio da nije nastalo znalalruje o5te6enjepukotinana trupu zbog koje bi moglo do6i do potonu6a. Oprema propisana Pravilnikom o brodicama objavljenog Svi gosti i posadabrodice premjestit 6e se na krmu i tako u Narodnim novinamabr.77 od 8.9. 01 odteretiti pramac. PomaZe i premje5tanje tereta. Zatim 6emo punom snagom motora zavozili u nazad. Ako se 6lan 28. nismo uspjeli tako odsukati, moZe nam pokuSati netko 1. Sidro odgovaraju6eteLine,sidreno uZe ili lanac duljine pomodi svojim dodatnim povladenjem svojom brodicom. 25 - 100 m. i na brodici uretlajzapivez. Ako i tako ne uspijevamo odsukati, ostaje nam jo5 2. Tn tLeta za pivez prikladne prekidne dwsto6e i pokuiaj zaronjavanja i procjenjivanje situacije tamo na duljine. (najmanjepo 10 m duljine). groti pod vodom za eventualni poku5aj podizanja 3. Sisaljku, kabli6 ili ispolac za izbacivanje vode. zapelogdijela trupa , ako brodica nije preteSka.Ako sve 4. Dva vesla s 4 palca ili raSlje, ili priduvni mehanidki to nije uspjelo - postavit 6emo oznaku nasukanja ( vidi porivni ureilaj (motor) i daklju. propise) i zatraiiti pomo6. Tu 6e dobro do6i pomorska 5. Prsluke za spa5avanje sve za osobe na brodici. brodskaradiopostaja. 6. Propisanasvjetla i dnevne oznakepropisanog tipa. Ostajejo5 sudar. E do njega ne smije do6| Zato 7. Komplet alataza odrZavanjemehanidkih poriv. ure<laja 6emo strogo po5tivati propise izblegavanla sudara. ( o (motora) i osnowe rezervnedijelove za njih. tome detaljnije kasnije u poglavlju <propisi>) A ako se to 8. Baterijsku rudnu svjetiljku. ipak dogodi, pomorske vlasti i pomorska policija 6e se 9. Kutiju <<Prve pomo6i> s propisanim sadrZajem. potruditi da ustanovi krivca za sudar a taj 6e onda snositi 10. Posudu za pihvat otpadnih ulja motora kao i krutih odgovornosti nadoknaditi Stetuonom drugom. Znadi, otpadakakoji se ne smiju bacati u more. ( osobito ako se ne osje6ate krivim ) obavijestit 6ete Brodice za gospodarstvene swhe moraju pove6ati nadleZne sluZbeo incidentu i ako je mogu6e, pridekati na broj prsluka zadject,zal0%o te se el. 28. nadopunjuje licu mjesta uviilaj. Pobrinite se da osigurate svjedodenje odevidaca dogodaja. Ako je posljedica sudara nedije ilanom 29. tonu6e a vi ste plove6i, duZni ste udiniti sve 5to vam je 1. Rezenrno rudno rudo kormila. mogu6e u spa5avanju ponajprij e Livota a onda i 2. Sredstvo zanudno oglaSavanje. materijalnihdobara.Zanas male brodice, ovo je dovoljno 3. Vatrogasnu sjekiru i protupoZarniaparat. na tu temu. Kompliciranije je kad se u takvim nezgodama 4. Tri crvene rudne buktinje ili 3 crvene rakete. nadu veliki brodovi. Kada tonu, tonu i po dva i vi5e dana 5. Dvije kutije Sibicau nepromodivom ili upaljad. str. 17

@ 1 e 2 )

dlanci 30. i 31. istog Pravilnika, dodatno nadopunjuju obveznu opremu brodica za gospodarske swhe. Za one propisuju joS: -Brodski kompas s osvjetljenjem, Pomorske karte i pibor za rad na njima, -Peljar jadranskog mora, -Kolute za spa5avanje odobrenogtipa s 25 m. konopa i dimnim signalom, -Brodsku pomorsku radio postaju,Platnenu za5titu od sunca (tendu) i od ki5e z-a3titu prtlj age. skladiSta Clan 32. specificira obveznu opremu brodica posebnih namjena. Skuteri i jet-ski plovila moraju imati: Skiperi sigurnosnenarukvice. Svi u plovidbi kacige i obudene prsluke za spa5avanje. Oni <gospodarskil> koji se iznajmljuju na sat ili dan, moraju imati ure<laj za zaustavljanjemotora na daljinu - iz obale. Gliseri koji 6e vu6i skijaie moraju biti opremljeni ( uz ostalo) i konveksnim retrovizorom. Jedrilice moraju imati, osim opreme iz EI.28. joi i dodatno sigurnosno uZe. Prilikom tehnidkog pregleda registracije brodice, u Plovidbenoj dozvoli bit 6e navedenoSto sve od obvezne opreme treba imati a ona zavisi o tipu i velidini brodice. OSNOVE PLOVIDBE - NAVIGACIJA Pod pojmom <navigacijo> razumijevamo sve Sto nam je potrebno za dovodenje plovila iz polazi5ta pa do odredi5ta plovidbe. Osim tehnidki ispravne brodice i naSegplovidbenog znanja,posluZit 6emo se opremom i priborom zanavigaciju. Tu je ve6 prije spomenuti opisan kompas, zatim tu su pomorske karte i pribor za rad na njima ( trokuti, Sestar, olovka, gumica za brisanje), prirudnici za plovidbu ( peljar, vodidi, daljinari, magnetske karte, popisi svjetionika i drugi) Pomorska brodskaradio postaja, barometar,higrometar, kronometar (sat), brzinomjer, dubinomjeq vj etromjer,dalekozor,GPS uretlaj za satelitsku navigaciju, razne tablice. Uz kompas wlo su vaine pomorskekarte. POMORSI(E KARTE

Na njima imamo sve relevantne obavijesti - izgled obale i otoka, udaljenosti, dubine i plidine, struje, svjetionike, orijentire, wste dna, preporuke za sidrenje i drugo. Pomorske karte su napravljene prama <Merkator> projekciji koju je napravio Gerhard Kr6ner zxani Merkator Na njima je matematidki postignuto da udaljenosti i kompasni kutovi na pom. karti odgovaraju onima u prirodi. To nam omogu6avatodno odredivanje i ucrtavanje kurseva i azimuta na karti, mjerenja udaljenosti i odre<livanje pozicije. Podsjetit iemo se ovdje da je u tu swhu zemljina kugla umreZena zamiSljenimparalelama (usporednicama)i meridijanima (sjeverojuZnicama) Njima je zemlja podijeljena na sjevemu i juZnu polutku a to se naziva geografskom Sirinom. Podsjetit 6emo se - zane zabunit se, da nam je iz naSegJadrana bliZi sjeverni pol nego Japan - zato 6emo to upamtiti kao <Sirinu>.Ta je Sirina podijeljena u stupnjeve.Od <nulte> paralele a to je ona naj5ira zvana Ekvator, na 90o na sjever, pa je to sjeverna geografska Sirinai na isto tako 90o na jug - a to je juina geografska Sirina.Na pomorskoj karti je <<N> (sjever) uvijek gore a lijevo i desno su zapadnai istodna geografske duZine.

NaSje Jadran istodno od nultog meridijana (wjezdamica kraj Londona) dakle na istodnoj geografskoj duljini. Meridijana ima 180o na istok i isto toliko na zapad. Geografski stupnjevi dijele se na minute. Jedan stupanj ima 60'. Minute se pak dijele u sekundeali na kartama bi to bilo pregusto za ucrtavar4epa se minuta dijeli na deset dijelova a ti se dijelovi nazivaju kablovima. Na pomorskoj karti ucrtan je svaki drugi kabel iz istog razloga <cusitnjenostil>.Ti stupnjevi, minute i kablovi se nalaze na pomorskoj karti na njenim rubovima. Gore i dolje stupnjevi geogr. duZine a lijevo i desno geogr. Sirine. Kablovi se biljeZe kao decimalni brojevi minuta. Geografske koordinate - poziciju biljeZimo prama tome ovako: Grdkim slovom )q) (fi) obiljeZavamo g. Sirinu a slovom >1">( lambda) g.duZinu. Sjeverna Sirina billeii se slovom ((N> ili znakom * a istodna dufina slovom (E> ili takoder makom +. Pa bi onda na primjer geografske koordinate ili poziciju grote zabiljeiili Dinari6i blizu o. Zuta ovako: g : N 43"50,6' l, = E 15"22,8'Umjesto N i E moZe stajati znak+. Jug i zapad suSiWilizrak-. Kako su meridijani teoretski istog promjera, podjela stupnjeva pa onda i minuta na gegr. Sirini a to znadi lijevo i desno na karti teoretski je ista - to svaka minuta na karti odgovara udaljenosti od jedne nautiike milje u prirodi. ( 1 NM:l.852m.) Gore i dolje na karti, ( na geogr. duZini) te su <<minute>razlidite u grafidkim dimenzijamajer su paralele razliditih promjera. One bliZe polovima su sve uZe a sve su podijeljene na 180+1800 (360') pa su ti razmaci stupnjeva i minuta grafidki razllditi. BliZe polovima sve su manji ili uZi i ne odgovaraju udaljenostima u prirodi. ZaIo se ne smijemo zabuniti kada 6emo odredivati udaljenosti - no, o tome iemo malo kasnije. Pomorske karte se dijele na: Generalne radene u omjeru 1:1,000.000 ili dak 2,000.000. Kursne u omjeru 1:300.000 ili 200.000 Obalne 1:100.000. 1:50.000.: Zatim slijedeptanovi u i omjeru 1:10.000 1:5.000. tim planovi samoda nije i Na oznadeni svaki vidljivi kamen. Sto je omjer manji, karta je preciznija i s viSe podataka. Planovi su napravljeni za podrudja gdje je ve6a potreba preciznosti. To su moreuzi, prometom optere6ene uvale, luke i slidno. Na pomorskoj karti na6i 6emo vaLne podatke za orijentaciju, karakteristike svjetionika, pogodnosti sidrenja, dubine, wste dna, morske struje i druge. ( vidi prilog oznaka i znakova na pomorskoj karti). Na kursnoj karti planirat 6emo dulja putovanja - dulju plovidbu. Kursna karta obuhva6apola Jadrana.Ako 6e puhati bura, plovit 6emo <<izvana>> za5tiieni otocima. Po jugrr, <<iznutra>> djelomidno zaiti6eni otocima od vjetra i valova. U plovidbi, kontrolirat 6emo na5u poziciju i ostalo uz pomo6 obalne karte koja je preciznija. JoS preciznije uporabom <<planova>>. no Sto se uputimo na rad na Prije pomorskoj karti, a to je ucrtavanje i odreclivanjekursa ili pozicije, moramo se podsjetiti da nam ( prije je ve6 spomenuto) kompas laLe zbog varijacije i devijacije.. pa stoga imamo tri wste <<sjevera>, odnosno kursa i azimuta. Azimut je kut pod kojim vidimo objekt-orijentir kada ga smjeramo s brodice. Pravi kurs (Kp) je onaj koji je nacrtan na pomorskoj karti. To jest, geografski. Onaj koji Str. 18

nam pokazujekompas uz utjecaj varijacije (laZe u plus ili minus) je magnetski kurs ( Km). A onda jo5 dodan utjecaj Leljezai elektromagnetskih polja na brodu nazvandevijacija, daje nam Kurs kompasa (Kk). To je ono Sto nam kompas pokazuje sa svim svojim <laZima> koje su uvjetovane ranije navedenim utjecajima.To je i varijacija i devijacija zajedno. Voditelji brodica u obalnoj plovidbi na kra6im relacijama, nemaju potrebu izradunavati i preradunavati Kp u Kk i obratno. Profesionalci ( mornari motoristi ) moraju i to znati primjeniti. Zato 6emo ovdje navesti formule za to izradunavanje,to jest ispravljanje pogre5aka kompasa i dodati primjer tablice devijacije koja je za svaki brod drugadijajer su i utjecaji drugadiji. U toj formuli koristi se podatalg kolika je varijacija. To 6emo saznati iz pomorske karte. Tamo je na ruZi kompasa navedena varijacija akvatorija gdje je rtrta acrlana, za godinu izdanja karte. Tu je i podatak kolika je godi5nja tendencija porasta ili opadanja te varijacije. U izradun iemo dakle ubrojiti taj porast ili opadanje po godinama. Nakon desetakgodine starosti karte, to vi5e nisu sigurni podaci. Takvu staru kartu moramo aLuirati. To ie nam svakaispostavaludke kapetamjeuraditi besplatno.Dakle, kada imamo wijednost varijacije i tablicu devijacije, unijeti 6emo to podatke u fomule. Za izralun Kp ( to je onaj koji 6e biti geografski ucrtan na kartu) formula je: Kp:Kk+(+ ili - dev.) + ( + ili - var.) Ako smo kurs nacrtali na karti a onda trebamo ustanoviti ili izradunati pod kojim 6emo kursom na kompasu ploviti - Kk (nadmudriti kompas u njegovim laZima) primj enit 6erno formulu: Kk=Kp'(+ ili -var.) - ( + ili - dev.) Pod tim kursom gledajuii ga na kompasu u plovidbi, plovit 6emo u Zeljenom pravcu prama odredi5tu. Svaku 6emo plovidbu planirati na pomorskoj karti sa odredivanjem kurseva I jer moLe ih biti vi5e ako moramo zaobilaziti neke rtove ili otoke - Kl, K2,K3 itd./, s odredivanjem udaljenosti pojedinih kurseva i wemenom plovidbe jer znamo putnu brzinu svoje brodice. Brzina se biljeZi <<dvorovima>. dv. jebrzina od 1 Nautidke milje na sat. I Kada se tako pripremimo za neki put - moZe pasti i gusta magla. Mi 6emo (davaju6i zvudne signale u magli) svejedno doci do ciIja. Za takvo planiranje plovidbe moramo svladati postupak rada na karIi. Za to potreban ( nam je pribor. Trokuti - dva ko_mada. jo5 bolje nautidki trokuti s oznakamastupnjeva). Sestar( nautidki ima samo Siljke bez pisalice-olovke) obidna olovka i gamica za brisanjejer po karti 6emo vi5e puta crtati, brisati staro i crtati novo. Dakle, najprije 6emo na karti ucrtati rute kursove na5e plovidbe-putovanja. Nakon toga 6emo uz pomo6 dvaju trokuta, odrediti svaki pojedini kurs (ako ih ima vi5e - u vi5e smjerova). To 6emo uraditi tako 5to iemo tu crhr kursa kao usporednicu ( grafidku usporednicu ili paralelu a ne onu geografsku) prenijeti na ruZu kompasa.Lijepo 6emo je paZljivo klizaju6i trokute <do5lepatb todno do sredi5ta ntLe i onda odditati stupnjeveu onom smjeru od sredi5taprama obodu ruZe u kojem 6eun smjeru ploviti. Ako bismo odditali na krivoj strani - oti5li bismo na pr. umjesto na sjever - prama jugu a to je u suprotnomsmjeru. ZabiljeLit 6emo to. Str.19

Nakon utvrdenog kursa, utwdit 6emo udaljenost. Uzet 6emo u Sestar- ako nam se toliko moZe ras5iriti, raspon od polaziStado odrediStai to prenijeti na bok karte i tamo odditati koliko nam je to tamo minuta - toliko je i milja. Ako je udaljenost ve6a i Sestar se ne moZe toliko razmaknuti, uzet 6emo u Sestar udaljenost od recimo dvije minute (milje) na obodu karte (samo lijevo ili desno na karti) i onda s tim otvorom Sestara<koracatil>po crti kursa i izbrojiti koliko jer milja dugadka. Nakon toga izradunat6emo koliko nam je wemena plovidbe potrebno za svaki kurs pojedinadno. Formula je slijedeca: 60 podijeljeno s <<dvorovima> 6e nam wijeme izraleno u dat wemenskim minutama potrebno za prevallivanje jedne Nautidke milje. Te minute pomnoZit 6emo s ukupnim miljama kursa i dobit 6emo ukupno wijeme ( u wemenskim minutama ) za cijelu udaljenost toga kursa. Minute 6emo pretvoriti u satei - to je to. Pogledajmo taj rad na crleiima.

\,

\e *,

\w
fto

Sl. 27. A- ucrtan kurs, B-postavljanje trokuta na kurs za prijenos-pomicanjena ruZu kompasa,C- trokutom je kurs dovuden na ruZu kompasa - strelica pri trokutu ozrtalava mjesto oditanja . D i E- Uzimanje udaljenosti u Sestari brojanje minuta, to jest milja, na lijevom rubu karte. Sve ovo radit 6emo praktidno na predavanjima a u skripti je i dodatak, kopija dijela pomorske karte s

primjer-vjeZbom. Utablicama wijednosti devijacije su u plusu ili u minusu, navedeni za svakih 5 ili 10 stupnjeva.Usput, 5to nismo ranije naglasili, kompas je pouzdani todniji u oditavanju ako mu je ruLa najmanje 20 cmu promjeru. Manji kompasi I atakvi su u glarmom na manjim brodicama/ imaju podjelu na ruZi (crtice) od po 5 stupnjeva.Daj ti sad tu proditaj todnost od recimo jednog ili pola stupnja!? Na prekooceanskim brodovima dije zu rute i po koju tisu6u milja, pogreSkau kursu od jednog ili dva stupnja,ozbiljno odmakne brod u stranu od cilja. Zato se u takvih brodova poduzima zahtjevan posao kompenziranja kompasa. Uz pomo6 Lelleznih kugli i magnetnih Stapi6a koji Se pribliZavaju ili udaljuju od kompasneigle na postolju kompasa, nastoji se smanjiti kompasnadevijacija na najmanje mogu6e wijednosti. To je posaostrudnjakaod nekoliko dana. Brod se postavlja u razrdm poznatim pokrivenim smjerovima, s onim kuglama i magneti6ima nastoji pribliZiti oditanje na kompasu pravim wijednostima. Danas u tom poslu pomaZui sateletski GPS weclaji. To se nikako ne moZe u5timati idealno tako, da nebi bilo uop6e devijacije, pa se ondanapravitablica devijacije kompasaza taj brod. Za primjer pretvaranja kurseva, evo jedne izrf5liene tablice deviiaciie kompasanekos broda. KK dev. KK dev. KK dev

11,5o Iste formule rabe se za izradtnavanja azimuta pravog i azimtta kompasnog. BiljeZi se grdkim slovom omega Op i Ok, s tim da za rudni kompas kojim se smjeraju azimuti ona tablica devijacije ugradenog brodskog kompasa nije posve todna. S njim 6emo zato smjerati Sto dalje od na pr. motora i drugih Zeljeznih ili elektromagnetnih ometala. Rudnim 6emo kompasom smjerati objekte (orijentire) vidljive i na pomorskoj karti. Vrijednosti - stupnjeve pod kojima smo ih odsmjerali, uzet 6emo u trokute na raLi kompasa na karti i prenjeti na podnoZja smjeranih objekata i povu6i crte azimuta. Moramo imati najmanje dva takva objekta-orijentira. Gdje se ti azimuti srjeku - tu je na5a pozicija. Ako smjeramo tri objekta, bit 6e veia todnost. Od zacrtanih azimuta dobit 6emo od sjeci5tamali trokut. Tu smo u tom trokutu. A trokut smo dobili ve6i ako smo odugovladili sa smjeranjem od prvog do zadnjeg objekta - u kretanju brodice nismo dakle smjerali iz jednog mjesta istowemeno pa nam je zatotu taj trokuti6.

0" 10"
200 300 400 500

+? ?o

+1.5"
+1"30 +1.00 +0.50
0,00

60" 70"
800

-0-7' -1.5"

-2,0"
'l 10

90"
1000

-i

30

I 10"

-7' 70

120' 130" 140" 150" 160' t70' 180' 190" 200' 210' 220' 230'

-4,00 4.30 -4-00

-? 70

-3.30

-2_5"
I,J"
-o'70

+0-30

+1.3"
+2 00
r^ TZ. ?o I

240' 250" 260" 270" 280' 290' 300' 310' 320" 330" 340" 350"

+3.50

+4.00

+4,3" +4-5"
+4.50

+4,3"
+4.00 +3-Jo
+? 50

+3.00

+2.7"
+? 50

Odredivanje po:ziciietmieranl6m-azimuta. _ Kad smo vei kod smjeranja - za odredivanje pozicije moZemo se posluZiti i takozvanim pokrivenim smjerovima. Tako su prije ribari pamtili "po5te" za lov ribe. Tamo im se na pr. pokriva rt sa whom na otoku a koso s druge strane neka gradevina s nekim whom na kopnu i tu je poSta.Nekada moramo ploviti u motkama oznadenom pokrivenom smjeru, kako bismo izblegli plidine ili neku drugu smetnju na plormom putu.

Oclreclirranie pozic-je :'pokT-\aeni.ft-t srnjerom'l-

1) Kotlid s poklopcem. 2) Pramdanica. 3) RuZa 4) Magnetska igla - ima ih obidno 4 komada kako bi snaZnijepokretale ruZu u teku6ini kotli6a. 5) Otvor za nadolijevanje teku6ine. 6) Ekspanzij ska komora. 7) Plovak-klobudi6 na iglidastom leZaju ruLe. 8) LeLaj kardana.9) Prostor teku6ine inertnosti kompasneruZe. Ovdjejo5 nedostajekardan i osvjetljenje kompasa. U formulama preradunavanja Kk u Kp ili obratno stupnjevi i minute se desto pretvaraju u decimalan broj. Svakih6 minutaje jedna desetina stupnja.Na pr. 11o30':

Dubine mora oznadene malim crnim brojevima, izobate s podjednakih dubina. Plidine priobalja ispod 10 m oznadene su plavom bojom. Vrste dna simbolima k:kamen, t=trava, p=pjesak i drugo. Oznadeni su podmorski kablovi i cijevi pa tu ne6emo topiti sidro. Imamo oznailenapodrudja predvidena za vojne vjeZbe. Tu su karakteristike svjetionika, znakovi objekata na obali i otocima. Morske struje, njihova brzina i smjer. I joS drugi korisni podaci. Najbolje da nesto od tih oznaka ovdje prenesemo. Ne6e biti u boji ali koristit 6e i ovako.

str.20

A O

Trigonomertijska Odredena to6ka,

todka pozicija visina

Pt}Sta. Mjes-to za sidrenje - slorlste Sidri5te'za. velike brodove Sidri5te za rrrals brodove Zabranjeno sidrenie Ze.branjeno Pstrnt>rski Psdrnorski podruije ka.bel cjevovod visine

3jt

l(ota, nadmorska Naselje

JL

t-\
=-I

rI

Kuda Cesta Ptrt Koniska staza ------- Pje$a6ka staza

J T
I

E*

El"n.F
+ a
L

crkva. kapera
K,apelica KriZ

Hrict s oznakorn

*B[0oo*sz, Zvonik
Utvrda., Eitnica F f,| 6b L F t{ ? ff tQ [:r IAit Dirn fl t(uta, Toranj Spornenik . Fltrsevine Dimnjak Zastawni jarbol

Greben suh za niske vode. (podcrtana brojka oznadliie wisinu iznad rnsrske razine) Greben u razini rrrsra

(z'i* ^ - - * ---{

t.2_6pr

Podvodni greben opasan za plovidbu (dubina nna.nja od Zorn) Dubina. na usa.mljenorn grel)enu Podvodni qreben od Z0rn} {dubina v#a Granica za vojne prs.stora wjeibe

** ?
?-*e,

l(arnenolorn lzwor. Vrels Z<Jer:ac Tank za vodu

r --'-. L'"]
\ lrz

6r:,

iGra.niea ko.rnenitog podrudja

Granica

opd.snosti

q
A

eesrna
Hidrant
{*

ltr
*::..-*>

Podrtina dielornidno az.rracl volg Podrtina na dutlini rnanj(}t ot z{Jm Svijetlo;

ls*

Strrna. obala

fft*
E&

Svjetionik sa. sektorsrn

l{lisurasta Grebenasta ', f:1-i'i:; --:'-

obala obala
b

Svjetlo

Plutaffff6azavez Plutada s desne

Stluna^na

obate.

* t

J T
Molo, Gat

strane

SVJETLOSNE OZNAKE I SIGNALI Plovidba no6u bila bi napornija i opasnija kad nebi bilo svjetlosnih oznaka i signala na plovnim putovima, kao i na plovilima. Najprije 6emo svladati svjetlosne i druge oznake na plovnim putovima. To su oznake upozorenja ako je na plormom putu neka smetnja, opasnost, prepreka. Zatim oznake obavje5tenja gdje je sigurna plovidba ili neka preporuka. Sve te oznake vidljive su na pomorskim kartama tako, da moZemo provjeriti o demu se radi. Oznake postavljene na plutade, mogu biti bez svjetlosnih signala ali su zato obojane odgovaraju6om bojom ili dnevnim znakom, na Sto moramo posvetiti svoju pozornost. Svjetionici su pak, sama rijed to kaZe, svjetlede oznake i orijentiri. Neki od njih opremljeni su uredajem za davanlezwdnih signala

EI

Bl va na kopnu ili u rnoru hilarina Ludka kapctanija Peliarska pCIstaja

s
@
(}

e
Str.21

Carinarnica Crpka za gorivo

nt

kadaje magla. Imamo kardinalni i lateralni sistem oznaka plovnih putova. U na5em Jadranu primjenjuje se Europski sistem sigualizacije - lateralni sistem( A sistem ). To znadi da je gledaju6i na ulaz u Jadran, u zaljev pftIma obali ili prama sjeveru-sjeveroistoku, ulaz u luku, marinu i sl. oznaden s lijeve strane crveno a s desne zeleno. Isto tako u tim smjerovima, crvenu 6emo plutadu obilaziti s desna, ostavljamo je u prolazu po lijevom boku a zelenu ostavljamo po desnom boku ili prolazimo polaaj nje lijevo.To treba po5tivati - jer lijevo od crvenog ili desno od zelenogje plidak, grota, podrtina ili neka slidna prepreka naiem plovilu. Pogledajmo i proudimo crtele najprije Kardinalnog sistema koji je podijeljen na kvadrantestranasvijeta.

karalleristika svjetla za svakoga. Po toj ih karakteristici razlikujemo. To je wlo vaZno jer u noii s dobrom vidljivosti, moZemo vidjeti naokolo po horizontu nekoliko svjetionika odjednom. Nekakav udaljeniji ali s jadim svjetlom, mogao bi nam se udiniti bliZim i mi bismo se mogli krivo orijentirati. Zato treba ustanoviti karakieristiku svjetionika i onda na karti provjeriti - koji je to. Najprije imamo oznaku boje svjetla: B, C ili Z. Sto znadi bijelo, crveno ili zeleno svjetlo. Slijedi karakteristika svjetla. Pk, Bl, Pm, Sj. To ditamo: Na "prekide", "bljeskovi", "promjenjivo svjetlo" (boje) i "na sjaj". Na prekide, svjetlo je wemenski dulje a mrak kra6i. Bljesak je kratko svjetlo a mrak izmedu je dulji. Promjenjivo je recimo - bijelo pa crveno pa opet bijelo i t.d. Na sjaj, svijetli das jade, das slabije u istoj boji. OznakaIzo govori nam, da se wjetlo i mrak izmjenjuju u jednakim trajanjima.(izofazno). Oznaka B(2) ili Bl(3) znadi da imamo po dva ili tri bljeska u grupi a glupe su odvojene ne5to duljim mrakom. Tu je onda odmah i oznaka koliki je taj period od prvog bljeska u grupi do prvog bljeska u slijededoj grupi, izraiena u sekundama. Na pr. 6s je period od 6 sekundi.Neki drugi svjetionik s istim brojem bljeskova ima recimo oznaku 10s i tako se oni razlikuju pa onda nema zabune.PogledajmocrteZ.

pk

lac
Kardinalne ( osnovne ) oznake Kako ploviti prama ovim oznakama koje nodu imaju i svjetlosnesignale?Lijepo. U podrudju < N < kvadranta ( sjevernog kvadranta ) plovit 6emo sigurno samo sjevernood oznake.Upodrudju ( W ( kvadranta- samo zapadnije,itd.

KS
Nastavljamo s ostalim naznakama u podacima o svjetionika. Slijedi naime podatak koliko se daleko vidi njegovo svjetlo. 8M. To je 8 nautidkih milja po lijepom wemenu Slijedi podatak na pr. 15m. To je "voka" visina svjetla od srednje razine mora izraiena u metrima. To koriste veliki brodovi mjeredi kut pod kojim vide svjetlo i onda izradunavaju udaljenost. Uz podatke svjetionika moZe se pojaviti i oznaka Sig-mag. To nam govori da taj svjetionik u wijeme magle daje zvudne signale. Na pomorskoj karti pojedini svjetionici na pr. bijelog svjetla, imaju crtkanim linijama oznadensektor u kojem se to svjetlo vidi crveno. To je oznadenos " C sek". U tom sekloru je neka prepreka plovidbi pa treba i6i van toga sektora. Slidno je s oznakom Pot. U tom sektoru ne vidimo svjetlo svjetionika a zamradenoje recimo zato Sto nebi bilo "zdravo" skrenuti lijevo ili desno dok nam se ne ukaZesvjetlo. PogledajmocrteZ. tsCBI{?}*13rn{-3*l

Ovo je sistem oznakaplovnog puta oznadenog crvenomlijevo i zelenombojom desno.Upoznati smo ve6 s time.

( IALA'4" sustavlaterarnih bodnih) oznaka

ffintll$&11fl Li# iJI$ d:# k

o ( ) & c

Ht r t

&f

r a

1 1 2 3 l-Oznake sigurnih voda, Z-Oznake usamljene opasnosti,3- < Sidrenjenije dopuSteno <<
Na redu su sada svjetionici. No6u neophodni za sigurnu plovidbu i orijentaciju. Pa i danju su nam dobro do5li sa svojim na daleko vidljivim kulama i tornjevima. U popisu svjetionika Jadrana, navedeno je za svakoga njegovo ime, precizna karakteristika svjetla i izgled po danu. Na pomorskoj kartije takoder naznalenaosnovna

ffia$*i

Str.22

Stigli smo do svjetlosnih oznaka ili signala na plovilima koja su propisana i koje propise su duZni po5tovati svi koji plove. Osnovna swha tih svjetlosnih signalaje izbjegavanje sudara.Zato se rabe svjetla bijela i u boji, razmje5tenapo propisima i vidljiva, odnosno ne vidljiva iz pojedinih segmenatakruga horizonta a ona nam onda govore kakvo se to plovilo pojavljuje na pudini u mraku i kojim se smjerom krede. Zato su ona rasporedenana bokovima - lijevo crveno, desno zeleno, bijelo povi5eno (na jarbolu ili jarbolima) i jo5 na krmi bijelo. Za male brodice do 7 m duljine odobreno je da pokazuje samo jedno bijelo svjetlo i to "na pokaz". Ne mora dakle, imati stalno svjetlo. Isto tako brodice do l2m mogu ona bodna svjetla imati u jednoj svjetiljci kojoj lijeva polovica daje crveno a desna zeleno svjetlo. Ta sva svjetla moraju biti dovoljne jadine tako, da im je domet najmanje dvije milje. No, da vidimo pod kojim se to kutovima vide ili ne vide te osnovnesvjetlosneoznakena plovilima.

zastru sundevusvjetlost - i u oba sludaja - kada plovilo plovi. A brodovi i brodice plove ako nisu na privezu, usidreni ili nasukani. Ako plovilo ostane bez pogona i stane na sred mora itlbiledj -strujgrvptar i valeviga nose - dakle, plovi i mora imati upaljena ova osnovna svjetla a moLda i koje posebno, ako je na primjer nesposoban manewirati. Upoznat 6emo sada u tablici pikazane posebne svjetlosne oznake koje se istidu na brodu-brodici u posebnimprilikama ili situacijama. Posebna dodatna brodska signalna svjetla

Usidren brod-brodica kradiod 50 m. ( nemabodnihni jarbolnogsvjetla.) USIDRENI brod dulji od 50m. Ovdjeje pramdmosvje{o poviS,ekrmeneg, }'tema-cs+a}ih svjetala osimosvjetljenja palubezarudnanjoj. RIBARSKI BROD - KOCA. s mreZom potegadom vudepri dnu.Uz ovu "posebnu" koju oznaku, imat 6eupaljena ostala"osnovna" svjetla - jarbolno,bodna krmeno.(Ili dvajarbolnaako i RIBARSKIBROD s povrlinskom mreZom plivaricom. Ako se mrelaprostirevi5eod l50m dalekopo boku,moraseistaknuti jednobijelo jo5
na toj strani kao Sto je na ovom crIeLt.

A) - Dva jarbolna svjetlajer je brod dulji od 50 m. B) -Brod-brodica

s jednim jarbolnim svjetlom, jer je kradi od 50m. Ova se osnovna svjetla vide - odnosno ne vide pod odredenim kutorn, kao Sto je to razvidno na gornjem crteLt. Jarbolno se bijelo svjetlo vidi prama naprijed i Brod plovi s ograniienim moguinostima polubodno lijevo i desno.Jarbolnoje svjetlo vidljivo od manevriranja (u plovidb_i pli6emmoru)zbog po simetrale broda lijevo i desno u rasponu od 112,5" na svaku stranu. Ukupno 225" u polukrug. Ne vidi se s MINOLOVAC krme. Bodna se svjetla vide od simetrale broda naprijed i Syjetlosna oznaka brodakoji polaZe skuplja ili u pola boka prama krmi u rasponu od ll2;5" svako na mine. svoju stranu i takoder se ne vide ako nekome gledamo ravno u krrnu. Crveno je svjetlo na lijevom boku broda a JEDRENJAK dulji od 20m imat 6ena whu jarbolaovakvusvjetlosnu zeleno na desnom.Na krmi je krmeno bijelo svjetlo koje oznaku kadaplovi se vidi prama nazad i malo u stranu po boku. Ono zatvara samona iedra krug osvjetljenja koji je ostao nepokriven pde spomenutim svjetlima. To je raspon od preostalih 135.. PELJARSKI BROD isti6eovakvuoznakukada Na ispitu ne traZe znanje ovih brojaka ali trale ( i to je u sluZbi. ozbiljno ) da znate,da li no6u vidite neko plovilo da plovi rawo na vas - to znadi da vidite crveno, zeleno i gore Brod-brodica POMORSKE POLICIJE bijelo ili dva bijela - nediji pramac. Ili vidite li nediji lijevi bok odnosno desni pa onda znate i kojim se svjetlo je bljeskaju6e i oznadavaplovilo s smjerom kre6e. Jedno usamljeno bijelo svjetlo koje pogff roffirazraixim.frstdk*TERKRIEFT ispred vas "migolji" - to je nedija krma. Ovo su osnovna Ta se posebna svjetla nalaze negdje na povi5enom svijetla na brodicama i brodovima koja se pale od mjestu, vidljiva sa svih stranahorizonata- svih 360" . sumrakado osvita zorea i danju kada gusti tamni oblaci Str.23

Ako je nasukan, imat 6esidrenu oznaku duliine. Ako plovi,( pluta)i vjetar,strujei valovi ganose a ne moZemanewiratizbognekogkvara - imat 6eupaljena ostala (pozicibna) i osnovna svi Brod-brodica plovi ali muje OGRAIIICENA SPOSOBNOST MANEVBBANJA . Zato jer ima neki kvar, ili ne5toradi s nekim spravama u moru.Ako je to brodjaruZalokoji vadipijesaks dnamora - ondaie po onomboku gdje su sprav izvjesitijo5dvadodatna crvenasvjetlaa na slobodnom boku ili stranidvazelenasvi

U pravilu, s tog naslova (posebnih svjetlosnih oznaka) za neke ( opet ne5to i na "preskok") joS podatke ili takvo plovilo ima prednost u izbjegavanju sudara.Evo i propise. slikovno po neki primjer s posebnim svjetl. oznakama. Zrakoplov s plovcima za polijetanje i slijetanje na morsku pow5inu, kada "sjedi" na vodi ili "plovi" - on je tada brodica. Dodu5e, brodica posebne namjene pa ima prednost u izbjegavanju sudara.Zanjega na vodi wijede svi plovidbeni propisi kao i za nas,jedino mu se opra5ta isticanje posebnih dnevnih znakova- pa prepoznatljiv je. "Kanader" na vodi nitko ne6e zamijeniti s nekom gaetom Posebna dodatna svjetla. A) -Ribarski brod-rrkoia" s ili pasarom no, svjetlosneoznake nodu mora imati kao je ba5 to. Za bolje sporazumijevanje i sigurnost na mreiom 'f potezaiom'r(vuie je po dnu). Al) - Dnevna da oznaka ilkoierr. B) -Ribarski brod s mreZom moru i plovidbi, sluZit 6emo se i zvudnim signalima. Za to moramo imati naprave kojima 6emo davati zvudne plivaricom (povr5inskom mreZom) u ribolovu. signale. To su razni megafoni i sirene. Signali se sastoje od dugih i kratkih zrnrdnih signala te njihovih kombinacija. Znak rre* bit 6e dugi zvuk a znak "O" kratki. Dugi zwk mora biti wemenski tri puta dulji od kratkog. Evo njihovih znadenja: ,l,tg \*e r*. o Mijenjam svoj kurs u desno. o o Mtjenjam svoj kurs u lijevo O o o Vozit6uunazad-krmom. e e O Namjeravam pretjecati s desne strane e e o o Namjeravampretjecati s ldeve strane e o e o Poruka o pretjecanjuje prihvadena O O O O ONisamrazumio.Ponovisignal -Nasukan brod kra6i od 50m. E) -Brod ne D) e PribliZavanje zavoju, kanalu, nepreglednom putu. moZemanevrirati - plovi. G) - Tegljai s 2 teglenice. '= Odgovor da smo duli signal i razumjeli. Tergljadima dva e Signal u magli i ponavlja se svakih dviju minuta. a e Ugasio sam motore - zaustavljenistroj. jarbolnasvjetla e o o Ja sam ogranidenih mogudnosti manewiranja. najednom e O o e o o o Tegljad-teglimteglenice. jarbolu akoje o a o Usidren brod. MoZe i ubrzana zvonjava od po 5 tegaljkoji wde sekundi.Nasukanbrod uz ovo dodajejo5 po tri dugadak 200 do posebnaudarca o zvono, gong bubanj, badvu. m. Tri jarbolna o o o oPeljarskibrodusluZbi. svjetla,akoje Slova i brojeve moZemo inaziti zvudno ili tegalj dulji od 200 m. Na krmi samogtegljada (onaj koji svjetlosno i Morseovom abecedom.Na pr. tri kratka, tri je uz normalno bijelo krmeno svjetlo, dodano tegli) duga i tri kratka signala svjetlom ili nnrkom ponavljana u povi5e njggajo5jedno Zuto svjetlo. Svakateglenica grupama su "SOS" - poziv u pomo6 i to poziv prvog (prikolica) ima svoja bodnasvjetla azadnla u teglju i prioriteta tkzv. pogibelji ili Zivotne opasnosti. Znanje svoje krmeno svjetlo. Podsjetimose ve6 spomenutogda brodica do l2m duljine moZeimati bodna svjetla u jednoj Morseove abecede( ako vam se to ne gadi !?! ) nije u ovom na5em ispitnom programu. Kao ni signalizacija svjetiljci postavljenoj na pramcu na simetrali brodice a medunarodnim kodeksom - sley[anim zastavicamaniti jedrilice do 20 m. duljine kada plove samo na jedra, onima kojima ma5u mornari ratne momarice. Ali zato za gasejarbolno svjetlo. nas wijede i mogu nam ( zlu ne trebalo ) dobro do6i jo5 neki vizualni znakovi:

Mahanje s obje ruke gore-dolje do visine ramenaje poziv "u pomo6"! Mahanje kriZanjemruku ispred trbuha Sve ovo o svjetlosnim oznakamana plovilima, zavjeibu ( i genitalija) je ffnegacija - NE"! Mahanje jedne ruke prepoznavanja - nafii 6ete na prvoj cijeloj od teksta od glave do ravnine ramena s prekidima je pokazivanje slobodnoj stranici. U tim tablicama, gdje je u kolonama smjera. (ono micanje kaZiprstomdruge ruke se taki-tak pikazan pogledi na przrmac,bokove i krmu - u zadnjoj ne vidi na udaljenom brodu). Mahanjejednom rukom bez su koloni dnevni znakovi koji se sastoje od izvje5enih prekida i malo povi5e glave,je pozdravljanje! tamnih (crnih) kugli, stoZacai kvadara a i natpisa pa i Idemo vjeLbati svjetlosnesignalena brodovima! Str.24 ko5ara. Preostali prostor na ovoj stranici iskoristit 6emo

C) - Brodica do 12 m. F) - Jedrilica do 20 m.

SVIJETLOSNE OZNAKE NOCU NA PLOVLIMA.

ls

krmu i dnevneoznake

l.Brodica do 7m duljinei do (moZe wjetlo Ttv.brzine. biti na pokaz)- Isto tako to je nedijekrmenosvjetlo ili pak usidren brodkradi od 50m. 2.
Motorna brodica do l2m duljine. Plovi.

3. Motomi brod - brodica kradi od 50m.Plovi. 4. Motorni brod dulji od 50m. Plovi.

5. Jedrilica- jedrenjakkradi od 20m.Plovi samona jedra. - motor ne radi 6. Jedrenjak dulji od 20m. Plovi samona jedra. 7. Usidrenbrod dulji od 50m. Ne plovi. 8. Ribarskibrod s mreZom potegadom"KOCA'. Plovi i ribu lovi.

9. Ribarskibrod s mreZom plivaricom udaljenomdo 150m.Plovi i ribu lovi. 10. Ribarskibrod s mreZom plivaricom udaljenom vi5e od 150m.Plovi i ribu lovi. 11. Peljarskibrod u sluZbi. Plovi.

t2.
Motorni brod - brodica "owercraff'.Zuto svijetlo je bljeskajude. Plovi.

Str.25

' SVIJETLOSNE OZNAKE NOCU NA PLOVUMA - pogled na pramac, bokove, krmu i dnevne oznake

dnevna
13. Brodkoji postavlja vadi ili mine iz mora.Plovi 14. NASUKAN brod - brodica kradiod 50m.Ne moZe manevrirati i NE 15. NASUKA]\I brod dulji od 50m. NE moZemanevrirati i ne 16. Brod-brodicakraii od 50m BL!)VI, ali NE MOZE MANEYRIRATI 17. Brod dulji od 50m- plovi s ogranidenimmogu6nostima manewiranja.

o o
M^zast.

I I
I
..llt,

o
O

Z,astava medun. kodeksa i drZ.zast.

20. policije. Brodicapomorske Plovi i prestupnike lovi. 21. TEGLJAd sategljomdo 200m. (vuCe tegljenice) 2 22. TEGLIAd s tegljomdirljim od 200m.(vude teglenice) 3

23. GItRAe gurateglenice. Tegalj duZinedo 200m.

Sviietlosni signali: RuCna zapaljena plamenaCrvena baklja crvenogili narandastog raketa. Dim narandasto obojenrZapaljenkatran masne ili krpe na palubi. Svjetlosnisignalisvjetiljkom"morse" abecedom. "lrP' reflektoromslovCanom Danju: Signalopasnosti kodnimzastavicama i *C". Bilo koja zastavica kuglom ispod ili imad zastavrce.Mahanje s gorera5irenim rukama, dolje.Pucanj vatrnog iz RadiopozivBRP-om. oruZja. Telefonom:9155

Str.26

Dnevne oznake moraju biti propisanih dimenzija. Kugle kurs ili tko je malo "ispred" pa je time uzeo prednost a moraju imati 35 cm u promjeru. Presjek sto5ca je ostaliondapo pravilu "desnog". istostranidni trokut visine 47 cm. Kvadarje 60 x 120 cm. Evo, uZivali ste i nauZivali se vjeZbi prepoznavanja svjetlosnih i dnevnih signala a sada iemo se nasladivati izbjegavanjem sudara.Tu su brojevima oznadeni crteLi a ispod njih su tumadenja i obrazloZenja. Slovom rrp'f oznaden je brod-brodica koji ima prednost. Na krmi crleLaplovila je oznaka "MB" ili "MOT" Sto znadi da je to plovilo na motorni pogon za razliktt od "JED" Stoje oznakajedrilice koja plovi samo na pogon vjetrom pa 5) Jedrilica ima prednost.Ona zadr1ava kurs a motorne

"

brodiceili brodovi skreiu jedrilici pftrmakrmi. Kadaje jedrilica pro5la, oba MB-a izbjegavaju sudar opet ttdesnogtt. pravilom

1) MimoilaZenjeu protukursu.Plovila istih pogona i namjena skredu svaki u desno jet mimoilazi se plovidbomdesnomstranom. lz;trzetakjesamou sludaju akoje desnom putapreplitkoa brodje ograniden stranom manewiranjem zbog dubine gaza. Zato 6e takav brod istaknuti za to predvitleni signal a plovila iz suprotnog smjera propustit 6e ga plovidbom lijevom stranom.

r\.9
jedrilice ribarskibrod. Q Isto kao gore- ovdjeje umjesto

fr

n--,fti

>+-F

=*l

2) Jedrilica koja vozl samo na vjetar ima prednost i zadrtava kurs a motorna brodica skrede u desno. 3
. '.-d-:

7) Jedrilicadaje prednost ribarskombrodu. Isto bi bila duZnapostupiti tako, da je tu nai5aotegljad ili brod s ogranidenim sposobnostima manewiranja. 3) MB pretide MB ispred sebenakon odgovaraju6eg 8) Jedrilica kojoj vjetar dolazi ujedra s hjeve stranedaje zvudnogsignalai prijemaodgovoraonogaispred,da je prednost onoj razumiosignal. . jedri

4) Na ovom crteZu susredu se tri plovila istih "wijednosti" Sto se tide propisa i pravila izbjegavanja sudara.Kursevi im se kriZaju. Sva trojica su motornjaci bez naslova broda posebne namjene. U ovom sludaju vrijedi takozvano pravilo "desnog". Naime, ako vidimo preko svoje desne straneneko plovilo koje ima kurs koji 6e se ukriZati s na5im, on ima prednost. Mi mu moramo skrenuti u smjeru njegove krme ( ne6emo mu pred pramac! ). Onaj tamo koji dolazi s lijeva, mora dati nama prednost - ba5 kao Sto se to vidi na crteL;u. je dodana Tu jo5 boja vidljivog bodnog svjetla za bolje zapam6ivanje pravila. Ako se tako u ukriZanim kursevima nadu recimo detiri plovila iste vaZnosti,sa svih detiriju stranasvijeta - onda mora nekako do6i do dogovora tko 6e zadrLati

koja s vjetrom s desne strane. Ako jedre s vjetrom u jedrima s iste strane, prednost ima ona jedrilica je koja u zavjetrini. Dakle, ona u privjetrini ima vi5e vjetra pa je duZna skretati - dati prednost onoj u zavjetrini. Inade jedrilidari imaju jo5 pregr5t Sportskih regatnih pravila jedrenja, izblegavanja sudara, okreta na bovama, tzimanja vjetra i drugo a to se za sada nas ovdje ne tide previ5e. Veliki i te5ki brodovi su naravno "nespretniji" u manewiranju. Dugadak im je zaustavni put, velik radius okreta izato im se mali sklanjaju s puta. Zautjeha si mali tepaju: Pametniji popu5ta ! Pravila o izbjegavanju sudara u jednom dlanku pri kraju kaZu. Svi moraju udiniti sve da do sudara ne dode. To znadi: Ako onaj tamo koji plovi opasnopo sudar,nije postupio po pravilima - mi moramo poduzeti "korake", da do sudarene dode. Pa naravno ! To znamoi postupit 6emotako i bez toga pravilnika. Str.27

joS i POZIVNIM KANALOM. Na 16. 6emo kanalu pozivati, uspostavljativeze i dobivati hitne obavijesti. Ta ENJA I UPORABNA DOZVOLA se frekvencija u pravilu koristi u Sto je mogu6e kra6em wemenu - kraioj govornoj relaciji. Nakon uspostavljene Osposobljeni voditelj brodice ima ograniieno veze, prelazi se na neku drugu slobodnu radnu ovla5tenje, pomorskog radio-telefonista, Sto znadi, da se frekvenciju na neki drugi slobodni kanal. Za razgovore moZe sluZiti pomorskom brodskom radio postajom u brodica-brodica predvitleni su kanali 70. do 75. na5em obalnom moru u govornim relacijama koje se Upozrajmo se s osnovnim pravilima rada i "pona5anja" obavljaju na hrvatskom jeziku. Opde ovla5tenje je na profesionalnim i "na5im" amaterskim frekvencijama. profesionalno i polaZe se na engleskom jeziku na posebnom ispitu a ovla5tenje wijedi za sva mora i VRIJEME *SUTNJE'NA ORP I BRP oceane. Dakle, pomorskim se radio predajnikom moZe sluZiti samo ispitom ovla5tena osoba. Propisi nalaZu da Na brodovima trgovadke mornarice, na "profesionalnim" nabavu i postavljanje pomorske radio postaje "primo- valnim podrudjima - osim na VHF, propisanoje obvezno predajnika" na brodicu ( BRP ) kao i uporabu iste, wijeme Sutnje na pozivnim frekvencijama. To je odobrava Agencija za telekomunikacije RH i dodjeljuje razdoblje Sutnjena frekv. radiotelegrafije,2x3 minute u o'pozivni znia,k" odnosno, identifikacijski znak za ttt tijeku svakog sata, s podetkom na petnaestoj i postaju na brodici a na temelju plovidbene dozvole za tu detrdesetpetoj minuti sata.Na frekv. radio-telefonije to je brodicu. 2x3 minute u tijeku svakog sata s podetkom na "punom satu" i na "tridesetoj" minuti. To je na brodskim satovima ORGAIIIZIRANOST RADIO-TELBFONSKE u radio-operaterskoj kabini obiljeZeno crvenim i plavim SLUZBE U POMORSTVU isjedcima na satnoj ruZi. To je upozorenje radio-operateru da se u to wijeme na tim frekvencijama samo slu5aa ne i Nakon katastrofe broda Titanik pristupilo se poziva (emitira). Tako se daje mogudnost, da netko tko medunarodnoj organizaciji pomorske radio sluZbe u poziva u pomo6 ili Zeli uspostaviti vezu iz velike svrhu za5tite i spa5avanja ljudskih Livota na moru. udaljenosti ili sa oslabljenim signalom - moZe biti (Konvencija "SOLAS") Valno podrudje - frekvencije i primljen, zahvaljuju6i baS toj "Sutnji" u eteru. Na VHF nadin pozivanja, obavijesti, razgovori i uop6e rad s podrudju - a to je na5e podrudje, na5ih BRP na pomorskom radio postajom, sve je todno odredeno i brodicama, nemamo tu obvezu razdoblja Sutnje, iako bi regulirano medunarodnim propisima usvojenim na ona i tu dobro doila, pa makar samo da u5utka barem na SOLAS konvencijama koje propise smo i mi kao tri minute silno brbljave nautidare koji "parlaju te pomorska zemlja, prihvatili i prema njima ustrojili parlaju" dak i na pozivnom 16. kanalu. No, o tome kako pomorsku radio sluZbu. Ta je sluZba joS detaljno se poziva irazgovara, detaljnije - kasnije. regulirana u Hrvatskoj "Pravilima za tehnidki nadzor pomorskih brodova hrvatskog registra brodova", a za POSTAVLJANJE (UGRADNJA) ..BRP" brodice "Pravilnikom o brodicama". u pomorskoj radioNA BRODICU telefonskoj sluZbi i vezama imamo: Obalne radio postaje (ORP ) i brodske radio postaje (BRP).Njima Kako 6emo instalirati BRP s njenom antenom na se ostvaruju veze kopno-brod, brod-brod i veze s brodicu? Kako sve to izgleda i kako se rukuje brodskom objektima i sluZbamaza spaiavanje, te s radio farovima radio postajom? Dakle, kada smo zatralili i dobili (RF) za veze ozt'ndavanja mjesta nezgode ili nekog odobrenje za postavljanje i uporabu BRP, odredit 6emo pravca. Cjelokupna radio sluZba obavlja se na za nju za5ti6eno suho i povi5eno mjesto blizu frekvencijama smje5tenimu odgovaraju6imradio valnim kormilarskog mjesta kako bismo mogli duti poziv za podrudjima. Odredbe konvencije nalaLt sluZbu wijeme plovidbe. Brodska radio-postaja sastoji se od bdijenja na frekvencijama koje su odredene za pozive predajnika, prijamnika, zvuinika - sve smje5teno u traienla pomo6i ili vaZnih obavijesti za plovidbu i jednu kutiju, zatim prikljudenog mikrofona i antenskog uspostavljanje radio veza. Tabro neprekidno bdijenje kabla s antenom. MoZe biti prikljuden i posebanvanjski (slu5anje) odredeno je za "ORP" ali i na brodskim zwdnik. Na nekim starijim uredajima, mikrofon sluZi ("BRP") postajama, obveznim na svim putnidkim i ujedno i kao zvudnik. Takav oklopljen, od vlage i prekooceanskimteretnim brodovima u plovidbi. I to: Na polijevanja za5ti6en uredaj, prikljudujemo na dovod postajamaza radio telegrafil'u na frekvenciji 500 kIIz. U istosmjerne struje (u pravilu napetosti 12 V s paZnjom ) radio telefonijina2.lS2 kIIz i na VHtr' valnom podrudju. da se prikljuduje "plus" na plus pol istosmjerne struje, a VIIF je podrudje dvometarskog radio vala, kojeg 6emo "masa" 6e biti "minus" pol iz na5eg akumulatora na koristiti na na5im brodicama. Podijeljeno je na 56 radnih brodici. To je na brodicama dopuiteno. Na velikim kanala.Od 1. do 28. i od 60 do 88. kanala.Kanali izmedu brodovima- poglavito putnidkima, BRP mora imati svoj 28. i 6A. rezervirani su za posebne sluZbe - najvi5e tih posebanizvor el. energije. Toje zbog ve6e sigurnosti da kanala zauzeli su kanadski meteorolozi. Svaki kanal ima 6e se mo6i sigurno odaslati poziv za pomo6 u nevolji, svoju frekvenciju i na ispra'unom oda5iljadu i prijamniku ukoliko je u brod ve6 prodrlo more ili je poZar recimo, brodske postaje,oni se ne "mijeiaju" - ne preskadui onesposobioredorme brodske izvore elektridne energije. skadu svojim signalom po drugim kanalima. Na VHF-u, Naravno, da je i za brodice preporudljivo, zbog istih na frekvenciji 156,8 Mhz je 16. kanal. Nazivamo ga Str.28

razloga, da BRP ima svoj zasebni izvor el. struje nezavisan od kvarova na ostaloj elektridnoj instalaciji na brodici. Zatir\ prikljudit 6emo na uretlaj antenski kabel, koji je 'koaksijalan" Sto znadi oklopljen kako nebi u njega prodirale kojekakve eleklromagnetskesmetnje koje bi se iz zvudnikadule kao pucketanja i Sumovi i oteZavale razgovjetnost poruka koje Zelimo primiti ili poslati. Drugr kraj kabla je na samoj anteni koja je obidno u "Stapa" postavljena je obliku a na nekom povi5enom mjestu (najarbolu) kako bi Stobolje primala i Sto vecim dometom odaSiljala radio signale. Na krajevima kablova su takozvani "anfenol" utikadi kojima se kabel spaja u utidnicu na uredaju ili nb anteni a koji spoj je osiguran navojnom obujmicom-maticom. Antena mora biti prilagotlena uredaju, a to se kontrolira instrumentom naztranim *SVR metrom". Antena naime mora biti odredene duiine a prema valnoj duZini na kojoj uredaj radi. U ovom na5emVIIF sludaju to je valna duLina od 2 metra. Ukoliko antena nije prilagodena, ona ne emitira svu energiju odaiiljada u eter, ve6 neki dio ili dak ve6i dio vra6a u uredaj. Tako wa6ena energija moZe nam pregrijati i pokvmiti oda5iljad. To se moZe dogoditi i zbog korozije nekog spoja na kablu i anteni, pa struja odaSiljada moZenesmetanot*,i. ZaIo treba powemeno ne provjeravati taj SVR. Mikrofon je takoder tu naravno prikljuden a na njemu imamo prekidad kojim ukljuiujemo oda5iljai kada govorimo ili prekidamo oda5iljai a ukljuiujemo prijamnik kadaprimamo poruku. Dakle, dok oda5iljemo, ne moZemoistowemeno sluiati prijamnik - i obratno. Za takvu postajukaZemoda radi sa simpleks vezom Postoje uretlaji s kojima se to moZe sve istovremeno. Tada je to dupleks veza. U pravilu, imamo one prve, pa zato na kraju svojeg govora dajemo na znanje sugovorniku na vezi, daje on sadana redu za govorenje. To naznadujemo tako, Sto na kraju svoje relacije - svoga govorenja kaZemoooprijam'n medunarodnoprihva6enu engl. rijed ili "over". Italijani kaZu "kambio" (dodi) ili ne kaZu ni5ta i samo dalje svi nezaustavljivo Zlabraju i Zlabraju! Sasvim na kraju veze,uobidajenoje uzpozdrav re6i: "gotovo" ili "prekid'. No, opet smo malo preskodili i ved u5li u nadin rada na vezi, a nismo jo5 rekli sve osnovno o samom uredaju. Usredotodit 6emo se na VIIF uredaj, jer taj je na5 na brodicama.Radi dakle na radio valnoj duZini od dva metra kojoj smetaju prepreke u vidu planina i visokih otoka, pa ako smo u njihovoj "sjeni" veze nam ne6e biti ba5 sluSno blistave preko tih prepreka. Zato ponekad morat 6emo se malo pomaknuti na drugu poziciju, stotinjakmetaradalje, na bolje mjesto za na5u radio vezu u odredenomsmjeru strane svijeta. Ili 6emo nekoga tko nas duje ( i mi njega) da nam bude posrednik - relej. Taj 6e onda prenositi na5e poruke namijenjene nekome i od njega opet nama. Postavljanjem repetitora na visovima otoka i obale, bit 6e svladanetakve prepreke i povecan dometnaiih postaja.Imamo mogu6nostuporabemanje ili vece rr,lazrrc snage emitiranja-oda5iljanja iz na5eg predajnika..Veca je s 25 w izlazrte snage oda5iljanja, s oko 20 NM dometa a manja od lw zat:a6e domete. Na pr.zaveztrbrod-brod koji nisu jako udaljeni ili su na Str.29

otvorenom moru bez prepreka. U pravilu koristiti 6emo ovu manju snagujer tako Stedimosvoj akumulator, manje smetnji proizvodimo drugima koji su u eteru i manje nam se glas iskrivljuje uslijed elektronske pretvorbe pa 6emo tako odrZati svoj prepoznatljiv "dobar glas"! Eto vidite, i ovdje "pretvorba" moZe biti ne5to, ne bai najbolje. Pogledajmo kako najdeS|e izgleda prednja ploda na5e postaje , gdje su i "komande" kojima 6emo rukovati postajom.
kanala
imetnjama

Of-On ! aruk

slu5alice

lzlazna snaga

Na na5oj BRP moramo naravno od samog podetka imati najprije nekakav "Salter" - sklopku kojom 6emo uredaj ukljuditi zarad. (Ukljuditi el. struju.) Obidno je odmah na istom "gumbu" i potenciometar kojim odredujemo samo koliko 6emo glasno slubati poruke. A koliko 6emo glasno odaSiljati - ovisi koliko se jako "izdiremo" u mikrofon. Na uretlaju je joS jedan "gumbi6" trz kojega je "SQL' (skveld). Njega 6emo postaviti u poloZaj oznaka lijevo-minimum i onda ga zafuetati u desno sve dok nam u zvudniku ne prestanu brujati sve atmosferske i ine smetnje koje se duju iz zvudnika. Taj nam skvel6 dakle pomaZe da ne izludimo stalno slu.Saju6isva iskrenja munja i ostalih smetnji, pa 6e nam se lijepo iz ti5ine javiti glas koji nas ili nekog drugog zove -jer njegov 6e signal probiti onu barijeru koju smo skvel6om postavili smetnjama.Najzad, na na5oj BRP mora biti i ne5to dime 6emo ukljudivati ili mijenjati frekvencije, odnosno kanale. Stariji uredaji su imali i za to mehanidki "gumb" kojega smo vrtjeli i tako prebacivali kanale a moderne postaje imaju tastaturu s brojevima koje samo dotaknemo i na displeju se pojavi btoj kanala kojega smo tako ukljudili. Pri ukljudivanju (paljenju) BRP, automatski se uvijek odmah ukljuduje pozivni kanal (16. kanal). Kada ve6 govorimo o modemim BRP-ma, onda treba znati da moderni ureelaji imaju mogu6nost skeniranja, dakle slu5anja,dva li vi5e kanala ( obidno do l0 kanala) koje im odredimo umetanjemu memoriju uredaja. Uredaj sam prebacuje i prislu5kuje na nekoliko sekundi te kanale i ako na kojemu uhvati signal emitiranja, zadrLi ga kratko da bismo mi mogli duti da li to netko zove nas ili da li je to neSto Sto nas zanima. Ako mi nakon toga ne zaustavimo skeniranje, uredaj 6e nastaviti skenirati. U to je uvijek neizostarmo ukljuden i sluZbeni 16. pozivni kanal. Ako na5ureclaj slu5aistowemeno dva kanala, to se naziva Dual Watch ili skradeno DW Sto znadi dvostruko bdijenje a tu je onda uvijek uz neki drugi kanal istowemeno i 16. kanal. Eto to je sve Stoje potrebno da bismo "tehnidki" rukovali postajom. Prije no Sto detaljno opi5emo nadin uspostavljanja veza, moramo usvojiti, da se mikrofon ukljuduje u rad pritiskom tipke za emitiranje./ u pravilu je ugratlena na sam mikrofon/

Mikrofoni BRP su takvih karakteristika da dobro hvataju samo govor onoga tko se njime sluZi a manje i slabije zvukove koji su udaljeni i negdje sa strane.Prema tome, taj mikrofon treba drtal.i blinr ustiju, udaljen svega nekoliko centimetarai nije potrebno jako vikati u njega. PreviSe glasan govor bit 6e u predaji deformiran, pogotovo sibilantni glasovi i primatelju poruke zbogtoga teLe razumljiv. Dakle, govoriti treba umjerenom glasno6omi polako - razgovjetno. Pojedine 6emo rijedi ponavljati, ukoliko su takve, da bi mogle biti ne razumljive a u joS zahdevnijem sludaju sricat 6emo rijedi slovo po slovo pomodu medunarodne tablice sricanja slova i brojeva. POZI\AII ZI{AI( ILI ZNAK RASPOZNAVANJA POJEDINIH ORP ILI BRP - identifikacijski znak Pozivamo neku ORP ili BRP njenim pozivnim znakom ili znakom raspoznavanja koji se sastoji od imena i identifikacijskog pozivnog znaka sastavljenogod brojeva i slova. Taj nam znak rjeSenjem dodjeljuje Ministantvo pomorstva, prometa i veza RH. Pozivni - 9AR, znakovi na5ih ORP su: RIJEKARADIO - 9AS i DT]BROVNIKRADIO - 9AD SPLITRADIO Prallidno, pozivamo ih samo imenom bez pozivnog znaka, koji se sastoji od broja 9 i joS slova R, S ili D. Dakle, Rijeka radio... Split radio!....Dubrovnik radio! ZanaSuBRP, u odobrenju za ugradnju i uporabu, dobit 6emopozivni znak koji se sastoji od broja 9, jednog velikog slova i jo5 nekog detveroznamenkastog broja. Broj 9 oznadava da brodica plovi pod hrvatskom zastavom. Slova od A do Z su tu zato da brojevi koji slijede nebi bili vi5eznamenkasti. Ona detiri broja na kraju smo mi i na5a brodica. Uz taj "sluZbeni" pozivni znak bit 6e nam u odobrenju odobreno kao pozirmi znaki ime na5e brodice Ako nam netko zatraLi, duZni smo se predstaviti cijelim "sluZbenim" pozirmim znakom. Inade dovoljno 6e biti samo ime brodice ako je ono dakle u uporabndm rje5enju BRP navedeno kao pozivni znak. Problem nastajekada se dogodi, da vi5e brodica ima isto ime !?! USPOSTAVLJANJB RADIO VEZN OPCI POSTUPAK Poziva se na POZIVNOM 16. KANALU ili na nekom ranije dogovorenom kanalu dogovorenim s nekjm pozratim sudionikom u radio vezi ili pak na kanalu na kojima su oonaslu5anjuo' odredene sluZbe ili ustanove kao Sto su na pr. Kapetanije, "Brodospas", "Plovput", marine, svjetionici i slidno a koji kanali su za njih rezervirani. Vidi u prilogu tablicu tih kanala. Na 16. pozivnom kanalu nastojat 6emo biti kratki u govomim relacijama i Sto prije predi na neki drugi slobodni kanal koji 6emopredloZiti ili mi sami ili na5 sugovornik. Na taj nadin oslobadamo 16. pozivni kanal drugima koji Zele nekoga ztrali a ponajvi5e za one koji 6e pozivati pomo6 jednim od prioritetnih poziva. Vidi na kraju popis prioritetnih poziva. U pravilu, ovim pozivnim i svakim drugrm kanalom, posluZit 6emo se samo ako je on slobodan, Sto znadi da nitko na niemu ne emitira. ne

razgovara. Nije dopuiteno "gaziti" preko nedije veze. Intzetak se moZe napraviti samo u sludaju Zivotne opasnosti ili druge razloLnehitnosti poziva - kao Sto su prioritetni pozivi o kojima 6e kasnije biti posebno govora - odnosnotekstau ovoj skripti. U obidnim,,pitomim" i svakodnevnim pozivima - moZda samo zato jer smo Zeljni malo obidnog razgovora s nekim, pozivat 6emo propisanim nadinom tako, 5to 6emo tri puta ponoviti pozivni znak (ili pozi.,mo ime) onoga koga pozivamo i onda nastaviti: "Ovdje'n ili "zove" ....i onda tri puta ponoviti svoj pozivni znak (ili pozi',mo ime) predstaviti se i zaw5iti rijedju "prijam" ili "overo' . Zatim 6emo pridekati pola minute-minutu, da nam se pozvani odzove. Evo na primjer, kako 6e motorna jedrilica imena "Mirisna r\LL" zvali Iamo neki gliser koji plovi pod imenom recimo."Prljavi Hary"

- Prljavi Hary, Prtjavi Hary, Prtjavi Hary! Ovdje Mirisna ruia, Mirisna ruZa, Mirisna ruia! Priiam!
Umjesto "ovdje" moZe se re6i ,,zove,, a umjesto "prijam" moZe se rabitiizraz o,over". Ako je potrebno u nekim pozivima ili vezama sluZbenog karaktera, predstavit 6emo se cijelim na5im pozirmim znakom ( onaj 9 A ....) i jo5 dodati ...motorna brodica, motorna jedrilica, jedrilica ili Sto ve6 je na5e plovilo. MoZda 6emo morati ponoviti poziv ili pozivati vi5e puta - no, to iemo ponavljati u nekim razumnim razmacima i tako omogulavati, da netko u tim pauzama obavi svoj poziv. Dakle, tako 6emo pozivati dok nam se taj ne odazove ili dok nrmsve ne dojadi. Ako je netko nas pozvao, mi 6emo se odmah odazvati tako, Sto 6emo tri puta ponoviti njegov pozivni znak i redi: "Ovdje" ili 'oslu5a" ... taj i taj, a to je na5pozivni znak. Primjer odgovorana poziv: - Mirisna ruZo, Mirisna ruZo, Mirisna ruZo! Ovdje Prljavi llary, Prljavi llary, Prljavi Slu5am.Priiam!

Hary!

Nakon tako uspostavljeneveze, jedan od sudionikayeze predloZit 6e kanal na kojem 6e se veza nastaviti i potrajati sve do oproitajnog pozdravai onog na kraju: "prekid" ili "gotovo"! Dobro je pri kraju ili u dijelovima razgovora sugovorniku naznaditi da smo sve razumjeli. Medunarodno se za to rabi rijed "roder" Prije pozivanja, praktidno je provjeriti koji su kanali za razgovor slobodni, kako bismo ga predloZili za naslavak veze. U yezama brod-brod, neiemo uzimati kanale koji su rezervirani za kapetanije,marine i slidno. U razgovoru ne smije biti wlgarnih rijedi a ni emitiranja glazbe zbog "Stosa" ili neke zabave.Naravno, da nitko pametan ne6e trabunjati ne5to ne primjereno i intimno pa ma s kim odrZavaovezu - jer slu5ati ga moZe svatko tko ima BRP! Vrijeme je da se upozramo s "prioritetnim" pozivima koji imaju prednostu eteru. Prednostse sastoji u tome da prekidamo svaki drugi razgovor i kanal prepu5tamo za prioritetne pozive i veze. Oni su po svojoj vaZnosti poredanilsdnim broj evima. Str.30

1. PRIORITETNI POZIV .POZTY POGIBELJI To je poziv u sludaju kada prijeti pogibelj. Kada brodu prijeti havarija i kada su ljudi na brodu-brodici u iivotnoj opasnosti. To je poziv "Mayday" Izgovara se MEDE. Ovim pozivom traZimo hitno pomo6 jer je brod u ozbiljnoj opasnostiod potapanja, razbijanja ili nekakvog drugog uni5tenjapri kojemu su Zivoti putnika i posadeu opasnosti.Op6enito- ZMTNA OPASNOST. Upu6uje se svima na 16. pozivnom kanalu na slijede6i nadin kao u ovom izmi5ljenomprimjeru.

MAYDAY, MAYDAY, MAYDAY I POTTV SVIMA. OVDJE MOTORNA BRODICA BARBARELA, BARBARELA, BARBARELA. IMAM PRODOR MORA U BRODICU. TONEM. MOJA POZICIJA:

Smnvl: +4zra' ouZnvl: +15"45' VJETAR

SJEVEROISTOdNI 25 dVOROVA. PRIJAM!
Gore je spomenuto da se mayday izgovan kao francuska rijed "m'aider", kao "mede" a najde56eduti 6emo izgovor *mejdej". Pozicija moZe biti i opisna.Na pr. "Nalazim se oko pola milje jugozapadno od Sita prama Zutu." Uz podatak o vjetru moZe se dodati i podatak o visini valova. To je sve vaino znati onome tko bi mogao doci u pomo6. Kada se netko javi, dodaju se i ostali podaci koji 6e koristiti da pomod stigne na pravo mjesto a ne k nekom brodu koji nije zvao pomo6.lzgled, velidina brodice, boja trupa, ima kabinu, nema, ima jarbol ili dva. Zatim se joi naznaduje vrijeme prvog poziva, ime zapovjednika, opis uzroka neda6e, broj putnika i posadei sl. Ti se dodaci mogu i kasnije objaviti ako se u prvimpozivima to nije stiglo ili moglo a posluZit 6e traganju za ljudima, u eventualnoj istrazi o havaiji, za naknaduSteteod osiguranja i slidno.. Cijeli se prvi poziv ponavlja do nedijeg odziva. Onaj tko se javlja na poziv, ponavlja najprije naziv Iog prioritetnog poziva:- MAYDAY, MAYDA)L MAYDAY! Zatim se ponavlja ime-pozirmi znak brodice koja je pozvalau pomod - sve izgovoreno tri puta - zatim: OVDJE ...pozivni znak onoga koji je primio poruku, i odazivlja se i time potvrduje da je poziv "mavdavo' primlien"! Veza se pro5iruje i nastavlja i na druge postaje koje se ukljuduju u djelovanje i ponavlja osnovna poruka-poziv za pomo6. Svi koji to mogu, 5to znadi, da Zivotno ne ugroZavaju sebe, moraju sudjelovati u spa5avanju ne samo radiopostajom nego i svojim plovilom. To je sveto pravilo i zakon svakog pomorca i nautidara.Ako je ugroZenbrod-brodica na takvom mjestu da ga ne duju oni koji bi mogli do6i u pomo6 a duje ga netko koji je moZda daleko ili iz bilo kojeg razloga ne moZe sti6i u pomod svojim plovilom - taj 6e posluZiti kao posrednik u radio vezi. On 6e ponavljati poruku-poziv u pomo6 s dodatkomrijedi "RILEJ" Dakle, "mede rilej, mede rilej.... i tako poziv proslijediti. Od trenutka prvog MAYDAY poziva, pozivni 16. kanal u podetku a onda izabrani koji 6e biti u funkciji spa5avanja,mora biti slobodan samo za to spaiavanje. Dakle, prekidaju se svi ostali pozivi i razgovori. To se osigurava signalom Str. 31

SEELONCE MAYDAY. lzgovara se prema francuskom: "SILENCE MEDE'. Prekid rada na kanalu a u korist veza za organizaciju spa5avanja moZe se zatraiiti i njedju *SEELONCE DISTRESS'. U tijeku akcije spa5avanja koje dulje traju i svi su ve6 o svemu osnovnom obavije5tenipa nema potrebe drZati sve ukljudene kanale strogo rezerviranim samo za taj sludaj a pojavi se potreba i drugih radio komunikacija, ( mogu6eje istowemeno jo5 nekome potreba zvati ovim istim ili kojim drugim prioritetnim pozivom ) moZe se to najaviti rijedju,,PRUDONCE* - Sto 6e oznaditi ogranideni rad ostalim postajama na tom kanalu. U radiotelegrafrji poziv za pomo6 je signal Morseovom abecedom od tri slova *SOS''. Priprema se i uskoro 6e se uvesti u funkciju novi dodatni uredaji na radiopostajamakoji 6e jednostavnim ukljudenjem jednom tipkom ili gumbom automatski uz poziv za pomod proslijediti i poziciju koju 6e uredaj primati na plovilu iz GPS satelitskog sistema.Vratimo se nastavku postupaka sadajo5 wijede6eg starog sistema i nadina. Brod ili brodica koja je primila poziv i poruku "mayday'' i nakon Sto se odazvala, a nije blizu ugroZenog,mora Sto hitnije odaslati SVIMA ( HALLO ALL STATIONS) primljene podatke kao i podatke o svojoj poziciji i poduzetim mjerama glede pruZanja pomo6i ugroZenom. Naravno, da su oni koji su bliZe mjestu havarije ili su brZi, najpozvaniji pruZiti pomo6. Svi koji su u stanju pomo6i, dogovorit 6e se tko 6e voditi akciju spalavanja a najbolje je da taj zadatak preuzrne Obalna RP. Svi ostaju nadalje l vezi i obavje5tavaju o poduzetom, - o pribliZnom vjerojatnom vremenu dolaska do ugroZenog i sve ostalo Sto moZe sluZiti uspje5nom spa5avanjuLivota ljudi i samog broda. Ponekad to sve moZe i dulje potrajati i produljiti se potragom za preZivjelima ako je plovilo potonulo. U tom se sludaju u eter powemeno ponavlja ogranidena mogu6nost uspostavljanja ostalih veza na pojedinim kanalima s rijedju *PRU-DONCE". Sve to uz ono ostalo obvezno,vlastiti pozivni znak, ime onoga kojemu se pomaZe,itd. sve ponavljanjem po tri puta. Kada je spa5avanjeokondano i sve frekvencije se opet oslobadaju za redormo uspostavljanje veza, to se obzranjuje rijedju "SEELONCE FEENEE'. Izgovara se SILENCB FINI. Ponovit 6emo joi jednom naziv toga , na prvom mjestu prioritetnog poziva:.

BDE_MEDE_MEDE
Ovo morate znali o tom prvom i prioritetnom pozivu ne zvali ga nikad osim na ispitu! Ovaj poziv, kao i ostali "prioritetni" zovu se u neZeljenim situacijama. U tim situacijama moramo pripaziti da se na pojavi na brodici panika. U panici ljudi postupaju ne razborito. Zato se pobrinite, za sebe i za ostalena brodici da budete smireni, odludni u postupcima ali svakakobez panike. Tako se uvijek na<lenajbolji izlaz iz neugodnesituacije. Uvijek postoji izlaz! Nastavit 6emo na5eupoznavanjes drugim po redu prioritetnim pozivom.

2. PRIORITETNI

POZIV - PORT]KA HITNOSTI

Znak i poruka POGIBELJI. ( MEDE ) Znak i poruka HITNOSTI. ( PAN PAN ) Znak i poruka SIGURNOSTI. ( SEKtruTE ) Radio-goniometrijski podaci. Obavje5tenjakoja se odnosena plovidbu i sigurno kretanje zrakoplova ukljudenih u akciju traganjai spa5avanja. 6. Obavje5tenja koja se odnosena plovidbu trgovadkih brodova i meteoroloiki podaci koji su namijenjeni meteorolo5kojsluZbi. 7. Brzojavi koji se odnosena primjenu povelje IJN. ( ETATPRIORITENATIONS ) 8. DrZavni brzojavi i razgovori za kojeje izridito IraLeno pravo prvenstva zbog neke posebne vaZnosti.( ETATPRIORITE ) 9. SluZbene obvjesti koje se odnosena rad sluZbe _ PAN PAN _ PAI\ P AI\ PAN radio komunikacija. 10. Ostali drZavni brzojavi i razgovoi, brzojai 3. PRIORITETNI POZIV-PORI]KE O "Crvenog kiLa" koji se odnosena ratne SIGURNOSTI zafvorenike i novinarski brzojavi. 11. Na kraju, sav ostali radio promet i privatni razgovori. Ovaj poziv zatzima tre6e prioritetno mjesto po redu a Posredstvom ORP moZemo se povezati s - SEKURITE poziv se izgovan * SEKIIRITE telefonskom mreZom i telefonirati bilo kamo na ovoj SEKURITE " s naglaskom na zadnjem "e" u rijedi planeti. Za to moramo sklopiti ugovor s '?lovputom" u sekurite. Ovaj se poziv upu6uje <SVIMA> i opet s Splitu a tel. inpulse pla6at 6emo prema cjeniku u zlatnim redo"'nim predstavljanjem svoga pozivnog znaka i s francima - no preradunatou Kune. No, danas imamo za opisom onoga zhog degazovemo a to 6e ovoga puta biti to mobitele. Svojom BRP moZemoposlati i brzojav! ne5to Sto se tide ne samo nas i na5e brodice, nego svih koji plove u tom akvatoriju ili mu se pribliZavaju. To su NAPOMENA: U ovom predmetu na ispitu spada navigacijska ili meteorolo5ka upozorenja ili neka druga i pitanje o globalnom GMDSS sustavu spa5avanjana upozorenja na neuobidajenu opasnost koja vreba na moru o demuje rijed na 39. stranici ovoga repetitorija. plovnom putu. - Pojava nekog izrenadnog jakog vjetra, magle, plimskog vala, prepreke na plormom putu ili TELEF'ONSKI RAZGOVORI POSREDSTVOM opasnog plutajudeg objekta kao 5to je na pr. neki vedi OBALNE RADIO POSTAJE trupac, odlutalo plovilo bez posade i slidno. U poruci, osim opisa dat 6emo i poziciju gdje je opasnost za Ovom uslugom moZe se BRP sluZiti samo kada plovidbu. To moZe biti i opisno. Na pr. <Veliki trupac se ima sklopljen UGOVOR za talr..'re usluge. Ugovor se slobodno pluta oko dvije milje sjeveroistodno od rta sklapa i uplaiuje godi5nja naknada za to "PLOVPUTU. Sorinj, no5en morskom strujom prema sjeverozapadu. u Splitu, Obala LazareIabr.l - a impulsi posebnoHT-u. Ova poruka, u takvom ili slidnom sludaju, mora doprijeti Postupak: Uspostavit 6emo vezu "op6im postupkom,' do nadleZneispostaveLudke kapetanije koja 6e poduzeti na rezerviranom kanalu ORP ( vidi tablicu ). Dat 6emo mjere da se opasnostza plovidbu, ukloni s plovnog puta. operateruORP-e broj na5egugovora na koji 6e se teretiti Dakle, poziv "sigurnosti" je: tro5kovi telefonskih impulsa kopnene mreLe. Dat 6emo telefonski broj kojega Zelimo pozvati. Operater ORP-e 6e _ SNKtruTE _ SEK nam uspostaviti vezu. Ako to ne bude odmah, on 6e nas pozvati na istom tom kanalu kada uspije dobiti traZenu Nakon prioriteta "Mayday", "Par pan" i "Sekurite", vezu. Na kraju razgovora,re6i ie nam koliko namje veza slijede prioritetne emisije u sluZbi meteorologije, sluZbeni telefonskog razgovora trajala. To ie biti izraZeno u brzojavi, obavijesti op6eg znadaja i drugo. Na ispitu, minutama a prama kojima se obradunava naplata ispitivad 6e vam dati primjer neke situacije ili dogatlanja telefonskih impulsa. Naplata 6e sti6i na adresuiz ugovora a vi 6etemorati ocijeniti koji 6ete poziv primjeniti u tom u roku od mjesecdana. sludaju. Pa 6ete razmisliti: Ako biste se vi na5li u tom primjeru, tide li se to samo vas i va5e brodice ili i ostalih koji plove u tom akvatoriju? Jeli Zivotna opasnost ili

Signal hitnosti sastoji se od dvosloZnerijedi "PAl{ PAI\" ponovljeno kao i u svakom pozivu, tri puta. Rabi se u prilici ili bolje re6i, ne prilici - a opet se tide nas i na5e brodice. Nije neposredna"Zivotna" opasnost ali je stvar hitna. Na primjer: Netko se powijedio ili ozbiljnije obolio. Treba nam hitno medicinska pomo6 ili makar sa{et- Ili banalni primjer: Zaboravlli smo uzeti dovoljno goriva i ne moZemo dalje a negdje smo u "pusto5i" i slidno. Dakle, tu se ne radi o izravnoj Zivotnoj opasnosti ali bi moglo biti "belaja" pa je zato stvar hitna. Takav poziv ima svoje drugo prioritetno mjesto, odmah iza ooMaydaya"i obavlja se istim nadinom: PAN PAN PAi\ PAN - PAN PAN ! Pa onda tri puta pozivni znak onoga koga se zove ili op6i poziv 66SVfMA", pa onda svoj pozivni zrm.k, pa onda Sto nas to zabrinjava, Sto molimo i nararmo poziclja i ostalo. Mornarska solidarnosti u ovoj bi neprilici morala biti susretljiva a svakakoi odredenesluZbe.Dakle, poziv hitnosti:

samo "hitno"? Prama tome 6ete se odluditi za iedan od ova tri prioritetna poziva. KOMPLETAN RED PRVBNSTVA U RADIO PROMBTU - PRIORITETI l. 2. 3. 4. 5.

Str.32

RADIO BRZOJAVI Izbroda - brodice moZemo posredovanjemORP poslati brzojav. Posfupak Uspostava veze s OBP na njenom rezerviranom kanalu - op6im postupkom. ZaIim broj ugovoraa onda brzojav koji ima ove dijelove: 1. Naziv polaznogmjesta ( ime brodice ), redni broj brzojava,broj rijedi, dan predaje, wijeme predaje. Broj se dajepo redu od 1. pa dalje, podev5iod 0000 sati pa do 2440 sati svakog datuma. Novi datum novi podetniredni broj I. za taj datum. Sati se pi5u s detiri znamenke. Prve dvije su sati a druge dvije, minute. 2. Omaka: Rpx : pladeni odgovoi; Tmx: na vi5eadresa; Uruiiti x....: urudenjeodredenogdana; Tfx: urudenjediktatom telefonom; URGENT: hitan brzojav (najhitnija dostava) primatelja brzojava i sadrZaj( tekst ) 3. Slijedi adresa brzojava.Na kraju se dodajepotpis ovla5teneosobe koja Saljeradio brzojav a toje u na5emsludaju zapovjednikbrodice. Ostaje jo5 (kaZu) najteLe na ispitu iz ovog predmeta.To je metlunarodna tablica izntaja pojedinih slova i brojeva sricanjem. To nam treba kada je zbog smetnji ili oslabljenog signala, smanjena razumljivost poruke a vaino je todno razumjeti recimo ime, neki naziv, broj raduna i tome slidno. lnilaj je mjeiavina engleskogi nekog esperanta. Nagla5eni vokali su u tablici podcrtani. Ovu tablicu imajte uz svoju BRP- na vidiku! No, prije nego Sto podnete na pamet "biflati" tablicu sricanjaslova - evo jo5 nekih odgovora na mogu6aispitna pitanja. Na brodici moramo imati pri ruci Uporabnu dozvolu za rad na5e BRP i osobno ovla5tenje voditelja brodice odnosno, radio-operatera. Na brodovima trgovadkemornarice vodi se dnevnik rada BRP. BiljeZe se podaci o wemenu rada, okvirnom sadrZaju razgovora i poruka, podaci o odrZavanju akumulatora, servisiranju i upizuju doslovni sadrZaji svih primljenih ili odaslanih osnovnih prioriietnih poziva. To je obveza zbog eventualnih provjera u istragama nakon mogu6ih nezgoda,dokazivanjanedije krivnje i sl. Frekvencijskapodrudja na VHF valnoj duZini su od 156 do 163 Mhz ( megaherca ) a podijeljenoje to, ponovimo to jo5 jednom, na 56 medunarodnih uporabnih kanala.Rabe se kanali od 1.do28. i onda od 60.do 88. kanala. Ostali kanali izmedu ovih navedenih, rezervirani su uglavnom za svjetsku meteorolo5ku sluZbu pra6enja wemenskihprilika. POZIVNI 16. kanal je na frekvenciji 156,8 MHz. Kratica VHF dolazi od engleskih rijedi " Very Hight Frekvency" - Vrlo visoke frekvencije. Razmak izrne<fu pojedinih kanala je 25 kJlz ( kiloherca) je jedinica mjere za frekvenciju. t herc znadi Hertz (herc) jedan titraj ujednoj sekundi. I kiloherc je tisu6u titraja u jednoj sekundi a I Mhz je jedan milijun titraja u jednoj sekundi.Eto, neka znate i to. Znamo ve6 - ako je potrebno, sricat 6emo rijedi slovo po slovo i to prama medunarodnopropisanoj tablici sricanja slova i brojeva. Na ispitu dobit 6ete zadatak sricanja svoga imena ili imena broda a moLda ispitivad ianisli i ne5todtugo. A sad idemo na Strebanje! Str.33

MEDI]NARODNA TABLICA SRICANJA SLOVA I BROJEVA ( naglasak je na podcrtanom slovu)

slovo rzgovor slovo S rzgovor

A B C D E
F'

ALFA BRAVO
CARLI

T U

G
H I J

DELTA EKO FOKSTROT GOLF' IIOTEL

INDIA

v w x
Y Z
O-nula

K
L M N

DT]LIJET KILO
LIMA

1
)

o
P

0
R

MAJI( NOVEMBER OSKAR PAPA KVEBEK

ROMIO

3 4
5

6 7 8 9

SIERA TAI\GO JT]NIFORM VIKTOR WISKI EKSREJ JENKI ZULV NADAZIRO T]NAUAII BISOTU TERATRI KAR'TEFOR PANTAFAJF SOKSISIKS SETESEVN OKTOEIT NOVENAJN

Nije sluZbeni propis, ali to se rabi, da se za na5a slova s Na "kvadicom", izgovara dva puta slovo bez kvadice. N vadice.Na pr. za "Z" kazat 6emo zulu-zulu. Evo varr,i'za vjeLbu vjeLb rijedi pa sridite: JADRAII,_ SILBA, voDIcE, VODICI MURTE& SIBENIK, PASMAII, HRAMINI RAMINA, favocr,lv&, L.ilr, woLF, XAVIER, yAMAril AMAIIA. K tome dodajte svoje ime i prezime, svoj ukinuti JMBG i rti cifru koju bi mjesednohtleli zaradivati - pa 6ete imati sr r sva slova i brojeve.Sve bez eledania u tablicu! JoSnekoliko detalja koje je dobro znatii - p a i iz z , - pa a ispit. Postavljanje i ispravan rad na5e BRP kontroliraj ontroliraju inspektori za radio veze. Ako ne5to ne valja, mogu nar nam zabraniti rad. ORP nas moZe povezati s deZurnir deZurnim medicinskim sredi5temkoji 6e nam dati lijednidke uput idke upute ako nam to zatreba. Mi 6emo pripremiti podatke o podatke oboljelom ili powijeelenom. Simptome bolesti, starosn i, starosnu dob, tjelesnu temperaturu, puls, krvni tlak, prebolje. preboljele bolesti u pro5losti, alergije i drugo. Isto tako moZem r moZemo zatraLiti od ORP meteorolo5ko izvje56e - wemensk vremensku prognozu ukoliko je nismo mogli slu5ati u terminu kac minu kada se redormo emitira. No, unazad dvije{ri godine, a nadajmo da 6e to biti i u budu6e - na 67. kanalu c od jutarnjih sati pa do naveder emitira se ponavljanjem u rljanjem razmacima od nekoliko minuta, pomorska wemensl wemenska prognozauz hrvatski najo5 trijezika. I sadajo5 ne5to,Sto6e Vas opet uzrujati - jer n! ti nije u ispitnom programu ! U otvorenom razgovoru na radio vezi. sluZimo r dakle hrvatskim jezikom. U vezama sa inozemni Inlm nautidarom, moZemo na engleskom ili njegovo vom materinjem jeziku - ako ga znamo! Ako nismo ba5 "cijel :ijeli poliglot", moZemo se posluZiti medunarodnim signalnin lnim kodeksom ( MSK ) kojega najavljujemo rijedjr "INTERKO" ili signalnom grupom od dva slova: YU ( 'Jenki, juniform" ) Stoje ve6 dvoslovdani kod iz "MSK"-a. Kodovi se naime sastoje uglavnom o( od dvoslovnih'5ifri". Evo znadenianekih kodova uz koie nJa !e

onda ponekad treba dati barem jo5 podatak gdje ste, poziciju i kako 6e vas prepoznati. CB (darli-bravo).. . . . . . . . . . ...- Trebam hitno pomo6. CB6 (darli-bravo-soksisiks)- Pomo6! PoLar na brodu. - Tonem DX (delta-eksrej)... JF (itulijet-fokstrot).-. Nasukansam KF (kilo-fokstrot)... ..- Trebam tegljada GW (golf-viski)... .... - eovjek u mom NF (november-fokstrot).....- Idete u susretopasnosti RTS (romio-tango-siera).... Moje sidro ore To su samo neki MSK kodovi. Ima ih jo5 valjda 15 puta toliko. Sve ovo wijedi i za signalni kodeks sa zastavicama gdje svaka Zastavica oznadavajedno slovo ili broj. I na kraju podatak: Uspostavljen je telefonski broj za poziv u pomo6. MoZemo ga dakle zvati mobitelom. To je broj: 9155. Pogledaj u dodatku skripte (str.39) " Susstav GMDSS" - jer i to ide uz ovaj predmet. Evo i popis kanala na kojima moZete duti wemensku prognozu koja se emitira cijeli dan, na 4 jezrka uz stanke od po 5 minuta. Podrudje kapetanije Pula: kanal73., Rijeka: 69., Split: 67. i Dubrovnik: 73. TABLICA REZERVIRANIH KANALA NA VHF ( nije u ispitnom programu )

RED ULUKAMA Iz godine u godinu sve su ve6e guZve i stiske u uvalama, mandradima i lukama. Sve je teLe nali slobodan vez na pristanu pa i mjesto na sidriStima.To znadi da je sve ve6a potreba po5tivanja utwdenog reda u lukama. Najprije 6emo po5tivati propis da prednost ima onaj tko izlazi iz luke. Logidno. Kad on izade, bit 6e slobodno jedno mjesto viSe. Kada ulazimo u luku, plovit 6emo primjereno udaljeno od lukobrana tako, da dobro vidimo ulaz-izlaz, kako nebi doSli u priliku da se sudarimo s nekim koji izlazi iz luke. Prednost u ulaZenju ima nararmojedrilica kao i veii brod a mali de iza njega jer je on okretniji, manje ga zanosi vjetar i treba mu manje mjesta za manewiranje.

i#*
9_
I

,/ w

b^:

ORP

Slu5anie i rad kanal rnJeme

Met.
kanal

Izvi.
vrije me

RIJEKA RADIO

4 ; 16;20.i 24. 7;16;21; 23.i28. 4:7.ill.

0 -24h

24.

0535 1435 1935

SPLIT RADIO DUBROVI\IK RADIO LUC .KAPETAIIIJE ISPOST. L.KAP. MARINE

0 -24h 7;21. i 28. 0-24h 0 -24h

uredov vriiem

054s 1245 1945

4625 1320 2120

4i7.

10.i 16. 10.i 16. 17; 14. i 15. 16.I 17. 14.

SVJETIONICI BRODOSPAS SPLIT

A) Prednost onome koji izlazi. Ve6i brod ulazi prije a mali ieka. B) Vozi pri ulaienju u Sirem luku, dalje od ruba lukobrana. U luci, veZi se gdje je slobodan privez. Ako je mjesto "rezervirano" oznadenobovom na kojoj je muring ( sidreno uZe "mrtvog sidra") a nema brodice na tom vezu - moZemo se vezati priwemeno. Ako dode brodica diji je to vez, moramo ga osloboditi. To znadi, ako smo se vezali na takvom mjestu, ne smijemo oti6i i ostaviti brodicu. MoZemo, ako smo od nekoga dobili pouzdanu informaciju da se na to svoje mjesto ne6e u tom wemenu vratiti vlasnik veznog mjesta. Isto tako ne6emo se i ne smijemo vezati na takozvanu "operetivnu obalu". Na obalu gdje je rezerviran pristan za brodove linijske plovidbe ili trajekta. Ako je luka krcata a ima vodenog prostora, Sirokaje - postoji mogu6nost da se veZemo uz nediji bok ili po nedijoj t.r;rri. Za takav privez moramo dobiti odobrenje onoga na koga se namjeravamo vezati. ZnaEi, moramo pitati i zamoliti da nam dopusti takav pivez. U pravilu, dobit 6ete odobrenje ( ako imate dobre bokobrane!)- osim ako ovaj namjeravaubrzo isploviti. U tom sludaju, oslobodit 6e vam mjesto - pa 6ete malo pridekati - pa opet dobro.

r. dan 0730 do 2030

prLzn 0730 do 2000.

,ot{i/

Ovi podaci mogu biti promijenjeni, pa to treba svake sezoneprovjeriti. Napomena: U lukama je ogranidena uporabaBRP. Samou posebnim sludajevimahitnosti. Uspje5ne vam radio veze odmah nakon uspje5nopoloZenogispita iz ovog predmeta ! Mogli bi se sada malo zabavljati s plovidbom u oteZanim uvjetima, redom u lukama i ostalim propisima...

Str.34

U lukama rekli smo vei, ne treba rabiti BRP bez velike potrebe. Ako imamo istovar nekog tereta, potrudit 6emo se, da taj teret ne bude dugo na samom pristanu. Ne6emo ostavljati rastegnutesvoje konope po obali, da se o njih spoti6u prolaznici. Postavit 6emo za5titne bokobrane po bokovima, da ne o5tetimo tudu pa ni svoju brodicu. Ako moramo utopiti sidro, pazit 6emo da nam nai sidrenjak ne prelazi preko nekog vei poloZenog. U luci ne smijemo buditi i galamiti ili slidno uzremirivati ostale ljude na privezu u luci - osobito u no6nim satima. Sve to wijedi i za pivez u marini - jer i to je zapravo luka. A privezat 6emo sena obalnubitvu po propisu - s pasnjakom. PLOVIDBA U OTEZANIM UVJETIMA

OteZani uvjeti plovidbe nastupaju u newemenu, kada vjetar digne velike valove. Za brodicu nastaje otelana plovidba kada se duZina vala izjednadi s duZinom brodice a visina vala dosegne visinu njenog boka. Brodica 6e tada zabadati pramac u, val a po boku je mogude zalijevanje.Tada treba paZljivo konnilariti koso na valove i ako se ide niz valove - poku5ati "zajaSiti" val. Ploviti na njegovu hrptu koji 6e nas nositi. Niz valove i struje moramo biti s na5im pogonom brLi od struje i valova kako bi nas kormilo "slu5alo" - bilo udinkovito. U moreuzimagdje sepojavljuju jake plimne ili struje oseke, moramo pak imati dovoljno snaZanpogon za svladavanje te struje, ako idemo protiv nje. Ako nam je recimo motor preslab- stajat6emou mjestu ili dak i6i u nazad,. Osobito oteZani uvjeti plovidbe su po magli. Plovit 6emo "na sluh". Osluikivati 6emo od kuda dolaze zvudni signali za maglu - isti takvi kakve 6emo i mi davati. Najmanje svake dvije minute po jedan dugi zwk. A kako se po magli malo ili ni5ta ne vidi - plovit 6emo po karti, kompasui kronometru (satu) - ako smo se na wijeme za to pripremili, ustanovili poziciju, udaljenost i sve ostalo 5to ste svladalina str. 18. i 19. i u dodatku ove skripte. Manje oteLani uvjeti su i stalne morske struje koje naszanosedtip llarrsa pravog) pa brodica ide preko dna zapravo nekim drugim kursom. Na pomorskoj karti oznadenje smjer struje strelicom i podatkom u "dv" (dvorovima) koliko je ta struja brza. Imamo tri wste struja. Stalna ide duZ na5e obale prama tr36anskom zaljevu a wada se uz talijansku obalu. Plimna struja i struja osekekoje nastaju kada more plimom ulazi u neku uvalu ili koz moreuz. ili za osekeizlazi.

<_ea<<<( <lly-tq{s
stalna plimna

= 2dv
oseke

Pogledajmo na crtelu primjer zanosa struje ili vjetra dode na isto.

Smier,vietra

l _ put preko ona

Str.35

Brodica koja je krenula zacrtanim kursom izpozicljePl, trebala je biti tamo naprijed - na crti kursa. No, naSlase na poziciji P2. Vjetar je u ovom primjeru pritiskao brodicu u lijevi bok i zanosio je u desno. Po kompasu zanosio ju je u plus. Ako idemo mjeriti onaj pravac "preko dna" ispada da je brodica plovila zapravo tim kursom a to je vi5e ( u + ) nego onaj Kp ucrtan u planiranju plovidbe. To smo sve ustanovili naravno provjeravanjem pozicije (P2) brodice. Da je struja ili vjetar pritiskao desni bok, brodica bi bila zanljeta u minus - u lijevo. Ako bismo dalje plovili pod istim uvjetima, istim vjetrom ili strujom u bok - morali bismo u ovom primjeru kurs kompasa smanjiti najmanje za toliko koliko nam je brodica preko dna oti5la u plus. Todan Kk dobiva se radunski ili grafidki a to je opet vaino za dulje rute i tamo gdje su struje ili vjetrovi stalrri. Za nas male ovdje medu mnogobrojnim na5im otocima, gdje je iza svake punte vjetar druge jadine pa i smjera to popravljamo tako Sto "od oka" usmjeravamobrodicu u vjetar ( malo ili malo vi5e - koliko je jak vjetar) i tako plove6i djelomidno postrance ( tak, kak pes beZi! ) stiZemona odredi5te.Pravilo glasi: Ako nam je vjetar ili struja u lijevi bok, zanosi nas u "plus". Ako su u desni bok, zanosi nas u "minus" ocjenjuju6i zanos stupnjevima kompasneruZe.. Osim oteZanih uvjeta plovidbe imamo nekad oteZaneuvjete sidrenja ili priveza na obali. Toje, ako nas na nezgodnom mjestu zatekne nevera. Ako smo u uvali otvorenoj na smjer dolaska nevere ( sa zapadadolazi) i jo5 smo recimo, u druStvu "problematidnih" nautidara koji su se tko zna kako usidrili ili vezali - bolje nam je napustiti to mjesto i zaploviti u susret neveri plove6i, znate ve6 - na koso na valova. JoS bolje je na wijeme "nanju5iti" neveru i skloniti se u neku za5tidenuuvalu ili luku. Ovi "stacionarni" oteZaniuvjeti su i kada ste na5li neki zgodan kutak za pivez ili sidrenje, pa dak tamo pluta neki stari plastid.nikarnistar kao bova s konopommuringom i vi ste se tamo vezali. A onda dode "doma6i", pa vam podne nabrajati koliko 6e vas doii taj privez na no6 - po brodici, po osobi, po cucku ako ga imate na brodu... itd. A sve to moi.da besprarmo.Za napladivanje nodenja na privezu moraju biti ispunjeni i neki propisani uvjeti kao na primjer: Mogudnost odlaganja sme6a,voda, WC a napose siguran muring i drugo. S druge pak strane - i nautidar mora biti civiliziran. Ako ima mjesta u nekom malom mandradu, najprije 6emo pozdraviti one koje smo tu zatekli a ponajprije "doma6e". Pa 6emo onda pitati, moZemo li se tu vezati ? Do sadanije se dogadalo da bi vas netko otjerao.No, podelo se dogadati.Covjek duva mjesto za syog "fure5ta" koji 6e tu ne5toi potro5iti. Ako smo tu primljeni i bili tu, ne6emo brati praske (breskve) ili grozdove kao da je to na5e ili nidije. Ne6emo im nedim zasmraditi mandrad.Na odlasku 6emo se uz pozdrav zahvaliti. Imajmo na umu, da su te ludice i mandrade izgradili ti "domadi" ili njihovi preci pa

poStujmo to.

Pogledajmojo5 jednom dio propisa i pravila plovidbe brodica objavljenim u Narodnim novinama br.21 od25.02.2005. Podiela plovila prema namieni: 1. Brodica za osobne potrebe- 2. Brodica za gospodarskepotrebe. 3. Jarmabrodica ( ratne mornarice,javne djelatnosti od opieg interesa,trgovadke mornarice i sl- ). 4. Jahta za gospodarskeswhe. 5. Iahta za osobne potrebe. 6. Rekreacijsko plovilo bilo koje vrste namijenjene za sport i razonodu duljine trupa od 2rS do 24 metra mjerenoj prema usugla5enoj normi, ne ovisno o vrsti goriva. 8. Osobno plovilo na vodomlazni pogon (skuter) Zatim imamo joS "Sportsku brodicu ili jahtu" iskljudivo namjenjenu sudjelovanju na Sportskim natjecanjima prema klasama ili izvan njih. I na kraju, brodica na vesla. Brodica ili jahta ovisno o velidini i tehnidkim karakteristikama, - podrudjima: moZe ploviti u slijede6im KATEGORIJAMA Kategorija ili podrudje I obuhvaia sve medunarodne vode. Kategorija II obuhvaia medunarodnu plovidbu Jadranskim morem. Kategorija III obuhvada plovidbu unutra5njim morskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama koje su pristupadnes mora. U toj tII kategoriji za pojedine brodice - a prema velidini i konstrukciji u Plovidbenoj dozvoli brodice bit ie naznadenoogranidenje plovidbe: IIIa - do 6 Nm od obale kopna ili otoka. IIIb - do 3 Nm i IIIc - do I Nm od obale ili otoka. Kategorija IV obuhvada plovidbu lukama, zaljevima, rijekama hrvatskog Jadranskog sliva koje su plorme od mora. Isto tako i Prokljanskim jezerom. Kakvim plovilom je ovla5ten ploviti i zapovijedati osposobljeni Voditelj brodice kategorije "B". Plovilom registriranim kao "brodica" a to je do 12 m. duljine ili 15 GT prostomosti i smije prevoziti najvi5e 12 osoba. Sa "Bu kategorijom moZete ploviti (zapovijedati) i jahtom do 30 BT ako na njoj plovi za osobne potrebe ili je imajmljena bez posade. Plovidba je u tom sludaju ogranidena na jedno od podrudja III ili na podrudja IV. ( elanak 8l - stavak 2 ) Voditelji brodice kategorije ffAff ovla5teni su ploviti s brodicom do 7m. i do 15 kW porivne snagemotora. Moramo sada upotpuniti i pro5iriti jo5 neke odgovore na pitanja- Bit ie tu i djelomidnog ponavljanja - moZda na malo drugadiji nadin a obja5njenja potpomognuta crteZima i slikama. Pogledajmo joS jednom kako se sluZimo "resetkom" sazdanom od paralela i meridijana, kako bismo mogli Sto todnije odiediti bilo koju todku na moru (ili na kopnu takorter).

zamiSljeno prolazipolcraj ntjezdarnice kraj Londona. I od tog "nultog" prostire se 180' meridijana na istok a isto toliko na zapadi tako se ozaailavageografska duiina. BiljeZi se slovom l" (Lambda). Stupanjje dostavelik pa je zato on podijeljen na 60 minuta a minute, svaka na l0 dijelova koji se nazivaju kablovima. Stupnjevi, minute i kablovi su oznadenina rubovima karata. Horizont nam je unaokolo podijeljen na 360' kao u ostalom svi krugovi i kruZnice pa tako i ova na5akojujo5 nazivamo "ruZom kompasa" i imamo je ucrtanu na svakoj pomorskoj karti. Brodica uvijekplovi pod nekim kutom u odnosuna hrizont i stranesvijeta. Tu su onda joS i neki drugi kutovi.Najbolje 6emo to vidjeti i razaznati na crteZu lijevo. Na plovidbenoj karti imamo na lijevom i "p'(o. desnom rubu podjelu na stupnjeve, minute i kablove geografske Sirine. Tu je razmak od L minute, _.-t udaljenosti od I - orijentir za Nautiike milje u ! azimuta i kuta prirodi. Na vrhu i dnu karte je ista podjela ali ovdje razmak od jedne minute NE odgovara udaljenosti od jedne Nm u prirodi. Ako bismo htjeli oznaditi na karti poziciju brodice na moru - a oznaEava kriZidem i slovom P, moZemo se to napraviti na vi5e nadina.Jedanje na primjer, da proditamo geografskekoordinate na displeju elektronskog GPS uredaja (ako ga imamo!) koji podaci su dobiveni uz pomo6 zemljinih navigacijskih satelitai to prenesemouz pomoi Sestara iz rubova pom. karte na odgovarajuie mjesto na karti. Vidi crteZ.

Paralele,kao zami5ljeni krugovi prostiru se izmedu zemljinih polova. Paralelanaj5iregpromjera dijeli zemljinu kuglu na sjevernui juZnu polutku i naziva se Ekvatorom. To je ujedno "nulta" paralela i od Ekvatora na sjever a isto tako i najug imamo po 90" sjeveme, odnosnojuZne geografske Sirine. Onrailavase grdkim slovom <p (Fi). Pod pravim kutom paralele presijecajumeridijani. Oni idu kao zami5ljeni krugovi koji prolaze( i sastajuse u jednoj todci ) na polovima. Ti su krugovi malo elipsastijer je zemljina kugla malo spljo5tenazbog svoje wtnje oko svoje osi. Za"rrulti" meridijan odredenje onaj koji

U tom bismo sludaju wijednost g ( stupnjeve, minute i kablove ) potraZili Sestaromna poziciji Al i prenijeli to na poziciju ,A,2 nakon Stobi od prilike ustanovili prema podacima 1,,gdje ie biti Bl prenesena poziciju 82. To se naravno radi na uz pomoi najbllLe paralele i najblileg meridijana pa se onda dodaje ili oduzima ve6 prema tome da li odmjeravamo iznad ili ispod na karti ucrtane paralele i lijevo ili desno od najbliZeg meridijana. Na karti omjera 1: 100.000 paralele i meridijani su ucrtani na svakoj desetoj minuti. Ako pak Zelimo neku kriZiiem oznadenu poziclju izraziti geografskim koordinatama - onda iemo iii obratno. Od kriZiia (P) iemo Sestarom prenijeti sada razmak na rubove karte i proditati tamo podatke. Dakle u tom sludaju bismo iSli Sestaromod A2 do Al i onda od 82 do Bl. Imamo jo5 i drugih nadina za ustanovljavanje pozicije brodice u plovidbi kao i udaljenosti do odredenih objekata na horizontu. Jedan od nadina u primjeni u terestidkoj (obalnoj) navigaciji je smjeranjem rudnim kompasom ili prizmatidnim smjeralom -smjernicom na orijentire vidljive u prirodi ali i oznadenenapomorskoj karti. Str.36

.,tr56*[ru","
svoJlm postoljem, s oznakom postavljena u simetralu broda. Gornji pokretni dio okredese na postolju i na njemu su "niSan i mu5ica"u koji smjer dovedemoorijentir koji smjeramo. Tu onda odiitamo PRAMCANI KUT. Pramdani kutovi ie nam posluZiti za odretlivanjepozicije i udaljenosti orijentira.

-,\'i->-? t'

ffi,

Ruza kompasa

Enimaku O9,

Zabiljeiit 6emo wijeme prolaska brodice kada smjeranjem vidimo orijentir na pr. pod 45o. To je izmjeren kut P1. Plovit 6emo strogo istim kursom i istom brzinom dok smjeranjem ne ugledamoisti orijentir pod kutom od 90". ZablljeLit iemo opet vrijeme ovoga prolaska. I to 6e biti izmjeren kut P2. Na ovom crteZuje wijeme plovidbe sludajno okruglo 30 minuta. Znajuti brzinu plovidbe - zramo koliku je razdaljinu brodica prevalila u tom izmjerenom wemenu izmedu mjerenih prolazaka. Ta razdaljina "C" jednaka je razdaljini "B". To moZemo udiniti smjeranjem bilo kojim "dvostruke wijednosti " pramdanim kutovima. Na pr. Pramdanikutovi od 30o i 60". Ako pak ovim nadinom odredivanja pozicije i udaljenosti smjeramo rudnim kompasom na orijentir, onda moramo izradunati razliku wijednosti izmedu kuta kursa brodice i onoga kojega smo odditali na rudnom kompasu a to je bio kut koji nazivamo azimutom (o). Nd pr. K-50" a a: 120". Pramdani kut je u tom sludaju 70o. No, imamo joS jedan nadin kojega nautidari pri obalnoj plovidbi najradije prakticiraju a mnogima se dini i nekako najpouzdaniji, pri kojemu se najmanje moZe nekom zabunompogrije5iti. To je odredivanje pozicije pomoiu kutova azimuta smjeranih na orijentire i potom ucrtavanjem na pomorsku karhr. Ako jedan orijentir uhvatimo " na niSan" naSeg kompasa za smjeranje azimtila ( ol ) i one stupnjeve koje smo proiitali potraZimo na nrti kompasa pa onda taj kut pomo6u nautidkih trokuta prenesemo do podnoZja oznake toga orijentira na pomorskoj karti i poludemo olovkom crtu. Mi smo taj orijentir vidjeli s na5ebrodice, negdje s te crte - a na kojem mjestu toino, saznat iemo kada istu taklu crtu powiemo i za drugi orijentir koji ie biti lijevo ili desno od onog prvog. Dakle, odsmjerali smo i drugi orijentir, proditali koliki je azimut i taj kut opet uzeli s ruZe kompasa na karti i dovukli do orijentira na karti. Tamo gdje nam se ova dva azimutakriiaju - na5aje pozicija koju smo dobili zahvaljuju6i azimutima. Da bismo bili Sto precizniji - odsmjerat iemo i treci azimut na he6oj strani, pa ako ne dobijemo od tih azimuta ba5 toiku sjeciSta dobit iemo mali trokutii u kojemu je na5a pozicija. Najbolje da to proudimo na slijede6em primjeru na crteht. str.37

Zbrojena navigacija se primjenjuje na duljim plovidbama gdje se svakih pola sata ili sat provjerava pozicija i to se biljeZi na pomorskoj karti. Danas uz uporabu GPS uredaja satelitske navigacije, provjera da li smo na dobrom kursu i da nas nije zanijela neka struja ili vjetar skrenuo s kursa - jednostavno i lako provodimo odditavanjem na tom ureilaju i provjeravamo ucrtavanjem na pomorskoj karti. Todku provjere oznadavamo poprednom crticom i pokraj nje biljeZimo vrijeme provjere i prevaljene milje. Na liniji kursa biljeZimo kurs i eventualno ispravljanje (korekciju) kursa zbog zanosa struje, valova ili vjetra. Tekuie vrijeme biljeZimo s 4 znamenkeod kojih su prve dvije sati a ostale minute. Na pr. 0235 je 2 satai 35 minuta. Na na5em Jadranu je to srednje europsko vrijeme. Izgled magnetskogbrodskog kompasa s osvjetljenjem i na kardanu da se ne naginje i previ5e ne ljulja s brodicom, vidite na slici. Pravi pouzdani magnetski kompas mora biti veieg promjera - 25 i viSe W ' q centimetara u promjeru. Mora se takoder moii kompenzirat. To znadi "u5timati" pomoiu magneta i Leljezrnh kugli kako bi se smanjile pogre5ke koje su uzrokovane djelovanjem Zeljeznth predmeta i elektromagnetskih polja na plovilu, kako bi onda Sto todniie odditavali kurs plovidbe. RuZa kompasa vrti se na iglidastim leZajevima i sve je u nesmrzavajudojtekudini kako bi ruZabila "inertna" da ne poskakuje previ5e. Imamo joS jednu vrstu kompasa ( za bolje i skuplje jahte i brodove) a to je "Zirokompas" koji radi na principu stabiliteta i inercije vrtnje. No, taj mora stalno biti pod naponom i ako se iz bilo kojeg razloga zaustavi - treba ga ponovo baZdaiti. Kurs plovidbe moZemo ditati i na GPS uredaju ili ploterima a i na modernim tipovima radara.Moderni ploteri nam omogu6uju, da u njih ubacimo "karticu" s podacima i slikom pomorske karte podrudja kojim plovimo i da nam on lijepo kriZiiem na toj karti-ekranu pokazuje gdje smo toga trenutka - gdje je naia poziclja. Ostala navigacijska elektronidka pomagala na brodici su ehosonderi-dubinomjeri , brzinomjeri, vjetromjeri, pomorske brodske radio postaje, navigacijski GPS ureilaji i radari.

10

IfI

Dubinomjer ehosonder sastoji se od odaSiljadai prijamnika. Iz sonde smjeStenenegdje na dnu korita brodice (1) prema morskom dnu se odaSilje snop ultrazr,uka visoke frekvencije koji se jednim dijelom odbija od dna i vrada u pnjamnik fI]1;.:-,:': uredaja (2). Uredaj mjeri Eo*:6if*E vrijeme potrebno da se taj "odjek" vrati u uredaj i prema tome izralvnava i oznadujedubinu na tom mjestu. Noviji ( i skuplji ) uretlaji Salju taj snop koso naprijed pred brodicu i javljaju dubinu koja je tamo ispred brodice. Ono mjerenje todno ispod brodice kao Sto je na ovom crteZu, moZe nas upozoriti da se dubina postepeno smanjuje ali ako je negdje neka usamljena str5e6ahrid, s ovim moZemo zajaiiti na nju a s onim "kosim" odjekomprimijetit iemo je prije nego smo doSli do nje. Dobar uredaj ima i moguinost zr,udnog signaliziranja-upozoravanja pri pribliZavanju nekom pli6aku. Ehosonderi gradeni za potrebe ribarenja, upozoravaju na pribliZavanje i na ekranu prikazuju "oblak" jata riba. Dubinu moZemo izmjeriti i rudnim mjerenjem, spu5tanjem olovnice na konopu koji je oznaden uzlovima na svakom metru. Brzinomjera imamo tri vrste. Rudni s da5dicom koju 6emo baciti s pramca po boku i onda mjeriti vrijeme njenog prolaza na odredenoj duZini trupa pri poznatoj brzini brodice.. Elektridni brzinomjer se sastoji od jednog malog propelera pridw56enog na pogodnom podvodnom mjesfu na trupu a sila strujanja vode uz trup ga vrti. Vrtnjom se u ureilaju generira el. struja a njena pak jakost varira prema broju okretaja propelerdiia i onda satni mehanizam (u modemih, na displeju ) ditamo brzinu plovidbe. To neie uvijek biti potpuno todno ako ne uzmemo u obzir morske struje koje ie utjecati na poveianje ili smanjenje stvarne brzine prelaska "preko dna". Zatim, brzinu moZemo oditavati i na boljem GPS uredaju. I to todnu brzinu prolaza preko dna bez utjecaja morskih struja. Imamo joS jednu wstu brzinomjera. Oni rade pomoiu takozvane "pito cijevi" i mjere brzinu na bazi razlike pritisaka vode koji se povedavabrzinom plovidbe kadaje u suprotnom smjeru svojim ofvorom postavljena ta "pito cijev". Tako zrakoplovi mjere visinu i brzinu svojih letova..Ostalo nam je joS odgovoriti na novo ubadenapitanja u ispitni program zaB kategoriju a to je osnovnopoznavanjekori5tenja radara. Brodski radar je elektronidki uredaj koji sluli za orijentaciju i primjedivanje pokretnih i nepokretnih objekata na plo\.nom putu u uvjetima smanjenevidljivosti ( u magli ) te u navigacijski te5kim podrudjima osobito noiu gdje nedostaju svjetlosneoznakeplovnih putova ili neko plovilo nije oznadeno svjetlima. Sve to zbog i u takvim prilikama uspje3nog izbjegavanjasudara ili naleta na obalu ili otok. Glavni dijelovi radarasu: Antena valovodna, rotirajuia koja oda5iljeusmjerene impulsno modelirane vrlo kratke elektromagnetne valove generirane u oda5iljadu a prijamni dio ureclaja prima reflektirajuie povratne valove koji su se kao jeka odbili od neke prepreke na njihoru putu, prijamnik pojadava taj signal i onda na zaslonu-ekranuprijamnika stvaraju se svijetle mrlje ili todke kao odrazi ili slike nekog objekta. Vi5ebrojno udestalih 'Jekan dat ie panoramsku sliku nekog podrudja. Radara ima raznih mogudnosti a i dalje se razvljaju. Pa imamo radara koji ne samoda primjeduju ili biljeZe na ekranu neki objekt, nego se wlo precizno i todno vidi kojim smjerom se kreie i kojom brzinom te koliko je daleko. Ima ih koji i zrukom upozoravaju ako se neki objekt pnbllLi do odredene blizine. To je dosta op5irna tema i puno bi vremena potro5ili ako bi opisivali sve vrste radara s njihovim posebnostima. Svakako iete morati dobro prouditi naputak za uporabu koji 6ete dobiti od proizvoilada radara za baS taj va5 radar, jer nisu svi isti i istih

moguinosti. Pogledat 6emo kako to izgleda na slikama crteLimaiz kojih moZemojo5 ne5tosaznati o radaru.

A B C A) Izgled ureilaja bez antene. Antena se postavlja uvijek vani na poviSenom mjestu na brodici ili jahti. B) Stalne daljinske koncentriine kruZnice. Mjerno podruEje 12 M. 1,2 i 3 brodovi u plovidbi C) Stalne ekscentridnedaljinske kruZnice.

D E D) Relativnaslika podruija od 5M E) Ekscentridna slika, s pramtanicomi elektronskom smjernom

F G F) Prava slika. Vlastiti brod i mrlja drugog broda s "repi6em" kretanja. G) Mjerenje udaljenosti kruZnicom i azimutom elektronskog smjerala. Evo i primjera radarskepozicije broda na osnovi dvaju azimuta i udaljenosti Primjer uplovljavanja radarskim mjerenjem granidnih udaljenosti.

Vjetromjeri su male "vjetrenjade" koje su obidno smje3tenena vrhu jarbola. Dvije ili tri male Supljepolulopte zahvacavjetar u Str.38

t1

horizontalnoj vrftrji. ViSe jadeg i brZeg vjetra daje brZu vrtnju ona pak i odgovarajuiu jakost struje a to se odditava na displeju ili na kazaljci instrumenta. Ima ve6 vi5e tipova malih rudnih vjetromjera s kojim samo ispruZimo ruku u vjetar i znamo koliko to jako pu5e - izraieno u metrima ili dvorovima aunekihuBoforima. SUSTAV GMDSS To je globalni medunarodni pomorski radio sustav koji sluZi za sigurnost na moru i spa5avanje ljudskih Zivota u pogibeljnim situacijama. Puni naziv je "Global Maritime Distress and Safety System" od degaje napravljena kratica To je kompatibilna integracija satelitskog radio telekomunikacijskog sustava INMARSAT konvencionalnih zemaljskih sustava pomorske radio sluZbe i satelitskog radio sustavatako, da se daje prednostradiotelefoniji. Brodovi ijahte ve6e od 300 GT obavezni su sudjelovati u sustavu GMDSS. Sustav INMRSAT dini mreZa geostacioniranih satelita ( ima ih oko 17 ako se nije jo5 koji pokvario ) koji kruZe na visini od 35.865 hn. Pokrivaju zemljinu kuglu od 70' sjevernedo 70o juZne geografske Sirine. Djelovanje satelita je podijeljeno na 4 podrudja svijeta. U daljnjim razrrrstavanjem sve to ukljudeni su brojni podsustavi a sve i svi udruZenim naporima sluZeuspje5nijem,brZem i boljem obavje5iivanju u pogibeljnim situacijamai spaSavanju ljudskih iivota. Sa stajali5ta osnovne konvencije SOLAS, sustav GMDSS je prihvaden kao radio sluZba radio veza poziva u pomoc poglavito u pogibelji ali i dijelom u ostalim kada je rijed o sigurnosti.To su telelsi, radio faksovi, radio telegrami u vezi sa spaSavanjem obavje56ivanjem. i Poruke i poziv zapomo( u pogibeljnoj situaciji mogu se dakle odaslati otvorenim govorom putem radiotelefonije na pozivnim svim frekvencijama ( na VHF-u je to 16. kanal ) zatim digitalno, ispisom na papirnu traku i ostalim danas suvremenim mogu6nostima. U sustav su ukljudene i plutade s ugradenim radio odaiilja6em koje rade automatski. Uvodi se automatizacijapozivanja. Uretlaj ima GPS komponente te je povezan sa satelitima od kojih dobiva podatke o poziciji stradalnika koje onda automatskim pozivanjem u pomod ( Mede ) odmahu pozir-u za pomo(, daje i todnu poziciju mjesta havarije. Ureilaj se ukljuduje samojednim pritiskom na dugme i on sam zove u.pomo6. Ima vei izradaka dodatnih takvih uredaja koji 6e se dodati - prikljuditi starim brodskim postajama. Brodska postaja s DSC radio uredajem koji odgovara uvjetima sustava GMDSS, za identifikaciju mora imati svoj selektirmipozivni broj koji se sastoji od 9 znamenki. To pak omogu6uje neka automatska povezivanja i brZu razmjenuobavjesti.Ovaj sustavnaravno raspolaZei sredstvima za spaiavanje - brodove, zrakoplove i strudne ljude. Najkra6e redeno: GMDSS sustav objedinjuje sve elektronske i radio telekomunikacijske uredaje na zemlji, na plovilima, plutadamai u svemiru, sve dogovore u swhu brzogi efektnog spa5avanje ljudskih Livota na moru u havarijama i u nesreiama.

Takozvane crne vode ne smijemo ispu5tati u lukama, marinama i blizu naselja.Zato moramo imati spremnik ugraden na brodici za spremanjetih otpadnih voda i istademoih u zato postavljene spremnike u lukama i marinama. Vani na pudini, joS se za sada dopu5ta ispu5tanje tih prljavih voda u koliko su to organske "Sporkice" ali onda to mora biti sto dalje od naselja i gdje "Sporkicu" neie struje vratiti ka naselju. Dakle, to mora biti u skladu s "Marpol" konvencijom. Ako nemamo ovako sredeno i to na brodici - imajmo onda barem odgovaraju6e kantekarnistre za tu swhu. Ostalo brodsko (ku6no) smeie moramo odlagati na zato predvidena mjesta. Uglawom su to kontejneri ili kante za smede.Osobito moramo paziti da nam se u more ne izlije nikakav naftni derivat. U marinama imamo kontejnere za odlaganje potro5enogmotornog ulja i duZni smo ga iskljudivo tamo odloZiti. I JOS O PROPISIMA Sve brodice i jahte koje plove unutra5njim morskim vodama i teritorijalnim morem R H, preporuduje se da nabave POMORSKU INFORMATIVNU KARTU na kojoj su korisne informacije i brojevi telefona koji bi vam mogli zatrebati. Upis u odevidnik brodica (registracija ) obaveznaje za plovilo s motorom jadim od 5 kW i ako mu je korito dulje je od 2.5 m. Na brodici ili jahti za osobnepotrebe, mora se za wijeme plovidbe nalaziti vlasnik brodice ili jahte, dlanovi njegove ule obitelji ili osobaovla5tenapisanom ovjerenom punomoii. Osoba koja upravlja brodicom ili jahtom a koja je doZivjela nesre6u, duZna je u roku od tri dana od trenutka nesrede prijaviti istu Ludkoj kapetaniji ili ispostavi. Vlasnik brodice ili jahte nakon nesreie i popravka mora zatraZiti izvanredan pregled radi utwdivanja ponovne sposobnostiza plovidbu. Brodica ili jahta koja ima pogonski motor jadi od 15 kW mora imati valjanu policu osiguranja. Neke vaZnije ovlasti Ludkih kapetanija i njihovih ispostava glede brodica i jahti te njihovih posada: - Nadziru sigurnost plovidbe i red u lukama. Upisuju i ispisuju plovila iz odevidnika i izdaju ili poniStavaju Plovidbene dozvole. Obavljaju prve, redo'me i izvanredne tehnidke preglede u skladu s "Pravilnikom". Provjeravaju osposobljenost posade (zapovjednika) za upravljanje brodicom ili jahtom. Ispituju uzroke nezgoda i nesredai utwiluju krivce. Na na5em Jadranu ima 8 hrvatskih Ludkih kapetanija i 64 njihove ispostave, po raspore(lene obali i otocima. Pri kraju smo na5eg"studija" za voditelja brodice. Na ovoj zadnjoj stranici navest iemo joS neke propise koje morate znati, molda ne5to ponoviti, da se bolje upamti i dodati po koji praktidan savjet. Sva plovila korita duZine 2,5 m i dulja pogonjena motorom snage5 kW i viSe,moraju biti zavedenau "Odevidnik brodica" pri nekoj Kapetaniji ili ispostavi Kapetanije. Tu 6e dobiti registarski b.oj. Taj registarski broj mora biti vidljiv u kontrasnoj boji istaknut na prednjem dijelu trupa ili kabine brodice. Broj se sastoji od 2 slova ( dobivena iz imena mjesta gdje je sjedi5te ispostave Ludke kapetanije) i brojeva, koji moraju biti na brodici najmanje l0 cm. visoki a na gliserima 20 cm. Ime brodice moZe se istaknuti na krmenom dijelu. Za upisregistraciju brodice potreban je dokaz o vlasniStvu (radun ili kupo-prodajni ugovor ovjeren od poreznog ureda) te carinska deklaracija ako je plovilo iz uvoza. Plovila gradena u samogradnji moraju prijaviti samogradnju Ispostavi ludke

ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA

Usiz

str.39

T2

kapetanije koja ie obavljati nadzor gradnje i na kraju izdati dokument za upis u "odevidnik brodica. Brodica je plovilo do 12 m. duljine i do l5 GT prostora.Na brodicu se smije ukrcati i prevoziti ukupno najviSe do 12 osoba. U Plovidbenoj dozvoli bit de navedendopu5tenbroj ukrcanih osoba a prema nosivosti brodice. Zapovjednik brodice moZe biti osoba s poloZenim ispitom za "Voditelja brodice" kategorije A ili B ili vi5e. Voditelj brodice kategorije A moZe biti osoba starija od 15 godina i moZeupravljati brodicom do 7 m duZine i s motornim pogonom snagedo 15 kW. Voditelj brodice kategorije B moZe biti osoba starija od 16 godina a do svoje 18. godine ima ogranidenjesnagepogonskog motora do najviSe 15 kW. Nakon navr5ene18. godine Livota: nema ogranidenjaporivne snage. Plovidbenadozvola wijedi za nale teritorijalno more isto kao i ovla5tenjevoditelja brodice. Vrijede i u stranim morima ako je na5adrZavapotpisala takav sporazum. Moguia su ogranidenja plovidbe u odredenim podrudjima teritorijalnog mora koja su ve6 ranije spomenuta. Teritorijalno more je pojas Sirok 12 NM mjereno od takozvane polazne crte niskih voda obale ili otoka pa prema gospodarskompojasu. Obavezantehnidki pregled je za brodice dulje od 5 m. svakih 5 godina u bilo kojoj Ispostavi ludke kapetanije.Pomorske sluZbeinspekcija mogu u bilo koje wijeme obaviti pregled isprarmostiplovila i uredaja na njemu i u sludaju neisprarmosti opasnih po sigumost plovidbe poni5titi valjanost plovidbene dozvole. Ako Zelimo, moZemo promijeniti "registraciju" - preupisati u Odevidnik neke druge kapetanije-Pri tome ie ispis u dotada5njoj kapetaniji obaviti sluZbeno novi upisnidar a vi iete morati s brodice ukloniti staru oznaku i staviti novu. Upisi i ispisi brodica iz "Odevidnika" regulirani su Pravilnikom o brodicama i jahtama u glavi IV i dlancima od.20.do37. Nije dopuStenaplovidba (osobito motorom) unutar oznadenogpojasa kupali5ta. Nije dopu5teno glisiranje bliZe 300 metara od obale kopna ili otoka. Sto se ekologije mora tide, ne samo da iemo mi sami striktno po5tivati odredbe "Marpol" konvencije nego demo udinkovito nastojati, da to poituju i svi drugi. Upozoravamo i na propis "alkohol u krvi" ( ili alkohol v riti ). Donja granicaje O,5 promila - kao Stoje bilo i u cestovnom prometu - a bit ie opet !. Ako nemate na brodici brodsku radio postaju - jo5 jednom va-s podsje6amoda je ustanovljen telefonski broj 9155 kojega moZetezvati mobitelom a sluZi zapoziv u pomo6! Hrvatske brodice viju na5u nacionalnu drZavnu zastavu istaknutu na krmenom zastavnom koplju ili na krmenoj sartiji. Strani brodovi viju svoju zastavuna tom mjestu a kada su u na5imteritorijalnim vodama, istidu naprijed na poviSenom mjestu na5udrZavnu zastat'u a mi njiholu ako smo zaplovili u njihovim vodama. U svedanim prilikama, brodovi nekome u dast i pozdrav podiZu tkzv. veliku ili malu galu. To su nantzanezastavice medunarodnog koda u rasporedu po 3 slova - jedan broj ili ponavljad, i dalje tim redom. U ispitnim pitanjima je jedno, s moguiim vrlo Sirokim obimom. To je ono " PreZivljavanjena moru"! Ja ovo pi5em za vas da biste se uspje5nopripremili za taj ispit, a ja bih na to pitanje odgovaraoskoro cijeli sat - vi5e od pola ove skripte, jer sve zapravo sluLi za preZivljavanje. Isprarma brodica - korito, jedr4 motor. Isprarma i popunjena oprema - od konopa, rezervnog pogona motora ili samo vesala, sidara, alata. Kolutovi i pojasevi za spa5avanje.Za ve(e brodice i splavi, krute ili gumene manje barkice ( kaji6i-lajfboti). Sredstva za pozivanje u pomo6. Rakete, baklje, radiopostaje, oruLje za pucanje, lampe, reflektori, sredstva za paljenje vatre. Rezerya hrane i vode za piie. Brodska apoteka. ProtupoZamasredstva. Topla i ki5na odje6a. NaSe cjelokupno znanje i pravowemeni oprez - sve ! NajteZe se preZivljava plaianje marine ! No, to nemojtespominjatina ispitu.

A na pitanje o upotrebi sredstava za spa5avanje najkraii odgovor bi bio da 6ete se strogo drZati svih uputstava koje iete dobiti pri nabavi tih sredstava. Ako je rijed o pomorskoj radio stanici, odverglajte mu dio odgovora koje iete dobiti i u predmetu "Pomorske radiotelefonske sluZbe" Ako bi na brodici imali takozvanu t'automatsku" splav, ona ie se nakon Sto je oslobodite tamo negdje na palubi bacit u more i sama rastvoriti ili napumpati ako je pneumatska. Ima ih takvih, koje imaju hidrostatski rezad konopa s kojima je bila spu5tena iz brodske sohe u more i kada se na5la ispod powSine mora rezad automatski reZe konope, da ih ne morate vi odvezivati i ispliva na pow5inu a va5eje samo da se ukrcate. Ima jo5 jedno dudno pitanje. Osposobljenostposade? Pa za Boga ! Pa da zna i primjenjuje ono Sto je naudio za polaganje ispita (za osposobljenost) na temelju degaje i dobio i uvjerenje o osposobljenosti. - Da po5tuje sve plovidbene propise a sve skupa upotpunjuje stedenom praksom i iskustvom koje ie korisno uporabiti. Ili je sastavljadpitanja tu mislio da nabrojite nazive i kategorije osposobljenosti!? Evo jo5 po neki dobronamjeransavjet: Kada teglite svoj pomodni gumenjak ili "bajbot", ako nema previSe mora (valova) veZite ka na kratko - dak s malo podignutim pramcem, kako vam nebi previ5e "Setao" lijevodesno na dugom konopu. Ako pak teglite neku brodicu u kvaru, takoder ako nema ve6ih valova,veliteje po boku. plovit 6ete mirnije ibeztrzanja. Dalekozor (kano6al) ili starinski pomorski durbin ne smije imati preveliko poveianje. NajviSe do 7 puta. Inade ie vam uslijed ljuljanja biti tesko zadrlati sliku u okularu. Ako pak imate i takozvani "nodni" dalekozor s velikim promjerom lefa za hvatanje viSe svjetla, po sundanomdanu morate staviti filter na ledejer previ5e svjetla moZenaSkoditi va5em oku. Ako ste "podetnik" sportski ribolovac - pripazite! Na pjeskovitom dnu zna se na udicu objesiti riba zvanaRANJ ili PAUK. Ta riba ima na hrptu iza glave i na SkrZnim otvorima otrorzne bodlje. Netko, tko je osobito osjetljiv na tu vrstu otrova, moZe imati poprilidnih poteskoia. Inade taj otrov je termo labilan i ved na 65'C podinje gubiti svoju pogubnost. Praktidno: Ubodeni smo u ruku - i onda treba hitro ruku gurnuti u'rmrdu vodu. Samo, tko ide u ribolov s hamperom punim 'r'nr6e vode!?! Dolazi nevera. I to recimo, u ranim jutarnjim satima kada se jo5 nije razdanilo a tamni-crni oblaci jo5 su vi5e zatamnili ovaj svijet. - Mi znamo u blizini jednu sigurnu, od nevere za5tiienu uvalu (vidjeli smo je na pomorskoj kartil) i poku5at Cemo se tamo skloniti. Sve je to negdje u "divljini" nema naselja niti owjetljena ulaza u uvalu a mi nemamo reflektor - crko je neki dan. Kako nadi uvalu i "pogoditi" ulaz? PosluZit ie nam samapriroda sa svojim posebnostima.Valovi mora udaraju o obalu i pri tom plankoni u moru wjetlucaju zelenkastim odsjajem. Mi to tamo u mraku vidimo kao zelenkastu crtu. Onda nema te crte - pa se malo dalje opet nastavlja. E, tamo gdje nema te zelenkastecrte - tu je ulaz u uvalu. Dosta bi bilo. Ako nije i previ5e za odjednom! Uspje5noVam na ispitu i dobro Vam more ! Daljnja posljednja dva lista su odvojena tako, da ih moZete izvaditi i postaviti kopiju karte na stol ivjelbati rad na karti po zadatltt i uputi na drugom listu.

Str. 40

13

Ovdje iemo sejoSjednom podsjetiti kako se odreduje udaljenostna pomorskoj karti. Treba najprije paZljivo ustanoviti koji je razmak na lijevom ili desnomboku pomorske karte - razmak od jedne minute geografske Sirine. Sto 1'ekarta u veiem omjeru, taj je razmak na karti manji. Razmakod l' ( jedne minute ) geografskeSirine na pomorskoj karti je u prirodi razdaljina od I nautidke milje.
:t::

i t
I
I

I t I
I

rl

I
I t
I

,rs*t u'lal

t t :

I 14t I

l*
"dJ

\ n rnh
tt

Sir
ii",

#
q
f.

gf

v;
li' ,': : 6i.l;

uu*b
i,* I

- l

s:e,-!

im

a.{}le

{, *

r '

-t :iJ :

w ffi#

:r,
+:
I Tqa-,l i3,g
j

*_t_

1) To je desnirub pomorskekarte u omjeru l: 40.000.Na toj je karti 1'( jedna minuta geogr.Sirine)je razmak "A". Razmak"B" je razmak od 2 kabela. Na tu kartu dak i najve6egformata ne moZe stati razmak od cijelog stupnja. 2) Ovdjejekartaomjeral:100.000."A"jeovdjetakotlerrazmakodjedneminutegeogr.Sir.a"B"jerazmakoddva kabela. 3) Ovdjeje desni rub kursne karte omjera l:200.000. Primje6ujetekako je ovdje razmak minute upola manji nego na karti omjera 1:100.000. onaj "8" ( dva kabela)je ve6 posve si6u5an A razmak. 4) Tu je primjer s karte omjera 1:750.000.. tu kartu koja je uvijek ve6egformata,stanucijeli stupnjevi.Zato su tu Na minute si6u5ne. Ovdje obidno imamo brojdanooznadene razmakeod po l0'- to je u ovom primjeru oznadeno kao razmaktrcrr.S onim "crno-bijelim" poljima - oznadeni razmaciod po 5', Sto6e re6i od po 5 nautidkihmilja su u prirodi. Na karti takvog razmjera nema se gdje oznadavatmale razdaljine izraLeneu kablovima. Sasvim desno je oznaden razmak od jednog cijelog stupnja- naravno,geografske Sirine koji razmaci odgovaraju udaljenostima u prirodi. Stupnjevi, minute i kablovi na pomorskoj karti u podnoZju ili pri vrhu pomorske karte su stupnjevi, minute i kablovi geografskeduZine i njihovi razmacine odgovaraju razmacimaudaljenosti u prirodi i zato se oni ne mogu uzimati kao mjerilo u odredivanju udaljenosti. A sadasveto primjenite u vjeZbi praktidnog rada na pomorskoj karti, na primjeru-zadatku na slijededadva posljednja lista koja moZeteizvaditi iz ovog privitka kako vam nebi ni5ta smetalou "povladenju trokuta" po skici karte. Str.40B

I4

':.;t-4
I':-;-"':7 i,?ir

;"\

, aL,6

Tlffiil*

.iW
'{fiwr1:rt'el$
"+^o \i - +-'

ll1 $
!.

--

,ti

ii;yr--* kj:: i"r#n* il,.*,^oo}"t - t'lX

l**,-!?

"ti'

-tr {tir

'li

ird

t''5b

...L*rr{***
:'.$''

F..##ifi'W
C_"
tn

ur-,p ,o_"{ '\5

rn

tr ,L i- tr."t.i{ff"{P: a.a,*^="ili
{1l.

,1 --

.6

:11:

ot

*5

i,

L\ .,

"'*ffi#
o5*iiy
-'"4

ar'* 5n

'a

,ri"'- L
lf ...

r0 lpr

{t.', a J W
?l

.
E. 7- 2 l>no*. r'er7s* go!: ..- -C{vf Pai:

7t ,:i.l

r." m

*r*rfi?f
,il{-t lj

\ '{Wh
''t !,

Urfuitl.e\

,i$ffii
er l$

j*&

r$*

Ntpnt*k ra r*d ns k*rti Jonr dadrtrom Ib& A $vaj i slijedeeilist ievadii pr<rstri stol talm"da mo3e$ na nesmefano pomieatitrokutc.Nn xlijesedam tixr: j* r**ia{gki rje$enje zadatk* tak*, da mois$ provjeriti jesi li valjano abavio vjeZbu-radntak stn 4t

5sE =FE;a:F e g ; S E - 9F EF i , l $ gr $g s E $ F R $ i $ . $ t ' $ ' r

$ss$$,litisE; :i;falg g$$i :li.Iii!i$t giNE

i.HFS;.E l;iigsi ;,sr iF: ; *i s
gfi8
.E;E
hoo
J

o
a

E o E o .v
a

E o

(U o6g * 6 -

(D(f)

fiEa
N f

o tr
+l

L L

a D

I o
;

EEHH .9.oE o N E9 s E , $ qs'o 6 N t En t: t a fl; fi.+ e t : a _ g.9,8 ,6'F 9,8 &EH i i > tcu g s >o{,) 8 t Io b
(s3 Ex
E O c) :i m.- lI >'*.t
.:adO 0-ctt

9,

:i8

iE

F.:

gP E 1l x,c

o .l -

o o

o
E

IU

c o

j ]a
f

o o

F I

.e
(g

;9
3E
t o a'6

([ "o

:0 '([ .!6 -N - o 6 a

go
i o
.i! f

(Lts

6 E 6 '( 5 *s o o

lQ'o
rhl

o o .(,9 o E.
rd

E o
3
q

{ o
r-6

'6'
-c

a
t.

()

o 0.

-)

T
c o.i o.: ,y-rU,
o> so
,lO r; J

g o

It U' 0o rU
,6 .N

E E9 = g . E.5 q 5 o t : :ii = 9 E N b - g ; o . |4'; o f d E > f 'dot ol< 6 o

9 o8 -;

u o

o E -

= o o 6 s.-,:
6

il ,g8. Fs
E o -io
L .rO

.; o o '6' & ='d N?

)o Xt (6i-

jg

'=.O
L( U

O F

.;lI cl

E
o
c

#b

o .' (U .g ,o f
J

so ii8
Eil - o
' do c T

* o 8 s ;6 U E t g H.a 6 sg sa #g'P
.i6
=

Eei
E Oo .!P.m O >-E'c

.0c rt4g -lt

t 9.9,-o.d u b
n(E ,N (d

*a
-E 0)
f > N O

o 6 96 h E o: ots

o i E o rN oo o6 g (! o 't a

o 6 y a

e{ DE o
o

.>-(u o I
o
c

E# TS x
o(E
Ol(

o .o 9'5
6 0 o-3

3E
tro
x c
16 '!

*6

t$q r ;6

EoE i: E,

o o '6'6 N 6 l o I o grt

sEa FE bo .>5 e oc
d g';t

b E 'd o. o E (, > -.
b g
9 E

E o 9'6

I >gl j :
)O d

oo

5fr'

.E (0
Ut o tu IA

'g I

c l t d a_o

EF f E

ii d 9 g
.EE

f,o

Cl

o c o o

o c 5 o o o g o

.9,

9 g cF e t
Y a 6 C

h' $:aE: b *fir fE-v :iio

.cl6 o > > c

EYg

* o ;id 5 E

o > o 6 o c

e-Q ; F : 6 o o

Egsp t
gt.rt tgl

e ;E o

e,A
o.E
> o -9'6' (E> J t o

Erj ga
O=-

*r E t f :F

ggi
6

o d rs, o 'o8 .
(6 r ( D

E'3 6 o E I6 E 3* i r H b
t o o
>td

$ 6E H,3

Eo g 6
5 o

> o

i s fr# a> o
fi.e
RP ;;o

FE

o'F o O

i f r a >=gB 5 >

i[B

:EE

Hg I 9-

9 P

E 2 g N I l, g

o
'tf, (U -? (6
N

c lr.I (U z

U)

c\l v
N F\

(D c'j @ c\t

+
(f)

s
rc

ro
rf)

(') (o
(o ro

; st

(|) = o
(s : o :(U
(t c') @

U)

s
5

-)

O)

@ C\l C\l

@
(?)

(o rr,

N c! (o

@ @

(\,l

F.

(o

(\l

o) (\I

F-

O)

c')

-)

co

Y U)

Naputak za rad na karti - na listu O. Ova 6e nam skica posluZiti za vleLbu I to najprije za odredivanje kursa plovidbe. Zatim, udaljenosti, izraLenounautidkim miljama ( M ) i onda joS za odretlivanje pozicije nakon odredivanja azimuta na orijentire. Ponavljamo ovdje, da razmaci izmedu podebljanih crtica na LIJDVOJ iti DESNOJ strani karte, oznadavaju "minute" stupnjeva seografske SfnfNn da taj razrnak odgovara udaljenosti od JEDNE NAUTIdKE MILJE u prirodi. Dakle, L' je lM. Ovdje 6emo uz pomo6 Sestara izmjeriti udaljenosti koje nas zantmaju. Unutar "minute" imamo 5 manjih crtica koje oznadavaju KABLOVE. Svaka crtica onratava po dva kabla, a u jednoj minuti ima l0 kablova - to niste zaboravili. U prvoj 6emo vjeZbi, uz pomod nautidkih trokuta, odrediti kurs plovidbe. U ovom primjeru, na karti je ucrtan kurs od otodiia Komorica do uvale Raduda blizu Primo5tena. Uzmite trokut i postavite njegovu najdulju stranicu ( hipotenuzu ) na liniju toga kursa i onda to prislonjeno na drugi trokut, povucite na ruZu kompasa. Pazite da vam se onaj drugi trokut ne pomakne u tom "klizanju" jer u tom sludaju ne biste do5li s usporednicomlinije na ruZu kompasa valjano i o6itanje nebi bilo todno. Poklononite paZnju tome u kome smjeru plovite, jer u tom smjeru treba oditavati na ruZi kompasa, u istom smjeru od sredi5ta ruZe na rub s oznadenim stupqjevima horizonta.Tako iete odrediti stupnjevekursa plovidbe. Nadalje, mora vas zanimati kolika je udaljenost toga plormog puta? Uzmite u Sestartu udaljenost (u ovom sludaju, moZete toliko "rastegnuti' Siljke Sestara)i pogledajte koliko minuta i kablova iznosi taj razmak. To je sada udaljenost izraLenau nautidkim miljama ( M ) Zapi5ite i to. Ako znate va5u putnu brzinu izraLenuu "dv" - onda 6ete lako izratunati koliko 6e vam wemena biti potrebno za prevaljivanje te rute plovidbe. Najprije iemo izradunati koliko nam wemena treba za prevaljivanje samojedne M? Na pr.: Ako nam je brzina 5 dv - to je 5M na sat. Sat ima 60 minuta ( ovo su sadavremenske minute a ne koordinantne) - onda nam za jednu milju treba 60:5 a to je 12 minuta. Sada nam samo preostaje pomnoZiti duljinu puta ( milje ) sa 12 i u ovom sludaju dobit 6emo wijeme plovidbe najprije ukupno u minutama a onda iemo ako je potrebno,minute pretvorit u sate i ostatkeminuta. tp samokontrolu ispravnosti va5eg rada na karti u ovom primjeru - sada sve to napravite u obratnom smjeru. Plovit 6ete iz uvale Raduia na otodi6 Komorica. Odmah moZemo zakljuditi, da ie udaljenost biti ista. Pa i brzna, ukoliko nam ne zapu5e jade u pramac - no, mi to radimo Skolski, za ispit i to zato da uodimo da ie nam sada kurs biti drugadiji. (Za 180" drugadiji.) Ako bi vaSplovidbeni put krirudao izmedu otoka i prolaza na nekom duljem, udaljenijem plovidbenom putu - onda biste ucrtali vi5e putnih pravaca-kursevai svakog pojedinog oznadili brojem po redu, odredili ga, izmje/'li udaljenost svakog pojedinog, potrebno wijeme plovidbe za svakog posebno i na kraju sve ukupno udaljenosti i vrijeme plovidbe za cijeli put. Kad smo se vei tako strastvenoprihvatili ovih vjeZbi na karti - odredit iemo i poziciju u zami5ljenom primjeru. Uzet 6emo u ovoj vjeZbi jedan nadin a ima ih vi5e. Nadin smjeranja i odredivanje azimuta na neki orijentir. Plovimo tamo negdje udaljeni od obale ali vidljivost je dobra i vidimo otoke, dijelove obale i neke detalje koje moZemo proglasiti orijentirima a imamo to vidljivo i na na5oj pom.karti. To su vrhovi otoka ili brda na obali, kule svjetionika ili pak nodu njihovo svjetlo, tornjevi crkava ili pak str5e6iu more rtovi sve Stoje vidljivo iz nale brodice u plovidbi i Stoje vidljivo oznadeno na5oj karti. Za primjer: Uzeli smo u ruke na5rudni na kompasza smjeranje i naciljali vrh otodiia MAZIRINA. (Imate ga uz lijevi rub karte - malo inad rvLe kompasa) Vrh je

oznaden todkicom i kotom od 60m. Toliko je taj wh visoko iznad mora i on se lijepo istide na horizontu. Na kompasu ste proditali da taj wh vidite pod kutem od 293". To je AZIMUT i biljeZi se grdkim slovom "omega" (o). Dakle, rol:293". Za odredivanje poziclje ovim nadinom, potreban nam je najmanje joS jedan orijentir, jo5 jedan azimut, lijevo ili desno od ovog prvog. Uzet 6emo u "niSan" kompasa vidljivu kulu wjetionika na otoku ZMAJANU. Ovaj azimut, rcr.2146".Zavelu todnost, uzet iemo joS i treii orijentir. Neka to bude recimo, wh otodida SESTRICA MALA. Taj smo vidjeli: o3:10". Sve smo te azimute izmjerili uzastopno, jedan za drugim u najkradim mogu6im wemenskim razmacima i zapisali ih. Najkradim zato, Sto se brodica kreie pa bi oduZe "omohavanje" rezultAalo manjom todno56u cijelog poduhvata. Dakle, kad imamo zapisanewijednosti azimuta,pristupit iemo njihovu ucrtavanju na pom. kartu. Postupit 6emo slidno kao u odredivanju kursa, no sada malo obrnutim redom. Uzet iemo trokut i poloZit ga na ruZu kompasaza onaj rrrl tako, Stoie hipotenuza trokuta i6i od sredi5ta ruZe kompasa do crtice 293" na obodu ruZe. Taj iemo azimut onda odsklizati po drugom trokutu do todke vrha otodida MaZirina i poruii crtu po karti. NaSaje pozicija negdje na toj crti , jer smo s te crte vidjeli i odsmjerali taj wh. Drugi ro2 kojije 346o isto tako povuien na podnoZje svjetionika na Zmajanu i povudena crta - tamo gdje sje6e crtu prvog azimuta, tu je na5a pozicrla. Pofvrdit ie nam to tre6i azimut, koji 6e se ukrStati s prva dva na istom mjestu - ili wlo blizu. A to zavisi o todnosti smjeranjai koliko smo "spori" bili izmetlu mjerenja tih azimvta. Sada nam preostaje izraziti tu na5u todku pozicije u geografskim koordinatama. Uzet iemo u Sestar razmak od pozicije do najbliZe zamiSljene i u kartu ucrtane paralele i vidjeti koliko je to stupnjeva i minuta geografske Sirine manje ili vi5e od te vidljive paralele. To oditavamo na lijevom ili desnom boku pom.karte gdje su nam oznadeni geografski stupnjevi, minute i kablovi. Pa iemo to zapisati. Onda 6emo isto tako odrediti geografsku duZinu, prenosom Sestaromna dno karte i odditati koliko smo vi5e ili manje udaljeni od najbliZeg meridijana. I to 6emo zapisati. Evo tako smo dobili koordinate na3epozicije u wijeme smjeranja azimvta. Na kraju, evo vam podataka tih zami5ljenih mjerenja i radana karti, kako biste provjerili, da li ste sve valjano uradili. Te podatke pogledajte i usporeilujte NAKON obavljene vjeZbe! Kl:135" U obrnutomsmjeru,K2:315" Udaljenost:4,8M Pri brzini od 5 dv - vrijeme plovidbe bft ee 5i,6 minuta. Pri brzini od 4dv - vrijeme plovidbe : I sat i 12 minura Koordinate pozicije u datom primjeru su: g :43"3616'N l, = 15"48' E To se mole i ovako napisati: +43"36,6' 7u=+15"48' <p: Ima tu jo5 malo mjesta- pa evo jo5 o davanju znakova.

\_S_
B E G \ 6 r Ellz\ < w a u \ f a E E l / J I V \ T I

x di

L I ]Er{t

\\t!\i/
!tL!<

ir'

l . \ ' ' a , r

t-tv}lY , J l I I t
r
a.

r\lrr

\l.FJ.]ll
rt fl I

LI:JJ
Re2|torpuSral xoHopr

b t^fl
KnEelr
t

STOP!

Dodat 6emoovdje jo5 pone5to,Sto zna ispitivad ukrcati u neko podpitanjeamoLda i dobro do5lo u plovidbi. Dimenzije dnevnih oznaka na plovilima. Crna kugla: 35 cm. u promjeru. Visina stoZca: 47 cm. Kvadar: 60 x 120 cm. Desneuzde - lijeve uzde jedrilice. Kada vjetar dolazi ujedra preko desnogboka a deblenjak je na lijevoj strani - to su desne uzde. Ta jedrilica ima prednost u izbjegavanju sudara u susretu s jedrilicom koja jedri lijevim luzdama. Ona s "lijevim trzdama" sklanjase s puta onoj s "desnim" koja zadrZavakurs. , [EFS"= uZtE ILUEVE uZpA

je desna strana preplitka, izvjesit 6e oznaku ogranidenja i ostali 6e mu prepusti put lijevom dubljom stranom kanala. Ulaz u, kanal najavljuje se zvudnim signalom. Prednost imaju ve6i brodovi ( mali 6e ih propustitipridekati) i zatim prednost imaju oni koji idu niz struju ako je ima u kanalu - a obidno je ima. Oni uz struju mogu motorom bolje regulirati brzinu ( mogu na pr. stajati u mjestu ) i smjer kretanja. One niz struju, struja nosi pa su pote5ko6es manewiranjem ve6e Plima i oseka To su morske mijene - periodidne vertikalne oscilacije morske razine izazvane gravitacionom silom privladenja sunca i mjeseca. ViSe mjeseca.. Livim morskim mjenama nazivarno poludnevni tip morskih mjena (semidiurnal tides) Javla se u wijeme Sizigija, mjesedevih mjena mladaka i punog mjeseca. Sunce i mjesec su tada na istom pravcu i njihova se privladna mo6 udruZuje pa su plime i oseke najjade. U jednom mjesedevom danu, koji iznosi 24 sata i 50 minuta, nastupaju dvije plime i dvije oseke.Period iznosi 12 sati i 25 minuta. Znadi da se plima i oseka izmjenjuju praktidno svakih 6 sati. Mrtve morske mjene su u wijeme "Kvadrature" mjesedevih mjena, prve i zadnje detwti. Gravitacijska moi je manja pa se plima i oseka javljaju samo jedan puta u danu (u 24h i 50'). Imamo jo5 Mje5ovite morske mjene izmedu Sizigija i Kvadrature kada se plime i osekejavljaju nepravilno i nejednako. Ovo nije u ispitnom programu. Iskusni nautidari preporuduju: Nemoj nikada dogovarati neki susret ili dolazaku neko mjesto, fiksno-todno u odredendan ili dak sat. Ako dogovori5 tako ne5to- opalit 6e sigurno buretina ili jako jugo pa ie5 se valjati ko Zivina i patiti ko wag da bi odrZao rijed. Dogovaraj "okvinlo" - "tu negdje" ttoko....tt!

zavjetrina

privjetrina

Privietrina

zavjetrina

Vrste navigacija Imamo terestidku - obalnu navigaciju s orijentirima na kopnu i otoaima. Astronomsku navigaciju s mjerenjem kuta vidljivosti nekog nebeskog tijela. (sunca, mjeseca, ztijezda) Kut se mjeri sekstantom. U radun se uzima datum i sat mjerenja i onda iz astronomskih tablica podatak o poloZaju nebeskog tijela u tom wemenu. I najnovrje - satelitska navigacija skra6eno GPS. Elektronskiuretlaj prima signale od najmanje tri umjetna zemlyna satelita i na temelju tih signala izradunava poziciju. To je wlo todno - gotovo u metar. Ovim uredajemmoZemomjeriti todnu brzinu naie brodice i to onu "preko dna". To nam je i kompas bez devijacije. MoZemomu u memoriju zadatirute-kurseveputovanja. Ako nemamoni5ta od tih uredaja, moZemo i mi ploviti nazovi "astronomskom" navigacijom. PotraZit 6emo naime na vedrom no6nom nebu sjajnu zvijezdu Polaris. Zovemo je jo5 i "Sjevernjada" - jer na na5em nebu sjeverne Sirine rialazi se todno u meridijanu 0o - bez devijacije i varijacije. Kako 6emoje todno odrediti? Lako 6emo uoditi skupinu zirjezda zvarnt Ursa Major. Mi je nazivamo Veliki medvjed ili Velika kola. A i nalidi na kola' Ima rudo i ? sieverniada laotezna. detvrtasti tovarni prostor' (Polaris) -if E, od dviju, zv4ezda iz "zrcala krme" tog { N ls tovarnog Prostora- njihov I

Ronilac je duZan imati na pow5ini mora oznaku. Na konopu 6e povladiti za sobom neki plovak dobro vidljiv (narandasti) sa ili bez zastavice. Za sportski ribolov moramo pribaviti "Ribolowu dozvolu" ( Ribe u moru su brajko moj, zapravo drZa''me! ) Za podvodni ribolov - posebnu dozvolu. U dozvoli namje naznadeno s kojim priborom moZemo loviti. Ribolov mreZom - nue sportski ve6 gospodarstveni.

Barometar Barometar, ako nije dobro baZdaren, ne6e pokazivati todne "hektopaskale".No to i nije toliko vaLno. VaZanje podatak ako on naglo pada - vrijeme se kvari. Ako naglo raste- dobro wijeme je ve6 tu. Ako usporeditebarometre -i, Polaris. Ako plovimo na na susjednim brodicama u luci svaki drugadije ya sjever - samo 6emo iz pokazuje. A onda, oni hektopaskali su na razliditim 80 simetrale broda drLati podrudjima, razliLiti. Ntje na cijelom Jadranu isti ir _-f--r-.6--^i** -\I)tB ( e sjevernjadu "u jarbolu" i atmosferski pritisak. Ako ho6ete todno baZdariti svoj a: 4 Yo' mi 6emoploviti na sjever. barometar onda to moZete uraditi ako ste recimo u splitskoj luci nedaleko od Pomorskog higroMimoilaienje u protukursu i u kanalima (moreuzima) meteorilo5kog zavoda i kada oni kaZu hektopaskale, takvi moraju biti i na va5embarometru. U mimoilaZenju svatko plovi svojom desnom stranom i u moreuzima - kanalima ukoliko netko nije ograniden manevriranjudubinom gaza.Takav, ako mu u str.44

ir

ffiil:--"1'"rt"Y"L,",il:

VjeZba prepoznavanja svjetlosnih oznaka na plovilima. Redoslijed odgonetavanjavitlenog za pravilan odgovor: A) Najprije gledaj Stovidi5 od niZe postavljenih obojenih bodnih svjetala- ( crveno i zeleno).Ako vidi5 oba, vidiS prsmac. Samo crvenoje lijevi bok asamo zelenoje desni bok. Ova se svjetla NE VIDE S KRME. B) Zatim gledaj koliko bijelih (povi5enih) jarbolnih wjetala vidiS. Jedno : plovilo do 50 m duljine. Dva bijela = brod dalji od 50 m.Iarbolna se svjetla takoderl/Z I/IDE S KfuME. C) Ako se ne vidi nijedno obojeno( bodno) svjetloa ni jarbolno nego samoniskojedno bijelo svijetlo,to je nedija krma. A moZebiti i svjetlo " na pokaz" ili pak usidrenibrod kruii od 50m. Dva takva bijela svjetla oznadavaju usidrenibrod dulji ocl50 m. Tegljadima svojebijelo krmenosvjetlo i povi5enjegajo5 iIuto. Zadnjateglenica ima pak svoje krmeno svjetlo. Dakle, mogu se s krme vidjeti ova sva tri svjetla a mogu ih valovi i na trenutke naizmjence povremenoprikrivati. D) Na kraju pogledaj Stose vidi od "posebnih" svjetalakoja se vide sa svih stranaa koja oznadavajuposebnost plovila ili stanje( ribarski brod, jaruZalo, minolovac, policija, nasukani drugo )

Na poletlini vidi todan- ispravan odgovor za svaku detvorinu prema rednim brojevima.

TSPRAVNT(TOdNr) ODGOVORT O SVJETLOSNIM OZNAKAMA NA PLOVILIMA Pramac motornog plovila kraieg od 50m. Pramacjedrilice krade od 20m. / pogon samojedra ) Pramacmotorne brodice do l2m. Desni bok motornog plovila kraieg od 50m. Lijevi bok jedrenjaka duljeg od 20m. a/ svjetlo napokaz b/ nedija krma c/ usidren brod kradi od 50m. 7) Desni bok motornog broda dyljeg od 50m. 8) Pramacribarskog broda KOCE kraie od 50m. 9) Lijevi bok motornog broda kraCeg od 50m. ne moZe manewirati ali plovi ( pluta ). l0) Desni bok - kraii od 50m. Ribarski brod s mreZom plivaricom. 11) Krma KOCE / ne vidi se kolikoje brod dugadaki 12) Pramacjedrenjaka duljeg od 20m. 13) Pramacmotornog broda kraCegod 50m. kojemu je oteZano( ogranideno) manewiranje jer vadi pij esak iz mora. (JARUZALO). KaSiku bagerazabacuje po desnom boku i zato su na td shanijoS dva crvena svjetla. 14) Desni bok broda pomorske policije, kradegod 50 metara. Motorni pogon. 15) Pramacmot. ribarskog broda kradeg od 50m. s povr5inskom mreiom plivaricom. MreZa mu se prostire vi5e od 150 m. po desnomboku pa zato ima na toj stranijoS jedno dodatro bijelo svjetlo. l) 2) 3) 4) 5) 6)

16) Lijevi bok tegljadas dvije teglenice a koji tegalj nije dulji od 200 m. Motorni pogon 17) Lijevi bok mot. ribarske koie krade od 50m. 18) Pramacjedrilice kraie od IZn. ( jedri samo s vjetrom) 19) Desni bok motorne ribarske koie kraCeod 50m. 20) Desni bok PELJARSKOG broda- kraCi od 50m 21) Lijevi bok motornog plovila kraieg od 50m. kojemu je oteZano manevriranje. 22)Prarrnc mot. broda duljeg od 50m. - ogranidenu manewiranju u plitkom moru zbog dubine svoga gaza. 23) Desni bok tegljadasa tri tegleniceu teglju koji tegalj je dulji od 200m. Motomi pogon 24) Pramac mot. MINOLOVCA-MINOPOLAGAdA 25) Krma ribarskog broda s mreZom plivaricom po desnomtoku prostrbnn yiifmdl-futrroda. / koliko je dugadak taj brod - ne vidi se s krme / 26) Pramacplovila na zradnomjastuku (owrlaaft Zuto svjetlo je bljeskaju6e) Motorni pogon. 27) Desni bok mot. brodice ili broda kraCegod 50m. 28) Desni bok NASUKANOG broda duljeg od 50m. /NE PLOVI / 29) Pramac tegljadas tegljem duljim od 200m. 30) Pramac ili krma usidrenogbroda duljeg od 50m. 3l) Krma tegljadas teglenicama. 32) Pramac tegljadas tegljem kradim od 200m. 33) Pramac motomog broda duljeg od 50m.

OSNOVNE SVJETLOSNE OZNAKE PLOVILIMA NA

1) Svjetlo napokaz za brodicu do 7m. duliine. 2) Motorna brodica do 12m duljine 3) Motorna brodica ili brod kraCi od S1m. 4) MotornibrodduliiodSOm.5)Jedrilicado20mduliine/svasvjetlaujednojsvjetiljcinawhujarbola.l 6) Jedrilica/plovisamo na jedra / a dugadkaje do 20m. 7) Jedrenjakkoji plovi samo na jedra a dulji je od 20m;

POSEBNTSVJETLOSNTSTGNALT( SVJETLA ) r DNEVNE OZNAKE NA PLOVTLTMA

Ova posebna svjetla su vidljiva sa svih strana horizonta ( svih 360" ) kao i dnevne oznakekoje se sastoje od cmih kugli, stoZacai kvadra. NoCni svjetlosni signali su u zatamnjenim detvorinama a dnevne oznake u svijetlim'detvorinama

fa'fp'fc

6a 6b 6c

10

11

12

la) Usidreno plovilo kraCe 50m. lb) Usidrenbrod dulji od 50m. lc) Usidreno od plovilo-dnevna oznaka 2) Brodica -brod ne moie manevrirafi.3) Nasukani brod.4) Minolovac- minopolagad. Plovilo sqraruderfatmegudmstima maneuiranja.6a) 5) Ribarski brod koda u ribolovu ( kao dnevnuoznakumoZeizvjesiti i koSaruispletenuod pruCa . Ofl Ribarski brod s mreZom ) plivaricom 6c) Dnermaoznakaribarskogbroda u ribolovu 7) Ribarski brod s mreZompliu-i"om udaljenomvile od 150m.8) Tegljads teglenicama Brod ograniden manewiranju 9) u zbogdubinegaza. l0) Plovilo pomorske policije + natpisJrpOLICIJA' jastuku,owerkraft - Zutosvjetloje bljeskajude. 12) Jedrenjak na bokovima.11) Plovilo na zradnom dulji od-20 m. SluZbena plovilaLudkihkapetanija imajunabokovimaznak uk5tenih sidara natpis"KAPETANIJA".na i bokovima.